razno.1ppekovic,
Ako sadržaj vaše poruke ne odgovara ni jednoj od
postojećih tema, osta vite je u temu razno. Kao i do sada, ako
za određenu temu ima intereseovanja, št o podrazumeva veći
broj poruka u temi razno i njihov stalni priliv, ra do ćemo
otvoriti temu.
Paya
razno.2aleksj,
Moj drug je pronasao nacin i razvio program za
svirku na obicnom PC zvucniku. Uz to je napravio i
jako prostu stvar (dva otpornika) za vezu PC sa
stubom... Dobije se STRASAN ZVUK. Digitalizovan.
Sa kompresijom (bez gubitka kvaliteta) i run-time
dekompresijom! Ima bolje spektralne karakteristike
od Scream Trackera i MODPLAY !
Ali ima jedan problem. Coveku treba struktura
.MOD ili .STM file-a pa da napravi konvertor u svoj
novi program (koji ide zajedno sa editorom) sa boljim
karakteristikama od Amiginih Trackera (osim zvuka, ako
radite sa PC zvucnikom)...
Pa ako neko ima ili zna... neka posalje meni.
Ko zeli da proba program (samo za pustanje sample-ova)
neka pokupi prilozeni ARJ. Tu se nalazi i jedan sample
i kompletno uputstvo zajedno sa semom za (neobavezno)
vezivanje za stub (sto radi sa svim programima koj i
rade sa PC zvucnikom - strava !). Probajte.
razno.3aleksj,
Hej. Mali zez. File je dugacak preko 100 K...
saljem ga tamo gde treba... zove se IMPULSE.ARJ
razno.4spantic,
> Hej. Mali zez. File je dugacak preko 100 K...
> saljem ga tamo gde treba... zove se IMPULSE.ARJ
Može li se znati gde je to? Jerbo ako je kod file moderatora videćemo ga
jednog lepog dana.
razno.5darone,
>> Hej. Mali zez. File je dugacak preko 100 K...
>> saljem ga tamo gde treba... zove se IMPULSE.ARJ
Pa gde ga šalješ? :)
darone
razno.6ilazarevic,
█ Pa gde ga saljes? :)
Na mail, pretpostavljam :)
razno.7broker,
Imam DOC sa objašnjenjem formata MOD datoteka.
Probaću da ga UL ali pošto sam nevičan možda neću uspeti. U
svakom slučaju to se nalazi na Oreska BBS-u i to odavno.
Broker
razno.8broker,
Imam DOC sa objašnjenjem formata MOD datoteka.
Probaću da ga UL ali pošto sam nevičan možda neću uspeti. U
svakom slučaju to se nalazi na Oreska BBS-u i to odavno.
Broker
razno.9mjova,
nije za on-line (ima 100-tinak redova ;)
e, ne znam gde da postavim ovo pitanje ;). radi se o editoru, ali se
radi i o programiranju, pa rekoh ajde ovde. (da paja ima još jednu
poruku za brisanje ;)
ovako, imam neki makro za BRIEF (autor je moja malenkost ;), ali ne
radi kako treba, pa rekoh da pitam možda neko zna gde grešim. ovde ću
da dam dva makroa - prvi menja tabove razmacima, a drugi ne radi ;) (a
trebalo bi da vrši zamenu razmaka tabovima).
moram da kažem da mi je dosta značilo to što sam imao uputstvo i
nenadove (nbatocanin) makroe slične namene.
//--------------------- (ovo radi)
no_tabs ()
{
int n,
start_line,
start_col,
end_line,
end_col;
message ("Replacing: Tabs %c Spaces...", 26);
save_position ();
n= inq_marked (start_line, start_col, end_line, end_col);
if (n == 0)
{
start_line= 1;
start_col= 1;
}
if (n == 3)
start_col= 1;
move_abs (start_line, start_col);
use_tab_char ("n");
while(1)
{
n= search_fwd ("\t", 0, 0, 1);
if (n<=0)
break;
delete_char ();
insert (substr (" ", 1, distance_to_tab ()));
}
use_tab_char ("y");
restore_position ();
if (n>=0)
message ("Replacing complete.");
else if (n<0)
error ("Error while replacing.");
}
//--------------------- (ovo ne radi uvek?!)
put_tabs ()
{
int n,
l,
start_line,
start_col,
end_line,
end_col;
string s;
message ("Replacing: Spaces %c Tabs...", 26);
save_position ();
n= inq_marked (start_line, start_col, end_line, end_col);
if (n == 0)
{
start_line= 1;
start_col= 1;
}
if (n == 3)
start_col= 1;
move_abs (start_line, start_col);
use_tab_char ("n");
while (1)
{
n= search_fwd (" ", 0, 0, 1);
if (n<=0)
break;
l= distance_to_tab ();
s= substr (" ", 1, l);
n= search_fwd (s, 0, 0, 0);
if(n>0)
{
delete_char (l);
insert ("\t");
}
}
use_tab_char ("y");
restore_position ();
if (n>=0)
message ("Replacing complete.");
else if (n<0)
error ("Error while replacing.");
}
dakle, gde grešim?
razno.10cubro,
javite se ako koristite harvristite i poznajete HARVARD PROJECT MANAGER !
razno.11vpetrovic,
Šta se dešava kada stigne karakter na serijski port? Da li se generiše neki
interapt?
razno.12dzakic,
>> Šta se dešava kada stigne karakter na serijski port? Da li se
>> generiše neki interapt?
Da. U zavisnosti od IRQ-a, generiše se int 0B ili 0C. Tada se sa porta
pročita šta je stiglo. Uzrok interapta može biti:
1) Znak je pristigao i čeka u data registru.
2) Upravo je poslat i poslednji bit znaka koji je predat na slanje.
Transmiter registar je prazan, spreman da primi novi znak.
3) Došlo je do promene u Line status registru.
4) Došlo je do promene u Modem control registru.
Može se, naravno, definisati, u kojim slučajevima da se generiše
interapt a koji slučajevi da se ignorišu, upisivanjem vrednosti u IER
(Interrupt Enable Registar). Detaljnije o svemu u helppc-u, ima ga u
sezamovom info direktorijumu, pod UART.
razno.13dejanr,
>> Šta se dešava kada stigne karakter na serijski port? Da li se generiše
>> neki interapt?
Da, int 11 ili 12 ako ih omogućiš. Asinhroni interfejs može da radi
na nivou, što bi se u našem novogovoru reklo, "programiranog ulaza/izlaza"
(handshaking) ili na principu interapta. Ako praviš nešto malo
(kontrolišeš neki EPROM programator i tako to), možda ti je lakše da
radiš bez interapta pošto dok se to dešava računar i tako samo
opslužuje uređaj. Ako radiš nešto ozbiljno (npr. kontrolišeš miša ;)
onda ti ne ginu interapti.
razno.14cdragan,
Jel ima neko ko koristi onaj programčić koji po
uključivanju računara ispisuje po jedan marfijev zakon ?
Malopre mi je jedan komšija bio u postei i kaže da je to lepo
ali da bi on više voleo prevod na srpskom ili da sam ubaci
rečenice-aforizme koje se njemu sviđaju. Ja sam našto malo
prčko sa PCT-om ali nisam ništa uspeo da uradim. Pošto nisam
vičan nekom programiranju, jel ima neko ko bi to mogao da
sredi ? Znači, nešto slično kao Murphy ali sa mogućnosću da se
naknadno ubacuju rečenice...
P.S. program je u FUN direktorijumu...
razno.15bdm.,
## vican nekom programiranju, jel ima neko ko bi to mogao da
## sredi ? Znaci, nesto slicno kao Murphy ali sa mogucnoscu da se
## naknadno ubacuju recenice...
Ne znam o cemu se bas radi, ali nije ti problem napisati npr. u
TP-u kratko programce koje ce ti to raditi i posle ga staviti u
AUTOEXEC. Evo napisah jedan takav, ako je to to sto si hteo.
Ako nesto nije jasno pitaj kao baza za ispis uzeta je sa Sezam-a
ona sa grafitima. Imas i source pa menjaj sta ti ne odgovara.
BDM.
msg.arjrazno.16ssokorac,
─┼┤ ali da bi on više voleo prevod na srpskom ili da sam ubaci
─┼┤ rečenice-aforizme koje se njemu sviđaju. Ja sam našto malo
Nemam taj murphy program, ali ako je sve što radi ispisivanje jednog
murphy zakona pri svakom startovanju programa onda to ne bi bio nikakav
program, samo par redova :). unos/dodavanje/ispis :).
razno.17mjova,
> Jel ima neko ko koristi onaj programčić koji po
> uključivanju računara ispisuje po jedan marfijev zakon ?
vidi ovako, ono što ti je .bdm poslao je ok skroz ;), a ja ti ovde
šaljem arhivu koji sadrži dekodovane poruke iz marfija (koga verovatno
pominješ). tu je i malo sourceta ;) i par fajlova preko, tako da ako
nekog zanima i kako je dekodovano može da pogleda. nikakva mudrost,
sat vremena zabave ;).
ono za msg mi se dopada pa ću verovatno već da dodam u autoexec.
najbolja fora su poruke iz hanga ;), sad napravim da mi parnim danima
daje ljige, a neparnim nešto drugo ;)
murphy.arjrazno.18sirius,
Pitanje: Ima li iko ideju kako da se nabavi kros kompajler za c za 68000, 68010
ili ako ikako moze 68332?
razno.19mjova,
pre izvesnog vremena sam postavio pitanjce kako debagovati dugačke
programe pomoću Turbo Debuger-a. niko nije znao šta i kako se radi, pa
rekoh pošto sm savladao osnove (sasvim slučajno) možda zanima još
nekog.
rešenje je u tdh386.sys koji ide uz Borlnad C++ i koji se treba
učitati kao device= iz config-a:
device= d:\sys\tdh386.sys -e3024
e, sad, ono '-e3024' predstavlja veličinu env prostora i mora se
navesti (bar) veća vrednost od one koja je stvarno. takođe, ne sme da
se koristi QEMM, 368MAX i ostale programe koji brljaju sa v86 modom.
evo zašto: TD386.EXE otvara dva v86 i u jedan učitava TD.EXE, a u
drugi v86 program koji želimo da "registrujemo" ;)
imam izvesne slutnje ;) da pored parametra -Exxxx postoji i -R, ali
nemam pojma čemu služi i kako se koristi.
kako se sepominje 386 i v86 normalno je da ovo može samo na 386+
razno.20bdm.,
## vidi ovako, ono sto ti je .bdm poslao je ok skroz ;), a ja ti ovde
Ju, mjovo je l' ;) trebalo biti :) ili je stvarno ;) zbog one petlje
sa ReadLn(msg_txt)? Nisam se bas previse trudio da to ubrzam...
BDM.
razno.21mjova,
> Ju, mjovo je l' ;) trebalo biti :) ili je stvarno ;) zbog
> one petlje sa ReadLn(msg_txt)? Nisam se bas previse trudio
> da to ubrzam...
pa ima načina da se to sve ubrza (i to drastično za duže .TXT), ali i
ovo rešava problem ;).
e, da primetio sam da često ponavlja iste rečenice. valjda funkcija
slučajnog broja nije baš slučajna...
mada, iskreno, nisam razumeo tvoju poruku ;)
razno.22bdm.,
## mada, iskreno, nisam razumeo tvoju poruku ;)
Buni me ovaj tvoj znacic ;) sto oznacava blagu zlobu ili se ja bunim,
ili tebi ne radi shift ili je sve to deo neke ujdurme. :)
BDM.
razno.23bcetina,
Alo hakeri. Ima jedan Dr. na poslu koji radi magistarski rad u WP51, pa
je snimio file od 1k preko file-a od 150k (ceo rad), naravno nema kopiju
osim što smo iskopali jedan zalutali file na C:root od pre 10 dana. Samo
fale desetodnevne izmene :(((((. Kad mi je rekao šta je uradio, ja sam
postupio na sledeći način: Prvo ruke u vis. Drugo odmakni se od mašine, i
treće na mašinu ništa nije snimano od tada.
Šta treba da se uradi da bi se povratio file, i šta treba da se ima od
alata za to. Ovo je najklasičniji hakerski problem, pa se nadam da će mi
neko u toku dana pomoći, za nagadu dobije ByPass preko veze (za svaki slučaj).
:))). Može i glasom na 647-260 Bane Cetina. ali danas, da bi mogao sutra to
da izvedem. Oblaporno zahvalan.
razno.24dejanr,
Nema lakog rešenja. Startuj NU, izaberi unerase, new file pa onda gledaj
Next probable cluster dok ne naiđeš na neki koji po tekstu liči na deo
fajla, ulančaj ga, idi na sledeći i tako dalje. Potrajaće, ali ćeš
najzad skrpiti fajl ili bar njegov veći deo.
No ne startuj WP da bi pregledao fajl, nego ga kopiraj na disketu pa
gledaj na drugom računaru. WP će kreirati neke temporary datoteke i
time možda obrisati neki deo koji još nije oporavljen. Ne startuj ništa
osim NU.
razno.25banex,
>> imam izvesne slutnje ;) da pored parametra -Exxxx postoji i -R, ali
>> nemam pojma čemu služi i kako se koristi.
Ako te interesuje, ja imam neku knjigu za taj turbo debuger, svrati
pa je prelistaj malo...
razno.26bearboy,
Kakva je ralika između ASCII i ASCIZ ?
razno.27dejanr,
>> Kakva je ralika između ASCII i ASCIZ ?
To ASCIIZ se koristilo u više značenja, međutim najčešće je
sledeće: u opisima nekih DOS itd funkcija kad se kaže ASCIIZ
misli se na niz ASCII slova završen nula bajtom, recimo
C:\DOS\AA.EXE<Nul>
Dakle, "C-ovski" string.
razno.28djelovic,
U najnovijem Sezam biltenu u "Računarima" dejanr kaže da ovde ima
informacija o fax karticama. Jel može neko da mi kaže gde, jer mi ne uspeva da
ih nađem?
razno.29vitez.koja,
Da li ima dobre duse koja ce me obradovati disasemblerom za 68020 kod. Za PC,
naravno. Napeto iscekujem :)
razno.30garderp,
DejanR je u svom članku o Borland Pascalu 7.0 napisao
da "... 40% ""programerske populacije"" razvija aplikacije za internu
upotrebu unutar korporacije..." i da je za njih neki BP 7.0 ili
BC++ 3.1. Baš me zanima onih 60% kako se deli.
U stvari me zanima koliko procenata čini programera kodera, a koliko
ORACLE programera (dakle projektanata koji samo crtaju u CASE-u). Kada
kažem Oracle programera mislim na one koji imaju paket specijalizovan
za neke aspekte programiranja (postoje specijalizovani case-ovi za aplika
cije koje nisu samo za informacione sisteme).
Ovde na Sezamu, postoji uvreženo pravilo da je pravi progamer onaj
koji radi C ili Pascal ili tako nešto.
Još jednom da formulišem pitanje. Koliki deo od onih preostalih 60%
radi u "običnim" (proceduralnim ili objektnim jezicima), a koliko njih
u nekim CASE-ovima?
razno.31garderp,
Evo još jedne poruke na temu programiranja. Kod nas se 90% aplikacija
piše za operativni sistem MS-DOS i recimo 90% takvih aplikacija
je pisano u nekom Clipperu. Onih 10% što nije rađeno za MSDOS
je pisano za VMS, OS/2 ili UNIX i to su ogromne aplikacije.
Naravno ne treba zaboraviti na mnoge anahrone informacione
sisteme. Znate li samo na kakvom kršu radi "Kluz"?
By the way, ja imam utisak da se kod nas na Clipperu radi samo
iz jednog razloga. To je siromaštvo i informaciona (koja je posledica
ekonomske blokade) blokada. U časopisu Windows Tech imam spisak od stotinak
C sorsova za sve i svašta. Počevši od SQL linka, pa preko TCP/IP protokola,
pa preko nekih LEX-ova i YACC-ova (dobro, ovo ima i na Sezamu).
Drugi razlog što se ozbiljnije ne radi kod nas je neozbiljnost. Sve se radi
po principu lako ćemo. Da se razumemo, ja nemam ništa protiv Clippera, ali
u isto vreme imam tu (ne)sreću da posetim časove klipera koje drži jedan
moj kolega. I kada pitam ljude što su došli na kurs, odgovor je uvek isti:
"... ma sad kad naučim ovo, ima odma' da radim knjigovodstvo i ostale
baze..." :-((. Međutim, najveći šok sam doživeo na sopstvenom kursu iz
C-a ,kada je na pauzi neko doneo FoxPro i startovao ga i pitao me šta
ja mislim o tome. Ja sam mu odgovorio pitanjem, šta je to što te primorava
da ne radiš u C-u nego ideš na Fox? On je rekao da je čuo da Fox ima
maske i da mogu baze "... 'ladno da se rade... ". Kad sam mu rekao da
postoje gomile biblioteka napisanih u C-u za takve stvari, čovek se
potpuno iznenadio. Kaže, "... ja misio, C je samo za akademske izazove..."
a čovek dobio Oktobarsku nagradu za postignut uspeh na studijama.
razno.32mjova,
ima li neko možda dokumentaciju o programiranju VGA. ono što ima na
sezamu u vgakit (il' tako nekako) nije ništa. dakle, treba mi nešto
kompletnije.
razno.33spantic,
> Da li ima dobre duse koja ce me obradovati disasemblerom
> za 68020 kod. Za PC, naravno. Napeto iscekujem :)
Taman sam mislio da postavim pitanje za krosasemler za 68000. Zahvalan
na ma kakvoj pomoći.
razno.34nbatocanin,
> By the way, ja imam utisak da se kod nas na Clipperu radi samo iz
> jednog razloga. To je siromaštvo i informaciona (koja je posledica
> ekonomske blokade) blokada.
Ja pak nemam takav dojam ;) A rekao bi i da nije tako.
Poenta ostatka poruke mi nije sasvim jasna, ali rekao bi da hoćeš da
kažeš da ne postoji potreba za specijalizovanim jezicima pored C-a ?
Ako sam u pravu, nisi u pravu ;)
> Drugi razlog što se ozbiljnije ne radi kod nas je neozbiljnost.
Koji je prvi razlog? Zašto misliš da se kod nas ne radi ozbiljno?
Video sam mnoge neozbiljne i loše programe urađene u inostranstvu (a
i kod nas). Ako se uzmu u obzir prilike, ekonomija, itd, naši
programeri u proseku nimalo ne zaostaju za svetom.
> Sve se radi po principu lako ćemo.
E, pa sad. Ako gledaš kako se radi u polutruloj državnoj firmi u kojoj
zaposleni čekaju 15h da odu da tezgare, ništa bolje nećeš ni naći. Sa
druge strane, ima jako puno ljudi koji *veoma* ozbiljno rade.
> I kada pitam ljude što su došli na kurs, odgovor je uvek isti: "...
> ma sad kad naučim ovo, ima odma' da radim knjigovodstvo i ostale
> baze..." :-((.
... a organizatori kursa to itekako znaju, pa im to ništa ne smeta da
organizuju kurseve ;> Šalu na stranu, zašto bi ova motivacija bila
loša? Hoće ljudi da zarade pare. Neko preko trgovine, neko preko
šverca, a neko preko programiranja. To što njih ne interesuje da uđu
u "srž" programiranja i što sigurno neće kao ja raditi iz čistog
entuzijazma nekad i po 24h, nije razlog za zameriti! Ako takav
doobučeni programer napiše program koji dobro radi neki posao,
profesionalno prezrivo ću se odnositi prema njegovom programu, ali
njega poštujem! Naravno, uz uslov da poštuje pravila korektnog odnosa
prema konkurenciji.
Zaista ljudi, zašto tako loše mislite o tim ljudima? I kad ćete
shvatiti da je pisanje ćirilicom ili latinicom ekvivalentno, a da je
magija u nečem sasvim drugom ?
razno.35garderp,
> Poenta ostatka poruke mi nije sasvim jasna, ali rekao bi
> da hoćeš da kažeš da ne postoji potreba za
> specijalizovanim jezicima pored C-a ? Ako sam u pravu,
> nisi u pravu ;)
Potreba svakako postoji ali ne mislim da je ona toliko velika
da se u ovolikoj meri kod nas ostvaruje. To mi nekako liči na dupli posao.
> Video sam mnoge neozbiljne i loše programe urađene u
> inostranstvu (a i kod nas). Ako se uzmu u obzir prilike,
> ekonomija, itd, naši programeri u proseku nimalo ne
> zaostaju za svetom.
To je takođe tačno. Ali to može i ovako da se shvati: Obzirom
da sam glup, ružan i nemaštovit, dvojka s kojom sam je mentalno
zaostala, ali u proseku ne zaostajem za onim koji su bar pametni,
lepi ili maštoviti. Parafrazirao bih Gorski Vijenac i to onaj deo koji
govori da je lako da se u velikom narodu rodi puno lavova, a da
i pored toga naš mali narod ima dovoljno svojih lavova. Lepo je to
da se ponosimo našim lavovima, ali to mi nekako sve na kašičicu imamo
lavove. Prilično mi se sviđa da ti spadaš u ljude koji 24h rade. Međutim
to kod nas izgleda nenormalno da čovek radi. Bil Gejts je napravio
svoju kompaniju prvenstveno zahvaljujući velikom radu. A gde je Amerika,
a gde smo mi. Da bismo mi napravili deseti deo on onoga što su oni napravili
moramo da radimo dvadeset puta više nego oni.
A možda ovo više i nema veze sa Clipperom i C-om, a možda ipak i ima.
razno.36ndragan,
/ Još jednom da formulišem pitanje. Koliki deo od onih preostalih 60%
/ radi u "običnim" (proceduralnim ili objektnim jezicima), a koliko njih
Baš da vidim gde ćeš da me svrstaš. Radim u generatoru aplikacija za
FoxPro, što kombinovano sa foksovim IDE daje CASE alatku; generator je
pisan u samom foksu, i povremeno ga prerađujem, i pišem već i neku
verziju 3 (verzije do 2.2 nisam ni znao šta i kako rade). Usput sam
napisao i nekoliko generatora za određene tipove programa, i jedan
ne-generator (program koji jednu klasu programa čini nepotrebnom, jer
umesto da generiše te programe iz parametarskih datoteka, pa da ih
izvodi, izvodi iz njih direktno ono što bi ti programi radili).
Gde ćeš da me strpaš? Jesam li pravi programer, ili mogu da prođem kao
Tajvanac :) ? (Hteo sam da stavim :) , ali mi je brada krecava, pa sam
odustao).
razno.37ndragan,
/ doobučeni programer napiše program koji dobro radi neki posao,
onda u redu, a ako loše radi, još bolje. Njegove mušterije su naše
najbolje mušterije.
razno.38garderp,
> Gde ćeš da me strpaš? Jesam li pravi programer, ili mogu
> da prođem kao Tajvanac :) ? (Hteo sam da stavim :) , ali
> mi je brada krecava, pa sam
Na to pitanje je lako odgovoriti. Obzirom da koristiš generator
aplikacija, samim tim ne koristiš procedurelno niti objektno programiranje,
dakle spadaš u onih 60%. Druga je stvar da generišeš bejzik (pardon, Fox
kod), to ne utiče na svrstavanje jer ne programiraš u klasičnom smislu
te reči (ne kodiraš).
Međutim, to je samo jedna klasa u onih 60%. Osim CASE-ova, sigurno ima
još nešto.
razno.39nbatocanin,
> Potreba svakako postoji ali ne mislim da je ona toliko
> velika da se u ovolikoj meri kod nas ostvaruje. To mi
> nekako liči na dupli posao.
Nije mi baš sasvim jasno zašto je to dupli posao?
> To je takođe tačno. Ali to može i ovako da se shvati:
> Obzirom da sam glup, ružan i nemaštovit, ...
Ja bih malo spustio poređenje: oću da kažem da bi u slučaju da se
nešto finansira moglo sasvim lepo da se realizuje i kod nas. E, pošto
nema para, nema ni takvih programa.
> A možda ovo više i nema veze sa Clipperom i C-om, a možda
> ipak i ima.
Jedna reklama za Clipper veoma lepo ilustruje stvar: prikazana je
neka starinska kamera sa natpisom "C" i neka super moderna sa
natpisom "Clipper", a ispod piše "Vremena se menjaju...". I to je
to. Neke stvari je mnogo lakše uraditi na Clipper-u i sličnim
jezicima. Gubitak fine kontrole zbog prelaska na viši nivo je
zanemarljiv i ne vidim zašto bi se to na silu programiralo na nečem
drugom. Ako tebi za te stvari više leži C ili nešto treće,
programiraj na tome. Ako je tako jednostavnije ili ispada bolji
program, bićeš bolji od konkurencije i opet sve ispada OK. Zato
poplava specijalizovanih jezika ne treba da te uzbuđuje.
razno.40ppekovic,
>> Na to pitanje je lako odgovoriti. Obzirom da koristiš generator
>> aplikacija, samim tim ne koristiš procedurelno niti objektno programiranje,
>> dakle spadaš u onih 60%. Druga je stvar da generišeš bejzik (pardon, Fox
>> kod), to ne utiče na svrstavanje jer ne programiraš u klasičnom smislu
>> te reči (ne kodiraš).
Pošto sam primetio da sve vreme zaboravljaš jednu činjenicu,
da te podsetim: kodiranje je najniži nivo na lestvici razvoja
software-a. Dakle, nešto za šta je potrebno najmanje znanja
(posmatrajući tim za razvoj nekog programa).
Paya
razno.41dtadic,
>> Taman sam mislio da postavim pitanje za krosasemler za 68000. Zahvalan
>> na ma kakvoj pomoci.
Postoji na Trickle-u:
"PD1:","<MSDOS.CROSSASM>","68ASMSIM.ZIP",1,161140,8,910222,
"68000 cross-assembler/simulator with C source"
DT
razno.42spantic,
> Postoji na Trickle-u:
Hvala na informaciji.
razno.43spantic,
> Međutim, to je samo jedna klasa u onih 60%. Osim CASE-ova,
> sigurno ima još nešto.
Zaboga, pa čovek koji radi sa CASEom postavlja projektne zahteve programeru
koda. To je definitivno kreativniji posao od programera koda koji je na samom
dnu branše. Kad imaš postavljen problem u najvećem broju slučajeva ostatak je
zanatski posao.
razno.44garderp,
pročitaj odgovor spanticu
razno.45garderp,
> Zaboga, pa čovek koji radi sa CASEom postavlja projektne
> zahteve programeru koda. To je definitivno kreativniji
> posao od programera koda koji je na samom dnu branše. Kad
> imaš postavljen problem u najvećem broju slučajeva ostatak
> je zanatski posao.
Ni ti, ni ppekovic uopšte nistee shvatili moje pitanje pa samim
tim dajete pogrešne odgovore. Ja vrlo dobro znam hijerarhiju
kodera i projektanata. Ja samo pitam koje svee grupe programera
spadaju u onih 60% ne-kodera. Konstatovao sam da jedan deo njih
radi po raznim CASE-ovima, ali takođe to ne iscrpljuje sve mogućnosti.
U stvari hoću da isprovociram nekog ko ima prave informacije o
tome kako se u svetu radi. Meni lično se čini da je 60% svetskog
programerskog potencijala koji radi na CASE-u preteran. To se meni
lično čini, pa zato me zanima neki tvrđi dokaz.
p.s.
A sad ti meni objasni šta ti to znači da "...čovek koji radi sa
CASE-om postavlja projektne zahteve programeru koda...". Ako pod
programeru koda misliš računar (koji to u stvari radi kad je u pitanju
CASE) onda je u redu, ali u sledećoj rečenici ti kažeš da
"...Kad imaš postavljen problem u najvećem broju slučajeva ostatak
je zanatski posao..." što znači da si ipak mislio da taj deo radi čovek
a ne računar, što je netačno kada je CASE u pitanju.
p.p.s.
Možda nekom ovakav moj ton smeta, ali ja samo volim da budem precizan
tamo gde mogu da budem precizan. Niko ne zna sve, ali me zato nije
sramota da pitam što ne znam, niti će me biti sramota da pogrešim.
Ove moje poruke nisu emotivne, već edukativne prirode.
razno.46ndragan,
/ aplikacija, samim tim ne koristiš procedurelno niti objektno
/ programiranje,
Naprotiv; generator mi radi nekih 80% posla (generiše procedure za maske
i menije) ali jedan deo radim sam, i to proceduralno. A i sam generator
je proceduralan. Takođe, koristim firminu biblioteku gotovih funkcija, a
i sam je dopunjavam. Jesam li ti pokvario šemu?
razno.47ndragan,
/ spadaju u onih 60% ne-kodera. Konstatovao sam da jedan deo njih
Namera ti je ok, ali ono što od početka hoću da srušim, to je pokušaj
tvrdog razvrstavanja. Kod mene u firmi je svaki čovek kompletan
projektant, i vodi svoj posao od drugog razgovora sa mušterijom (prvi
razgovor vodi naš trgovac) pa do ubadanja mrežne kartice, modema,
kozmetike izveštaja i telefonskih konsultacija sa rezervnom operaterkom
kad redovna ode nekud.
Kejs alatke omogućavaju takav rad, jer obavljaju 90% fizičkog posla pri
kodiranju, te ima smisla da projektant radi i preostalih 10% (vodeći
računa da bude kompatibilan sam sa sobom, tj. da ono što uradi za jednu
firmu lako može da preradi za drugu). Podela na sistem analitičare,
projektante, aplikativce i instalatere je ukinuta; često mi se desi da
sve četiri faze uradim za ciglo dva sata sa sve elementarnom obukom, i
to na terenu kod same mušterije.
/ Ove moje poruke nisu emotivne, već edukativne prirode.
Tako sam i shvatio. Možda ovaj naš način rada ruši neke teorije i šeme -
tim gore po njih ;).
Bue_ Ndragan
razno.48bcetina,
>> firmu lako može da preradi za drugu). Podela na sistem analitičare,
>> projektante, aplikativce i instalatere je ukinuta; često mi se desi da
>> sve četiri faze uradim za ciglo dva sata sa sve elementarnom obukom, i
>> to na terenu kod same mušterije.
Vidi, vidi, ovo je jako interesantno. Objasni malo kakve to aplikacije
možeš da uradiš za 2 sata na licinom mestu. To je valjda nešto jednostavno.
Svejedno objasni malo kako i sa čim radiš. Mislim da je ostala nepokrivena
ta tema, kako treba raditi, mislim pristup. Ima ih raznih, a i vremena se
menjaju. Nekad davno i ja sam radio po tom sistemu 1user-1programer od
početka do kraja i mislim da je to ok za klasičnu primenu računara u
računovodstvu. Nama je bio problem održavanje, ali to su bile slabije i
nepouzdanije mašine nego sada. Polje primene računara se širi, svetski
softver postaje pristupačan (fizički, pre svega) i mislim da se način
poslovanja menja. Meni lično se čini da bi sad najbolje bilo:
Za srednje firme 200-300 ljudi.
1- Da imaju 1 čoveka na plati (kompjutermen) koji bi bio devojka za sve.
Ima tu bezbroj gluposti u svakodnevnom radu koje bi se sredile pre
nego postanu problem. Mogao bi da poznaje programiranje, baze podataka
osnove hardvera (da zameni hercules karticu) osnovne UTL programe i
ponešto od textprocesora. Ostalo šta iskrsne, da nauči u hodu. Kupo
vati mu literaturu i slati ga na kurseve.
2- Da firme kupuju i registruju original softver koji im treba (UTL i sl.
za kućnog programera) da se tako postigne ažurnost, koja obezbedjuje
kvalitet.
3- Da se hardver kupuje od neke ozbiljne firme koja nudi kompletnu
uslugu i sevis. Da vam posle 3-4 godine uz doplatu zameni mašine
za savremenije uz doplatu...
4- Da se aplikatvni softver kupuje takodje od ozbiljne firme kako
bi se obezbedilo ažuriranje novim verzijama i izmenama. S obzirom
na tačku 1 ovde bi održavanje bilo vrlo jednostavno.
Suštinski je važno trajno se VEZATI (za tačke 2, 3 i 4) i saradjivati na
obostranu korist i zadovoljstvo. Možda bi se mogla izbeći tačka 4, pa da
aplikativni softver napravi kućni programer. Teoretski zvuči logično, ali
mislim da nije praktično. Neopravdano se podcenjuju računovodstveni pro-
grami. Obavezni su Finansisko Knjigovodstvo, Robno (materijalno) Knjigo-
vodstvo, Kupci-Dobavljači, Lični Dohotci, bar jedna vrsta Faktura...
Nije to softverski problem, problem je nepoznavanje problematike
knjigovodstva. Da bi se to uradilo, potrebno je previše vremena. To bi
trebalo ostaviti profesionalcima a da kućni programer pravi neke interne
programčiće, razne liste i izveštaje koristeći te iste baze.
Za jednu srednju firmu bi bilo dovoljno 4-8 računara, povezanih u mrežu.
Sad poznajući naš mentalitet, savetujem da na mreži ne treba insistirati
ako nisu kadrovski i organizaciono zreli. Treba praviti samo neophodne
izmene u načinu poslovanja (za početak) naročito ako im je to prvo uvodje-
nje računara. Kasnije to treba da se razvija kako oni sazrevaju, sami će
tražiti. Neverovatno kako se posle poalave.
Napominjem ovo je moje mišljenje možda bi bilo interesantno razraditi
temu do u detalje, pa diskutovati ovde ili negde drugde, ko zna.
Pozdrav, Bane.
razno.49garderp,
> i sam je dopunjavam. Jesam li ti pokvario šemu?
Nikako, moja primedba za pogrešno definisanje pojma CASE je bila
upućena spanticu.
> Naprotiv; generator mi radi nekih 80% posla (generiše
> procedure za maske i menije) ali jedan deo radim sam, i to
> proceduralno. A i sam generator je proceduralan. Takođe,
> koristim firminu biblioteku gotovih funkcija, a
Objasni mi kakve veze ima to što ti je i sam generator proceduralan.
Generator može da bude pisan i u Lispu, 6501 asembleru ako treba, samo
je važno šta generiše.
razno.50ndragan,
/ spadaju u onih 60% ne-kodera. Konstatovao sam da jedan deo njih
Namera ti je ok, ali ono što od početka hoću da srušim, to je pokušaj
tvrdog razvrstavanja. Kod mene u firmi je svaki čovek kompletan
projektant, i vodi svoj posao od drugog razgovora sa mušterijom (prvi
razgovor vodi naš trgovac) pa do ubadanja mrežne kartice, modema i
telefonskih konsultacija sa rezervnom operaterkom kad redovna ode nekud.
Kejs alatke omogućavaju takav rad, jer obavljaju 90% fizičkog posla pri
kodiranju, te ima smisla da projektant radi i preostalih 10% (vodeći
računa da bude kompatibilan sam sa sobom, tj. da ono što uradi za jednu
firmu lako može da preradi za drugu). Podela na sistem analitičare,
projektante, aplikativce i instalatere je ukinuta; često mi se desi da
sve četiri faze uradim za ciglo dva sata sa sve elementarnom obukom, i
to na terenu kod same mušterije.
/ Ove moje poruke nisu emotivne, već edukativne prirode.
Tako sam i shvatio. Možda ovaj naš način rada ruši neke teorije i šeme -
tim gore po njih ;).
Bue_ Ndragan
razno.51ndragan,
/ Vidi, vidi, ovo je jako interesantno. Objasni malo kakve to aplikacije
/ možeš da uradiš za 2 sata na licinom mestu. To je valjda nešto
/ jednostavno.
Nije baš; toliko mi vremena treba da ošacujem koja je verzija (od onih
koje imam) najbliža potrebnoj, instaliram je, prilagodim neke stvari
(dužine šifara, naziv firme, šminka fakture, par dodatnih izveštaja,
poneko dodatno polje u bazi, kontrole u maskama) i dobijem aplikaciju s
kojom mogu da se zabavljaju bar dve nedelje dok me ne pozovu ponovo.
/ menjaju. Nekad davno i ja sam radio po tom sistemu 1user-1programer od
I samo jedna do dve aplikacije; za ostale dolazi neko drugi iz ekipe.
/ 4- Da se aplikatvni softver kupuje takodje od ozbiljne firme kako
/ 1- Da imaju 1 čoveka na plati (kompjutermen) koji bi bio devojka za
/ sve.
I taj bude malo na obuci kod te firme; on je tu sumnjivo lice, jer
ponekad čačne di ne treba, ponekad ga u firmi pot/precenjuju, nekad je
između dve vatre a nekad dve ovce sisa. Uglavnom je dovoljno da ume da
kuca u editor, kad mu izdiktiram izmene.
/ mrežu. Sad poznajući naš mentalitet, savetujem da na mreži ne treba
/ insistirati
...prvih nekoliko meseci; usput im se objasni ili pokaže, i vrlo brzo...
/ Neverovatno kako se posle poalave.
... budeš u pravu. Samo dobar korisnik je dobar korisnik.
Uglavnom se slažem sa ovim što si napisao, ali jedan deo stvari koje te
zanimaju će ili ostati u magli ili ćeš čitati između bajtova, jer zalazi
u poslovne tajne firme mi.
razno.52ndragan,
/ Objasni mi kakve veze ima to što ti je i sam generator proceduralan.
Pa ako ga doterujem onda radim sa proceduralnim stvarima; kad ga
koristim to je kejs alat. A što kažeš, generator jeste crna kutija -
nije važno kako radi nego šta pravi.
Ali ja sam od malena voleo da znam šta ima unutra :)
razno.53dragisha,
ű> ima li neko možda dokumentaciju o programiranju VGA. ono što
ű> ima na sezamu u vgakit (il' tako nekako) nije ništa. dakle,
ű> treba mi nešto kompletnije.
Ima u djgpp grafička biblioteka. Probaj...
razno.54nimi,
> / Vidi, vidi, ovo je jako interesantno. Objasni malo kakve to aplikacije
> / mozes da uradis za 2 sata na licinom mestu. To je valjda nesto
> / jednostavno.
>
> Nije bas; toliko mi vremena treba da osacujem koja je verzija
> (od onih koje imam) najbliza potrebnoj, instaliram je,
> prilagodim neke stvari (duzine sifara, naziv firme, sminka
> fakture, par dodatnih izvestaja, poneko dodatno polje u bazi,
> kontrole u maskama) i dobijem aplikaciju s kojom mogu da se
> zabavljaju bar dve nedelje dok me ne pozovu ponovo.
Izvini molim te u kom ti to alatu radis, pa sve to za dva sata.
Ja se programiranjem bavim par godina, i to mi nije uspelo do sada.
Radim u ORACLEu 6.0. na SUN SPARCu. To je alatka koja danas u svetu
koristi 80% firmi koje koriste baze podataka. Celokupna alatka je
integrisana i omogucava svasta, pocev od distribuirane baze koja
se moze nalaziti na raznim masinama, preko raznih alata za generisanje
user-frandly aplikacija ( menu + forms ).
Radim u firmi u kojoj su rodjaci dovodili rodjake a ovi opet dovodili
rodjake i sve u krug. Sve u svemu prosecna starost je oko 60 godina.
Sve ovo pricam da bih ispricao nesto u vezi ona dva sata.
Jednog dana idem ja liftom i slusam dva fosilna ostatka kako pricaju:
fosil a: Danas sam napisala 3 programa.
fosil b: Ja sam juce.
fosil a: Kad teras ove iz CISa da ti urade nesto njima treba 7 dana a
ja eto za 2 sata 3 programa.
fosil b: Ma pusti.
Sidjem ja tu iz lifta, sludjen. Udjem u kancelariju, opisem koleginici
uocene fosile ispricam pricu i ona mi kaze da sljakaju u LOTUSu.
Ne bih voleo da ovde objasnjavam gde ide najveca lova u software-u.
Na odrzavanje.
To sto su Amerikanci smislili BSP (tacnije IBM), sto postoje razne
metodologije u projektovanju, sve to treba zaboraviti, naci nekoga
koce za dva sata da snimi sve potrebne informacije, poveze sa postojecim
podacima, smanji njihovu redudadnost i sve to slupa za 2 sata - to je
software, uz to ce da konfigurise terminale na DataNet-u, stavlja i
instalira hardware (kartice) i software na mrezi, pretpostavljam da radis
i administraciju mreze i baze i jos ponesto.
Pozdrav Milan.
razno.55nimi,
> Kejs alatke omogucavaju takav rad, jer obavljaju 90% fizickog
> posla pri kodiranju, te ima smisla da projektant radi i
> preostalih 10% (vodeci racuna da bude kompatibilan sam sa
> sobom, tj. da ono sto uradi za jednu firmu lako moze da preradi
> za drugu).
> Podela na sistem analiticare, projektante,
> aplikativce i instalatere je ukinuta; cesto mi se desi da sve
> cetiri faze uradim za ciglo dva sata sa sve elementarnom
> obukom, i to na terenu kod same musterije.
Koju to Case alatku koristis.
> Podela na sistem analiticare, projektante,
> aplikativce i instalatere je ukinuta; cesto mi se desi da sve
> cetiri faze uradim za ciglo dva sata sa sve elementarnom
> obukom, i to na terenu kod same musterije.
Ko ti je to rekao.
Danas se vode uveliko diskusije da li koristiti CASE alatke koje nemaju
preciznu metodologiju u radu, jer onda nema da budes kompatibilan ni
sa samim sobom a kamo li sa bratom.
A ti tvoji korisnici su izgeda svi mali vragovi i sve ukace, pritisni
F3 unesi upit a onda F4 izvrsi upit i sl i sve to savladaju a onda se
za 15 dana sete da ime nesto dodas i td.
Pozdrav Milan.
razno.56ndragan,
/ Izvini molim te u kom ti to alatu radis, pa sve to za dva sata.
Pričao sam više puta. Zovemo ga GenApl; to je rantajm biblioteka i
generator maski, menija i još nekih standardizovanih procedura.
Nivo zahvata u aplikaciju koji može da se uradi za dva sata je, recimo,
promena dužine polja, izmišljanje dva-tri nova polja i njihovo
ubacivanje u dve-tri maske i dva-tri standardna izveštaja. Ono što ne
može da se uradi za ta dva sata je ubacivanje neke jeben* logičke
kontrole ili metoda preračuna - to se radi peške dva-tri sata. Isto važi
za izveštaje promenljive širine ili promenljivih nivoa grupisanja.
Recimo da kostur aplikacije koju nikad video nisam mogu da napravim za
jedan dan. Imaće unos matičnih podataka, osnovni unos jedne ili dve
vrste prometa sa osnovnim kontrolama unosa (na dupliranje ili prethodno
postojanje šifre) i dva-tri izveštaja. Ostatak napravim dok korisnik
popuni matične podatke.
Bez detalja, pošto je alat vlasništvo firme.
/ Ne bih voleo da ovde objasnjavam gde ide najveca lova u software-u.
/ Na odrzavanje.
Možda ne najveća (po veličini pojedinih iznosa), ali najslađa i
najpoštenije zarađena.
/ metodologije u projektovanju, sve to treba zaboraviti, naci nekoga
/ koce za dva sata da snimi sve potrebne informacije, poveze sa
Nismo to zaboravili - ali niko više nema vremena (para) za takve stvari,
a da ne spominjemo da je projektovanje IS postalo besmisleno. Dugo
traje, previše košta, zastari pre nego što bude gotovo, a na kraju
ispadne da je mušterija htela nešto drugo. Frustracija od prvog vagona.
Zato sve to pokušavamo da uradimo prvog dana. Radno iskustvo ljudi u
firmi nam je od jedne do dvadeset godina _u struci_, a poslednje četiri
godine bi trebalo računati trostruko. Ko razume shvatiće.
Uostalom, da se pojavimo ti i ja kod mušterije, ti sa BSPom, top daun
analizom i ostalim teorijama, a ja sa 80% gotovom aplikacijom koju ću im
u toku dana prekrojiti po meri i ufircati, a za dve nedelje će da vrši
posao, za dva meseca da se razgazi, i još ih poslati kod drugih
mušterija tek da vide da ne lažem...
Pa ti vidi.
razno.57ndragan,
/ Ko ti je to rekao.
Ja. Mada, potvrdio mi je i dr Zelenović (u vreme dok je još uvek više
voleo čipove nego vozove).
/ Danas se vode uveliko diskusije da li koristiti CASE alatke koje
/ nemaju preciznu metodologiju u radu, jer onda nema da budes
Moraš se držati makar svog standarda, inače si očo u očin. Naša alatka
ima metod, a daje i slobodu, a sama po sebi je nekakav standard.
/ A ti tvoji korisnici su izgeda svi mali vragovi i sve ukace, pritisni
/ F3 unesi upit a onda F4 izvrsi upit i sl i sve to savladaju a onda se
Komplikuješ. Dva sata obuke i rade.
Šta je to 'upit'?
/ za 15 dana sete da ime nesto dodas i td.
Nego šta nego dodam, platili su. Jedino što ne stignem onda kad oni
misle da ću stići.
razno.58nimi,
> Recimo da kostur aplikacije koju nikad video nisam mogu da
> napravim za jedan dan. Imace unos maticnih podataka, osnovni
> unos jedne ili dve vrste prometa sa osnovnim kontrolama unosa
> (na dupliranje ili prethodno postojanje sifre) i dva-tri
> izvestaja. Ostatak napravim dok korisnik popuni maticne
> podatke.
Ne znam da li se secas one moje price o dva fosila u liftu.
Obuci svoje korisnike da koriste LOTUS 1-2-3 a ti posle iz
tih datoteka napravi dbf-ove ili neku drugu organizaciju
pa ces ustedeti i ta dva sata.
> Bez detalja, posto je alat vlasnistvo firme.
Kako si ga opisao, vise cete para zaraditi od prodaje tog
software-a sa reklamom na TV-u u kojoj slupas na njemu
aplikaciju za dva sata, a pritom sredis jos po nesto.
> Zato sve to pokusavamo da uradimo prvog dana. Radno iskustvo
> ljudi u firmi nam je od jedne do dvadeset godina _u struci_, a
> poslednje cetiri godine bi trebalo racunati trostruko. Ko
> razume shvatice.
Jesu li ovi oko dvadeset za izvestaje?
> Uostalom, da se pojavimo ti i ja kod musterije, ti sa BSPom,
> top daun analizom i ostalim teorijama, a ja sa 80% gotovom
> aplikacijom koju cu im u toku dana prekrojiti po meri i
> ufircati, a za dve nedelje ce da vrsi posao, za dva meseca da
> se razgazi, i jos ih poslati kod drugih musterija tek da vide
> da ne lazem...
Pa TAKO TREBA, jos ako izvadis kalendar iz dzepa sa crvenom ruzom
sigurno ces proci. Uz to im ponudi 10 s lukom i 1 m**3 drva - uslo
im u naviku, uz to povedi nekog iz sesdesetih mozda su isli zajedno
u skolu ili na kurs iz informatike.
razno.59nimi,
> Moras se drzati makar svog standarda, inace si oco u ocin. Nasa
> alatka ima metod, a daje i slobodu, a sama po sebi je nekakav
> standard.
Koji metod i koji standard ?
> Nego sta nego dodam, platili su. Jedino sto ne stignem onda kad
> oni misle da cu stici.
Raduje me da jesu.
A da ces stici u to ne sumnjam.
razno.60duduk.,
Može li neko od programera koji se bave proizvodnjom softvera po
porudžbini da mi dojavi ovde okvirnu cenu specijalizovanog
programa za vođenje poslovanja male firme za promet nekretnina
(evidencija stanova, prodavaca/kupaca itd., ali bez finansijskog
knjigovodstva).
Unapred hvala.
razno.61ndragan,
/ Ne znam da li se secas one moje price o dva fosila u liftu.
/ Obuci svoje korisnike da koriste LOTUS 1-2-3 a ti posle iz
/ tih datoteka napravi dbf-ove ili neku drugu organizaciju
/ pa ces ustedeti i ta dva sata.
Ti ako ne voliš da pišeš procedure za unos, lepo napiši makroe za
lotus, a mene ostavi da zarađujem svoj leba kao i dosad.
Jesi li razmislio o tom problemu uopšte? Kako da prenosiš izmene iz
jednog u drugi (WK?->DBF); kad isprave nešto na 34223. slogu od 300000
slogova? Kako zamišljaš spred šit sa 300000 redova? Ili misliš da tamo
gde unose uopšte i ne treba da imaju uvid u ono što su uneli
juče-prekjuče?
/ Kako si ga opisao, vise cete para zaraditi od prodaje tog
/ software-a sa reklamom na TV-u u kojoj slupas na njemu
/ aplikaciju za dva sata, a pritom sredis jos po nesto.
1. Generator nije na prodaju.
2. Dosad nismo osetili potrebu da kupujemo vreme na TV ili radiju,
jedino smo jednom čestitali mušterijama Novu godinu u lokalnim novinama,
i pomagali jedne druge lokalne novine zakupom prostora i otkupom dela
tiraža.
3. Za sređivanje još po nečega se ne brini, koje i tebi isto tako želim.
/ Jesu li ovi oko dvadeset za izvestaje?
Ne. Pre će biti da su za cipele da im čistiš.
/ Pa TAKO TREBA, jos ako izvadis kalendar iz dzepa sa crvenom ruzom
/ sigurno ces proci. Uz to im ponudi 10 s lukom i 1 m**3 drva - uslo
/ im u naviku, uz to povedi nekog iz sesdesetih mozda su isli zajedno
/ u skolu ili na kurs iz informatike.
Ne čini li ti se da si zaboravio o čemu je bilo reči? Ako nameravaš da
živiš od tastature... kad porasteš, kad razmisliš, odštampaće ti se
sâmo, a dotle, mogu samo da ti poželim da zid ne bude suviše tvrd kad
opamprčiš glavom o njega.
Baviš li se još nečim osim instant teorijom za svaku priliku?
razno.62ndragan,
/ Koji metod i koji standard ?
Sopstveni metod i standard, kojem se nismo trudili da damo ni ime,
ni klasifikaciju a kamo li da ga teorijski obrazložimo. To, jednostavno,
radi.
Ima svoja pravila, i fino radi ako ih se pridržavaš; ako ti se ne sviđa
nešto od toga, sors generatora je pri ruci, udubi se i napravi sledeću
verziju, samo vozi računa da budeš kompatibilan sa kolegama.
razno.63max.headroom,
> im u naviku, uz to povedi nekog iz sesdesetih mozda su
> isli zajedno u skolu ili na kurs iz informatike.
žekaj, bitno je da je aplikacija sigurna, a krenulo se od pretpostavke
da FoxPro (konkretno) "nije siguran", tj. da dolazi do zaglavljivanja,
brisanja i muvanja baza, itd. Ako NDragan može da uradi programče za 2
sata, koje uz to i radi, ne vidim kakvu ti skalameriju možeš da
ponudiš za 10 puta više vremena. Ispravi me ako grešim, ali - bitno je
šta program nudi krajnjem korisniku, ne način na koji si došao do
rešenja problema.
(Opet, po meni, najbitnije je da se program ne zaglavljuje i
zaglupljuje, i, opet, da ga jednom instaliraš i da si miran, na stranu
slasti servisiranja ;) )
razno.64mstanic,
Nove računare moram da komentarišem tj. da protestvujem.
Na strani 67 je objavljen tekst pod naslovom LEGO JEZIK,
"nadnaslov" domaći projekti programski jezik manevro
(valjda nema veze sa čivotom Panićem).
Dakle NA TRI STRANICE TEKSTA NIJEDNOM NIJE POMENUT "FORTH"
niti ime žARLSA MURA!
Da li neko čita tekstove u računarima pre objavljivanja,
izuzev autora?
Nadam se da će još neko pročitati taj tekst, pa da
čujem ostala mišljenja.
Ovaj tekst šaljem u konferencije RACUNARI i PC.PROG
razno.65bduke,
Ima li neko program za ispis slovima unetog broja
napisan u COBOL-u ? Slican program je bio u januarskim
racunarima u PASCAL-u.
Zahvalan,bduke
razno.66vvelisavljev,
Zna li neko kako se može odARJovati šifrovana ARJ datoteka?
razno.67spantic,
> Dakle NA TRI STRANICE TEKSTA NIJEDNOM NIJE POMENUT "FORTH"
Zapravo jeste, kao ilustracija jednog primera. Ja se FORTHom nisam bavio
još od QLa kada je postojala čitava baterija raznih FORTH verzija mnoge
potpuno prenosive. Ima li to još ko?
razno.68dejanr,
>> Ima li neko program za ispis slovima unetog broja
>> napisan u COBOL-u ? Slican program je bio u januarskim
>> racunarima u PASCAL-u.
Na žalost nemam takav program u Cobolu, ali samo preciznosti
radi, ono što je objavljeno u "Računarima" bilo je na Clipperu
razno.69nimi,
> Jesi li razmislio o tom problemu uopste? Kako da prenosis
> izmene iz jednog u drugi (WK?->DBF); kad isprave nesto na
> 34223. slogu od 300000 slogova? Kako zamisljas spred sit sa
> 300000 redova? Ili mislis da tamo gde unose uopste i ne treba
> da imaju uvid u ono sto su uneli juce-prekjuce?
Nije valjda da korisnike teras da kad zele da unesu neki novi
slog pregledaju svih 300000 slogova, koje su uneli u onih
15 dana dok im nisi nakacio logicku kontrolu, da bi ubacili jos
po neki.
A obzirom da posle veoma kratke obuke shvate kako program radi
pretpostavljam da bi brzo naucili da iz DBF-a vrate u WK.
A onda ispises samo proceduru za rewrite (UPDATE) iz WK-a u DBF.
> 1. Generator nije na prodaju.
Bas steta.
> Ne. Pre ce biti da su za cipele da im cistis.
Moze, ako ti objasne sta je CASE.
> Ne cini li ti se da si zaboravio o cemu je bilo reci? Ako
O CASE alatki i programiranju za dva sata.
> nameravas da zivis od tastature... kad porastes, kad razmislis,
> odstampace ti se sâmo, a dotle, mogu samo da ti pozelim da zid
> ne bude suvise tvrd kad opamprcis glavom o njega.
Mogo si bar u skoli da naucis kako da se ophodis sa decom.
> Bavis li se jos necim osim instant teorijom za svaku priliku?
Ne, samo istant teorijom. Kad imam 2 sata slobodno.
razno.70nimi,
> Ima svoja pravila, i fino radi ako ih se pridrzavas; ako ti se
> ne svida nesto od toga, sors generatora je pri ruci, udubi se i
> napravi sledecu verziju, samo vozi racuna da budes kompatibilan
> sa kolegama.
Gde je source?
P.S. Neka te oni kojima treba da ocistim cipele poduce sta podrazumeva
rec metodologija u projektovanju.
razno.71nimi,
> Cekaj, bitno je da je aplikacija sigurna, a krenulo se od
> pretpostavke da FoxPro (konkretno) "nije siguran", tj. da
> dolazi do zaglavljivanja, brisanja i muvanja baza, itd. Ako
Pretpostavljam da NDragan ne pise on-line aplikacije, a i ako
rikne nekad nekih 20 slogova to mozes objasnis kao - greska
korisnika.
Pretpostavljam da u "aplikaciji" koja se pise za 2 sata i
nije predvidjen AFTER i BEFORE Journal, integritet podataka,
normalizacija, primarni, genericki i jedinstveni kljucevi, i
jos po nesto iz instant teorije.
> NDragan moze da uradi programce za 2 sata, koje uz to i
To programce je gore pomenuti nazvao aplikacijom.
> radi, ne vidim kakvu ti skalameriju mozes da ponudis za 10
> puta vise vremena. Ispravi me ako gresim, ali - bitno je sta
> program nudi krajnjem korisniku, ne nacin na koji si dosao
> do resenja problema.
Sve ono ispisano za sto sam pretpostavio da ne postoji u 2-satnoj
aplikaciji. Uz to sa svim potrebnim atributima tabele (za
FOX-programere: DBF datoteka ima sva polja potrebna za povezivanje)
tako da covek koji uneo 300000 slogova nemora da doda jos po nesto
jer nije "odmah reko".
razno.73mstanic,
>> Zapravo jeste, kao ilustracija jednog primera.
Kaži u kom delu teksta je pomenut. Ja ne nađoh i pored
pažljivog čitanja. A pažljivo sam čitao baš zato da ne bih
pisao onu poruku.
Zapravo sam hteo reći da u jednom takvom poslu kao što je
prilagođavanje forth-a ni jednom nije pomenut sam forth,
pogotovo što tekst zauzima tri strane u Računarima.
Mislim da to nije korektno pogotovo stoga što su neke
reči zadržale imena. A strukturu jezika da i ne pominjem.
Imam i ja svoju verziju za Z80 i Z280 mikroprocesore, ali
im u naslovu stoji da je to forth sa mojim modifikacija,
a ne neki novi programski jezik.
>> Ja se FORTHom nisam bavio još od QLa kada je postojala
>> čitava baterija raznih FORTH verzija mnoge potpuno
>> prenosive. Ima li to još ko?
Imam ja UniForth za PC i čak je Public Domain. Oko 75Kb,
zipovano, naravno. Ima uputstvo i priručnik za Forth koji
i nije tako loš plus opis svih ili skoro svih reči.
razno.74spantic,
> Kaži u kom delu teksta je pomenut. Ja ne nađoh i pored
> pažljivog čitanja. A pažljivo sam čitao baš zato da ne bih
> pisao onu poruku.
Strana 68, desni stupac, tekst u zagradi: "( Programeri koji su bliski sa
Fortho jezikom... )". To je jedino mesto. :)
> Imam ja UniForth za PC i čak je Public Domain. Oko 75Kb,
> zipovano, naravno. Ima uputstvo i priručnik za Forth koji
> i nije tako loš plus opis svih ili skoro svih reči.
Da li bi to moglo da se UL? :) Hvala unapred.
Inače, moderatori imaju prilično kvalitetnog softvera po konferencijama
koji nikada nije našao put u direktorijume. Tako je i sa jezicima. Šteta.
razno.75max.headroom,
> Pretpostavljam da NDragan ne pise on-line aplikacije, a i ako rikne
> nekad nekih 20 slogova to mozes objasnis kao - greska korisnika.
Ok, na stranu što ne znam tačan prevod reči "slog" na engleski :)
(record?), ali, koliko znam, aplikacija se, uz malo prakse, može
uraditi i bez gubljenja slogova. Tj. ja još ne znam neki marsovski
način da se record-i "izgube", tj. da ih ima - pa da ih nema ("pojeo
ih mrak") ;) Sigurno je da NDragan neće ići sa svojim generatorom
aplikacija u firmu koja se bavi grafičkom obradom, i da se tamo od
njega očekuje da za 120 minuta napravi novi AutoCAD. Uglavnom su
zahtevi korisnika u nekom uskom okviru, i sa malo razmišljanja i
stupanja u kontakt sa 20-ak i više kupaca (praksa) takvu instant
aplikaciju je, i realno, i moguće napraviti.
> Pretpostavljam da u "aplikaciji" koja se pise za 2 sata i
> nije predvidjen AFTER i BEFORE Journal, integritet
> podataka, normalizacija, primarni, genericki i jedinstveni
> kljucevi, i jos po nesto iz instant teorije.
:) Mešana salata. Hajde objasni bar jedan od izraza (npr. ono
"integritet podataka", ili "AFTER i BEFORE Journal), da ne kažem da
sam potpuni laik. Lično mislim da NDragan živi i bez toga, und lepo
zarađuje, nadasve.
> Uz to sa svim potrebnim atributima tabele (za
> FOX-programere: DBF datoteka ima sva polja potrebna za
> povezivanje) tako da covek koji uneo 300000 slogova nemora
> da doda jos po nesto jer nije "odmah reko".
Da, tu nastaje problemčić jer niko nije toliki telepata da predvidi
šta će novo poslodavac smisliti (a ideja ima...) Ali, kakav je problem
uhvatiti DBF fajl i dodati mu još jedan "atribut", kako kažeš? Sa
FOX-om, seljenje nekih 1000 record-a može da potraje, brat bratu,
skoro 5 sekundi (tj. reindeksiranje, da ne zaguljujem). Možda misliš
da je prenosivost samog FOXPRO paketa teška, ali i tu mu ljudi doskoče
- koriste FOXPLUS, nauštrb *.CDX datoteka (bolja zamena za *.IDX), ili
uhvate pa instaliraju radnu verzijicu (sa 3 osnovna fajla: *.LIB,
*.EXE i *.OBJ) i - nema zime.
Verovatno, opet, misliš da to "nije dovoljno profesionalno", ali ja
sam mišljenja da je to najbolji način da čoveku ponudiš "program koji
mu idealno pasuje". Iako taj izraz nije razrađen teorijski kako treba
(?)
razno.76mstanic,
>> Strana 68, desni stupac, tekst u zagradi: "( Programeri
>> koji su bliski sa Fortho jezikom... )". To je jedino
>> mesto. :)
Au, jest' sad ga vidim. Hvala bogu da ga makar pomenu.
>> Da li bi to moglo da se UL? :) Hvala unapred.
Pokušaću, mada nisam vičan upotrebi komande attach iz
exec-a. Ako bude uz ovu poruku ok, ako ne pokušaću
"ručno" da ga zakačim, s tim imam nekog iskustva.
Nisam je poslao u mail, jer će možda još nekom
trebati, jer PD i jer ima kompletno uputstvo.
Ja sam pravio neke rutine u njegovom asembleru,
pa ako te zanima javi da ti pošaljem više kao primere.
uniforth.ziprazno.77feniks,
│ > Imam ja UniForth za PC i čak je Public Domain. Oko 75Kb,
│ > zipovano, naravno. Ima uputstvo i priručnik za Forth koji
│ > i nije tako loš plus opis svih ili skoro svih reči.
│
│ Da li bi to moglo da se UL? :) Hvala unapred.
└────────
Pošto vidim da se interesuješ za Forth evo jedne verzije
tog jezika koja je PD (1985. godina) :)
Pozdrav S.P.
forth83.ziprazno.78dejanr,
Ovih dana je više datoteka koje su poslate uz poruke u ovoj konferenciji
premešteno u odgovarajuće direktorijume. Radi uštede prostora, datoteke
su u konferencijama obrisane, premda su poruke, naravno, ostale. Evo
preciznog spiska datoteka koje su premeštene:
PC.PROG.2
──────────────
6.151 pascal almi 21.12.92. 21:06 yublue.arj
6.177 pascal skerl 25.12.92. 10:26 wctunits.zip
6.178 pascal skerl 25.12.92. 10:29 mouslib5.zip
6.225 ->223 pascal skerl 27.12.92. 19:12 intrfc62.zip
6.346 pascal skerl 15.01.Pet 10:39 bp7bugs1.zip
6.347 pascal skerl 15.01.Pet 10:41 tp6bugs7.zip
6.437 pascal skerl 28.01.Cet 12:27 tpu2asm.zip
6.471 ->455 pascal skerl 31.01.Ned 11:27 tpw60.arj
6.508 pascal skerl 07.02.Ned 21:24 psdir101.zip
6.510 pascal skerl 07.02.Ned 21:25 psppd100.zip
6.512 pascal skerl 07.02.Ned 21:28 psstr102.zip
6.515 pascal skerl 07.02.Ned 21:30 psgui130.zip
6.542 pascal skerl 10.02.Sre 11:30 mouslib7.zip
8.22 cpp skerl 19.01.Uto 03:18 bc31p1.zip
8.23 cpp skerl 19.01.Uto 03:20 bc31p2.zip
8.24 cpp skerl 19.01.Uto 03:24 bc31p3.zip
12.20 van.teme almi 05.01.Uto 19:33 yublue.arj
12.23 van.teme almi 06.01.Sre 16:46 yublv111.arj
12.32 van.teme almi 08.01.Pet 18:41 yublue.arj
Hvala svima koji su slali ove interesantne programe i tekstove, a posebno
Skerlu!
razno.79spantic,
> Ja sam pravio neke rutine u njegovom asembleru,
> pa ako te zanima javi da ti pošaljem više kao primere.
Ako ti nije teško bilo bi zanimljivo. Verovatno i širem publikumu.
razno.80spantic,
> Pošto vidim da se interesuješ za Forth evo jedne verzije
> tog jezika koja je PD (1985. godina) :)
Hvala. Njega imam :) Ali taman mogu da obe stave u DIR, šteta je.
razno.81bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\GRAPHICS\*.*
----------------------
sfe arj 49292 Stroked Font Editor, editovanje .CHR fontova (BGI)
Stroked Font Editor (SFE) omogucava menjanje postojecih i kreiranje novih
.CHR fontova (npr. dodavanje YU slova u njih) Ovaj format fontova koristi
BGI (Borland Graphics Interface) tj. programi pisani u Borland/Turbo
Pascal-u ili C-u.
razno.82jtitov,
> da FoxPro (konkretno) "nije siguran", tj. da dolazi do
> zaglavljivanja,
Opet mi pljujete FoxPro?!?!?! Ima da bijem. Kupite PRAVU verziju FoxPro-a
(Microsoft) i nema frke.
razno.83bcetina,
>> O CASE alatki i programiranju za dva sata.
Samo jedno pitanje.
Koliko si aplikacija uveo?
(Organizacija+programiranje+testiranje+obuka+održavanje)
razno.84snemcev,
>> E sad, ako imaš problem poput mog (zaboravio si šifru) tu ti ne mogu
>> pomoći - ne znam ni svoju, a kamo li tvoju. :)
Ja još gori! Znam i komandu i šifru, al' ne znam gde se dede arhiva...
razno.85peca.st,
!-> Hvala svima koji su slali ove
!-> interesantne programe i tekstove, a
!-> posebno Skerlu!
Stvarno bi ste mogli malo opipljivije da mu se zahvalite,
čovek potroši ohohoho vremena UL-jući ovo!
P e C a
razno.86mstanic,
>> > Ja sam pravio neke rutine u njegovom asembleru,
>> > pa ako te zanima javi da ti pošaljem više kao primere.
>>
>> Ako ti nije teško bilo bi zanimljivo. Verovatno i širem
>> publikumu.
Pa nije to ništa naročito, neke reči (rutine za one koji
ne poznaju forth terminologiju) za screen ali samo za
herkules, i jedino mogu poslužiti kao primeri veze
forth-a sa asemblerom.
U stvari jedino reč CLS (clear screen) radi samo sa
herkulesom dok ostale rade sa svim video karticama.
Da, sad se setih, tu je i jednostavan "dekompajler".
reč DEC se upotrebljava za "dekompajliranje" reči koje nisu
definisane sa rečju CODE, a koristi se na sledeći način:
' CASE DEC
i pritiskate taster enter dok ne dođe do kraja ili u nekim
slučajevima zablokira.
I još su tu redefinicije CASE strukture i njoj pripadaju-
ćih reči.
Pogledaj šta ima pa stavi primedbe gde sam mogao bolje,
mada sam to radio pre nekoliko godina
fortsmpl.ziprazno.87ndragan,
/ Nije valjda da korisnike teras da kad zele da unesu neki novi
/ slog pregledaju svih 300000 slogova, koje su uneli u onih
Šta ti pada na pamet? Ako nešto slučajno pokušaju da unesu ponovo, odmah
vide na ekranu šta su to već jednom uneli. Nije mi jasno kako zamišljaš
takvu kontrolu sa šetnjom kroz WKS.
/ 15 dana dok im nisi nakacio logicku kontrolu, da bi ubacili jos
Logičku kontrolu su imali odmah. Osim ako ne misliš na kontrole tipa
'ako je konto 2206 onda je šifra kupca između 11000 i 11999' - to se
ukida. Kasnije im napišem dodatne kontrole koje sami traže.
/ Moze, ako ti objasne sta je CASE.
žuj, da objasne. Šta dete zna šta je trista kila.
/ O CASE alatki i programiranju za dva sata.
Ako te ne mrzi, pogledaj šta napisah od čega polazim: od asortimana. Za
stvari koje mogu da se srede za dva sata imam gotove aplikacije koje 90%
liče na ono što im treba. I rekao sam do kog nivoa mogu da zađem u
preradu za to vreme, i koliko vremena treba za ostatak. Najlepše je što
uopšte ne moraš da veruješ - radi i pored toga.
/ Mogo si bar u skoli da naucis kako da se ophodis sa decom.
Imao sam nezgodne đake. A šta, osetio si nešto?
Bue_ Ndragan
P.S. Bio jedan matorac ovde, nikad nije kapirao viceve. Do pola je pazio
da li se odnose na njega, a od pola nije mogao da prati.
razno.88ndragan,
/ Pretpostavljam da NDragan ne pise on-line aplikacije, a i ako
Pola on lajn, pola of lajn, mnogo rutina koje se ladno sele iz jedne u
drugu aplikaciju kao kartice iz makine u makinu, po sistemu lego kocki.
/ Pretpostavljam da u "aplikaciji" koja se pise za 2 sata i
/ nije predvidjen AFTER i BEFORE Journal, integritet podataka,
/ normalizacija, primarni, genericki i jedinstveni kljucevi, i
/ jos po nesto iz instant teorije.
čurnala više nema ni u bioskopu, ali svakako ima traga šta se radilo,
normalizacija se radi po difoltu (da ne kažem instinktivno), a negde se
čak namerno pušta izvesna redundansa; ima to svojih razloga.
Foks me ne obavezuje da držim fiksne ključeve, niti moram mnogo da
mislim na to. Na mnogo mesta koristim indekse za jednokratnu upotrebu, a
te teorije o projektovanju sa tri nivoa ključeva su savremene kao kobol.
Uostalom, zašto toliko vremena posvetiti projektovanju ključeva? Kad
dođem negde da instaliram aplikaciju, jedno od prvih pitanja mušteriji
je "sa koliko mesta treba da bude šifra toga_i_toga".
/ To programce je gore pomenuti nazvao aplikacijom.
Ne poričem.
/ tako da covek koji uneo 300000 slogova nemora da doda jos po nesto
/ jer nije "odmah reko".
Ali može; može čak da se izmisli novi stalni ključ, novo polje, mnogo
svašta. Jedan me je naterao da dodam šifru skladišta na početak ključa.
Aplikacija je bila u upotrebi već pola godine. Trajalo je skoro tri
sata, sa pauzama za kafu.
P.S. Zar ne primećuješ da ne govorim o nekim stvarima koje traaaju?
razno.89ndragan,
/ mu idealno pasuje". Iako taj izraz nije razrađen teorijski kako treba
Komercijalni naziv je "aplikacija po meri (sa muzičkim željama)".
razno.90ndragan,
/ Gde je source?
Mnogo hoćeš. Recimo, kod mene na disku.
/ P.S. Neka te oni kojima treba da ocistim cipele poduce sta podrazumeva
/ rec metodologija u projektovanju.
Hm, to je već nekoliko reči. Ne čini li ti se da su postojeće
metodologije previše usmerene na davanje teorijske podloge postojećoj
tehnologiji informacionih sistema? Ono što spominješ mi liči na neke
tehnike od pre 5-6 godina. Ne učite ništa novije?
Btw, jedan je već magistrirao prateći šta radimo (dobro de, imao je i
drugih stvari koje je obradio).
razno.91spantic,
> Opet mi pljujete FoxPro?!?!?! Ima da bijem. Kupite PRAVU
> verziju FoxPro-a (Microsoft) i nema frke.
Ama samo mi recite da li su rešili problem sa pakovanjem baze?
razno.92nimi,
> :) Mesana salata. Hajde objasni bar jedan od izraza
> (npr. ono "integritet podataka", ili "AFTER i BEFORE
> Journal), da ne kazem da sam potpuni laik. Licno mislim da
> NDragan zivi i bez toga, und lepo zaraduje, nadasve.
Odrzavanje integriteta podataka znaci da odnosi u sistemu
nisu poremeceni, odnosno da su veze izmedju primarnih i
generickih kljuceva odrzane.
I ja mislim da se bez toga moze, pa mozemo mi i korenje da jedemo.
>> povezivanje) tako da covek koji uneo 300000 slogova nemora
>> da doda jos po nesto jer nije "odmah reko".
>
> Da, tu nastaje problemcic jer niko nije toliki telepata da
> predvidi sta ce novo poslodavac smisliti (a ideja ima...) Ali,
> kakav je problem uhvatiti DBF fajl i dodati mu jos jedan
> "atribut", kako kazes? Sa
Nisam ni rekao da je tesko dodati atribut u DBF datoteku, problem
je onih 300000 slogova obogatiti vrednostima tog atributa.
A kad s nekim pricas recimo 50 min, onda ti on u tom vremenu sve
isprica, onda ostalih 1 sat i 10 minuta iskoristis da u GenApl
napravis to sto treba onda se mora priznati da je velika verovatnoca
da ces omasiti nesto uz to da kostur aplikacije nikad nisi video.
> Verovatno, opet, mislis da to "nije dovoljno profesionalno",
> ali ja sam misljenja da je to najbolji nacin da coveku ponudis
> "program koji mu idealno pasuje". Iako taj izraz nije razraden
> teorijski kako treba
Mislim.
razno.93nimi,
> Samo jedno pitanje.
>
> Koliko si aplikacija uveo?
> (Organizacija+programiranje+testiranje+obuka+odrzavanje)
Sta da ti kazem, sta da te slazem a da te ne uvredim.
razno.94spantic,
> Pogledaj šta ima pa stavi primedbe gde sam mogao bolje,
> mada sam to radio pre nekoliko godina
Hvala. Ali ne očekuj mnogo. Davno beše kad sam se zanimao FORTHom, još za
slavnih dana QLa :)
razno.95wizard,
>> Stvarno bi ste mogli malo opipljivije da mu se zahvalite,
>> čovek potroši ohohoho vremena UL-jući ovo!
Mogu da mu povećaju UL limit. ;>
razno.96inesic,
> Stvarno bi ste mogli malo opipljivije da mu se zahvalite,
> čovek potroši ohohoho vremena UL-jući ovo!
Tako je! Hajde da glasujemo da se Skerlu dodeli (bar) mesec dana
pretplate. Imam i ja kući pun podrum zahvalnica za koješta i nemam
nikakve koristi od njih (da su bar štampane na mekšem papiru :)
Skerl, bez uvrede, nisam ništa loše mislio. Ja verujem da ti ovo
radiš iz čistog entuzijazma, ne očekujući ništa. Bilo kakvo hvala
u ovakvim prilikama nekako nedovršeno zvuči. Ipak, žao mi je što
ne mogu da ti uzvratim na tvoj način.
Ivica
razno.97inesic,
>**** new file ****
>
> R:\IBMPC\GRAPHICS\*.*
> ----------------------
> sfe arj 49292 Stroked Font Editor, editovanje .CHR
> fontova (BGI)
E, fala bogu! A i tebi.
razno.98skerl,
│ !-> Hvala svima koji su slali ove
│ !-> interesantne programe i tekstove, a
│ !-> posebno Skerlu!
│
│ Stvarno bi ste mogli malo opipljivije da mu se zahvalite,
│ covek potrosi ohohoho vremena UL-juci ovo!
└────
Hvala, hvala, hvala.
A posebno HVALA upravi :)
Skerl.
p.s. Sve je to za nase i vase dobro :)
razno.99jtitov,
> Ama samo mi recite da li su resili problem sa pakovanjem
> baze?
Malo konkretnije, molim. Ako mislis na ono o cemu sam pricao pre
jedno 3-4 meseca, odgovor je DA.
razno.100darone,
>> > Koliko si aplikacija uveo?
>>
>> Sta da ti kazem, sta da te slazem a da te ne
>> uvredim.
Ja bi čoveku odgovorio :)))
darone
razno.101nimi,
> Pola on lajn, pola of lajn, mnogo rutina koje se ladno sele iz
> jedne u drugu aplikaciju kao kartice iz makine u makinu, po
> sistemu lego kocki.
Ne znam da li pricamo o istoj stvari.
> Zurnala vise nema ni u bioskopu, ali svakako ima traga sta se
> radilo,
Ne govorim o onome sto zoves promet ..., radi se o necem sasvim
drugom.
> normalizacija se radi po difoltu (da ne kazem
> instinktivno), a negde se cak namerno pusta izvesna redundansa;
> ima to svojih razloga.
Ovo mi se svidja. Stavio sam da se procita jos jednom.
> Foks me ne obavezuje da drzim fiksne kljuceve, niti moram mnogo
> da mislim na to. Na mnogo mesta koristim indekse za jednokratnu
> upotrebu,
Ref. na on lajn of lajn. U kojoj je ovo polovini. Za koliko
fox indeksira 300000 slogova - vremenski.
> a te teorije o projektovanju sa tri nivoa kljuceva su
> savremene kao kobol. Uostalom, zasto toliko vremena posvetiti
> projektovanju kljuceva? Kad dodem negde da instaliram
> aplikaciju, jedno od prvih pitanja musteriji je "sa koliko
> mesta treba da bude sifra toga_i_toga".
Model objekti-veze cesto (najcesce) se koristi za preslikavanje
sistema iz realnog sveta u RDBMS.
Model objekti-veze svrstava sve elemente sistema ili kao objekte
(lica,mesto ili stvar) ili kao vezu izmedju objekata. Obe konstrukcije
su predstavljene istom strukturom, tabelom.
Aplikacija zasnovana na modelu objekti-veze zahteva sledece korake.
Prvo, utvrdjivanje objekata vaseg sistema i pravljenje tabela za
preslikavanje tih objekata. Drugo, identifikacija veza izmedju objekata
i/ili prosirenje postojecih tabela ili kreiranje novih tabela za
predstavljanje ovih veza. Trece identifikaciju atributa za svaki objekat
i prosirenje tabela za ukljucivanje ovih atributa.
Naznake za kreiranje tabela:
* Koriste se opisna imena za tabele, kolone, indekse i klastere.
* Treba dosledno koristiti skracenice i oblik jednine ili mnozine
za imena tabela i kolona.
* Treba kreirati primarni kljuc za svaku tabelu. <==============|
* Izbegavati ponavljanje podataka u tabelama (normalizacija). |
* Treba dokumentovati znacenje svake tabele i njenih kolona. |
* Treba kreirati jedinstveni indeks za primarni kljuc tabele.<==|
U tabelama se genericki kljucevi koriste za predstavljanje veza.
> Ali moze; moze cak da se izmisli novi stalni kljuc, novo polje,
> mnogo svasta. Jedan me je naterao da dodam sifru skladista na
> pocetak kljuca. Aplikacija je bila u upotrebi vec pola godine.
> Trajalo je skoro tri sata, sa pauzama za kafu.
Svaki atribut treba da ima sopstvenu kolonu a ne da se u jednoj
koloni kombinuju svi atributi.
Prednost veceg broja kolona nad jednom sirom kolonom (tvoj slucaj)
postaje jasniji kada korisnici pokusaju da koriste podatke na
nepredvidjen nacin.
Sve ovo je napisano ne sa namerom da tebe poducavam jer drvo se
ispravlja dok je mlado. Verujem da ce mladji korisnici SEZAMa
iskoristiti ove kratke izvode i u daljim radu pridrzavati se
datih pravila.
> a te teorije o projektovanju sa tri nivoa kljuceva su
> savremene kao kobol. Uostalom, zasto toliko vremena posvetiti
Ovo svakako stoji, mada je tekst koji sam ovom prilikom otkucao
iz nekog zastarelog prirucnika za ORACLE V6.0.33, ako si za isti
produkt ikad cuo. A to sto se o COBOL-u izrazavas u pezorativnom
smislu pretpostavljam da je zato sto u vreme kad si zavrsavao
PMF nije bio u planu pa ga nisi spoznao. Kasnije je uveden.
razno.102nimi,
> Hm, to je vec nekoliko reci. Ne cini li ti se da su postojece
> metodologije previse usmerene na davanje teorijske podloge
> postojecoj tehnologiji informacionih sistema?
Pojasni.
> Ono sto spominjes mi lici na neke tehnike od pre 5-6 godina. Ne
> ucite nista novije?
Pa ja sam prestao da ucim, mislim da sve znam i da mogu da delim
lekcije.
Kako ono bese u vezi iskustva:
-
| broj_godina_rada (broj_godina_rada <= 4)
godine_iskustva= <
| broj_godina_rada+2*4 (broj_godina_rada > 4)
-
> Btw, jedan je vec magistrirao prateci sta radimo (dobro de,
> imao je i drugih stvari koje je obradio).
Bas mi je drago?
razno.103ssokorac,
─┼┤ E, fala bogu! A i tebi.
Bolje uzmi onaj bgifont, ne znam da li je u dir-u, ako nije onda je ovde, u
conf., mnogo je bolji od ovoga...
razno.104skerl,
│ Skerl, bez uvrede, nisam nista lose mislio. Ja verujem da
│ ti ovo radis iz cistog entuzijazma, ne ocekujuci nista.
│ Bilo kakvo hvala u ovakvim prilikama nekako nedovrseno
│ zvuci. Ipak, zao mi je sto ne mogu da ti uzvratim na tvoj
│ nacin.
└────
Kakva crna uvreda :)
Iskreno hvala, kao ovo tvoje, mi mnogo vise znaci
od povecanja ne_znam_ni_ja_cega jer je to potvrda da svi ti
preneseni kilobajti sluze jos necemu osim pravljenja guzve na
sezamovom disku. A jedino je to bitno.
Inace, i sezam je nasao nacina da se zahvali za 'trud'!
Pozdrav,
Skerl.
razno.105pedjak,
Jel' ima neko neko iskustvo za Cobolom v6.5 koji se nalazi u Sezam
diru ? Nikako mi ne uspeva da kompajliram neki program.
razno.106pedjak,
> R:ĐIBMPCĐGRAPHICSĐ*.*
> ----------------------
> sfe arj 49292 Stroked Font Editor, editovanje .CHR fontova (BGI)
Da li ovaj program radi i na herculesu ?
razno.107inesic,
> preneseni kilobajti sluze jos necemu osim pravljenja guzve
> na sezamovom disku. A jedino je to bitno.
---------------------
Tako je! Neka sezam nabavi još veći disk, pa da napravimo
još veću gužvu na njemu :)
razno.108spantic,
> Malo konkretnije, molim. Ako mislis na ono o cemu sam
> pricao pre jedno 3-4 meseca, odgovor je DA.
Hvala. Koji su sada važeći bagovi? Ili su pročišćeni?
razno.109isekulovic,
>> Stroked Font Editor (SFE) omogucava menjanje postojecih i kreiranje
>> novih .CHR fontova (npr. dodavanje YU slova u njih) Ovaj format
Onaj editor fontova što visi u nekoj od pascal tema je mnogo bolji.
Jedina prednost ovog editora je što radi na hercu.
razno.110paki,
> conf., mnogo je bolji od ovoga...
To bih i ja bolje napravio :(( Ovi ljudi što su pisali program izgleda ne
čuše da treba da ga koristi i neko drugi osim mazohista :((
razno.111nimi,
>>> Sta da ti kazem, sta da te slazem a da te ne
>>> uvredim.
> Ja bi coveku odgovorio :)))
Da bi se takvo sto ucinilo mora se definisati mera.
Pozdrav Milan
razno.112ndragan,
/ Sta da ti kazem, sta da te slazem a da te ne uvredim.
Pokušaj sa istinom, a?
razno.113ndragan,
/ fox indeksira 300000 slogova - vremenski.
Red veličine - do dva minuta; na žešćoj makini (disk, keš, 386/33) oko
minuta. Zavisi i od složenosti izraza. Za strukturne indekse priča je
malo drugačija - treba odabrati dva do pet bitnih polja i po njima
držati strukturne indekse; samo indeksiranje nije bitno brže, eventualno
ima manje da žvrlja po disku za završni fajl, ali usputni mogu da budu
poveliki. Zato su posle SQL pretrage po bilo kojoj kombinaciji uslova sa
tim poljima neverovatno brze; za onakvu bazu nalazi, recimo, pedeset
slogova raštrkanih po bazi za nekoliko sekundi.
/* Treba kreirati primarni kljuc za svaku tabelu. <==============đ
Naravno da se kreira, ali sa mnogo više slobode nego što misliš; ta
sloboda, opet, zahteva da se dobro razmisli.
/* Treba kreirati jedinstveni indeks za primarni kljuc tabele.<==đ
Jeste, kreira se indeks, ali se jedinstvenost kontroliše malo opširnije
nego što bi bilo samo kreiranje jedinstvenog indeksa. U kobolu (bar je
Vaksov RMS tako zahtevao u ranijim verzijama) prvi indeks je obavezno
jedninstven i nepromenljiv; to meni nije obaveza prilikom kreiranja,
nego tokom održavanja baze (opet, u određenim slučajevima odustajem i od
toga). Lako je napraviti jedinstven indeks; treba još obavestiti
operatera da sa tim ključem nešto već postoji, i pokazati mu na ekranu
šta je to.
S druge strane, imam tabele (baze?) kod kojih imam primarni ključ koji
mi služi samo za unos, i za jedan izveštaj koji je opet kontrola unosa;
svi ostali ključevi su u stvari važniji. Koji je primarni?
/ Svaki atribut treba da ima sopstvenu kolonu a ne da se u jednoj
/ koloni kombinuju svi atributi.
I ima; međutim ako korisnik u šifarniku kupaca traži osam cifara, pa se
posle ispostavi da prvih 5 cifara od toga čini poštanski broj, a polje
za poštanski broj već postoji, šta onda? Ništa, pustiš ga da radi tako,
jer je navikao da pušta neke izveštaje baš po mestima. I ne ukidaš ono
polje za poštanski broj. Leba ne ište.
/ Prednost veceg broja kolona nad jednom sirom kolonom (tvoj slucaj)
Gde sam rekao da trpam mnogo podataka u jedno polje? To što se ključ
sastoji od skladišta, broja i vrste dokumenta, to samo znači da mi se
ključ sastoji od tri polja (kolone, ajde), i da je trajalo tri sata da
poubacujem to jedno polje u sve programe gde je trebalo.
/ produkt ikad cuo. A to sto se o COBOL-u izrazavas u pezorativnom
/ smislu pretpostavljam da je zato sto u vreme kad si zavrsavao
Da te obradujem, baba je umrla prošle ili pretprošle godine, prelistaj
ovu konferenciju. Mislim na onu babu što je napisala za američku vojsku
'programski jezik kojim će moći da se koriste čak i oficiri'. Ne znam da
li je sahranjena u činu majora ili pukovnika, al' tu je negde, i vele da
se nalazi '6 nanosekundi pod zemljom'.
PMF sam završio '79, a kobol je već onda bio mator.
Kobol sam radio tri godine, za Orakl sam čuo '87. O kobolu se mogu
izražavati još gore; zadovoljiću se tvrdnjom da sam u foksu (isto bi
važilo i za kliper) oko 10 do 20 puta produktivniji nego u kobolu.
Stvari koje si citirao sam slušao (skoro od reči do reči tako) na
predavanjima za nekakvu magistraturu (odustao sam zbog posla), mislim da
je taj deo držao dr. Rajkov ili dr Mogin, ne sećam se tačno. Na samim
tim predavanjima sam shvatio (pazi, tada sam upravo radio u kobolu) da
sve to, što teorija traži, mi u praksi i radimo, nešto iz iskustva,
nešto iz praktične potrebe, ekonomičnosti itd. E sad uzmi u obzir da je
to bilo '88, i da je prošlo nešto vremena od tad. Za to vreme sam samo
malo zaboravio kako se šta u teoriji formuliše, ali od prakse se nisam
odmicao više od mesec dana ukupno.
Ako su neki delovi teorije zastareli, biće nova teorija. Praksa neće
čekati.
razno.114ndragan,
/ Hvala. Koji su sada važeći bagovi? Ili su pročišćeni?
Ne znam da li je bag, ali:
Imao sam filter na bazu; uradio sam SQL SELECT iz nje - sadržavao je
sve, bez obzira na filter. SELECT ionako sam filtrira, samo treba voditi
računa o tome. SELECT sam pisao ručno, bez pomoći RQBE pendžera, a baza
na kojoj sam probao je imala samo slogove koji su mi trebali, te nisam
imao na čemu da primetim. Lako sam i ispravio, samo je trebalo
primetiti.
razno.115ndragan,
/> metodologije previse usmerene na davanje teorijske podloge
/> postojecoj tehnologiji informacionih sistema?
/ Pojasni.
Mogu da objasnim ili razjasnim; za pojas se obično zadene.
Teorija iz prethodne poruke uopšte ne uzima u obzir da je moguće praviti
indekse za jednokratnu upotrebu, naprimer; u vreme kad je pisana, to je
bilo mislena imenica, ili bar skup sport, te se u toj teoriji indeks i
indeksni pojam smatraju dragocenim resursom sa kojim treba pažljivo
postupati i još pažljivije ga planirati. Danas, na šta se verovatno
autorima te teorije diže kosa na glavi, odluku o indeksu donosim u trku
(jednom u pedeset puta omanem, ali to ne napravi nikakvu štetu). Vreme,
koje bih utrošio na crtanje prve do treće normalne forme, rečnika
podataka i ostalo (pred)projektovanje, je postalo onaj skuplji resurs.
Dalje, u kobolu i sličnim jezicima ključ je morao da bude jedan podatak
(polje, kolona ili tako nešto), i to u jednom komadu čak i kad je bio iz
više delova (u kobolu beše ono 'nivo 02 to-i-ono pa onda 03 to, 03 i, 03
ono); postojanje ključa koji je _izraz_ se nije dalo zamisliti. Gledaj
ovo:
Index on str(abs(š01.01.70ć-datrodj,5,0))+upper(left(prezime,6)) to bz
Zvuči neozbiljno (indeks po tome čiji je rođendan najbliže rečenom
datumu, plus prezime), ali ovako složeni indeksi su sada sasvim normalna
stvar, koja ne postoji u rečenoj teoriji. Tamo se čak ni ne razmatra
mogućnost da postoji indeks po nečemu što nije sadržaj neke kolone.
Smatram da teorija nije obuhvatila sledeći korak prakse.
Baška što ti u projektovanju takvi indeksi ni ne trebaju, ali za
rešavanje lokalnog problema u nekoj fazi projekta itekako dobro dođu.
/ Pa ja sam prestao da ucim, mislim da sve znam i da mogu da delim
/ lekcije.
Nisam prestao da učim, ali sve manje čitam teoriju, sve više RTFM.
Prihvatam kritiku, zvučalo je kao da ti solim pamet (kako si me
povremeno nervirao, dobro da nisam krenuo na teže korake :), ali ni ti
nisi zvučao baš samo radoznao, više je ličilo na duvanje. Verovatno bih
i ja tako nešto pričao pre nekog broja godina (bio sam tako pun znanja,
samo sam jurio za problemom da ga rešim) - nema ljutiš. Možda smo sve
ovo mogli i ladnijim tonom, ali bismo izgubili na ubojitosti argumenata,
a bilo bi nam, vala, i dosadno. Bolje ovako, a ako si raspoložen, može i
žešće, da malo razveselimo narod. I meni je dobro došlo malo teorijske
provere (tek da se uverim da mi se praksa dobro drži :).
Bue_ Ndragan, zakleti praktičar :)
razno.116jtitov,
> Hvala. Koji su sada vazeci bagovi? Ili su procisceni?
Za sada nisam nasao ni jedan. Ova verzija ima dodat i Run menu... (Ono u
sta sam blejao zadnjih meseci u BYTE-u, a nisam znao sta radi).
razno.117jtitov,
Evo najnovijeg HP Screen programceta za HP stampace (laser, pljuckajuce) koji
sluzi za 'skidanje' ekrana (Print Screen, itd.). Poznata je 'boljka' tih
stampaca da ne mogu da skinu svih 80 kolona, tako da sa oviw│Š#´┌WťJŐ]}
UÁ@═ż programcetom i to mozete.
hpsrcr31.ziprazno.118dmihajlo,
Može li neko nešto više da mi kaže o programima za vodjenje evidencije
o verzijama programa i čuvanje raznih verzija programa koje se razvijaju.
To mu otprilike u terminologiji dođe:
- Software configuration menagment
- Version control
a programi koji to rade ako nisam omanuo su:
- MKS PCS
- Profesional PVCS
- Sourcerer's Apprentice
- TLIB
Šta rade, kako, gde mogu da se nabave ?
Pozdrav Mihajlo
razno.119dusanp,
Pozivaju se zainteresovani za beta testiranje zanimljivog
paketa da mi se jave mailom.
razno.120stomic,
$ Može li neko nešto više da mi kaže o programima za
$ vodjenje evidencije o verzijama programa i čuvanje raznih
$ verzija programa koje se razvijaju. To mu otprilike u
$ terminologiji dođe:
Bilo je pre par dana malo rasprave na tu temu. Revision Control
System (RCS) je program za čuvanje raznih revizija (verzija) programa.
Preciznije to ne mora da bude samo program, nego i običan tekst,
slika, ... Ukratko, program ubaci prvu verziju, a sve sledeće verzije
se pamte kao razlika na osnovnu verziju (tip Delta algoritma), čime se
postiže prilično lepa kompresija. Prilikom razvijanja programa može
da dođe do grananja, tj. da se glavni program grana na dve ili više
novih verzija programa koje se posle dalje razvijaju, npr.
1.1 -> 1.2 -> 1.2.1.1 -> 1.2.1.2
-> 1.2.2.1 -> 1.2.2.2
Ovo su verzije programa, kako su razvijane (malo je nepregledan
primer, ali mislim da razumeš). Ovako se i svaka grana može dalje
granati.
$ a programi koji to rade ako nisam omanuo su:
$ - MKS PCS
$ - Profesional PVCS
$ - Sourcerer's Apprentice
$ - TLIB
Pretpostavljam da su ovo komercijalne verzije, koje nisu baš
jeftine ;).
Skini sa Hobbitona (015 82 455, 015 85 953), i:\gnuish\rcs*.*
To je DOS verzija GNU RCS. Imaš nekoliko vrsta. Preporučujem
zvaničnu verziju za dos (videćeš u opisu arhive). Uz neke je i
priložen i sors. Uglavnom uz svaki imaš i uputstvo.
ST.
razno.121dusanp,
=> Pozivaju se zainteresovani za beta testiranje zanimljivog
=> paketa da mi se jave mailom.
Izvinjavam se svima koji su poslali mail da bi pristupili
grupi, a nisu ubaceni. Grupa je popunjena, imena ljudi koji
su zakasnili sam izgubio pa im nisam odgovorio...
razno.122.obj,
Već me milioniti put zeza Borlendov MAKE, pa bi bio red da i ovde
upozorim na tu caku, možda nekome bude od koristi. :)
Naime, ako često programirate noću i pri tome još koristite Borlendov
MAKE, onda znajte da dotični program poludi oko 12 sati noću sve do
jedno 1 sat po ponoći kada shvatite da vas je ustvari celo vreme
zajebavao MAKE, a ne vaš program!
O čemu se radi? Pa, jednostavno, posle ponoći MAKE-ov mehanizam za
određivanje zavisnosti među datotekama ne radi korektno. Nisam se uopšte
trudio da tačno lociram bag, ali on definitivno postoji.
Kao primer dejstva baga, da navedem da sam sinoć žITAV SAT vremena
potrošio otklanjajući bag, koji sam ustvari otklonio odmah nakon
'otkrivanja', ali glupi MAKE nije uopšte ni linkovao program, a pri
tome se, naravno startuje stara (bagirana) verzija! Vidim ja MAKE mi
nešto brzo prevodi, kad ono... %#*(&($!! I svaki put kada sam uplivao
na ovaj bag, pre 'otkrovenja' pomislim "e ovaj MAKE kako ubrzava
prevođenje, svaka mu čast!" :))
Ovo mi je do sada najgore iskustvo sa ovim bagom, pa reko' neće on meni
više... nek' se čuje da i Borlandovi programi imaju po koju greščicu ;)
razno.123nbatocanin,
> O čemu se radi? Pa, jednostavno, posle ponoći MAKE-ov
> mehanizam za određivanje zavisnosti među datotekama ne
> radi korektno. Nisam se uopšte trudio da tačno lociram
> bag, ali on definitivno postoji.
Skoro da mogu blanko da potpišem tvoju izjavu :(( Nije valjda da još
nisu ispravili taj bug?
razno.124bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\PROGRAM\*.*
----------------------
objtoo23 zip 48130 ObjTool 2.3, utlity za rad sa OBJ datotekama
ObjTool 2.3: check/view/repair/alter .OBJ files. Rename publics, externals,
default lib. Delete language, default lib. Search OBJs. Select files by
wildcard, time, date, size.
razno.125bdm.,
Hitno mi treba lista ANSI sekvenci, pa bih molio nekog ako ima da pošslje...
BDM.
razno.129todorp,
Evo spiska fajlova u fajlu bcti.arj (ili tako nesto) u direktorijumu i njihovi
kratki opisi (za koji su jezik i verziju, OS). Have fun ;)
Pozdrav od Todora.
bcti.arjrazno.130bulaja,
Potreban mi je SOURCE CODE nekog DISASSEMBLERA.
Ima li toga ovde?
razno.131bdm.,
One ANSI sekvence mi više nisu potrebne zaboravio sam da imam THelp... :)
BDM.
razno.132darone,
>> Hitno mi treba lista ANSI sekvenci, pa bih molio
>> nekog ako ima da pošslje...
Ima u starim komunikacijama, drakče i bear su
valjda poslali...
darone
razno.133draganm,
Kako da povezem dva .exe filea ?
razno.134vitez.koja,
Da li neko može da mi preporuči dobru literaturu o leksičkoj analizi, i
uopšte o interpreterima ? Hvala.
razno.136nimi,
> Da li neko moze da mi preporuci dobru literaturu o leksickoj
> analizi, i uopste o interpreterima ? Hvala.
Compilers
Principles, Techniques, and Tools
Alfred V. Aho
Ravi Sethi
Jeffrey D. Ullman
razno.137nbatocanin,
> Da li neko može da mi preporuči dobru literaturu o
> leksičkoj analizi, i uopšte o interpreterima ? Hvala.
Klasika je Aho, Ullman: "Compiler Design".
razno.138mornar,
B00000000000000
Molio bih nekoga ko zna da mi objasni ili da prilozi neki mali programcic sa
listingom gd─e je obbjasnjeno sviranje .VOC , odnono .WAV muzickih formata na
Sound Blasteru (Pro).
Hvala unapred , Mornar.
razno.139bulaja,
**** new file ****
R:ĐIBMPCĐDRIVERSĐ*.*
----------------------
svgabg40 arj 123521 BGI drajveri za SuperVGA i bolje (32K boja) karte, v4.0
Here it is! The SuperVGA/Tweak BGI drivers you have all been waiting for! ;->
These drivers support a wide range of VGA cards, and should work on
all major brands.
Card types supported: (SuperVGA drivers)
Ahead, ATI, Chips & Tech, Everex, Genoa, Paradise, Oak, Trident (both 8800
and 8900, 9000), Tseng (both 3000 and 4000 chipsets) and Video7.
These drivers will also work on video cards with VESA capability.
The tweaked drivers will work on any register-compatible VGA card.
I have not tested these drivers on all these card types, so I can not guarantee
perfect operation with your card. I have tested them extensively
on Trident, Tseng and ATI cards, and have had no problems. (Trident 8800
cards occasionally have problems, especially older models)
Modes currently supported:
SuperVGA 16-color
0) Standard EGA/VGA 320x200x16
1) Standard EGA/VGA 640x200x16
2) Standard EGA/VGA 640x350x16
3) Standard VGA 640x480x16
4) SuperVGA/VESA 800x600x16
5) SuperVGA/VESA 1024x768x16
SuperVGA 256-color
0) Standard VGA/MCGA 320x200x256
1) 256k Svga/VESA 640x400x256
2) 512k Svga/VESA 640x480x256
3) 512k Svga/VESA 800x600x256
4) 1024k Svga/VESA 1024x768x256
5) 256k Svga 640x350x256
6) 1280k+ VESA 1280x1024x256
* NEW SuperVGA 32768-color BGI driver for Tseng ET4000 and ATI XL cards
with Sierra HiColor DACs
SuperVGA 32768-color
0) 320x200x32768
1) 640x350x32768
2) 640x400x32768
3) 640x480x32768
4) 800x600x32768
* WARNING: The tweaked drivers do not use standard BIOS modes, instead
they program the CRTC directly. You must have a register-compatible
VGA card to use these drivers. You must also be sure that your monitor
can handle the sync rates (the sync COULD damage your monitor)
Tweaked 16-color
0) 704x528x16
1) 720x540x16
2) 736x552x16
3) 752x564x16
4) 768x576x16
5) 784x588x16
6) 800x600x16
Tweaked 256-color
0) 320x400x256
1) 320x480x256
2) 360x480x256
3) 376x564x256
4) 400x564x256
5) 400x600x256
6) 320x240x256
* New SuperVGA driver for S3 cards. (Orchid Farenheit 1280, Diamond Stealth)
Uses extended features of the S3 chip to provide enhanced performance.
(All functions work, though there is still a bug in putimage)
S3 Accelerator 16/256/32768-color
0) 640x480x256
1) 800x600x256
2) 1024x768x256
3) 800x600x16
4) 1024x768x16
5) 1280x960x16
6) 1280x1024x16
7) 640x480x32768
razno.140zolika,
>>> Da li neko moze da mi preporuci dobru literaturu o leksickoj
>>> analizi, i uopste o interpreterima ? Hvala.
>>
>> Compilers
>> Principles, Techniques, and Tools
Ovo bi i mene zanimalo. Gde se to može nabaviti (= ima l' ko to kod sebe,
da zajmi na fotokopiranje?) ?
razno.141psti,
Da li je neko radio (ili je upoznat ili zna nekog ko je radio) na programskom
paketu LABTECH (program koji omogucava pisanje programa za nadzor i/ili
upravljanje u industriji i ┐čl. ...)? Ako je nekom poznat ovaj program molim
da mi se javi na mail kako bi dobio neke informacije. Unapred hvala.
pozdrav PSTI.
ů
razno.143djelovic,
Trebaju mi knjige o "Coad/Yourdon" i "Grady Boodch 91+" dizajn
metodologijama. Ima li ih neko ili zna gde se mogu kupiti?
razno.145mdimitrijevic,
Da li neko zna kako otkriti na koliko Mhz radi neki racunar.
Kao sto otkrivaju SI i slicni programi.
Cini mi se da se zato koriste portovi 43H i 40H(za timer) ali nisam siguran
jer nemam dokumentaciju.
P.S. Molio bih ako neko zna da mi javi sto pre.
Pozdrav,
Marjan Dimitrijevic
razno.146mjova,
zanima me da li može saznati od mrežnog programa koji je koji je
korisnik logovan na mrežu sa date stanice?
ovo me zanima u cilju izbegavanja dvostrukog logovanja (na mrežu i u
program. (pri logovanju u program bih hteo da znam ko je korisnik, pa
da samo tražim password.)
jedno od rešenja je zahtev za listom korisnika, a onda uz malo muke
saznati ko je ko (valjda ima * izpred imena likalnog terminala).
ima li neka fn koja omogućava da 'mreža' javi ko je ko?
al zapetljah ;)
razno.147d.petrovic,
Ă> ima li neka fn koja omogućava da 'mreža' javi ko je ko?
Smeš li da pretpostaviš da jedan terminal koristi jedan korisnik? Ako
je i moguće ne sviđa mi se ideja.
razno.148majkl,
> zanima me da li može saznati od mrežnog programa koji je
> koji je korisnik logovan na mrežu sa date stanice?
Negde sam već okačio, al' pošto je kratko evo opet. Radi se o
programu u paskalu koji daje broj konekcije i ime korisnika, kao i
listu prisutnih na mreži. Ako je ovo potrebno za clipper treba
pogledati nanfor biblioteku.
who.ziprazno.149ematic,
> Smeš li da pretpostaviš da jedan terminal koristi jedan
> korisnik? Ako je i moguće ne sviđa mi se ideja.
Jes, al' opet samo onaj "pravi" (pretpostavljam) zna i drugi pass, za
ulaz u program. E, druga je stvar kako kriješ lozinku ;)
razno.150mjova,
> Smeš li da pretpostaviš da jedan terminal koristi jedan
> korisnik? Ako je i moguće ne sviđa mi se ideja.
pa ako se radi šalterski program, onda je potrebno da se na mrežu
prijavi korisnik koji hoće. e, sad, kako iz iskustva znam da mogu da
se logujem na dva terminala istovremeno (istim userom), onda nema
prepreke.
ono što ja želim je da izbegnem dva kucanja username-a, a to je
definitivno moguće (thanks to majkl!). dakle, u autoexecu će stojati
procedura za logovanje na mrežu, azatim će biti pozvan progrm. posle
izlaska iz programa biće logout i nov prompt za login. e, sad, šta tu
ne valja... videću tek kad završim ovo što radim.
ako neko ima slično iskustvo, nek krene lagano da me ubeđuje ;).
razno.151d.petrovic,
Ă> ono što ja želim je da izbegnem dva kucanja username-a, a to je
Sad mi tek ništa nije jasno. Jedan korisnik može da se loguje sa
bilo kog terminala ili ne može? I šta te briga što se isti loguje 17
puta? Svako ima svoj nivo pristupa i password pa neka ga deli kome
hoće. Ako je nešto zabrljano ipak je samo on krivac ;)
razno.152zkrstic,
> prijavi korisnik koji hoće. e, sad, kako iz iskustva znam da mogu da
> se logujem na dva terminala istovremeno (istim userom), onda nema
> prepreke.
Nema, ako je program koji će da se izvršava na šalteru pisao neki
vodoinstalaterski pomoćnik ;)))
Takođe, može tako, ako u startu dozvoliš da na mreži odjednom bude
3 komata Mjove (koja bi to mreža bila) ;) ali ako ti već u svoj program ug-
radiš da se iz njega vrši login, onda nema greške, sve fercera ko ludo.
Zkr
razno.153zkrstic,
> Sad mi tek ništa nije jasno. Jedan korisnik može da se loguje sa
> bilo kog terminala ili ne može? I šta te briga što se isti loguje 17
Može ako mu/im iksplicitno ne zabraniš.
razno.154d.petrovic,
Ă> Takođe, može tako, ako u startu dozvoliš da na mreži odjednom
Ă> bude 3 komata Mjove (koja bi to mreža bila) ;) ali ako ti već u
Ă> svoj program ug- radiš da se iz njega vrši login, onda nema
Ă> greške, sve fercera ko ludo.
Pa to mi sad nije ni jasno. Šta on u stvari hoće da zabrani?
razno.155wizard,
> Pa to mi sad nije ni jasno. Šta on u stvari hoće da zabrani?
Da bi razumeo MJovu moraš predhodno pročitati njegova dosadašnja dela iz
perioda "Kako smuljati uputstvo i zgaditi kompjuter korisniku", ;)
uglavnom pisana u periodu 1990-1993. :))
Kreni za početak (uhodavanja radi) od klasičnog dela SOR.DOC, zatim
pređi na, recimo, REMINDER.DOC, a u kasnijim godinama (40-50-tim), kada
potpuno sazriš kao ličnost, možeš pokušati da pročitaš i shvatiš i
LOGE.DOC. ;))
Kada budeš bio siguran da si do kraja i u potpunosti ;) razumeo ta dela,
onda sa visokim stepenom verovatnoće možeš da računaš na to da postoji
realno velika šansa da ćeš, u idealnom slučaju, imati sve predispozicije
da, uz mali stepen rizika da ne uspeš, razumeš, kako sve njegove poruke
na Sezamu, tako i nova dela, koja će, nadajmo se, uslediti. ;)))))
P.S.
MJovo, no hard feelings! :)))
razno.156zkrstic,
> Ă> svoj program ug- radiš da se iz njega vrši login, onda nema
> Ă> greške, sve fercera ko ludo.
>
> Pa to mi sad nije ni jasno. Šta on u stvari hoće da zabrani?
Da nemogu tri komada Mjove odjedared da budu na mreži.
razno.157mjova,
> MJovo, no hard feelings! :)))
no hard feelings, jedino ima hard hammer ;)
razno.158d.petrovic,
Ă> Da nemogu tri komada Mjove odjedared da budu na mreži.
I kakve to veze sad ima sa makinama? Valjda to treba da resi na
nivoju programa?
razno.159mjova,
>> Pa to mi sad nije ni jasno. Šta on u stvari hoće da
>> zabrani?
> Da nemogu tri komada Mjove odjedared da budu na mreži.
joj ;), izgleda da je wizadr u pravu ;)
prvo: hoću da izbegnem dva logovanja (na mrežu i u program).
drugo: pošto meni NE SMETA koliko ima istih korisnika na mreži, ja
hoću da zabranim da se drugi user loguje u program (različit od onoga
koji se logovan na mrežu sa tog terminala).
pošto definitivno mogu da saznam koji je korisnik logovan na mrežu
(imam dva rešenja za to), onda mogu da pri pozivu programa:
- tražim samo lozinku onoga koji je logovan na mrežu
- a mogu i da izvršim kompletno logovanje (iz programa) i na mrežu i u
program (mada tu dolaze dve lozinke, no i to može da se reši).
razno.160d.petrovic,
Ă> joj ;), izgleda da je wizadr u pravu ;)
Itekako ;))). Verovao ili ne još uvek mi NIJE JASNO šta TAžNO hoćeš
;))). Tek nedavno sam počeo da razmišljam o mrežama i da pravim
program za mrežu (sređujem sve svoje funkcije trenutno da rade I pod
mrežom) i postavio sam (sebi ??) nekoliko pravila:
1. svaki user ima svoj handle i password
2. u bazu user-a se unosi još par njegovih podataka
-prezime
-ime
-nekoliko flegova
...još štošta po afinitetu...
=zavisno od flegova svako će videti meni zavisno od svog nivoa
pristupa
=možeš da vršiš svakakve provere i u posebnu bazu da zapišeš njegove
podatke kad vrši neku operaciju pri kojoj duže drži zaključan neki
slog ili bazu, pa ako to potraje da neko drugi može ljutito da mu
telefonira ;)). Doduše nisam još napravio funkciju-proceduru koja bi
to zahtevala, ali... ko zna šta će mi pasti na pamet sutra ;)).
razno.161dnikolic,
Ima li neko Vermont Views?
dn
razno.162mjova,
da li možda neko ima jači de/compiler za NG? onaj koji je isporučen uz
sam ng je prilično zastareo jer pola stvari koje pruža EH nije moguće
ostvariti postojećim alatom.
razno.163janko,
Treba mi recept kako na niskom nivou, "pokovanjem" formirati
sliku na EGA i VGA karticama u grafičkom modu.
Znači, npr: memorijska mapa, kako se pristupa pomenutoj kada se
više memorije nego što se može videti odjednom, kako se pamte
boje i sl. Ili, ako se to ne radi pokovanjem, onda kako?
E, da, nisu mi bitni svi mogući i nemogući modovi, za sada mi
je dosta 640x350x16 i 640x480x16.
razno.164eagle,
> Treba mi recept kako na niskom nivou, "pokovanjem" formirati
> sliku na EGA i VGA karticama u grafičkom modu.
Kupi knjigu žaslava Dinića, PC/Rom Bios (ako uopšte pitaš za PC)
(E)
razno.165mjova,
> E, da, nisu mi bitni svi mogući i nemogući modovi, za sada
> mi je dosta 640x350x16 i 640x480x16.
ne znam da li može u ovim rezolucijama da se radi peek & poke jer
mislim da se te rezolucije nemaju neku logičnu sliku u memoriji. možda
treba probati? rezolucija 320*200/256c 100% ima logičnu sliku u video
memoriji.
što se tiče pali/gasi tačku to se rešava nizom out instrukcija, ali
još nisam otkrio kako ;). ti sve što pročitaš/provališ šalji vamo.
razno.166korvin,
>> Ima li neko Vermont Views?
Upravo sam hteo da postavim the same question :) Daklem, ima li neko
Vermont views ?
razno.167dgrbic,
:: Treba mi recept kako na niskom nivou, "pokovanjem"
:: formirati sliku na EGA i VGA karticama u grafičkom modu.
Vidi fajl VGADOC2 ili TWEAK*, mislim da ga ima ovde na Sezamu, znam da sam
ih skinuo sa nekog BBSa.
Za modove koji te interesuju, radi se sa ravnima bitova, tako da cela slika
u principu staje u jedan segment. Samo u neki registar upišeš koju ravan
menjaš, i onda pokuješ na ekran.
Sad sam pogledao, od interesa su ti registri 0x3c4, indeks 4 i 0x3ce, u
njemu nekoliko stvari.
U VGADOCu imaš i opise SVGA kartica i njihovih registara, dok je u TWEAK
samo opis standardne VGA.
razno.168duki,
■ "Kako smuljati uputstvo i zgaditi kompjuter
■ korisniku", ;) uglavnom pisana u periodu 1990-1993. :))
:)))))))))))))))))))))
Što jes' - jes'! ;)
A evo i njegovih reči iz FDS.DOC:
"Eto, toliko od mene. Znam da je program krajnje jednostavan, ali bilo
mi je zanimljivije pisanje ovog teksta nego programa."
I šta da kaže čovek na to... :)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.169snemcev,
>> da li možda neko ima jači de/compiler za NG? onaj koji je isporučen
>> uz sam ng je prilično zastareo jer pola stvari koje pruža EH nije
>> moguće ostvariti postojećim alatom.
Juna '92 sam pokušao da razbijem .NG od Clipper 5.01 nekim NGSPLIT ili
tako nenako. Nije uspelo, al' sam našao nešto što se zvalo NGDD ili nešto
slično. Potražiću, pa ako nađem, eto ga na Sezamu.
Sad kad sam napisao, pitam se koja je poruka ove poruke (koja konjstrukcija)?
E, pa evo je: nešto jače postoji 100%
razno.170mjova,
> tako nenako. Nije uspelo, al' sam našao nešto što se zvalo
> NGDD ili nešto slično. Potražiću, pa ako nađem, eto ga na
> Sezamu.
ovaj imam i ja, tako da nije potrebno da šalješ (thanks!). to je onaj
koji sam opisao kao zastareo.
razno.171janko,
> ne znam da li može u ovim rezolucijama da se radi peek &
> poke jer mislim da se te rezolucije nemaju neku logičnu
> sliku u memoriji. možda treba probati? rezolucija
> 320*200/256c 100% ima logičnu sliku u video memoriji.
>
> što se tiče pali/gasi tačku to se rešava nizom out
> instrukcija, ali još nisam otkrio kako ;). ti sve što
> pročitaš/provališ šalji vamo.
Već sam probao. Svaka EGA/VGA rezolucija ima logičniju sliku od
herkulesove i spektrumove. ;) Samo što je ne vidiš celu. :)
Ideja je čačkati po portovima kartice (softverski, ne
hardverski ;) i time birati komad...
Kartica radi negde i više nego što sam se nadao, ali nisam
našao jednu stvar:
Imam bajt, koji hoću da pokujem negde, i svuda gde su kečevi da
bude boja A a svuda gde nisu da bude boja B. Našao sam kako da
'svuda gde su kečevi bude boja A' ali gde su nule ostaje stara
boja pozadine. :( Zna li neko kako ovo izvesti?
Inače, sad mi je jasno zašto je Malog Mekog toliko mrzelo da
podržva herkules godinama.
razno.172darone,
>> tako nenako. Nije uspelo, al' sam našao nešto
>> što se zvalo NGDD ili nešto slično. Potražiću,
>> pa ako nađem, eto ga na Sezamu.
Evo ga.
darone
ngdd.arjrazno.174ficus,
HELP HELP HELP
Ljudi jel neko cuo za neki ludi HSG fomat zapisa slike???
Mislim da je u pitanju neki Hot-Shoot-Graphic ili tako nesto
HELP HELP HELP
Bilo sto (makar i koju rec podrske jer cu da uvenem) saljite na FICUS
HELP HELP HELP
razno.175nbatocanin,
>>> Ima li neko Vermont Views?
Jel može demo (pravi demo!)?
razno.177pyramid,
Je l' ima neko DOS Extender ili zna nekog ko je mozda nesto nacuo da neko ima
:).... Da li je neko to ikada koristio (ako jeste, kakva su mu iskustva)?
Nebojsa
razno.178dejanr,
>> Je l' ima neko DOS Extender ili zna nekog ko je mozda nesto nacuo da neko
>> ima :).... Da li je neko to ikada koristio (ako jeste, kakva su mu
>> iskustva)?
Ja prob'o High C. Jako lepo radi, stvarno možeš da definišeš strukturu
"beskonačno" veliku, niz od 200000 elemenata i tako to. Radi brže nego
pod DOS-om. Ali, jezik kao jezik je sirotinja i beda, nikakav prema
PC C-ovima na koje smo navikli :(
Mislim da je Bojt radio sa High Fortran-om, takođe su utisci povoljni.
razno.179dcolak,
Pozdrav Prijatelji!
Treba mi pomoć. Tj. želeo bi da pokažem mojoj
predivnoj profesorki fortrana da i nije naj
pametnija na svetu.
So, zamolio bih sve ljude dobre volje, a posebno
čuvene Sezamovce (npr. DejanR ;) ) da mi pošalju
što ovde što u mail rešenje problema 8 kraljica
(ili to beše 9..).
Problem je u tome da ih treba rasporediti na
šahovskoj tabli a da ni jedna ne jede ni jednu.
So, hvala u napred i živela sezamovska družina!
Sledge DAMMIR!
razno.180dejanr,
Knjiga u kojoj je ovaj problem rešavan na "mali milion" načina
je Exercises de programmation en Fortran IV, Jean Pierre Lamoitier
i drugi Paris 1977. Iskreno rečeno, mrzi me da kucam program odatle,
ima ga punu stranu sitnim slovima, ali mogu da ti iskaniram stranu
pa pošaljem recimo u PCX formatu, pa ti vidi šta ćeš sa tim.
razno.181dnikolic,
>> Jel moze demo (pravi demo!)?
Pa, ako je demo DEMO, onda moze i ovde, predpostavljam da zanima jos nekog. :)
dn
razno.182nbatocanin,
> Juna '92 sam pokušao da razbijem .NG od Clipper 5.01 nekim
> NGSPLIT ili tako nenako. Nije uspelo, al' sam našao nešto
> što se zvalo NGDD ili nešto slično.
Jel' to NGDUMP? Imao sam ja neki urađen u Pascal-u. Ako treba, kažite.
razno.184dgrbic,
:: pod DOS-om. Ali, jezik kao jezik je sirotinja i beda,
:: nikakav prema PC C-ovima na koje smo navikli :(
A jel neko probao Gnu C/C++ port od DJ Delorija, pa da kaže nešto više o
njemu? (sa njim ide Go-32 DJ-ov DOS extender)
razno.185dgrbic,
U vezi problema sa zaključanim fajlovima kad program pukne:
Treba pogledati šta radi nedokumentovana DOS funkcija 0x5D, podfunkcija 3.
žini mi se da bi to moglo da pomogne.
razno.186dcolak,
│ i drugi Paris 1977. Iskreno rečeno, mrzi me da kucam
│ program odatle, ima ga punu stranu sitnim slovima, ali
│ mogu da ti iskaniram stranu pa pošaljem recimo u PCX
│ formatu, pa ti vidi šta ćeš sa tim.
Bio bih ti zahvalan. Samo ipak ga GIF-uj, da bude manji
UL/DL. So, hvala unapred!
Sledge DAMMIR!
razno.188ficus,
:) Treba mi pomoc. Tj. zeleo bi da pokazem mojoj
:) predivnoj profesorki fortrana da i nije naj
Ako je stvarno dobra sto nas nebi upozno s njom.
Salu nastranu veoma jednostavno srz ti je
for i1=1 to 8
for i2=1 to 8
....
for i8=1 to 8
begin
kraljica i1 ti se nalazi u prvom redu i i1 koloni
i2 u drugom redu i2 koloni
....
i8 8red i8-ma kolona
proveris da nepostoji dva ista i indexa
i da se ne kolju po dijagonali i eto ti resenje
end
ovo ti je uproscen algoritam za 8 kraljica
naravno ovo je sporo jer imas gomilu slucajeva koji se po defaultu kolju tako
da sve to lepo ubaci u neku rekurziju mrzelo me ovde da pisem (ustvari ovo
kucam on-line) poslacu ti programce ako budem imo vremena i ukoliko ti bude
trebalo (trenutno sam u guzvi sa skolom) mogu da ti ga posaljem u :
- pascalu
- c/c++
- basic (please zaobidji ako mozes)
- prolog ??? (ne garantujem zaboravio sam ga ali mogo bi da probam)
:((((((((((( Fortran nazalost mos da zaboravis nemam pojma sa istim
P.S. ukoliko je profesorka stvaaaarno dobra ;))) cu da pisem i u asm-u ako
treba ;)))))
p.p.s zaboravih da napomenem u rekurziji proveravas za svaku kraljicu dal se
kolje sa nekom drugom i tek onda nastavljas sa petljom za sledecu kraljicu
tj za 3 kraljice je ovako
for i1=1 to 8
ako se ne napadaju (ovde se sig. ne napadaju)
onda for i2=1 to 8
ne napadaju?
onda for i3=1 to 8 .....
dame_u_c.cpprazno.189zokalezic,
Posotoji li softverski način za određivanje tipa HD tj da li je disk
MFM,RLL,IDE,SCSI ?
Pozdrav
Zoran
razno.190dcolak,
│ Ako je stvarno dobra sto nas nebi upozno s njom.
Na žalost bio je to težak sarkazam :((
│ - c/c++
Ovo bi moglo, no bož' pomozi za ono ++ :)))
So, hvala!
Sledge DAMMIR!
razno.191nbatocanin,
> Pa, ako je demo DEMO, onda moze i ovde, predpostavljam da
> zanima jos nekog. :) dn
Ima oko 700k, poslaću ga u 2-3 naredna dana. Verzija je 3.0, možda
nije baš najnovija.
razno.192dcolak,
│ tj za 3 kraljice je ovako
│ for i1=1 to 8
│ ako se ne napadaju (ovde se sig. ne napadaju)
│ onda for i2=1 to 8
│ ne napadaju?
│ onda for i3=1 to 8 .....
Heh, eto problema... Da li je uopste moguce rasporediti
8 kraljica na tabli? Tvoj programcic mi za 8 red daje
kolona 0...
Ako mu stavim za 9 kraljica pravi gresku u 3. redu..
Bas me namucio, no bar imam za 7 kraljica na 8*8... :(
Pogledacu jos malcice, ovo je prvi primecaj :)
Sledge DAMMIR!
razno.193dejanr,
Evo skaniranog listinga tog programa na fortranu, zajedno sa potprogramom koji
koristi i samim rešenjem. To je inače poslednja, super-de-luxe verzija koja
pronalazi sva suštinski različita rešenje, kojih valjda ima 12. Ostala se
simetrijom svode na njih
program.ziprazno.194dejanr,
PS Obrati pažnju na O i 0 - u listingu je, kontra celom normalnom svetu, slovo
O precrtano, a nula je neprecrtana. Francuska posla ;)
razno.195dcolak,
│ Evo skaniranog listinga tog programa na fortranu, zajedno
│ sa potprogramom koji koristi i samim rešenjem. To je inače
│ poslednja, super-de-luxe verzija koja pronalazi sva
│ suštinski različita rešenje, kojih valjda ima 12. Ostala
│ se simetrijom svode na njih
Zahvaljujem se, nadam se da će proraditi ;))
BTW, eto mog maturskog rada :)
Ala će se iznenaaaditiii!!
Xexe, so, thanx again
Sledge DAMMIR!
razno.196pedjak,
Hm, kako pri komunikaciji sa drugim modemom prepoznati da se radi o
half ili full duplex vezi ?
Naime napisao sam jednostavan terminal program u Pascalu
korišćenjem zz-ove Lcomm biblioteke. Suština je da se svi znaci
koji stignu na com port ispisujem na ekran, a ono što otkucam na
tastaturi šaljem na com port. Kasnije mi i ti znaci stignu nazad pa
ih ispišem. To je full duplex. Međutim, kad sam zvao druga, a on je
bio u TM-u komunikacija sa odvijala veoma čudno. Ja sam video samo
ono što bi on otkucao, dok je on video i svoj i moj tekst. Verovatno
njegov modem nije bio full duplex modu. Ima li neku ideju kako da ovo
detektujem. Kako vi to radite na Sezamu ?
pedja
razno.197dzakic,
To što je tvoj prijatelj video i svoj i tvoj text, verovatno
znači da mu je u telemate-u bio uključen 'local echo' ili se
on snašao pa ušao u Chat mode :) Mislim da tu nema šta da se
mozga, što pošalješ na port stigne tamo, što on pošalje stigne
ovamo. Na sezamu se svi znaci koje ti njemu uputiš fizički vrate
nazad (program ih reemituje), pa tvoj komunikacioni program treba
da ispisuje *samo* znake sa porta, ne i ono što si otkucao.
Pozdrav, Zak
razno.198vitez.koja,
Ima li zaludnih ovih dana ? Potrebni su mi mladi, perspektivni, socijalisticki
orijentisani mladi ljudi :) koji hoce malo da testiraju programcic koji sam
napisao.
Radi se o C interpeteru skromnih osobina, a uz njega ide i (danas napisan:)
editor.
Daklem, ko je zainteresovan, molio bih ga da mi se javi radi ubacenja ;) u
prigodnu grupu. Mladost, perspektivnost i politicka orijentacija nisu bitni,
vazan je entuzijazam :)
razno.199dcolak,
│ Daklem, ko je zainteresovan, molio bih ga da mi se javi
│ radi ubacenja ;) u prigodnu grupu. Mladost, perspektivnost
│ i politicka orijentacija nisu bitni, vazan je entuzijazam
│ :)
Ubaci mene, obožavam da testiram software!
Sledge DAMMIR!
razno.200ppekovic,
Po ko zna koji put kada napravim neki program sam u dilemi da li da
napravim opcije za korisnika za promenu boja, veličina prozora i sl. Kakva su
iskustva drugih? Da li je možda bolje praviti ascii config fajl pa nek korisnik
editorom menja konfiguraciju?
Paya
razno.201stomic,
$ Po ko zna koji put kada napravim neki program sam u dilemi da
$ li da napravim opcije za korisnika za promenu boja, veličina
$ prozora i sl. Kakva su iskustva drugih? Da li je možda bolje
$ praviti ascii config fajl pa nek korisnik editorom menja
$ konfiguraciju?
I prvo i drugo :). Nek se promene unutar programa snimaju u
ascii fajl, koji može da se menja i ručno. Na ovo niko neće
imati zamerki. Jedino, da li se isplati (ne znam veličinu
programa, namenu, ...). U svakom slučaju uradi jednom za svagda,
tj. napravi taj MODUL ;).
Pozdrav, stomic@hobbiton
razno.202dejanr,
>> Po ko zna koji put kada napravim neki program sam u dilemi da
>> li da napravim opcije za korisnika za promenu boja, veličina
>> prozora i sl.
Ako je program za šire tržište, mislim da se mora obezbediti izvesna
doza konfigurabilnosti. Bilo kroz CFG fajl bilo kroz neke menije.
Međutim, mislim da uvek kada se pravi program treba imati u vidu da
će ga jedno 90% korisnika koristiti sa default vrednostima, dakle
ništa od logike "ne moram mnogo da mislim o bojama/opcijama, kome
se ne sviđa može da promeni". Ta promena je zgodna za nekog "zadrtog"
korisnika koji hoće baš takve ili onakve komande, ali za većinu je
dovoljna muka da koriste progam da bi ga još i konfigurisali.
Sa druge strane, ako pišem program za jednog korisnika trudim se da
bude što manje prilagodljiv drugim uslovima... iz razumljivih razloga ;)
razno.203tarva,
Í─────────────────
║> Po ko zna koji put kada napravim neki program sam u dilemi da li
║> da napravim opcije za korisnika za promenu boja, veličina prozora
║> i sl. Kakva su iskustva drugih? Da li je možda bolje praviti ascii
║> config fajl pa nek korisnik editorom menja konfiguraciju?
Ë─────────────────────────────────────
Ja sam veliki pobornik takve ideje da korisnik može da menja
boje i vrste ispisa i sl. To je nekako stvar bon-tona da mu se
pruži tako nešto. Što više korisnik može sam da menja, to je i
meni olakšano održavanje softvera, što nije beznačajno sada sa
ovom frkom oko benzina. Ali...
Korisnik u principu zaje*e stvar kad god mu pružiš priliku za
tako nešto. Stoga sam uvek za opcije koje koristi iz programa a
da program kreira ascii fajl koji se može i ručno editovati, ali
da se o tome ne priča previše krajnjem korisniku.
Pozdrav, Tibor.
razno.204d.petrovic,
Ă> iskustva drugih? Da li je možda bolje praviti ascii config fajl
Ă> pa nek korisnik editorom menja konfiguraciju?
Korisnik da menja editorom? Nikako, ja dao tako jedan za neke
gluposti pa kažu da program ne valja. A jednostavno ne umeju da lupe:
Prezime Ime-Zanimanje i enter odmah posle toga. Zabrljavljenje
obavezno.
razno.205pedjak,
> ovamo. Na sezamu se svi znaci koje ti njemu uputiš fizički vrate
> nazad (program ih reemituje), pa tvoj komunikacioni program treba
> da ispisuje *samo* znake sa porta, ne i ono što si otkucao.
Hvala !
razno.206ppekovic,
>> I prvo i drugo :). Nek se promene unutar programa snimaju u
>> ascii fajl, koji može da se menja i ručno. Na ovo niko neće
>> imati zamerki. Jedino, da li se isplati (ne znam veličinu
>> programa, namenu, ...). U svakom slučaju uradi jednom za svagda,
>> tj. napravi taj MODUL ;).
Modul već imam, to je bar trivijalno, ali vidi sledeći
slučaj: Korisnik uzme editor i zezne nešto u fajlu, šta da u tom
slučaju radim? Ako program ispiše greška u liniji bla-bla
konfiguracionog fajla, zvoniće mi telefon non-stop. Ako pak,
vratim neku default konfiguraciju, to je nezgodna stvar kad čovek
nešto izmeni, pa se slučajno zezne. Možda jedino pitanje uz poruku
o grešci, da li da vrati default konfiguraciju.
Paya
razno.207ppekovic,
>> Ako je program za šire tržište, mislim da se mora obezbediti izvesna
>> doza konfigurabilnosti. Bilo kroz CFG fajl bilo kroz neke menije.
E to je problem dr, kolika je ta doza, tj. šta mu dozvoliti a
šta ne?
Vrhunac ovog problema mi je uvek bio u formularima za
štampanje. Neki korisinici hoće da im piše datum, drugi neće, neki
hoće da im naslov bude levo, neki žele drugačiji raspored kolona,
a meni je već muka od prepravljanja programa. Jel ima neko
univerzalano rešenje za ovo?
Paya
razno.208dejanr,
>> Vrhunac ovog problema mi je uvek bio u formularima za
>> štampanje. Neki korisinici hoće da im piše datum, drugi neće, neki
>> hoće da im naslov bude levo, neki žele drugačiji raspored kolona,
>> a meni je već muka od prepravljanja programa. Jel ima neko
>> univerzalano rešenje za ovo?
Ja to radim ovako: recimo za štapmu izveštaja napravi se fajl IZVESTAJ.TXT
koji otprilike glasi
Šverc komerc Inc
žumićevo sokače 1
Telefon 123456 ########!datum:@d
Specifikacija:
## #################### ##############################!b1:99,o1:X20,c1:9(30)
## #################### ##############################!b2:99,o2:X20,c2:9(30)
## #################### ##############################!b3:99,o3:X20,c3:9(30)
## #################### ##############################!b4:99,o4:X20,c4:9(30)
------------------------------
Svega: ##############################!cukup:9(30)
E sad, napravio sam jedan modul koji na osnovu polja u bazi (ili memorijskih)
koja se zovu datum, b1, o1, c1 itd (i koja, glupi Clipper 5.01, moraju da
se deklarišu kao PRIVATE, ništa LOCAL :( ) formira ovakav izveštaj na osnovu
ove šeme i PICTURE-a iza uzvičnika i pošto ga formira odma' ga i štampa.
Tako bez ikakve promene u programu mogu po volji da menjam izveštaj, mogu da
imam više izveštaja u programu, i sve samo radi, po cenu da se po startovanju
programa svi ti .TXT fajlovi moraju učitati i sintaksno analizirati, što nije
baš neki pojam od brzine. Moraću to jednom da napravim na asembleru ili da
napravim neki "kompajler za izveštaje", koji jednom analizira taj .TXT fajl
i od njega napravi neku .DBF bazicu koja bi se mnogo brže čitala iz programa.
Što se tiče pristupačnosti fajla, tu postoje dva pristupa. Ako bi program
bio namenjen širem tržištu (a do sad nisam pisao ni jedan takav na
Clipper-u :( ), bio bi to čisto tekstualni fajl. Kada je program za jednog
korisnika, fajl je "teško" kriptografisan, tako da ja mogu lako da ga
menjam a korisnik jako teško - opet, iz razumljivih razloga. Alternativno,
mogu korisniku (ako je baš zapeo i ako to 'oće da plati) da dam i
nekriptografisan fajl, ali da se ono "Šverc komerc" i ostali podaci o
firmi ispisuju iz programa, a ne iz tog fajla ;)
razno.209madamov,
******
Modul već imam, to je bar trivijalno, ali vidi sledeći slučaj
******
Kao korisnik računara kod koga su ovakve stvari skoro u potpunosti
standarizovane, mogu da ti prenesem iskustva. Po pravilu, sve što je autor
programa zamislio da može da se konfiguriše se konfiguriše iz samog programa.
Do sada nisam sreo niti jedan program koji je uz sebe vukao dodatni program
koji bi služio za konfigurisanje glavne aplikacije, mada, ako ugrađivanje
konfigurisanja u glavnu aplikaciju pravi probleme, ni to nije loše rešenje. Što
se konfiguracionog fajla tiče, on u 99% slučajeva nije plain ASCII fajl, tako
da je u startu obeshrabreno svako čačkanje po njemu od strane "običnog"
korisnika. Ono što varira je mesto gde se kreira taj fajl, što sa PC-em nema
nikakve veze, pa mi je nekako najlogičnije da se na operativnim sistemima kao
što je DOS ili Atarijev TOS on nalazi u istom direktorijumu sa glavnim
programom. Što se greške u fajlu tiče, ili situacije kad takav fajl ne postoji,
pravilo je da se uzme default konfiguracija, ponekad čak i bez ikakvog
obaveštenja, mada je zgodno imati ga. Dakle, moj savet ti je da konfigurisanje
ugradiš u svakom slučaju, bilo u sam program ili u prateći program za
konfigurisanje, i da konfiguracioni fajl kreiraš u istom direktorijumu sa
programom, ne dozvoliš korisniku da čačka direktno po njemu i u slučaju greške
u njemu izbaciš samo obaveštenje da će program koristiti default konfiguraciju,
pa ako korisniku ne odgovara neka ga izkonfiguriše.
razno.210smarco,
Molim sve koji koriste clipper da mi jave , ako postoji nešto dobro za
pravljenje maski i menija . Imam UI2 !
razno.211stomic,
$ slučaju radim? Ako program ispiše greška u liniji
$ bla-bla konfiguracionog fajla, zvoniće mi telefon non-stop.
$ Ako pak, vratim neku default konfiguraciju, to je nezgodna
$ stvar kad čovek nešto izmeni, pa se slučajno zezne. Možda
$ jedino pitanje uz poruku o grešci, da li da vrati default
$ konfiguraciju.
Ako se u nekom (nazovi) .INI fajlu navede pogrešna vrednost za neki
parametar, onda se vraća default vrednost samo za njega. Posle ovoga
može da ga upozori a i ne mora.
Ja lično volim da je .INI fajl u čistom ASCII formatu. Mrzim kada
vidim gomilu 'glupih' znakova. Postoji još par prednosti: npr. ja
preko e-mail šaljem nekome moj .INI fajl, i on može odmah da vidi
gde je razlika između njegovog i mog. Zatim, ako drugi grade (pomoćne)
programe koji su na neki način vezani sa tvojim, ne moraju da lupaju
glavu šta se gde nalazi i u kom formatu je zapisano :). A i ti posle X
meseci nećeš morati da tražiš soruce da bi provalio kako ti je šta
zapisano ;).
U svakom slučaju korisnik bez većeg iskustva, neće sigurno probati da
menja .INI fajl. Ko promeni (verovatno :) će znati i da vrati :).
Pozdrav, stomic@hobbiton.
P.S.: Hvala mnogo za one fajlove :).
razno.212pedjak,
> Trazim C ili C++ biblioteku za serial comm ( int driven ). Na primer
Za C imaš zz-ovu Lcomm biblioteku. Imaš je zakačenu uz jednu
poruku Vlade Kostića u staroj PC.SOFT konferenciji.
razno.213isekulovic,
Jel bi mogao neko da mi objasni ili da mi ukaže na neki help* ref* info*
*.doc šta je to DOS data segment i kako poznavanje njegove adrese i
veličine može da pomogne pri instalaciji TSR programa.
razno.214dzakic,
>> Jel bi mogao neko da mi objasni ili da mi ukaže na neki help* ref* info*
>> *.doc šta je to DOS data segment i kako poznavanje njegove adrese i
>> veličine može da pomogne pri instalaciji TSR programa.
Ne vidim kako ti može pomoći pri instaliranju TSR-a, ali pri
uninstaliranju verovatno da, ako sam dobro razumeo 'DOS data
segment'. Naime, adresu ovog dosovog bloka sa promenljivama dobijaš
nedokumentovanom funkcijom 52h u registrima es:bx. Na es:[bx-2]
stoji segment prvog memory control bloka u lancu, u kome piše
njegova veličina pa tako dobijaš segment sledećeg... Na taj način se
može protrčati kroz ceo lanac i eventualno naći kopija rezidentnog
dela tvog programa, što možeš iskoristiti kao proveru od duplog
instaliranja i sl.
U toj strukturi ima još dosta stvari kao što je lista tekućih
direktorijuma na svakom drajvu, broj diskova u sistemu i sl. Uz
poruku imaš kompletan opis ove strukture koju je 'izbiflao' Tech
Help.
Pozdrav, Zak
ps. Kad smo kod MCB-ova, zna li neko kako da nađem segment prvog
bloka u 'visokoj' memoriji?
thelp.txtrazno.215ndragan,
/ nešto izmeni, pa se slučajno zezne. Možda jedino pitanje uz poruku
/ o grešci, da li da vrati default konfiguraciju.
Ignoriši samo opciju koja ima grešku i javi mu na šta se buniš. Ostatak
prihvati, eventualno predloži šta da napišeš umesto. Ako neće, bunićeš
se i sledeći put.
Takođe, moglo bi u slučaju greške da se da opseg dozvoljenih vrednosti,
pa da izabere jednu i da se upiše u .ini fajl. Razloge za pisanje .ini
fajla u aski formatu su kolege obrazložile; slažem se od reči do reči.
Sve zvuči kao spisak muzičkih želja, ali - zar se nismo orijentisali na
savršenstvo :) ?
razno.216pedjak,
Kako da detektujem da li je modem sa druge strane žice spreman da
prima podatke ? Naime posle konektovanja treba da prođe izvesno
vreme, reda veličine 4 sekunde da mogu da šaljem podatke i da budem
siguran da će ih modem sa druge strane primiti. U statusu modema,
koji vraća jedna funkcija BIOSa primetio sam da jedan bit ukazuje na
to da li je prihvatni uređaj spreman. Da li bi to moglo da bude
rešenje ?
pedja
razno.217snemcev,
>> Molim sve koji koriste clipper da mi jave , ako postoji nešto dobro
>> za pravljenje maski i menija . Imam UI2 !
Ajde da se preselimo u temu clipper i popričamo malo o tom UI2, OK?
razno.218pbojan,
> ps. Kad smo kod MCB-ova, zna li neko kako da nadem segment
> prvog bloka u 'visokoj' memoriji?
Znam ja. :)
Tu ti je jako bitno ko je VLASNIK tog bloka.
Ako je DOS (5.0), onda imas poziv koji je dokumentovan: nadjes DOS 5.0
disk buffer info record, gde je na ofsetu 1Fh zapisan doticni segment; DBIR
nalazis iz liste_nad_listama na ofsetu 12h (dos 3.1+); listu_nad_listama
nalazis iz poziva AH=52h/INT 21h/ gde ti se pokazivac na nju vraca u paru
ES:BX; Ako je u DBIR-u na pomenutom ofsetu FFFFh, onda nema gornjih blokova.
Ako je QEMM ide jos komplikovanije; osiguras se da je QEMM stvarno prisutan,
nadjes adresu za API pozive, i pozoves odgovarajucu funkciju, koja ti u nekom
registru vrati podatak. Otprilike ovako (podrazumeva da je QEMM prisutan):
void findQEMMhiram(void)
{
struct REGPACK reg;
int version, stealthroms;
byte status, stealthtype;
reg.r_ax=0x3f00;
reg.r_cx=0x5145;
reg.r_dx=0x4d4d;
intr(0x67,®);
int entryseg=reg.r_es;
int entryofs=reg.r_di;
qemmentry=(void far *)MK_FP(entryseg,entryofs);
asm mov ah,3;
asm call qemmentry;
asm mov version,bx;
asm mov ah,0
asm call qemmentry;
asm mov status,al;
asm mov ah,0x12;
asm call qemmentry;
asm mov qemmhiseg,bx;
printf ("\n\n-- QEMM-386 v%d.%02d UMB follows (",
char(version>>8),char(version));
if ((status & 1)==1) printf ("off");
else
if ( (status & 2)==2) printf ("auto"); else printf ("on");
if ( (version & 0xff00)>=0x0600)
{
asm mov ax,0x1e00
asm call qemmentry;
asm mov stealthtype,cl;
asm mov ax,0x1e01;
asm call qemmentry;
asm mov stealthroms,bx;
if (stealthtype!=0)
{
if (stealthtype==0x46) printf(", frame"); else printf(", map");
printf (" STEALTH");
}
}
printf(")");
}
I tako dalje. Ako ne znas ko je vlasnik, onda ides malo grublje: skaces
segment po segment, pocevsi od, recimo, A000h, i za svaki pokusavas da
ustanovis
da li je pocetak lanca blokova (a lanac mora da ide M-M-M-...-M-Z). Prvi
segment za kog se ispostavi da je pocetak (ili deo) lanca, a nalazi se u
visokoj memoriji pokusas da ocitas, i ako ima zadovoljavajucu strukturu...
Evo kako to otprilike izgleda:
void findANYhiram(void)
{
unsigned int hiseg=0xa000;
while (hiseg!=0xffff)
{
unsigned int testseg=hiseg;
while ( (testseg!=0xffff) && (peekb(testseg,0)=='M') )
testseg=testseg+peek(testseg,3)+1;
if ((peekb(testseg,0)=='Z')&&(testseg!=hiseg)) break;
++hiseg;
}
if ( (peekb(hiseg,0)=='M') && (hiseg!=0xffff) )
{
hirampresent=1;
himcbseg=hiseg;
}
}
Za demonstraciju gore iznesenog, pogledati BMEM :).
razno.219dzakic,
Puno hvala! :)
razno.220nbatocanin,
>>> Jel ima neko univerzalano rešenje za ovo?
Ne bih da se namećem, ali mislim da sam uradio bar putokaz ka pravom
rešenju. Videti sledeće "Računare", ko ima para ;) Ko nema, neka pita
mene :)
Ukratko, napravio sam sasvim mali programski jezik za kreiranje
izveštaja. Nešto slično ovome što je Dejan opisao.
razno.221dzakic,
>> Kako da detektujem da li je modem sa druge strane žice spreman da
>> prima podatke ?
Koliko je meni poznato, ne može nikako. Od uspostavljanja carriera
do CONNECT-a prođe izvesno vreme koje se kod svakog modema
konfiguriše onim registrima. Sad, kod ne-mnp modema to bude dosta
brzo, tako da je pauzica od pola sekunde, ili čak jedne cele sasvim
dovoljna. Međutim, kada je sa jedne strane mnp, on se dugo 'batrga'
i pokušava da uspostavi mnp vezu. Dakle, kod njega nema stringa
connect još duugo posle prijave da je veza uspostavljena kod ovog
drugog modema. U većini slučajeva na koje sam ja nailazio, 8 sekundi
je dovoljno da i ta sinhronizacija prođe, i tada možeš da budeš
relativno siguran da će sve što pošalješ drugi modem i dobiti.
>> U statusu modema, koji vraća jedna funkcija BIOSa primetio sam da
>> jedan bit ukazuje na to da li je prihvatni uređaj spreman.
Nije to rešenje :(, jer je u ovom slučaju, za bios, prihvatni uređaj
zapravo modem! To je RTS/CTS signal koji služi mnp modemima da jave
računaru da poslednji paket još nije poslat i da nema maesta u baferu
za nove znake. Kod ne-mnp modema ovaj signal nema značaja. Podaci se
šalju uvek istom brzinom, onom koja je i brzina veze modem-računar.
razno.222snemcev,
>> Ukratko, napravio sam sasvim mali programski jezik za kreiranje
>> izveštaja. Nešto slično ovome što je Dejan opisao.
Već mi ide voda na usta :)))
razno.224spantic,
> Ostatak teksta nisam citirao jer se u veći stvari slažem
> sa tobom :). Ako te interesuje razvoj jezika, poslaću ti
> isečak o Modula-3 jeziku,
Da li meni može neko kratko i jasno da ukaže na prednosti i mane MODULE 3.
Pratio sam par članaka ali bojim se da nisu vrcali od jasnoće. žitao sam
Wirth-ovu priču za Oberon, ali MODULA 3 bi trebala da je nešto novo? Ili
ipak grešim?
razno.225predrag,
Hitno!
Ako neko ima FONTMONGER 1.06 zamolio bih ga da mi
posalje na mail fajl README.TXT u kome se nalaze (predpostavljam)
informacije o poboljsanjima izvrsenim u toj
verziji programa u odnosu na ostale verzije.
Ja ima verziju 1.01 i ona ima bagove
pa me zanima koji su.
Unapred zahvalan.
pp od: Predraga
razno.226mstanic,
Da li je (možda) neko probao onaj kompajler za FORTH sa
Imtel-BBS-a.
Ako jeste, molio bih da iznese svoje mišljenje o brzini
rešavanja "kula Hanoja" koje idu kao jedan od primera uz
kompajler.
Takođe i mišljenje o dužini koda za gornji primer.
razno.227bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\INFO\*.*
----------------------
i386 arj 108601 i80386 Programmer's Reference Manual (Intel) #1
i386 a01 107266 i80386 Programmer's Reference Manual (Intel) #2
Prilog je poslao almi, zahvaljujemo.
razno.228janko,
> **** new file ****
Kad će JARGON? Javili ste pre sto godina da imate, a sada
ništa. :((
razno.229skerl,
│> **** new file ****
│
│ Kad ce JARGON? Javili ste pre sto godina da imate, a sada
│ nista. :((
└────
Do kraja sajma sigurno :)))
Pozdrav,
Skerl.
razno.230mdimitrijevic,
Hi!
Potrebno mi je da znam da li je neko presao na B: disk ali fantomski to je
ono kad imas samo jednu disk jedinicu ali dos prepoznaje dve A: i B:. Znam kako
da saznam koliko ima fizicki disk jedinica ali mi pravi problem kad iz programa
punog menija i prozora ispise DOS 'Insert disk in B: strike ....' Tako nekako
kako da to sprecim. U stvari sve se desava u mom disk katalog programu u kome
sam dodao izlaz u Shell pa ako neko predje u Shell-u na B: onda mi zezne stvar.
Ako iko zna sta bi moglo da se uradi neka napise.
Pozdrav,
Marjan Dimitrijevic
razno.231.obj,
> 'Insert disk in B: strike ....'
> kako da to sprecim
Pa, jedno od rešenja je da centralizuješ otvaranje datoteka, tj.
napraviš samo jednu funkciju koja služi za otvaranje i reguliše, između
ostalog, i taj bezvezni fantomski disk B:, tj. svaku pojavu tog B: po
potrebi menja u A:. Sadržaj 0:504h kaže kakva je situacija ja dotičnim
problemetičnim drajvom. Ja sam radio sa centralizovanjem fopen-a, a ti
probaj i da upišeš nulu u 0:504h, možda će i raditi :) Svejedno, evo
šta priča Norton na tu temu:
0:504h Phantom drive flag
Length: 1 byte
Reports the status of a single-drive system when mimicking a two-drive
system.
Examination of this byte will reveal the current status of the single
drive installed on a one drive system. By using this byte, a programmer
can avoid the message 'Insert disk for drive B:' when working with a
single-drive system.
Uolju Minin' ;)
00h Acting as drive A
01h Acting as drive B
FFh Acting as drive A
Although the last value, FFh, is undocumented, FFh means the drive
letter has not been determined yet, so using the drive as drive A will
work correctly.
To determine if only one drive is installed, use the equipment list
(see INT 11h).
razno.232mornar,
Ajd' , neka nekoga ne mrzi da ukratko sroci kako da okrenem tel.
broj preko modema iz svog licnog programa.
Ja sam pokusavao sledece:
- inicijalizacija ( preko INT 14h; AH=0 ... )
- slanje stringa 'ATX3DT 648-422'+ CR karakter po
karakter na COM port pomocu INT-a 14h; AH=1 .
a zatim tisina ... niti okrene broj niti bilo kako utice
na modem. Napominjem da je sigurno izabran pravi COM port.
Zato, ako nekoga ne mrzi neka mi objasni bar princip (ako je ovo
gore falicno ), ili neka posalje neki mali sors koji resava ovaj
problem.
HELP !
Pozdrav, Mornar.
razno.233trle,
Koji jezik?
Dali si kod instalacije modema preusmeravao IRQ?
razno.234peca.st,
!-> Zato, ako nekoga ne mrzi neka mi objasni
!-> bar princip (ako je ovo gore falicno ),
!-> ili neka posalje neki mali sors koji
!-> resava ovaj problem.
Prvo probaj da pošalješ samo AT string na comm port,
pa ako ti vrati Ok, onda tek piči sa daljim komandama.
A osim toga, prvo moraš osim inicijalizacije uraditi
i podešavanje parametara, (parity, stopbits...)
So, ima dosta stvari pre nego što uradiš AT DP 648 422 ;).
Ja imam neki ASM source, pojma nemam kako radi, al radi.
(imaš u dirovima čitave sorsove za C i Pascal, pa virni tamo)
Peđa.
razno.235ssokorac,
─┼┤ So, ima dosta stvari pre nego što uradiš AT DP 648 422 ;).
─┼┤ Ja imam neki ASM source, pojma nemam kako radi, al radi.
modem.bat:
čecho %1 > com1
Ovo mi stoji u root-u, i tako ja igram tetris dok _telefon_ okreće broj i
kada čujem da je dobio, uključim modem i otkucam MODEM ATX3D i on se javi i
uspostavi vezu sa Sezamom. Samo udjem u TM /o i radi... E, sad, kad to radi
iz dosa, što ne bi i iz pascala?
Napravi nešto ovako:
var
modem:text;
begin
Assign(modem,'COM1');
ReWrite(modem);
WriteLn(modem,'ATX3DP 648422')
end.
Moralo bi da radi.
razno.236mornar,
Radim trenutno u C-u.
Pokusavao sam i sa bioscom(...) i opet nece.
razno.237mornar,
Moram da napomenem da svaki karakter izbacuje na port (koristim COM3) veoma
sporo. Mislim da se radi o IRQ, ali kako to da postavim ?
razno.238mornar,
Kada ja kucam ' echo ATX3DT 648-422 >>COM3 ', DOS mi kaze da je port 'Write
protected'. To kaze sa sve instalirane portovem, ako nesto ocu da posaljem na
njih preko echo ...
razno.239ssokorac,
─┼┤ Kada ja kucam ' echo ATX3DT 648-422 >>COM3 ', DOS mi kaze da je port
─┼┤ 'Write protected'. To kaze sa sve instalirane portovem, ako nesto ocu da
─┼┤ posaljem na njih preko echo ...
Evo, probao sam i iz komandne linije, razlika je samo u com1, i radi. 4dos
4.02, možda je tu stvar, mada ne verujem...
razno.240snemcev,
>> Evo, probao sam i iz komandne linije, razlika je samo u com1, i radi.
>> 4dos 4.02, možda je tu stvar, mada ne verujem...
Samo? Ko ono reče da za com3 i com4 pod Dosom treba neko programče da ih
eksplicitno aktivira (ili im nešto drugo uradi da bi se ubuduće javljali)?
razno.241mmile,
> ─┼┤ Kada ja kucam ' echo ATX3DT 648-422 >>COM3 ', DOS mi kaze
> da je port ─┼┤ 'Write protected'. To kaze sa sve instalirane
> portovem, ako nesto ocu da ─┼┤ posaljem na njih preko echo ...
>
> Evo, probao sam i iz komandne linije, razlika je samo u com1, i
> radi. 4dos 4.02, možda je tu stvar, mada ne verujem...
Mozda treba samo > a ne >> ?
A i comX (x>2) nisu podrzani od dosa ali se to moze resiti programom
ADDPORT ( ili sl. ) . Ima ga po domacim bbs-ovima.
razno.242mazi,
>> ─┼┤ Kada ja kucam ' echo ATX3DT 648-422 >>COM3 ', DOS mi kaze
>> da je port ─┼┤ 'Write protected'. To kaze sa sve instalirane
>> portovem, ako nesto ocu da ─┼┤ posaljem na njih preko echo ...
>>
>> Evo, probao sam i iz komandne linije, razlika je samo u com1,
>> i radi. 4dos 4.02, možda je tu stvar, mada ne verujem...
>
> Mozda treba samo > a ne >> ?
> A i comX (x>2) nisu podrzani od dosa ali se to moze resiti
> programom ADDPORT ( ili sl. ) . Ima ga po domacim bbs-ovima.
Evo, ja kreirao fajl u kome je pisalo:
ATDPX3žM
ATDP648422žM
Otkucao COPY /B FAJL COM3 i radilo...
Probaj, možda pomogne
Ivan.
razno.243dcolak,
│ Samo? Ko ono reče da za com3 i com4 pod Dosom treba neko programče da ih
│ eksplicitno aktivira (ili im nešto drugo uradi da bi se ubuduće javljali)?
Ima programčić ADDPORT ili INS34 koji bi trebalo to da
rade. Ja ne znam šta stvarno rade jer mi COM3/4 rade ok
bez ikakvih zezancija (modem mi je na COM4)
Sledge DAMMIR!
razno.244ssokorac,
─┼┤ Mozda treba samo > a ne >> ?
Radi i jedno i drugo. Prvi briše odredišni fajl a drugi se nastavlja na
njega, a to u ovom slučaju nema efekta.
razno.245mmile,
> │ Samo? Ko ono reče da za com3 i com4 pod Dosom treba neko
> programče da ih │ eksplicitno aktivira (ili im nešto drugo
> uradi da bi se ubuduće javljali)?
>
> Ima programčić ADDPORT ili INS34 koji bi trebalo to da
> rade. Ja ne znam šta stvarno rade jer mi COM3/4 rade ok
> bez ikakvih zezancija (modem mi je na COM4)
Ti programi nisu nikakvi drajveri ili sl.Cela "zezancija" je u
upisivanju adresa portova com-ova na odredjene adrese :
0:400h Adresa COM1
0:402h Adresa COM2
0:404h Adresa COM3
0:406h Adresa COM4
Vrednosti za adrese COM1 i COM2 su uvek ok ali ponekad pre koriscena
com3 i com4 treba upisate odredjene vrednosti u odredjene mem lokacije
kako bi BIOS ( a samim tim i dos ) mogao da im pristupa.Komunikacioni
programi to sami rade ili zaobilaze bios.
razno.246mazi,
Možda baš i ne spada ovde, ali me interesuje da li se neko sa ovim
zezao. Ja izgubih celo popodne bezuspešno.
Skinuo sam Inter34 (Opis svih interapta). I u njemu nađoh jednu
lepu stvar. Ima programče koje od TXT fajlova napravi nešto kao
NG biblioteku, pa uz par programa može da se sredi da bude pravi NG
E, sve je to lepo, samo što ne radi. Oni još tamo spomenuše ako
se nemaju ti neki dodatni programčići (Idu uz NG, ne mogu se sad
tačno setiti naziva, ali imam ih, uglavnom) da se može naći tamo
negde ta biblioteka već kompajlirana. E, ja lepo krenem da napravim
NG (piše tamo da se treba imati slobodno 10Mb na disku, i da smart
drive drastično ubrzava kompajliranje, ja imam oko 30Mb slobodno,
i smartu sam stavio 4Mb) i posle jedno 20 minuta drndanja diska
ja ti resetujem. Onda ostavim samo jedan fajl, Interpt.a i ponovo
startujem kompajler. On se ne buni što nema ostatka, radi jedno
pola sata, i ja ga opet resetujem.
Ajd sad, ako neko ima iskustva sa ovim od ranije ili od sada, neka
me obavesti kako je uspeo, ako je uspeo, da napravi NG.
Ivan.
razno.247drakce,
│ ako neko ima iskustva sa ovim od ranije ili od sada, neka me obavesti
│ kako je uspeo, ako je uspeo, da napravi NG.
└───────────
Imam negde program koji mi je od jedne stare verzije INTERxx teksta napravio
NG. Nemam pojma da l' radi sa novom. Pošto i sam znaš koliko traje
kompajliranje, čim nađem vremena, isprobaću i javljam rezultate.
Pozdraav
razno.248ficus,
:) ─┼┤ Kada ja kucam ' echo ATX3DT 648-422 >>COM3 ', DOS mi kaze da je port
:) ─┼┤ 'Write protected'. To kaze sa sve instalirane portovem, ako nesto ocu da
:) Evo, probao sam i iz komandne linije, razlika je samo u com1, i radi. 4dos
:) 4.02, mozda je tu stvar, mada ne verujem...
Mislim da je stvar u fossil-u (sso verovatno ima fossil) nesto slicno sam i
ja probo svojevremeno.
razno.249mjova,
> Skinuo sam Inter34 (Opis svih interapta). I u njemu nađoh
> jednu lepu stvar. Ima programče koje od TXT fajlova
> napravi nešto kao NG biblioteku, pa uz par programa može
> da se sredi da bude pravi NG E, sve je to lepo, samo što
> ne radi. Oni još tamo spomenuše ako
ja imam ista iskustva i moram ti reći da nema teorije da se to
napravi. na disku nisam imao 10, već 100Mb i hyper-u sam dao 2M. sve
to ništa nije pomoglo. malo sam petljao i skondao da onaj deo koji
čita interrupt.? nema ispravan kod kojim detektuje kraj fajla pa se
pisanje u ng formata odvija dokle ima mesta na disku.
što je najsmešnije, kad tako šamara po disku onda se i on prepuni, ali
ga ni to ne zbinjuje... dopisuje on uporno - jedino reset radi.
valjda će u sledećoj verziji biti ispravan kod.
e, da, probao sam popravim taj .pas. ono što sam ustanovio posle
proveravanja koda je da nema šanse da se ponovo napravi .exe jer neke
datoteke nisu date..
razno.250ssokorac,
─┼┤ Mislim da je stvar u fossil-u (sso verovatno ima fossil) nesto slicno
─┼┤ sam i ja probo svojevremeno.
Nemam nikakav fossil.
razno.251mazi,
> e, da, probao sam popravim taj .pas. ono što sam ustanovio
> posle proveravanja koda je da nema šanse da se ponovo napravi
> .exe jer neke datoteke nisu date..
Pa što su onda manijaci uopšte davali sors u paskalu? :))
Ivan.
razno.252mazi,
> Imam negde program koji mi je od jedne stare verzije INTERxx
> teksta napravio NG. Nemam pojma da l' radi sa novom. Pošto i
> sam znaš koliko traje kompajliranje, čim nađem vremena,
> isprobaću i javljam rezultate.
Ajd probaj, ne bilo ti zapovedjeno.
Hvala ti unapred.
Ivan.
razno.253juros,
Da li neko zna kako se postize FADE-IN i FADE-OUT, odn, zatamnjivanje i
osvetljavanje. Naime, radi o I/O portovima?
razno.254mazi,
> Da li neko zna kako se postize FADE-IN i FADE-OUT, odn,
> zatamnjivanje i osvetljavanje. Naime, radi o I/O portovima?
???
razno.255mrajacic,
Možda nije mesto, ali evo novr verzije 2col programa
podržava DOS 6.0, a i štampu fajlova nekih tekst procesora
Pozdrav Milan
2col47.ziprazno.256mjova,
> Da li neko zna kako se postize FADE-IN i FADE-OUT, odn,
> zatamnjivanje i osvetljavanje. Naime, radi o I/O
> portovima?
probaj ovo, pisao je moj ortak, vladimir klisić. ja sam to sredio tek
da bude primer.
fade.arjrazno.257dj.rainovic,
Ima li neko programe (u obliku fajla) iz kjige:
'Osnovi projektovanja kompajlera' autor: Adnan Kulenović
naravno u izvornom kodu.
razno.258dj.rainovic,
Ima li neko programe (u obliku fajla) iz kjige:
'Osnovi projektovanja kompajlera' autor: Adnan Kulenović
Do autora je teško doći, do izdavača još teže...
razno.259bulaja,
Ima li neki program koji moze da "iscupa" specijalo formatirano
zaglavlje funkcija iz source koda i pretvori ih u NG format (za NG
compiler)? Nekim takvim programom je kreirana NG dokumentacija za
Clipper NanForum Lib, samo se ne spominje gde se moze naci taj prg.
Imam neki EHMaker koji radi za EH (Expert Help), al' nigde nema EH
kompajlera :(.
Evo npr. kako izgleda header funkcije u NanForum Lib-u iz koga NG
generator pravi NG source:
/* $DOC$
* $FUNCNAME$
* FT_PrtScr()
* $ONELINER$
* Enable or disable printscreens
* $SYNTAX$
* FT_PrtScr( <lSetStat> ) -> lCurStat
* $ARGUMENTS$
* <lSetStat> set to .T. will enable printscreens, .F. will
* disable printscreens.
* $RETURNS$
* The current state ( .T. for enabled, .F. for disabled).
* $DESCRIPTION$
* ...
*/
razno.260d.petrovic,
Može li neko da pojasni malo kako se dodeljuje kontrolni broj po
modulu 11 ? Znam kako se proverava, ali kako dodeliti kontrolnu cifru
npr. broju 17064_ ?
razno.261dcolak,
Zdravo!
Evo osnivam grupu LS da bi video šta vam se sviđa a šta ne..
So, ko oće u grupu nek se javi i testiraće beta verziju prg-a.
Svi saveti će mi biti dobrodošli ;)
Sledge DAMMIR!
razno.262madamov,
******
Može li neko da pojasni malo kako se dodeljuje kontrolni broj po modulu 11
******
Pročešljaj malo temu algoritmi u prošloj PC.PROG konferenciji, Dejan, Kanda
i još neki su dali konkretne odgovore na to pitanje.
razno.263dejanr,
>> Može li neko da pojasni malo kako se dodeljuje kontrolni broj po modulu 11
Ako misliš na broj fakture, evo programa. Doduše, već sam ga par puta slao
u odgovor na slične poruke, ali nije veliki, pa mi lakše da ga opet pošaljem
nego da tražim gde je.
function checksum (broj: longint): longint;
var brojs: string;
suma,i: longint;
begin
str(broj, brojs);
suma:=0;
for i:=1 to length(brojs) do
begin
suma:=suma+(ord(brojs[i])-ord('0'))*(length(brojs)+2-i)
end;
suma:=suma mod 11;
if suma<>0 then suma:=(11-suma) mod 10;
checksum:=broj*10+suma;
end;
razno.264dr.grba,
>> Može li neko da pojasni malo kako se dodeljuje kontrolni broj po
>> modulu 11 ? Znam kako se proverava, ali kako dodeliti kontrolnu
>> cifru npr. broju 17064_ ?
Predlažem moderatorima da sroče odgovarajući tekst valjano, pa potom
bace uputstvo u direktorijum. Mislim da ima mesta, kao što je algoritam
'brojke --> slovima' našAo mesto. Ljudi zbilja često ovo traže, i onda
stalno sleduje ovakav tekst:
- pojedinačne cifre polaznog broja se množe ponderima 2, 3, 4, 5, 6,
7, 8, 9 zdesna ulevo;
- formira se zbir ovih proizvoda (S);
- zbir proizvoda (S) se celobrojno deli brojem 11, i utvrđuje ostatak (O);
- ostatak deljenja (O) se oduzima od broja 11, a dobijeni rezultat
predstavlja kontrolni broj (K), koji se dopisuje polaznom broju.
Postoje dva posebna pravila :
- Ako je dobijeni rezultat K = 10, kontrolna cifra je 0;
- Ako je dobijeni rezultat K = 11, taj broj se izbacuje
kao nepodesan i NE UPOTREBLJAVA SE.
Primer broja iz pitanja, 17064
S = (1x6) + (7x5) + (0x4) + (6x3) + (4x2) = 6 + 35 + 0 + 18 + 8 = 67
67 / 11 = 6, ostatak O = 1
K = 11 - 1 = 10, pa pošto je 10, K := 0
Dakle, broj 17064 sa kontrolnim brojem po modulu 11 iznosi 17064(0)
razno.265d.petrovic,
Ă> Postoje dva posebna pravila :
Ă>
Ă> - Ako je dobijeni rezultat K = 10, kontrolna cifra je 0;
Ă> - Ako je dobijeni rezultat K = 11, taj broj se izbacuje
Ă> kao nepodesan i NE UPOTREBLJAVA SE.
Ovo me je zbunjivalo, fala lepo...
razno.266peca.st,
Kada imam dva računara spojena kablom preko COMM porta,
da li se mogu obraćati _potpuno_ isto kao i modemu?
(osim, naravno, zvanja i čekanja na poziv)
Peđa.
razno.267dcolak,
Pozdrav ljudi!
Jel zna neko kako da pristupim 4dos/ndos komentarima uz fajlove.
Neko mi je prigovorio da LS ne može da čita te komentare, pa reko'
da ih implementiram :)
BTW, dajte šta date, no preferiram MSC...
Sledge DAMMIR!
razno.268dmiric,
Hi!
Imam laptop mašinu, međutim uz nju nisam dobio program koji bi posle n
sekundi neaktivnosti gasio hard. Može li se ovo obaviti nekim pozivom? Disk je
IDE pa bi bilo logično da može (?). I da li je kad se ugasi pre ponovnog
pristupa potrebno uključiti motor, ili će kontroler sam ukapirati?
Disk je Conner, sledi dug_ide izveštaj. Btw ako neko ima connerov disk i
program koji pomenutu stvar radi, bilo bi mnogo lepo da ga pošalje :)))
U svakom slučaju hvala,
(md)
DRIVE 0:
Model Number______________________: Conner Peripherals 40MB - CP3044
Serial Number_____________________: E0K1KQ
Controller Revision Number________: S2.25
Able to do Double Word Transfer___: No
Controller type___________________: 0003
Controller buffer size (bytes)____: 8192
Number of ECC bytes transferred___: 4
Number of sectors per interrupt___: 16
Hard Disk Reports
Number of Cylinders (Fixed)_______: 1053
Number of Heads___________________: 2
Number of Sectors per Track_______: 40
BIOS Reports
Number of Cylinders_______________: 977
Number of Heads___________________: 5
Number of Sectors per Track_______: 17
razno.269vcalic,
>> Jel zna neko kako da pristupim 4dos/ndos komentarima uz fajlove.
Svi ti komentari se nalaze u datoteci descript.ion koju imaš u svakom
direktorijumu u kome fajlovi imaju komentare.
razno.270d.petrovic,
Zanimljiva stvar... diskovi :). Dobio sam programce od 1xxx
bajtova POWEROFF.EXE koje iskljucuje motor diska. Posle toga racunar
treba iskljuciti pa ukljuciti jelte... ali to je tako kod WD-ovih
diskova. Jel ima neko jos neki takav program ili zna sta, kako, gde
treba cackati po disku/kontroleru da se napravi nesto takvo. Treba mi
za BBS, da kad se iskljuci ujutro iskljuci i disk da ne vrti za
dzabe...
razno.271dcolak,
│ Svi ti komentari se nalaze u datoteci descript.ion koju imaš u svakom
│ direktorijumu u kome fajlovi imaju komentare.
Jes vala, eagle mi skrenu pažnju :))
Tako prost fajl :))
Sledge DAMMIR!
razno.272ppekovic,
>> Jel zna neko kako da pristupim 4dos/ndos komentarima uz fajlove.
>> Neko mi je prigovorio da LS ne može da čita te komentare, pa reko'
>> da ih implementiram :)
Opisi se nalaze u fajlu descript.ion koji ima hidden atribut.
Paya
razno.273eagle,
> Jes vala, eagle mi skrenu pažnju :))
Moja poruka je ipak starija O:)
razno.274dr.grba,
>> Ovo me je zbunjivalo, fala lepo...
Molim, i peti put (((:
DejaneR, zašto ne bi moj algoritam i tvoj source strpao u neki .TXT,
pa bacio u neki direktorijum?
razno.275dcolak,
│ Opisi se nalaze u fajlu descript.ion koji ima hidden atribut.
Thanx, So, u LS je implementiran prikaz 4dos poruka..
Sledge DAMMIR!
razno.276dmiladinovic,
>> Kada imam dva racunara spojena kablom preko COMM porta,
>> da li se mogu obracati _potpuno_ isto kao i modemu?
>> (osim, naravno, zvanja i cekanja na poziv)
Da.
Uglavnom. :))
razno.277peca.st,
!-> Kada imam dva računara spojena kablom
!-> preko COMM porta, da li se mogu obraćati
!-> _potpuno_ isto kao i modemu? (osim,
!-> naravno, zvanja i čekanja na poziv)
!->
!-> Peđa.
Hoće li neko da mi odgovori? :(
Peđa.
razno.278janko,
> !-> Kada imam dva računara spojena kablom
> !-> preko COMM porta, da li se mogu obraćati
> !-> _potpuno_ isto kao i modemu? (osim,
> !-> naravno, zvanja i čekanja na poziv)
> !->
> !-> Peđa.
>
> Hoće li neko da mi odgovori? :(
Ne znam. Pitanje da li ti to treba. NC radi nešto lepše od
toga. Pogledaj opcije Left/linK ili Right/linK. ;)
razno.279valhala,
Beta verziju KOG programa, i sta znaci LS?
P.S. verovatno da nisam u toku:)
Val.
razno.280dcolak,
│ Beta verziju KOG programa, i sta znaci LS?
│ P.S. verovatno da nisam u toku:)
Beta verzija LS-a.. :) Evo jednog "radnog" ekrana :)
LS 2.0ß by Damir Colak (C)1993
Path: C:\JEZICI\C600\CAT\*.*
. <DIR>│DUMP2 <DIR>│CO2 BAT 51│LS EXE 32402
.. <DIR>│ERRORS MAC 0│ERRORS LST 320│LS ZIP 59041
ANSI <DIR>│CP BAT 41│LS OBJ 11382│
DUMP <DIR>│CO2 BAK 49│LS C 27838│
READ <DIR>│CO BAT 49│LS BAK 27862│
11 files 4 dirs totaling 159035 / 188416 bytes of disk space.
6914048 bytes available on Drive C: Volume label: MAIN_DISK
Znam davim, davim :))
Sledge DAMMIR!
razno.281peca.st,
!-> Ne znam. Pitanje da li ti to treba. NC
!-> radi nešto lepše od toga. Pogledaj opcije
!-> Left/linK ili Right/linK. ;)
Da sam to hteo, pitao ih PC.USER ili UTIL.
No, ovo je PC.PROG, znači pitanje je da
li se iz programa (mog) isto obraćam kada je
tu modem ili samo kabl.
Peđa.
P.S. Radim program koji se, jel, obraća modemu,
a radi testiranja treba mi obraćanje preko
kabla.
razno.282peca.st,
!-> Da.
!-> Uglavnom. :))
Što bi rekao jedan profesor: "Uglavnom nije matematički pojam."
So, ajde pojasni šta znači "Uglavnom."
Peđa.
razno.283pedjak,
> Kada imam dva računara spojena kablom preko COMM porta,
> da li se mogu obraćati _potpuno_ isto kao i modemu?
> (osim, naravno, zvanja i čekanja na poziv)
Da.
razno.284ematic,
Zamolio me drug da ostavim par njegovih igrica, pa pogledajte :)))
ide prva :)
yamb.exerazno.285ematic,
evo i druge igrice :))))))))))))))))
abcd.exerazno.286juros,
Evo jednog programa koji pokazuje detaljniju informaciju o duzinama
poddirektorijuma, pa ga isprobajte i javite za utiske, a narocito za eventualne
bagove.
IVAN.
sdir39.ziprazno.287dr.grba,
>> evo i druge igrice :))))))))))))))))
Hvala ti na iscrpnom opisu igara (((: Nisi morao baš sve da napišeš (((:
...
):
razno.288ematic,
Opet ja :)))))). Izvinjavam se što sam ona dva programčeta okačio
ovde gde im mesto nije, bio sam po veeelikim pritiskom :))). Elem,
posipam se pepelom... :))
razno.289dr.grba,
>> Opet ja :)))))). Izvinjavam se što sam ona dva programčeta okačio
>> ovde gde im mesto nije, bio sam po veeelikim pritiskom :))). Elem,
More, jeste im mesto, al' im nije plakat (;
razno.290debelijencija,
> Hvala ti na iscrpnom opisu igara (((: Nisi morao baš sve da
> napišeš (((:
Da probam da pomognem? Prva je Yumb (igra kockicama), a druga su ABCD
pitalice. Da l' sam u pravu?
P.S. Je l' (možda nisam prvi koji pita :) zašto pišeš smajlije naopako?
Da nisi levak? (Mada ne vidim kakve to veze ima :)
razno.291ematic,
> Hvala ti na iscrpnom opisu igara (((: Nisi morao baš sve da
> napišeš (((:
Izvini Grbo, rasplakah se... ((; Elem, YAMB.EXE je jamb, a za ovaj
ABCD.EXE ne znam šta je, liči mi na mice, al' nisam siguran :).
razno.292ematic,
> Da probam da pomognem? Prva je Yumb (igra kockicama), a druga
> su ABCD pitalice. Da l' sam u pravu?
Jesi (a i meni je sad malo jasnije šta je druga igra :)))))))
razno.294dgrbic,
:: Izvini Grbo, rasplakah se... ((; Elem, YAMB.EXE je jamb,
Gledaj ovako.
Znam da nisi meni hteo ništa da kažeš, znam i da se Dr.Grba zove, preziva i
nadima isto ko i ja, al pošto mene ovdi već duže vreme pojedini ljudi
poznaju po nadimku Grba, umoljavam ovdi prisutne da mog imenjaka,
prezimenjaka a bogami i brata od strica Dragana Grbića iz Kekende
oslovljavaju punim njegovim juzernejmom, e da ne bi došlo do zbunjivanja
mene ovdi prisutnog.
Fala unapred :)
razno.295ematic,
> Gledaj ovako.
> Znam da nisi meni hteo ništa da kažeš, znam i da se Dr.Grba
> zove, preziva i nadima isto ko i ja, al pošto mene ovdi već
> duže vreme pojedini ljudi
Nema problema :))
p.s. Grbe svih zemlja ujedinite se ! :))))))
razno.296dr.grba,
>> P.S. Je l' (možda nisam prvi koji pita :) zašto pišeš smajlije
>> naopako? Da nisi levak? (Mada ne vidim kakve to veze ima :)
Nisam levak, nego sam levoruk (((: Ako može na Bixu, može i na Sezamu.
---> Left-handed & old-fashioned (-:
razno.297dr.grba,
>> poznaju po nadimku Grba, umoljavam ovdi prisutne da mog imenjaka,
>> prezimenjaka a bogami i brata od strica Dragana Grbića iz Kekende
>> oslovljavaju punim njegovim juzernejmom, e da ne bi došlo do
>> zbunjivanja mene ovdi prisutnog.
čiv mi bio, buraz (((:
...da ne tupim, ali mene moje društvo oslovljava vokativom "Grba", i to
kratkosilaznim akcentom.
Ovde su me neki nazivali i "Doktore", a tek to je glupo. Ko voli, piše mu
u mom rezimeu, a tebi i meni ostaje kako su Rade i Ilija odlučili (;
razno.298valhala,
Ok, sto b'rekli - sign me in, if posibble (stamparske i
ostale greske namerne:).
Ako ima mesta ubaci me...
Val.
razno.299dcolak,
│ Ok, sto b'rekli - sign me in, if posibble (stamparske i
│ ostale greske namerne:).
│ Ako ima mesta ubaci me...
Sorry, no možeš li me podsetiti o čemu se radi ? ;))
Obrisah poruku na koju repliciraš :))
Sledge DAMMIR!
razno.300vlasta,
Ne znam gde da pitam za ovo ali mi treba poprilicno hitno.
Da li neko poseduje Amiga emulator za PC-a? Takodje me zanima i misljenje
istom programu. Koliko je u stanju da verno podrzava Amidzu.
Vlada
razno.301dcolak,
│ Da li neko poseduje Amiga emulator za PC-a? Takodje me zanima i misljenje
│ istom programu. Koliko je u stanju da verno podrzava Amidzu.
Soft. emulator koliko ja znam ne postoji :)
Ono što je kružilo BG-om je jedna lepa šala :))
Sledge DAMMIR!
razno.302ematic,
> ...da ne tupim, ali mene moje društvo oslovljava vokativom
> "Grba", i to kratkosilaznim akcentom.
Tebe tvoje društvo oslovljava s 'Grba' => Ja pripadam tvom društvu
:)))). (Al' će da me prikolju sad logičari za ovo rasuđivanje ;).
p.s. Grbe svih zemalja, ujedinite se :))))
razno.303bulaja,
Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u kome se svaki red
zavrsava sa CRLF, a paragrafi (pasusi) su odvojeni sa jednim ili vise
praznih redova. Potrebno mi je da ubijem :) CRLF na kraju svakog obicnog
reda, tako da CRLF ostane samo na kraju paragrafa i u praznim redovima.
Sa AWK-om nisam radio, ali pretpostavljam da sluzi bas ovakvim stvarima?
razno.304dejanr,
>> Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u kome se svaki red
>> zavrsava sa CRLF, a paragrafi (pasusi) su odvojeni sa jednim ili vise
>> praznih redova. Potrebno mi je da ubijem :) CRLF na kraju svakog obicnog
>> reda, tako da CRLF ostane samo na kraju paragrafa i u praznim redovima.
Ne treba ti AWK. Uzmi bilo koji (...) editor. Nađi neki znak koji se u
tekstu ne javlja uopšte. Recimo da je to #. Onda uradi REPLACE HRt HRt WITH #
zatim REPLACE HRt WITH blanko i najzad REPLACE # WITH HRt HRt. Posle još
možeš REPLACE blanko blanko WITH blanko i tekst ide pravo u Venturu.
razno.305djelovic,
> Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u kome se svaki red
> zavrsava sa CRLF, a paragrafi (pasusi) su odvojeni sa jednim ili
> vise praznih redova. Potrebno mi je da ubijem :) CRLF na kraju
> svakog obicnog
$0 == "" š
if (paragraf == 1)
printf ("Đb);
paragraf = 0;
ć
$0 != "" š
if (paragraf == 0)
printf (" ");
for (i = 1; i <= NF; i++)
printf (" %s", $i);
paragraf = 1;
ć
P.S. Izvini za YUSCII :(.
razno.306cnenad,
> Da li neko poseduje Amiga emulator za PC-a? Takodje me zanima i
> misljenje istom programu. Koliko je u stanju da verno podrzava
> Amidzu.
Imam ja ali svima kojima sa ga dosada dao nije radio jel izgleda da
(normalno) nisu isti PC-jev i amigin drajv od 3.5 inca.
Znaci problem je kako ces ucitati WORKBENCH na PC-u kad startujes
AMIGA emulator.
Inace za pocetak i tvoju utehu veoma lepo izgleda (cak lepse) nego
na amigi ruka sa disketom.
Mislim da je jos negde na SEZAMU bilo reci o ovome pa se malo potrudi
da to pronadjes.
Cao
Nesa
razno.307wizard,
> Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u kome se svaki red
> zavrsava sa CRLF, a paragrafi (pasusi) su odvojeni sa jednim ili vise
> praznih redova. Potrebno mi je da ubijem :) CRLF na kraju svakog obicnog
> reda, tako da CRLF ostane samo na kraju paragrafa i u praznim redovima.
Ma šta će ti AWK. Uzmi jedini čestit Microsoftov proizvod, ;) MS Word
5.0 i uradi Search/Replace. Posao od 45 sekundi. Kakvo crno
programiranje. :))
razno.308dr.grba,
>> Tebe tvoje društvo oslovljava s 'Grba' => Ja pripadam tvom društvu
>> :)))). (Al' će da me prikolju sad logičari za ovo rasuđivanje ;).
Ovo nije rasuđivanje, ovo je špekulacija. U proširenom izdanju dobijaš
silogizam :
- Ferari Testarosa ima volan.
- Moja Lada ima volan.
- Moja Lada ja Ferari Testarosa.
>> p.s. Grbe svih zemalja, ujedinite se :))))
P.S. Bilo je lepo, smejali smo se i šalili, A SAD JE BILO DOSTA!!!!!!
razno.309zsiz,
Ja imam Amiga emulator za PC-ja. Nisam probao kako
radi. Znam da zahteva VGA i 4MB RAM-a.
Pozdrav.
zsiz
razno.310bulaja,
│Ne treba ti AWK. Uzmi bilo koji (...) editor...
└───
Editor bi bio Ok kad ne bih imao jedno 50 tekstova koje treba
iskonvertovati :). Pomislih da bi AWK trebao da bude namenjen
takvim stvarima, ali izgleda da ce biti najlakse uraditi mali
program za konverziju :).
razno.311janko,
> Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u kome se
> svaki red zavrsava sa CRLF, a paragrafi (pasusi) su
> odvojeni sa jednim ili vise praznih redova. Potrebno mi je
> da ubijem :) CRLF na kraju svakog obicnog reda, tako da
> CRLF ostane samo na kraju paragrafa i u praznim redovima.
> Sa AWK-om nisam radio, ali pretpostavljam da sluzi bas
> ovakvim stvarima?
AWK služi i komplikovanijim stvarima od ove. Ova je trivijalna.
Svojevremno sam napisao programče na TP-u koje mi radi takve
stvari.
razno.312darone,
>> Imam ja ali svima kojima sa ga dosada dao nije
>> radio jel izgleda da (normalno) nisu isti PC-jev
>> i amigin drajv od 3.5 inca.
Aman bre, taj emulator ne radi!!!!! Probano je na
sve moguće načine, 3.5, 5.25, 8 inča ali nije i
neće nikada proraditi!
darone
razno.313milan,
> Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u kome se svaki red
> zavrsava sa CRLF, a paragrafi (pasusi) su odvojeni sa jednim ili vise
> praznih redova. Potrebno mi je da ubijem :) CRLF na kraju svakog obicnog
> reda, tako da CRLF ostane samo na kraju paragrafa i u praznim redovima.
> Sa AWK-om nisam radio, ali pretpostavljam da sluzi bas ovakvim stvarima?
Udji u bilo koji editor koji ume da wrapuje i zameni svaki
CRLF sa space-om. Onda svaki niz od tačno dva space-a zameni sa
CRLF.
Voila!
Pl poz M
P.S. Tako ja sređujem moje duže tekstove koje ASCII eksportujem
iz Word-a.
razno.314.bale.,
Evo ti ovaj programcic, sto sam ga napravio u II godini za domaci kod Lasla
Krausa; tek malo kasnije sam provalio da moze da posluzi ;-)
Regards from .bale. !
#:*)+-<
sazmi.exerazno.315.obj,
Treba mi neka stvarno dobra hash funkcija...
Prototipče bi bilo unsigned hash(char *s); :)
razno.316bojt,
>> Udji u bilo koji editor koji ume da wrapuje i zameni svaki CRLF
>> sa space-om. Onda svaki niz od tačno dva space-a zameni sa CRLF.
Neće valjati u slučaju da je i u samom tekstu, izmedju reči, imao
ponegde 2xSpace. Možda da zameni sa nekim znakom koga u tekstu nema
(npr #), pa po dva sa CRLF, a šta preostane sa space?
razno.317dsoskic,
> Editor bi bio Ok kad ne bih imao jedno 50 tekstova koje treba
> iskonvertovati :). Pomislih da bi AWK trebao da bude namenjen
BTW, jel postoji editor koji sam od sebe, kad prelazi u novi
red, ubacuje Srt (Soft return), a kad se udari po Enter-u
ubacuje Hrt (Hard return).
p.s. za import DOS-ovih tekstova u Venturu, a bogami i u Windows
za sada koristim Word Perfekt. Možda ima i neki import_filter u
W4W ili AmiPro3.0 koji bi to sam uradio.
razno.318snemcev,
>> ... i tekst ide pravo u Venturu.
Ja sam ga 'ladno ubacivao u Venturu baš u formatu koji bulaja pominje:
na kraju svakog reda HRt, između pasusa (paragrafa) bar jedan prazan
red i sve je bilo OK. Bez ikakve konverzije!
razno.319dejanr,
>> Ja sam ga 'ladno ubacivao u Venturu baš u formatu koji bulaja pominje:
>> na kraju svakog reda HRt, između pasusa (paragrafa) bar jedan prazan
>> red i sve je bilo OK. Bez ikakve konverzije!
Imaš pravo, to je upravo Venturin format. Nema nikakve potrebe da čitav
pasus bude u jednom redu. Izgubio sam to iz vida kada sam pisao poruku.
razno.320spantic,
> Udji u bilo koji editor koji ume da wrapuje i zameni svaki
> CRLF sa space-om. Onda svaki niz od tačno dva space-a
> zameni sa CRLF.
Ne valja, šta sa nizom od nekoliko praznih mesta? Bolje koristiti kao
marker neki neubičajeni karakter iznad 128, ne naša slova! :)
razno.321dcolak,
│ Ja imam Amiga emulator za PC-ja. Nisam probao kako
│ radi. Znam da zahteva VGA i 4MB RAM-a.
:)))))))
DJEžAžE, NEMAŠ TI NIKAKAV EMULATOR!
:)))
Sledge DAMMIR!
razno.322milan,
> Neće valjati u slučaju da je i u samom tekstu, izmedju reči, imao
> ponegde 2xSpace. Možda da zameni sa nekim znakom koga u tekstu nema
> (npr #), pa po dva sa CRLF, a šta preostane sa space?
A šta ako je negde u tekstu imao dva puta #? ;)))
Pl poz M
razno.323dgavrilovic,
> Ne valja, šta sa nizom od nekoliko praznih mesta? Bolje koristiti kao
> marker neki neubičajeni karakter iznad 128, ne naša slova! :)
Radiće, ali zašto preterivati. U manualu za Word 5.0 predlažu kombinaciju
QZ jer se ne pojavljuje ni u jednom jeziku. To je, začudo, tačno i za
našu ćirilicu. Ako misliš da se razni specijalni karakteri nikada ne
pojavljuju grdno se varaš. Treba videti našta liče patentne prijave.
razno.324zsiz,
> DJEžAžE, NEMAŠ TI NIKAKAV EMULATOR!
Od nas dvoje ja sigurno nisam dečak. Sa ovom
porukom si verovatno hteo nešto da kažeš ali
nisi pomogao čoveku kome je potreban emulator
za Amigu.
Pozdrav.
zsiz
razno.325.bale.,
ŮŢTreba mi neka stvarno dobra hash funkcija...
ŮŢPrototipče bi bilo unsigned hash(char *s); :)
Ima u "Compilers, Techniques and Tools", Aho, Setti, Ullman (da l' se ovako
pise?). Trenutno mi je kod druga, ali kad vrati, prekucacu. Po statistikama,
funkcija je gotovo neverovatna...
Regards from .bale. !
#:*)+-<
razno.326paki,
>> ponegde 2xSpace. Možda da zameni sa nekim znakom koga u
------
>> tekstu nema (npr #), pa po dva sa CRLF, a šta preostane sa space?
> -----------
> A šta ako je negde u tekstu imao dva puta #? ;)))
;-)
razno.327m.hristodulo,
>> Moze li AWK da resi sledeci problem? Imam tekst u
>> kome se svaki red zavrsava sa CRLF, a paragrafi
>> (pasusi) su odvojeni sa jednim ili vise praznih
>> redova. Potrebno mi je da ubijem :) CRLF na kraju
>> svakog obicnog reda, tako da CRLF ostane samo na
>> kraju paragrafa i u praznim redovima. Sa AWK-om
>> nisam radio, ali pretpostavljam da sluzi bas
>> ovakvim stvarima?
>> Ne treba ti AWK. Uzmi bilo koji (...) editor.
>> Nađi neki znak koji se u tekstu ne javlja uopšte.
>> Recimo da je to #. Onda uradi REPLACE HRt HRt
>> WITH # zatim REPLACE HRt WITH blanko i najzad
>> REPLACE # WITH HRt HRt. Posle još možeš REPLACE
>> blanko blanko WITH blanko i tekst ide pravo u
>> Venturu.
Fala bogu, ne treba ti ni editor, nego MHSR!
Po Dejanovoj ideji evo sledećeg batch programa:
MHSR /n %1 @CR@LF@CR@LF '#'
MHSR /n %1 @CR@LF @SPC
MHSR /n %1 '#' @CR@LF@CR@LF
P.S. Prebacićeš ga valjda u DIR posle ovoga
- program je bez bagova, jedino što je malo sporiji,
i nema regularne izraze.
razno.328dsoskic,
> na kraju svakog reda HRt, između pasusa (paragrafa) bar jedan prazan
> red i sve je bilo OK. Bez ikakve konverzije!
Tačno, da može da se učita u Venturu ali, da li ti onda radi
automatsko poravnanje desne ivice.
razno.329mdimitrijevic,
Ovih dana sam sa PINGVIN BBS-a preneo program PCVOC.EXE koji
svira(izgovara) VOC datoteke sa glasom na PC zvucniku. Ima li neko neki source
u C-u ili Asm-u, u stvari u bilo cemu :) posto mi je hitno potrebno.
Ima li neko ovih VOC datoteka sa glasovima da mi posalje ili ako ima negde
na sezamu bilo cega. Imam one iz VGACPY 50 programa.
Pozdrav,
Marjan Dimitrijevic
razno.330dcolak,
│ Od nas dvoje ja sigurno nisam dečak. Sa ovom
│ porukom si verovatno hteo nešto da kažeš ali
│ nisi pomogao čoveku kome je potreban emulator
│ za Amigu.
Pomogao sam čoveku. Izričito sam rekao da nemaš nikakav
emulator jer i ja sam imao "emulator amige traži 4Mb i VGA"..
žak šta više ti reče u svojoj poruci da ga nisi ni isprobao
a tvrdiš da imaš....
Sledge DAMMIR!
razno.331asterix,
> Od nas dvoje ja sigurno nisam dečak. Sa ovom
^^^^^
Da li da shvatimo da je neko od vas onda devojčica ? ;)
razno.332bearboy,
>>> Imam ja ali svima kojima sa ga dosada dao nije
>>> radio jel izgleda da (normalno) nisu isti PC-jev
>>> i amigin drajv od 3.5 inca.
Isti su (nenormalno ?) :)
> Aman bre, taj emulator ne radi!!!!! Probano je na
> sve moguće načine, 3.5, 5.25, 8 inča ali nije i
> neće nikada proraditi!
Nemoj da dezinformišeš narod. Radi. Samo maaaalkice loše :)
razno.333zsiz,
> Da li da shvatimo da je neko od vas onda devojčica ? ;)
Nisam bio precizan. Ovo je inače PC.PROG tema razno.
razno.334konzul,
Narode ima li ko iskustva sa linijskim kodom (bar code).
Konkretno, interesuje me zna li ko šta predstavlja koja cifra
u EAN kodu (koje cifre predstavljaju zemlju, a koje proizvodjača
i proizvod, kada se koristi 8 a kada 13 cifara).
???
razno.335asterix,
>> Da li da shvatimo da je neko od vas onda devojčica ? ;)
>
> Nisam bio precizan. Ovo je inače PC.PROG tema razno.
Znam, zato i pitam.
razno.336bulaja,
│Narode ima li ko iskustva sa linijskim kodom (bar code). Konkretno,
│interesuje me zna li ko sta predstavlja koja cifra u EAN kodu (koje
│cifre predstavljaju zemlju, a koje proizvodjaca i proizvod, kada se
│koristi 8 a kada 13 cifara).
└───
EAN-13: NN NN N NN NNNNN N
-- ------- ----- -
sifra zemlje ───┘ │ │ │
sifra proizvodjaca──────────┘ │ │
sifra proizvoda ───────────────────┘ │
kontrolni broj ─────────────────────────┘
razno.337ndragan,
/ QZ jer se ne pojavljuje ni u jednom jeziku.
Spominje se u tekstovima o arhiverima, fajlovi tipa .sqz (squeeze),
dakle potrošeno :).
Uostalom, ovo je već druga poruka na sezamu gde se to spominje.
/ To je, začudo, tačno i za našu ćirilicu.
Dovoljan protivprimer je da neko citira Rusa, koji je upotrebio reč
'njeljzja poljzovatsja'... ako je q=lj (inače otkud q u ćirilici).
razno.338snemcev,
>> Tačno, da može da se učita u Venturu ali, da li ti onda radi
>> automatsko poravnanje desne ivice.
Ako je poravnanje postavljeno na Full, da.
razno.339snemcev,
>> Konkretno, interesuje me zna li ko šta predstavlja koja cifra
>> u EAN kodu (koje cifre predstavljaju zemlju, a koje proizvodjača
Bilo je o ovome reči na Sezamu, al' jako davno, početkom '91. Ako se još
dobro sećam, prve dve su zemlja, četiri proizvođač i ostatak proizvod +
kontolne cifre. Kod države je propisan međunarodnim aktom, kod
proizvođača dodeljuje državna institucija, a kod proizvoda sam
proizvođač.
razno.340paki,
> / QZ jer se ne pojavljuje ni u jednom jeziku.
>
> Spominje se u tekstovima o arhiverima, fajlovi tipa .sqz
> (squeeze), dakle potrošeno :).
Onda može "QWEWQ" ili bilo koja nenormalna kombinacija od 5-6
znakova :)
razno.341furlani,
Pisem vam ovdad poruku jer je najposecenija konferencija (tj najpracenija)
Molim vas pomozite mi i ostavite poruke iskljucivo na mail posto nepratim
konferencije
FU> Instalirao sam dos 6.0 i skinuo sa sezama 4dos402 ali, nece dami
FU> prikazuje dir u boji
FU> :(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((( kako toda mu
FU> namestim probao sam set colordir=com exe:red; ............
ali nece da mi prikazuje u boji nego sve belo
:((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((
(((((((((((((((((((((((((((((((( pomozite mi molim vas sat vremena citam onaj
.DOC i nista ne kapiram
Pozdrav Ceda
razno.342djelovic,
Traži se moderator teme assembler. Ukoliko ste zainteresovani za
tu odgovornu dužnost :), ili imate nekoga da preložite, mail me.
razno.343mkrzic,
Ajde, ucini neto djelovicu.
Formirao sam grupicu za hackere, ali nas malo ne
moze tu mnogo sta da kaze.
Daj mi jednu temu (13. hacking) da se malo moderatisem
sa sezamovcima, i svom ostalom hackerskom bagrom.
PLEEAAASEEEE!!!!!
mkrzic alias Mel Gibson
razno.345djelovic,
> Formirao sam grupicu za hackere, ali nas malo ne
> moze tu mnogo sta da kaze.
Imaš odgovarajuću temu u konferenciji KOMUNIKACIJE. Ako ti ona ne
odgovara, onda ćeš morati da "zaradiš" temu na sledeći način: Započni
razgovor u temi razno, pa kada se pokaže da ima dovoljno
zainteresovanih, onda imam opravdanje :) da otvorim i zasebnu temu. OK?
razno.346ganta,
!!!!!!
Ima li neko program (ili vremena da ga napravi) za
poeziju. To englezi kažu: 'Poetry writing program
for Free-verse or haiku poetry'. Potrebno za pisanje mr.
disertacije (jednoj mojoj drugarici) iz psihologije.
Treba da ima mogućnost ubacivanja novih reči (posebno
glagoli, imenice .... naravno). U stvari, samo da
generiše otkačen tekst.
Za uzvrat se dobija neka multi MB aplikacija, po izboru
a može i nešto drugo ;)
G.
P.S. Sva prava pridržava autor, odnosno vlasnik programa :)
razno.347ndragan,
/ EAN-13: NN NN N NN NNNNN N
/ -- ------- ----- -
/ sifra zemlje ───┘ │ │ │
To za veće zemlje; međutim naši su se dosta kasno setili da traže broj,
pa su dobili to što je ostalo. Tako naše nije 86, nego 860, a naša
šifra proizvođača ima samo 4 cifre.
razno.348ndragan,
/ / QZ jer se ne pojavljuje ni u jednom jeziku.
/ Spominje se u tekstovima o arhiverima, fajlovi tipa .sqz (squeeze),
Setio sam se! Kad nabavim igru za Speka, pa pitaju ćerke koji je
raspored tastera, ja ko iz puške 'IPQZ enter'.
razno.349mkrzic,
Pazi ovamo. Hackeri, hocemo li svoju temu u sklopu
ove conf ili ne? Pa ako hocemo, daj se malo potrudite
i napisite nesto o svojim iskustvima sa hackerisanjem.
razno.350mdimitrijevic,
Ako mislis na skidanje zastita, registrovanje u programe itd...
Onda u redu. Ko ce prvi?????
Pozdrav,
Marjan Dimitrijevic
P.S. Imam ogromnu svesku A4 formata sa svim sto sam rasturio itd.
razno.351.obj,
> To englezi kažu: 'Poetry writing program
> for Free-verse or haiku poetry'.
Teško ćeš da nađeš takav gotov program. WordPerfect Corp. je
svojevremeno izdala dodatak za WordPerfect, mislim da se zove
"RhymePerfect" koji umesto tebe traži reči koje se rimuju.
.obj
razno.352ganta,
>> To englezi kažu: 'Poetry writing program
>> for Free-verse or haiku poetry'.
>
> Teško ćeš da nađeš takav gotov program. WordPerfect Corp. je
> svojevremeno izdala dodatak za WordPerfect, mislim da se zove
> "RhymePerfect" koji umesto tebe traži reči koje se rimuju.
Nema potrebe da se reči rimuju. žak ne mora da bude poezija,
jednostavno random tekst, ali 'inteligentniji'
Našao sam u jednom SW katalogu takav program (Versifier), ali ga treba
naručiti iz Engleske :(
G.
razno.353valhala,
Grupa LS? Secas se? (li + Doli Bel:))))) );) A?A,a,a,a,a,a?
Val.
razno.354valhala,
Ja imam nesto sto bi trebalo da bude AmigaEmul., medjutim, kako
nemam 3.5 drajv, nisam ga probao, a drug kod koga sam ga pokupio
kaze da mu je "ispod casti da otvara PC i da menja prioritete drajvova
za neku tamo Amigu".BTW drug je ovde pod pseudonimom MIKELI, pa vidite
sa njim. Ako treba, mail...
Val.
razno.355draganm,
*> Treba mi pomoc. Tj. zeleo bi da pokazem mojoj
*> predivnoj profesorki fortrana da i nije naj
*> pametnija na svetu.
Postoji i laksi nacin, kada te natera da napises neki program u kome
je potrebno nesto sortirati, napisi ga i u njega ubaci shell sort, pali gara-
ntovano, pogotovo ako je u pitanju Nevena iz IV gimnazije :>.
razno.356andra,
> kaze da mu je "ispod casti da otvara PC i da menja prioritete drajvova
Imam ja druga koji je promenio prioritete, a program mu onda trazio da ubaci
3.5" u 5.25" drajv. Ako hoces oba, kupi Amigu pa teraj PC emulator.
razno.357skoprivica,
│ Nema potrebe da se reči rimuju. žak ne mora da bude poezija,
│ jednostavno random tekst, ali 'inteligentniji'
GluGen (iliti Glupost Generator) si video/probao ?
razno.358vilic,
> Ima li neko program (ili vremena da ga napravi) za
> poeziju.
Svojevremeno je u casopisu "Moj Mikro" bio program koji iz niza zadatih
recenica pravi govor za nekog politicara. Ako ti moze posluziti kao osnova javi
pa da pogledam da nadjem.
\bye
razno.359ganta,
> GluGen (iliti Glupost Generator) si video/probao ?
Nisam, daj ovde ili u mail. (može i source)
Nema veze ako je puška :)
G.
razno.360ganta,
> Svojevremeno je u casopisu "Moj Mikro" bio program koji iz niza zadatih
> recenica pravi govor za nekog politicara. Ako ti moze posluziti kao osnova ja
Baš to! Ako nadješ source tj. listing, još bolje!
Molim te potraži.
G.
razno.361d.petrovic,
Ă> Svojevremeno je u casopisu "Moj Mikro" bio program koji iz niza
Ă> zadatih recenica pravi govor za nekog politicara. Ako ti moze
Ă> posluziti kao osnova javi pa da pogledam da nadjem.
Daj to ovde ili i meni na mail :)
razno.362ssokorac,
─┼┤ Nisam, daj ovde ili u mail. (može i source)
žini mi se da GluGen ne pravi poeziju već samo, eto tako, 'zanimljive'
rečenice :).
razno.363dr.grba,
>> žini mi se da GluGen ne pravi poeziju već samo, eto tako,
>> 'zanimljive' rečenice :).
E, šta se danas sve ne zove poezijom.
u hladu hlada
sunčevo si sunce
htedoh te hteti
a ne smem te smeti
i ta k odalj e (:
razno.364skoprivica,
│ žini mi se da GluGen ne pravi poeziju već samo, eto tako,
│ 'zanimljive' rečenice :).
ajde pošalji ga čoveku, ja sam ga izbrisao (davno izgleda)...
razno.365nikac,
>■ Baš to! Ako nadješ source tj. listing, još bolje!
>■ Molim te potraži.
A sta je tu tesko... Evo napravio sam ja nesto tako
u Pascalu poodavno. Evo uz poruku i source-a.
Pozdrav,
-=Nikac=-
pol.pasrazno.366ganta,
> ajde pošalji ga čoveku, ja sam ga izbrisao (davno izgleda)...
Strpljiv neki čovek, nije otišao, tu je i čeka.... :)
razno.367ganta,
> A sta je tu tesko... Evo napravio sam ja nesto tako
> u Pascalu poodavno. Evo uz poruku i source-a.
> Pozdrav,
> -=Nikac=-
Hvala puno, ne radi se o tome da je teško, nego ima raznih
ideja... pa bolje da imam više inspiracije ;)
G.
razno.368ssokorac,
─┼┤ ajde pošalji ga čoveku, ja sam ga izbrisao (davno izgleda)...
Takodje. Mora da ga ima na nekom BBS-u?
razno.369drpr,
U nekom dejanovom ili nečijem drugom tekstu u računarima sam
čitao da u knjigama koje dobijaš uz kompajler (recimo borland
pascal) piše u detalje šta treba da se navede u documentu ako
je program napisan u dotičnom jeziku a SW je ili PB ili
komercijalni.Mene zanima da li bi neko mogao da pošalje neki
primer (ja nemam original :(( ) . Naročito me zanima borland i
to pascal.
cope
razno.370dejanr,
>> U nekom dejanovom ili nečijem drugom tekstu u računarima sam
>> čitao da u knjigama koje dobijaš uz kompajler (recimo borland
>> pascal) piše u detalje šta treba da se navede u documentu ako
>> je program napisan u dotičnom jeziku a SW je ili PB ili
>> komercijalni.
Ništa. Ako na programu piše Copyright (C) 19xx by Predrag Drljača
time si uradio sve što treba uraditi. Konkretno (citat iz licence
za TP 6.0):
Porgrams that you write and compile using Borland's language compilers,
and that contain any portion of Borland code, may be used, given away
or sold without additional licence or fees, as long as all copies of
these programs bear a valid copyright notice. By copyright notice we
mean either your own copyright notice or the copyright notice which
appear on the original diskette label of your Borland language
compiler product.
Ukratko, ako baš nikako nećeš da program ima ikakav (pa ni tvoj)
copyright, *onda* moraš da prepišeš na disketu ono što piše na original
disketi. Za slučaj da ti ista nije pri ruci ;)) na njoj piše:
Turbo Pascal itd
Copyright (C) Borland International, Inc
razno.371vitez.koja,
U fajlu pored ove poruke nalazi se C-- Interpreter, mojih ruku delo, program
koji interpretira podskup C jezika.
Karakteristike su mu sledeće:
- Funkcije sa parametrima
- Funkcije vraćaju intidžere
- (što će reći rekurzija je moguća)
- "return" naredba
- integer i char konstante
- integer i char tipovi podataka
- pointeri
- globalne i lokale promenljive
- kontrolne strukture: if, do-while, while, for
- operatori: +, -, ++, --, /, %, <, >, <=, >=, ==, !=, ~, ^, &, |, &&,
||, <<, >>, unarni +, unarni -, unarni * (adresiranje),
unarni & (adresa od)
- komentari
Moguće je generisati i samostalne izvršne fajlove.
U interpreter je integrisan i editor, sve zajedno sa mogućnošću
izvršavanja programa korak po korak, praćenja i menjanja vrednosti
promenljivih... Tu je takođe i program za konfigurisanje, kao i nekoliko
primera.
U arhivi uz sledeću poruku nalaze se BGI drajveri, fontovi i demo
program za rad sa grafikom u ovom interpreteru.
Isprobajte, komentarišite... :)
ce100.ziprazno.372vitez.koja,
BGI drajveri i grafički demo program za C-- Interpreter.
cebgi.ziprazno.373nbatocanin,
Razgovarao sam danas sa prijateljem koji je emigrirao u Norvešku i
tamo radi u firmi koja je "produžena ruka" Microsoft-a: prodaju sve
njihovo, a osim toga prave poslovne aplikacije uglavnom u FoxPro-u.
Možda je malo subjektivan, ali ne da je naružio Microsoft ;)
Dalje, koristi veoma ozbiljno FoxPro 2.5 i kaže da je strašno bagovit
(oni uvek dobijaju najsvežije verzije, tako da otpada mogućnost
starije verzije). Osim toga, interesantno je da koriste Windows NT i
kaže da se pokazao totalno nesigurno, tj, da sa njim imaju ogromne
probleme. Jedino što je pohvalio od Microsoft-a je Acess, za koji
kaže da ga svi korisnici veoma hvale i da su zadovoljni.
razno.374todorp,
Hi!
Je li probao neko onaj 'bubble' disasembler? Po meni je to prilicno ne
upotrebljivo :(( Sorser je za ovo ....
Pozdrav od Todora.
razno.375dusanp,
Treba mi kompajler tipa text -> .ng fajl. Najbolje onaj kojim
se od nanfor source fajlova dobije guide biblioteka. Onaj ft_???
sam pokupio, ali on samo pravi text fajl, koji treba da se pro-
vuce kroz kompajler da bi se dobio ng.
Ako neko moze da mi pomogne (nisam siguran, mozda prg vec po-
stoji negde na sezamu), neka pozuri sa odgovorom (najkasnije do
nedelje), jer posle neko vreme nisam tu...
ps: Sad sam video da se programi zovu NGC i NGML.
Fala na saslusanju ;)
razno.376vpetrovic,
Kako se na VGA kartici odabira video mod sa 40/50 linija na ekranu. U
spisku video modova za int 10h nikako da nađem te modove.
razno.377bulaja,
│ps: Sad sam video da se programi zovu NGC i NGML.
└───
Programi su deo originalnog Norton Guide paketa. Nisu PD :).
CYMB :).
razno.378.obj,
> Kako se na VGA kartici odabira video mod sa 40/50 linija na ekranu. U
> spisku video modova za int 10h nikako da nađem te modove.
Pogledaj u uputstvu za video kartu. Ali, video režime koje tamo
pronađeš koristi sam ako su programi za tvoju upotrebu. U suprotnom,
najbolje da pogledaš BIOS funkciju 11h u okviru INT 10h, Character
Generator funkcije.
razno.379nikac,
>■ Treba mi kompajler tipa text -> .ng fajl.
Imas na Euklid BBS-u ce direktorijum NG. Ima i kompajler i dekompajler
itd.
Pozdrav,
-=Nikac=-