pascal.636dejanr,
-> #634, nbatocanin>> Uh, ko da slušam sebe pre koju godinicu ;))
Hmmmm... možda... a možda i ko da slušaš sebe KROZ koju godinicu ;))
>> Zato se ja dovijam na razne načine, ali odavno mi je jasno da su
>> objekti za ovo idealno rešenje: ako bih nivelaciju napravio kao neki
>> objekat, varijante bi mogle da budu jednostavno naslednici! U stvari,
>> radi se o klasama i metodama, ali da ne cepidlačim. Zašto je to bolje?
>> Pa, novi objekat ima sve željene osobine starog, neke nove, ali
>> najvažnije, sve izmene na starom objektu *automatski* nasleđuje!
I dalje ne vidim toliku razliku u odnosu na to da napraviš procedure
koje obavljaju neke osnovne operacije koje čine tu nivelaciju, pa da
ih pozivaš onim redom i uz one dodatke koje zahteva svaka od firmi.
Samim tim bi promenu u osnovnoj proceduri "naledile" i procedure koje
je pozivaju.
Međutim, primećujem da je i ovaj primer prednosti objektnog programiranja,
baš kao i većina drugih o kojima sam slušao, tipa "ja imam problem, i
čini mi se da bi se on upravo divno rešio primenom objektnog programiranja
kad bi...", a posle toga dodati po volji "imao takav jezik", "to koristio",
"to bilo malo efikasnije", "to bilo malo jednostavnije" itd, itd. Objektno
programiranje je vrlo "jako" po pitanju obećanja. Međutim, nešto je slabije
po pitanju ispunjenja tih obećanja. Dakle, argument će biti kada ga primeniš
pa ti olakša posao, a to što se u njega nadaš... to je samo "human nature" :)
Uostalom, i ja se nadam u onakve kompjutere kakve imaju u "Zvezdanim stazama",
pa posle kad dođu na Zemlju iz ovog vremena inženjer kaže "kompjuteru, uradi
to i to", a "ovdašnji" programer mu kaže "ne, ne, morate da koristite miša"
na šta inženjer konstatuje "primitivan model", uzme miša i počne da govori
u njega :))
>> > Ili ajmo nešto jednostavnije, valjda se svi sećaju kako su
>> > se na bejziku kontrolisale run time greške. Kažeš:
>> >
>> > 10 ON ERROR GOTO 1000
>> > ...
>> > 100 REM Glavni meni
>> > ...
>> > 990 END
>> > 1000 PRINT ERR, " at line ", ERL
>> > 1010 GOTO 100
>>
>> Uh, izabrao si mnogo loš primer ;) Clipper ima sistem za kontrolu
>> grešaka koji je daleko moćniji od navedenog. Naime, ono što tebi
>> treba radi sledeća naredba:
>>
>> ErrorBlock ({|| Greska(e) })
Znam da radi... samo, šta ćemo sa onim '1010 GOTO 100'?
>> Ovo što si naveo kao primer se veoma lako izvodi i sa naredbom
>> BEGIN SEQUENCE koja omogućava veoma fino kontrolisanje greške:
>> u programu bukvalno kažeš 'odavde' i 'dovde' kontroliši grešku
>> tako i tako.
Baš kao i da na tom mestu kažem ON ERROR GOTO ... a posle toga
ON ERROR OFF... uz razliku što je ono sa BEGIN SEQUENCE nešto malo
komplikovanije ;) Nema jednostavnijeg načina da se kontrolišu greške
od ON ERROR GOTO... ili ga bar ja nisam sreo :) Menjao bih ga samo
za mehanizam tipa ON ERROR snađi_se_kako_znaš_al_da_se_mušterija_
posle_ne_buni (tu kompjuter eksplodira i ubije mušteriju :))
>> Kao što rekoh, ovo je bolje. Ali veoma je važno da Clipper-ov sistem
>> za greške nije OO!
Nije? žudno da se u mom uputstvu poglavlje o tome zove "Error Class"
uz podnaslov "Provides objects containing information about runtime
errors"...
Primetio sam da, kada god sa objektnim programiranjem ispadne nešto što
ne valja, krajnje objašnjenje bude "pa to i nije baš pravo objektno
programiranje, ali kad bude...". Tako bi objektno programiranje bilo
neka vrsta komunizma, a ovo što sada imamo na tu temu nekakav
real-socijalizam ;)))
pascal.637isekulovic,
Napravio sam jedan svoj font pomoću sfe-a. Ustvari uzeo sam litt.chr
i modifikovao ga u ćirilicu i nazvao srli.chr. Problem mi je kako da
sad to ubacim u program. Ako ga preimenujem u litt.chr i kao takvog
podvalim program radi, ali ako hoću da ga pod novim imenom uključim
u program sa installuserfont, ne radi. Samo
moj_font:=installuserfont('srli');
uradi bez greške, ali iako posle uradim
settextstyle(font,horizdir,0);
on piše sa defaultfont.
Help me!
pascal.638pedjak,
-> #629, peca.st> A zašta, crni sine, služi SetVisualPage i SetActivePage???
> Ti lepo staviš na primer visual na 1 a active na 0, pa onda učitaš to,
> pa onda uzmeš image, pa onda active na 1, pa onda putimage i gotovo.
> Ovako izgleda komplikovano, al kad napraviš proceduru sve je lako i vrlo
> fino radi!
Jeste da radi, al' mi se izvedba ne sviđa.
pedja
pascal.639janko,
-> #634, nbatocanin> jedinstven primerak, ali opet ima veoma mnogo zajedničkih
> delova. U suštini, potrebno je paralelno održavati 3-7
> verzija jednog programa. Posao strahovito težak ako se
> radi na klasičan način i bez pomoćnih alatki (uzgred, ima
> li neko pvcs ili neki drugi program za kontrolu verzija?).
Gde me nađe!
I meni treba:
-- neki razvojni alat koji samo pazi kada sam menjao i kako
koju datoteku iz čitave gomile, i da po potrebi može da
generiše i n-x tu verziju, ako sad imam n-tu
-- neki dobar program koji analizira sadržaj dve tekst
datoteke, ume da ih uporedi u čemu se razlikuju, da daje
pregledni fajl, ali i fajl u obliku u kome bi drugi program iz
tog istog paketa mogao da uradi inverznu operaciju. Već sto
godina pitam: ima li nekog na Sezamu da mi da sorsove za diff i
undiff pa da ih portujem na DOS za ličnu upotrebu... Konkretno,
imam sto verzija svojih programa u deset hiljada datoteka...
(Kad bi onaj program iz prvog stava umeo i da se nahrani već
gotovim paketima datoteka, to bi mi rešilo sve)
Itd isl.
pascal.640peca.st,
-> #631, dtadic!-> Pogledaj stare poruke u ovoj temi. Uz
!-> neke od njih treba da se nalaze TPPCX.ARJ
!-> i GIF-PAS.ARJ (ili ZIP).
Kolko stare? Ja imam one unite za PCX, al meni treba SOURCE
hoću malo da čeprkam po tome! :)
Ajde mi kaži barem okvirno kolko u nazad da tražim!
P e C a
pascal.641ssokorac,
-> #627, pedjak
Vidi se da nisi čestito ni probao tp 6.0 help.
─┼┤ prava muka ( pogotovo u onom ogromnom indexu ) . Kol'ko puta sam
─┼┤ tražio nešto o rezervisanim rečima, pa sam morao da ih jurim po
Shift-F1, RES, Enter i sve piše šta ti treba. Ako ti treba neka reč još
strelice i enter i tu je.
─┼┤ help me tera i da koristim miša, a to bogami ne volim :) A primere
Ja miša uopšte ne koristim u tp-u, sa tastature je sve mnoogo lakše.
pascal.642ssokorac,
-> #628, peca.st ─┼┤ Kolko brže radi, ako si ga napravio, XorPut?
Videćeš u supiju 4 :).
pascal.643ssokorac,
-> #629, peca.st ─┼┤ P.S. Imade li neko source za čitanje i pisanje PCX ili nekog sličnog?
bjovanovic je napravio svoj PCX viewer, ali čIm je to on napravio ;) onda
je to vrlo jednostavno. Samo skini sa sezama opis pcx formata...
pascal.644drpr,
Haj svima!
Prvo ovo je uvod za sledeću poruku ali mislim da je zasebna
pikanterija, bar za mene, a možda otkrivam toplu vodu ;))
Da li vam je nekad bilo potrebno da definišete konstantu
koju možete da menjate? Da i reći će te da se to radi u stilu:
const ime:string[5]='sezam';
A šta ako to sve treba da bude record? Pa ja sam se malko mučio
oko jednog problema (vidi sledeću poruku) te mi je trebalo da
imam jedan record koji će uvek imati istu početnu vrednost ali
da to ne činim na standardni način tj. da prvo definišem record
a zatim da u programu dodeljujem vrednost svakom po na osob.
Recimo,stvar je veoma korisna jer se isti čuva u exe fajlu, pa da
napišem
type struct= record
sind:string[5];
offset:longint;
ime:string[5];
end;
const save:struct=(sind:'sezam';offset:0;ime:'mjova');
I to bi bilo to, možda se nekom čini uzaludno ali meni je bilo
i tekako potrebno :)
cope
pascal.645drpr,
Procedura koju je mjova napisao na c-u a koja upisuje parametre
u exe fajl sada može i da se radi na TP-u sledi programče po
mjovi sa mojim znanjem TP-a:
program upis;
type struct= record
sind:string[5];
offset:longint;
ime:string[5];
end;
const
save:struct=(sind:'sezam';offset:0;ime:'mjova');
procedure cfg_sav;
var
exe:file;
dat:file of char;
c:char;
brojac:longint;
bafer:string[5];{velicina mora biti ista kao i kod save.sind!}
nasao_sam:boolean;
begin
assign(exe,paramstr(0));
assign(dat,paramstr(0));
reset(dat);
reset(exe,1);
if save.offset=0 then {ako znamo gde treba da upišemo ne treba
begin pretraživati za markerom}
bafer:=' '; {pravimo kružni bafer da nadjemo slog}
brojac:=0;
nasao_sam:=false;
repeat
read(dat,c);
brojac:=brojac+1;
delete(bafer,1,1);
bafer:=bafer+c;
if bafer=save.sind then
begin
save.offset:=brojac-6;{<- broj za jedan
veci od
duzine markera}
nasao_sam:=true
end;
until (nasao_sam=true) or (eof(dat));
if eof(dat) then
begin
write('nema markera!');
halt;
end;
end;
close(dat);
seek(exe,save.offset);
blockwrite(exe,save,sizeof(save));
close(exe);
end;
begin
if paramcount<>0 then
begin
save.ime:=paramstr(1);
cfg_sav;
end;
write(save.ime,' ',save.offset);
end.
------
Startovanje u dos šelu:
I put
proba
mjova 0
II put
proba marfi
marfi [broj offset-a upisa]
----------
Progaram znači ima malu strukturu u kojoj je bitno za korisnika
samo save.ime. To može da bude i više parametara... Glavna mana
(bar ja nisam znao da rešim problem) je što ako datoteku
otvorim kao fajl ne radi read(dat,c) , sad se setih da bi
moglo da se reši sa blockread, ali nema veze dorade su na vama
važno je da imate osnovu :). Druga napomena je da sve ovo neće
da radi iz TP-ovog ide-a jer se program kompajlira u memoriji
pa nemate exe fajl, koliko znam paramstr(0) u ide-u daje
turbo.exe tako da je program potrebno kompajlirai na disk pa
onda u dos šelu probati sve kako radi. Eto nadam se da sam vam
pomogao a ovo će biti implementirano u sledećoj verziji
grafit-a . Na kraju se još jednom zahvaljujem mjovi na divnoj
ideji! Toliko od mene nadam se da nisam davio :))
cope
pascal.646stomic,
-> #639, janko$ -- neki razvojni alat koji samo pazi kada sam menjao i
$ kako koju datoteku iz čitave gomile, i da po potrebi može
$ da generiše i n-x tu verziju, ako sad imam n-tu
Ljudi, ne hvalim džabe Hobbiton :). Pogledajte na Hobbitonu u
\GNUISH direktorijumu, imaju bar tri vrsti RCS (Revision Control
System). Uz neke je priložen i sors u C-u. Ovo su MSDOS portovi
GNU RCSa. Predlažem da skinete RCS uz koji je deskripcija da je
to zvanična DOS verzija. Ovo je jedan od najboljih programa koje
sam ikada video (bez menija, i drugih 'ulepšavanja' :), jedino što
nije priložen sors).
Naravno sve omogućava što tražiš i još više (grananje verzija,
npr., a i notacija verzija 1.3.2 će ti odgovarati (seti se Ukrasa:))).
Inače verzija RCS je najnovija.
$ -- neki dobar program koji analizira sadržaj dve tekst
$ datoteke, ume da ih uporedi u čemu se razlikuju, da daje
$ pregledni fajl, ali i fajl u obliku u kome bi drugi
$ program iz tog istog paketa mogao da uradi inverznu
$ operaciju. Već sto godina pitam: ima li nekog na Sezamu da
$ mi da sorsove za diff i undiff pa da ih portujem na DOS za
$ ličnu upotrebu... Konkretno, imam sto verzija svojih
$ programa u deset hiljada datoteka... (Kad bi onaj program
$ iz prvog stava umeo i da se nahrani već gotovim paketima
$ datoteka, to bi mi rešilo sve)
Eh... U svakom od ovih RCSova se nalazi i DIFF i DIFF3 (za
poređenje tri datoteke, čini mi se). Naravno sors priložen,
mada je ovo već DOS verzija.
ST.
pascal.647stomic,
-> #633, dejanr$ Uh, a meni baš ti DEF fajlovi izgledaju kao jedna od mana
$ Module, mnogo se stvari komplikuju, sto fajlova za jedan
$ program, obaška što treba da menjam na više mesta kad
$ dodajem/oduzimam neki argument.
Razmisli situaciju timskog programiranja, isto bi morao raditi
i u Pascalu samo što treba ručno da izdvajaš interface deo i da
deliš, ili da svakom programeru uz tvoju biblioteku daješ sors
pa nek on izvlači procedure i funkcije :). Lepo napraviš .OBJ file
daš drugome sa DEFom. Ne vidim drugo rešenje :).
Što se tiče 'samostalnog' programiranja, nadam se, da unite ne
pišeš na brzinu, za jednu upotrebu, već lepo, polako, a tu ti nije
problem napisati par redova u DEFu. Drugo, meni je, mnogo lakše
prvo da pobrojim osnovne procedure u DEFu pa tek onda da ih piše,
jer ovako imam u glavi kako će već šta ići i koje će relacije biti
uspostavljne. Lepo još ispod procedure dodaš komentar šta je koji
parametar i ništa lepše. Kada hoćeš da koristiš biblioteku učitaš
DEF koji je par stotina bajtova, a ne ceo sors (kao u TP) koji može
da bude i desetine hiljada bajtova.
Jednostavno teži se principu crne kutije, tj. što više sakriješ i
od samog sebe, manje te boli glava :).
ST.
pascal.648dejanr,
-> #647, stomic>> Razmisli situaciju timskog programiranja, isto bi morao raditi
>> i u Pascalu samo što treba ručno da izdvajaš interface deo i da
>> deliš, ili da svakom programeru uz tvoju biblioteku daješ sors
>> pa nek on izvlači procedure i funkcije :). Lepo napraviš .OBJ file
>> daš drugome sa DEFom. Ne vidim drugo rešenje :).
Ne verujem da ćeš ikako proći bez davanja source-a :) No svejedno -
kad radiš na Moduli dva moraš UVEK da izdvajaš Interface deo, a na
Pascalu MOčDA moraš AKO to nekome daješ. Prvo mi zvuči kao bolja
varijanta :)
>> Što se tiče 'samostalnog' programiranja, nadam se, da unite ne
>> pišeš na brzinu, za jednu upotrebu, već lepo, polako,
Hm, hm ;)
>> a tu ti nije problem napisati par redova u DEFu.
Nije... ali je još manji problem napisati ih tamo gde je sam program.
Naročito je nezgodno što sa tim DEF fajlom za svaku promenu treba i
njega da jurim po disku.
>> Drugo, meni je, mnogo lakše prvo da pobrojim osnovne procedure u
>> DEFu pa tek onda da ih piše, jer ovako imam u glavi kako će već
>> šta ići i koje će relacije biti uspostavljne.
Možda, ali mi i dalje nije jasno zašto bi bilo lakše da se te procedure
nalaze ODVOJENO nego ZAJEDNO sa programom! Isto tako možeš u TP-u da
prvo napišeš INTERFACE deo, pa posle lepo pišeš IMPLEMENTATION.
>> Kada hoćeš da koristiš biblioteku učitaš DEF koji je par stotina
>> bajtova, a ne ceo sors (kao u TP) koji može da bude i desetine
>> hiljada bajtova.
I jedan i drugi se učitaju za približno isto vreme koje teži nuli.
pascal.649vvelisavljev,
-> #637, isekulovic Mislim da u nazivu programa treba staviti ekstenziju. Usput
dužina naziva ne sme biti duža od 4 slova.
pascal.650skerl,
-> #629, peca.st│ P.S. Imade li neko source za citanje i pisanje PCX ili
│ nekog slicnog?
└─────
Imas uz poruku 6.178 tppcx.zip
Pozdrav,
Skerl.
pascal.651ssokorac,
-> #637, isekulovic ─┼┤ moj_font:=installuserfont('srli');
─┼┤ settextstyle(font,horizdir,0);
Ne znam da li je to sada u kucanju, ali moraš i u drugom redu moj_font :),
a verovatnija greška je da nisi bio u direktorijumu sa .chr fajlom.
pascal.652ssokorac,
Sa onim svga drajverima miš ne radi, ok, već za GetMouseX i GetMouseY vraća
gluposti... :( Ima li neko unit koji radi ok u drugim rezolucijama?
pascal.653inesic,
-> #646, stomic> Ljudi, ne hvalim džabe Hobbiton :). Pogledajte na
> Hobbitonu u
Kamo telefon od tog Hobbitona.
pascal.654dejanr,
-> #653, inesic>> Kamo telefon od tog Hobbitona.
Telefone svih (nama poznatih) BBS-ova imaš u datoteci NOVOSTI\SRBBS.TXT.
Nije loše da je povremeno download-uješ, a inače traženi telefoni su
015-82-455 i 015-85-953 (ovaj drugi od 15-07)
pascal.655vitez.koja,
-> #650, skerl#=> Imas uz poruku 6.178 tppcx.zip
Skinuo sam pre neki dan nekakav tppcx iz stare pc.prog konferencije...
ona objektna verzija. Elem, nece da radi... Cak i onaj njegov demo :((
(runpcx.pas)... samo proleti nekakva bela crtica preko ekrana, i nema
vise :( Je'l zna neko sta je u pitanju ?
pascal.656ssokorac,
-> #645, drpr ─┼┤ until (nasao_sam=true) or (eof(dat));
until nasao_sam or eof(dat);
Što se rametati zagradama? :)
Inače, ona prethodna poruka je baš dobro došla, ne za definisanje sloga,
već za menjanje :). Oduvek sam mislio da se const ne može menjati :).
pascal.657bojanp,
*** new file ***
R:\IBMPC\PASCAL\*.*
----------------------
dlgdsn zip 62754 Interaktivno kreiranje dijaloga za Turbo Vision
------------------------------------------------------------------------------
December 1, 1990
DLGDSN Version 1.0
A Dialogbox Design Program for Turbo Vision
(C) Copyright 1990 by L. David Baldwin.
All Rights Reserved.
Further copyright information given below
OVERVIEW
DLGDSN takes some of the pain out of designing dialog boxes for Borland's
new Turbo Vision package. With DLGDSN, dialog views can be easily added,
edited, rearranged, and the dialogbox itself sized, moved, etc. Once the
design is satisfactory, DLGDSN can produce source code to be included in
your program or a resource file for use by your program.
REQUIREMENTS
Borland's Turbo Pascal(R) version 6.0
Some familiarity with the Turbo Vision package
A mouse is desirable
pascal.659mjova,
možda će zanimati one koji koriste BC++ 3.x i paskal: komandnom help
sistemu (thelp) može se dodati pored dve datoteke (C, asm) i pas.
obaška što je ovaj thelp bolji od ranijih ver, već to što se u
memoriji zadržava samo jedno parče rezidentnog koda, a sve je tu!
valjda će me neko razumeti, pospan sam ;)
pascal.660janko,
-> #646, stomic> npr., a i notacija verzija 1.3.2 će ti odgovarati (seti se
> Ukrasa:))).
:) Sećam se. Još uvek je najbrži.
Eh, ST... baš se nismo bili dugo čuli...
pascal.661pedjak,
-> #641, ssokorac> Vidi se da nisi čestito ni probao tp 6.0 help.
Pa i nisam se trudio :)
> Shift-F1, RES, Enter i sve piše šta ti treba. Ako ti treba neka reč još
> strelice i enter i tu je.
E hvala, sledeći put ćem ovako.
pedja
pascal.662adzem,
-> #655, vitez.koja> Skinuo sam pre neki dan nekakav tppcx iz stare pc.prog
> konferencije... ona objektna verzija. Elem, nece da radi... Cak i
> onaj njegov demo :(( (runpcx.pas)... samo proleti nekakva bela
> crtica preko ekrana, i nema
Kod mene radi bez problema. Proveri gde su ti BGI drajveri i upiši
pravu putanju do njih (to je jedini problem koji sam ja imao).
pascal.663peca.st,
-> #642, ssokorac!-> Videćeš u supiju 4 :).
Daj ozbiljno! Ako neko nešto pametno i dobro napravi,
zašto bi ga čuvao za sebe? Ako imaš stvarno to i lepo
radi, zašto ga ne bi šiljnuo?
Ti bi izgleda hteo da sa Sezama samo skupljaš informacije a ne i da ih šalješ!
Pa ne može tako.
Ajde ti to lepo pošalji ovde, da ne bi bilo mnogo diskusije!
P e C a
pascal.664peca.st,
-> #650, skerl!-> Imas uz poruku 6.178 tppcx.zip
MA ZNAM! Ali tamo nema SOURCE! (po Morton Bensonu: source:=izvor, poreklo)
TPPCX.zip već imam i lepo šljaka, al nema source.
Imam i onaj opis PCXa, koji još i liči na nešto
(za razliku od opisa gif i tiff), ali tamo imaju primeri u Cu, nema
primer kako se pakuje i tako to...
Daklem, imade li neko SOURCE za PCX!?!?!!??
P e C a
pascal.665dr.grba,
-> #575, dejanr>> jer je, najzad, i Borland "patuljak" prema Microsoftu,
De, molim te, oduzmi MS-DOS i NJINJ na cas. Pokloni se doticnima i na trenutak
ih stavi na stranu.
Pa onda ponovi onu recenicu.
pascal.666nbatocanin,
-> #636, dejanr> I dalje ne vidim toliku razliku u odnosu na to da napraviš
> procedure koje obavljaju neke osnovne operacije koje čine
> tu nivelaciju, pa da ih pozivaš onim redom i uz one
> dodatke koje zahteva svaka od firmi.
Uh, teško mi je da objasnim na ovakvom primeru, ali ću ipak probati.
Uzmimo jedan nešto prostiji primer. Potrebno je voditi evidenciju
artikala u magacinu. Standardno rešenje je da to bude procedura koja
ispiše tabelu artikala na ekran, a korisnik može pritiskom na F1, F2,
... da uradi neke operacije. Ovo se klasično rešava tako što se
napravi jedna glavna procedura koja radi tabelarni pregled i za svaku
opciju po jedna procedura koja je realizuje. Na primer:
Magacin ()
Upis ()
Brisanje ()
Print ()
Problem je bio u održavanju više verzija, znači pitanje je šta staviti
u deo zajednički za sve korisnike, a šta u specifičan deo. U startu,
sve navedene procedure mogu ići u zajedničku biblioteku. E, onda neko
zatraži još i funkciju XX (). Ako smo bili dovoljno naivni, nismo ovo
predvideli i procedura MAGACIN se mora menjati tako da omogući
realizaciju dodatne funkcije. U najboljem slučaju, glavna procedura
će morati da ima još nekoliko parametara i pozivaće se ovako nekako:
Magacin (HelpLinija, StaPozivati)
uz napomenu da nisam sasvim siguran kako bi se drugi parametar
realizovao u jezicima koji se čisto prevode (niz funkcija?). Ali,
ajde. E, sad je potrebno promeniti u svim programima Magacin() u
Magacin (P1, P2), što nije neki problem. Ali, sad neko treći traži
drugačije parametre prikaza - znači izmenu procedure Magacin! Sad
je jedino rešenje izmena procedure Magacin i beskonačno dodavanje
novih parametara, uz stalnu izmenu *svih* programa:
Magacin (HelpLinija, StaPozivati, KakoPrikazati, ...)
Ako sad neko zatrazi promenu neke od ugrađenih funkcija, dovoljno je
napisati novu proceduru koja realizuje tu opciju i promeniti
parametre u pozivu procedure Magacin(). Tako će nova funkcija Upis()
"pokriti" istoimenu funkciju iz biblioteke. Naravno, ova funkcija je
sad u posebnom direktorijumu korisnika. Pazi sad: Pera video ovo kod
Mike i oće i on ovu funkciju, ali pored stare, već postojeće! Kako
god okreneš, sad nastupa haos: ili ćeš Peri kopirati Mikinu proceduru
pod drugim imenom i tako sebe osuditi da paralelno radiš na dve
*iste* procedure, ili ćeš dalje menjati sistem Magacin(). Na žalost,
čini mi se da ovaj postupak nema kraja i da neminovno vodi
narušavanju strukture programa. Štos sa OOP je što je to jednostavan
sistem koji u startu ima rešenja za gornje probleme. Neću ni
pominjati prednosti ako vam neko naruči program koji radi sa više
magacina!
> Dakle, argument će biti kada ga primeniš pa ti olakša posao, a to što
> se u njega nadaš... to je samo "human nature" :)
Evo konkretan primer: tabelarni pregled u Clipper-u. Baš bi voleo da
vidim nešto bolje od DBEdit-a bez objekata, a DBEdit je mali deca
prema TBrowse! A što se tiče primene, za sada ne koristim razne
dodatke za OO proširenja zbog kasnijih problema kod novih verzija,
inače...
> "ovdašnji" programer mu kaže "ne, ne, morate da koristite
> miša" na šta inženjer konstatuje "primitivan model", uzme
> miša i počne da govori u njega :))
:))) A kako ovaj ne reaguje, konstatuje: "bože, ala je spor!"
>>> ErrorBlock ({|| Greska(e) })
>
> Znam da radi... samo, šta ćemo sa onim '1010 GOTO 100'?
ErrorBlock ( { || Break() })
REPEAT
BEGIN SEQUENCE
Menu()
...
END SEQUENCE
END REPEAT
E, ako sad kažeš da ovo nije to, biće to nizak udarac, jerbo Clipper
nema GOTO ;)
> Nema jednostavnijeg načina da se kontrolišu greške od ON ERROR
> GOTO... ili ga bar ja nisam sreo :)
Kako bi ti rešio ovo u Clipper-u? Pošto nema labela i GOTO, moralo bi
postojati ovako nešto:
ON ERROR ProcName()
a to je potpuno isto što i ErrorBlock.
> Nije? žudno da se u mom uputstvu poglavlje o tome zove
> "Error Class" uz podnaslov "Provides objects containing
> information about runtime errors"...
Ma, to su bezveze stavili da impresioniraju mase :) Šta tu ima: kad se
napravi greška, smeste se podaci o njoj u SLOG i pošalje proceduri
koja obrađuje greške.
pascal.667nbatocanin,
-> #639, janko> Gde me nađe!
>
> I meni treba:
Imao sam prilike da radim sa jednim takvim programom (ali ne za DOS)
pre nekoliko godina i tada sam mislio: bože, kome ovo treba ;)
pascal.669dejanr,
-> #665, dr.grba>> > jer je, najzad, i Borland "patuljak" prema Microsoftu,
>>
>> De, molim te, oduzmi MS-DOS i NJINJ na cas. Pokloni se doticnima i
>> na trenutak ih stavi na stranu.
>>
>> Pa onda ponovi onu recenicu.
Bojim se da nisam bio dovoljno jasan. Naime, ne mislim ja na značaj
za ovaj svet, istoriju, vrednost programera i sve slično, nego na onu
vulgarnu vrednost izraženu u dolarima. Vrednost akcije * Broj akcija
= Vrednost firme. E po toj vrednosti je Borland patuljak prema Microsoftu,
a za ostale vrednosti... uvek možemo da pričamo :)
Inače, ja od Borlanda koristim Turbo Pascal, sa velikim zadovoljstvom.
Od tekst procesora WordPerfect. Za poslovnu grafiku Harward Graphics.
Dakle, nisam baš neki silni zavisnik od Microsofta... ali ih svejedno
veoma cenim.
pascal.670cubro,
Zamolio me covek da pitam ovde. Izgubio je source
za TPU, pa ga interesuje kako da vrati (po meni nikako),
ili barem da pogleda koje su procedure bili u njemu.
Stvarno, zna li neko kako se moze iz TPU-a sto vise
izvuci? Unapred hvala.
pascal.671drpr,
-> #656, ssokorac-> until nasao_sam or eof(dat);
->
-> Što se rametati zagradama? :)
Pa ja ipak volim da se ogradim :)). Šalim se,tako sam nekako
navikao i lakše čitam rođeni sors ako imam tako , za mene lepo,
odvojeno a ako su ti višak nije frka da ih skineš , frka je kad
ih je manjak :)
-> Inače, ona prethodna poruka je baš dobro došla, ne za
-> definisanje sloga, već za menjanje :). Oduvek sam mislio da
-> se const ne može menjati :).
Pa za običan const sam znao,dok sam za slog onako uz pomoć ide-a
probao sve kombinacije koje su mi padale na pamet i dobio sam
što sam želeo. Kad sam poruku poslao pitao sam dejanar da li
sam izmislio "toplu vodu", a on mi reče da i jesam i nisam. U
knjigama koje se dobiju uz paket to postoji ali većina ljudi to
baš i ne zna tako da smo se odlučili da ostavimo i isplatilo se
:)
cope
pascal.672stomic,
-> #653, inesic$ Kamo telefon od tog Hobbitona.
015 82 455 (2 nodes) i 015 85 953 (1 node), predstavi se kao Guest
i ostavi informacije potrebne da bi postao član. Nazovi posle X časova,
biće sve OK. Najbolje nazovi radnim danom prvi broj do 15h i verovatno
će tu neko biti da te odma učlani :).
ST.
pascal.673stomic,
-> #648, dejanr$ Ne verujem da ćeš ikako proći bez davanja source-a :) No
Šta ;)??? Izvini, mlađi sam od tebe i sa manje iskustva, ali sigurno
u timskom radu nećeš davati sors ostalima.
$ Nije... ali je još manji problem napisati ih tamo gde je
$ sam program. Naročito je nezgodno što sa tim DEF fajlom za
$ svaku promenu treba i njega da jurim po disku.
DEF fileovi se (obično) nalaze u jednom direktorijumu, kod JPI M2
postoje redirekcioni fajlovi, tako da nije potrebno navoditi put već
samo ime DEF filea (kao i za sve ostale, OBJ, MOD,...).
$ I jedan i drugi se učitaju za približno isto vreme koje
$ teži nuli.
Eh... Pa valjda se lakše krećeš u kraćem nego u dužem fajlu. Kada
lepo napišeš modul, zaboraviš na sors i samo gledaš definicije.
Sasvim logičan pristup. Koliko sam primetio u comp.lang.modula2
grupi sa UseNet-a većina se slaže da su DEF fajlovi vrlo lepa stvar :).
ST.
pascal.674ssokorac,
-> #663, peca.st ─┼┤ zašto bi ga čuvao za sebe? Ako imaš stvarno to i lepo
─┼┤ radi, zašto ga ne bi šiljnuo?
Ma, stvar je upravo u tome da radi samo u mom slučaju, i da je baš zato
brže, čim bi želeo da ga 'uopštim' na radi u svim situacijama vratio bih se
na isto što je i put/getimage...
pascal.675skoprivica,
-> #663, peca.st│ Ako neko nesto pametno i dobro napravi, zasto bi ga cuvao za sebe?
gluposti, da smo iole normalna zemlja, normalno je da bi cuvao
za sebe, i jos zaradjivao na tome...
pascal.676dejanr,
-> #673, stomic>> > Ne verujem da ćeš ikako proći bez davanja source-a :) No
>>
>> Šta ;)??? Izvini, mlađi sam od tebe i sa manje iskustva, ali sigurno
>> u timskom radu nećeš davati sors ostalima.
Verovatno mnogo zavisi od tima i od posla koji se radi. Ako radimo
razne programe koji posle treba da postanu jedan paket, ostajući i
nezavisni programi, pa svako radi po jedan, onda možda prođe i bez
davanja source-a. Sa druge strane, ako se radi nešto što na kraju
ispadne jedan .EXE, teško da će ići drugačije. Prvo, nema nekih
naročitih razloga da se source čuva kao tajna, teško da ću raditi
sa nekima u koje toliko ne verujem. Drugo, lepo bi bilo kad bi
čovek mogao da napiše program, i kaže to je 101% ispravno. Onaj ko
to uklapa u svoj program će naći da nešto ne valja, pa nešto ne
odgovara, pa treba ići kroz debugger da se vidi šta se desilo,
svašta treba. E sad, da jedan od drugog svaki čas tražimo takve
izmene, neće da nam valja posao. Ovako, svako ima ceo source ali
u principu "previše" ne petlja po tuđem delu programa, nego samo
po nuždi nešto malo menja i posle prijavi šta je zabrljao ;)
Ako to nešto znači, mislim da je u jednoj "pravoj" softverskoj
firmi gotovo nezamislivo da source bude svojina jednog programera
iz tima - obično je svojina "kuće" (koja programeru daje platu),
pa mu ima pristup ko treba da ima pristup. Kada se radi o većim
sistemima, sasvim je uobičajeno (premda ne i obavezno) da se
source isporuči i kupcu programa. Što jes' jes', mi na taj stadijum
postojanja softverskih firmi nismo došli :)
>> Koliko sam primetio u comp.lang.modula2 grupi sa UseNet-a većina
>> se slaže da su DEF fajlovi vrlo lepa stvar :).
Svakako, ali ljudi tamo verovatno svi programiraju na Moduli, pa su
je valjda i izabrali (pored ostalog) zato što im se .DEF fajlovi
sviđaju. To ne znači da se i meni moraju sviđati :)
pascal.677ssokorac,
-> #673, stomic ─┼┤ Šta ;)??? Izvini, mlađi sam od tebe i sa manje iskustva, ali sigurno
─┼┤ u timskom radu nećeš davati sors ostalima.
Ja sam mladji i od tebe :), ali mi se čini logičnim da daješ i source kada
radiš timski sa nekim... Pa sigurno će tada rezultati biti mnogo bolji.
pascal.678ssokorac,
-> #670, cubro ─┼┤ Stvarno, zna li neko kako se moze iz TPU-a sto vise
Ima u pascla direktorijumu tpumover koji daje spisak procedura i funkcija
.tpu-a.
pascal.679stomic,
-> #676, dejanr$ davanja source-a. Sa druge strane, ako se radi nešto što
$ na kraju ispadne jedan .EXE, teško da će ići drugačije.
$ Prvo, nema nekih naročitih razloga da se source čuva kao
$ tajna, teško da ću raditi
Nisam mislio da se čuva kao tajna. Nego jednostavno, razvoj iole
složenijih programa je dosta dug, tako da kad bi svi trošili vreme
na upoznavanje sa sorsom ostalih, sve bi bilo prilično uzaludno. Npr.
ja dobijem zadatak da razvijem menije, dialoge, ... (mada ovo u
svakoj firmi postoji već razvijeno i standardizovano), ja ih napišem
isporučim ti DEF (ili .H, .HPP, INT, ...) i OBJ file, i to je sve. Ako
ne rade pravilno meniji, znači ja sam kriv i ja debbugiram svoj deo.
$ svašta treba. E sad, da jedan od drugog svaki čas tražimo
$ takve izmene, neće da nam valja posao. Ovako, svako ima
$ ceo source ali u principu "previše" ne petlja po tuđem
$ delu programa, nego samo po nuždi nešto malo menja i posle
$ prijavi šta je zabrljao ;)
Ako svako menja, tek onda neće ništa da ispadne :). Slažem se da jedan
čovek mora imati ceo sors, ali ostali ne, njima samo treba DEF i ništa
više.
$ Ako to nešto znači, mislim da je u jednoj "pravoj"
$ softverskoj firmi gotovo nezamislivo da source bude
$ svojina jednog programera iz tima - obično je svojina
$ "kuće" (koja programeru daje platu),
Naravn (sorry, ako sam bio ne jasan). Sors je vlasništvo firme, ali
tokom razvoja samo par osoba treba da interesuje ceo sors.
$ Svakako, ali ljudi tamo verovatno svi programiraju na
$ Moduli, pa su je valjda i izabrali (pored ostalog) zato
$ što im se .DEF fajlovi sviđaju. To ne znači da se i meni
$ moraju sviđati :)
Naravno. Ne pokušavam niti želim da nametnem moje mišljenje (ukus?) :).
ST.
pascal.680stomic,
-> #677, ssokorac$ Ja sam mladji i od tebe :), ali mi se čini logičnim da
$ daješ i source kada radiš timski sa nekim... Pa sigurno će
$ tada rezultati biti mnogo bolji.
žini mi se da smo isto godište (75, right?) :). Pa zar misliš
da tim koji je razvijao Windows, OS/2, AutoCad međusobno razmenjivao
ceo sors :). Ma daj, meni ovo deluje jako smešno, šta ostali misle?
Ne mogu da 100% tvrdim, jer nemam tačne podatke, ali mi deluje jako
logično :).
ST.
pascal.681dejanr,
-> #679, stomic>> Nego jednostavno, razvoj iole složenijih programa je dosta dug,
>> tako da kad bi svi trošili vreme na upoznavanje sa sorsom ostalih,
>> sve bi bilo prilično uzaludno. Npr. ja dobijem zadatak da razvijem
>> menije, dialoge, ... (mada ovo u svakoj firmi postoji već razvijeno
>> i standardizovano), ja ih napišem isporučim ti DEF (ili .H, .HPP,
>> INT, ...) i OBJ file, i to je sve. Ako ne rade pravilno meniji,
>> znači ja sam kriv i ja debbugiram svoj deo.
Pa, ako ti sediš u susednoj sobi onda sam sklon da se složim :) Ako
su neki veći problemi, zbilja bi morao da se kontaktira onaj koji je
pisao program. Ali, ako je neka sitnica koja bi bila zgodno da je
drugačija ili neki sitan bag, onda bi možda bilo lakše onome kome to
treba da to na brzaka popravi ili promeni, nego da njemu stoji posao
dok nađe tog "saradnika-krivca", pa onda dok on to ispravi, pošalje
novu verziju itd...
pascal.682miro,
-> #639, jankoű>-- neki razvojni alat koji samo pazi kada sam menjao i kako
ű> koju datoteku iz čitave gomile, i da po potrebi može da
ű> generiše i n-x tu verziju, ako sad imam n-tu
Kao što reče stomic, GNU RCS u i:\gnuish
ű>-- neki dobar program koji analizira sadržaj dve tekst
ű> datoteke, ume da ih uporedi u čemu se razlikuju, da daje
Ovo je GNU diff, takođe u i:\gnuish
U i:\gnuish ima još koješta:)
Pozdrav, dragisha
pascal.683skerl,
-> #670, cubro│ Stvarno, zna li neko kako se moze iz TPU-a sto vise
│ izvuci? Unapred hvala.
└─────
r:\ibmpc\pascal\intrfc62.zip
To je program za dump-ovanje tpu-ova. Doduse ne dobijes
source ali ipak nesto izvuces.
Pozdrav,
Skerl.
pascal.684dr.grba,
-> #669, dejanr
>> vulgarnu vrednost izrazenu u dolarima. Vrednost akcije * Broj akcija
>> = Vrednost firme. E po toj vrednosti je Borland patuljak prema Microsoftu
E, sad, sto jes', jes'.
Al dzaba mu bogatstvo kad se umeljao onim sladoledom (((((:
Pozdrav, dr ÔpŰa
pascal.685dzakic,
-> #671, drpr>> Pa za običan const sam znao,dok sam za slog onako uz pomoć ide-a
>> probao sve kombinacije koje su mi padale na pamet i dobio sam
>> što sam želeo. Kad sam poruku poslao pitao sam dejanar da li
>> sam izmislio "toplu vodu", a on mi reče da i jesam i nisam.
Što ne posla ovo pre jedno godinu dana... ;) Imao sam ISTI
problem i rešio sam ga na ISTI način - isprobavao šta da
stavim a da se kompajler ne buni. I napipao. Sad zbtet
koristi istu foru za snimanje statusa koju si ti opisao u
prethodnoj poruci (samo sa blockread-om :). Međutim, nama je
marker van strukture zato što se u exe snima redom tri takva
rekorda. Tad se mora isključiti 'Word allign' podataka da
bismo bili sigurni da je rekord odmah iza markera.
Kad smo već kod tople vode, ne znam da li je poznato, ali ja
sam tek pre par dana, kopajući po helpu, saznao kako da
dobijem HANDLE neke datoteke otvorene iz paskala. Evo ovako:
FileRec(f).Handle
ps. Cope, meni je onaj tvoj primer jako nepregledan onako
(ne)nazubljen. Jeste da to svako radi na svoj način, ali
maaalo se potrudi :)
pascal.686peca.st,
-> #675, skoprivica!-> gluposti, da smo iole normalna zemlja,
!-> normalno je da bi cuvao za sebe, i jos
!-> zaradjivao na tome...
Zarađivao na jednoj proceduri? Pa nemoj da si smešan!
U svetu se čitavi programi, velike vrednosti (seti se Scan-a, Zip-a, Arj-a, za
početak) daju za džabe, a ti bi jednu proceduru naplaćivao?
Bez veze.
P e C a
P.S. Ako je tako kako kažeš, koja je svrha ovakve konferencije?
pascal.687spantic,
-> #684, dr.grba> Al dzaba mu bogatstvo kad se umeljao onim sladoledom
> (((((:
Pa šta misliš zašto on ostaje bogat, a oni kojima to smeta bogati ni ne
postaju :))
pascal.688stomic,
-> #681, dejanr$ pisao program. Ali, ako je neka sitnica koja bi bila
$ zgodno da je drugačija ili neki sitan bag, onda bi možda
$ bilo lakše onome kome to treba da to na brzaka popravi ili
$ promeni, nego da njemu stoji posao
Najgori slučaj -- traženje sitnice u tuđem kodu, čak i ako je
on dobro dokumentovan :). Nego, to je slučaj kada ja razvijam
neki mali nezavisni deo od namene programa (interface, npr.).
Šta ako ja radim neki malo veći deo, ne misliš valjda da prvo
proučiš X hiljada linija da bi ispravio sitnicu. Ipak je brže
da me 'nađeš' i ja to sredim, nego da upoznaješ moj deo koda.
Druga velika opasnost, ako jedan programer iz tima koji broji
stotinjak programera, menja jedan deo koji koriste i ostali,
treba da pošalje novu verziju svima, pa nekome ne odgovara ta
nova izmene, pa se verzije nagomilavaju, ... Ipak timski rad
zahteva neku organizovanost, i postavljanje zahteva. Tj. ja ću
moj deo tačno uraditi kako mi neko glavni naloži, tako da ti
nema šta da se slažeš ili ne :).
ST.
pascal.689janko,
-> #666, nbatocanin> sistem koji u startu ima rešenja za gornje probleme. Neću
> ni pominjati prednosti ako vam neko naruči program koji
> radi sa više magacina!
Potpuno se slažem sa NB-om.
Ovo je 'klasična' :) prednost postojanja klasa u nekom prog.
jeziku, koju, nažalost, još uvek malo ovdašnjih diskutanata
shvata.
pascal.690janko,
-> #680, stomic> žini mi se da smo isto godište (75, right?) :). Pa zar
> misliš da tim koji je razvijao Windows, OS/2, AutoCad
> međusobno razmenjivao ceo sors :). Ma daj, meni ovo deluje
> jako smešno, šta ostali misle? Ne mogu da 100% tvrdim, jer
> nemam tačne podatke, ali mi deluje jako logično :).
Sors je obično dostupan puno većem broju ljudi u firmi nego što
ti misliš. Za razliku od Dejanovog shvatanja, onaj ko je
zadužen za određen deo posla, NEMA pravo da menja tuđi deo
koda, ali ima pravo da ga gleda, singl-stepuje kroz njega i sl.
i da ukoliko zaključi da je kolega kriv, a ne on, da mu kuka!
Što veća raširenost sorsa je izuzetno korisna otkrivanju
bagova. U interesu svake firme je da da proizvod sa što manje
bagova. Ako samo ti imaš pravo da gledaš u svoj sors, to ne bi
na dobro ispalo.
Ne samo da si obavezan da svima na uvid ostaviš svoj sors,
nego, u firamama, nemaš pravo ni da izmišljaš svoj stil
pisanja, već moraš da se držiš firminog. Npr. ako te ja držim u
svojoj firmi, i kažem ti da se komantari u Paskal programu pišu
sa (* i *) ti ne smaš da koristiš one vitičaste zagrade, inače
ti neću 'primiti' program i ti nećeš dobiti platu. :) Takođe,
ako se kaže u firmi da se radi sa MSC 5.1, ti ne smeš da radiš
ni na čemu drugom. I za kraj: pošto si zaposlen u firmi, sav
kod koji napišeš nije u tvom, već u firminom vlasništvu, i,
ako te, na primer, otpuste i ti poneseš svoj kod i daš ga
konkurentu, ima da te tuže da se pušiš!
pascal.691ppekovic,
-> #680, stomic>> Pa zar misliš
>> da tim koji je razvijao Windows, OS/2, AutoCad međusobno razmenjivao
>> ceo sors :).
Dakle, ti misliš da svaki programer uradi svoj posao za sebe,
preda ga ostalima u obliku .obj fajla i gotovo? :)
A šta ćeš sa sledećim situacijama:
Programer se naljuti na firmu i ode. Programer je
destruktivan tip i napravio je u svom delu programa da se u nekom
(veoma retkom) slučaju dogodi nešto nevaljalo (igrala se deca).
Programer je napravio trivijalnu grešku koja može da prouzrokuje
veliku štetu, ali eto, on je sam pisao, krije source od drugih, pa
to niko nije mogao da primeti. Svaki od programera u tim-u je
napravio proceduru za skidanje blanko znakova sa početka i kraja
stringa (trebalo čoveku). Dakle, imaš istu proceduru na x mesta.
itd. itd. itd. itd.
Paya
P.S. Da ne bih kucao mora članova iz zakona o autorskim pravima,
rizikovaću da izazovem zgražavanje nekog pravnika i reći ću ti da
prava na program koji zaposleni programer napravi radeći za neku
firmu ima ta firma a ne programer.
pascal.692eagle,
Šta bi se desilo kad bih udario "setrgbpalette" na Ega monitoru, ili, još
gore, na Herculesu?
Uzgred, da li iko živi ima Ega?
pascal.694skoprivica,
-> #686, peca.st│ P.S. Ako je tako kako kazes, koja je svrha ovakve konferencije?
Da se manemo filozofske rasprave, ako neko hoce nesto da posalje,
poslace...
pascal.695stomic,
-> #691, ppekovic$ Programer se naljuti na firmu i ode. Programer
$ je destruktivan tip i napravio je u svom delu programa da
$ se u nekom (veoma retkom) slučaju dogodi nešto nevaljalo
$ (igrala se deca). Programer je napravio trivijalnu grešku
$ koja može da prouzrokuje
OK ubedili ste me (što je i valjda i cilj svake diskusije), ali
ipak mislim da Dejan nije upravu (gde se i Janko slaže) da ne sme
svako da menja deo tvog sorsa ako mu neki njegov deo ne odgovara.
Thanx :).
ST.
pascal.696dejanr,
-> #666, nbatocanin>> Evo konkretan primer: tabelarni pregled u Clipper-u. Baš bi voleo da
>> vidim nešto bolje od DBEdit-a bez objekata, a DBEdit je mali deca
>> prema TBrowse!
Hmmm... ja nisam neki naročit stručnjak za Oracle, ali video sam neke
njegove "tabelarne preglede", i dosta su mi lepo izgledali, ako ne bolje
od tbrowse sigurno ne gore... a tamo (bar u toj verziji koju sam gledao,
a to je bilo poodavno) nema objekata.
Mogao bi se napraviti dbedit koji bi i dalje bio dbedit i bio bolji :)
Što se tiče tbrowse-a, on je lepo i fleksibilno zamišljen, i ja ga
(umereno) koristim, ali mi se čini da je prekomplikovan. Isto kao i
Borlandovi programi za Windows - sve je to lepo i objektno, ali ne
vidim da je išta prostije za upotrebu od ono "groznog" Windows SDK.
pascal.697dejanr,
-> #695, stomic>> OK ubedili ste me (što je i valjda i cilj svake diskusije), ali
>> ipak mislim da Dejan nije upravu (gde se i Janko slaže) da ne sme
>> svako da menja deo tvog sorsa ako mu neki njegov deo ne odgovara.
Verovatno ne sme, u smislu da ta promena "preživi zauvek". Ali ako
mu treba nešto da ispita i testira (pa i da sugeriše u čemu bi
bila greška)... zašto ne bi smeo?
pascal.698vasic,
-> #692, eagle> Uzgred, da li iko živi ima Ega?
Neki živi imaju VGA setovanu kao EGA i sve to priključeno na
herkules/CGA monitor. Izgleda šašavo, ali mene više čćšžđ ne
boli. :)
pascal.699ssokorac,
-> #680, stomic ─┼┤ žini mi se da smo isto godište (75, right?) :). Pa zar misliš
76 :).
─┼┤ da tim koji je razvijao Windows, OS/2, AutoCad međusobno razmenjivao
─┼┤ ceo sors :). Ma daj, meni ovo deluje jako smešno, šta ostali misle?
Oni su ipak imali neke velike nezavisne delove, unutar kojih su verovatno i
sors ramenjivali... Uostalom, svaka manja grupa bi sigurno bila bolje
organizovana kad bi svako _tačno_ znao šta koji deo programa radi. Zamisli da
te zovem svakih 15 minuta da te pitam 'a da li bi moglo ovako?','ajde dodaj i
ovo' i sl. :)
pascal.700drpr,
-> #685, dzakic-> Što ne posla ovo pre jedno godinu dana... ;) Imao sam ISTI
-> problem i rešio sam ga na ISTI način - isprobavao šta da
-> stavim a da se kompajler ne buni. I napipao. Sad zbtet
-> koristi istu foru za snimanje statusa koju si ti opisao u
Eh , sad se pitam kako bih sve to rešio da ne postoji onaj lepi
borlandov ide :)). Bodi bodi pa nabodi :))
-> ps. Cope, meni je onaj tvoj primer jako nepregledan onako
-> (ne)nazubljen. Jeste da to svako radi na svoj način, ali
-> maaalo se potrudi :)
Pazi ovako:
Bio ti ja u klubu i pričam ti ja sa mjovom i on mi predloži za
snimanje parametara, ja naravno nisam znao da čitam C pa reko
da me on nazove... i tako je počelo. Mjova mi objasni koliko je
mogao a ja krenuo na posao i radi,traži , bodi i nađoh a pošto
volim da sa ljudima delim stvari koje provalim ja reko:"Ajd da
pošaljem na sezam pa da se "onesvestim"! " :))). E sad
programje nazubljen koliko ga ja nazubljujem, ipak sors je
mali, pa mislim da veoma lako može da se provali ideja , sve
ostalo su nijanse :). Uf , ja se raspisao o glupostima u prog
temi (sad će paya da me zvezdiči), elem čitamo se do nove
ideje :)
cope
pascal.701drpr,
-> #691, ppekovic-> Programer se naljuti na firmu i ode. Programer
-> je destruktivan tip i napravio je u svom delu programa da se
Milo mi da vidim kad se moderator zanese pa zaluta, i piše po
pogrešnim temama u rođenoj conf :)))
cope
pascal.702peca.st,
-> #694, skoprivica!-> Da se manemo filozofske rasprave, ako
!-> neko hoce nesto da posalje, poslace...
Pa sad kad ne znaš da odgovoriš na pitanje, onda ovako kreneš.
Lako je tako.
Ozbiljno pitam i voleo bih da mi se ozbiljno odgovori: koja je svrha ovakve
konferencije, ako ne da razmenjujemo, iskustva, programe, potprograme,
procedure i slično? Ako ćemo samo teoretisati o nekim načinima programiranja
onda to ne vredi! Primeri su, meni se čini, mnogo bitniji!
P e C a
pascal.703predragd,
-> #664, peca.st> Daklem, imade li neko SOURCE za PCX!?!?!!??
Uz neku knjigu o fraktalima stigla je i disketa sa programima na
TP. Tu se nalazi i rutine za čitanje i snimanje .PCX fajlova, ali samo
u 640x350 u 16 boja. Naravno nije problem prepraviti. Ako si
zainteresovan javi.
Peđa.
pascal.704kresof,
-> #702, peca.st> onda to ne vredi! Primeri su, meni se čini, mnogo bitniji!
Jeste bitniji su u primerima može da se nađe ono što nema u
literaturi:)).
Ne znam pascal ali imam iskustva, veruj mi, e sad neka ti neko odgovori
na to tvoje pitanje:).
pozdrav, krešo
pascal.706peca.st,
-> #703, predragd!-> Uz neku knjigu o fraktalima stigla je i
!-> disketa sa programima na TP. Tu se nalazi
!-> i rutine za čitanje i snimanje .PCX
!-> fajlova, ali samo u 640x350 u 16 boja.
!-> Naravno nije problem prepraviti. Ako si
!-> zainteresovan javi.
Zainteresovan sam i javljam!
Ako ima source, stvarno nema frke prepraviti ga da radi i u drugim rez...
Ja sada imam ono čudo što radi samo u 640 480 16, al mi treba za više,
a nema source, pa ga zato tražim!
Ajde okači to ovde ili na mail, pliiiiiiiz!
P e C a
P.S. Puno zahvalan, u napred!
pascal.707stomic,
-> #697, dejanr$ pisao program. Ali, ako je neka sitnica koja bi bila zgodno da je
$ drugačija ili neki sitan bag, onda bi možda bilo lakše onome kome to
$ treba da to na brzaka popravi ili promeni, nego da njemu stoji posao
$ dok nađe tog "saradnika-krivca", pa onda dok on to ispravi, pošalje
$ novu verziju itd...
U ovoj poruci, koju si ostavio pre par dana kažeš, da NEKO DRUGI menja
neki sitan bug ili nešto drugo ako mu odgovara...
$ Verovatno ne sme, u smislu da ta promena "preživi zauvek".
$ Ali ako mu treba nešto da ispita i testira (pa i da
$ sugeriše u čemu bi bila greška)... zašto ne bi smeo?
A sada kažeš da on sugeriše, tj. sada autor sorsa menja sam svoj
sors, a ne NEKO DRUGI. Za ovo se slažem da bi smeo, ali ovo je MALO
drugačije od tvoje prve formulacije.
BTW, sećaš se kada si izneo da su procesi u M2, kao da su se deca
igrala pravljenja operativnih sistema. Moguće, samo što onda deca
kontrolišu Pariški Metro, a i sam znaš koliko je to siiiitna stvar ;).
Jednostavno, kada je trebala da se uradi kontrola metroa, počeli su
da rade u Adi sa njenim procesima, semaforima, ... Posle velikih
komplikacija sa Adom, prešli su na Modulu-2 i završili posao ;). Mora
da su deca bila genijalna ;)
ST.
pascal.708dejanr,
-> #707, stomic>> U ovoj poruci, koju si ostavio pre par dana kažeš, da NEKO DRUGI menja
>> neki sitan bug ili nešto drugo ako mu odgovara...
>> A sada kažeš da on sugeriše, tj. sada autor sorsa menja sam svoj
>> sors, a ne NEKO DRUGI. Za ovo se slažem da bi smeo, ali ovo je MALO
>> drugačije od tvoje prve formulacije.
U oba slučaja sam hteo da kažem isto, nego se verovatno nisam dobro
izrazio ili me ti nisi dobro shvatio. Dakle, da budem precizan, izmene
u programu bi trebao da radi autor (ako je dostupan ;), ali ako se radi
o nekoj sitnoj izmeni, ispravki ili probi, ne vidim zašto to ne bi
mogao i bilo koji saradnik koji taj (pot)program poziva.
>> BTW, sećaš se kada si izneo da su procesi u M2, kao da su se deca
>> igrala pravljenja operativnih sistema.
I jesu :)
>> Moguće, samo što onda deca kontrolišu Pariški Metro, a i sam znaš
>> koliko je to siiiitna stvar ;).
Ma znam i sam koliko je Evropa uvek bila dekadentna :)))))
pascal.709ndragan,
-> #688, stomic/ treba da pošalje novu verziju svima, pa nekome ne odgovara ta
E tu ima slučajeva u kojima ne mora. U jezicima koji dozvoljavaju
pozivanje rutine sa manjim brojem parametara od nazivnog, nove opcije u
rutinu mogu da se dodaju tako da budu transparentne. Napravi se tako da
radi kao i pre, osim ako se navede i dodatni parametar. Većina korisnika
naknadno sazna za taj dodatni parametar, a koriste staru ili novu
verziju, nije bitno. Kad stignu, upoznaju se sa novošću, pa ako im
treba, koriste je, inače ne. Princip je da ne moraju ništa da menjaju u
pozivima one rutine.
pascal.710dr.grba,
-> #687, spantic>> a oni kojima to smeta bogati ni ne postaju :))
Da li si siguran u to?
Pozdrav, dr ÔpŰa
WARNING!!!
ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST!
Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask
pascal.711dr.grba,
-> #692, eagle
>> Uzgred, da li iko zivi ima Ega?
Vec sam se umorio od ponavljanja :
Ja u firmi imam pravi EGA video podsistem. To sam zatekao kad sam dosao
i sta je - tu je. Bese to jedna HONEYWELL XT sprava koja je zagrevala
diskete na temperaturu palacinke, 20MB disk,...
Od cele te prepotopije ostade samo EGA, jer sam uspeo lagano da promenim
mama plocu, pa disk, pa flopi, pa drugi flopi, pa 2 MB, pa modem (((:, pa
VGA zamalo, al' onda prestadose dotacije...
I sve zato sto NIKAKO, (i slovima : nikako) nisam uspeo da izmanevrisem
kupovinu jedne kompletne, zglavne masine. O, da, bio sam u prilici da
menjam za Herkules...
Epilog : oci me bole, imam 16 boja (bravo ja ): ), za YU slova sam izbunario
resenja koja bolje da ne koristim itd. itd.
A danas ne mogu da kupim za firmu ni 10 disketa...
Ala ovo spada u ovu konferenciju, u andrak... ):
U poslednje vreme, SEZAM mi sluzi kao rame za plakanje ):
Pozdrav, dr ÔpŰa
pascal.713ilazarevic,
-> #703, predragd> procedure i slično? Ako ćemo samo teoretisati o nekim načinima
> programiranja onda to ne vredi! Primeri su, meni se čini, mnogo bitniji!
Za teoriju postoji tema algoritmi, koja bi trebalo da se bavi time. Ako
pričamo o Paskalu, onda razgovor uvek treba začiniti sorsom, tek da se nađe.
pascal.714nbatocanin,
-> #696, dejanr> video sam neke njegove "tabelarne preglede", i dosta su mi
> lepo izgledali, ako ne bolje od tbrowse sigurno ne gore...
Stvar je u principu: ne kažem da je TBrowse idealno realizovan
(daleko od toga), ali teško mi je da zamislim bolju *konstrukciju* za
tu namenu. Ali, bilo bi lepo da još neko opiše sistem koji služi za
pregled tabela - možda dođemo do nečeg još kvalitetnijeg.
U suštini, mislim da je problem održavanja više verzija izuzetno
interesantan i da je svačije mišljenje dobrodošlo.
pascal.715stomic,
-> #709, ndragan$ verziju, nije bitno. Kad stignu, upoznaju se sa novošću,
$ pa ako im treba, koriste je, inače ne. Princip je da ne
$ moraju ništa da menjaju u pozivima one rutine.
Da to je sve lepo, ali ne sme svako da menja tvoj sors. Ovo
iznosim već jedno 10ti put ;). Nastaje prava konfuzija :).
ST.
pascal.716stomic,
-> #708, dejanr$ o nekoj sitnoj izmeni, ispravki ili probi, ne vidim zašto
$ to ne bi mogao i bilo koji saradnik koji taj (pot)program
$ poziva.
Opet isto :)... Nastaje totalna konfuzija, npr. nekoliko programera
dobije jedan modul. Jedan od njih ispravi jednu sitnicu, drugi ništa
ne dira, treći drugu sitnicu... Autor tog modula doda još nešto u
međuvremenu i šta sada. Ovaj prvi opet ispravlja onu sitnicu (koja sada
može da izazove grešku), treći opet... Deluje mi kao da se raspravljamo
oko očiglednih stvari :).
Zašto npr Revision Control System, kada uzmeš neku verziju modula
iz biblioteke obavezno zaključa taj deo tako da niko drugi ne može
da ispravlja nešto na tom istom modulu dok ti ne vratiš njega nazad.
Mada eksplicitno vlasnik moža da otključa, ali ostali ne.
$>> BTW, sećaš se kada si izneo da su procesi u M2, kao da
$>> su se deca igrala pravljenja operativnih sistema.
$
$ I jesu :)
Prilično argumentovano kao i prošli put :). Naravno, ne očekujem
da na nivou jezika bude rešen OS sa podelom resursa, i šta ti ja
znam još čim. Ali za neke potrebe sasvim logično i lepo rešenje.
BTW, zašto ste onda u Računarima izneli listing za procese u TP ;)?
$>> Moguće, samo što onda deca kontrolišu Pariški Metro, a i
$>> sam znaš koliko je to siiiitna stvar ;).
$
$ Ma znam i sam koliko je Evropa uvek bila dekadentna :)))))
Možda, ali da li hoćeš da kažeš da su ljudi koji su radili ovakav
projekat loši programeri sa malo iskustva. Ne tvrdim da svaki dobar
programer treba da radi na M2. Ali što se tiče procesa mislim da nisi
u pravu.
ST.
pascal.717peca.st,
-> #714, nbatocanin!-> Za teoriju postoji tema algoritmi, koja
!-> bi trebalo da se bavi time. Ako pričamo o
!-> Paskalu, onda razgovor uvek treba
!-> začiniti sorsom, tek da se nađe.
To sam i ja rekao!
P e C a
??? vozio sam "stojadina". - 2 boda.
pascal.718dejanr,
-> #716, stomic>> Opet isto :)... Nastaje totalna konfuzija, npr. nekoliko programera
>> dobije jedan modul. Jedan od njih ispravi jednu sitnicu, drugi ništa
>> ne dira, treći drugu sitnicu... Autor tog modula doda još nešto u
>> međuvremenu i šta sada.
Naravno da svako ko je "ispravio sitnicu" pošalje jedan mail autoru i
kaže mu šta je ispravio i zašto, a autor to usvoji ili ne usvoji. Zapravo,
ako prelistaš dokumentaciju uz MS Windows for Workgroups, videćeš da se
na par (tj. ja sam video jedno, ali tamo je toliko cut&paste da garant
ima još negde ;) mesta pominje kako je MAIL jako zgodan da nekome pošaljete
parče njegovog programa koje ste promenili, a on onda sve te promene
slaže u jedan folder itd, itd. Nešto bih rekao da u Microsoftu baš tako
rade (valjda odatle dolaze svi oni bugovi u Windows-u ;))
Kada bi te višestruke i paralelne promene bile u računarstvu nemoguće,
slikali bismo se za rad pod mrežom :) Zašto nešto menjati sekvencijalno
kada se bolje performanse postižu (dobrrrro planiranim ;) paralelnim
procesiranjem? :)
>> BTW, zašto ste onda u Računarima izneli listing za procese u TP ;)?
Budi siguran, ne zato što sam ja to predložio ;)
>> Možda, ali da li hoćeš da kažeš da su ljudi koji su radili ovakav
>> projekat loši programeri sa malo iskustva.
Ako su napravili metro i ako to dobro radi, onda su valjda dobri programeri
i obrnuto :) Po meni, Ada je "tata roditelj" za te stvari sa procesima, ali
valjda nisu imali potrebe za njenim mogućnostima, pa uradili na Moduli.
Dok su njihovi poslodavci zadovoljni, i ja sam, tim pre što ne moram da
se vozim tim metroom ;)
pascal.719ndragan,
-> #691, ppekovic/ Svaki od programera u tim-u je
Hm, ako je skraćenica, onda je verovatno TIM; ako si mislio na engleski
prevod reči 'zaprega', onda se to piše _team_, a pošto se kod nas menja
kroz padeže kao naša reč (do ovog zaključka smo došli teamskim workom),
onda je 'u timu' ili 'in the team'; eventualnu decu nastalu iz ljubavi
između ove dve verzije ne priznajem za našu niti nameravam da namirujem
njihove račune.
pascal.720macak,
Xaj!
Imam jedan problemcic. Budzio sam neki program koji
izmedju ostalog cita scan kod tastature i u zavisnosti
koji je kod, odnosno, koji je taster pritisnut vrsi
neku radnju. E sad, ja sam za to koristio PORT[$60]
iz paskala i koji na mom i drugim AT racunarima
radi OK (provereno bez greske !). Medjutim, program
treba da radi na jednom XT-u (8088, XT tastatura).
Problem je u tome program na njemu nece ni da MRDNE! :(
Mene interesuje da li su uopste scan kodovi na AT i XT
masini jednaki (mislim na ENTER, slova i funkcijski
taster F1, kao i na kursorske tastere ->(ovi poslednji
verovatno nisu :) )) ?
Probao sam program u paskalu koji izgleda otprilike ovako:
uses dos;
var q : integer;
r : registers;
begin
while q<>1 do
begin
r.ah:=$0c;
r.al:=8;
intr($21,r);
q:=port[$60];
writeln(Q);
end;
end.
i ovo programce izbacuje samo 0 (nule! :( ). Ponekad izleti
koji broj ,ali bilo sta da pritisnem na tastaturi - nula!
Mene interesuje da li uopste PORT[$60] "radi" na XT-u i
da li postoji neki "zaobilazni" put da procitam koji
je scan kod (mozda interrupt 16, AH=0 ) ???
Da li sve to za visi i od masine ne kojoj radi
(sta bi sa kojekakvim kompatibilnostima) ili sam se
ja negde gadno zeznuo?
Ljudi , pomagajte!
pascal.721eagle,
-> #720, macak> da li postoji neki "zaobilazni" put da procitam koji
> je scan kod (mozda interrupt 16, AH=0 ) ???
Ti si odgovorio sam sebi :)
Dakle AH=00h, pozivaš 16h, i dobijaš u AH scan kod, a u AL ascii kod.
Inače, ja bih to radio sa prekidom 09h( izvrši se svaki put kada
pritisneš neki taster), koji pali i za XT i za AT.
) (
< E >
) (
pascal.722peca.st,
-> #720, macak!-> Mene interesuje da li su uopste scan
!-> kodovi na AT i XT masini jednaki (mislim
!-> na ENTER, slova i funkcijski
Pa znaš da na zadnjem delu tastature imaš onaj svič
za XT i AT tastaturu, to može da bude problem...
P e C a
??? vozio sam "stojadina" - 2 boda.
pascal.723dzakic,
-> #720, macak>> q:=port[$60];
Na XT-u se ta vrednost na portu zadržava samo neko jako kratko
vreme nakon generisanja interapta 9, dok na AT-u ostaje i duže
pa se može naknadno sa port[$60] čitati scan kod poslednjeg
pritisnutog tastera. Dakle, nakači se na int 9...
Pozdrav, Zak
pascal.724ilazarevic,
-> #720, macak> je scan kod (mozda interrupt 16, AH=0 ) ???
Ja radim ovako:
regs.ah:=$10;
intr($16,regs);
Vraća u AH scan code, a u AL ascii code. žini mi se da ovo radi samo na
enhanced tastaturama. Na običnim je AH=0, a rezultat ide u iste registre kao
kod prethodnog primera.
pascal.725ilazarevic,
Problem: Kako da "presretnem" grešku na PRN izlazu? Recimo, ja hoću da
štampam a štampač nije uključen - dolazi do rantajm greške, što se meni ni malo
ne sviđa :( Hteo bih da je nekako skinem, pa da onda objasnim blesavom
korisniku koji nije kresnuo štampač da to mora da se uradi PRVO :)
Thanx in advance!
pascal.726drpr,
-> #725, ilazarevic-> Problem: Kako da "presretnem" grešku na PRN izlazu? Recimo,
-> ja hoću da štampam a štampač nije uključen - dolazi do
-> rantajm greške, što se meni ni malo ne sviđa :( Hteo bih da
-> je nekako skinem, pa da onda objasnim blesavom
Isto kao i datoteke :)
{$I-}
write(lst,' ');
if ioresult<>0 then
writeln('A mogao bi da pripremiš štampač ;)')
else
begin
writeln('Bravo, znaš i štampač da uključiš,');
writeln('a, bogami i papir da uvučeš ;))')
end
{I+}
pascal.727macak,
Thanx to all!!!
pascal.728isekulovic,
-> #649, vvelisavljev>> Mislim da u nazivu programa treba staviti ekstenziju. Usput
>> dužina naziva ne sme biti duža od 4 slova.
Programa?
Ako misliš na naziv fonta, ne pomaže. Da naziv je dugačak
4 slova.
pascal.729isekulovic,
-> #651, ssokorac>> Ne znam da li je to sada u kucanju, ali moraš i u drugom redu moj_font
>> :), a verovatnija greška je da nisi bio u direktorijumu sa .chr
>> fajlom.
Da u pitanju je greška u kucanju. A što se tiče ovog drugog nije
to u pitanju. Pitanje ostaje i dalje otvoreno. Zašto, iako mi ne
javlja grešku prilikom instalacije fonta, neće da piše mojim fontom?
A oće da piše ako programu odvalim kao litt.chr.
ivan
ps izvinjuvam se na vremenskoj disntaci ali imao sam malecnu nesreću pa
nisam mogao da se javljam 10 dana.
pascal.730zamahajev,
Na TIM 011 imam Borlandov turbo pascal 2.0 koji je rađen za op.sistem
CP/M. Da li neko ima iskustva u radu sa ovim jezikom, spisak svih naredbi ili
uputstvo za upotrebu. Ako neko ima :))))) sličnu verziju za MS DOS neka mi se
javi. Naime hteo bih da sledeće školske godine predajem đacima pascan na
TIM-ovima, a nemam previše vremena da eksperimentišem na TIM-u.
HH Pozdrav
3AMAXAJEB B.
pascal.731ivans,
-> #730, zamahajev* Na TIM 011 imam Borlandov turbo pascal 2.0 koji je rađen
* za op.sistem CP/M. Da li neko ima iskustva u radu sa ovim
* jezikom, spisak svih naredbi ili uputstvo za upotrebu.
Imam *debelo* iskustvo u radu s njim, ali nemam uputstvo. Uputstvo koje sam ja
koristio bilo je za TP 3.0, mada se bez problema moglo koristiti i za 2.0 - u
njemu je opisana verzija i za CP/M i za MS DOS. Kako doći do uputstva? Idi u
Matematičku gimnaziju (Narodnog fronta 37, telefoni, ako nisu menjani, su
681-721 i 641-378), potraži Nevenku Spalević, prenesi joj moje pozdrave,
čestitku za Dan žena i želju da mi telefonira. Mislim da bi ona mogla da ti
pozajmi uputstvo...
Ako nešto imaš da pitaš - pitaj me ovde, ili, bolje, mailom. Takođe, još je po
ovom pitanju MNOGO kompetentniji Ljubiša Gavrilović (GWW. na Sezamu), pa neka
ti on pomogne... ako hoće i ako je još na Sezamu.
Inače, možda bi te zainteresovalo, svojevremeno sam bio razvijao rutine za,
između ostalog, korisnički interfejs za TIM-011. Rado bih ti ih poslao, međutim
Anadisk ipak ne ume da pročita TIMove diskete... Doduše, ni dva TIM-a ne moraju
da bez greške čitaju istu disketu, valjda to znaš :( ... Ako ti je nešto
potrebno, obrati mi se mailom, pa da vidimo...
Pozdrav,
Ivans.
P.S. Dok sam još bio u MG-u razvio sam za neku elektromašinsku školu iz Zemuna
font sa francuskim slovima... Baš me zanima koristi li se to još uvek...
pascal.732drmarke,
-> #725, ilazarevic> ne sviđa :( Hteo bih da je nekako skinem, pa da onda
> objasnim blesavĚm korisniku koji nije kresnuo štampač da
> to mora da se uradi PRVO :)
Iz pascala možeš da se vrtiš u petlji dok IOresult ne bude ok,
a ako baš hoćeš da znaš šta mu fali koristiš int 17h ah=02h,
dx=br porta (0=lpt1...), a kao izlaz u ah dobijaš status i to
bit-mapirano:
bit
7 štampač nije zauzet
6 štampač spreman za prij│m podataka
5 kraj papira
4 štampač selektovan ?
3 greška IO
2
1
0 štampač na time out-u
Nije reklama ali bi bilo dobro nabaviti knjigu PC-ROM BIOS
žaslava Dinića gde ovakve stvari pišu na srpskom ili malo
pogledati u onim fajlovima o svim interuptima na Sezamu. Znam
da nije baš čist Pascal ali u verziji 6.0 se može baratati i
asm kodom.
Pozdrav DrMarke
pascal.733darone,
-> #731, ivans>> Ako nešto imaš da pitaš - pitaj me ovde, ili,
>> bolje, mailom. Takođe, još je po ovom pitanju
>> MNOGO kompetentniji Ljubiša Gavrilović (GWW. na
>> Sezamu), pa neka ti on pomogne... ako hoće i ako
>> je još na Sezamu.
Nije, odavno.
darone
pascal.734dejanr,
-> #733, darone>> Takođe, još je po ovom pitanju
>> MNOGO kompetentniji Ljubiša Gavrilović (GWW. na
>> Sezamu), pa neka ti on pomogne... ako hoće i ako
>> je još na Sezamu.
Ljuba je u inostranstvu, ima tome skoro godina dana.
pascal.735dejanr,
==========
borland/turbo.pascal #6625, from s.scott, 401 chars, Mon Mar 1 22:05:34 1993
Comment(s).
----------
TITLE: DPMI Seg() Question
My code for obtaining the login name of the current user from Novell does
not work when compiled in DPMI mode. I'm guessing that the section of code
that puts the Seg and Ofs of the "request" and "reply" buffers is not working
the same under DPMI. So, how do I put these values into a TRegister and
pass it to Intr$(21)?
Is this valid?: Treg.ES:=Seg(Reply_Buffer);
==========
borland/turbo.pascal #6627, from abailey, 763 chars, Mon Mar 1 22:55:10 1993
Comment to 6625.
----------
This is not a simple thing to do.
To use Novell calls, which are strictly real mode, that use
pointers to buffers, you first have to use GlobalDosAlloc to
create a buffer in real memory. It will return pointers for both
real and protected mode.
You can't put a real pointer into the segment registers in
protected mode, so you have to use DPMI's Simulate Real Mode
Interrupt call which is not provided by Borland. You'll need to
get the DPMI spec which can probably be found in the Microsoft
section. Once it's done you can access the buffer with the
protected mode pointer. Then release the mem with GlobalDosFree.
Compuserve had a protected mode API interface for Novell in the
BPascal forum which could give you examples. It might also be
here.
>>>ALB<<<
pascal.736ivans,
-> #734, dejanrPogrešan reply :) Deluje simpatično kada to uradi SysAdm :)
*** Odgovor i na 6.733, Darone ***
* Ljuba je u inostranstvu, ima tome skoro godina dana.
Nisam to znao. Pametan je čovek, a uz to još i sposoban.
Dakle, ostajem jedino ja, i eventualno (još bolje!) neko iz Pupina, ako ima
takvih...
Pozdrav,
Ivans.
pascal.737ilazarevic,
-> #726, drpr> Isto kao i datoteke :)
Setio sam se pola sata posle slanja poruke :) Ipak, hvala na savetu.
pascal.738eagle,
-> #732, drmarke> Nije reklama ali bi bilo dobro nabaviti knjigu PC-ROM BIOS
> žaslava Dinića gde ovakve stvari pišu na srpskom ili malo
Apsolutno!!!!!!
) (
< E >
) (
pascal.739eagle,
Evo ovako: Interesuje me kako mogu da eksploatišem modove(valjda se
tako zovu) napravljene u Modedit-u, tj. one datoteke sa ekstenzijom MOD.
Ako neko ima neki source, ili opis MOD fajla, bio bih mu zahvalan...
) (
< E >
) (
pascal.740drmarke,
-> #730, zamahajev> javi. Naime hteo bih da sledeće školske godine predajem
> đacima pascan na TIM-ovima, a nemam previše vremena da
> eksperimentišem na TIM-u.
Svaka čast kolega!!
Mi u VI gim. to već radimo. Što se tiče uputstva nemam ga, ali
je prost za provaljivanje. Poslaću ti za neki dan ako mi
proradi zmodem ul moje predavanje pa se dalje sam snalazi. Od
komandi uglavnom radi sve što je radilo na starim pascalima
(nema unit-e, pa je clrscr uvek tu). Odmah zaboravi na
pokazivače i rekurziju a ostalo može. Pri rekurziji ima
bugčinu, naime lepo trpa adrese povratka na stek, ali lokalne
promenljive jednostavno zaboravi da stavi (luda zabava).
Pozdrav DrMarke
upp.zip