ORKA.2

06 Apr 1992 - 04 Mar 1993

Topics

  1. literatura (124)
  2. help (48)
  3. electron (415)
  4. trendovi (12)
  5. zakoni (37)
  6. dogadjaji (7)
  7. najbolji (252)
  8. igre (2270)
  9. dzepni (136)
  10. hp48sx (49)
  11. ostali (7)
  12. p.jezici (92)
  13. klub.p (189)
  14. razno (691)

Messages - razno

razno.1 kale,
Sve što ne uspete da "udenete" u neku od prethodnih tema ostavite u ovoj.
razno.2 skoprivica,
Kako to půostoji orka.1, a nema orka conf. ? i gde su sve one poruke iz orke... Aje... CTEBO.
razno.3 kale,
Pravo da ti kažem, ni ja ne umem da pristupim konferenciji Orka. Sve mi se čini da ću po prvi put _iz_opravdanih_razloga_ propustiti da napišem bilten. ;)) Pozdrav, Kale
razno.4 wizard,
>>> Kako to půostoji orka.1, a nema orka conf. ? >>> i gde su sve one poruke iz orke... To se u terminologiji Sezama zove: "sitniji problemi". ;> Pozdrav, Nenad
razno.5 darone,
>> Kako to půostoji orka.1, a nema orka conf. ? >> i gde su sve one poruke iz orke... Biće u sledećoj verziji softvera ;> darone
razno.6 ilazarevic,
Evo bisera AK-a, iz Polarotora 2.4.1992: <radi se o prikazu Xerox Ventura Publishera 3.0, Andrija priča...> ....vidimo da ovaj program veoma podseća na Windowse. Ipak, Ventura 3.0 ne radi pod Windowsima, već pod OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM.... !!!!!!!!!!!! Njega treba streljati ;)
razno.7 ztuke,
­> Biće u sledećoj verziji softvera ;> Biće kada bude! ;))) ZT
razno.8 ivans,
* ....vidimo da ovaj program veoma podseca na Windowse. * Ipak, Ventura 3.0 ne radi pod Windowsima, vec pod * OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM.... :)))))))))) Joj, kakve ljude pustaju na TV-u... Sad me ne zbunjuje i onaj rat u FORUM-u... :)))))))))) P.S. No hard feelings! ;)) Pozdrav, Ivans.
razno.9 drpr,
Otvorena je treća jubilarna grupa mg pod originalnim imenom mg3 ;))) Devojke i mladiće koji su išli ili koji idu u MG nekadašnji Veljko Vlahović neka mi se jave na mail! cope PS Naravno samo oni koji žele da učestvuju u razgovorima.....
razno.10 ssokorac,
-=)> ne radi pod Windowsima, već pod OPERATIVNIM SISTEMOM -=)> QEMM.... Njah. Nažalost, nije bilo tako. Gledao sam kod druga (koji ih inače snima...;)))), rekao je ' operativni sistem GEM '... Mada bih voleo da mi se učinilo...;) Stasha
razno.11 bole,
Moze li neko da mi preporuci neki program za animaciju koji po moguctvu radi na SVGA(mislim ta grafika...) ima li neko uputstvo za FANTAVISION ili neka dobra dusa da mi kaze kako se tamo radi. tj. konkretno pitanje. kako se KOPIRA slika iz slike 1 u sliku 2,3 ..?
razno.12 bole,
Ima li neko da mi posalje THEDRAW
razno.13 dragoslavr,
you > Ima li neko da mi posalje THEDRAW Imaš na Evrounionu The Draw 5.00 najnoviju verziju... Pozdrav, Dragoslav
razno.14 sasa.m,
=> ne radi pod Windowsima, već pod OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM.... Nije reko QEMM nego GEM ,pojačaj malo TV. ps I dalje stoji da ga treba steljati zbog svog prolupavanja :)
razno.15 madamov,
Kole, jesi li pročitao moj odgovor u staroj ORKA? Da li da ga ponovim?
razno.16 ssokorac,
-=)> tj. konkretno pitanje. kako se KOPIRA slika iz slike 1 -=)> u sliku 2,3 ..? Koliko se sećam, samo predješ sa slike 1 na sliku 2 a sve ostane iskopirano, zar ne? Stasha
razno.17 sasa.m,
=> Moze li neko da mi preporuci neki program za animaciju koji po moguctvu => radi na SVGA(mislim ta grafika...) 3D studio,animator,animator pro,... => ima li neko uputstvo za FANTAVISION ili neka dobra dusa da mi kaze kako se => tamo radi. => tj. konkretno pitanje. kako se KOPIRA slika iz slike 1 u sliku 2,3 ..? Valjda izaberes clone opciju.
razno.18 dnikolic,
>> ne radi pod Windowsima, vec pod OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM.... Da nije rekao GEM? Zvuci slicno, a i logicnije je! dn
razno.19 ilazarevic,
█ Njah. Nažalost, nije bilo tako. Gledao sam kod druga (koji ih inače █ snima...;)))), rekao je ' operativni sistem GEM '... Mada bih voleo █ da mi se učinilo...;) Eh, onda je moja greška. Učinilo mi se da je rekao QEMM pošto na GEM nisam ni mislio.... PS. Kako GEM na PC-u? ;)
razno.20 ztuke,
­> Ima li neko da mi posalje THEDRAW Imaš ga na EVROUNION-u i to verziju 5.00! Stvarno je super - mislim i na program i na BBS i na sysop-a! ;)) ZT
razno.22 ociric,
> Eh, onda je moja greška. Učinilo mi se da je rekao QEMM > pošto na GEM nisam ni mislio.... > > PS. Kako GEM na PC-u? ;) ??????????? A smeješ se drugom. ccccccc ;)) ╔╗_ Pozdrav, ╚╝╠╗
razno.23 ociric,
> 3D studio,animator,animator pro,... Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga vidim) uz neki od EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko uspeo? ╔╗_ Pozdrav, ╚╝╠╗
razno.24 sasa.m,
Moze.
razno.25 ilazarevic,
█ Nije reko QEMM nego GEM ,pojačaj malo TV. Da, da, već sam napisao da nisam dobro čuo.... Izvinjotina još jednom :)
razno.26 kole,
>> Kole, jesi li pročitao moj odgovor u staroj ORKA? Da li da ga ponovim? Hvala Ti, jesam. Inače, za sve zainteresovane, našao sam na SIMTEL20, u dir-u POSTSCRIPT arhivu GS23A.ZIP, koja bi trebalo da to radi (view ps), ali ima nekoliko problema. Prvi je što je dugačko 600k (kako se izboriti sa tim i na UBBG ?), a drugi je što Trickle neće da ga pošalje, već ga treba tražiti direktno sa nekog drugog "mesta". Potrudiću se da ga skinem, makar ga uzimao poštom u 35 komada :))). Pozdrav, Kole
razno.27 icke,
Citat> Ima li neko da mi posalje THEDRAW Bolje idi na 5.0 ako si u mogutjnosti. A ako nisi, verziju 3.30 mogu da ti dobacim any time (ima 49 Kb zip-a). pozdrav od Ivan-a
razno.28 bulaja,
│Imas na Evrounionu The Draw 5.00 najnoviju verziju... └─── Kad pre? Ja imam verziju 4.50 od 16.03.92 tj. staru svega tri nedelje. Bice stavljena u direktorijum za koji dan.
razno.29 ssokorac,
ž¸Ć Kad pre? Ja imam verziju 4.50 od 16.03.92 tj. staru ž¸Ć svega tri nedelje. Ih, pa to se pravi svake ndelje po jedna verzija...;)) Ma, stavrno, tamo piše verzija 5.00, ali možda je to ipak greška...?
razno.30 madamov,
>> Inače, za sve zainteresovane, našao sam na SIMTEL20, u dir-u >>POSTSCRIPT arhivu GS23A.ZIP, koja bi trebalo da to radi (view ps), >>ali ima nekoliko problema. Po imenu bih rekao da se radi o GhostScript-u, GNU verziji PostScript interpretera. To nije baš pravi PostScript, detaljno objašnjenje razlike između PostScript-a i njega ne znam, ali imam jak oseúaj da je GhostScript podskup PostScript-a. Od ljudi na BITNET-u koji su nešto pokušavali s njim na Atariju saznajem da to funkcioniše odlično, mada veúina ostalih koristi TeX, a ne GhostScript. Nameravam veú duže vreme da downloadujem GhostScript, ali zbog veličine arhive nikako da počnem, imam vrlo malo slobodnog vremena. Direktorijum gnu/ghostscript na najbolje organizovanom serveru za ST-a ima sigurno više od 10Mb arhiva, trebalo bi mnogo vremena da se to skine i posle počisti od nepotrebnih stvari. Da ne govorim što bi se posle neminovno javio problem nepostojanja YU fontova koje bi trebalo napraviti, a to traje ako se želi kvalitet i pitanje je da li postoji softver kojim bi se to uradilo, a pošto sam ja razmažen jer koristim FontStudio na Mac-u taj softver me sigurno ne bi zadovoljio, pa se vraúamo na početak. U svakom slučaju, ako downloaduješ to, javi mi utiske.
razno.31 ilazarevic,
█ Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga vidim) uz neki od █ EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko uspeo? I jedno i drugo ti neće raditi (99.9%) Ako uspeš, javi ;)
razno.32 dragoslavr,
you > Ih, pa to se pravi svake ndelje po jedna verzija...;)) you > Ma, stavrno, tamo pise verzija 5.00, ali mozda je to you > ipak greska...? Nije gre{ka, ja ga skino i stvarno 5.00!... Sad sam ga pogledao: datum ZIP file-a je od 29.09.91., file-ovi u njemu su, naravno, stariji (10ak dana), a u WHATSNEW pi{e da je prethodna verzija bila 4.01, i svuda pi{e da je ova verzija 5.0??? Pozdrav, Dragoslav
razno.33 ociric,
> █ Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga > vidim) uz neki od █ EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko > uspeo? > > I jedno i drugo ti neće raditi (99.9%) Ako uspeš, javi ;) Javljam: neće, 100% :((( (Odj*e me još na instalaciji, kaže: "Pa ti još držiš mašinu u istoriji poznatu kao AT 286/16MHz, 4Mb RAMa?!" i prekine install proceduru.
razno.34 bulaja,
│Sad sam ga pogledao: datum ZIP file-a je od 29.09.91., file-ovi u njemu │su, naravno, stariji (10ak dana), a u WHATSNEW pi{e da je prethodna │verzija bila 4.01, i svuda pi{e da je ova verzija 5.0??? └─── Zaje*ali su vas ;). Ja imam verziju 4.50 i to je definitivno (joj sto sam samouveren ;) poslednja verzija. Evo jednog izvoda iz dokumentacije: │Version numbers 4.10 through 4.40 skipped because unauthorized │(illegal) modification of TheDraw v4.00 by an individual. └─── Tako da je vrlo moguce da je to slucaj i sa tom tzv. verzijom 5.0. Sacekajte koji dan (cim se instalira novi disk) i bice TDRAW 4.5 u \ibmpc\editor.
razno.35 prvul,
> PS. Kako GEM na PC-u? ;) Kako? Pogledaj venturu pod dosom, ona sa sobom nosa okolo ceo gem... Prvul
razno.36 ivans,
* Kako? Pogledaj venturu pod dosom, ona sa sobom nosa okolo * ceo gem... Uzgred, postoji i "cist" GEM za PC... "Ko ne vjeruje - neka provjeri!" (sta, jos niste uclanjeni u MG3? ;) u "Racunarima 26", strane 57-60... Zanimljivo je da se instalira pomocu programa GEMPREP, a Ventura pomocu VPPREP... Pozdrav, Ivans.
razno.37 prvul,
ŮUzgred, postoji i "cist" GEM za PC... Ů▄▄▄ Znam, sa jednim takvim sam nekada davno i radio... ali danas je onaj venturin "privezak" najzastupljeniji primer.. ;) Prvul.
razno.38 djnsnd,
> Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga vidim) > uz neki od EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko uspeo? Ako se dobro sećam može EM87 koji emulira 8087, ali obavlja posao. DjnSnd
razno.39 sasa.m,
Imam je GEM za PC - verzija 2.13
razno.40 zkadic,
Konferencija ORKA se prepunila i postala konferencija ORKA.1, ali stara jos uvek postoji. JOIN ORKA radi kao JOIN ORKA.1. Kako pristupiti ORKA (zbog resign-a) ??? Hvala. Zoran
razno.41 dejanr,
>> Kako pristupiti ORKA (zbog resign-a) ??? Za sada "na trikove": co join orka, co cdir pa zaustaviš ispis kad uđe u ORKA. Biće dodat "pravi način" ovih dana.
razno.42 zormi,
* Imam je GEM za PC - verzija 2.13 Ja imam GEM 3.0, ali odavno, mora da ima neki još noviji. Ako neko nije video GEM za PC: zgodan je i estetski doteraniji od Windows-a (izuzimam WIN 3.1 :), ali nema multitasking, DOS prozore... itd. Koristio sam ga pre 4-5 godina sa svojim starim Amstrad-om 1512 uz koga se dobijao kao standardni operativni sistem.
razno.43 miha,
=> PS. Kako GEM na PC-u? ;) GEM na PC-u je DR-ov proizvod. Inače i venture (do verzije ventura 4 win) rade pod gem-om. DR je Digital Research. BTW, GEM mi se mnogo više sviđa od windows-a (a i brži je) miha
razno.44 ssokorac,
¸¸│ Version numbers 4.10 through 4.40 skipped because ¸¸│ unauthorized (illegal) modification of TheDraw v4.00 by ¸¸│ an individual. ¸¸ Tako da je vrlo moguce da je to slucaj i sa tom tzv. ¸¸ verzijom 5.0. To sam mogao i ja da napišem u documentation-u! ;))) Možda se tebe zaje*ali sa verzijom 4.5....;)
razno.45 madamov,
Videh i u mail-u koji si mi poslao, a i sada da imaš neodgovarajuúi SET CODE. Dok ne uradiš SET CODE YUSCI mi ostali úemo u tvojim porukama videti zagrade i ostale "čudne" znake umesto YU slova.
razno.46 dragoslavr,
you > Videh i u mail-u koji si mi poslao, a i sada da imaš you > neodgovarajuúi SET CODE. Dok ne uradiš SET CODE YUSCI you > mi ostali úemo u tvojim porukama videti zagrade i you > ostale "čudne" znake umesto YU slova. HMMM, zar opet?!?!? :((( Zabaravio.... Biće ispravljeno... Pozdrav, Dragoslav P.S. Moram napomenuti da i ja u tvom odgovoru vidim nekakvo "u" sa kosom crticom (valjda treba da bude "ć").... ;) P.S.S Sada sam na Sezamu proverio i sve mi je bilo u redu. Vidi kod sebe...
razno.48 max.headroom,
Ko čita Dilana Doga, neka mi se javi na mail, jer - otvorena je grupa "Golkonda", a čiji sadržaj već pogađate :) Naravno, grupa je otvorena odavno, a razlog zbog kojeg Ti nisi u njoj, meni naprosto nije jasan ;) Sve vas puuuno voli i pozdravlja DYD ;>
razno.49 skoprivica,
>-> Videh i u mail-u koji si mi poslao, a i sada da imas >-> neodgovarajuúi SET CODE. Dok ne uradis SET CODE YUSCI mi ostali ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ >-> úemo u tvojim porukama ^^ Gledali ste film 'Vidi ko mi kaze' ? ;)
razno.50 ilazarevic,
█ GEM na PC-u je DR-ov proizvod. Inače i venture (do verzije ventura 4 █ win) rade pod gem-om. DR je Digital Research. BTW, GEM mi se mnogo █ više sviđa od Da li se sa starim venturama gem odvojeno instalirao ili ga "vuku" za sobom? Nisam radio nikad u venturi, pa pitam ovako, bezveze...
razno.51 ssokorac,
:> Sve vas puuuno voli i pozdravlja DYD ;> Ma, razmišljam da nabavim registraciju DYD 666, ali ne daju...;)) Stasha
razno.52 sasa.m,
=-> Koristio sam ga pre 4-5 godina sa svojim starim Amstrad-om 1512 =-> uz koga se dobijao kao standardni operativni sistem. Jeste,i da sam ga dobio uz prastari 1640.
razno.53 prvul,
ŮDa li se sa starim venturama gem odvojeno instalirao ili ga "vuku" za sobom? Ů▄▄ Za baš stare verzije ne znam, ali vezije 2.0 i 3.0 sadrže ceo GEM kernel ulinkovan u svoj EXE fajl, što će reći "svoj GEM sa sobom nosim"... Prvul
razno.54 ztuke,
­> P.S.S Sada sam na Sezamu proverio i sve mi je bilo u redu. Vidi kod P.P.S. ! ;)) ZT
razno.55 ilazarevic,
█ Za baš stare verzije ne znam, ali vezije 2.0 i 3.0 sadrže ceo GEM █ kernel ulinkovan u svoj EXE fajl, što će reći "svoj GEM sa sobom █ nosim"... Da, i mislio sam na 2.0 i 3.0, one od ranije i ne računam ;)
razno.56 bole,
On=Ć->> -> úemo u tvojim porukama On=Ć-> ^^ On=Ć-> Gledali ste film 'Vidi ko mi kaze' ? ;) :)))))))) ha! Ja ne koristim nikakav code...
razno.57 madamov,
Greška kod mene. Nisam odavno pisao odgovore off-line i za to koristio editor, a u njemu sam sve vreme imao pogrešno podešen kodni raspored, tj. umesto u sa kapom za ć sam imao namešteno u sa kosom crtom. Sad sam to ispravio.
razno.58 madamov,
Nisam gledao taj film, ali greška je ispravljena.
razno.59 madamov,
>> Ako neko nije video GEM za PC: zgodan je i estetski doteraniji >>od Windows-a (izuzimam WIN 3.1 :), ali nema multitasking, DOS >>prozore... itd. GEM ima multitasking. Svi grafički operativni sistemi koriste isti princip i nijedan od njih nema pravi multitasking (osim XWindowsa). Princip koji sam spomenuo je maskiranje određenih događaja i čekanje na njih. U tom "čekanju" je dozvoljeno da druge aplikacije rade deo svog posla. Aplikacije se pišu tako da na početku obave sve svoje potrebne inicijalizacije i zatim uđu u petlju gde stalno pozivaju funkciju operativnog sistema koja im prosleđuje događaje onog tipa za koje je aplikacija zainteresovana. Ne znam kako to ide kod Windowsa, ali kod GEM-a se preporučuje poziv te funkcije i sa maskiranim događajem za vremenski period, čak i ako to aplikaciju ne zanima (tada se poziva sa vrednošću od 0 milisekundi), baš iz razloga da aplikacija ne "koči" mašinu više od onoga koliko je potrebno. Ako se nije dogodilo ništa na aplikacija treba da odgovori, ona jednostavno prelazi opet na čekanje na događaj. Dok do toga dođe, opslužene su i ostale aplikacije kojima je takođe prenesen isti događaj i koji su one obradile na isti način. Jednom sam video GEM na PC-u i nisam bio zadovoljan. GEM na Atariju je mnogo lepši i funkcionalniji. I GEM i Windows su, može se reći, bleda kopija Mac-ovog korisničkog interfejsa koji je prvi i postavio gornji princip.
razno.60 ociric,
> █ Za baš stare verzije ne znam, ali vezije 2.0 i 3.0 > sadrže ceo GEM █ kernel ulinkovan u svoj EXE fajl, što će > reći "svoj GEM sa sobom █ nosim"... > > Da, i mislio sam na 2.0 i 3.0, one od ranije i ne računam ;) Tako je otkad je Venture :). Gem je ustvari smešten u exe fajl DRVRMRGR.EXE - u to (pra)staro vreme postojao je GEM designer (čini mi se da se zvao FONTEDIT ili FEDIT) za venturine matirx i display fontove. Ali, bio je GEM aplikacija i nije se mogao pokrenuti bez gema. Rešenje je glasilo: drvrmrgr fedit ;)))))))))))))))) ╔╗_ Pozdrav, ╚╝╠╗
razno.61 dragoslavr,
you > ...raspored, tj. umesto u sa kapom za ć sam imao you > namešteno u sa kosom crtom. Sad sam to ispravio. Ma, nema frke, važno je da se mi razumemo... :)))) pozdrav, Dragoslav
razno.62 prvul,
Ů GEM ima multitasking. Svi grafički operativni sistemi koriste isti Ůprincip i nijedan od njih nema pravi multitasking (osim XWindowsa). ŮPrincip koji sam spomenuo je maskiranje određenih događaja i čekanje na Ůnjih. U tom "čekanju" je dozvoljeno da druge aplikacije rade deo svog Ů▄▄▄ Pa nije baš... nema nikakve veze to da li je sistem grafički orijentisan ili ne sa time kako je realizovan multitasking... Prvul
razno.63 madamov,
Tačno je da nema veze, ali kad kažeš da Windows ima multitasking onda i GEM ima isti takav multitasking. A to nije pravi multitasking.
razno.64 madamov,
razumemo se u potpunosti.
razno.65 zormi,
* >> Ako neko nije video GEM za PC: zgodan je i estetski * >> doteraniji od Windows-a (izuzimam WIN 3.1 :), ali nema * >> multitasking, DOS prozore... itd. * * GEM ima multitasking. Da za svoje programe. Mislio sam na više DOS programa.
razno.66 prvul,
Ů Tačno je da nema veze, ali kad kažeš da Windows ima multitasking onda Ůi GEM ima isti takav multitasking. A to nije pravi multitasking. Ů▄▄▄ Koliko ja znam, WINDOWS 3.X (za one pre ne znam) sa WINDOWS aplikacijama radi propisan multitasking, sa sve timeslicingom... a GEM (bar one verzije koja sam ja video, atari i PC) to nemaju... Prvul
razno.67 ilazarevic,
Da li neko zna adresu i telefon neke autorske agencije u Beogradu?
razno.68 dejanr,
>> Da li neko zna adresu i telefon neke autorske agencije u Beogradu? Autorska agencija, Majke Jevrosime 38, tel. 325-997
razno.69 madamov,
Isti takav ima i GEM. Fazon je upravo "maznut", da ne kažem od GEM-a, ali od mac-ovog operativnog sistema. Moguće je da Windows ima i nešto više, ali je taj fazon poznat već nekih 8-10 godina.
razno.70 prvul,
Ů Isti takav ima i GEM. Fazon je upravo "maznut", da ne kažem od GEM-a, ali Ůod mac-ovog operativnog sistema. Moguće je da Windows ima i nešto više, ali je Ůtaj fazon poznat već nekih 8-10 godina. Ů▄▄▄ Timeslicing? Pa taj "fazon" bi i tromesečna beba izmislila... ali ga GEM na ATARI-ju NEMA ;) a WINDOWS ga IMA ;) Inače, taj "fazon" je korišćen i na UNIX-u, VMS-u, CMS-u, MULTIX-u... da ga nije i MULTIX maznuo od par decenija mlađeg GEM-a ? Prvul
razno.71 djnsnd,
Osniva se grupa koja ce se baviti Turbo Vision-om Turbo Pascala 6.0 ************ Pozivam sve zainteresovana da mi se jave. Ima jos mesta. DjnSnd
razno.72 nkbog,
>>> Koliko ja znam, WINDOWS 3.X (za one pre ne znam) sa WINDOWS aplikacijama >>> radi propisan multitasking, sa sve timeslicingom... a GEM (bar one >>> verzije koja sam ja video, atari i PC) to nemaju... >> Isti takav ima i GEM. Fazon je upravo "maznut", da ne kažem od GEM-a, >> ali od mac-ovog operativnog sistema. Moguće je da Windows ima i nešto >> više, ali je taj fazon poznat već nekih 8-10 godina. Teško nama ako je mac prvi imao tajmslajsing - pa to je starije od mnogih sezamovaca. Ono što su imali Dragulji i Prozori (do 3.0) je bio kooperativni višeprocesni rad - jedan proces sam predaje drugom procesu procesor (čak i danas je vrlo lako napraviti program u Prozorima koji uzme celu mašinu, s tim da programi u DOS prozoru nastavljaju da rade). Prozori posebno podržavaju 386, koja među mnogim lepim stvarima omogućava kreiranje više virtuelnih 8086, što će reći u konkretnom slučaju više DOSeva. Slično, 68K bi teško omogućila kulturan višeprocesni rad, otprilike kao i 86-ica. NB.
razno.73 duki,
­■>> Da li neko zna adresu i telefon neke autorske agencije u ­■ Beogradu? ­■ Autorska agencija, Majke Jevrosime 38, tel. 325-997 Ima i jedna "Autorska agencija" u Majke Jevrosime 33 :))) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.74 madamov,
Pošalji mi ime i sintaksu funkcije koja pod Windows-om na neki način multitaskuje (Windows specific funkcija) i ja ću ti poverovati. Ostalo nema veze sa timeslicing-om, sve je "maznuto" ne od GEM-a, nego još od prvog Mac-a iz davne 1984. ili 1983. godine. Za uzvrat, ja ću ti poslati kompletan source kratkih programa da ti ilustrujem kako to ide na Mac-u (a slično i za GEM). I to samo za Windows aplikacije, ništa od onoga što se bazira na pozivu DOS programa (jer ako oni multitaskuju, onda se redovno kače na neki interapt).
razno.75 madamov,
Ovo je odgovor koji mi je trebalo odmah dati, a ne da dokučujem na šta se misli. Doduše, možda sam bio pod jakim utiskom razgovora sa jednim Windows freakom koji me je ubeđivao u ono što sam ja ovde pokušavao da opovrgnem (očigledno ne zna mnogo o WIndowsima, za razliku od nekih ljudi ovde), a on me je bukvalno ubeđivao da Windows ima multitasking, a GEM i Mac nemaju govoreći upravo o onome što od početka već postoji i u GEM-u i kod Mac-a. I dalje sam zainteresovan za primer.
razno.76 prvul,
Ů Pošalji mi ime i sintaksu funkcije koja pod Windows-om na neki način Ůmultitaskuje (Windows specific funkcija) i ja ću ti poverovati. Ů▄▄▄ Pa to i jeste pravi multitasking baš zato što "poziva za multitasking" nema. Ako multitaskuju dva programa, to znači da jedan radi neko kratko vreme, zatim SAM OPERATIVNI SISTEM zaustavlja taj program i daje sledećem da radi... i tako redom... efekat je taj da sve to izgleda kao da svi istovremeno rade... Prvul P.S. Po tonu diskusije osećam da na dobro neće izaći, pa zato ako hoćeš da vidiš kako to radi UNIX ili WINDOWS uzmi neku od osnovnih knjiga o operativnim sistemima i pogledaj poglavlja o SCHEDULER-ima...
razno.77 ndragan,
Ovo bi bilo za HELP da nije reč o mikrotalasnom štednjaku - ovo je ipak računarska konferencija. Imam jedan banalan kvar: komad plastike koji pridržava plastično "nebo" komore za zagrevanje je počeo da se ugljeniše, i blago da gori - pretpostavio sam da se nakupilo kojekakvog kondenzata, pa sam celo današnje popodne posvetio temeljnom čišćenju. Kad sam sve sklopio i vratio na mesto, ono opet sve funkcioniše, i na onom mestu se opet zapalilo i smrdi ko đavo. Po svoj prilici treba zameniti sve plastične delove koji su mestimično ugljenisani, jer izgleda oni tako zapaljivo reaguju u EM polju. Da bude smešnije, ništa formalno nije u kvaru - svi vidljivi delovi su ispravni (nema čađi :), jedino u tom budžaku gori plastika čim ga uključim. A lepo me služio 11 ipo godina - jedino smo mu jednom turili licnu umesto internog osigurača, i to pre 9 godina. Štednjak je Ei_Niš, u stvari Tošiba iz 1980; oznaka modela je sa stražnje strane, neki ER ili DR nešto - ne sećam se. Izlazna snaga 620 ili 630 W, potrošnja 1650 W, ima limeno kućište presvučeno imitacijom drveta. Ima li neko ideju gde bi to plastično čudo moglo da se nabavi (pokrivač, tj "nebo" i mali komad koji ga pridržava sa zadnje strane - taj u stvari gori). HELP! Bue_ NDragan
razno.78 ndragan,
/ Inače, taj "fazon" je korišćen i na UNIX-u, VMS-u, CMS-u, MULTIX-u... VMS ima nešto mnogo pametnije, što nije ni blizu seckanog vremena, nego više liči na ide_maca_oko_tebe... ko je malo ušao u algoritam, zna o čemu govorim. A za PC i Atari su sasvim dovoljni događaji/poruke. Bue_ NDragan
razno.79 lanik,
>> ali ga GEM naATARI-ju NEMA ;) a WINDOWS ga IMA ;) Dodji kod mene da vidiš što ga nema... ;)) Trenutno čitam Sezam PAD iz file view-era (u jednom prozoru), pišem ti odgovor u Tempusu (editor - u drugom prozoru) a STalker (u trećem prozoru) mi okreće sezamov broj... Naravno, tu je i GEMini, kao desktop aplikacija... --> Keyboard? How Quaint!
razno.80 madamov,
I to i dalje nije pravi multitasking.
razno.81 madamov,
Onda je i sve ono što sam ti govorio o čekanju na event pravi multitasking. Tu isto sam operativni sistem zaustavlja jedan i da je sledećem da radi. Sve je isto, ali to multitasking nije. I imaš isti efekat. Malo si me zbunio kad reče time slicing, ali to je u osnovi to. Nemam pri ruci nijednu knjigu za Windows, ali bi mi bilo dosta da prelistam poglavlje o Windows-ovom event manageru (ne znam kako nazvaše kod pendžera, tako se zove kod GEM-a, na Mac-u je Event manager toolbox) i vrlo brzo bih ti našao ekvivalent GEM funkcije evnt_multi ili Mac-ove GetNextEvent. To što oni kažu da je to navodno timeslicing ne znači da je to multitasking. Za ton ne moraš da se bojiš, uglavnom odgovaram on-line pa ti možda zbog toga tako izgleda. BTW, znam dobro kako to radi UNIX, ali WIndows (a ni GEM) to tako ne rade. Zato ti ja sve vreme i govorim da to nije pravi multitasking.
razno.82 madamov,
I više nego dovoljno. Za pravu stvar je potreban neki SPARC station (ili klon, sada ih ima prilično jeftinih, uslovno rečeno) ili barem NeXT. Ovog zadnjeg, međutim, suviše usporava to što je Jobs pošto poto želeo da prvi izbaci mašinu sa real PostScript displejom.
razno.83 dragisha,
ű> pa ti mozda zbog toga tako izgleda. BTW, znam dobro kako ű> to radi UNIX, ali WIndows (a ni GEM) to tako ne rade. ű> Zato ti ja sve vreme i govorim da to nije pravi ű> multitasking. Windows ne lici na UNIX u standardnom modu, ali 386 enhanced (sjeti se, dozvoljava izvrsavanje DOS programa) daje bas pravi multitasking. Aplikacije pojma nemaju da multitaskuju (i to je jedna od osobina pravog multitaskinga), dok kod GEMa i Windows specific aplikacija ITEKAKO znaju (moraju da znaju) da nisu same. ű> Onda je i sve ono sto sam ti govorio o cekanju na event ű> pravi multitasking. Tu isto sam operativni sistem ????????????????????? ű> zaustavlja jedan i da je sledecem da radi. Sve je Nije tacno! Svaki event driven program zavrsi obradu dogadjaja, preda kontrolu sistemu i ceka ponovo dogadjaj njemu namijenjen. OS ga NE zaustavlja. U multitaskingu OS ne ceka da mu program preda kontrolu kad 'on' (program) misli da je shodno nego uzima kontrolu i predaje je dalje kad 'on' (OS) misli da treba. dragisha
razno.84 ndragan,
/ Inače, taj "fazon" je korišćen i na UNIX-u, VMS-u, CMS-u, MULTIX-u... VMS ima nešto mnogo pametnije, što nije ni blizu seckanog vremena, nego više liči na ide_maca_oko_tebe... ko je malo ušao u algoritam, zna o čemu govorim. A za PC i Atari su sasvim dovoljni događaji/poruke. Bue_ NDragan
razno.85 madamov,
Ova poruka mi se ponovila, da nisi poslao jučerašnji exec ponovo?
razno.86 madamov,
U pravu su, moraju da vode računa da nisu same i da postoji još neko pored njih. Za fazon sa 386 enchanced nisam znao, mada ti je loš primer mogućnosti poziva DOS aplikacija. Na Mac-u ekvivalent DOS aplikaciji ne postoji (osim kad pokrenem PC emulator u jednom od prozora), ali na ST-u postoji i one se izvršavaju u posebnom prozoru (kod MultiGEM-a doduše, to nije slučaj sa običnim GEM-om koji se do sada ugrađivao u ST). Za drugi deo poruke si potpuno u pravu i to je ono što sam ja sve vreme pokušavao da kažem, da to nije pravi multitasking.
razno.87 dragisha,
ű> njih. Za fazon sa 386 enchanced nisam znao, mada ti je ű> los primer mogucnosti poziva DOS aplikacija. Na Mac-u Taj primjer sam naveo zbog toga sto su DOS aplikacije "ocit primjer" aplikacija koje nemaju pojma da jos neko s njima koristi masinu. Bolji primjer je Ventura for Windows. Aplikacija koja nije u potpunosti event driven i zbog toga zahtijeva pravi multitasking da bi mogla da se izvrsava. Vjerovatno je inzinjerima bio problem "upristojiti" VP pa su izabrali varijantu u kojoj su izmjene minimalne. dragisha
razno.88 madamov,
Isti je primer i sa TOS (Atari ekvivalent DOS-u) apliakcijama. Ni one ne znaju da još neko s njima koristi mašinu.
razno.89 bole,
AJDE CAO! ODE JA U SELO (Da me neko ne bi trazio preko mailA)
razno.90 duki,
­■ AJDE CAO! ­■ ODE JA U SELO Ajd' pa nek ti je sa srećom! :)) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.91 kole,
Da li ima neko ko živi u BGD, a pretplaćen je PC Magazine. čeleo bih da iskopiram par stranica... Pozdrav, Kole
razno.92 djnsnd,
> Da li ima neko ko živi u BGD, a pretplaćen je PC Magazine. > čeleo bih da iskopiram par stranica... Ja.
razno.93 jtitov,
Moraliste koji "ne vole" piratovani softver, molim da ne citaju poruku, jer jos nisam sreo coveka koji nije "ukrao" komercijalni softver. A poznajem ljude (racunardzije) od Dekana, profesora, pa do desetogodisnjih klinaca. Pitanje glasi: Da li neko ima telefonske brojeve insotranih (Evropskih) piratskih BBS-ova. Ako ima, i hoce da mi ih napise, bio bih mu zahvalan jer imam mogucnosti zvanja neograniceno. Pozdrav, Jura.
razno.94 dvidovic,
> Pitanje glasi: Da li neko ima telefonske brojeve > insotranih (Evropskih) piratskih BBS-ova. Ako ima, i hoce > da mi ih napise, bio bih mu zahvalan jer imam > mogucnosti zvanja neograniceno. Jos jedan interesent. R:\>ma wr dvidovic
razno.95 jtitov,
Da li se neko do sada sreo sa Bitstream fontom formata SPD. Navodno je to nov format. O cemu se radi? PS. Da li to znaci da ce sada poceti ponovno skupljanje umesto BCO, BEZ i TDF fajlova SPD fajlova??? :((
razno.96 jtitov,
Da li se neko do sada sreo sa programima za izradu porodicnog stabla? Potrebno je jednom mom drugaru neuropsihijatru radi pracenja stanja porodice kroz generacije. Video sam da takvi programi postoje na Tricklu, ali tamo nemam pristup. Moze li neko da mi pomogne? Poslao bih mu i spisak fajlova sa trikla koji "obradjuju" tu temu, odnosno ako neko vec ima takav program kod sebe, zamolio bih ga da se cujemo, pa da ga pokupim. Nije bitno da li je komercijalna verzija, jer je potrebno, u pravom smislu reci, za demonstraciju "moci", a ne za piratovanje. Pozdrav, Jura.
razno.97 drpr,
-> porodice kroz generacije. Video sam da takvi -> programi postoje na Tricklu, ali tamo nemam -> pristup. Moze li neko da mi pomogne? Poslao bih -> mu i spisak fajlova sa trikla koji "obradjuju" -> tu temu, odnosno ako neko vec ima takav program -> kod sebe, zamolio bih ga da se cujemo, pa da ga -> pokupim. Nije bitno Ima program se zove Bradrs Kiper ali je meni lično bio komplikovan pa ga nisam koristio (elem nemam ni toliku familiju) potraži od nekoga mislim da squsovac ili banex možda imaju ako ih znaš itd.. cope
razno.98 squsovac,
> Ima program se zove Bradrs Kiper ali je meni lično bio > komplikovan pa ga nisam koristio (elem nemam ni toliku > familiju) potraži od nekoga mislim da squsovac ili banex > možda imaju ako ih znaš itd.. Imam ga negde, ali mi je beskoristan. Naime, ja kao i svaki drugi "poreklom Crnogorac" (ono poreklom je važno, jer ne nosim eleze trenerku, dva prsta debeo zlatni lanac, prsten i sl) imam prilično veliko stablo koje program slabo kapira. Preporučujem, Autocad i A0 ploter.
razno.99 spantic,
> Da li se neko do sada sreo sa programima za izradu > porodicnog stabla? Ja sam probao jedan takav program, hvala Nikoli, ali nisam bio baš oduševljen.
razno.100 nboskovic,
*> Ja sam probao jedan takav program, hvala Nikoli, ali *> nisam bio baš oduševljen. Pa s obzirom da je pokupljen sa Tricklea... (c) klap nikola
razno.101 montenegro,
> svaki drugi "poreklom Crnogorac" (ono poreklom je važno, > jer ne nosim eleze trenerku, dva prsta debeo zlatni lanac, > prsten i sl) ... Bez uopštavanja, moliću lepo. 1. Nisam "poreklom Crnogorac" već od onih sveže uvezenih :)). 2. Uglavnom nosim farmerice + karirane košulje. 3. Lančić imadem, nije baš tako debeo, poklon od majke i nosi se ispod T-shirta, da se ne vidi. 4. Nosim burmu. To valjda nije ono što si mislio... Sit sitan sam dokazivanja ljudima po Beogradu da Crnogorci nisu OBAVEZNO definisani prototipom koji si ti dao. Nadam se da neću morati da i tebi ponavljam sličnu priču. > imam prilično veliko stablo koje program > slabo kapira. Preporučujem, Autocad i A0 ploter. ^^^^^^^^^ Mašala, kućiću i odžakoviću. Ja bih ipak probao dotični program. Ako je SW ili PD i ako nije previše velik, budi ljubazan i šalji.
razno.102 montenegro,
> svaki drugi "poreklom Crnogorac" (ono poreklom je važno, > jer ne nosim eleze trenerku, dva prsta debeo zlatni lanac, > prsten i sl) ... Bez uopštavanja, moliću lepo. 1. Nisam "poreklom Crnogorac" već od onih sveže uvezenih :)). 2. Uglavnom nosim farmerice + karirane košulje. 3. Lančić imadem, nije baš tako debeo, poklon od majke i nosi se ispod T-shirta, da se ne vidi. 4. Nosim burmu. To valjda nije ono što si mislio... Sit sitan sam dokazivanja ljudima po Beogradu da Crnogorci nisu OBAVEZNO definisani prototipom koji si ti dao. Nadam se da neću morati da i tebi ponavljam sličnu priču. > imam prilično veliko stablo koje program > slabo kapira. Preporučujem, Autocad i A0 ploter. ^^^^^^^^^ Mašala, kućiću i odžakoviću. Ja bih ipak probao dotični program. Ako je SW ili PD i ako nije previše velik, budi ljubazan i šalji.
razno.103 madamov,
Dupli exec. Pazi ubuduće.
razno.104 ndragan,
/ Da li se neko do sada sreo sa programima za izradu porodicnog stabla? Koja koincidencija! Upravo sam juče razmišljao o tome. Imam neke slične modele u nekim našim programima, i mislim da je najveći problem logička kontrola podataka i kako odštampati stablo. Zovni me u firmu, ako hoćeš da pravimo po željama nešto; ako misliš nešto demo pa na brzinu... valjda će neko drugi naći. Bue_ NDragan
razno.105 bole,
CENTRALE ZEZAJU VEc jedno 10-tak dana zovem sezam i on se javlja (zvoni) ali nikako da uspostavim vezu, i tako jednog dana kada sam se vratio iz skole sa svojim drugom (normalno cvece je cvetalo, sunce sijalo, ali je kasnije pala i kisa), na pamet mi je pala cigla (zezam se, pala mi je papuca) i dosetio sam se da dam MANUAL DIAL i zove 011 648 899 i gle cuda, dobih ja i sezam, onda sam doso u konf. orka i na piso pricu.... CAO Pisac (:) Bolje
razno.106 tesloni,
> CENTRALE ZEZAJU Ma jok brate .... Trebaš samo biti dovoljno uporan .... ( minimum 22 puta okreneš pa onda konačno dobiješ ) ... :> Tesloni <:
razno.107 bole,
oces! evo sada je to ispravljeno!
razno.108 bole,
Otkacili nas Austrijanci Svi oni koji koriste UBBG ili tako neki cvor (citaj dejanr...) znaju da su nas austrijanci (namerno malo a) otkacili, tako da nema vise sa Trickla zmodem source, novi gsz, dsz i ostali programi koje odatle skidaju i stavljaju na Sezam (namerno veliko S) Toliko od mene!
razno.109 dejanr,
>> Svi oni koji koriste UBBG ili tako neki cvor (citaj dejanr...) >> znaju da su nas austrijanci (namerno malo a) otkacili... O ovome se već danima diskutuje u konferenciji komunikacije.
razno.110 imandic,
Tako je,ali nisam se usudio da pratim conf komunikacije pre nego sto mi bole ne potvrdi da su nasustrijanci otkacili ;)
razno.111 bdm.,
Da li ima neko uputstvo za SHARP-ov PC-1403? BDM.
razno.112 squsovac,
> Da li ima neko uputstvo za SHARP-ov PC-1403? Ima.
razno.113 madamov,
>>Da li ima neko uputstvo za SHARP-ov PC-1403? Imam ja ono što sam dobio uz njega. Šta ti treba?
razno.114 bdm.,
## Imam ja ono sto sam dobio uz njega. Sta ti treba? Hvala. Nije za mene vec za druga pa moze da se cujem snjime i posle par pitanja na mail? BDM.
razno.115 madamov,
Može, javi se. Napominjem da je uputstvo na engleskom jer sam Sharpića kupio u Singapuru.
razno.116 zormi,
Evo još jednog Spectrum Emulatora... Ima i Manic Miner-a.
razno.117 ljubisha,
Da li na SEZAM-u postoji neko ko igra tzv. FRP igre ali ne na kompjuteru nego sa "živim" ljudima, tzv. on-board igre. To su igre u kojima svaki igrač predstavlja po jednog junaka a svi oni zajedno lutaju po nekoj zemlji bestragiji radeći razne lepe i loše stvari. Neke od tih igara su: DAS SCHWARZE AUGE (ili ti na srpskom CRNO OKO), ADVANCED DUNGEONS AND DRAGONS, WAR IN THE MIDDLE EARTH i mnoge druge. Molio bih zainteresovane da ostave poruku ili se jave na "mail ljubisha". pozdrav STefan
razno.118 wizard,
>> Evo još jednog Spectrum Emulatora... Ima i Manic Miner-a. Reci nešto više. Jel bolji od onog JPP? Ujedno bih zamolio one koje imaju neke programe za Spectrum-a koji idu u JPP da ih, ako im nije teško (a ne bi trebalo, s obzirom na dužinu), pošalju ili ovde ili meni na MAIL. Barem nekoliko. :) <<nenad<<
razno.119 nkbog,
rep PC.OS:4.717 >> Autor ne garantuje pravilno izvrsavanje ovih programa, niti grantuje >> tacnost i preciznost datih fontova, niti se smatra odgovornim za svu >> direktnu ili posrednu stetu nastalu usled koriscenja ovih datoteka. > Je li ovo greska, ili je autor programa (winyufon.zip, prikacen uz poruku > PC.OS 4.714) ove redove planirano uvrstio u pogledaj.me fajl koji prati > pomenuti program? Ne, nije greska. Da, planirano su uvrsteni ovi redovi. Jednostavno, slicna recenica uvek pise u mojim uputstvima. Ponekad, jedino, kod programa koje prodajem stoji i ogranicena garancija koja obavezuje autora (t.j. mene) da ukoliko program ne radi, ucini sve u svojim mogucnostima da omoguci maksimalno korektan rad programa (pri cemu ovo vazi samo odredjeno vreme, i samo ako kupac tako nesto trazi - to se placa...). Uzmi na primer, da dodje do glitcha pri uvecanju PC brojaca 80x86 (to niko ne moze utvrditi, i malo je verovatno), usled toga program skoci na krajnje bezvezno mesto u memoriji (koje moze biti i u okviru mog programa) i da rezultuje karambolom. Sem toga, nesto slicno pise i za DOS i za Windows. Kako ja mogu da garantujem da je moj program korektan na necemu sto nije garantovano korektno??? Sto se drugog stava tice (koga ovde namerno ne citiram): Prilicno je uobicajena pojava da autori PD programa u svojim programima ili uputstvima ostavljaju neke svoje stavove (religijske, moralne ili politicke). Osim toga, ja moje programe uvek posvecujem nekome (obicno devojci ili porodici). Fontovi su, kao sto pise, i posveceni nekome meni dragom. A paket u celosti (znaci ne pojedini delovi) je posvecen necemu u sta ja verujem. Ukoliko neko u to ne veruje, ne branim mu, a sigurno mu necu braniti ni da koristi ovaj paket, cak, bicu srecan, ako i njima ovaj paket bude odgovarao :-) Osim toga, ne vidim razlog da neko ne koristi neki program zato sto autor toga programa ima drugacije politicke stavove: to je kao: "ne voziti folksvagen-bubu jer su ga projektovali nacisticki inzenjeri". Inace, fontovi kod mene rade vec mesec dana po 3-5 sati dnevno bez problema. I ne obaziru se na politicke stavove korisnika (ni ovo garantujem - ako prolijete sampanjac po racunaru, ko zna...;-) ). NB.
razno.120 dsoskic,
> Osim toga, ne vidim razlog da neko ne koristi neki program > zato sto autor toga programa ima drugacije politicke > stavove: to je kao: "ne voziti folksvagen-bubu jer su ga > projektovali nacisticki inzenjeri". Ne samo fv-bubu, nego i BMW i Benz, a picu da pojedemo ili da slušamo Pavarotija u obzir ne dolazi to su fašisti projektovali, ni PC a ni Coca-Cola, znaš to su oni truli što nas mrze, a bogami ni Levis(farmrke) a ni Reebok (patike) nam u ovi esperimenat ne tribaju. Sasvim si u pravu, s obzirom da je sad momentalno (nadam se da neće još dugo, ni on a onda ni oni) ceo svet protiv nas nama ništa drugo ne bi preostalo nego da kuckamo po Ei tastaturi na Ei računaru (ako i struje bude bilo), da se vozimo GSP-om (ako nafte ne bude bilo onda Trolebusom, uh zaboravih da on ide na struju) jer love nemamo za čorbu (čak ni za riblju, tako da nam ni jugo ni lada ni 101 u ovi esperimenat ne tribaju). Opet će da budu u modi ruski kompjuter tzv. brojanice (ni struja ne ..) a i za zdravlje je dobro ići peške. &"<8&$#..*!?/=+ŠĐĆž! U stvari on sve to i radi za naše zdravlje........................ Pozdrav, Danko p.s. ova poruka baš nikakve veze sa dotičnim programom...... al ima sa onom ne citiranom rečenicom
razno.121 kzoran,
>> Sasvim si u pravu, s obzirom da je sad momentalno (nadam se >> da neće još dugo, ni on a onda ni oni) ceo svet protiv nas >> nama ništa drugo ne bi preostalo nego da kuckamo po Ei tastaturi >> na Ei računaru (ako i struje bude bilo), da se vozimo GSP-om >> (ako nafte ne bude bilo onda Trolebusom, uh zaboravih da on ide >> na struju) jer love nemamo za čorbu (čak ni za riblju, tako >> da nam ni jugo ni lada ni 101 u ovi esperimenat ne tribaju). >> Opet će da budu u modi ruski kompjuter tzv. brojanice (ni struja >> ne ..) a i za zdravlje je dobro ići peške. &"<8&$#..*!?/=+ŠĐĆž! >> U stvari on sve to i radi za naše zdravlje........................ Namerno sam malo sačekao sa komentarom da vidim dokle ćete stići. I moram priznati da ste daleko premašili sva moja očekivanja. Samo da vas podsetim - u mojoj prvoj poruci kojom je ova diskusija započela rekao sam: "Jedino što znam je da ovaj paket nisam smeo da startujem iz NAJMANJE DVA RAZLOGA, od kojih jedan tematski ne spada u ovu konferenciju, a drugi je valjda više nego očigledan." Bez komentara! Pozdrav, Zoran.
razno.122 dsoskic,
> Namerno sam malo sačekao sa komentarom da vidim dokle ćete stići. I moram """"""""""""""""""""" > priznati da ste daleko premašili sva moja očekivanja. > Bez komentara! """" """"""""""""" ???? Vaša ???? Pa i nema komentara, slažem se sa Vama u potpunosti. """" Pozdrav, Danko p.s. ;)
razno.123 kzoran,
Predlazem da se na Sezam-u uvede neka vrsta nagradne igre za najelokventniju, najinteresantniju, najduhovitiju, i uopšte naj poruku u toku meseca. Dajem odmah i predlog da to bude poruka iz ove konferencije pod brojem 14.122, koju, za one koji su je propustili, prenosim u celini: ---------------------------------------------------------------------------- > Namerno sam malo sačekao sa komentarom da vidim dokle ćete stići. I moram """"""""""""""""""""" > priznati da ste daleko premašili sva moja očekivanja. > Bez komentara! """" """"""""""""" ???? Vaša ???? Pa i nema komentara, slažem se sa Vama u potpunosti. """" Pozdrav, Danko p.s. ;) ---------------------------------------------------------------------------- Mislim da rečitost elokvencije i snagu argumenata ove poruke ne treba posebno podvlačiti, a što se duhovitosti tiče, onaj široki osmeh na kraju me oborio sa nogu. Pozdrav, Zoran.
razno.124 todorp,
Ovo je odgovor na Vicevi 13.218 > :))))))))))))))) Ma gde to iscupa? Nije valjda da je pamtis. > :))))))))))))) Sredjivao orman pa naisao na staru pionirsku knizicu.Zablude iz detinjstva :)) Pozdrav od Todora.
razno.125 dsoskic,
> Predlazem da se na Sezam-u uvede neka vrsta nagradne igre Ne znam jel Vi to meni predlažete ili ostalima, ubuduće koristite konferenciju SEZAM i temu PREDLOZI (umesto reply-a na moj odgovor Vama koji sa Vašim novim predlogom baš i nema puno veze). Tamo se predlaže da se nešto na sezamu uvede ili ne. Ako ste Vi u poruci našli nešto smešno, dobro, nek Vam bude. Pozdrav, Danko p.s. Vama ni nije bila upućena prva poruka, Ne vidim razlog što se Vi uzbuđujete. A ukoliko već imate vremena na pretek i različito mišljenje od moga, onda lepo stavku po stavku, koja vam se ne čini ispravnom ili je niste dobro razumeli, obrazložite i kažite Vaše mišljenje.
razno.126 kzoran,
>> Ne vidim razlog što se Vi uzbuđujete. Upravo tako. Sve je ovo bilo nepotrebno i Nama :) i Vama. I zato - resign ORKA.1 Pozdrav, Zoran.
razno.127 dsoskic,
> I zato - resign ORKA.1 Nije valjda dotle došlo, :( :( Pozdrav, Danko
razno.128 djnsnd,
Da li neko ima neki program za merenje IQ faktora (test inteligencije)? Djn
razno.129 kuzma,
Bio je neki program za Windows-e zakacen uz poruku 4.373 u konferenciji PC.OS:windows. Probao sam ga i nije los (na Engl.) mada nije nista ekstra.
razno.130 dsoskic,
> Da li neko ima neki program za merenje IQ faktora (test > inteligencije)? Ima, a ima i na fenix-u (ali za Win) i nije ništa specijalan. Ako neko zna neki IQ TEST za Dos, nek javi Pozdrav, Danko
razno.131 imandic,
Ja :)))))) (imao pa obrisao)_ I nije za WINDOWS neko za DOS,ja skinuo sa FENIXA i radilo pod DOS-om.
razno.132 todorp,
Pogledaj mail. Pozdrav od Todora.
razno.133 dsoskic,
> Pogledaj mail. Hvala, Pozdrav, Danko
razno.134 zormi,
Malo nostalgije za stare kompjuteraše: Soft emulator "prvog kompletnog personalnog računara kojim možete projektovati i nuklearnu centralu" - SINCLAIR ZX81! Tu je i nekoliko programa. xtndr064.zip
razno.135 pele,
#} Tu je i nekoliko programa. A jel ima igricu Manic Miner?
razno.137 todorp,
> A jel ima igricu Manic Miner? Za ZX81 tesko da je napisana ili sam ja u teskoj zabludi. Pozdrav od Todora. ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina.
razno.138 badboy,
Imam stampac Star LC-10 COlour Ima neko isti stampac? Meni ne izvrsava sve komande iz knjizice:((((( Cekam odgovor....(Mogu odg. i vlasnici crnobelog st.)
razno.139 jtitov,
Da li je neko u direktnoj veze sa nasom firmom MZ Computers (mislim, da li ima tamo prijatelje, drugare, poznanike, itd)? Naime, dobio sam od njih ljubazno pismo oko ponude za ugradnju YU karaktera u Epson stampace, a cini mi se da ih JA nisam prvi kontaktirao, pa tek da pitam kako su saznali sta mi treba.
razno.140 kuzma,
> ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina. I meni :))))))
razno.141 lucas,
++> ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina. Kao i meni (kakva je samo grafika bila) :)
razno.142 mladenp,
> ++> ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina. > > Kao i meni (kakva je samo grafika bila) :) A tek šah... To je bio jedini program kojeg sam mogao da pobedim (najniži nivo, razume se :)
razno.143 imandic,
Ja sam bez muke pobedjivao na 2 od 10(cinimi se?)
razno.144 ndragan,
/ kako su saznali sta mi treba. Neko sa sezama radi tamo?
razno.145 jtitov,
> A tek sah... To je bio jedini program kojeg sam > mogao da pobedim (najnizi nivo, razume se :) Svaka cast na iskrenosti! (Inace na Sezamu su sve neki Karpovi, Kapablanke, Fiseri). Koga god da pitas "jel' igras sah sa racunarom", odgovor je "ma sta da se mucim, razbijem ga uvek". Malo sutra...
razno.146 mladenp,
>> A tek sah... To je bio jedini program kojeg sam >> mogao da pobedim (najnizi nivo, razume se :) > > Svaka cast na iskrenosti! (Inace na Sezamu su sve neki > Karpovi, Kapablanke, Fiseri). Koga god da pitas "jel' > igras sah sa racunarom", odgovor je "ma sta da se mucim, > razbijem ga uvek". Malo sutra... Ma razbio bih ja njega i na prvom nivou, ali kasno sam primetio da vara (pomeri pešaka za dva polja u jednom potezu). Još kasnije sam saznao za uzimanje "an pasan". :))
razno.147 pele,
#} Svaka cast na iskrenosti! (Inace na Sezamu su sve neki #} Karpovi, Kapablanke, Fiseri). Koga god da pitas "jel' #} igras sah sa racunarom", odgovor je "ma sta da se mucim, #} razbijem ga uvek". Malo sutra... Pa nego!I ja sam uspevao da rasturim i najjace sahovske programe. Krenem da igram i kao crni i kao beli stim da og jedno 5-6 belih piona napravim dame i pojedem crnome topove,lovce i damu pa ga onda pustim da igra normalno.S tom forom sam ga uglavnom dobijao ;))
razno.148 imandic,
Ja sam igrao CHESSMASTER 3000,tu sam maksimalnu vrednost(11) protivnika,smanjivao za oko 7-8 i pobedjivao... P.S Nisam igrao sam sa sobom...;>
razno.149 jtitov,
> Krenem da igram i kao crni i kao beli stim da og jedno 5-6 > belih piona napravim dame i pojedem crnome topove,lovce i > damu pa ga onda pustim da igra normalno.S tom forom sam ga > uglavnom dobijao ;)) E, za ovo na kraju UGLAVNOM, svaka cast! :)))
razno.150 jtitov,
Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj partiji preko Sezama?
razno.151 ssokorac,
:> Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj partiji :> preko Sezama? Sto da ne?
razno.152 cacxa,
> :> Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj > partiji :> preko Sezama? > > Sto da ne? Vidim i ja ;) Otvorih grupu sah, zainteresovani ?
razno.153 vvelisavljev,
> Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj partiji preko Sezama? Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo? Možda da organizujemo neki turnir? Viktor
razno.154 jevta,
>> Otvorih grupu sah, zainteresovani ? Yes!
razno.155 jtitov,
> Otvorih grupu sah, zainteresovani ? Naravski! Ala cemo da cepamo sah...
razno.156 jtitov,
> Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo? Mozda > da organizujemo neki turnir? Da, turnir, ali preko Sezama. Kao dopisni sah. Znaci da se "uparimo" (bolje bi bilo da se Oparimo), pa da odredimo ko je beli/crni, pa da saljemo poteze u conf. Tako ce biti (mozda) zanimljivo i drugima, a ne da se zatvaramo po grupama. Mislim da su te grupe u stvari veliki promasaj Sezama. Kome se ne svidja neka prica po konferencijama neka stavi resign. Opet, ako se zainteresuje za neku temu, moze vrlo lako da je "otvori" i nastavi pracenje.
razno.157 siki,
> u conf. Tako ce biti (mozda) zanimljivo i drugima, a ne da > se zatvaramo po grupama. Mislim da su te grupe u stvari > veliki promasaj Sezama. Kome se ne Ja se sa ovim stavom slažem. Siki :)#
razno.158 ssokorac,
:> Otvorih grupu sah, zainteresovani ? Pa, moze...
razno.159 ssokorac,
:> Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo? :> Mozda da organizujemo neki turnir? Pa, mozemo u grupi, svako svakom salje poteze, igra svako svakim po dve partije (u jednoj je beli u drugoj je crni), kao dopisni sah.
razno.160 jtitov,
Moram da primetim jedan fenomen koji se javlja kod pojedinih Sezamovaca. Kada treba maznuti neki novi program, tu su prvi; kada treba prokomentarisati njegove karakteristike, nema ih nigde. Slucaj je sa novim Corel Draw 3.0. Koliko znam, mnogo ih se polomilo da dodje do njega, ali niko nije dao bar prve utiske. Sta je to sa vama ljudi??? Inace i ja sam maznuo isti. Nije instalaciona verzija, ali radi radnju. Vrlo mocno izgleda. Juce sam uspeo samo da pokrenem glavnu aplikaciju (coreldrw). Sve je savrseniji i savrseniji i doteraniji. Najzad ima i help. I nove efekte (manipulacija sa slikom). Nisam stigao da pokrenem i ostale aplikacije, jer je vec bilo 1:00 a sutra (danas) radim... Sezam-voajeri, izvucite desnu ruku iz dzepa i otkucajte neki komentar o novom softveru, koji se uprkos blokadi, probija do nas.
razno.161 drpr,
-> Da, turnir, ali preko Sezama. Kao dopisni sah. -> Znaci da se "uparimo" (bolje bi bilo da se -> Oparimo), pa da odredimo ko je beli/crni, pa da -> saljemo poteze u conf. Tako ce biti (mozda) -> zanimljivo i drugima, a ne da se zatvaramo po Evo ja se prijavljujem za šah i imam program kojim se paruju igrači na turnirima ! cope
razno.162 drpr,
Naravno mislim u grupu jer ako bi sve išlo u conf punili bi orka razno porukama koje ne bi zanimale neke ljude zato je bolja grupa! cope
razno.163 vvelisavljev,
Evo ja se prijavljujem za turnir. Ajde da stavimo rok za prijavljivanje, pa da napravimo listu i izvučemo parove. Na kom principu idu šahovski turniri ? Jel igra svako sa svakim ?
razno.164 cdragan,
> :> Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo? > :> Mozda da organizujemo neki turnir? Ja sam slab, skoro nikakav šahista, al mislim da bi bilo bolje da uživo organizujete jedan mali brzopotezni turnir ili tako nešto jer ovako može se desetiti da preterano revnosni šahisti potraže malko pomoći od ChessMastera i ostalih srodnih programa ;) pozdrav _dragan_ P.S. Neću u grupu šah. :)
razno.165 jtitov,
> Evo ja se prijavljujem za turnir. Ajde da stavimo rok za > prijavljivanje, pa da napravimo listu i izvucemo parove. > Na kom principu idu Moderator grupe SAH neka odredi pravila, rok za prijavljivanje, ko sa kim igra i da li poteze saljemo u grupu ili u conf. Moglo bi da se pocne od ponedeljka...
razno.166 jtitov,
> bolje da uzivo organizujete jedan mali brzopotezni turnir Mislim da je to neizvodljivo. Saobracajne veze ocajne, poslovne obaveze tokom dana, stanovanje van Bgd-a itd. Mozda jednog dana... Ja sam i dalje za dopisni sah. Mislim da bi i ta aktivnost povecala rejting Sezamu. Da li neko zna da se na nekom BBS-u igra sah? Zamisli naslov u novinama: Sah preko elektronske poste; Mladi kompjuteristi Beograda prednjace u stednji papira; Strani agenti razmenjuju sifre preko elektronske poste. > ili tako nesto jer ovako moze se desetiti da preterano > revnosni sahisti potraze malko pomoci od ChessMastera i > ostalih srodnih programa ;) Pa, prevaranata svuda ima. Verovatno i medju nama. A da bi CM3000 (ili neki drugi) odigrao stvarno dobar potez, treba da "razmislja" bar ceo dan. Ko zeli da mu racunar bude zauzet 24h da bi odigrao JEDAN potez i mozda na kraju i izgubio partiju, pa neka mu je alal...
razno.167 imandic,
>> Strani agenti razmenjuju sifre preko elektronske poste. :)))))))))))) To bi bio zaista dobar naslov,jos samo da nam objave i imena.
razno.168 ssokorac,
:> Pa, prevaranata svuda ima. Verovatno i medju nama. A da :> bi CM3000 (ili neki drugi) odigrao stvarno dobar potez, :> treba da "razmislja" bar ceo dan. Ko zeli da mu racunar :> bude zauzet 24h da bi odigrao JEDAN potez i mozda na Uze mi rec iz usta. :) Inace, po pravilima dopisnog saha dozvoljeno je koristiti literaturu...:) Jos kad bi prodavali CM3000 kao knjigu...;)
razno.170 drpr,
I ja se prijavljujem za turnir i imam prg za parovanje ko na pravom turniru. Što se tiče CM3000 sve je dozvoljeno u dopisnom šahu tako da i to ipak ako obojica koriste CM može da dođe do remija znači ako ideš na pobedu udri bez CM -a :))) cope
razno.171 miroslavn,
I ja se prijavljujem za šah..... (ako još ima mesta u grupi......ja bih unutra....) Miroslav
razno.172 angel,
Slažem se. Ubacite i mene. Mogli bi da nastavimo diskusiju u EXTRA.SPORT Pozdrav! ADejan
razno.173 montenegro,
> Na kom principu idu šahovski turniri ? Jel igra svako sa > svakim ? Ponekada, ako broj igrača nije prevelik. Međutim, u šahovskom svetu su veoma česti i turniri sa veoma velikim brojem igrača. Tada se primenjuje popularni "Švajcarac". Da probam da malo opišem (po sećanju) tu metodu određivanja parova. Unapred se odredi koliko će se kola igrati (9 je lep broj). Igrači izvuku svoje turnirske brojeve. Prvo kolo se igra tako da su parovi: 1-2, 3-4 ... pri čemu bele imaju neparni turnirski brojevi. U sledećim kolima se pravi tabela po plasmanu, igrači sa istim brojem bodova se ređaju po turnirskim brojevima. Uparivanje počinje od prvoplasiranog, od drugoplasiranog na dole, traži se onaj koji još nije igrao sa njime. Bele figure dobija onaj koji je sa istima igrao manje puta. Ako su obojica imali isti broj puta bele, ide se unazad do prvog diskontinuiteta. Ako je i to isto, bele dobija onaj koji je bolje plasiran. Dalje se ide iterativno, primenjujući unapred opisan postupak. Na kraju se može desiti da ostanu dva igrača koji su već igrali. Za razrešavanje ove situacije koriste se različite metode, a najpopularnija je ona koja se zove "Proširena Jugoslovenska varijanta":). Poslednji spareni parovi se rasparuju, pa se iteracija sprovodi opet. Toliko o metodi uparivanja. Interesantno je da Švajcarac zna da često da mnogo igrača sa istim brojem poena. Tada se redosled određuje po "Buholc"-u. Ideja: sabira se broj poena svih protivnika koje ste pobedili na turniru, za protivnike sa kojima ste igrali remi uzima se polovina njihovog broja poena. Toliko, nadam se da sam dao neko objašnjenje. Interesantno je da je čitav postupak ko stvoren za računar :). Unapred se izvinjavam ako sam negde pogrešio, na šahovskim turnirima sam prestao da učestvujem sa 16 godina (eh, te lepe godine ;). Mada i ja volim šah, nisam siguran da će ova dopisna varijanta uspeti. Da li ste svesni da će vam partija trajati stotinak dana (u proseku, pretpostavimo 50-tak poteza)? Šta ako neki protivnik bude sprečen da se javlja na Sezam (spali mu, nedajbože, sveti Ilija Gromovnik modem :)?
razno.174 imandic,
>>(spali mu,nedajboze, sveti Ilija Gromovnik modem :) Pa kad vec navaljujes...;>
razno.176 ssokorac,
:> I ja se prijavljujem za turnir i imam prg za parovanje :> ko na pravom turniru. Pa, ako igramo svako sa svakim sta ce mi tu program? :) A i ako igramo svajcarac, nema nas toliko mnogo da nam treba program, ajd' da nas je 100, ali ovako...:)
razno.177 ssokorac,
:> Unapred se odredi koliko ce se kola igrati (9 je lep :> broj). Ali je 6 najcesce. :) :> iterativno, primenjujuci unapred opisan postupak. Na :> kraju se moze desiti da ostanu dva igraca koji su vec :> igrali. Za razresavanje ove situacije koriste se :> razlicite metode, a najpopularnija je ona koja se zove :> "Prosirena Jugoslovenska varijanta":). Poslednji 'pjv' :) ne slu`i za to rasparivanje vec za celo parovanje, po njoj se paruju 1. igrac sa najvise bodova pa drugi igrac sa toliko bodova itd. pa onda ispocetka se paruju igraci sa istim brojem bodova. Takodje postoji i Jugoslovenska Kruzna varijanta :) gde se kad se iscrpe svi igraci sa jednim brojem brodova ide odmah na sledeceg sa manjim brojem brodova a ne od pocetka kao u prosloj. :> odreduje po "Buholc"-u. Ideja: sabira se broj poena svih :> protivnika koje ste pobedili na turniru, za protivnike :> sa kojima ste igrali Ako je i to jednako onda se racuna ko je manji broj puta bio beli...
razno.178 dnikolic,
>>> se zatvaramo po grupama. Mislim da su te grupe u stvari >>> veliki promasaj Sezama. Kome se ne Lako je vama, beogradjanima. Prosetate par stotina metara i programi su tu. dn
razno.179 nbatocanin,
> CM3000 od mene mozes uvek da dobijes. Koji program u toj klasi važi za najbolji i da li ga neko ima?
razno.180 ndragan,
/ Evo ja se prijavljujem za šah i imam program kojim se paruju / igrači na turnirima ! Bez mene, za šah sam poluinteligentni kibicer, a za parenje... radije bez programa.
razno.181 ndragan,
/ Mislim da je to neizvodljivo. Saobracajne veze ocajne, poslovne A čemu inače služi čet?
razno.182 jtitov,
Da li neko poseduje ili zna dobru formulu za preracunavanje datuma u "broj dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz koga bi moglo da se izracuna koji je dan, a takodje i da se na taj broj dodaju/oduzimaju dani i posle opet iz tog broja dobije datum. Takodje, bilo bi pozeljno da formula vazi od -ý do +ý.
razno.183 madamov,
Formula ili algoritam sigurno postoji, jer je skup svih datuma prebrojiv, tj. može se uspostaviti uzajamno jednoznačno preslikavanje između ovog i skupa prirodnih brojeva. Jedan primer takvog preslikavanja je tzv. TOS date & time format na ST-u. Funkcija Gettime vraća long, znači 4 bajta čiji bitovi su raspoređeni ovako: 0 - 4 2*sekunde (interval 0-30) 5 - 10 minuti (interval 0-60) 11 - 15 sati (interval 0-24) 16 - 20 dan u mesecu (interval 1-31) 21 - 24 mesec (interval 1-12) 25 - 31 godina od 1980. (interval 0-119) Ne znam da li će ti mnogo pomoći, ali eto da imaš bar neki primer. Time ti ne treba, pa ceo long možeš da iskoristiš samo za datum, odnosno da ti bitovi 0-5 budu za dan u mesecu, 6-9 za mesec, a 10-31 za godinu.
razno.184 vbole,
> Da li neko poseduje ili zna dobru formulza preracunavanje datuma u > "broj dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz > koga bi moglo da se izracuna koji je dan, a takodje i da se na taj broj > dodaju/oduzimaju dani i posle opet iz tog broja dobije datum. Takodje, > bilo bi pozeljno da formula vazi od -ý do +ý. Evo ti jedan uprosceni algoritam, racuna od 1/1/00 do kraja sveta. Postupak je sledeci: 1) Rastavi datum na dan,mesec i godinu 2) Proveri dan ( 0 < dan 31 ) 3) Proveri mesec ( 0 < mes 12 ) 4) Proveri godinu( god 0 ) Pa kaze: ┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ broj:=dan - 1 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤ │ Pozovi Broj_Dana ; vraca broj dana od 1/1/00 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤ │ dan_u_nedelji:=broj MOD 7 ; 0:=nedelja, 1:=ponedeljak... │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ ╔═════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ Broj_Dana ║ Ă═════════════════════════════════════════════════════════════════════════Á │broj:=broj + 31 * (mes-1) ; dodaj protekle mesece │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤ │broj:=broj + 365 * god ; dodaj protekle godine │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤ │ da / mes > 2 / ne │ ├─────────────────────────────────┬───────────────────────────────────────┤ │broj:=broj - INT(.4*mes + 2.3) │ god:=god - 1 │ ├─────────────────────────────────┼───────────────────────────────────────┤ │ │ da / god < 0 / ne │ │ ├──────────────────┬────────────────────┤ │ │ god:=god +1 │ │ ├─────────────────────────────────┴──────────────────┴────────────────────┤ │broj:=broj + INT(god/4) ; dodaj prestupne godine │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼ │broj:=broj - INT(((god/100)+1) * .75 ; oduzmi, ako nisu deljive sa 400 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤ │RETURN ; vrati se nazad sa brojem dana │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ I malo teorije uz ovo: Uprosceno mozemo da kazemo da godina ima 365 dana i 12 meseci, da mesec ima 31 dan i da je to tacno za 7 meseci u svakoj godini i 3/4 godina koje su prosle od 1/1/00 ( A Biblija kaze da se tada rodio Isus ). Svaka godina koja je deljiva sa 4 je prestupna, izuzetak su godine koje se zavrsavaju sa 00.Te godine su samo onda prestupne, ako su deljive sa 400. Sve to vazi od 15/10/1582. Ako uzmemo da svaki mesec ima 31 dan, onda se, zavisno od datuma, ovim al- goritmom dobija minimalno 3 ( jer je februar vec uzet u obzir ) i maksimalno 7 dana ( 4 meseca sa 30 dana ) vise u godini. To se izbegava formulom ( 3/7 * mes + 7/3 ), ili, posto se racuna samo ceo broj dana, sa INT( 0.4 * mes + 2.3 ). Sto se tice dodavanja dana, tu nema problema, datum dobijas tako sto broj dana podelis sa 365, iz tako dobijenih godina izvuces prestupne, taj broj oduzmes od broja dana, ponovo izracunas godinu i pomnozis sa 365, oduzmes od broja dana, izracunas mesec - ukratko, postupak je obrnut od goreopisanog, samo zamenis racunske operacije - jedino moras da pazis da postavis u startu i dan i mesec na 1...
razno.185 b.jovan,
│Da li neko poseduje ili zna dobru formulu za preracunavanje datuma u "broj │dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz koga bi │moglo da se izracuna koji je dan, a takodje i da se na taj broj │dodaju/oduzimaju dani i posle opet iz tog broja dobije datum. Takodje, bilo │bi pozeljno da formula vazi od -ý do +ý. └────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Taj "neki broj" se zove Julijanski dan. Postoji jednostavna formula koja prebacuje bilo koji kalendarski datum na julijansku vremensku skalu i obrnuto. Znaci potrebno je samo nesto malo znanja iz astronomije. (Moze i bez astronomije, ali je onda nesto komplikovanije i sporije.) Pozdrav, b.jovan P.S. Interesantno da je svojevremeno u "Racunarima", prilikom prikaza mogucnosti poslednje verzije Lotusa 123, autor clanka naveo kao jedan od najvecih kvaliteta tog programa upravo sposobnost izracunavanja broja dana izmedju dva datuma i to (zamislite :)) ) u rasponu od 100 ili 200 godina (ne secam se tacno). Danilce Markovic & Co. kada su su pre dve godine definitivno izbacili astronomiju iz svih skola u Srbiji kao glavni adut su naveli da je deci potrebnije znanje iz informatike nego astronomije. Nije pomoglo 'zapomaganje' druge strane da za opstu kulturu vazno i jedno i drugo. Mislim da je ovo lep primer koji pokazuje koja je strana bila u pravu.
razno.186 dejanr,
Evo ti procedura koja pretvara datum u apsolutni broj dana (CJ = Calendar date to Jul) i procedura koja radi obratni posao JC (Jul. to Cal.). Ove procedure potiču sa džepnih računara (HP41C, mislim da je iz PPC ROM-a) i ja ih već više godina koristim gotovo i ne misleći više o njima. Ukratko, (skoro da) garantujem da su tačne, a da li može i nekako kraće, zaista ne znam. program datumi; { KONVERZIJE DATUM<--->JULIAN DAY NO Copyright (C) 1986-1988 Dejan Ristanovic } var d,m,g: integer; function cj (d,m,g: integer): longint; var gp,izlaz: real; begin gp:=g+(m-2.85)/12.0; izlaz:=int(367*gp)-int(gp)-0.75*int(gp)+d; izlaz:=int(izlaz)-0.75*int(gp/100); izlaz:=int(izlaz)+1721115; cj:=trunc(izlaz); end; function day(d,m,g: integer): integer; begin day:=(cj(d,m,g)+1) mod 7 end; procedure jc(jdn: longint; var d,m,y: integer); var n,c,np,yp,npp,mp: longint; begin n:=jdn-1721119; c:=trunc((n-0.2)/36524.25); np:=n+c-trunc(c/4); yp:=trunc((np-0.2)/365.25); npp:=np-trunc(365.25*yp); mp:=trunc((npp-0.5)/30.6); d:=trunc(npp-30.6*mp+0.5); if mp<=9 then begin m:=mp+3; y:=yp end else begin y:=yp+1; m:=mp-9 end end; begin repeat write ('Datum (DD): '); readln (d); write ('Mesec (MM): '); readln (m); write ('Godina (YYYY): '); readln (g); writeln('Julian day = ', cj(d,m,g)); jc(cj(d,m,g),d,m,g); writeln(d,' ',m,' ',g); writeln('Dan (0=nedelja): ',day(d,m,g)); until false; end.
razno.187 jtitov,
Hvala na lepom opisu u vezi datuma, ALI... > Formula ili algoritam sigurno postoji, jer je skup svih > datuma Znam i ja da postoji, inace je ne bi ni trazio. Ja inace imam formulu koja radi od 1900 pa na dalje, ali mi treba nesto sto ce vaziti za bilo koji datum. > Ne znam da li ce ti mnogo pomoci, ali eto da imas bar neki > primer. Pa i nece mi pomoci jer mi treba FORMULA, FORMULA, ... Ipak, hvala na trudu.
razno.188 jtitov,
Hvala za opisani postupak. Provericu ga ovih dana u praksi. > I malo teorije uz ovo: Teorije uvek treba, hvala na detaljnom opisu. > Sve to vazi od 15/10/1582. Znam da je tada bila neka frka sa promenom datuma, ali znas li STVARNO sta se tada desavalo. I da li "tvoja" formula resava taj problem?
razno.189 jtitov,
> skalu i obrnuto. Znaci potrebno je samo nesto malo znanja > iz astronomije. Lepo, a da li ti znas imas tog "malo znanja iz astronomije"? Ako je odgovor potvrdan, onda pomazi. Mani teoriju... :)
razno.190 jtitov,
Zahvalnost je velika i tebi i svim koji su poslali postupak. Ala cu da se zabavljam ovih dana! :)) > posao JC (Jul. to Cal.). Ove procedure poticu sa dzepnih > racunara (HP41C, mislim da je iz PPC ROM-a) i ja ih vec I na kraju nista bez Packard-a. Eh, kada se setim da je jedan manijak uspeo da napravi program za sah za HP41CV...
razno.191 drami,
Evo sta se desilo 15. oktobra 1582.Naime julijanska godina sa trajanjem od 365,25 dana bila je duza od tropske za 11m i 14s pa je ta razlika dostizala 1 dan svakih 128 godina.Zbog ovoga umesto 21 marta kao sto je bilo u IV veku prolecna ravnodnevnica je 1582 godine pala 11 dana ranije sto je primetio papa Grgur XIII i po racunima astronoma Lilija sproveo je reformu.Tako je naredio da se sa 4. oktobra skoci na 15. oktobar 1582 i tako preskoci onih 11 dana.I dalje je ostalo da svaka cetvrta goůdina bude prestupna a od toga se izuzimaju godine kojima se zavrsavaju vekovi (2000,2100,2200,2300,2400) osim onih na kraju svakog cetvrtog veka (2000,2400,2800).
razno.192 madamov,
>>Pa i nece mi pomoci jer mi treba FORMULA, FORMULA, ... Ipak, hvala na >>trudu. teško da ćeš naći baš formulu, ali algoritama, koliko vidiš, ima dosta. B)
razno.193 vitez.koja,
-> Svaka godina koja je deljiva sa 4 je prestupna, izuzetak su godine -> koje se zavrsavaju sa 00.Te godine su samo onda prestupne, ako su -> deljive sa 400. Sve to vazi od 15/10/1582. a svaka 4000? (nije ;))) procitao sam negde.....
razno.194 dnikolic,
>> Da li neko poseduje ili zna dobru formulu za preracunavanje datuma u "broj >> dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz koga bi Meni je ovo trebalo u jednom programu, ali nije nikako moglo da se uradi samo sa formulom. Trebao mi je broj RADNIH dana, pa jos praznici i dr. Sve u svemu, ako te zanima, mogu ti poslati na mail. dn
razno.195 dejanr,
>> I na kraju nista bez Packard-a. Eh, kada se setim da je jedan manijak >> uspeo da napravi program za sah za HP41CV... Nogekako, "manijak" je bio neki Švajcarac i napravio je neverovatnu stvar. Ne mogu da se setim imena autora, ali se sećam da je program bio na toliko kartica da napuni memoriju HP41CV do *zadnjeg* bajta. Imao je dve mane. Prvu što je igrao loše, a drugu (veću) što je igra spooooro ;)) Ali bio je sjajan, svejedno. No ima još neverovatnija stvar, neki Martin Sperberg je posle napravio šah za TI59 koji, ako se dobro sećam, ima nepun kilobajt memorije! I radio je... kako tako ;)
razno.196 jtitov,
> Evo sta se desilo 15. oktobra 1582.Naime julijanska godina > sa trajanjem od HVALA!
razno.197 jtitov,
> tesko da ces naci bas formulu, ali algoritama, koliko > vidis, ima Ma da, na to sam mislio - Al-Horezmi.
razno.198 ndragan,
/ 16 - 20 dan u mesecu (interval 1-31) / 21 - 24 mesec (interval 1-12) / 25 - 31 godina od 1980. (interval 0-119) / ti bitovi 0-5 budu za dan u mesecu, 6-9 za mesec, a 10-31 za godinu. U istom tom formatu se pakuju datumi i u DOS direktoriju (TOS je kompatibilan na tom nivou); evo jedne rutine koju često koristim za stvaranje polja u bazi, daje string od dva znaka (baš ta dva, koja se tu spominju od 16. do 31. bita); zgodno je za indeksiranje. Ako baš zatreba, imao sam negde i u kobolu :). param datum priv y y=year(datum)-1980 y=max(0,y) y=min(y,128) numdatum=512*y+32*month(datum)+day(datum) low=mod(numdatum,256) hi=(numdatum-low)/256 gd=chr(hi)+chr(low) retu gd Ali mislim da nisi mislio na to, nego na apsolutni broj dana od 01.01.01 do danas; ako se potrudim da nađem, imam negde fortran rutinu (u nekoj staroj knjizi iz Rusije, prevod sa francuskog :). To što tebi treba je datumska aritmetika, a to je već ugrađeno u sve DBase kompatibilne jezike. Ako te rutina zanima, javi. Bue_ Ndragan
razno.199 ndragan,
/ broj dana podelis sa 365, iz tako dobijenih godina izvuces prestupne, Podsetio bih na presek gregorijanskog/julijanskog kalendara... pa onda godine deljive sa 100, ali ne sve...
razno.200 bearboy,
˙¨:>>> Pa i nece mi pomoci jer mi treba FORMULA, FORMULA, ... Ipak, hvala na ˙¨:>>> trudu. ˙¨:> ˙¨:> tesko da ces naci bas formulu, ali algoritama, koliko vidis, ima ˙¨:> dosta. B) A naravno, nije svejedno dal' trazis formulu 1 ili 3.... :)))
razno.201 ndragan,
/ se sa 4. oktobra skoci na 15. oktobar 1582 i tako preskoci onih 11 / dana.I dalje Nedavno sam čuo pričicu (na ns+, u onoj seriji o astronomiji što ima francuske titlove) da je dotle papa određivao datum kada će se maznuti dan iz kalendara; za taj dan je obično štimovano da bude onda kada papa treba da vrati dugove. E, taj dan tako nikad nije ni postojao. Ili se pričica odnosi baš na tih 11 dana - inače, zašto baš 4 oktobar?
razno.202 vbole,
> Ali mislim da nisi mislio na to, nego na apsolutni broj dana od > 01.01.01 do danas; ako se potrudim da nadem, imam negde fortran rutinu Mislis na 01.01.00 ?? ;)
razno.203 vbole,
> Podsetio bih na presek gregorijanskog/julijanskog kalendara... pa onda !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Zasto ?? Ozbiljno, to je greska - ti dani ne fale, oni su tu, samo lepo rasporedjeni po proteklim stolecima... > godine deljive sa 100, ali ne sve... Pa, napisao sam i to... Opet odgovaras umoran, ili pises kod musterije, pa moras da kucas na brzinu ?? ;)))
razno.205 ndragan,
/ Opet odgovaras umoran, ili pises kod musterije, pa moras da kucas na / brzinu ?? ;))) Otprilike - radim strogo iz SORa; kad zovem od mušterije ili iz firme, ustanovim da nisam prepisao poslednji egzek na disketu, pa samo skinem pad. Ako čekam na prevoz, ponekad se ubacim i u chat (mada, ko za inat, prevoz stiže upravo onog trenutka kad se zakačim na sezam ;> ). Tako mi se sad desilo da sam poslao tri poslednja egzeka u komadu. Uostalom, ZZ bi mogao da povadi to iz svoje statistike (ono ..SOR serijski_broj na početku svakog egzeka - kod mene ima po dva tri u jednom).
razno.206 nbatocanin,
Moj prijatelj Milan Dražić ima sledeći komentar u vezi rasprave o datumima: FUNCTION JULDAY (MM, ID, IYYY) PARAMETER (IGREG = 15+31*(10+12*1582)) IF (IYYY .EQ. 0) PAUSE 'Nema nulte godine' IF (IYYY .LT. 0) IYYY = IYYY+1 IF (MM .GT. 2) THEN JY = IYYY JM = MM+1 ELSE JY = IYYY - 1 JM = MM + 1 END IF JULDAY = INT (365.25*JY)+INT(30.6001*JM)+ID+1720995 IF (ID+31*(MM+12*IYYY).GE.IGREG) THEN JA = INT (0.01*JY) JULDAY = JULDAY+2-JA+INT(0.25*JA) END IF RETURN END Astronomi numerišu svaki 24-satni period koji počinje i završava u podne intedžerom zvanim Julijanski dan (Julian Day Number). Dan 2440000 počinje u podne 23.5.1968. Znajući taj broj, dan u nedelji se određuje uzimajući dan u nedelji uzimajući ostatak tog broja pri deobi sa 7. (0-ponedeljak, ... 6-nedelja) INVERZNA FUNKCIJA: SUROUTINE CALDAT (JULIAN, MM, ID, IYYY) PARAMETER (IGREG=2299161) IF(JULIAN.GE.IGREG) THEN JALPHA = INT(((JULIAN-1867216)-0.25)/36524.25) JA = JULIAN + 1 + JALPHA - INT(0.25*JALPHA) ELSE JA = JULIAN END IF JB = JA + 1524 JC = INT(6680.+((JB-2439870)-122.1)/365.25) JD = 365*JC+INT(0.25*JC) JE = INT((JB-JD)/30.6001) ID = JB-JD-INT(30.6001*JE) MM = JE-1 IF (MM .GT. 12) MM = MM - 12 IYYY = JC - 4715 IF (MM.GT.2) IYYY=IYYY-1 IF (IYYY.LE.0) IYYY=IYYY-1 RETURN END NAPOMENA NB: Ovaj tekst prekucavam sa papira i moguće je da sam pri tom negde i pogrešio. Nadam se da ćete razumeti suštinu.
razno.207 jtitov,
> NAPOMENA NB: Ovaj tekst prekucavam sa papira i moguce je > da sam pri tom negde i pogresio. Nadam se da cete razumeti > sustinu. Zahvaljujem se na prilogu. I to je (verovatno) neka Packard-ova procedura jer strasno vole onaj broj 30.6001. Gde ga samo nadjose?? :))
razno.208 dj.rainovic,
Evo jedne vesti koja će interesovati ljubitelje šaha na SEZAM-u. Vest je objavila Nedeljna BORBA (22-23. avgust 1992. godine, strana 13) žlanak: Upozorenja ne plaše Bobija ... Iz Beograda "kreće" i kompjuteski paket disketa disketa programa koji je za Fišera pripremio poznati kompjuterski stručnjak Andrija Kolundžić, ... Ja sam mislio da se virus (na SEZAM-u poznat pod imenom A.K.) ograničio samo na Prolupator.
razno.209 mradic,
Poštovani hackeri, u ovu konferenciju javljam se po preporuci zzivotica. Naime, imam jedan predlog. Molim Vas da pazljivo procitate pismo i prilogu i putem e-maila mi posaljete Vase primedbe i sugestije. Inace, ne obazirite se na prvih par imena, to su ljudi koji su me podrzali, a buduci da nameravam da od toga napravim peticiju, mozda ce i Vase ime biti u potpisu. Treba samo da procitate pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama ili mozda podrskom... Srdacan pozdrav, Momir Radic (za prijatelje i hackere pigeon). Hvala unapred! kompcent.lat
razno.210 garderp,
Ideja je dobra, treba je gurati napred. Ja sam prema takvim velikim akcijama u ovom društvu uvek skeptičan, ali uvek se treba setiti onog vica sa jevrejem koji je molio boga da dobije na lutriji, a nikada nije uplatio tiket. Dakle, podržavam predlog. Predrag (za Arape)
razno.211 mradic,
Samo tako garderpe, nisi jedini skeptican, ali sedeci i tapkajuci prstima necemo nista postici. Pozdrav Pigeon!
razno.212 dragisha,
ű> pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama ili mozda ű> podrskom... Primedba: Potpisnik 4 je car! Podrška: Skeptičan sam, ali podržavam u potpunosti. Dragiša Durić, student
razno.213 garderp,
OK, rekao sam da podržavam predlog. To je dobro i verovatno će još mnogo ljudi videti tvoj predlog, ali šta treba da se UžINI da to iz Platonovog sveta ideja pređe u vulgarni materijalizam, odnosno postane stvarnost. Malo sam se šalio, ali pitanje ostaje. Predrag (za Arape)
razno.214 spantic,
Dragisha, izvini na hostu. Odgovor za Mradića > ű> pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama ili > mozda ű> podrskom... Stvar je u tome što takav centar postoji, reč je o Beogradkoj istraživačkoj stanici. Ona radi koliko može, čitaj koliko ima opreme i finansija. Trebalo se ipak malo raspitati pre pisma. Stvar jeste za podršku ali trebalo bi insistirati na poboljšanju rada i uslova BISa.
razno.216 fric,
> Svar jeste za podršku ali trebalo bi insistirati na > poboljšanju rada i uslova BISa. Tako je, i meni je prvo BIS pao na pamet kad sam pročitao peticiju. Ako se ide van BIS-a, imalo bi smisla jedino tražiti i dobiti pristup resursima nekog slabo iskorišćenog računskog centra. Ako se ide na nabavku opreme, treba ići na BIS koji već ima ponešto od opreme, prostora, iskustva.
razno.217 mradic,
Svima koji su mi odgovorili - hvala. Svi njihovo predlozi i primedbe biće uzeti u obzir. Što se tiče BIS-a i ja sam za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je to centar za koji se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni i nacin ulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se tamo uopste radi i sl. BIS mi je spomenuo i jregasek, ali sam mu ja isto ovo odgovorio. U principu, trebalo bi ga popularizovati. Jos jednom hvala, pozdravlja vas sve Pigeon.
razno.218 mmarkov,
>> ű> pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama >> ili mozda ű> podrskom... >> >> Primedba: Potpisnik 4 je car! Ja baš mislim da bi to potpisnik broj 4 rado iskoristio u svrhu lične promocije, tj. da bi svom imenu uz 'eminentni računarski stručnjak', mogao da doda i 'jedan od osnivača Beogradskog Informatičkog Centra', ili nešto u tom stilu. Dakle, u principu je ideja dobra, ali postoji prevelika mogućnost zloupotrebe.
razno.219 prvul,
ŮŠto se tiče BIS-a i ja sam za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je to Ůcentar za koji se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni i nacin Ůulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se tamo uopste radi i Ůsl. BIS mi je spomenuo i jregasek, ali sam mu ja isto ovo odgovorio. Ů▄▄▄ Ako se ovako nastavi nikada i neće biti centra u BG. Ako nadležni i podrže tvoju ideju o nekom ne-BIS centru, isti će proći isto kao BIS svojevremeno. Strašno je glupo uvek počinjati iznova. BIS je osnovan sa istom svrhom kao što bi bio taj "tvoj" centar, i vidiš šta se dešava sa njim. Retko ko je čuo za njega. Problem je u tome što 1) svako hoće "svoj" centar 2) vlasti izgleda strašno vole da OSNIVAJU centre za rad sa mladima, talentovanima itd. Ovo je zato što vest o osnivanju bude emitovana i na TV i na radiju itd. Međutim, svaka institucija ovoga tipa zahteva i neki izvor finansiranja. Tu dolaze problemi: niko neće dati pare ako nigde ne bude objavljeno da je dao pare (ili ako ne postoji neki drugi interes). Plašim se da bi gradska vlast (ili kojoj se već obraćaš) mogla i dati početni "impuls" ovakvom jednom projektu, ali kasnije bi bilo "nema para" itd. Osim BIS, postoji i Istraživačku Stanica u Petnici (kod Valjeva). Ali ISP radi već preko deset godina i to vrlo uspešno. Ali kako je to postignuto, to je priča za sebe.
razno.220 prvul,
ŮJa baš mislim da bi to potpisnik broj 4 rado iskoristio u svrhu lične Ůpromocije, tj. da bi svom imenu uz 'eminentni računarski stručnjak', Ůmogao da doda i 'jedan od osnivača Beogradskog Informatičkog Centra', Ů▄▄ Slično mišljenje i ovde. Kada sm pročitao tekst predloga, ponadao sam se da se eto pojavio neko ko će "gurati" takvu jednu stvar, a bez nečijeg intenzivnog zalaganja nema ništa od celog projekta. Međutim, kada sam stigao do 4. potpisnika, nešto mi je postalo sumnjivo. To je čovek koji izgleda koristi svaku priliku kako bi ispao što veći "stručnjak". Sada mislim da bi taj projekat najverovatnije poslužio za reklamu nekoliko imena, digla bi se velika frka oko toga, a onda bi ostao Centar koji bi imao rukovodstvo, nešto opreme i ništa više.
razno.221 spantic,
> Svima koji su mi odgovorili - hvala. Svi njihovo predlozi > i primedbe biće uzeti u obzir. Što se tiče BIS-a i ja sam > za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je to centar za koji > se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni i nacin > ulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se > tamo uopste radi i Ništa od svega toga nije misteriozno. Za BIS se čulo. Postoji jako dobra saradnja sa školama i stalno održavaju tečajeve. Sad pošto to JAKO zanima TV, radio i novine nije ni čudo kako se zna. Mada kažem, da ne grešim dušu, povremeno i jave nešto.
razno.222 dejanr,
>> Što se tiče BIS-a i ja sam za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je >> to centar za koji se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni >> i nacin ulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se >> tamo uopste radi... Što se tiče BIS-a, preporučio bih ti da se jednom nađeš sa Bojanom Zanoškarom (ne znam koordinate gde bi ga našao pa ti savetujem da svratiš do RC Studentskog protesta, garant je tamo ;) koji je nekada davno pokušavao tamo da osnuje kompjutersku sekciju. žak je i naš Klub programera trebalo da se integriše u BIS, pa smo jedno vreme držali sastanke u Domu omladine. U svakom slučaju, Bojan je "krv propljuvao" oko tog BIS-a i najzad ga je napustio, ali sigurno ima puno iskustava šta se sve može uraditi i kakvi su glavni problemi. Verovatno ćete se i u ovoj akciji suočiti sa sličnim problemima, pa nije loše znati više o njima pre no što se ispolje.
razno.223 mradic,
Hi! Hvala na odgovorima&sugestijama&interesovanju. Pošto vidim da svi gotivite BIS, neka bude. Ali, prvo bih voleo da se upoznam sa strukturom tamo. Ako neko od cenjenih prisutnih zna neku facu koja je tamo na nekom položaju, molim istog da mi ostavi njegov pseudonim, telefon u BIS-u i sl. Što se tiče saradnje sa školama, baš je "žešća". Možda i jeste dobra sa PMG, ali, brate ima i drugih škola. Ja u mojoj rođenoj gimnaziji BIS mogu da tražim u rečniku manje poznatih reči, ili u apoteci. Zata još jednom, molim da mi se nekako obezbedi bilo kakav kontakt sa njima. Za dejanr: Hvala na sugestiji! Ako se neko bavi astrologijom (ja se ne bavim, ali sam čuo šta drugi pričaju :) ) ja sam lav-ovan. Za tu kombinaciju kažu (pored ostalog, što nije za javnost) da je vatrena, i da su osobe JAKO tvrdoglave i uporne. Svakako hvala na savetu za Zanoškara, iskopaću ga ja nekako, makar preko SK. Trebaće mi njegova pomoć (I like DEPOS, St.Protest, STUDIO B etc.) ;>>>> Na ostale međusobne HOST-ove, u vezi... nije bitno koga, upozoravam vas da je ovo tyako zamišljeno da N I K O, N I K O i ama baš N I K O ovde neće naći ličnu korist. Ja sam ovoj ideji prišao sa stanovišta da nešto treba da se učini na tu temu, i, što se mene tiče, prihvatio bih i podršku Slobodana Miloševića lično. U nadi da sam bio jasan (i glasan), sve vas pozdravljam! Pigeon
razno.224 glisin,
ŢŢŢŠto se tiče BIS-a, preporučio bih ti da se jednom nađeš sa Bojanom ŢŢŢZanoškarom (ne znam koordinate gde bi ga našao pa ti savetujem da ŢŢŢsvratiš do RC Studentskog protesta, garant je tamo ;) Jeste tamo i to na Filozofskom fakultetu. Međutim, potraži ga na Fakultetu muzičkih umetnosti gde radi u fonoarhivi (pravo, pa u podrum, pa levo, pa pravo do kraja hodnika, pa poslednja vrata levo =;-) ). ┌────────┐ │ PAZI ! │ └────────┘ Kada ga nađeš, odmakni se jedno pet-šest metara od njega pre nego što mi pomeneš BIS. Tamo je ostavio pola nervnog sistema i dobio jedno tri čira na želucu, a ja sam čak i gledao kada je dobio napad bubrega... sve zbog ratovanja sa ljudima koji su se nalepili k'o muve na med, to jest zbog raznih karijerista i sličnih grebatora kojima je BIS trebalo da posluži samo kao jedna stepenica u karijeri... ako poplavi i zakovrne očima na pomen BIS-a, trči po vodu i šećer!!! ŢŢŢ...koji je nekada davno pokušavao tamo da osnuje kompjutersku sekciju. Jeste, to je i radilo, dok smo ja i moje društvo radili za džabe, trčali, držali predavanja, ... , pisali opravdanja za klince (?), etc... kada je to trebalo malo i finansirati, krk! ŢŢŢBojan je "krv propljuvao" oko tog BIS-a i najzad ga je napustio, ali ŢŢŢsigurno ima puno iskustava šta se sve može uraditi i kakvi su glavni ŢŢŢproblemi. Vala baš. Samo, treba ga naterati da progovori. ;-))) ŢŢŢVerovatno ćete se i u ovoj akciji suočiti sa sličnim problemima, pa ŢŢŢnije loše znati više o njima pre no što se ispolje. Evo, kao neko ko se muvao po BIS-u kao saradnik, mogu da preporučim test za "osoblje" koje će tamo raditi, a koji se zasniva na sledećem: kada bude bilo pomena o plaćanju rada tamo, ma kakav on bio, pomenite neku MIZERNU cifru. Ako dotična gospoda kažu "eeeee... da li ste vi normalni" ili tako nešto (diplomatskija varijanta: "hmmmm... razmisliću još, imam neke planove ;-) ), onda isti NISU SPOSOBNI da urade stvar kako treba (entuzijazam -> 0). Suprotno, ako kažu "neeeeeeema veze, lako ćemo za to", prava stvar: LJUDI SU ZA VAS. Naravno, ako stvarna cifra bude veća od pomenute, ima da rade 24h dnevno... ;-))). Ovo ja vrlo ozbiljno! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.225 isekulovic,
>> ili nešto u tom stilu. Dakle, u principu je ideja dobra, ali postoji >> prevelika mogućnost zloupotrebe. Baš to pomislih i ja. Pored toga mislim i da bi osnivanje ovakog nečeg bilo prevelik zalogaj (novčani) za grad, pomaganje postojećeg već je realnije.
razno.226 fric,
> Pošto vidim da svi gotivite BIS, neka bude. Ali, prvo bih voleo Rekao bih da stvar nije u nekom gotivljenju, već prostoj činjenici da u BIS-u već ima nešto što se možda može iskoristiti umesto da se na drugoj strani kreće od nule. Po principu bolje jedan centar, i to dobar i jak (kao na primer Petnica), nego 10 Beogradskih i ne znam kakvih još istraživačkih stanica koje su osnovane, dobile opremu, uradile ponešto i na kraju tavore ili se gase. > N I K O ovde neće naći ličnu korist. Ja sam ovoj ideji prišao > sa stanovišta da nešto treba da se učini na tu temu, i, > što se mene tiče, prihvatio bih i podršku Slobodana U tebe ne sumnjam, a što se tiče famoznog potpisnika 4... No da pređem na stvar: Vilic (Vladimir Ilić) sa Sezama je posle Bojana preuzeo njegov posao u BIS-u (vođenje tečajeva i računarske učionice). Ne znam da li je još na Sezamu, imam njegov kućni telefon ako si zainteresovan da stupiš u kontakt sa njim. Mislim da vilic više ne radi za BIS, navodno neka devojka sada vodi računarski deo BIS-a. (BTW, ono što je zaista vredno i sposobno da služi ozbiljnom poslu u BIS-u je hemijska laboratorija, koja je sasvim pristojna. BIS je tokom prošle i pretprošle godine radio projekat analize voda na području Beograda, i tim je povodom više puta bio spomenut u sredstvima informisanja.) Telefon BIS-a je 542-166/lokal 25, a telefon gradske konferencije mladih istraživača (oni su osnivači & nadležni) je 326-221 (u Domu Omladine, možeš i da svratiš do njih). BIS ima 5-6 apple II računara (dar Velebita), 5-6 AT-a (dar Game, jedan od njih je možda 386), par štampača, prostorije (u Pionirskom gradu). Slabo stoje sa sredstvima (neprovereno ali verovatno), a verovatno slabo stoje sa idejama šta raditi, i što je najvažnije, sa ljudima koji bi to gurali. Mislim da vredi da pokušaš da stupiš u kontakt i izložiš svoje ideje. Nadam se da će ti izaći u susret ako imaju dobre volje i ako nisu sujetni. Javi šta je bilo ! pozdrav, fric
razno.227 ogiglisic,
**> centar za koji se nije culo na televiziji, za koji su **> misteriozni i nacin ulaska i mesto gde se nalazi, koji **> su kriterijumi, sta se tamo uopste radi i sl. Nisam dosta vermena zalazio u ovu temu, ali kad zadjoh videh Bis. Posto sam procitao diskusije koje su se vodile oko bis-a hajde, i ja nesto da napisem. Bis je kao ideja dobro zamisljen i dobro poceo, ali kao sto sve vec vremenom ide kod nas " kolko para, tolko muzike" pao je na dosta niske grane. Naravno osnovni problem lezi u finansiranju jer i posle 4 godine rada nema reseno finansirane i zivi od milostinje i ako nesto zaradi od projekata. Bice dovoljno da kazem da je za ovu skolsku godinu od nadleznih za obrazovanje dobijeno dovoljno da se pokrije otprilike 4-5 (od tridesetak predvidjenih) seminara sada, a kako ide ova inflacija uskoro ni jedan.(ni ranijih godina nije bilo mnogo bolje po sistemu "seci usi krpi d**e) Pri tome mislim na materijalne troskove seminara (hrana, dnevnice predavacima, fotokopiranje, potrosni materijal, mito cistacicama itd.). Sto se tice informacija o bis-u i programima mogao bi da ih dobijes u svojoj skoli, jer se pocetkom svake skolske godine salju informatori svim skolama u Beogradu o programima bis-a za tu skolsku godinu, zajedno sa prijavama za seminare pa to onda predmetni nastavnici prosledjuju ucenicima. Kada se to vrati nama onda se vrsi selekcija prema uspehu, IQ, preporukama nastavnika, itd. Prema tome hvataj profu za gusu. Ako nema pojma mozes da nazoves i kancelariju bis-a u domu omladine na tel 326-221 i trazis Vesnu Mitrovic. Sto se tice informisanosti na medijima novinari bas nisu zainteresovani za obrazovni rad, njih vise zanimaju senzacije ( cast izuzecima, ali tako je). Koliko se ja secam snimano je par priloga za skolski program, ali je tu bacen akcenat na itrazivacke projekte bis-a a manje na obrazovni rad koji mu je osnovna delatnost. No sta je, tu je. Nadam se da ce ce ovo moje pisanije pomoci da dobijes neke odgovore na tvoja pitanja. Pozdrav Ognjen Glisic (mikribiolog u bis-u) :)))
razno.228 ogiglisic,
**> pomena o placanju rada tamo, ma kakav on bio, pomenite **> neku MIZERNU cifru. Ako Mislis oko 10.000 din koliko iznosi sada plata u bis-u Pozdrav Ogiglisic ;)
razno.229 max.headroom,
> Ništa od svega toga nije misteriozno. Za BIS se čulo. Pa, stvar i nije bila neki "bum" :( Znate već, nađu ustanovu, ubace dva-tri kompjutera (bili su Mekovi, ne znam da li su još), dovedu dva "predavača", onda polaznici dođu, čekaju, vide računare, a kako od silnog "truda" predavača do istih računara ne mogu ni da dođu, njihov problem :( Organizacija je 0 (zero), predavači su 0, nikako da se isfinansiraju kako treba, opremu neko krade, printer-papira nema, disketa nema, sada više ni polaznika nema. Zašto problem nisu rešili jednostavnije? Na primer - nađu sponzora, stvar malo komercijalizuju, imena lovatora se svuda pojavljuju (ako treba, neka ih tetoviraju na polaznicima ;) Onda se iskamče pare za TV i radio reklame, veliki plakati po gradu, itd. Oni su retki sretnici koji su imali prostorije i opremu (zajedno :), pa su kursevi mogli nesmetano ići. Jedini problem je bila organizacija, a to se lako ("lako"?) dâ srediti promenom rukovodećih ljudi. I još jedan predlog MRadiću - ako imaš još neki tekst, molim te prebaci ga u obliku poruke, a ne kao fajl. Ima ljudi sa SOR-om koji ne skidaju baš svaki fajl vezan za poruku :)
razno.230 mradic,
Hvala svima koji su mi odgovorili! Posebnu zahvalnost dugujem ljudima koji su mi poslali telefone uz pomoć kojih ću stupiti kontakt sa facama iz BIS-a. Slažem se da je bolje upotrebiti postojeće nego krenuti od apsolutne nule. Zato ću pokušati "čim prije" (čitaj: kad budem "off" od škole) da stupim u kontakt sa ljudima iz BIS-a, odem tamo, snimim kakvi su uslovi, popričam sa nadležnima & po mogućnosti lično se upoznam. Što se tiče Petnice, skidam kapu njenom direktoru koji je sve to uradio (komentar: kad bismo i mi to mogli... odgovor: biće,biće), ali smatram da i mi u Beogradu možemo da imamo nešto slično. Uostalom, zašto ne bi postojala mreža takvih centara po Srbiji koji bi bili povezani u mrežu... ali to je duga priča, samo se rasplinjavamo. Mi prvo treba da počnemo, da uradimo nešto konkretno (host from Narodna pesma "Ne može se carstvo zadobiti na dušeku, sve duvan pušeći..."). Pošto se u nekim pismima pominje i pitanje love, moj reply: ići ćemo na sve ili ništa. Lova nam je potrebna: 1. za opremu, 2. za prostor, 3. za software, 4. za plate tamo zaposlenim ljudima. Što se tiče NO.1 - dobili bismo je od poznatih firmi iz zemlje & inostranstva (SOUR-i IBM, MS, Borland - malo kasnije, kad akcija zaživi, a u početku MOST, ComTrad, CET i sl.). Što se tiče NO. 2, sredili bismo da ga dobijemo džabe. NO. 3 - videćemo - ili ćemo uzeti praksu opšte poznatu na Balkanu (REGISTERED TO: ŠUNREDGISTEREDĆ, Diskedit (or PCT) Changes have been made at offset...), ili ako budemo bili te sreće - originalan. NO. 4 - tu nema zamene za "živu" lovu. Ali, za tu "živu" lovu bi se nekako snašli (1. Skupština grada, 2. Razni sponzori (Jugoskandic, Dafiment), 3. Samofinansiranje (od kurseva, prodaje svog softwarea). To što ste vi u ubeđenju da broj 1 neće imati para, moj otac... uglavnom ništa ne brinite - o tom potom. Zanoškara sam već juče tražio (juče=subota). Njega poznaje moj dobar prijatelj Alexander Swanwick (novinar redakcije SK), ali ga nismo našli u "gnezdu" (RC Studentskog protesta za Muzičku akademiju ;))). Hvala za napomenu o "šećeru i vodi"! Dalje, molio bih prisutne, da koliko je tyo u njihovoj moći, "rastrube" o ovoj akciji na SEZAMU, drugim BBS-ovima, među svojim poznanicima, prijateljima. Na kraju izvinjenje što sam bio opširan - otkrio sam čari pisanja poruke na SVOM kompjuteru, VAN Sezamovog editora. Pozdrav, Momir
razno.231 mradic,
Uvažiću sugestiju mr MAX.HEADROOM-a. Sve OK. Slažem se sa tobom - zato i hoću da se LIžNO vidim sa BIS-om i nekim iz BIS-a :))). Pozdrav Momir .đ
razno.232 glisin,
ŢŢŢPa, stvar i nije bila neki "bum" :( Znate već, nađu ustanovu, ubace ŢŢŢdva-tri kompjutera (bili su Mekovi, ne znam da li su još)... Prvo, nisu mekovi nego Apple IIc. Na njima se da sasvim lepo raditi sve što je potrebano za jednu školu početnog i srednjeg nivoa. Ima UCSD Pascal i to je sasvim OK. ŢŢŢ...dovedu dva "predavača", onda polaznici dođu, čekaju, vide računare, ŢŢŢa kako od silnog "truda" predavača do istih računara ne mogu ni ŢŢŢda dođu, njihov problem... Ako je ono "predavača" trebalo da kaže da nismo profesionalci, onda je ok. Ako je trebalo da kaže da su svi loši, a nisi ni slušao predavanja, niti poznaješ ljude, onda stavi malo prst na čelo pre nego što kažeš nešto ovako. Drugo: za seminare koje ja nisam držao u BIS-u pojma nemam, ali dok sam ja bio tamo, moj "silni trud" je izgledao ovako: dođem oko 7h pričam im do jedno 14h, onda svi zajedno odemo na ručak. Sedim za stolom ZAJEDNO sa klincima (bili su 6,7 i 8 razred) što je vrlo važno ako hoćeš sa njima nešto da uradiš. Posle ručka se vratimo u učionicu. Bilo ih je 2-3 po mašini. Radimo zadatke do negde 18-19h. Računari se ne gase po ceo dan. Uradi se mnogo programčića. Sa njima krenem čak i kući, čekamo autobus zajedno. Neprekidno pričaju o onome što smo radili. Do grada me pitaju 'kako ono, zašto ovo, a moglo je, jao sutra ćemo...'... Dođem oko 20h kući, dakle preko 12 sati rada svakog dana! E sada pročitaj ono što sam malopre citirao. Misliš li još uvek 100% isto? Uostalom, možda ovde i ima polaznika sa tog kursa, pa neka sami kažu. Za šest dana sam im utrljao Pascal tako u glavu, da su petak na subotu (kraj škole) pisali mali adresar sa osnovnim opcijama! Polovina njih nije imala pojma šta je to programiranje. Za pet dana su dobili 'pojam'. Kladiš se da bi to bolje uradio za isto vreme sa osnovcima??? ŢŢŢ Organizacija je 0 (zero)... Tačno! Sve organizujemo mi koji se već zateknemo pred polaznicima: mi smo i predavači, i mame i tate, i lekari, i pisači opravdanja, i čuvari opreme... Stvarno strašno. :-( ŢŢŢ...predavači su 0... Hvala! ;-) ŢŢŢ...nikako da se isfinansiraju kako treba... He, he... u novčanik sam od seminara u BIS-u stavio ukupno 0.00 dinara!!! Sve se lepo dogovori, ma nema problema, sve se završi, ode se po pare: nema! Kako nema. Lepo. Nikada nije ni bilo. Škola prošla, reklama napravljena, 'odgovorni' profitirali, a mi budale... zato sam i digao ruke od te kuće. Ajde makar da te u nekom zborniku ili informatoru pomenu. Ništa! Gde si bio: nigde. Šta si radio: ništa. Referenca: NONE. :-( Trebaće MNOGO TRUDA da me neko ponovo ubedi da se pojavim i da održim školu u BIS-u. Jedno predavanje od dva sata bi još i moglo za džabe. Nešto više malo teže... ŢŢŢ...opremu neko krade, printer-papira nema, disketa nema, ŢŢŢsada više ni polaznika nema. Tu si u pravu. Sve je bilo lepo dok je tamo Bojan vodio odeljenje a nije primao platu (baš tako!!!) i dok je nas par ludaka držalo predavanja kao poklon. Bojan otišao, mi otišli... ostala rupčaga, veće nema u gradu! ŢŢŢJedini problem je bila organizacija, a to se lako ("lako"?) ŢŢŢdâ srediti promenom rukovodećih ljudi. Tada je "rukovodeći" bio izvesni gospodin Draškić, ako se dobro sećam. Bilo je pre tri godine, ne sećam se tačno detalja, ali mi je ostalo u sećanju da je bio jedan od onih koji je tada bio u stanju da gazi preko mrtvih polaznika i saradnika da bi se domogao više pozicije. Obećavao je svašta... ispunjavao ništa. Počev od moje 'plate' pa do Bojanove prave plate. Ćorak... radiš, radiš, kada ti pukne odeš, on naće druge, kvalitet nije bitan i cepaj dok ne pukne pa onda opet... :-((( Jel on još uvek tamo? Trebalo bi da nije, verovatno je već dogurao do nekog najvišeg-izvršnog tela za koordinaciju istraživanja sunčevog sistema... ;-))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.233 glisin,
MOJE ISKUSTVO (BIS, ISP, Istraživači & co.) ŢŢŢ...ali smatram da i mi u Beogradu možemo da imamo nešto slično. Nikako!!! Nema šanse! Još kada je BIS počeo ozbiljnije da radi, tamo negde '86, '87, ne sećam se tačno, bila je škola u Petnici (letnja naučna škola) na kojoj je bilo jedno 20-tak polaznika. E, spakujemo ti se mi jednoga dana i krenemo autobusom u posetu BIS-u. Dođemo mi tamo, obiđemo malo... strava i užas! Naši polaznici šokirani. BIS prepun dece, ali sačuvaj me bože kakve: oni se zezaju, u sobama po njih pet-šest na gomili, pripalili po cigaru, ne vidi se ništa od dima (napomena: radi se o OSNOVCIMA!), predavača nigde nema, predavanja takođe... jednom rečju: rasulo. Raspitamo se mi malo o čemu se radi, ništa, neka istraživačka akcija na nivou republike. Super. Ali ne lezi vraže: preko 70% ljudi iz Beograda! Gospodi pred nosom, čuli, pa svratili. Deo njih nije ni pozvan. Svako veče se izlazi u grad, idu kući svaki čas, dovlače i što im treba i što im ne treba, jednostavno, kao da su kod kuće. Eto. Malo mi posedimo i krenemo... Vraćamo se u Petnicu, sedimo u busu gosn big boss Vigor Majić, Sava (ruk.astronomije), Janev (ruk.informatike), bi tu koliko se sećam i Tasa (ruk.geografije), mislim i Drago Inđić i ja i... pričamo. žuda da se načudimo ne možemo. E onda je Vigor rekao rečenicu, koju pamtim i dan danas a koja je glasila (vrlo približno) da "...BIS neće dugo opstati jer se nalazi u Beogradu, a čim je tamo na dohvat svima, mora da bude prostituisan...". Da, baš je tako rekao "prostituisan". I tako je i bilo... Prema tome, dobro razmislite o lokaciji!!! Ja predlažem da to (šta god da bude) smestite negde na Avalu recimo, ili u neku Malu Krsnu. Eto, super lokacije: Avala! Taman se raspitajte na Narodnoj opservatoriji kao idu njihovi planovi za izgradnju opservatorije na Avali, možda se integrišete malo. Svako drugo mesto koje bi bilo u sred Beograda JE NEPODGODNO, zapamtite!!! Odmah će se skupiti gomila ljudi koji su tu došli da se "ovajde" u prolazu. Sigurno! Sa Petnicom i istraživačima sam od 1986, bio sam na mnogo škola i seminara, i mogu da vam kažem da što je stvar dalje od velikih gradova, to bolje prođe cela akcija. Zato je Petnica u prednosti: ako hoćeš da budeš neki "aktivista" ne možeš prosto da izađeš nekoliko stanica pre kuće dok se vraćaš iz škole ili sa fakulteta i da "svratiš". Neeee... moraš da odvojiš dva dana, pa da potegneš čak do Valjeva, pa ako niko nema da te pokupi kolima da se ispentraš 7km uz brdo, pa kada dođeš u Petnicu, e onda imaš samo opremu i ljude, okolo šumu, livade nekoliko kućica. Pa ti vidi da li znači "biti šmeker" zato što se neko pojavi tamo (kao što je to bilo sa BIS-m), ili znači "biti ZAISTA zainteresovan", a? Pogledaj po svetu: Jel MIT u San Franciscu? Nije, nego u Masačušecu. A gde je to? Pa jedno 50 km od SF-a. A Univ.of Illinois? U Chicagu? Niiiije, nego u onom, kako se zvaše, Willard, valjda, i to malo van grada. Gde Xerox drži svoje laboratorije? U Los Angelesu? Teeeeško? Eno ih u Venturi, pa treba da plivaš jedno 80km preko zaliva da iz LA dođeš tamo... i tako redom. Dakle IZBEGAVAJU SE GRADOVI! Pa onda...? Da skratim: ne otkrivajte toplu vodu, nego napravite to van BG-a i sve će da bude kako treba uz prave ljude i malo opreme. Ništa više nije potrebno. Ni teška administracija, ni "policija", ni "zakoni"... jer će da dođu samo pravi. ŢŢŢHvala za napomenu o "šećeru i vodi"! Nema na čemu. Vala, posle ovoga što ispisah, odoh i ja sada po šećer i vodu. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.234 milan,
> Pogledaj po svetu: Jel MIT u San Franciscu? Nije, nego u Masacusecu. A gde > je to? Pa jedno 50 km od SF-a. A Univ.of Illinois? U Chicagu? Niiiije, MIT (Massachusetts Institute of Technology) se nalazi znatno vise od 50 km daleko od SF. Sva je prilika da se nalazi bar jedno 100 puta dalje tj. na jedno 5000 km daleko od SF. Isti se nalazi, naime, u Bostonu koji je, bar za sada, na istocnoj obali Amerike. No, salu na stranu. U anglosaksonskom i germanskom svetu je veoma razvijen obicaj postavljanja univerzitetskih i naucnih centara po malim mestima koja, potom, postaju univerzitetski centri, uglavnom posveceni samo tome. Medjutim to nije univerzalno pravilo. U pomenutom Bostonu - koji je jedan od najstarijih, najbogatijih i najuglednijih severnoamerickih gradova, jer su ga osnovali prvi engleski doseljenici u Ameriku, sredinom XVII veka, kao i njemu "pripadajucu" prvu koloniju sa gorenapisanim tesko izgovorivim nazivom sto je inace, indijanski naziv za brdo severozapadno od Bostona (znaci doslovno " na velikom brdu") - se jos nalazi i Harvard koji je neka vrsta americkog Oxforda ili Cambridgea (sto Englezi kratko zavu Oxbridge, hotevsi time da naprave, u zargonu, jedno zbirno ime za elitni univerzitet), a povrh svega i treci univerzitet, istina manje ugledan, Boston University (ili University of Boston, zaboravio sam). U New York-u se nalazi gomila univerziteta od kojih je Columbia sam vrh. U stvari, pravilo glasi: Prvoosnovani univerziteti se nalaze u velikim gradovima a potom su poceli da kopiraju engleski model. Engleski, pak, model vise ne vazi ni u Engleskoj. Danas su ipak najjace kuce London University i London School of Economics koje su, :) , u Londonu. U kontinentalnoj Evropi (osim Nemacke i Italije koji su se ujedinili tek u XIX veku, a prethodno su se sastojali od mnogo malih drzavica sa sopstvenim glavnim gradovima - Hajdelberg, Hamburg, Bremen, Minhen, Ravena, Bolonja, Piza, Padova, Milano, Torino ...) univerziteti su stvarani u glavnim gradovima koji su, istovremeno bili prestonice vladajucih dinastija, i tu je, naravno bila glavna lova - Pariz, Madrid, Bec, Lisabon, Amsterdam, Stokholm, Sankt Petersburg, Varsava, Prag, Sofija, Budimpesta, Beograd, Atina ... Kada se pogleda ova slika vidi se samo jedno pravilo - univerziteti su pravljeni tamo gde je bilo love! A to su, po pravilu, veliki gradovi koji su danas steciste bogatih gradjana i kompanija a u poznom srednjem veku stecista bogatih gradjana i aristokratije. Ni Oxbridge nije izuzetak, jer je taj kraj Engleske veoma bogat. Istina Oxford (osnovan 1310) je, uz Bolonju (1190) i Sorbonu (1210), stariji od vecine evropskih univerziteta cija ekspanzija pocinje u vecini slucajeva tek u XV-XVI veku. Ergo, cenim da je u svakom poduhvatu, pa i u ovom koji pominjete uz entuzijazam neophodna i lova! G. Vigor Majic entuzijazmom ("mekom " marketinskom komponentom), nadoknadjuje nedostatak para ("tvrde" marketinske komponente. Na tome mu svaka cast i uvek ce uzivati moju i licnu i strucnu podrsku. Ali carstva se ne prave samo na hrabrosti vojnika nego i na njihovoj brojnosti, organizaciji i, last but not least, dobrom naoruzanju! Potpuno razumem tvoj sok, kada umesto entuzijasticnih polaznika kursa, zateknes rulju osnovaca koja pusi po sobama, ali necemo ih. valjda, zbog toga staviti u manastir? Te koji "puse po sobama" treba jednostavno najuriti i zameniti ih zainteresovanim. Beograd ima niz prednosti koje su ne samo iskoristive nego i neophodne. Pre svega to su, sto bi komunisti rekli, "kadrovi". U Petnicu nije lako doci, i, evo, ja sam bio dva-tri puta, a Vigora sam morao da odbijem bar deset puta! Jednostavno sam preopterecen poslovima i ne mogu da izgubim nedeju dane tamo. Ne kazem da su kursisti u Petnici zbog toga pretrpeli neocenjivu stetu niti da sam ja neko svetsko ime bez koga se napredak nauke ne moze zamisliti :))), ali zamisli koliko je drugih poput mene, "izgubljeno" za rad u Petnici iz istih razloga. Kumulativna steta vec, nije za potcenjivanje. Medjutim, od Majica, za beogradski pokusaj, treba "ukrasti" jednu, ne ideju, vec model. Treba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika". Nekoga ko ce, dakle, biti entuzijasta ali i "cvrsta ruka" i "gvozdena metla". Pare cemo naci. Pl poz M
razno.235 glisin,
ŢŢŢMIT (Massachusetts Institute of Technology) se nalazi znatno ŢŢŢvise od 50 km daleko od SF. Sva je prilika da se nalazi bar jedno ŢŢŢ100 puta dalje tj. na jedno 5000 km daleko od SF. Isti se nalazi, ŢŢŢnaime, u Bostonu koji je, bar za sada, na istocnoj obali Amerike. Hvala! Lupih i ostadoh živ... Hteo sam da navedem par poznatih mesta kao primer, pa je MIT "promenio obalu" za čas. U glavi mi je bila ekipa koja je radila na UNIX verzijama, što se radilo i u MIT-u, ali je trebalo da stoji BERKELEY a ne MIT. To je već pored San Francisca. MIT je svakako tamo gde jeste. Eto, mala nepažnja i okrenuh Ameriku naopačke! ;-))) ŢŢŢMedjutim, od Majica, za beogradski pokusaj, treba "ukrasti" jednu, ŢŢŢne ideju, vec model. Ok... model se bazira na ljudima i uslovima: pustiš prave ljude u prave uslove i sve ide kako treba. Uslovi koštaju (problem), pravi ljudi se skupe (ide lakše). Kako da se ne skupe *pogrešni* ljudi? Lako: daš im TAžNO ono što treba da mogu da rade na projektima i ništa više! Profiteri i karijeristi odmah netragom nestanu... ;-) Recimo, ja kao saradnik u Petnici dole imam na raspolaganju opremu, smeštaj i hranu. Kada je seminar, dobije se i neki džeparac i naknada za putne troškove. Šta je posledica: ja idem dole da RADIM! E sada zamislite nekoga ko bi u Petnicu išao nadajući se da će napredovati u službi, postati informatička TV zvezda, zaraditi i kupiti sebi BMW, sazidati si kuću ili tako nešto. Nemoguće! Zato takvih i nema. Ako neko hoće ono od malopre (BMW, kuću...) taj će da radi druge stvari, a neće pokušavati da se bavi naukom. Vigor je upravo to diferencirao: ako si fantom i za koru hleba hoćeš da radiš nešto što te zanima, ok, dobrodošao. Pružiće ti sve da se pojaviš na konferencijama, simpozijumima, da objaviš rad, održiš predavanje, preporučiće te nekome ako treba nešto da uradiš (to se već plaća, ali se prethodno dokažeš!), nabaviće ti potrebnu opremu, literaturu, pretplatiće Stanicu na časopis koji ti treba i tako redom, silna pomoć, ali SAMO ona koja ti pomaže da radiš. Ko to preživi, postane dobar i sutra će lako, ima iza sebe što se kaže "reference". Dakle, ISP je kao neka vrsta "startne pozicije" za afirmaciju u naučnom radu. ŢŢŢTreba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika". Ono drugo teško a prvo bogami još teže!!! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.236 milan,
> ŢŢŢTreba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika". > > Ono drugo tesko a prvo bogami jos teze!!! Imam ideju: Predloziti mu da u Beogradu otvori ekspozituru Petnice :) Pl poz M
razno.237 max.headroom,
> Ako je ono "predavača" trebalo da kaže da nismo profesionalci, onda je ok. > Ako je trebalo da kaže da su svi loši, a nisi ni slušao predavanja, niti > poznaješ ljude, onda stavi malo prst na čelo pre nego što kažeš nešto ovako. :) Ma, izvini, nisam ni znao da si bio u predavačkoj grupi. Znao sam samo Bojana Zanoškara koji nas je (polaznike, mislim) dovodio i ostavljao na milost i nemilost predavača :), a ovi su nas onda "bacali na muke". Jedina zamerka (objektivno gledajući) je ta što smo morali 90% posla sami da odradimo - predavači su ili kasnili, ili morali da odrađuju neke organizacione poslove, tako da ništa od toga nije praktično krenulo. > tamo, moj "silni trud" je izgledao ovako: dođem oko 7h pričam im do jedno > 14h, onda svi zajedno odemo na ručak. Sedim za stolom ZAJEDNO sa klincima Onda sam te onomad promašio :(( Nema veze, upoznali smo se kasnije u Klubu :), ali su meni u BIS-u zapali strašno loši predavači, pa sam povukao negativne utiske. Sve u svemu, zaista izvini na diskvalifikaciji.
razno.238 ndragan,
/ Trebaće MNOGO TRUDA da me neko ponovo ubedi da se pojavim i da održim I ja rekoh pre par godina: ko pokuša da mi proda entuzijazam dobija ciglu u glavu.
razno.239 glisin,
ŢŢŢImam ideju: Predloziti mu da u Beogradu otvori ekspozituru Petnice :) Ajde ti to predloži, a ja ću da gledam šta će da bude sa bezbedne udaljenosti ;-) Šalim se, mislim da to ne bi pomoglo. Ekspozitura na Kopaoniku možda, Tara ili Zlatibor... , ali u sred nekog velikog grada, teško! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.240 glisin,
ŢŢŢ:) Ma, izvini, nisam ni znao da si bio u predavačkoj grupi. Aaaaaaaa... evo ga! Znao sam da će da se vadi :-))) ŢŢŢ...ali su meni u BIS-u zapali strašno loši predavači, ŢŢŢpa sam povukao negativne utiske. 100% ti verujem. Znam kako je ispadalo kada se skupe ljudi koji nikada nisu stali pred publiku. Strava. Vidiš da pojma nemaju. :-( ŢŢŢSve u svemu, zaista izvini na diskvalifikaciji. U bre! Evo ga opet. Dobro, dobro, primljeno. O:-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.241 mradic,
Dobro! Vidim da se diskusija "rasplamsala", pa nisam hteo da se mešam nepozvan. Inače, napominjem da prvo što uradim kad se "zakačim" na SEZAM - otkucam join orka... Tek toliko da se zna! Vidim da ste ušli u međusobne rasprave ko je bio kakav pre, ko je u pravu, i sl. Ali, ja mislim da nema potrebe. Najbolje je da se mi ne sećamo prošlosti, jer ću morati u ovu konferenciju da pošaljem i datoteku ŠEĆER&VODA.ZIP, da bi se smirile strasti ;)))) Što se tiče mene, ja predlažem sledeće - početi ispočetka - kao da je BIS tek osnovan, uzeti sve dobro od njega (uklučujući i predavače entuzijaste, kojima treba pokušati vratiti entuzijazam), a izabciti sve loše... To će biti teško :( ali vredi pokušati. Pišite šta mislite o mom predlogu. Pozdrav Momir
razno.242 mradic,
Umalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - predlaže se obrnuto :( Stvarno malo čudno :)))
razno.243 glisin,
Sta rece? Ko bre kome filijala? %-( ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.244 milan,
> > ŢŢŢImam ideju: Predloziti mu da u Beogradu otvori ekspozituru Petnice :) > > Ajde ti to predlozi, a ja cu da gledam sta ce da bude sa bezbedne > udaljenosti ;-) Salim se, mislim da to ne bi pomoglo. Ekspozitura na > Kopaoniku mozda, Tara ili Zlatibor... , ali u sred nekog velikog grada, > tesko! > > ŢŢŢIGGYŮŮŮ Pa nek' se malo nauci i na veliki grad, on je vec veliki decko! Pl poz M
razno.245 milan,
> Umalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - predlaze > se obrnuto :( Stvarno malo cudno :))) Nema tu niceg cudnog - predlaze se da slabiji bude filijala jaceg i uglednijeg! Pl poz M
razno.246 prvul,
ŮUmalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - predlaže Ůse obrnuto :( Stvarno malo čudno :))) Ů▄▄▄ Da li si ikada bio u Petnici? čini mi se da ili nisi, ili si bio ali si žmurio. Da bi bilo šta bilo filijala nečega drugog, trebalo bi da bude dosta "moćnije". Petnica već više od 10 godina radi kako treba, doduše sada je u većim problemima nego ikad, ali nadam se biće opet kako treba kada se situacija u zemlji iole normalizuje. BIS je dosta mlađi, a već je propao. Glišin je u pravu. Bilo šta što je svakome "na pljucomet" od kuće je osuđeno da pukne. A i ako ne pukne (što samo po sebi treba smatrati čudom), trebaće dosta godina da se to razvije na nivo na kome je Petnica sada (ponavljam, Petnica je sada verovatno u najgoroj situaciji u poslednjih nekoliko godina). Ako bi (kojim čudom) savet ISP (da ne kažem Vigor) odlučio da osnuje "filijalu" u okolini BG, strašno bi glupo bilo to ne prihvatiti (ovo kažem jer primećujem u tvojoj poruci ton tipa "ma ko su bre oni, nisu ni u Beogradu"). Samo desetogodišnje iskustvo je po meni dovoljan razlog. Ne kažem da je ISP idealna. Ni slučajno. Ali ništa drugo tog tipa nikada nije ni zaživelo.
razno.247 spantic,
> Umalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - > predlaže se obrnuto :( Stvarno malo čudno :))) Nije čudno. Petnica je primer dobrog rada. Doduše dosta njih je imalo primedbu na pomalo zatvorenoj politici prema polaznicima iz Beograda. Pre nego što počne paljba samo da kažem da sam čuo argumente i za i protiv, ali da smatram da je Beogradu potreban takav centar.
razno.248 boka,
-> Ajde ti to predlozi, a ja cu da gledam sta ce da bude sa -> bezbedne udaljenosti ;-) Salim se, mislim da to ne bi pomoglo. -> Ekspozitura na Kopaoniku mozda, Tara ili Zlatibor... , ali u -> sred nekog velikog grada, tesko! Hocemo Taru.... boka...73, 88. Kako za koga ;)
razno.249 mradic,
OK! Cool boys, all of you! Pobogu, vi mene pogrešno shvatiste. Ja nisam ništa loše mislio o Petnici - ona je, na posletku, ono što je meni cilj da BIS i bude. To je primer onoga "šta se može kad se hoće". Ali, ja mislim da bi BG mogao da ima nešto slično, po ugledu na Petnicu - zašto se ne bismo savetovali sa momcima iz Petnice (Prvule...) koji bi nam predložili kako da mi uradimo nešto slično. Isključivi razlog zato što se ja toliko zalažem za centar ovde je tah što mislim da "pljucomet" ne treba da bude 100km odavde (čitaj: 3 dana jahanja iz BG-a kamilom uz dobar vetar) već mislim da bi sasvim dovoljno bilo da "pljucomet" bude recimo 20 stanica 41-om. Jer, posmatram ovo isključivo realno: kako da u Petnicu ode neko ko nema "vremena", a ko ima mašinac u malom prstu. Budući i da nas cepaju sankcije, kome će matorci imati da daju tu lovu da ide tamo, nazad i sl., a pogotovo ako se jadnom detetu stvarno dopadnu uslovi (koji su tamo više nego otkida), pa poželi da ide više puta tamo... Onda nam jedino ostaje da se dogovorimo za nešto bliže, čemu bi uzor bio Petnica, jer, naravno, ne nameravam da otkrivam Ameriku (Vigor je već otkrio :)))). Pišite mi šta mislite o mom mišljenju! Pozdrav Momir P.S. Zagovornik sam centra koji bi mogao da se posećuje i više puta dnevno, a ne samo 29. februara!
razno.250 glisin,
ŢŢŢDoduše dosta njih je imalo primedbu na pomalo zatvorenoj politici ŢŢŢprema polaznicima iz Beograda. Šta sad ovo treba da znači? Malo statistike: Polaznici u 1991 (srednjoškolci, top 5): Beograd 22.4% Smederevo 10.8% Kraljevo 10.4% Valjevo 8.6% Kragujevac 5.8% Pa? Šta sad nije u redu? ŢŢŢPre nego što počne paljba samo da kažem da sam čuo argumente i za i ŢŢŢprotiv, ali da smatram da je Beogradu potreban takav centar. A šta si čuo protiv? Ajde nešto, živo me interesuje. Ne kažem da nema, nego me interesuje na šta se ljudi žale. Naravno, oni koji nisu bili ne računam da imaju pravo da zanovetaju. Ajd da čujem, baš sam radoznao! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.251 glisin,
ŢŢŢ...ona je, na posletku, ono što je meni cilj da BIS i bude. ▄ ┌───────────┐ │ NO WAY! │ └───────────┘ █ ▄ ▄ ▄ ŢŢŢ...mislim da "pljucomet" ne treba da bude 100km odavde (čitaj: 3 ŢŢŢdana jahanja iz BG-a kamilom uz dobar vetar)... Pogrešno! Put traje manje od 100 minuta vozom, što je malo više nego što meni treba od fakulteta, preko zagušene Slavije, do Novog Beograda, u špicu naravno, a uz to i lepo sedim. Dakle, komšiluk. ŢŢŢBudući i da nas cepaju sankcije, kome će matorci imati da daju tu ŢŢŢlovu da ide tamo, nazad i sl., Nemoj, nemoj, nemoj molim te! Pa vozna karta do Valjeva je prošlog meseca koštala oko 250 dinara, sada je verovatno nešto više. Neka je i duplo, dakle jedno 500 dinara, to ti je da odeš i da se vratiš 1000. A tvoje roditelje dnevno koštaš minimalno oko 500 dinara samo da u usta nešto staviš, a da ne pominjem dodatne troškove (piće u kafićima, bioskop, video klub...). A kada odeš dole, onda je smeštaj i hrana besplatna (ako ovo nisi znao, shvatam tvoje negodovanje), tako da ispadne da roditelji mogu samo da UŠTEDE ako te pošalju dole. ŢŢŢ...a pogotovo ako se jadnom detetu stvarno dopadnu uslovi (koji su tamo ŢŢŢviše nego otkida), pa poželi da ide više puta tamo... Nema ono šta da poželi. MI određujemo ko nam se "sviđa" a ko ne, pa takvog i zovemo ponovo. A tehnika je vrlo kvantitativna: dobije projekt, ne uradi ništa, ili uradi nešto loše i ćaaaaao! Shvatite da se dole forsira znanje i timski rad. Ako dođe neko ko je simpatizer, a u suštini nema pojma, otpada! Mi nismo osnovna škola, nego ISTRAčIVAžKA stanica. Takođe, ako je neko genije, a to ne zna da pokaže, ili ne zna da sarađuje sa ljudima, opet otpada! U oba slučaja su neproduktivni. Ideja je da se polaznici forsiraju na projektima a ne u klupama, kako se to radi u normalnim školama. Zato puno njih pukne, ne bude pozvano ponovo ili čak sami odustanu kada se suoče sa ozbiljnim projektom. Dobar deo i preživi i oni lepo rade, a ako se potrude, postanu i saradnici, kao što smo Prvul i ja recimo, a počeli smo kao polaznici. Dakle, sve se zaradi! Naravno, u školskom krugu prijavljivanja svi imaju šansu. Dobar deo polaznika otpadne još na zimskim seminarima. Evo recimo, ja sam sada vodio grupu za paralelizam. JANUAR: 20-tak zainteresovanih. APRIL: 12 dobilo projekte. JUL: 2 polaznika došla da rade!!! Dvojica nisu mogla da dođu, a ostatak se uplašio pa tutanj! ŢŢŢZagovornik sam centra koji bi mogao da se posećuje i više puta ŢŢŢdnevno, a ne samo 29. februara! I šta možeš da uradiš za to "više puta dnevno" ? Da ćaskaš možda, pokupiš ili ostaviš softver, juriš devojčice, ali da se upregneš na projekt TEŠKO! Uostalom, ja u Petnicu gotovo rutinski odem recimo u petak posle podne i vratim se u nedelju kući. Taman da se uradi neka dokumentacija na laseru, ili prekompajlira neki softver, ili testira na bržoj mašini, možda padne neki dogovor o projektima, školama i tako to. Dakle to uopšte nije "preko sveta" kao što si pomenuo. Taman gde treba! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.252 dejanr,
>> Beograd 22.4% >> Smederevo 10.8% >> Kraljevo 10.4% >> Valjevo 8.6% >> Kragujevac 5.8% >> >> Pa? Šta sad nije u redu? Možda to što Beograd ipak nema samo 2.2 puta više stanovnika od Smedereva ;)
razno.253 dejanr,
>> I šta možeš da uradiš za to "više puta dnevno" ? Da ćaskaš možda, >> pokupiš ili ostaviš softver, juriš devojčice, ali da se >> upregneš na projekt TEŠKO! Uostalom, ja u Petnicu gotovo rutinski >> odem recimo u petak posle podne i vratim se u nedelju kući. Taman >> da se uradi neka dokumentacija na laseru, ili prekompajlira neki >> softver, ili testira na bržoj mašini... Dobro, zar i tebi ne bi bilo lakše da odeš "do sledećeg ćoška" kad bi laser i ta brža mašina bili tu? Što se mene tiče, mene mrzi da čekam minut da se program kompajlira, a ne da se klackam 100 kilometara do komplajlera ;) Što se "brže mašine" tiče, verovatno bih brže obavio probu na PC-ju 4.77 (ili na Atariju pod PC emulatorom) nego da odem do Petnice i tamo to uradim na nekom 486/50 ili Kreju ;))) Ta teorija "bolje da je daleko" mi liči na pravljenje vrline od nužde, otprilike k'o kad jedan čiča reče na TV Bgd: "baš dobro što su sankcije, kad sam više imao više sam i trošio, a ovako mi je baš super" ;)
razno.254 boka,
-> -> Mozda to sto Beograd ipak nema samo 2.2 puta vise stanovnika -> od Smedereva ;) Statistika je vrlo nesiguran pokazatelj. Zasto bi iz Beograda trebalo da bude polaznika koliko je njegov procentualni udeo u stanovnistu Srbije? To bi od Petnice napravilo, neku vrstu, elite koja joj nije potrebna. Koliko bi bilo polaznika iz drugih gradova da je, kojim slucajem, Petnica u Beogradu? boka...73, 88. Kako za koga ;)
razno.255 spantic,
> Beograd 22.4% > Smederevo 10.8% > Kraljevo 10.4% > Valjevo 8.6% > Kragujevac 5.8% Gde ti je procenat učeničke populacije? Malo je ipak nesrazmerno. Evo ti primer. Iz moje generacije MG, klasa 1986. u Petnici je bio iz mog razreda slovom i brojem jedan čovek, a on nije bio iz Beograda. A MG nije baš slaba škola. Jedino nije bilo saradnje sa Petnicom. Neću da grešim dušu da tvrdim da je greška samo do Petnice, mada su neki i to tvrdili, t.j. da su favorizovana deca iz zone oko Petnice. Koliko je dece iz Novog Sada na primer?
razno.256 prvul,
ŮPogrešno! Put traje manje od 100 minuta vozom... Ů▄▄ Da, baš u tome i jeste prednost: put. Kada bi nešto bilo u Beogradu, svi bi to poimali kao "u lokalu" pa makar im trebalo i 120 minuta (a sa ovakvim GSB biće i to). Onaj ko hoće nešto da RADI spreman je da ode negde na par dana. Od onoga "da se ode više puta dnevno" nema leba... ŮA tehnika je vrlo kvantitativna: dobije projekt, ne uradi Ůništa, ili uradi nešto loše i ćaaaaao! Ů▄▄▄ Dobro, znamo i ti i ja koliko puta smo kukali da se postupa baš kako si rekao, pa se opet gomilu puta dešavalo da "lowlife miserable dead-brained" ;) polaznici koji se ceo seminar zezaju i još zajebavaju one koji rade svoj posao pojave ponovo u stanici na volšeban način (ko zna šta je to Boske, odmah će mu biti jasno). Ali činjenica je da selekcija ipak postoji, i da kako-tako funkcioniše. Ove sankcije bi trebalo da imaju i jedan pozitivan efekat: kriterijumi će se verovatno pooštriti.
razno.257 mradic,
Opet se nismo razumeli! Nisam ja ni mislio da BIS bude sastajalište "mladih programera" kojima je u glavi samo Tetris, TD3 ili bezobrazne sličice koje... odmaraju oči projektantima. Ovo ne govorim tek onako, već argumentovano. Zar u projekte Petnice spadaju i Mandy, Sex-movie 9p i sl. Takođe, postoji i izvesna verzija "DOS-a" pod PASCALOM koja na CHKDSK odgovori "volina in drive C is MUDONJA" i slične fazone. Naravno, ja ovde neću da morališem, jer i sam mislim da ne treba samo raditi, ali ako neko ko radi tamo kaže da tamo dolaze samo genijalci, koji vredno rade na projektu i sl. onda, moram na to da reagujem. Na primer šta je sa klincima koji se pokupe iz okolnih bircuza i krenu na "kompajliranje" i "projektovanje" sa flašom šljive i boxom "Drine" ;). Navodim samo primere koji su meni poznati, a posebnu "Drine". Navodim samo primere, koji su mi poznati iz više izvora, a prednost dajem onome što mi je rekao moj good friend, koji mi je svoju priču potkrepio brdom "softvera" iz Petnice koji se pokreće sa GRASPRT 1on2, Mandy e.t.c. Naravno, ne mislim nikog da vređam, ali smatram da ne treba ni sve idealizovati. !!REOMIR!! (REgards Of moMIR)
razno.258 glisin,
ŢŢŢMožda to što Beograd ipak nema samo 2.2 puta više stanovnika od ŢŢŢSmedereva ;) Da, ali ima daleko više totalnih idiota koji nisu sposobni ni nacrtanu ovcu da čuvaju, pa zato ispadne da ima taman 2.2 puta više ljudi za izbor. ;-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.259 glisin,
ŢŢŢJedino nije bilo saradnje sa Petnicom. Neću da grešim dušu da tvrdim ŢŢŢda je greška samo do Petnice, mada su neki i to tvrdili... Heh... Petnica pošalje svim školama koje imaju smerove koji odgovaraju seminarima koji se održavaju upitnik i prijavu, sa napomenom da ga škole fotokopiraju i u saradnji sa profesorima izdistribuiraju učenicima koji treba da budu odabrani u skladu sa INTERESOVANJEM (tako piše) a ne samo po ocenama i uz saradnju školskog psihologa. E, onda direktoru bude teško da prijave fotokopira, da skupi nastavnike, pa i ako ih skupi njima je teško da lupaju glavu koji je učenik bolji od koga a da ne gledaju pritom u dnevnik, pa onda gde da se savetuju sa školskim psihologom, sve skupa, ispadne da im se nešto i ne radi oko toga, pa zato učenici obično i ne vide prijave, ili po neki profesor odabere po nekoga i to je to. Dakle, nije problem do Stanice. ŢŢŢ...t.j. da su favorizovana deca iz zone oko Petnice. žuj, iz okoline Valjeva ima taman toliko polaznika koliko treba. Nemoj da nekoga zbune polaznici iz Valjeva koji se pojavljuju na praksama koje stanica organizuje za njih. To je u redu: Petnica je na teritoriji opštine Valjevo i bilo bi jako korisno da od nje ima i pomoć i podršku. Zato postoji kontrausluga u vidu praksi za srednjoškolce iz Valjeva. Takve prakse su obično jednodnevne ili dvodnevne (bez spavanja) i izvode se PARALELNO sa školama koje su trenutno, dakle nikako ne smetaju, eventualno par sati korišćenja opreme. Zato, pazi na takva tumačenja! ŢŢŢKoliko je dece iz Novog Sada na primer? Ne znam tačno. Cela Vojvodina je 14.2%, a većina je baš iz NS. BTW, Kosovo učestvije sa celih 0.0% !!! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.260 dejanr,
>> > Možda to što Beograd ipak nema samo 2.2 puta više stanovnika od >> > Smedereva ;) >> >> Da, ali ima daleko više totalnih idiota koji nisu sposobni ni nacrtanu >> ovcu da čuvaju, pa zato ispadne da ima taman 2.2 puta više ljudi za >> izbor. ;-) Nećeš me ubediti da takvih nema i u Smederevu, čak proporcionalno više nego u Beogradu.
razno.261 prvul,
ŮTa teorija "bolje da je daleko" mi liči na pravljenje vrline od nužde, Ůotprilike k'o kad jedan čiča reče na TV Bgd: "baš dobro što su sankcije, Ůkad sam više imao više sam i trošio, a ovako mi je baš super" ;) Ů▄▄▄ Nije baš tako. Najozbiljnije mislim da institucija od sorte kakva je ISP treba da bude malo dalje od najbližeg grada, naročito ako je to BG. Mada mislim da, što ono Gliša reče, negde na avali ili tako negde bi već bilo OK. Ja u Bg skoro nikada ne dovršim projekat, jer uvek imam milijardu drugih sitnica koje mogu da uradim. Kada odem u Petnicu, to znači da sam otišao tamo sa nekim ciljem, što znači da mogu da tih par dana koliko sam tamo radim samo ono zbog čega sam došao. Dok sam u stanici NIKADA ne gledam Tv, ne slušam radio itd. Naravno, bavim se zabavom, šetnjama, zezanjem, ali je atmosfera "radna". Kada bi ISP bila nešto bliže Valjevu, onda bi bivši polaznici iz Valjeva dolazili svaki čas, a svi saradnici stanice znaju da od trenutka kada neko od saradnika doputuje u stanicu sledećih par sati nema ništa od rada... Da bi se negde ozbiljno istraživački radilo, mora se obezbediti na neki način "zatvorenost", bilo propisom, bilo fizički. Fizički je bolje jer oni koji su kreativni obično ne vole kada ima mnogo pravila.
razno.262 prvul,
ŮIz moje generacije MG, klasa 1986. u Petnici je bio iz mog razreda Ů▄▄▄ Iz moje generacije, iz mog odljenja, u ISP je bilo oko pola odeljenja. Od njih, četvorica su sada mlađi saradnici stanice. I svi živimo u BG. Vaša generacija jednostavno nije imala sreće (da ne kažem nešto drugo ;)
razno.263 vvelisavljev,
> Ne kažem da je ISP idealna. Ni slučajno. Ali ništa drugo tog tipa nikada > nije ni zaživelo. Ko kaže da nije idealna! Gore uz planinu je šuma, prava stvar za biologe, desno (ako se gleda uzbrdo) je jezero - prava stvar za šta_god_vam_padne_na_pamet :). Onda sa leve strane pa malo uzbrdo se nalazi pećina za arheologe. (a i ostalima je zanimljiva. :) ) Dole je bazen, zgodno za osvežavanje u letnjim mesecima. Mada je tamo sigurno uvek par stepeni hladnije nego u gradu. A i u pećini je debela ladovina. :))) Tamo je vazduh mnogo čistiji nego u Beogradu, zgodno za sve polaznike a naročito za astronomiju. Nema dnevnika, čovek može da zaboravi na sve, samo da se usresredi na naučni rad. Ima toga još samo ne mogu odmah svega da se setim. Uostalom ima ovde još ljudi koji su bili tamo pa mogu da potvrde i dodaju prednosti. A tek doček: ulazimo mi u dvorište istumbani od nekog kombija u koji smo se zipovali a dočekuje nas, meni tada nepoznat, čovek rečima: "Šta ćete nam vi ovde ? Ko je vas zvao? |)" :))) pozdrav, Viktor!
razno.264 ndragan,
/ ŢŢŢTreba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika". / Ono drugo teško a prvo bogami još teže!!! Jel' već jednom usavršeno to kloniranje?
razno.265 rjovic,
Meni se lično ne sviđa princip rada u Petnizi iz prostog raloga što je po mom mišljenju i suviše zatvorena. Pre svega mislim na to da ako se meni baš u ovom trenutku radi neki projekt, ja ne mogu da odem tamo bez testiranja školskog psihologa i.t.d., a do dok to prođe moglo bi da se desi da izgubim volju za rad. Sem toga i kada dođe red na tog nekog, pitanje je da li njemu (ovo se odnosi samo na one koji idu u školu) tada odgovara da gubi od redove nastave. Slažem se da je u Petnici HAOS priroda i da se nešto slično ne može naći u okolini Bgd-a, ali mi se čini da bi ipak bilo lakše imati nešto ne "pljucometu" u šta može da se uđe (naravno posle nekog preliminarnog testa) kada ti padne napamet. Relja
razno.266 skoprivica,
-> Ali cinjenica je da selekcija ipak postoji, i da kako-tako -> funkcionise. Pitali smo coveka (Janeva valjda) kako biraju polaznike, i on rece: "U razlicitim programskim jezicima to se razlicito zove ali najcesce se zove RND" ;)) Aje... CTEBO.
razno.267 max.headroom,
> dinara samo da u usta nešto staviš, a da ne pominjem dodatne troškove > (piće u kafićima, bioskop, video klub...). A što su to jaja, a što je to mlijeko? > Dakle, sve se zaradi! Osim para ;) Moraćete da se komercijalizujete ako mislite da nastavite sa radom. Pretpostavljam da ni sada, a ni ubuduće neće biti razumevanja za žISTO istraživački rad, već će sve morati da prođe kroz lupu nekog ekonomiste (ili nadriekonomiste, ako se misli na sadašnjost)... To podrazumeva i "one koji nešto znaju", ali i "one koji imaju novca", što nije praksa. Misliš da će grad nastaviti da finansira Istraživačku stanicu? > ostaviš softver, juriš devojčice, ali da se upregneš na projekt TEŠKO! Uh, pa to mu dođe skoro kao manastir :) Znaš li da se i u najsavremenijim centrima naučnog istraživanja nalaze odeljci "za zabavu", gde se služi piće, ljudi sede za slot mašinama ili video-igrama, ponekad prođe i neka devojka ;), a opet urade mnogo više nego da su 24 časa, non-stop, sedeli za svojim projektom ?...
razno.268 glisin,
ŢŢŢTakođe, postoji i izvesna verzija "DOS-a" pod PASCALOM koja ŢŢŢna CHKDSK odgovori "volina in drive C is MUDONJA" i slične fazone. Uh! žini mi se da sam tako nešto video. BTW, nekoliko minuta programiranja. ;-) Pa pobogu, imaš ih takvih koji su skloni neozbiljnim zezanjima. Napokon i D.W.Hillis dolazi na posao vatrogasnim kolima, a ipak radi Connection Machine za Pentagon. ŢŢŢNa primer šta je sa klincima koji se pokupe iz okolnih bircuza i krenu ŢŢŢna "kompajliranje" i "projektovanje" sa flašom šljive i boxom "Drine" ;). Ovo mi nije jasno? Takvi u RC nisu ni privirili. Šef (popularni naziv za S. Janeva ;-) najuri i mene napolje kada se pojavim u RC-u sa recimo konzervom koce ili keksom. Polaznici? Bože sačuvaj! ŢŢŢ...svoju priču potkrepio brdom "softvera" iz Petnice koji se pokreće ŢŢŢsa GRASPRT 1on2, Mandy e.t.c. Jel? Prelistaću zbornike radova, ali se zaista ne sećam da smo MI taj softver razvijali u Petnici. Dole je desetak SX-ova na raspolaganju polaznicima, pa se svašta posle seminara nađe po diskovima. Ali neće još dugo!!! Još malo, pa će dole da bude neki multiuser sistem (UNIX ili VMS), pa će lepo da bude SET PROTECTION, SET PRIVILEGE, SET CPU_TIME, SET STATUS... pa ko voli nek izvoli. Nema gusarenja, nema glupog softvera, nema trošenja mašinske snage bez veze... ja sam predlagao da ostavimo samo kompajlere, editore, par alata i neki skresani shell. Taman! Predlog je uzet vrlo ozbiljno u razmatranje, he, he... =;-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.269 glisin,
ŢŢŢ...ko se meni baš u ovom trenutku radi neki projekt, ja ne mogu da odem ŢŢŢtamo bez testiranja školskog psihologa i.t.d., a do dok to prođe moglo ŢŢŢbi da se desi da izgubim volju za rad. Whoooooooooooops! Pazi ovamo: ja svoj projekt iz paralelizma radim od 1987 (pet godina), Maske radi Melindu od negde 1985-86-te, Misko se bavi paralelnim računaljkama isto jedno 6-7 godina! To je ovo malo jače iz grupe za paralelizam. Hoću da kažem, tvoj "trenutak" u kome ti se radi projekt ne postoji. Projekt se priprema mesecima, a onda se radi godinama. Ako ti za mesec dana izgubiš volju za rad, preslišaj se malo kakav ti je to projekt. UOSTALOM: ako hoćeš u Petnicu preko reda, nema problema! Lepo sedi i počni da radiš nešto ozbiljno. PAZI: ozbiljno NISU uobičajeni programi, pa kao piše se (pravi se) nešto veliko. Treba da se radi ONO ŠTO NIKO NIJE URADIO, dakle nešto sasvim novo. Šta? Par primera: prepoznavanje govora, prepoznavanje slike, veštačka inteligencija, razumevanje prirodnog jezika, sinteza govora, simulacije, nove arhitekture računara i simuliranje toga (to ja radim u okviru paralelizma), pa onda baš paralelizam, operativni sistemi za paralelne mašine, novi programski jezici za specijalne namene i još mnogo, mnogo toga. Kao što vidiš, mnogo stvari, ali koje treba PRVO IZMISLITI pa tek onda uraditi. Sve što je samo "uraditi" (a već je provaljeno) a radi se po sistemu "ima brži editor i podržava više prozora" ali nije ništa novo, jednostavno NIJE INTERESANTNO. E sad ono od malopre: izmisliš li rešenje za neki od mnogih problema koji postoje, uradiš li nešto od toga, možeš pravo u Petnicu, kakvi psiholozi i ostala čuda. Naravno, ako imaš nameru da u okviru Petnice nastaviš sa radom, skupiš ljude, formiraš grupu/tim i tako to, pisah već o tome. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.270 glisin,
ŢŢŢPitali smo coveka (Janeva valjda) kako biraju polaznike... I ti si njega uzeo za ozbiljno? He, he... nemoj molim te, pa valjda znaš da se on zeza. Šta misliš: dobijemo prijave, on uzme gomilu, promeša, kaže "seci", ja cap, izbrojimo jedno 20-tak i ćao? ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.271 glisin,
ŢŢŢMoraćete da se komercijalizujete ako mislite da nastavite sa radom. To se priča već desetak godina. Radi se još uvek. Inače, niko nema ništa protiv komercijalizacije, sasvim je u redu da se rade projekti po porudžbini, ali zamisli da pre pet-šest godina odeš da registruješ Petnicu kao kuću koja će raditi kao neko maltene privatno preduzeće i baviti se uslugama takve istraživačke vrste? Prosto neverovatno. Sada već ima uslova za tako nešto i malo se i razmišlja na tu stranu, ali za sada su uslovi takvi da je sve na vizijama. ŢŢŢ...već će sve morati da prođe kroz lupu nekog ekonomiste... U pametnim državama ovakva institucija prođe kroz lupu države i velikih firmi, dok kod nas prolazi kroz lupu birokrata koji bi Petnicu smakli dok kažeš piksla! Zato će ipak morati Petnica da ima nekog svog ekonomistu sa lupom. ŢŢŢMisliš da će grad nastaviti da finansira Istraživačku stanicu? Koji grad? Sva sredstva iz fondova za nauku su presečena, koliko mi se čini gospodin Danilo č. Marković se lično zalagao da se ukine finansiranje jednoj takvoj nepotrebnoj instituciji (sa njegove (i njemu sličnih) tačke gledišta to verovatno izgleda kao davanje para nekome u nekom selu da ih troši na igre sa klincima). Sada je zvanični osnivač Petnice Akademija nauka, tako da se Vigor potrudio da izvuče Stanicu iz ralja republičkih neznam-ti-ni-ja-tamo-šta institucija. ŢŢŢUh, pa to mu dođe skoro kao manastir :) Znaš li da se i u najsavremenijim ŢŢŢcentrima naučnog istraživanja nalaze odeljci "za zabavu"... Svakako. Tako nešto ima i u Petnici. Svira se, peva se, zaigra se po nešto, skokne se do pećine, jezera ili bazena, do Šumica na "koktu" ;-))) tako da je stvar daleko od nekog manastira. Pod onim što sam rekao sam mislio da se za par sati samo tako nešto može i raditi, a na projektu teško (između škole i kuće). Obrnuto nisam isključio, kao što vidiš, ima i opuštanja. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.272 ndragan,
/ Nije baš tako. Najozbiljnije mislim da institucija od sorte kakva je / ISP treba da bude malo dalje od najbližeg grada, naročito ako je to Prilažem uz ovu repliku: Razmisli o tome kako programeri idu na godišnji odmor. Jedini pouzdan način je da odeš negde gde nema telefona. Da ti je stvar u gradu (iza ćoška), da li bi mogao da sastaviš makar samo dva tri dana da se ne zamajavaš _doslovce_ničim_drugim_ osim projekta? Bue_ Ndragan
razno.273 mradic,
Vidim. U Petnici ima šuma, jezero, brdo, ukratko pravi raj. Ali, da bi stigao do tog raja, izgleda da ću morati da izmislim neki softver koji će uspeti da me (de)materijalizuje, ili, možda bolje vremeplov ;))). Što se tiče opreme, dopada mi se ideja za uvođenje jedne mrežice, na kojoj bi SYSOP mogao da izbaci TRASH. Ali, momci, dajte predlažite šta mi da napravimo u BG-u. Argumenata za i protiv Petnice ima kao kusih pasa, a vreme teče, teče :(. Zato Vas molim da mi malko pišete i na tu temu, kako da primenimo filozofiju Petnice ovde negde, a ostalo - kad otvorimo BIS, pa napravimo koktel :). !!REOMIR!! (REgardsOfmoMIR)
razno.274 vvelisavljev,
> Heh... Petnica pošalje svim školama koje imaju smerove koji > odgovaraju seminarima koji se održavaju upitnik i prijavu, sa > napomenom da ga škole Da, na žalost. Znam kada sam jurio za sebe, pa posle za mlađeg druga da se prijavimo za ISP. Uzmemo materijal direktno od direktora pa to lepo fotokopiramo pa jurimo profesore da nam napišu karakteristike, pa psihologa da nam održi test, pa kod sekretarice da se to pošalje. Pa onda sekretarica po*zdi zato što svaki dan dođe po jedan učenik da šalje u ISP a treba sve zajedno da se pošalje u jednoj veeelikoj koverti. A to slučajno budu i poslednji dani pre isteka roka pa onda ona nešto već pošalje. :))) Desi se da po koji profesor preuzme stvar u svoje ruke, ali tada on odabere učenike samo iz svog predmeta i samo one kojim predaje. :( Što je na neki način i logično. Verovatno je tako i u drugim školama. pozdrav, Viktor!
razno.275 danko,
>>> Da, ali ima daleko više totalnih idiota koji nisu sposobni ni nacrtanu > Nećeš me ubediti da takvih nema i u Smederevu, čak proporcionalno više > nego u Beogradu. O procentima teško (bar među pripadnicima nebeskih naroda). DANKO
razno.276 prvul,
Ůveć argumentovano. Zar u projekte Petnice spadaju i Mandy, Sex-movie Ů9p i sl. Takođe, postoji i izvesna verzija "DOS-a" pod PASCALOM koja Ůna CHKDSK odgovori "volina in drive C is MUDONJA" i slične fazone. Ů▄▄▄ To su većinom stvari koje polaznici dovuku od kuće, pa se onda "menjaju" u stanici. Posle seminara se zatekne brdo stvari na hardovima računara na kojima su polaznici radili. Između ostalog i to. Inače, te SEX movie i ostali šund ja brišem gde god nađem. Radi se o relativno velikim fajlovima, zauzimaju mesto na ionako uvek tesnim hardovima, kad si jedan video video si ih sve. Verzija dosa koja zeza korisnika je sasvim druga stvar. To sam i ja više puta pravio. Ako neko radi na svom projektu kako treba, a povremeno napravi takav neki "štosičan" program, ja to shvatam kao vrstu intelektualne relaskacije. Za nekoga je dobro zezanje da ode do kafane i popije po koju "Koktu" ;) Za nekoga je isto tako dobro zezanje da napravi urnebesan program. Ne vidim ništa loše u tome. Naravno, od polaznika koji na neki računar instalira neku "napast" ovog tipa uvek sam tražio da napast i deinstaliraju kada više ne bude zabavna, jer inače otežava rad na tom računaru. Po mom mišljenju, polaznik koji je došao da uradi nešto u Stanici i većinu vremena provodi radeći je OK. On će biti zadovoljan jer će tamo uraditi dosta više nego što bi za isto vreme uradio kući. Ima savršene uslove za odmor između "seansi" za računarom, naročito ako zna da stvori oko sebe dobru atmosferu. Ima gomilu knjiga pod nosom, ima gomilu ljudi koji mu mogu pomoći... uslovi koje sigurno nema kod kuće. Polaznik koji stalno kuka kako mu je dosadno, koji stalno traži zabavu itd. će se vratiti razočaran. I treba. I posle pričaju kako je u ISP živo sra*e, kako neki kreteni pišu programe iz zezanja, kako se širi porno softver... Pa dobro, oko tog porno softvera meni jedna stvar nije jasna. Na seminaru ima oko 20 polaznika (recimo). Neka je svaki od njih doneo po disketu punu arhivirane porno animacije. To znači da svakome od njih potrebno nekoliko sati da sve to pregleda. A porno animacije su nešto što je, kao što rekoh, za jednokratnu upotrebu... dakle, na seminaru koji traje 7 dana polaznici potroše svaki po par sati na te i takve stvari. Ali onda neki od njih, ogočeni na stanicu jer im je tamo bilo dosadno, jer su neki uradili projekat mnogo bolje od njih (ali ti što su dobro uradili projekat su obično baš one "svinje od programera" koji iz zabave pišu šaljive programe) kada se vrate kući pričaju kako je u ISP loše, pa kao ključni argument navode te magabajte animacije. Pa ako su oni toliki čistunci, kako to da nisu našli korisnije stvari da presnime, nego baš te animacije.
razno.277 prvul,
Ů Pre svega mislim na to da ako se meni baš u ovom Ůtrenutku radi neki projekt, ja ne mogu da odem tamo Ůbez testiranja školskog psihologa i.t.d., a do dok Ůto prođe moglo bi da se desi da izgubim volju za rad. Ů▄▄ Šta ti misliš da je projekat? Projekat je nešto što bi trebalo da pretenduje da bude ozbiljan naučni rad. Prema tome, to traje najmanje mesec-dva (obično više godina). Da bi se napravio uspešan projekat, mora se proučiti literatura iz te oblasti, napraviti planovi (za programiranje treba definisati šta program treba da radi, globalnu skicu načina rada, podelu na module, podelu modula u razvojnom timu itd. Za eksperimentalne nauke treba osmisliti eksperiment, napraviti projekciju "potrepština" itd.), pa tek onda pristupiti eksperimentu, odn. programiranju (a za veće projekte treba prvo obezbediti opremu itd.). Ono što ti baš u ovom trenutku hoćeš da radiš, pa ako ne možeš onda te prođe volja, to nije nikakav projekat, nego više nekakav "quick hack". Za to ti i nije potrebna ISP.
razno.278 prvul,
Ů Pitali smo coveka (Janeva valjda) kako biraju polaznike, i on Ů rece: "U razlicitim programskim jezicima to se razlicito zove Ů ali najcesce se zove RND" ;)) Ů▄▄ I ako niste ukapirali da se čovek zeza, onda je izgleda da su pogrešili u izboru polaznika ;) A nije ni čudo što se zezao. Šta misliš, da nema pametnija posla nego da vam objašnjava?
razno.279 prvul,
ŮOvo mi nije jasno? Takvi u RC nisu ni privirili. Šef (popularni naziv za S. ŮJaneva ;-) najuri i mene napolje kada se pojavim u RC-u sa recimo konzervom Ůkoce ili keksom. Polaznici? Bože sačuvaj! Ů▄▄▄ čiva istina. Polaznici ionako retko ulaze u RC. A i u učionici s računarima nije preporočljivo unositi takve artikle (neću da kažem da ne može. može, ali šta će posle janev da uradi ;)
razno.280 prvul,
ŮVerovatno je tako i u drugim školama. Ů▄▄ E, ovde moram nešto da kažem. Kada sam ja bio u Matematičkoj Gimnaziji, na svakom nastavnom veću se pojavljivala ideja da se učenicima ne pravdaju izostanci napravljeni idenjem u stanicu. I na svakom veću se nađe neko od učenika da "rovari" pa da nas i dalje puštaju. Jednom su čak tvrdili da se tamo ništa ne radi, pa sm morao da donesem registrator (nije moglo da stane u svesku) sa svojim radom koji sam uradio na prethodnom seminaru (beše nuklearna fizika, ne da su bili imresionirani grafikonima raspodela i tako time ;). Pošto je to bilo oko 200 strana A4, naprasno su promenili mišljenje. Sve ovo sam kucao zbog toga da bih ukazao da ako vam je do nečega stalo, neće vam biti teško da se malo potrudite oko toga. Ono "eto, profesori nisu delili one pozive" je pravdanje višom silom. Ko stvarno hoće da radi nešto u stanici bi se raspitao kad je otprilike "vreme" tim prijavama, i onda svakih par dana zapitkivao "jel su stigle one prijave"... i najzad bi ih sam poslao poštom na vreme ako baš niko neće da ih pošalje u onoj velikoj koverti.
razno.281 dejanr,
>> Ja u Bg skoro nikada ne dovršim projekat, jer uvek imam milijardu drugih >> sitnica koje mogu da uradim. Kada odem u Petnicu, to znači da sam otišao >> tamo sa nekim ciljem, što znači da mogu da tih par dana koliko sam tamo >> radim samo ono zbog čega sam došao. Možda to zavisi od čoveka, ali meni ne treba nekakva "petnica" da me štiti od mene samog :) Ako imam motiv da uradim nešto, onda to i radim, a najlepše mi je da to bude kod kuće. Ako ne može kod kuće, onda što bliže kući. >> Dok sam u stanici NIKADA ne gledam Tv, ne slušam radio itd. To bi isto radio i kod kuće, kada bi motiv ($$$$$) za završetak projekta bio dovoljno jak ;))
razno.282 dejanr,
>> Još malo, pa će dole da bude neki multiuser sistem (UNIX ili VMS), pa >> će lepo da bude SET PROTECTION, SET PRIVILEGE, SET CPU_TIME, >> SET STATUS... pa ko voli nek izvoli. Nema gusarenja, nema glupog >> softvera, nema trošenja mašinske snage bez veze... ja sam predlagao >> da ostavimo samo kompajlere, editore, par alata i neki skresani shell. Cilj je ubediti (i dokazati) slušaocu da su ozbiljne stvari ZANIMLJIVIJE od "glupog softvera" i da se zato treba njima baviti, a ne zato što na tom računaru slučajno nema "glupog softvera". Jer, uz sve zaštite, "glupi softver" se nekako provuče... Osim toga, ono čega je malo a pogotovu ono što je zabranjeno postaje jakkkkkkkkkko interesantno! Svako se mora "iživeti" i na igrama i na porno softveru... najveći uspeh kome se "vaspitač" može nadati je da malo skrati tu fazu.
razno.283 glisin,
ŢŢŢZa nekoga je dobro zezanje da ode do kafane i popije po koju "Koktu" ;) A tek DUPLU KOKTU! Uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuu! Piškenje dva dana, he, he... ;-) ŢŢŢPolaznik koji stalno kuka kako mu je dosadno, koji stalno traži zabavu itd. ŢŢŢće se vratiti razočaran. Takve ću ja da počnem da vraćam po express postupku. ;-) ŢŢŢ...ako su oni toliki čistunci, kako to da nisu našli korisnije stvari ŢŢŢda presnime, nego baš te animacije. Vala baš! U Petnicu stiže toliko softvera da se upiškiš u gaće! Firme direktno šalju prerelease verzije, naručuju se programi za superspecijalne namene, neviđeni eksperimantalni programski jezici i ko zna šta sve ne još. A znate šta traže od Petnice? Oće registrovan WORD ili Adobe Ilustrator. Da skinu sa originala. Svašta! A toliko interesantnog softvera. Ali neeeee, deca bi da hackerišu i da se igraju paketima koji im u životu ne trebaju. E zato će da padne UNIX pa cepaj, neka hackerišu, he, he... Pa ko sruši mašinu, neka je diže sam. Ima orman knjiga, pa polako! Pffff... ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.284 glisin,
ŢŢŢTo bi isto radio i kod kuće, kada bi motiv ($$$$$) za završetak projekta ŢŢŢbio dovoljno jak ;)) Pričamo o POTPUNO različitim stvarima. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.285 prvul,
ŮMožda to zavisi od čoveka, ali meni ne treba nekakva "petnica" da me štiti Ůod mene samog :) Ako imam motiv da uradim nešto, onda to i radim, a Ůnajlepše mi je da to bude kod kuće. Ů▄▄▄ Kada malo bolje pogledam u pravu si. Kada mi je stalo, radim i ja pa makar padale bombe oko mene. Jedino i dalje ne znam šta u beogradu raditi sa onima koji bi da dolaze u stanicu jer im je tamo zanimljivo a neće da rade. I u ISP sam odavno zapazio problem ljudi koji dođu da se zezaju, a onda ne daju ostalima da rade. Tamo ih ima malo, i smire se posle par dana seminara (jer to su obično gradski "frajeri" kojima neko drugi treba da organizuje zabavu, bile to diskoteke ili kafane, a sami nisu sposobni da strukturišu vreme). U Beogradu bi ih bilo mnogo više, i mogu da idu "na odmor" svaki dan, pa da se sveži i orni za smetanje vraćaju u stanicu ;) Naravno, probleme sa ovim bi mogli da rešimo i tako što bi stanica u Beogradu imala znatno strožije kriterijume po pitanjima discipline, ali kao što rekoh, ako mogu da biram između 2 sata putovanja + sloboda u radu i 5 minuta puta + gomila pravila, radije se odlučujem na prvo.
razno.286 ivans,
* Ako imam motiv da uradim nešto, onda to i * radim, a najlepše mi je da to bude kod kuće. A još bolje je na mestu gde ti je pred nosem gomila literature koja bi mogla da ti pomogne oko zadovoljenja motiva, gomila ljudi s kojima bi mogao da diskutuješ o problemu koji te zanima, oprema koju kod kuće ne možeš ni da zamisliš (zamisli, na primer, kako bi bilo lepo da imaš dve 386 (uf, možda i imaš :), pa opališ remote debugging, ili na primer osciloskop, generator impulsa, mikroskop (što da ne?) i gomilu drugih stvari), pa najzad i ljudi s kojima možeš da popričaš o tome igraju li Rusi tetris u nuklearkama (dobro, znam, chat i kafa, ali nije to - to :). Pozdrav.
razno.287 prvul,
ŮA još bolje je na mestu gde ti je pred nosem gomila literature koja bi mogla Ůda ti pomogne oko zadovoljenja motiva, gomila ljudi s kojima bi mogao da Ůdiskutuješ o problemu koji te zanima, oprema koju kod kuće ne možeš ni da Ůzamisliš (zamisli, na primer, kako bi bilo lepo da imaš dve 386 (uf, možda i Ůimaš :), pa opališ remote debugging, ili na primer osciloskop, generator Ů▄▄▄ Ma ja bez dva PCa neću ni da radim debagiranje. Mada danas nije neki problem naći par komada PC-a (ja u ISP obično radim na 3 računara, jedan izvršava dibager, drugi program, treći služi za pregled online dokumentacije (PC-HELP, NG i slično) ). Veći je problem naći kablove, delove i ostalo što se traži u hardverašenju... ima gomila delova koji mi retko trebaju, ali mi trebaju... i kada bih sve to imao kod kuće... Najzad, hvala što me podseti na osciloskop... moj omiljeni instrument. Ne znam ko kod kuće ima dva osciloskopa sa po par kanala, ja nemam :(( a umeju da zatrebaju (u stvari, trebaju mi kada god radim nešto što nije čist softver). P.S. Vidim ja da ovaj ivans kapira u čemu je stvar ;)
razno.288 rjovic,
<Ŕ> Šta ti misliš da je projekat? Projekat je nešto što bi <Ŕ> trebalo da pretenduje da bude ozbiljan naučni rad. Prema <Ŕ> tome, to traje najmanje mesec-dva (obično više godina). Potpuno se slažem da je projekat nešto na čemu treba raditi i nekoliko godina da bi se doveo do mogućeg kraja (do pravog je veoma teško). <Ŕ> Ono što ti baš u ovom trenutku hoćeš da radiš, pa ako ne može <Ŕ> te prođe volja, to nije nikakav projekat, nego više nekakav "qu <Ŕ> Za to ti i nije potrebna ISP. E tu se ne bih složio sa tobom jer mi se više puta desilo da ako nešto ne počnem da radim onda kada imam za to volju, to nešto nikada ne privedem kraju, a i dok ga radim mnogo slabije radim ono što sam započeo onda kada su mi se za to pružili uslovi nego ono što započnem da radim kada je to hoću. To je čista stvar motivacije o kojoj su mnogi psiholozi pričali, a ja sam samo primetio da je njihova teorija tačna. Relja
razno.289 mradic,
HI! Pošto vidim da su poruke prestale da stužu u ORK-u, moram malkice da inrtervenišem i da pokrenem diskusiju. Za sve ovde prisutne, sledi obaveštenje da sam se pre par dana obreo u Klubu, i popričao sa ljudima oko ovog projekta. Među "ljudima" bio je i Mr. glisin, koji mi je dao JAKO korisne savete i informacije o BIS-u, Petnici i.t.d. žak sam postao i vlasnik dvojezičnog informatora ISP-a, u kome je potanko (čitaj: u po jednom pasusu) opisana svaka delatnost centra. No, dobro, to ne treba da bude knjižurina od 1000 strana, ali mogli su bar da malko detaljnije opišu onu oblast koja nas sve zanima (jeste da sam sebiča, ali... ;>). U toj knjižici (u engleskom prevodu) ima takođe par bisera - verovatno štamparskih grešaka - tipa "MORE INFORMATIONS" i sl. Takođe, bilo bi mi drago da znam gde još mogu da dobijem taj informator (osim od glisina :)). Na kraju, dogovoreno je da se, nakon što ideja "prenoći", pismo "propusti" kroz Klub (sećate li se ideje da Klub i BIS budu jedna celina?). Tako, sad smo u WAIT stanju - sve do neke pogodne prilike (čitaj: vikend). Molim vas sve da mi uputite izraze najiskrenijeg zadovoljstva postignutim :)))))))))))))))))). !!REOMIR!!
razno.290 max.headroom,
> Koji grad? Sva sredstva iz fondova za nauku su presečena, koliko mi se > čini gospodin Danilo č. Marković se lično zalagao da se ukine finansiranje > jednoj takvoj nepotrebnoj instituciji (...) Eh, to mi nikada nije bilo jasno. Ko, u stvari, finansira nabavku nove opreme (a ima je, hvala Bogu), pa onda čitav smeštaj, organizaciju, klopu...? Ako novac ne stiže od Države, od koga, onda, dolazi? Do sada su slične stvari finansirali iz gradskog budžeta, ili neko u republičkoj vladi ima debele veze. (?)
razno.291 bearboy,
˙¨:> Da bi se napravio uspešan projekat, mora se proučiti ˙¨:> literatura iz te oblasti, napraviti planovi (za programiranje ˙¨:> treba definisati šta program treba da radi, globalnu skicu ˙¨:> načina rada, podelu na module, podelu modula u razvojnom timu itd. Dobro, ali ako recimo neće da bude team leader, nego samo član ?
razno.292 bearboy,
˙¨:> ostala čuda. Naravno, ako imaš nameru da u okviru Petnice nastaviš sa ˙¨:> radom, skupiš ljude, formiraš grupu/tim i tako to, pisah već o tome. Pa ovdi svako predlaže da kad neko ode, formira tim. čivo me interesuje koji su članovi tima kad svako osnuje svoj. Pitanjceta. 1. Za koje je godište cela stvar (mislim na minimum da bi se prijavilo) 2. Kako to da ja UOPŠTE nisam čuo za celu stvar dok se vi ovde ne raspričaste. 3. Kako se ovo odražava na redovno obrazovanje (tj. izostanci is škole) 4. Šta ako neko voli da radi na raznoraznim projectovima, i ima talenta samo nema ideje. U tom slučaju bi (valjda) najbolje bilo da se priključi nekom timu. Ali jopet, otkud taj da zna kakvi projekti postoje ? Ili no ideja, no Petnica ?
razno.293 glisin,
ŢŢŢEh, to mi nikada nije bilo jasno. Ko, u stvari, finansira... Eh, nije ni meni. Mada, stavi stoje otprilike ovako: u menadžmentu postoji jedna stvar koja se zove "neaktivirani porencijali iz okruženja". U suštini, na stvar se gleda ovako, jednostavno rečeno: sve što može biti izvor prihoda treba iskoristiti. Sa tačke gledišta ISP, bilo bi jako "neposlovno" da se nađe na platnom spisku nekog fonda za nauku i da sasvim pasivno čeka da padne koja para. Zato se aktivira sve što je moguće: više fondova, razni oblici sponzorstva, pomoći, darodavci, kontra usluga u opremi za urađene projekte, uzimanje rashodovane opreme od instituta i firmi, pomoć pojedinaca i šta sve još ne. Eto to je ukratko. Kada se sve sabere, ispadne da normalni fondovi ne podmire ni trećinu potreba stanice. Tako se uglavnom rešava smeštaj, hrana, struja i ono što se mora platiti. A oprema dolazi uglavnom iz drugih izvora. ŢŢŢ...ili neko u republičkoj vladi ima debele veze. (?) Ima, ali debele veze da se Petnica zbriše sa lica zemlje, najbolje atomskom bombom. Takvi nama od pomoći nisu. Međutim, do sada im nije išlo. ;-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.294 glisin,
ŢŢŢDobro, ali ako recimo neće da bude team leader, nego samo član ? Pa onda je diskusija bespredmetna: tek tada mu se ne može desiti da ga prođe volja za radom za tri dana, ako vidi projekt tima u koji želi da se uključi. Ne može onda da mu padne na pamet ili da bude inspirisan. Treba da zna šta se radi u dužem periodu. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.295 glisin,
ŢŢŢPitanjceta. Ajd da vidimo... ŢŢŢZa koje je godište cela stvar (mislim na minimum da bi se prijavilo) Pa, ima i seminara za osnovce, za srednjoškolce i prakse za studente. Srednjoškolci su veći deo. ŢŢŢKako to da ja UOPŠTE nisam čuo za celu stvar dok se vi ovde ne raspričaste. Lako, zato što stvar ide na kaščicu. Petnica za sada nema mogućnosti da napravi svoj marketing centar koji bi se bavio ispitivanjem tržišta, reklamom, planiranjem nastupa i tako to, pa onda po nekada uspe da se probije po neka mala vest i to je sve. U principu bi treblo da skoro svi direktori srednjih škola u Srbiji znaju za ISP, a to što neznaju učenici, to je već van domašaja Stanice. ŢŢŢKako se ovo odražava na redovno obrazovanje (tj. izostanci is škole) Lako, pošto te škola tamo i pošalje. ŢŢŢIli no ideja, no Petnica ? Za početne kurseve na koje te pošalje škola nema veze sa idejama, tu mi napravimo projekte i vi radite. Ako imate ideje za svoje projekte i nešto ste već radili, ostajete možda i kao saradnici, ako nemate, šta se tu može, možda dobijete ideje za koju godinu, he, he... ;-) Inače, pod idejom ne podrazumevam ideje tipa (primer sa poslednje škole) dođe polaznik i ima ideju da pravi ultralaki avion u Petnici! Svašta! Može svako da ima ideju, ali to treba da ima i smisla i da može da se radi. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.296 prvul,
Ů To je čista stvar motivacije o kojoj su mnogi psiholozi pričali, Ů a ja sam samo primetio da je njihova teorija tačna. Ů▄▄▄ Dobro, zaključili smo da je projekat nešto što traje. Sada mi nije jasno kakve veze ima to što BAŠ ONDA kada ti se počinje projekat ne možeš da ga radiš sa motivacijom za rad na projektu? Naročito sa obzirom na činjenicu da se većina projekata počinje kod kuće, tako što sedneš i definišeš šta zapravo predstavlja tvoj projekat (samo to je posao od najmanje par dana, ako se radi o ozbiljnom projektu). Motivacija je sasvim nešto drugo od trenutne inspiracije za rad na nečemu. Ne bih da objašnjavam ovde, ali mislim da si zaključio ispravnu stvar (da su teorije o motivaciji prilično OK) iz pogrešnih premisa (jer ono o čemu pričaš nije motivacija) ;)
razno.297 max.headroom,
> Najzad, hvala što me podseti na osciloskop... moj omiljeni instrument. > Ne znam ko kod kuće ima dva osciloskopa sa po par kanala, ja nemam :(( I meni je omiljen, kada nemam ništa bolje :) Zna li neko gde može da se nabavi program koji izigrava osciloskop, a da signal stiže preko COM-porta, ili nešto slično? (naravno, ako je potreban neki ograničavač ili slična peripetija, i neka shema...)
razno.298 ssokorac,
:> škola u Srbiji znaju za ISP, a to što neznaju učenici, :> to je već van domašaja Stanice. Ima u udžbeniku za II razr. gimn. za Engleski članak o Petnici. :) Slučajno smo ga baš prekjuče radili i slučajno sutra moram isti da odgovaram :).
razno.299 feniks,
│ I meni je omiljen, kada nemam ništa bolje :) Zna li neko gde može da │ se nabavi program koji izigrava osciloskop, a da signal stiže preko │ COM-porta, ili nešto slično? (naravno, ako je potreban neki │ ograničavač ili slična peripetija, i neka shema...) └──────── Slično pitanje si postavio i pre par meseci ;) Mislim da preko COM-porta nećeš moći da napraviš iole primenjiv osciloskop (sem ako te ne zanimaju spore jednosmerne promene). Naime, ja sam u grupi ADC svojevremeno dao jedan demo program koji pretvara PC u osciloskop, ali pomoću AD kartice. Za ove kartice postoje i komercijalni programi (Asyst, Labtech notebook, Dadisp itd.) koji imaju mogućnost da prate procese u realnom vremenu. Jedna od takvih kartica je i ED300 (Računari 84 /str.72). Međutim, ni pomoću ovih kartica nije moguće posmatrati signale čija f > 50 Hz , dakle to je daleko ispod mogućnosti nekog osciloskopa. Postoje naravno i brže AD kartice, ali je njihova cena tolika da se više isplati kupovina nekog jeftinog ruskog osciloskopa. Pozdrav, S.P.
razno.300 mstanic,
>> moguće posmatrati signale čija f > 50 Hz , dakle to je >> daleko ispod Imam u nekom časopisu shemu koji radi sa frekvencijama znatno većim o 50 Hz. A baš sam dobio neki scaner na testiranje. Ako uspem poslaću.
razno.301 michelle,
> Imam u nekom časopisu shemu koji radi sa frekvencijama > znatno većim o 50 Hz. A baš sam dobio neki scaner na > testiranje. Ako uspem poslaću. Šalji što pre, pa da probamo, ako nešto vredi.
razno.302 bearboy,
˙¨:> Pa onda je diskusija bespredmetna: tek tada mu se ne može desiti da ga ˙¨:> prođe volja za radom za tri dana, ako vidi projekt tima u koji želi da se ˙¨:> uključi. Ne može onda da mu padne na pamet ili da bude inspirisan. Treba da ˙¨:> zna šta se radi u dužem periodu. Baš te ne razumem najbolje - ne može da ga prođe volja, ne može da bude inspirisan. Koja varijanta važi ?
razno.303 glisin,
ŢŢBaš te ne razumem najbolje - ne može da ga prođe volja, ne može da bude ŢŢinspirisan. Koja varijanta važi ? Pa nisi ni ti meni jasan. Ajd da probam: može da bude inspirisan, ali to nije kao kod slikara, da ako ne dohvati boje ode stvar zauvek. Zapravo, inspiracija i programiranje nemaju nikakve veze, nekome može na pamet pasti IDEJA ili REŠENJE, a to važi i sutra i prekosutra. Kod raznih umetnika ako on oseti da treba da napiše, naslika ili komponuje nešto jer ga je nešto potaklo na to, on to MORA odmah jer se sutra neće sećati šta je osetio, a to je inspiracija. Kod računarstva možeš odmah da skiciraš algoritam ili neku šemu, pa posle to da realizuješ i za mesec dana. Zato je "inspiracija" malo neprimenljiva u ovom slučaju. A o prolaženju volje neću dugo: setio si se nečeg dobrog. Mnogo je dobro gotovo fundamentalno, može se dobro prodati... i onda te prođe volja za pet dana. Malo čudno zvuči? Razmisli o ovome. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.304 mstanic,
>> Šalji što pre, pa da probamo, ako nešto vredi. Može li u OrCad V3.? formatu. Scaner neće da čita sheme. Da nema neko solidan program za skenere sa karticom što se utakne u slot?
razno.305 michelle,
> Može li u OrCad V3.? formatu. Scaner neće da čita sheme. Može, što da ne. To je još i najbolja kombinacija, doduše treba malo više vremena za unos. pozdrav, michelle
razno.306 bole,
Hi! Evo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igricu, vec program za vodjenje telefonskih poziva, bolje obavestenje o svemu i svacemu u teleprog.DOC Bye!! telprog.arj
razno.307 glisin,
ŢŢEvo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igricu, vec ŢŢprogram za vodjenje telefonskih poziva... ŢŢ** Uz poruku 'telprog.arj' (137830 bytes) !!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Šta je bre to crni sine? Expertni sistem? U čemu ti je to pisano? COBOL? ;-))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.308 duki,
[To: PRVUL] ­■ Da bi se napravio uspešan projekat, mora se proučiti ­■ literatura iz te oblasti, napraviti planovi (za programiranje ­■ treba definisati šta program treba da radi, globalnu skicu ­■ načina rada, podelu na module, podelu modula u razvojnom timu ­■ itd. Za eksperimentalne nauke treba osmisliti eksperiment, ­■ napraviti projekciju "potrepština" itd.), pa tek onda ­■ pristupiti eksperimentu, odn. programiranju (a za veće ­■ projekte treba prvo obezbediti opremu itd.). Izvinite što se mešam u diskusiju, ali kao sadašnji F.O.N.-ovac :)) moram uneti neke ispravke... 1. Prvo se definiše CILJ projekta. 2. Pošto se do cilja može stići na mnogo načina, pravi se PLAN. (Šta, ko, zašto i kako treba da radi) 3. U okviru tog plana se iz palete RESURSI/CENA traži najpovoljniji odnos. (žime se radi) 4. Ako odnos RESURS/CENA nije povoljan ponovi 3, a ako ne može ništa dobro da se iskopa idi na 2 (nov plan). Ako i dalje NE POSTOJE sredstva koja omogućavaju ispunjenje CILJA, onda baci sve u đubre. 5. Kada se napokon nađu pare, ljudi i sredstva onda se dela po utvrđenom planu. 6. Pre nego što projekt počne da se "globalno" koristi on se ispituje. (kao neki predtest koji ako daje povoljne rezultate onda se ide dalje, ako ne onda se projekt prepravlja) 7. Prikuplanje i analiza podataka dobijenih projektom. 8. Klasifikacija. To bi otprilike bilo to... :) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.309 bole,
e, nemoj te u grupe, jel ja na primer ne znam tako dobro da igram šah da bi se merio sa vama, ali bi me zanimalo da pratim, ili ako ocete i u grupe ali da svaki dan moderator grupe salje poruke s potezima
razno.310 bole,
Pa nije bas ono sto mislis.... priznajem malo sam ga prebudzio ali.. ko radi taj i gresi, evo naprimer samo glavni program sa svojim pod programima ima 150 KB!!!! . s
razno.311 bole,
e ovo vidim da je SAAAROOO, pogresio sam, nisam gledao datum kad sam citao.... (ne citam tako stalno orku)
razno.312 glisin,
ŢŢIzvinite što se mešam u diskusiju, ali kao sadašnji F.O.N.-ovac :)) ŢŢmoram uneti neke ispravke... Duki, lupio si, jedno dva modema su se otkačila sa nodova na Sezamu ;-))). Baš si se umešao u diskusiju. Naime, sve o čemu smo pričali su bili projekti u okviru Petnice, dakle projekti koji se ne rade za pare. Tako, sve ono tvoje resursi/cena pada u vodu. Ok je 1, 2, 6, 7 i 8, ali 3, 4 i 5 veze nema. To je za neke druge stvari, nisi dobro pratio diskusiju! Nego, jesi li ti to polagao skoro nešto kod Dulanovića, a? He, he... ;-))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.313 mstanic,
Evo ga u OrCad-u. Treba još dodati bafere. Nema na šemi, ali je jasno da treba. adc.sch
razno.314 michelle,
> Evo ga u OrCad-u. Treba još dodati bafere. Nema na šemi, > ali Hvala na trudu! Ako nešto uradim, čućete rezultate. pozdrav, michelle
razno.315 prvul,
ŢŢEvo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igricu, vec ŢŢprogram za vodjenje telefonskih poziva... ŢŢ** Uz poruku 'telprog.arj' (137830 bytes) Ů !!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Ů ŮŠta je bre to crni sine? Expertni sistem? U čemu ti je to pisano? COBOL? ;-)))Ů▄▄ Ili ima ugrađen telefonski imenik Srbije, da kada biraš broj on po broju zaključi u koju zonu to spada.
razno.316 feniks,
>> Evo ga u OrCad-u. Treba još dodati bafere. Nema na šemi, ali >> je jasno da treba. Nisam uspeo da dobijem kompletnu šemu, očigledno nisam učitao sve potrebne LIB files pri inicijalizaciji. Uzgred, koju verziju ORCAD-a si koristio i navedi nazive biblioteka koje su ti bile u konfiguraciji. Osim toga verujem da ima još zainteresovanih da se objasni koja kola treba koristiti za bafere, ili još bolje da se dopuni šema sa njima.
razno.317 bole,
ONI>>ŢŢEvo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igric ONI>>ŢŢprogram za vodjenje telefonskih poziva... ONI>>ŢŢ** Uz poruku 'telprog.arj' (137830 bytes) ONI>>Ů !!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ONI>>Ů ONI>>ŮŠta je bre to crni sine? Expertni sistem? U čemu ti je to pisano? ONI>>;-)))Ů▄▄ ONI>> ONI>> Ili ima ugrađen telefonski imenik Srbije, da kada biraš broj on p ONI>>zaključi u koju zonu to spada. HEH! Nije ni expertni sistem i nema imenik srbije, i priznajem PREEE VELIKO JE! ali, cekajte jos nekoliko dana pa dolazi manja... ( za koliko ne znam) Ali mozda u sledecoj bude imenik srbije ako se neko prijavi da KUCA A sad svi da to downloadujete inace cu da VAM LUŠIM IGRNORE JOS GORE ĆUžUrižĆU
razno.318 mstanic,
>> učitao sve potrebne LIB files pri inicijalizaciji. >> Uzgred, koju verziju ORCAD-a si koristio i navedi nazive >> biblioteka koje su ti bile u konfiguraciji. >> Osim toga verujem da ima još zainteresovanih da se >> objasni koja kola treba koristiti za bafere, ili još >> bolje da se dopuni šema sa njima. Verzija 3.10 Kao što se vidi sa sheme: TTL.LIB, ANALOG.LIB i DEVICE.LIB Za bafere, kao i na svim ili skoro svim PC karticama, LS245 A evo ti i shema. Javi kad proradi. Imam ja sheme i za brži (strahovito brz, rekao bih). Ali je strašno komplikovana, signal procesori i tako to. adc2.sch
razno.319 spantic,
> A sad svi da to downloadujete inace cu da VAM LUŠIM > IGRNORE JOS GORE Je li Bole, a da mi ipak sačekamo manju verziju, šta kažeš? :)
razno.320 minja.,
Ima li neko program disk muncher,za apple(stari tip,cpu 6202) ? Ako neko ima neka mi javi,hitno je. pozdrav,minja
razno.322 ratman,
Kolika bi, orijentaciono, bila cena za one famozne 3" diskete (ko je imao Amstrad, setice se) i da li se uopste proizvode, ima li ih u Yu i tako to... Jedan moj poznanik se interesuje za njih Pozdrav, Dejan
razno.323 ppekovic,
>> Kolika bi, orijentaciono, bila cena za one famozne 3" diskete (ko je >> imao Amstrad, setice se) i da li se uopste proizvode, ima li ih u Yu >> i tako to... Najjevtinije sam ih plaćao po 4 DEM komad. Tvoj prijatelj ima dva rešenja, ili da potraži u inostranstvu (i tamo će se pomučiti) ili da ih kupi ovde (polovne) od amstradovaca koji su zaboravili na svoje stare mašine. Paya
razno.324 ljubisha,
>Kolika bi, orijentaciono, bila cena za one famozne 3" diskete (ko je >imao Amstrad, setice se) i da li se uopste proizvode, ima li ih u Yu >i tako to... >Jedan moj poznanik se interesuje za njih Uh, tvoj poznanik je ako mu baš trebaju te diskete u veeelikoj nevolji. Ja sam ranije imao Amstrada i čak i onda kada je on bio dosta zastupljen kod nas bilo je problema sa njihovom nabavkom a još više cenom :( One su u Minhenu bilo optrilike tri puta skuplje nego diskete od 3,5 inča. Sada je što se tih disketa tiše kod nas mrka kapa, jedino da nabavi od nekog ko eventualno prodaje programe za amstrad (ako takvi još postoje) ili od nekog ko prodaje svog amstrada. Da li ih ima i koliko u Minhenu ne znam (davna su to vremena bila kada se tamo išlo :( ) ps. Ah da, iste te diskete se koriste i onu amstradovu (šnajderovu) PCW seriju ili ti JOYCE (mislim da se tako zvaše)
razno.325 bojs,
>> Najjevtinije sam ih plaćao po 4 DEM komad. Tvoj prijatelj ima >>dva rešenja, ili da potraži u inostranstvu (i tamo će se pomučiti) >>ili da ih kupi ovde (polovne) od amstradovaca koji su zaboravili >>na svoje stare mašine. ...ili, treće, da okači na Amstrad neki normalan, 5.25" ili 3.5" floppy, pri čemu je 5.25" ekonomičnije rešenje, jer (ispravite me ako grešim), čuo sam da Amstrad ne zna za više od 40 traka. Takodje sam čuo da ne zna ni za dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve obične 5.25" diskete su jeftinije od jedne od 3" (ako se takva nadje).
razno.326 ljubisha,
> ...ili, treće, da okači na Amstrad neki normalan, 5.25" ili 3.5" floppy, > pri čemu je 5.25" ekonomičnije rešenje, jer (ispravite me ako grešim), čuo > sam da Amstrad ne zna za više od 40 traka. Takodje sam čuo da ne zna ni za > dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve obične 5.25" diskete > su jeftinije od jedne od 3" (ako se takva nadje). Pa nemoj sada da se vređamo ;)) Imao je Amstrad odavno (mnogo pre nekih drugih kompjutera ;)) drajvove od po 720 Kb koji su bili veoma popularni kod nas. Doduše koliko se ja sećam uz njega je išlo valjda neko programče koje je to omogućavalo. Inače ako se baš odluči da kupi neki drajv najeftinija varijanta je bilo koji jednostrani drajv koji će u kompletu sa odgovarajućim kablom bez problema raditi sa amstradom, jer je amstrad imao standardni priključak za disk (mislim da se zvao SHUGART) Naravno pitanje je koliko je to u današnje vreme isplativo.
razno.327 dejanr,
>> ps. Ah da, iste te diskete se koriste i onu amstradovu (šnajderovu) PCW >> seriju ili ti JOYCE (mislim da se tako zvaše) I ja mislim da je tako bilo (gotovo da sam siguran) ali baš pre 20 dana videh kod nekog prevodioca taj Amstrad PCW i iznenadih se - ima disk od 3.5 a ne od 3 inča! Ja sam prvo mislio da je to on nešto budžio, ali sam ubrzo zaboravio takvu ideju ;) pošto čovek zaista samo koristi računar, a i lepo se vidi da je kutija u startu bila takva kad ga je kupio. Dakle, izgleda da je i Amstrad počeo da ugrađuje "normalne" diskove u PCW. Kad je to bilo... ne zna se.
razno.328 edge,
Yo! Jel' zna neko kako se priključuje kasetofon na Amstrad CPC 6128? Zamolio me ortak da pitam. I još nešto. On ima 3 kabla za povezivanje sa kasetofonom, ali ne zna kako da ih poveže. Znači potrebno je detaljno uputstvo. Ica.
razno.329 ppekovic,
>> ...ili, treće, da okači na Amstrad neki normalan, 5.25" ili 3.5" floppy, >> pri čemu je 5.25" ekonomičnije rešenje, jer (ispravite me ako grešim), čuo >> sam da Amstrad ne zna za više od 40 traka. Takodje sam čuo da ne zna ni za >> dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve obične 5.25" diskete >> su jeftinije od jedne od 3" (ako se takva nadje). ;) ja imam 5.25" drajv za Amstrada (Vortex F1). Formatirani kapacitet je 708K. Uz drajv ide i kertidž sa Vortex DOS-om, ugrađenim disk editorom, i monitor programom. Pošto meni skuplja prašinu, ako te zanima da postaneš vlasnik pomenutog drjava, pošalji mi mail. Paya
razno.330 ppekovic,
>> Jel' zna neko kako se priključuje kasetofon na Amstrad CPC 6128? >> Zamolio me ortak da pitam. I još nešto. On ima 3 kabla za povezivanje sa >> kasetofonom, ali ne zna kako da ih poveže. Znači potrebno je detaljno >> uputstvo. ??? Standardni DIN priključak. Paya
razno.331 ljubisha,
>Jel' zna neko kako se priključuje kasetofon na Amstrad CPC 6128? >Zamolio me ortak da pitam. I još nešto. On ima 3 kabla za povezivanje sa >kasetofonom, ali ne zna kako da ih poveže. Znači potrebno je detaljno uputstvo I bre šta se namnožiše ovi amstradi u poslednje vreme. Jel sam ja pogrešio što sam prodao mog ? ;)) Dakle ovako, ne znam šta će tvom ortaku tri kabla veruj mi na reč dovoljan je samo jedan ;)) Šalu na stranu, na amstradu on ima standardni petopolni DIN priključak. Na kasetofonu mu trebaju isto kao i kod starog spektruma dva džeka: MIC i EAR tj. ulaz i izlaz (pošto ne piše na svim kasetofonima mic tj. ear). Na onom DIN konektoru ima IN i OUT i samo treba da ih spoji. Postoji mogućnost da na kasetofonu ima isti takav petopolni DIN onda može preko njega da spoji, tako bi čak mogao da dobije kontrolu motora kasetofona tj. da amstrad zaustavi kasetofon posle učitavanja programa (ovo je teorija pošto ja to nikad nisam izveo, mislim kontrolu motora). Nadam se da sam pomogao, a ako nisam pitaj opet :))
razno.332 mmarkov,
>> dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve >> obične 5.25" diskete su jeftinije od jedne od 3" (ako se >> takva nadje). A mogu da rade i makaze, pa da se disketa obrće ručno... :)
razno.333 edge,
Yo! > ??? Standardni DIN priključak. Jeste standardni ali opet neće;((. Kada se priključi i pusti kaseta elektromotor kasetofona ne radi...A kada se izvuče DIN priključak onda radi. Ica.
razno.334 dzakic,
> ;) ja imam 5.25" drajv za Amstrada (Vortex F1). Može li to da se zakači na 464 kao prvi disk, tj. ima li disk interfejs u sebi?
razno.335 ppekovic,
>> Može li to da se zakači na 464 kao prvi disk, tj. ima li disk interfejs >> u sebi? Na žalost ne može. Može samo na 464 + DDI-1. Paya
razno.336 edge,
Yo! > teorija pošto ja to nikad nisam izveo, mislim kontrolu Yo! > motora). Nadam se da sam pomogao, a ako nisam pitaj Yo! > opet :)) Yo! Hvala, jesi. /ÖĐ Ň═══════╩═╩═══════Ş │ Fight the Power │ └─══Đ══─═══─══Đ══─┘ │ĆĆ Ica žž│ ď───═══───ż
razno.337 ljubisha,
> Hvala, jesi. Drago mi je da ste sredili problem. Pošto ne znam kako ste povezali nešto u vezi onoga kasetofona koji neće da se okreće. Naime, ako ste ga dobro vezali preko DIN konektora kasetofon bi trebao da se pokrene tek posle kucanja load naredbe, jer je amstrad preuzeo kontrolu mehanizma za kasetofon. Play bi naravno moralo da bude pritisnuto. ps. jedna molba: ajde majke ti nemoj da stavljaš ono "fight the power" jer na drugim kodnim rasporedima izgleda bezveze. I nemoj da stavljaš toliko praznih redova u poruke. Nema ljutiš :)
razno.338 andrejl,
>│ /ÖĐ >│ Ň═══════╩═╩═══════Ş >│ Fight the Power │ >│ └─══Đ══─═══─══Đ══─┘ >│ ĆĆ Ica žž│ >│ ď───═══───ż Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ? Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što je bearboy ikad mogao da zamisli :)
razno.339 edge,
Yo! > ps. jedna molba: ajde majke ti nemoj da stavljaš ono Yo! > "fight the power" jer na drugim kodnim rasporedima Yo! > izgleda bezveze. I nemoj da stavljaš toliko praznih Yo! > redova u poruke. Nema ljutiš :) Yo! No problemo ! Ica.
razno.340 edge,
Yo! > Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ? Yo! > Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što Yo! > je bearboy ikad mogao da zamisli :) Yo! To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao IGNORE na moj username? Ica.
razno.341 bcetina,
>>>> ps. Ah da, iste te diskete se koriste i onu amstradovu (šnajderovu) PCW >>>> seriju ili ti JOYCE (mislim da se tako zvaše) >> videh kod nekog prevodioca taj Amstrad PCW i iznenadih se - ima disk od Moja žena je prevodilac i radi na tom JOYCE-u i jako je zadovoljna. Napalila je još bar 5-6 kolega i oni su nabavili isto. To je bilo pre oko 4 god. i još uvek lepo rade. Ona tvrdi da njima ne treba računar nego hardverski tekst procesor i to samo to ali savršeno. Ima tu neke logike.
razno.342 bearboy,
║ Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ? ║ Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što je ║ bearboy ikad mogao da zamisli :) Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema toliko ?! :))
razno.343 darone,
>> To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je >> dao IGNORE na moj username? Nikako. darone
razno.344 d.petrovic,
Ă> To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao IGNORE na Ă> moj username? Igraj SUPI ;)))
razno.345 milan,
> Yo! > Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ? > Yo! > Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što > Yo! > je bearboy ikad mogao da zamisli :) > > > Yo! > > To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao IGNORE na > moj username? > > Ica. Pohapsiš sve članove SEZAM-a i onda ih pojedinačno propituješ posle desetak dana u samici. ;) Pl poz M P.S. Kao što vidiš ja nisam!
razno.346 dejanr,
>> Igraj SUPI ;))) USKORO NA SEZAMU: SUPI3! Posle prva dva dela, ssokorac je napisao i treći koji se nastavlja tamo gde se drugi završio - vraćate se u rodni grad, dosta izmenjen u zadnjih 40 godina. Cilj vam je da postignete promenu imena čitavog grada u Sezam :) Pojavljuju se mnoge važne stvari i ljudi sa Sezama - ulice VICEVI, FORUM i ORKA, Trg (c) klap, Kale u ulozi kovača, Bandit u ulozi bandita, Janko kao inspiracija za luku, Darole u ulozi goluba (onog što leti) sa prstenom na nozi koju ne treba lomiti, razni drugi na raznim drugim mestima i, kao najveća enigma, Anna u ulozi nakinđurene gradonačelnikove sekretarice. Korisnički interfejs je dalje napredovao pa se ne moraju više kucati cele naredbe - TAB dopunjava započetu reč do neke od u datoj situaciji logičnih. No i pored toga, igra je teža od svih prethodnih - u grupi za beta testiranje niko nije uspeo samostalno da je reši. Očekujte ovih dana u direktorijumu FUN.
razno.347 ssokorac,
─┼┤ To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao ─┼┤ IGNORE na moj username? Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako vidiš da ne odgovara - da zaključiš. ALi legalno - nikako.
razno.348 mstanic,
>> još uvek lepo rade. Ona tvrdi da njima ne treba računar >> nego hardverski tekst procesor i to samo to ali savršeno. >> Ima tu neke logike. Ma da znaš i da ima. Jedino bi neki (ti neki smo izgleda mi) hteli da na automatu za kafu igramo prica od persije dok kuvamo kafu.
razno.349 edge,
Yo! > Igraj SUPI ;))) Yo! Šta si hteo ovim da kažeš?! Ica.
razno.350 edge,
Yo! > Pohapsiš sve članove SEZAM-a i onda ih pojedinačno Yo! > propituješ posle desetak dana u samici. ;) Yo! Imam bolju ideju;>>>. Al' neću da je kažem jer bih bio progonjen do kraja života:)) Ica.
razno.351 d.petrovic,
Ă> Yo! > Igraj SUPI ;))) Ă> Šta si hteo ovim da kažeš?! Baš to :)) Ako imaš vremena za igranje skini iz ĐFUN: SUPI, SUPI2 i SUPI3. E, onaj prvi je odgovor na tvoje pitanje, možeš malo da igraš i domine na kraju :) Smanji malo razmake u ovim porukama, razvlačiš poruke. Pozdrav, Dejan
razno.352 banex,
>> Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako vidiš da A i ovo jedino kao ima mail ignore na tebe, za conf ignore bi trebala drugačija procedura.
razno.353 ssokorac,
─┼┤ A i ovo jedino kao ima mail ignore na tebe, za conf ─┼┤ ignore bi trebala drugačija procedura. Šalješ medvediće dok te neko ne otera u ... i onda znaš da nema ignore na tebe? :)).
razno.354 dperkovic,
Saljes medvedice dok te neko ne otera u ... i onda znas da nema ignore na tebe? :)). ******* :))) Jesi li siguran ??? Sta ako taj neko tad stavi ignore na tebe ? ;))) DejanP
razno.355 andrejl,
>│ Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema >│ toliko ?! :)) Ako ti ovo bude jedini reply onda ih ima ;) bye, andrejl
razno.356 ssokorac,
─┼┤ :))) Jesi li siguran ??? Sta ako taj neko tad stavi ─┼┤ ignore na tebe ? ;))) Nema veze, postigao si cilj - znaš ko te ignoriše ;).
razno.357 mjova,
> ─┼┤ To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao > ─┼┤ IGNORE na moj username? > Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako > vidiš da ne odgovara - da zaključiš. ALi legalno - nikako. evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i zašto ;)
razno.358 mmarkov,
>> Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema >> toliko ?! :)) Pa vidiš da ti niko nije odgovorio... :)
razno.359 prvul,
Ů Šalješ medvediće dok te neko ne otera u ... i onda znaš da nema Ůignore na tebe? :)). Ů▄▄▄ A šta ako taj neko ima bolje živce od tebe? ;)
razno.360 edge,
Yo! > E, onaj prvi je odgovor na tvoje pitanje, možeš malo Yo! > da igraš i Samo kada bi mi još poslao i rešenje za SUPI I... Ica.
razno.361 edge,
Yo! > evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i Yo! > zašto ;) Reci, reci, reci... Ica.
razno.362 d.petrovic,
Ă> Samo kada bi mi još poslao i rešenje za SUPI I... Pa znaš li ti kad sam ja to još igrao? Dokle si stigao ?
razno.363 nnedovic,
>>> Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako >>> vidiš da ne odgovara - da zaključiš. ALi legalno - nikako. >> >> evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i zašto ;) Vidim da se ovde raspravlja o tome da neko ne zna ko mu je dao ignore. Ali ne znam ko. Dao sam mu ignore. :)))
razno.364 ssokorac,
─┼┤ Samo kada bi mi još poslao i rešenje za SUPI I... Evo ga :). supi1.res
razno.365 ssokorac,
─┼┤ A šta ako taj neko ima bolje živce od tebe? ;) *Toliko* dobre živce nema niko ;). Osim, naravno, iskusnih članova Conf. Chat :).
razno.366 ssokorac,
A evo rešenja i za supi 2....:) supi2.res
razno.367 mjova,
> Vidim da se ovde raspravlja o tome da neko ne zna ko mu je > dao ignore. Ali ne znam ko. Dao sam mu ignore. :))) lako možeš da saznaš kome si dao igneore, tj ko je to pitao od onih kojima si dao ignore ;) - samo prati odgovore, ali idi na originale ;) i videćeš prvog koji je replicirao na poruku ignorisanog, osim ako još nekog nisi počastio ;)
razno.368 edge,
Yo! > evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i Yo! > zašto ;) Reci, reci, reci... Ica.
razno.369 ssokorac,
─┼┤ Reci, reci, reci... Sad je kasno :).
razno.370 d.petrovic,
Ă> lako možeš da saznaš kome si dao igneore, tj ko je to pitao od onih Svašta! Lupiš u komandnoj liniji IGNORE i vidiš kome si dao ignore. žovek je pitao kako da zna ko je njemu to lupio :))
razno.371 mornar,
A za supi 3 ... ;)
razno.372 mjova,
> Svašta! Lupiš u komandnoj liniji IGNORE i vidiš kome si > dao ignore. žovek je pitao kako da zna ko je njemu to > lupio :)) da malo bolje pročitaš poruku? ;) ako hoćeš da je zajedno analiziramo? nema problema: - Vidim da se ovde raspravlja o tome da neko ne zna ko mu je dao ignore. dakle, on zna o čemu se raspravlja: *neko* ne zna ko mu je dao ignore. - Ali ne znam ko. ali ni *on* ne zna ko to pita jer mu je: - Dao sam mu ignore. :))) dakle, kad malo bolje pogledaš, nema veze ;))
razno.373 mjova,
> ─┼┤ Reci, reci, reci... > Sad je kasno :). šta je kasno? ;)
razno.374 ssokorac,
─┼┤ A za supi 3 ... ;) Kad izadje supi 5 :).
razno.375 bcetina,
>> A evo rešenja i za supi 2....:) Hvala i od mene, imaš poljubac od moje ćerke.
razno.376 ilazarevic,
█ Osim, naravno, iskusnih članova Conf. Chat :). I svih ostalih koji se zavlače po mračnim sokacima izvesnih metropola, u kojima prevoz do izletišta još uvek ide na set_yu_code robove ;)
razno.377 ssokorac,
─┼┤ Hvala i od mene, imaš poljubac od moje ćerke. Nema na čemu, a za poljubac - zahvaljujem :).
razno.378 nnedovic,
>> da malo bolje pročitaš poruku? ;) ako hoćeš da je zajedno >> analiziramo? nema problema: Ma šta vam je, narode, zezam se... :)
razno.379 bearboy,
║>│ Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema ║>│ toliko ?! :)) ║ ║ Ako ti ovo bude jedini reply onda ih ima ;) Joooj, sramoto, nemo' ti tako meni, imam ja svoj tabor obožavaoca :)
razno.380 edge,
Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu. Ica.
razno.381 ajankovic,
Narode. Otvorena je grupa Zemun.Zainteresovani Zemunci koji bi rado razmenjivali softwer.... neka ostave poruku na ma se ajankovic.
razno.382 broker,
Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica?
razno.383 danko,
> Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice > pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu. Ja dobio neko čudašce koje se kači na paralelni port, ima 3,5mm izlaz na malecno pojačalce za zvučničićem i na njemu piše COVOX! Šta da radim sa tim - el neko ima neke zvuke ? DANKO
razno.384 edge,
Yo! > Šta da radim sa tim - el neko ima neke zvuke ? Uzmi ModPlay, neki .MOD fajl, priključi taj uređaj na LPT1, izaberi u ModPlay-u opciju za covox ili LPT1 stereo (ili tako nešto -- isprobaj), i opali sviranje pa ćeš da čuješ milozvuke iz zvučničića:). Ica.
razno.385 nnedovic,
>> Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica? Istraživačka Stanica Petnica poštanski fah 40 14000 Valjevo
razno.386 andrejl,
>│ Joooj, sramoto, nemo' ti tako meni, imam ja svoj tabor >│ obožavaoca :) A što onda nisu dali reply kao znak podrške ? ;)) bye, andrejl
razno.387 andrejl,
>│ Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica? A da li neko može da kaže gde naći prijavnicu ili sl. ? bye, andrejl
razno.388 mstanic,
>> na malecno pojačalce za zvučničićem i na njemu piše >> COVOX! Sigurno ne pratiš PC.HARD:razno.
razno.389 ajankovic,
Otvorena je grupa Zemun. Svi zainteresovani Zemun-ci neka se jave.Sale... ma se ajankovic
razno.390 prvul,
Ů>│ Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica? Ů A da li neko može da kaže gde naći prijavnicu ili sl. ? Ů▄▄ Molim? Prijavnicu? Pa ne radi se o hotelu. Sve što bi trebalo da te zanima (ako si srednjoškolac ili osnovac) piše u prijavi koja se svake godine šalje školama. Za one koji ne dolaze na neki od seminara (srednjoškolci i osnovci) procedura je malko drukčija, pošto oni u principu idu u stanicu ili samo na par sati (da je obiđu) ili da rade na nekom od projekata, ali u oba slučaja praksa je da se poseta najavi i odobri, pa tek onda...
razno.391 vitez.koja,
#=> Otvorena je grupa Zemun.Zainteresovani Zemunci koji bi Opet nesto muvaju ovi u hrvatskoj ... ;)
razno.392 danko,
> Uzmi ModPlay, neki .MOD fajl, priključi taj uređaj na LPT1, > izaberi u ModPlay-u opciju za covox ili LPT1 stereo (ili tako > nešto -- isprobaj), i opali sviranje pa ćeš da čuješ milozvuke iz > zvučničića:). HVALA, a el ima neki .MOD fajl na sezamu? DANKO P.S. Bulaja, el će biti to u Sezamovim dirovima?
razno.393 bearboy,
║ Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice ║ pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu. I ja sam ga pravio, eno, poslao sam šemu u neku drugu conf...
razno.394 bearboy,
║ Ja dobio neko čudašce koje se kači na paralelni port, ima 3,5mm izlaz ║ na malecno pojačalce za zvučničićem i na njemu piše COVOX! ║ ║ Šta da radim sa tim - el neko ima neke zvuke ? Uzmi ModPlay (eh, da ima Sound dir-a bio bi i na Sezamu), pa koji modul i slušaj...
razno.395 andrejl,
>│ Molim? Prijavnicu? Pa ne radi se o hotelu. Sve što bi >│ trebalo da te zanima (ako si srednjoškolac ili osnovac) >│ piše u prijavi koja se svake godine šalje školama. Sorry, nisam našao dobar izraz, tj. sapleo sam se na jeziku (tastaturi?). U međuvremenu sam i našao. Problem je što je u mojoj škola vrlo teško saznati nešto, prošle godine su počeli da pričaju o tome posle poslednjeg roka :( bye, andrejl
razno.396 prvul,
Ů>│ piše u prijavi koja se svake godine šalje školama. Ůšto je u mojoj škola vrlo teško saznati nešto, prošle godine Ůsu počeli da pričaju o tome posle poslednjeg roka :( Ů▄▄ Na žalost, u većini škola je tako.
razno.397 bearboy,
║ HVALA, a el ima neki .MOD fajl na sezamu? Jok. Ni neće, osim u grupama. ║ P.S. Bulaja, el će biti to u Sezamovim dirovima? Neće biti ni .MOD-ova (ajde, to još i razumem), a ni PROGRAMA za odsviravanje dotičnih (e ovo ne razumem)
razno.398 andrejl,
>│ što je u mojoj škola vrlo teško saznati nešto, prošle ───── Aaargh, odvratno :))) Mrzim takve greške :))) bye, andrejl
razno.399 rkorda,
Jedan moj poznanik ima Amstrad Joyce - hardverski wordprocesor kako neko reče i dosadila mu je jurnjava za 3" disketama. Da li neko ima iskustva sa ugradnjom 3.5 ili 5,25 " disk drajvova. Možda neko prodaje dotični (drajv). Hvala
razno.400 broker,
> Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice > pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu. Skoro je neko već okačio šemu u jednoj poruci pa nema potrebe da se ponavljamo... Mislim da nije u ovoj temi. Broker
razno.401 ljubisha,
> Jedan moj poznanik ima Amstrad Joyce - hardverski wordprocesor > kako neko reče i dosadila mu je jurnjava za 3" disketama. > Da li neko ima iskustva sa ugradnjom 3.5 ili 5,25 " disk > drajvova. Možda neko prodaje dotični (drajv). Ajmo ponovo :) Ne znam da li Joyce ima iste konektore kao i CPC serija. Ako ima na sebi SHUGART priključak za disk onda može bilo koji disk sa odgovarajućim kablom. Moraš samo da vodiš računa da ne preforsiraš amstrada sa kapacitetom diska.
razno.402 jtitov,
> Da li neko ima iskustva sa ugradnjom 3.5 ili 5,25 " disk Sto se tice pomoci oko ugradnje (instalacije) - tu sam! > drajvova. Mozda neko prodaje doticni (drajv). E sto se toga tice, vidi male oglase... Naravno tu je pitanje i kontrolera...
razno.403 ppekovic,
>> Ajmo ponovo :) Ne znam da li Joyce ima iste konektore kao i CPC serija. Ako >> ima na sebi SHUGART priključak za disk onda može bilo koji disk sa >> odgovarajućim kablom. Moraš samo da vodiš računa da ne preforsiraš amstrada >> sa kapacitetom diska. Ako ima CPC konektor, nek mi se javi. Imam Vortex F1 5,25" drajv. 708K. Paya
razno.404 broker,
> Istraživačka Stanica Petnica > poštanski fah 40 > 14000 Valjevo Hvala.
razno.405 nbatocanin,
Da li neko zna neku adresu firme ACIKO? Stvar je vrlo hitna.
razno.406 madamov,
****** Da li neko zna neku adresu firme ACIKO? Stvar je vrlo hitna. ****** Mislim da su negde na Banovom Brdu, ali ubi me ne mogu da se setim gde. Vrlo je moguće da ih ima na još nekim mestima u gradu, jaki su k'o zver.
razno.407 spece,
> Ajmo ponovo :) Ne znam da li Joyce ima iste konektore kao i CPC > serija. Ako ima na sebi SHUGART prikljucak za disk onda moze bilo > koji disk sa odgovarajucim kablom. Moras samo da vodis racuna da ne > preforsiras amstrada sa kapacitetom diska. Ako smo vec kod toga... dali neko ima iskustva sa povezivanjem CPC serije (6128) sa PC om - ali ne preko disketa, nego preko kabla. I obican file trans- fer dolazi u obzir...
razno.408 cdragan,
RAžUNAROM KROZ BLOKADU - DOBRO VEžE ANDRO - dočekuje beograđanina Andriju Kolundžića pozdrav kada se uveče vraća kući. Ali, dobrodošlicu mu ne želi žena, dete niti papagaj, već računar i to u stereofoniji. No, pošto gospodin Kolundžić nije samo zaljubljenik u kompjutere, već i poslovni čovek, on će pretplatnicima njegovog BBS informacionog centra kroz dva meseca ponuditi verbalno komuniciranje sa računarom. ************************************ .... bla, bla, ( on_je_najpametniji_razgovara_i_pored_blokade _sa_njujorkom_i_ima_najviše_programa_u_evropi ) bla, bla .... mrzi me da kucam, al^ ako insistirate ;) Sve te, i gomila ostalih usluga, će od Nove godine biti dostupni, bez računara i modema, svima koji toliko razgovetno govore da ih računar može razumeti, što baš nije neki sitan zahtev. ----iz večernjih novosti od 12.11.92---- Daklem, od nove godine ja samo nazovem Velkam i lepo kažem : Daaaj miii jeeednuuu piiivuuu ! - a on će meni : a) Bed komand or fajl nejm b) Govori srpski da te velkam razume c) žek da zovnem majstor Andriju d) .... i to na čistom srpskom književnom .... Aman ljudi, ovo je prevršilo svaku meru !!! P.S. evo i parče uokvirenog teksta : POPULARNIJI OD VAVE A.K. je nesvršeni student Elektrotehničkog fakulteta i Više škole za informatiku - biznis je preči od diplome, ali je samuki stručnjak za kompjuterske komunikacije. - Na studijama sam imao samo šest časova posvećenih računarima, tako da u školi nisam naučio ni slova, ali zahvaljujući praksi nemam sagovornika. ...... primam više pisama nego Vava - hvali se 33. godišnji biznismen. ------------
razno.409 madamov,
I njega, i razne Dr. Dekije i ostale kvazifenomene treba u zatvor. Kojih li gluposti. Koliko li je platio Večernjim Novostima za ovaj članak? B))
razno.410 jtitov,
> I njega, i razne Dr. Dekije i ostale kvazifenomene treba > u zatvor. Kojih li gluposti. Koliko li je platio Vecernjim > Novostima za ovaj clanak? B)) Izvini, Milane, ali kao sto sam jednom rekao: vazna je samo dobra propaganda! Ko tebi brani da platis Novostima ili nekim drugim shit-novinama da napisu o tebi kako si naj-super-de-luhe???? Krajem XX veka boj ne bije ostra sablja nego vlast nad medijima.
razno.411 milan,
> Izvini, Milane, ali kao sto sam jednom rekao: vazna je samo dobra > propaganda! > Ko tebi brani da platis Novostima ili nekim drugim shit-novinama da napisu > o tebi kako si naj-super-de-luhe???? Krajem XX veka boj ne bije ostra > sablja nego vlast nad medijima. Tačno, na žalost. ;((((((((((((((((
razno.412 madamov,
Potpuno si u pravu, mada ako bi se ja pojavio da platim to isto, rekli bi mi: "Ne može, to je rezervisano za Najvećeg nad Najvećima A.K.". B)) I onako me ne zanima da novine pišu o meni, a kamoli da platim za to. B)))
razno.413 obren,
Može li neko da mi kaže važnije karakteristike i približnu cenu u Nemačkoj HP 28S-a?
razno.414 dtadic,
Potrebne su mi nalepnice koje se mogu odstampati na matricnom stampacu. Da li ih neko prodaje kod nas? Hvala unapred za svaku informaciju. DT
razno.415 banusko,
>**> Hvala unapred za svaku informaciju. 'Mladost' Ćuprija, čini mi se.
razno.416 michelle,
> 'Mladost' Ćuprija, čini mi se. Da li neko zna adresu, telefon/telefax gornje firme? pozdrav, michelle
razno.417 ilazarevic,
> Potpuno si u pravu, mada ako bi se ja pojavio da platim to isto, rekli bi > mi: "Ne može, to je rezervisano za Najvećeg nad Najvećima A.K.". B)) I > onako me I to samo zato što se on prvi setio da plati :))
razno.418 madamov,
****** I to samo zato što se on prvi setio da plati :)) ****** Ima tu i veza i poznanstava, ali pare su najbitnije. B))
razno.419 banusko,
>**> Da li neko zna adresu, telefon/telefax gornje firme? Povremeno osvane reklama na TV. Ako vidim, jvaiću ti.
razno.420 tigar.pirot,
Da li neko poseduje C64 emulator za PC racunare ?
razno.421 michelle,
>>**> Da li neko zna adresu, telefon/telefax gornje firme? > Povremeno osvane reklama na TV. Ako vidim, jvaiću ti. Ajde, molim te, pošto ja ne pratim taj program gde se reklamiraju :). Nemam ga u memoriji. ;) Sad ozbiljno, video sam tu reklamu ranije, ali nisam uspeo da pročitam broj. pozdrav, michelle
razno.422 ilazarevic,
> Ima tu i veza i poznanstava, ali pare su najbitnije. B)) Ofkors :) Pa kako bi inače on postao Gejts umesto Gejtsa u Jugi? ;)
razno.423 spantic,
> Da li neko poseduje C64 emulator za PC racunare ? Naravno, ali koliko je kvalitetan to je pitanje jer nema nikakvih programa za njega.
razno.424 bojs,
Da li neko zna adresu nekog proizvodjača/uvoznika/prodavca centrala za bipere, koji se koriste u npr. medicinskim ustanovama? Znate ono, lekar u pripravnosti, ima spravicu koja bipuje kada je potreban?
razno.425 spantic,
> Da li neko zna adresu nekog proizvodjača/uvoznika/prodavca > centrala za bipere, koji se koriste u npr. medicinskim > ustanovama? Znate ono, lekar u pripravnosti, ima spravicu > koja bipuje kada je potreban? Pretpostavljam da zvuči deplasirano, ali da li ste razmislili o pejdžeru i Bell Pagetu?
razno.426 pele,
Gde mogu u gradu da se nabave gumice za kasetofon?
razno.427 ndragan,
/ o tebi kako si naj-super-de-luhe???? Krajem XX veka boj ne bije ostra / sablja nego vlast nad medijima. To ko ono sa pokojnim Bulatovićem. Poslao pismo nekom izdavaču u Švedsku "da mi objavite knjigu, pošto sam ja najbolji jugoslovenski pisac svih vremena". Ovi mu odgovore da "iako ste vi najbolji jugoslovenski pisac svih vremena, nećemo objaviti vašu knjigu jer smo kuća specijalizovana za dela nobelovaca. Stoga vas pozivamo da nam se obratite čim dobijete Nobelovu nagradu". E, on lepo prevede taj odgovor na francuski i pošalje francuskom izdavaču... i ovaj ga objavi.
razno.428 ndragan,
/ Povremeno osvane reklama na TV. Ako vidim, jvaiću ti. E zemljače, ako ti gledaš TV u svanuće... svaka čas. Kad spavaš?
razno.429 darone,
>> Gde mogu u gradu da se nabave gumice C c c c c c c... Sram te bilo ;) darone
razno.430 todorp,
> Gde mogu u gradu da se nabave gumice za kasetofon? Trebalo bi da ima u BG elektorniku (011/340-030 i 340-056) ili kod Kokara (ugao Sindjeliceve i Save Kovacevic). Pozdrav od Todora.
razno.431 sbrk,
Yo! E, ajde, ako neko zna da igra stoni tenis (po mogućstvu da je trenirao, i da je u kakvoj, takvoj formi), da mi se javi. Može i ovde u conf. Treba mi igrač za ekipu u Regionalnoj ligi (Beograda). Inače to je liga iz koje prvak direktno ide u Srpsku ligu, tako da treba malo i da se zapne (sa treningom). Ništa puno, dovoljno je jednom nedeljno. (Za majstore je i to mnogo :>> ) Pozdrav.
razno.432 banusko,
>**> E zemljače, ako ti gledaš TV u svanuće... svaka čas. Kad spavaš? E zemljake, spavam redovno : od 1.30 do 5 i od 14.30 do 17 svakog dana.Ponekad sebi dozvolim da onaj prvi period 'odvalim' i do 7, a veoma retko, kada se naslednik usprava i do 9, ali samo vikendom. Onda onaj drugi period spavanja otpada. A za 'osvanjivanje', pa ti bar znaš da to nije bukvalno. 8)
razno.433 bole,
MORON>> A.K. je nesvršeni student Elektrotehničkog fakulteta MORON>> Više škole za informatiku - biznis je preči od diplome, ali j MORON>> samuki stručnjak za kompjuterske komunikacije. MORON>> - Na studijama sam imao samo šest časova posvećenih MORON>> računarima, tako da u školi nisam naučio ni slova, ali MORON>> zahvaljujući praksi nemam sagovornika. ...... primam više pis MORON>> nego Vava - hvali se 33. godišnji biznismen. MORON>> ------------ E ako je on strucnjak za kompjutere ja cu da mu poklonim sve sto imam od tehnike (mada je on strucnjak i nece to prihvatii :)))))) a ono da pozoves velkom moze on o tome da prica i masta, a ta pisma on pise napr kada se vrati sa teskog i mukotrnog posla on uzme i pocne da pise : OD pere perica ZA AK .... ....
razno.434 pele,
Ć}>> Gde mogu u gradu da se nabave gumice Ć} Ć} C c c c c c c... Sram te bilo ;) Koji si ti perverznjak!? Nemo ja sad okolo da pričam ko ti kupuje cigare (nema veze sa prethodnim al eto palo mi napet)! :))) pele.
razno.435 bole,
Ako ste primetili izasao je novi casopis Amiga Style. Naravno bavi se amigom (malim slovima naravno). To me je toliko iznerviralo, jel kao sto je svima poznato MRZIM kada neko prica kako je amiga kopjuter ipo..... tako da mi je snula strasna misao kroz glavu! Da se obratim za pomoc ovde na sezamu. (pardon, trebaloo je velikim slovom al...) Tako da ko ima iskustva (nije neophodno), zeli, moze, da mi pomogne da stvorimo i mi jedan takav casopis. Jeste, postoje racunari, ali ja bi nesto sto bi parirali amiga stilu! javite mi se u mail pa ce mo da otvaramo grupu, ja sam popunio limit! Sve dolazi u obzir cak mogu i Racunari da pomognu ...
razno.436 rboskovic,
Prilog jeziku nasem racunarskom... Kada sam pre vise (n >> 1) godina ucio gramatiku naucio sam da u nasem jeziku imamo jedninu, ostatke dvojine i mnozinu. Tako mi kasnije na fakultetu nije bilo cudno da govorimo o jedinkama, dvojkama (parovima), trojkama,...,petorkama... i n-torkama. Medjutim, pre par godina sam bio na nekom seminaru iz informatike u tada jos uvek nasem zajednickom Dubrovniku. Slusajuci prof. Pavla Mogina sa novosadskog univerziteta kako govori o klasama entiteta, nisam nikako razumevao zasto stalno pominje neke "torke". Tek kad sam procitao njegov stampani referat procitao sam "... n-torke, ili samo torke" (sic!). Ne znam da li sam ja zaostao, da li je to sada usvojeni nacin izrazavanja ili sta je vec, ali zamislite srecnog oca kojem upravo saopstavaju da je njegova zena rodila torke! Potpuno blesavo. Kad mogu visokopostavljena lica, sta tek da kazemo o njihovim ucenicima, koji, avaj, sada uce druge ucenike. Tako dodje juce devojcica moga kuma da joj nesto objasnim. Ide dete u prvi gimnazije i vec ima informatiku. I to ne bilo kakvu, vec strogo ozbiljnu: na TIM-u 011 uce da obrisu ekran i slicno. Blok iz informatike zauzima ceo dan u jednoj sedmici. Lepo. Dok sam smisljao odgovor na njeno pitanje i listao svesku iz informatike, primetim da se na vise mesta pominje "teka" i/ili "teke" (sto je, logicno, nominativ mnozine od "teka"). Posto sam osnovnu i srednju skolu zavrsavao u inostranstvu, u BiH, naucio sam da je "teka" isto sto i sveska, beleznica, tako da sam odmah razumeo pojam, samo mi nije bilo jasno od kada se bosanski predaje u nasim skolama i to na casu informatike. Uz nesto objasnjavanja shvatim da je doticna profesorica informatike verovatno diplomirala kod malopre pomenutog profesora, jer UMESTO "datoteka" KORISTI KRACE: "teka" (sic!!). Neverovatno!! Incredibile!! Dakle, sam bog (bog se pise sa "Bog", ali ja u njega ne verujem) zna da je tesko prevesti "file" (eng.), a da je jos teze prevesti kombinacije "program file" i "data file", ali ono sto znam kao sto znam kako se zovem je da se nijedna od tih i slicnih kombinacija ne prevodi kao "teka"! Uopste ne mogu da razumem ovu modu sakacenja naseg jezika, jos manje da se pomirim sa njom. U konferenciji VICEVI bilo je dosta priloga o ovakvim profesorima i ja sam se i sam smejao, ali sad sam se zagrcnuo. U medjuvremenu sam dobio dete i vec se pitam ko ce i cemu da ga uci. Pa kako bi bilo da ja sutra tog istog profesora nazovem "esor", uciteljicu "ljica", a milicionera "oner". Doduse, ako ovaj poslednji igra bridz, mozda bi mu naziv i odgovarao, iako bi vredeo samo jedan poen. Iza zbrkanog jezika uvek se nalazi zbrkana misao. Tesko nama. No more comments! Pozdrav, Rade
razno.437 wizard,
>> Uz nesto >> objasnjavanja shvatim da je doticna profesorica informatike verovatno >> diplomirala kod malopre pomenutog profesora, jer UMESTO "datoteka" >> KORISTI KRACE: "teka" (sic!!). Neverovatno!! Incredibile!! A ne, to je terminologija Neljka Parezanovića, a u teke spadaju i datoteke i *programoteke*. :) Da ne govorimo o ostaloj mekotvorini. :)))
razno.438 ilazarevic,
> A ne, to je terminologija Neljka Parezanovića, a u teke spadaju i > datoteke i *programoteke*. :) Da ne govorimo o ostaloj mekotvorini. :))) Ovo sam i ja učio u školi :)))) Programoteke su biser mlade kompjuterske terminologije u srpskom jeziku koju zdušno brane profesori svih klasa i sorti (čast izuzecima) i prevodioci_sa_svih_ostalih_na_nebeski_jezik.
razno.439 vgredic,
> A ne, to je terminologija Neljka Parezanovica, a u teke > spadaju i datoteke i *programoteke*. :) Da ne govorimo o > ostaloj mekotvorini. :))) Jedno mi nije jasno. Zasto racunari, sezam i gomila njihovih strucnjaka nesto ne uradi za mlade, ja sam IV godina IX gimn. pa je to i nebitno, ali sestra ide I godinu u X gimn. i stvarno mi se smucilo da citam one idiotske termine. Da bude jos veselije, profesorka "zahteva" da se koriste dati im termini. Jos nesto, smanjuje ocenu ako se na kraju programa od n (n<<10) ne stavi END ?!!! U redu, ako se zeli pratiti neki princip, ali kad predju na C ili Pascal morace da ukapiraju cemu sluze ti Begin End, {}, Proc Return itd.... Stoga proizilazi istina, principa NEMA, u celom skolskom sistemu. FIGHT THE SYSTEM SLEDGE DAMMIR!
razno.440 bole,
Taj neko>> joj nesto objasnim. Ide dete u prvi gimnazije i vec Taj neko>> ima informatiku. I to ne bilo kakvu, vec strogo Taj neko>> ozbiljnu: na TIM-u 011 uce da obrisu ekran i slicno. Taj neko>> Blok iz informatike zauzima ceo dan u jednoj sedmici. Taj neko>> Lepo. Dok Evo ja sam 6. razred, sledece godine cemo dobiti informatiku. Sticajem okolnosti video sam knjigu za 7. razred! UZAS, UZAS! tamo samo sto ne pisu, stavite na 100 stepeni i cekate da prokljuca, dodate 2 bajta, presipnete u TXT serpu...
razno.441 spantic,
> im termini. Jos nesto, smanjuje ocenu ako se na kraju > programa od n (n<<10) ne stavi END ?!!! U redu, ako se > zeli pratiti neki princip, ali kad predju na C ili Pascal > morace da ukapiraju cemu sluze ti Begin End, {}, Proc > Return itd.... Dobro ostatak, ali ovo nisam baš najbolje razumeo? O kom programskom jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim?
razno.442 vgredic,
Ne gresis uci se BASIC... Mada je rec UCI neprimerena ovde (bolje reci ..pffft..) BE A SYSTEM KILLER! SLEDGE DAMMIR!
razno.443 ilazarevic,
> jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim? On je mislio na I godinu X gimnazije. Naime, u svim gimnazijama sem u IX uči se BASIC u prvoj godini - kod nas se uči Pascal. Naravno, nisam računao MG, zato što se jedino tamo uči programiranje sve četiri godine.
razno.444 ilazarevic,
> Evo ja sam 6. razred, sledece godine cemo dobiti informatiku. Sticajem > okolnosti video sam knjigu za 7. razred! UZAS, UZAS! tamo samo sto ne > pisu, stavite na 100 stepeni i cekate da prokljuca, dodate 2 bajta, > presipnete u TXT serpu... Pa ako je knjigu pisao Parmezanović & Co, bojkotujte nastavu :) BTW, ko će to predavati - možda Terzić? ;)
razno.445 max.headroom,
> Dobro ostatak, ali ovo nisam baš najbolje razumeo? O kom programskom > jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim? Ma, bolesne mahinacije domaćih "autora". Video sam tipa (bolje da ne kažem kuj je) koji je spremao udžbenik iz BASIC-a sa rešenom zbirkom zadataka... E sad, da ne bi ispao plagijator, :) :( tip svaku rečenicu iz prekomorske knjige napiše naopačke, ili nestandardno prevede reč. Na kraju posla zadovoljno trlja ruke jer novonapisana knjiga uopšte ne liči na engleski original. Ma šta ne liči, NEMA VEZE S RAZUMOM (!) Slični idiotluci se ponavljaju sve češće jer su pravi prevodioci skupi, a doškolovane fakultetlije Rudarskog faksa slabi Englezi. Ostalih 50% krivice za stanje u školama preuzimaju "profesori". Rekoše mu na Birou: "Il' ćeš da kopaš kanale, il' ćeš da predaješ u školi informatiku, pa ti odluči". Uglavnom se, na žalost, odlučuju za ovo drugo. :(
razno.446 vgredic,
> Ostalih 50% krivice za stanje u školama preuzimaju > "profesori". Rekoše mu na Birou: "Il' ćeš da kopaš > kanale, il' ćeš da predaješ u školi informatiku, pa ti > odluči". Uglavnom se, na žalost, odlučuju za ovo drugo. > :( Sta da radimo, da ih isteramo iz skola i nateramo da kopaju kanale! PS. JA SAM ZA! :))) SLEDGE DAMMIR!
razno.447 bearboy,
║ i mi jedan takav casopis. Jeste, postoje racunari, ali ja bi nesto sto bi ║ parirali amiga stilu! Što parirati ? Nek oni pokazuju kako se treba mučiti sa Amigom :) Inače, ne treba ih uzimati za ozbiljno, nek' se oni deru kako je njihov comp super, mocan, brz, lep, etc...
razno.448 korvin,
Molio bih ako neko zna da pomogne jednoj mojoj simpatičnoj koleginici. Devojka je otišla u UBBG Svetozar Marković da bi dobila iz njihovog kompjutera reference o jednoj biljci. Tamo su joj rekli da nema problema, ali da će štampanje podataka morati da plati 100 dinara po "printanoj jedinici". Ko zna da mi kaže šta znači "printana jedinica" (gori izraz nisam čuo dugo vremena :) ?! Da li je to po kilobajtu teksta, po strani, po rečenici, po slovu, po ****** ... Help ako znate.
razno.449 macak,
█ "printana jedinica" Koji levacki izraz! :))
razno.450 andrejl,
>│ MG, zato što se jedino tamo uči programiranje sve četiri >│ godine. I još se to radi? PO novim planovima kod nas više toga nema :( bye, andrejl
razno.451 ndragan,
/ "torke". Tek kad sam procitao njegov stampani referat procitao sam / "... Slušao sam ga uživo ovde, i nije mi se učinilo baš tako čudnim. / diplomirala kod malopre pomenutog profesora, jer UMESTO "datoteka" / KORISTI ...reč "datoteTka" (max, jesi li ovog puta dobro pročitao?). I ja sam nekakav profesor :). Pomenuta dva primera su rezultat težnje da se nađu nekakve naše reči za stručne pojmove (koji su u nekom jeziku obične reči - 'file' je spis ili turpija, naprimer). Naše reči su u proseku duže od engleskih (7:4 otprilike, treba pitati prevodioce poezije), pa je tim teže naći dobar i kratak domaći izraz. Ova dva primera smatram relativno neuspelim pokušajima na tu temu. / a milicionera "oner". Nije nego "cajac", a on će "kaži milicajac", a Lala "cajac". On opet "kaži milicajac" a Lala "ta neću ti kasti ono 'mili' pa da si još toliki".
razno.452 ndragan,
/ jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim? Nek je i bejzik, ali ukupno tri od 500 bejzika zahtevaju END naredbu na kraju. Stvar je zaista bez veze. Po meni (kad bih predavao taj predmet) treba da nađu neki štos da im program radi, i da nauče da dobro barataju sa nekim editorom, tabelom (spread shit :) i ajd neka nauče i da koriste menije u di bejzu ili kvatru i amin. I da vežbaju, vežbaju i pre svega da se igraju (ne mislim na pucačine nego na isprobavanje svega što im padne na pamet), to za makinom. Ko hoće, neka uči i jezike. A to kako i po kakvom programu im se predaje, ko im predaje, i kakvim znanjem vladaju predavači (većinom)... gospodo programeri, ostaćete programeri dok ne pošandrkate od tastature - nema ko da vas zameni u dogledno vreme.
razno.453 ssokorac,
─┼┤ I još se to radi? Još uvek se uči 4 godine, a ja bih voleo da bude i više :). Recimo sve četiri godine predmeti C, Pascal, Informatika, DOS...;))) To bi mi vadilo prosek O:). ─┼┤ PO novim planovima kod nas više toga nema :( A gde je to kod vas? :)
razno.454 banusko,
>**> jedinici". Ko zna da mi kaže šta znači "printana jedinica" (gori izraz >**> nisam Kako je izraz 'prinatana jedinica' nedefinisan, mislim da nema preblema za naplatu. Neka koleginica lepo zamoli da joj sve znake '1' izbace iza teksta i tekst će biti basplatan.
razno.455 vitez.koja,
#=> Jos uvek se uci 4 godine, a ja bih voleo da bude i vise #=> :). Recimo sve cetiri godine predmeti C, Pascal, #=> Informatika, DOS...;))) To bi mi vadilo prosek O:). Pa sto se zalis :) u prvom razredu imas pascal, u drugom pored pascala malo DOSa (sve u premetu koji se zove informatika), u trecem imas dva razdvojena predmeta C i asembler, u cetvrtom valjda i nekakav prolog...
razno.456 ssokorac,
─┼┤ razdvojena predmeta C i asembler, u cetvrtom valjda i nekakav prolog... ======================= A? Ovo nisam znao? Pa, to je great! :)
razno.457 andrejl,
>│ Još uvek se uči 4 godine, a ja bih voleo da bude i više >│ :). Recimo sve četiri godine predmeti C, Pascal, >│ Informatika, DOS...;))) To bi mi vadilo prosek O:). BBSologija ;) >│ A gde je to kod vas? :) U Bečkereku :) bye, andrejl
razno.458 andrejl,
>│ Pa sto se zalis :) u prvom razredu imas pascal, u drugom >│ pored pascala malo DOSa (sve u premetu koji se zove >│ informatika), u trecem imas dva razdvojena predmeta C i >│ asembler, u cetvrtom valjda i nekakav prolog... Koji napredan plan!!! žuj ovo: dve (2) godine basic, 1 godina pascal, esencija prologa i vrhunac vrhunaca COBOL :) Dobro i asm u drugom predmetu Koliko sam čuo profani imaju izbor koje će jezike da biraju (par određenih za svaku godinu) pa šta oni najviše ne neznaju :)... bye, andrejl
razno.459 korvin,
­­­> Kako je izraz 'prinatana jedinica' nedefinisan, mislim da nema ­­­> preblema za naplatu. Neka koleginica lepo zamoli da joj sve znake '1' ­­­> izbace iza teksta i tekst će biti basplatan. Sjajna ideja :))) Usput jel' zna neko zašto se računari ETF-a i UBBG-a ne odazivaju ovih dana ??
razno.460 ladislavs,
Oformljena grupa mirijevo! Svi koji stanuju na Mirijevu, imaju PC i žele da razmenjuju programe (PD,SW i demo, naravno ;) da se podhitno jave na zborno mesto, tj na mail. ciLa.
razno.461 broker,
> Jedno mi nije jasno. Zasto racunari, sezam i gomila > njihovih strucnjaka nesto ne uradi za mlade, ja sam IV > godina IX gimn. pa je to i nebitno, ali sestra ide I > godinu u X gimn. i stvarno mi se smucilo da citam one > idiotske termine. Nije samo stvar u terminima. I ja sam skoro imao jedan bliski susret sa devojčicom koja je jos u osnovnoj (7 ili 8) razred i ima informatiku kao neobavezan predmet. Prosto je žalosno videti kako ih u školi sluđuju. Pogrešni ljudi ih uče pogrešnim stvarima, na pogrešan način. Zar ne možemo mi, koji smo sve to prošli uglavnom učeći iz retke literature u kojoj Računari zauzimaju počasno mesto i od još ređih ljudi koji su nešto umeli da naprave sa računarima, da klincima bar malo olakšamo muke. Samo u redakciji računara ima dovoljno ljudi koji umeju da objasne ono što znaju, a pomislite koliko je takvih tek na SEZAM-u. Broker
razno.462 vilic,
#> I ja sam skoro imao jedan bliski susret sa devojčicom koja je #> jos u osnovnoj (7 ili 8) razred i ima informatiku kao #> neobavezan predmet. Prosto je žalosno videti kako ih u školi #> sluđuju. Prošle godine sam radio u školi informatike pri Beogradskoj Istraživačkoj Stanici (nešto kao Petnica u BGD-u). Na kurseve koji su trajali po nedelju dana birani su najbolji klinci ( 7 ili 8 razred) među stotinak već u školama probranih učenika koje interesuje informatika. Iskustvo je katastrofalno. Po pravilu su trebali pre nego što dođu do nas da znaju bar osnove informatike i DOS-a ali avaj. Dobar deo vremena sam trošio na osnove, DOS, matematika, fizika itd. Retki su bili oni koji su imali neko predznanje. Dešavalo se da deca koja imaju PC kod kuće nemaju pojma (a tata im je sigurno mogao pokazati) dok sa druge strane neki mali fanatik, vlasnik SPEKTRUMA, ladno za par sati provaljuje DOS. Možda bi bilo dobro da deci osim škole neko znanje, makar kroz igru podare i roditelji. \bye
razno.463 mark,
Osnovana je grupa V-BGim koja bi trebala da okupi ljude iz 5 Beogradske Gimnazije. Mail me Mark
razno.464 ncosic,
Pocinje jedan kurs simulacija. Ja idem, a ko bi jos hteo da se ukljuci, neka posalje private mail meni, ja poznajem organizatore. Imamo jednog dobrog predavaca, covek radi na projektovanju vojnih simulatora letenja. Eto, toliko od mene. N.C. P.S. Ja ne citam konferencije (nemam vremena) tako da nisam u mogucnosti da odgovorim na bilo kakav komentar u istim.
razno.465 broker,
> Kako je izraz 'prinatana jedinica' nedefinisan, mislim da > nema preblema za naplatu. Neka koleginica lepo zamoli da > joj sve znake '1' izbace iza teksta i tekst će biti > basplatan. Ili nek lepo ponese disketu pa nece ni biti 'printanja'
razno.466 dmiric,
Hi! Zna li neko gde se mogu nabaviti CASIOvi digital diary-ji. Konkretno zanima me SF7500 (ili nešto slično sa 64KB). Ako neko slučajno prodaje nek se javi. Međutim stvar *mora* da bude nova jer treba da bude poklon... (md)
razno.467 max.headroom,
> Zna li neko gde se mogu nabaviti CASIOvi digital diary-ji. Konkretno zanima > me SF7500 (ili nešto slično sa 64KB). Ako neko slučajno prodaje nek se javi. > Međutim stvar *mora* da bude nova jer treba da bude poklon... Ako stvar nije izuzetno hitna, raspitaj se negde početkom januara kod "Intersoft"-a, tel. 325-393
razno.468 dmiric,
> Ako stvar nije izuzetno hitna, raspitaj se negde početkom > januara kod "Intersoft"-a, tel. 325-393 Hvala puno! :) (md)
razno.469 jtitov,
> Zna li neko gde se mogu nabaviti CASIOvi digital diary-ji. > Konkretno zanima me Posalji nekoliko mail-ova nasim Singapurcima... Mozda se neko i smiluje da ti donese.
razno.470 dmiric,
> Posalji nekoliko mail-ova nasim Singapurcima... Mozda se > neko i smiluje da ti donese. Thanx, al rešio sam problem :) (md)
razno.471 broker,
> Možda bi bilo dobro da deci osim škole neko znanje, makar > kroz igru podare i roditelji. Retki su roditelji koji znaju nešto o računarima, a i oni koji znaju verovatno decu tek uče da hodaju ;)
razno.472 dmiric,
Hi! Jel ima neko interface za vezu Casio digital diaryja sa PCjem. Mislim da se stvar zove FA-120. Kolko može da košta i šta stvarno ima u njemu, mislim dal se može napraviti u samogradnji? Thanx. (md)
razno.473 vilic,
Hi, da li neko može da mi pomogne oko sledećeg pasusa i primera iz knjige "Sredstva za obradu podataka" od Dr. Dejana Stajića sa Više škole za inf. Radi se o poglavlju koje obrađuje aritmetiku pokretnog zareza. "... Prema IEEE standardu za personalne računare broj N se predstavlja u obliku N=+-1F* 2^c s tim što se F dobija kada se N predstavi u binarnom obliku, pa se zarez pomeri tako da levo od njega bude samo 1 (u formatu se ona samo podrazumeva). Dobijenom eksponentu c se dodaje 127 čime se dobija računarski eksponent EX. Format ima 32 bita, -23 za F, osam za EX i jedan za predznak S (S=0 znači +, a S=1 znači -). Na primer, za N=-12,375=-1100,011=-1,11000011*2^3 S=1, EX=130, F=10001100000000000000000 " Nije mi jasno kako je dobijeno ovo donje F i kako je N prikazan u eksponencijalnom obliku. ps. U pasusu +- treba u originalu da bude jedno ispod drugog; 2^c je 2 na c-ti stepen. \bye
razno.474 dejanr,
>> Nije mi jasno kako je dobijeno ovo donje F i kako je N prikazan u >> eksponencijalnom obliku. Bio je pre dva meseca u "Računarima" detaljan (?) opis formata koji koristi Intel 80x87 a to je upravo IEEE standard... možda da pogledaš. Inače, gornji opis je tačan i precizan, tako da mi nije jasno u čemu je problem. Vodeće 1 u F je znak, broj N=12 prikazan binarno kao 1100, zatim je to predstavljeno kao 1.100*2^3, dakle eksponent je 3+127=130 a što se mantise tiče, nije mi baš jasno šta si otkucao tj. koji se tačno broj predstavlja.
razno.475 vilic,
#> ... a što se mantise tiče, nije mi baš jasno šta si #> otkucao tj. koji se tačno broj predstavlja. Pa baš je u tome stvar što ni meni nije jasno kako je dobijeno to F u zadnjem redu. Ja sam tačno prekucao ono što piše u knjizi pa ako treba da ponovim primer: N=-12,375=-1100,011=-1,11000011*2^3 ----------------< zar ovde ne bi trebalo -1,100011*2^3 S=1, EX=130, F=10001100000000000000000 ------------------------- < kako se iz gornjeg dobija ovaj broj? Pogledao sam tekst u računarima ali prema njemu ovo gore se nikako ne može dobiti. \bye
razno.476 vpetrovic,
>> Pa baš je u tome stvar što ni meni nije jasno kako je dobijeno to F u >> zadnjem redu. Ja sam tačno prekucao ono što piše u knjizi pa ako treba da >> ponovim primer: >> N=-12,375=-1100,011=-1,11000011*2^3 >> ----------------< zar ovde ne bi trebalo -1,100011*2^3 Koliko se ja sećam EOP-a, trebalo bi. >> S=1, EX=130, F=10001100000000000000000 >> ------------------------- < kako se iz gornjeg dobija ovaj broj? To pokazuje da je gore greška tj. da treba -1,100011. Kada računaš F podrazumevaš 1,1 (zbog uštede u bitovima), tj izbrišeš 1,1 i kraj popuniš nulama i dobiješ F. Naravno, eksponent tako izabereš da uvek imaš 1,1.... Naravno, tu je problem kako predstaviti 0. (Ako staviš F=0 to je u stvari 1,1). Opet, koliko se sećam EOP-a, mislim da je valjda za EX=0 (eksponent je tu u stvari -127) broj 0, ali to nije sigurno. Pozdrav, Vlada
razno.477 .bale.,
Da li neko zna sta znaci sledece: MARC Standards (znam da se ovo nema sta prevoditi, pa me interesuje nesto o tom standardu) Authority record / Autority control Acquisition (u kontekstu informacionog sistema koji se sastoji iz ovog modula i jos: Technical Services, Circulation i Public Access, posto ne lici na klasicno sakupljanje podataka...) Scope notes Established / Unestablished heading Spine ? Sve ovo je u vezi sa informacionim sistemom za katalogizaciju knjiga, casopisa i sl, koji bi "trebalo" da radi po bibliotekama, ili nekim slicnim ustanovama. Hvala unapred! Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.478 vilic,
Po svemu sudeci da si u pravu. Zahvaljujem se na odgovorima tebi i dejanr-u. \bye
razno.479 spantic,
> MARC Standards (znam da se ovo nema sta prevoditi, pa me > interesuje nesto o tom standardu) Javi se kolegama koji su to uspešno okončali :)
razno.480 .bale.,
Javio sam se... Da nisi i ti okoncao? ;) Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.481 dmiric,
Hi! Jel zna neko gde se može naći ribbon za CITIZEN SWIFT 24? Kolka je cena? Thanx, (md)
razno.482 dmiric,
Već sam pitao, al da ponovim. Jel ima neko interfejs za CASIOve digitalne dnevnike. Stvar se zove FA 120 ili tako nešto? (md)
razno.483 spantic,
> Javio sam se... Da nisi i ti okoncao? ;) Pre Nove Godine ali je Voja zbrisao pa mu nismo uspeli da predamo rad.
razno.484 .bale.,
Oooo!!! I imate 15-20 strana, koliko je Zotja trazio? Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.485 broker,
> Možda bi bilo dobro da deci osim škole neko znanje, makar > kroz igru podare i roditelji. Retki su roditelji koji znaju nešto o računarima, a i oni koji znaju verovatno decu tek uče da hodaju ;)
razno.486 spantic,
> Oooo!!! I imate 15-20 strana, koliko je Zotja trazio? Imamo :) Uporno su vikali da je mnogo, ali ja sam bio uporan ;) Jeste da sam crkao dok sam sredio dokument ( naravno u Wordu :) koji su oni kao fol pripremili odnosno ukucali ;(
razno.487 .bale.,
ŮŢ Uporno su vikali da je mnogo, ali ja sam bio uporan ;) Jeste da ŮŢ dok sam sredio dokument ( naravno u Wordu :) koji su oni kao fol ŮŢ odnosno ukucali ;( Vala, ono sto ste odstampali je zaista jedinstveno! ;> Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.488 jtitov,
> Jel zna neko gde se moze naci ribbon za CITIZEN SWIFT 24? > Kolka je cena? Da li si probao sa regenerisanjem? Ako nisi, predstavnik za Citizen je (cini mi se) u Novom Sadu.
razno.489 dmiric,
> Da li si probao sa regenerisanjem? Ako nisi, predstavnik > za Citizen je (cini mi se) u Novom Sadu. Regenerisanjem? Da to ne ostavlja loše posledice po glavu? (md)
razno.490 jtitov,
> Regenerisanjem? Da to ne ostavlja lose posledice po glavu? Pa, ja nisam probao, ali po savetima koji se vrte po Sezamu, ukoliko se radi sa ORIGINALNIM mastilom nema problema. Naravno sve je to rekla-kazala jer ja jos to nisam probao...
razno.491 dmiric,
Hi! Naleteh juče na privatnu radnjicu sa *VELIKIM* izborom baterija. Inače radnja samo to i prodaje. Za cene nisam siguran dal su veće od onih po ulici, al video sam skoro sve modele koje su mi ikada trebali. Inače radnja se nalazi kod Kalenićeve pijace, to su one nove montažne kućice. Nalazi se između gomlie hamburgernica, u životu ne bi pomislio da tako nešto tu mogu da nađem. Ako nekom treba evo i mapa :) H-hamburgernice B-baterije :) ───┐ Kalenić H │ │ └──┐ pijaca B │Kurs-│ │ │ └──┐ H H │ulina│ │ │ M. └─┐ H │ │ │ │ Gorkog └┐ H H │ │ stanica 26-ce │ │ ──┐ └─────────────────┘ └───────────────────────┘ └──────── └──┐ Proleter. └─┐ Brigada └┐ ┌────────────────────────┐ ┌──────── │ │ │Golsv- │ ┌─┘ ┌───────────┐ │ Parkić │ortijeva ─────┘ │ │ │ │ │ │ Skver │ │ │ │ S. Kovačevića │ │ │ │ │ └───────────┘ │ │ │ │ │ │ ───────────┐ │ │ │ Trnska Pozdrav, (md)
razno.492 dmiric,
> Pa, ja nisam probao, ali po savetima koji se vrte po > Sezamu, ukoliko se radi sa ORIGINALNIM mastilom nema > problema. Naravno sve je to rekla-kazala jer ja jos to > nisam probao... Postoji jedna firma koja ima skoro sve tipove ribbona, naravno izgubio sam broj ;) al čim ga dobijem javiću... (md)
razno.493 korvin,
­­>> Uporno su vikali da je mnogo, ali ja sam bio uporan ;) Jeste da sam ­­>> crkao dok sam sredio dokument ( naravno u Wordu :) koji su oni kao fol ­­>> pripremili odnosno ukucali ;( Ovo su čiste sex, laži i textprocesori :)))))))
razno.494 lanik,
>> Naleteh juče na privatnu radnjicu sa *VELIKIM* izborom baterija. Svaka ti čast na "mapi". BTW, u toj radnji sam bio pre neki mesec i, što se velikog izbora baterija tiče, pitao za AAA size rechargeable baterije (trebaju mi za walkman) i gledali su me kao da sam im tražio "zigezagicu sa oberlajznicom"... :( --> Keyboard? How Quaint!
razno.495 max.headroom,
> Naleteh juče na privatnu radnjicu sa *VELIKIM* izborom baterija. Postoji i jedna zanimljiva kod ulaza u RTS (dečije pozorište), Takovska ulica.
razno.496 spantic,
> Ovo su čiste sex, laži i textprocesori :))))))) Samo reci da tako nije bilo ;) Ko je ono beše sad tu nedavno definitivno prešao na Word, da čujem? :)
razno.497 dmiric,
> BTW, u toj radnji sam bio pre neki mesec i, što se velikog > izbora baterija tiče, pitao za AAA size rechargeable > baterije (trebaju mi za walkman) i gledali su me kao da > sam im tražio "zigezagicu sa oberlajznicom"... :( Mislim da nisam video da upošte imaju rechargeable baterije. :) U svakom slučaju jako je lepo što je to na jednom mestu. (md)
razno.498 dmiric,
Hi! Zanima me sledeće. Jel neko zna da li se na komodorov (64) expansion port može priključiti nešto što bi dalo RS232 izlaz? Evo o čemu se radi. Jedan ortak nema para da kupi xt a hteo bi da mu C64 izigrava terminal. Zato bi priključio tu karticu, na nju externi modem. Za pitanje 80 kolona na C64 kaže da postoji softversko rešenje, pitanje je samo da li dotična kartica može da da 2400 bps izlaz. Neko mi reče da modem za C64 može da radi samo na 300 što je neupotrebljivo... Naravno ako bi ona bila potpuno rs232 kompatibilna morala bi da podržava i tu brzinu ali... Sve u svemu pomagajte... (md)
razno.499 jtitov,
> baterija tice, pitao za AAA size rechargeable baterije > (trebaju mi za Pa jel citas ti 'male.oglase'??????
razno.500 lanik,
>> > baterija tice, pitao za AAA size rechargeable baterije >> > (trebaju mi za >> Pa jel citas ti 'male.oglase'?????? Sad je kasno - doneo mi ih je Goran (monty) iz Singapura... ;) --> Keyboard? How Quaint!
razno.501 dragisak,
Da li neko ima poklopac od NiCd baterije za HP41c ? Nadam se da je jasno o čemu se radi, ja nemam HP41c, to treba jednom mom ortaku.
razno.502 aswanwick,
žetvrti put po redu, Društvo matematičara Srbije organizuje takmičenje učenika srednjih škola iz programiranja. Takmičenja se organizuju na više nivoa, počevši od školskih (u onim školama u kojima je veliki broj zainteresovanih), do saveznog takmičenja. Najbolji sa saveznog, trebali bi otići na međunarodnu olimpijadu iz informatike. Pre dve godine je to bio Ranko Lazić, koji je osvojio zlatnu medalju u Atini. Ove godine u organizaciji takmičenja pomaže i časopis Svet kompjutera, koji je obezbedio odgovarajuću medijsku podršku, kao i tehničke usluge. U takmičenju će učestvovati i sponzori sa vrednim nagradama (IMTEL, CET, OLIVETTI, Institut za nuklearne nauke "Vinča", PC ART, Tehnička knjiga, Matematički institut SANU, Svet kompjutera). Pozivamo i druge sponzore da pomognu u organizaciji ovog lepog i korisnog takmičenja. Gradska (regionalna) takmičenja održaće se 27. februara. U Beogradu će to biti u prostorijama Prve beogradske gimnazije, sa početkom u 9 časova. Republičko takmičenje održaće su u Istraživačkoj stanici u Petnici, a savezno u Beogradu. Za termine takmičenja u ostalim gradovima/regionima raspitajte se kod podružnica društva matematičara. Ako ne znate njihov telefon, obratite se na tel. beogradske podružnice na 638-263. Najbolje bi bilo da se svi zainteresovani organizuju preko svojih škola i da pošalju prijavu. Prijava treba da ima ime škole, sa pečatom škole da bi mogli da utvrdimo verodostojnost. Takođe u njoj treba da bude spisak učenika koji će se takmičiti, kao i kategorija u kojoj se takmiče. Prijave treba slati na adrese: Društvo matematičara Srbije, Kneza Mihaila 35, tel: 638-263 ili Svet kompjutera, Makedonska 31, tel/fax: 320-552 Takmičari će biti podeljeni u težu i lakšu kategoriju. U težoj će biti učenici od drugog do četvrog razreda onih škola koji u tim razredima uče informatiku (matematička gimnazija, politehnička akademija). Te škole smo označili kao "specijalizovane". U tu grupu spadaju i učenici četvrtog razreda gimnazija koji uče po "starom" planu i programu i imaju informatiku u četvrtom razredu. U lakšoj kategoriji biće učenici prvih razreda "specijalizovanih" škola, i svi ostali. Teža kategorije imaće teže zadatke. Takmičar koji pripada lakšoj grupi, može se prebaciti u težu koja će imati veću prolaznost učenika za viši nivo takmičenja. Obrnuto ne važi. Molimo sve koji žele da diskutuju o ovoj temi, to urade u konferenciji ORKA/razno da bi komentari, pitanja i odgovori bili na jednom mestu. Tu ćemo dati i zadatke sa prošlogodišenjeg takmičara, kao i šta će biti neke od vrednih nagrada. za organizacioni odbor takmičenja Alexander Swanwick
razno.503 aswanwick,
Zadaci sa ovogodišnjih takmičenja koja organizuje Društvo matematičara Srbije biće problemskog tipa. Za njihovo rešavanje neće biti potrebna velika programska tehnika, biće dovoljna i ona naučena u školi. Za rešavanje će biti potrebna oštroumnost i poznavanje jednog od popularnijih prograskih jezika: C-a, Paskala ili Bejzika. Zadatke pravi, a na takmičenju pregleda komisija Društva matamatičara Srbije. Da bi imali neku predstavu kako ti zadaci izgledaju, dajemo tekstove zadataka sa prošlogodišnjih takmičenja... Zadaci sa gradskog (regionalnog) takmičenja iz programiranja za učenike srednjih škola (1992). I grupa (1. razred specijalizovanih i nespecijalizovane škole: 1. Napisati program koji učitava niz znakova neodređene dužine, a ispisuje znakove transformisane na sledeći način. Znakove različite od velikih slova ignoriše, svaki par slova 'AA' zamenjuje slovom 'B', a par slova 'BB' slovom 'A'. Ostala velika slova se ispisuju kako se učitavaju. Par slova se određuje tekućim slovom i prethodno učitanim slovom. 2.Napisati program koji za zadati niz odsečaka određuje ukupnu dužinu dela realne prave koji je pokriven tim odsečcima. Broj odsečaka je ograničen sa 100, a krajevi intervala su realni brojevi. II grupa - specijalizovane škole 1. Napisati program koji učitava niz znakova neodređene dužine, a ispisuje znakove transformisane na sledeći način. Znakove različite od velikih slova ignoriše, svaki par slova 'AA' zamenjuje slovom 'B', a par slova 'BB' slovom 'A'. Ostala velika slova se ispisuju kako se učitavaju. Par slova se određuje tekućim slovom i prethodno učitanim slovom. 2. Dato je n (n <= 10) tegova (mogu biti različitih težina). Odrediti bar jednu podelu u dve grupe tako da je razlika suma težina tegova u tim grupama najmanja. Zadaci sa republičkog takmičenja iz programiranja za učenike srednjih škola (Bor, 1992). 1. Data je mapa grada koji se sastoji od M ulica u smeru istok-zapad i N ulica u smeru sever-jug (M, N <= 50). Svake dve ulice u gradu su na mapi ili paralelne ili se seku po tačno jednoj raskrsnici, gde su nadmorske visine raskrsnica različite i unoose se u matrici H(i,j) - što predstavlja nadmorsku visinu raskrsnice u kojoj se seku i-ta ulica pravca istok-zapad i j-ta ulica pravca sever-jug. Deo bilo koje ulice između svake dve susedne raskrsnice je duž. Za dve date raskrsnice A i B za koje se unose indeksi sa tastature, ispitati da li postoji put ulicama tog grada, kojim možemo stići iz A u B tako da se krećemo stalno nizbrdo (Dakle možemo se kretati samo od raskrsnice sa VEĆOM u susednu raskrsnicu sa MANJOM visinom). Na izlazu odštampati da li postoji takav put ili ne, a ako je odgovor DA, tada takođe izdati na ekranu u koliko koraka stižemo iz A u B, i sve indekse raskrsnica kroz koje prolazimo. Takođe zahteva se da je broj takvih tranzitnih raskrsnica što je moguće manji. 2. Dato je N (N>=1) kuglica raspoređeno u ukupno K (K>=1) kutija, gde neke kutije mogu biti i prazne. Uneti brojeve N i K (N,K<=200) i niz koji predstavlja broj kuglica u svakoj kutiji. PRAVILO PREMEŠTANJA. Za dve izabrane kutije kuglice se premeštaju iz kutije sa više (ili jednako) kuglica u kutiju sa manje (ili jednako) kuglica, pri čemu se premešta onaj broj kuglica koji se nalazio u ciljnoj kutiji. Dakle, ako je u kutijama bilo X i Y kuglica i ako je X>=Y tada će posle premeštanja biti u njima redom X-Y i 2*Y kuglica. Ispisati redosled premeštanja i u svakom koraku trenutno stanje u kutijama, kao i ukupan broj premeštanja kojima dolazimo od polazne do konfiguracije kod koje su kuglice smeštene u minimalan broj kutija. Zadaci sa saveznog takmičenja iz programiranja za učenike srednjih škola (Novi Sad, 1992). 1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervala 1..1000000 (jedan do milion). Napisati program koji u jednom čitanju fajla utvrđuje koji broj nedostaje. 2. Data je povezana mreža puteva koja spaja N gradova (2 <= N <= 40) i dato je K (2 <= K <= N) osoba, tako da se u svakom gradu nalazi najviše jedna osoba. Sve osobe počinju da se kreću u istom trenutku. U jediničnom vremenskom intervalu svaka osoba mora da pređe u susedni grad. Napisati program koji ispituje da li je moguće da se sve osobe nađu u jednom istom gradu posle nekog broja vremenskih intervala. Ukoliko rešenje postoji naći minimalan broj vremenskih intervala, mesto u kome se svi sreću , i put svake osobe, od polaznog mesta do grada u kojem se sreću. Mreža gradova je zadata brojem N i nizom parova svaka dva susedna grada. Zatim se unosi broj osoba K, i niz gradova u kojima se nalazi svaka osoba u početnom momentu. za organizacioni odbor takmičenja Alexander Swanwick
razno.504 aswanwick,
Sponzori takmičenja programera, učenika srednjih škola obezbediće sledeće vredne nagrade: Pobednika saveznog takmičenja stipendiraće PC Art. CET će dati jedan licencirani programski paket. Najbolja škola osvojiće jedan PC računar. Opremu za najviši nivo takmičenja obezbediće OLIVETTI. Nekolicini najboljih pružiće se prilika da se uključe u aktuelne naučno-istraživačke poduhvate koji se vode na Matematičkom institutu SANU, kao što su razvijanje paralelnih programa, veštačke inteligencije, programskih jezika i sl. Institut "Vinča" će desetoricu najboljih nagraditi kursem za bazu podataka ORACLE, nakon čega će im ponuditi da učestvuju u zanimljivim projektima koji su u toku. Istitut "Vinča", Tehnička knjiga i Svet kompjutera pokloniće svoja izdanja većem broju pobednika. CET i IMTEL obezbediće sitne tehničke potrepštine (miševe, diskete, modeme). Spisak sponzora i nagrada, nije konačan. Pozivamo sve sponzore da pomognu u organizaciji korisnog takmičenja! za organizacioni odbor takmičenja Alexander Swanwick
razno.505 mister.h,
> Cetvrti put po redu, Drustvo matematicara Srbije > organizuje takmicenje ucenika srednjih skola iz > programiranja. Takmicenja se organizuju na vise nivoa, Molim Vas, ako je moguce malo vise podataka o propozicijama pri PREGLEDANJU zadataka, od nivoa regionalnog, republickog,.. Imao, bih neka svoja vidjena i predloge na tu temu. Hvala, pozdrav!
razno.506 ssokorac,
─┼┤ pri PREGLEDANJU zadataka, od nivoa regionalnog, republickog,.. Ako je samo delimično kao što je bilo prošle godine na gradskom i kao prekjuče u mg, onda će biti grozno. Mada, mene nikakva neorganizacija neće zaustaviti O:).
razno.507 darone,
>> Najbolja škola osvojiće jedan PC računar. Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :) darone
razno.508 skoprivica,
│ Zadaci sa gradskog (regionalnog) takmicenja iz programiranja za │ ucenike srednjih skola (1992). │ 1. Napisati program koji ucitava niz znakova neodredene duzine, a Vazno je napomenuti da se resenje u kojemu se koriste nizovi bodovalo sa max 50 % bodova...
razno.509 spantic,
> Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :) Šta, još im ga nisu isporučili? :)
razno.510 drmarke,
Nisam dugo pratio konferenciju ORKA ali pošto sam je pre neki dan skinuo pročitah diskusiju koja se ovde vodila krajem novembra na temu "Informatika (mada ja više volim reč računarstvo) u našim školama". Kako sam neki profesor u istim tim školama hteo bih da vam skrenem pažnju na neke činjenice koje niste uzeli u obzir. Prvo da kažem da sam predavao i BASIC u II razredu i PASCAL u III razredu (programerski smer). Sada predajem u I razredu kako vi kažete Informatiku. Smatram da sam relativno upućen u mogućnosti usvajanja znanja od strane učenika ali o tome kasnije. Sam plan i program koji se primenjuje u našim gimnazijama je strašno glup. Tome svakako nisu krivi profesori srednjih škola. Kada se odlučivalo o tome, šta i kad će se nešto od računarstva izučavati, na sastanke je sa Matematičkog fakulteta poslat čovek koga računari niti interesuju niti ih koristi. Jako mi je krivo što se za sve to nije zauzeo Milan Božić jer bi sada već imali malo normalniju situaciju u ovoj oblasti. E na tim sastancima je odlučeno da se u gimnaziji u I razred stavi predmet koji ima za cilj računarsko opismenjavanje mladih naraštaja (korišćenje a ne programiranje). To je tako i usvojeno, a da se niko nije setio šta škole imaju od opreme (TIM 011). Kad je trebalo napraviti konkretno šta će se raditi setila se gospoda da za TIM postoji samo tekst editor WS neka praistorijska verzija. Sada neću da se bavim pljuvanjem po TIM-u ali učiti klince CP/M-u je priznaćete prevaziđeno. Onda se bratija dosetila da u dotični predmet uvali i programiranje BASIC (sa mogućnošću izbora da se BASIC zameni PASCAL-om). Ja sam se svakako odlučio za Pascal kao relativno sistematičniji u ovom izboru (i u VI se uči PASCAL). Sa izuzetkom klinaca koje računari stvarno interesuju, programiranje i najprostijih programčića mislim da je na višem pojmovnom nivou nego što je to I razred. Tragedija ovog predmeta je u tome da je potpuno bez veze učiti decu programiranju u toj dobi, trebalo je ostati pri onom korišćenju. Tu se postavlja pitanje opreme koju škole nemaju, a kako finansijski stoje, u dogledno vreme je neće ni imati. Ja ne znam gde su se denuli svi oni makar XT-ovi jer bi čak i oni u školama omogućili da se klinci uče DOS-u i masi korisničkih programa. Kod nas se niko nije setio da islužene mašine, koje su zamenile modernije, pokloni ili čak proda školama po bagatelnim cenama. Ni "Računari" koji su evidentno jedini koji se iole ozbiljnije bave računarstvom nemaju nikakav popust za škole. Ja sam konkretno tražio da se pretplatimo kao škola ali kad sam rekao i iznos bilo je sve gotovo. Ovde se vodila diskusija o profesorima računarstva. Tu, kao i svugde ima masa škarta, koji fakat, upropašćuju decu i ubijaju im svaku volju za računarima. Krivica je u tome da se u prethodnom zakonu dozvoljavalo zaista svakom da predaje taj predmet, pa stoga i nije čudo da ga negde još uvek zovu OTP. Tu se na sreću povukao ja bar mislim dobar potez postavljanjem matematičara sa smerom računarstva u prvi plan. Što se tiče znanja, mislim da sa izuzetkom retkih skoro niko od profesora se ne bavi tzv. "stručnim usavršavanjem" ali ne po sociljalističkom sistemu potvrda sa seminara već zaista bavljenjem računarima. Tu se sad već nameću i finansijski problemi ( kako sa platom od 60-80DM kupiti i najprostiji računar od 1000-1200DM). Pošto je ovo najozbiljnija računarska mreža u našoj zemlji ja mislim da bi trebalo ovde otvoriti upravo jednu temu tipa obrazovanje kako bi se došlo do konstruktivnih predloga (od pljuvanja nikakve koristi) kako bi trebalo da izgleda računarsko obrazovanje kod nas. Sadašnja je sramota, da gimnazijalci imaju samo u prvom razredu računarstvo, a npr. hidrometereološka škola u recimo tri razreda. Naravno mislim da je glupo da đaci imaju onu glupost BASIC, BASIC, PASCAL, (FORTRAN ili COBOL), sa elementima Parezanovićevog NAR-2 računara i mrvicama asemblera. Pokušajmo da dođemo do konstruktivnog predloga, do konkretnih namera pa ćemo preko nekih uglednih članova SEZAM-a da guramo dalje. Setih se i prepreke zvane Dača Marković koji je na molbu da bude još računarstva u gimnaziji rekao: "Pa već imate dva Računarstvo i Informatiku". Da nije tragično bilo bi komično. :((( Ja odužih i udavih al samo još oko termina. Kad se pominju "teke", to je samo štos kako da klinci zamisle fajl (da ružne li reči) kao magnetnu ili elektronsku svesku jer oni nemaju (opet sem izuzetaka) predstavu kako to unutra izgleda. Shvatite da u I razredu još ne možete davati definicije tipa: "Skup podataka istog tipa sa zajedničkim imenom na medijumu koji nosi informaciju naziva se fajl."(kako li samo smislih ovu glupost). Pozdrav DrMarke
razno.511 peca.st,
Apropo onoga što napisa aswanwick... U subotu je bilo školsko takmičenje u MG. Evo zadataka za II, III i IV godinu: 1. Broj je zadat nizom od N cifara (n<=50). Odrediti najmanji od svih većih brojeva od tog broja koji se mogu zapisati tim ciframa. 2. Za zadate parametre M i N odrediti sva moguća pokrivanja pravougaonika veličine 2M*2N figurom sledećeg oblika: __ __ __ đ__đ__đ__đ đ__đ Dozvoljena je rotacija figure za 90, 180 i 270 stepeni. Velika glupost na takmičenju je bila što se po završetku rada zadataka moralo čekati cca 2 sata da bi se zadaci ukucali u XTove i proverili da li rade. Zato je veliki broj njih odustao, a moguće da je imao tačne zadatke... Još jedan razlog da naša škola dobija još koji kompjuter... Jedan od onih koje je mrzelo da čeka: P e C a
razno.512 darone,
>> "Informatika (mada ja više volim reč >> računarstvo) u našim školama". Informatika i 'računarstvo' su dve različite nauke. Informatika se bavi _informacijama_, dok se kompjuterstvo :))) bavi računarima. Zabuna je (pretpostavljam) nastala jer računari jako lako izlaze na kraj sa gomilom informacija, čemu pretežno i služe u današnjem svetu. Ima li neki teoretičar da me opovrgne / dâ mi medalju? darone
razno.513 ssokorac,
─┼┤ Velika glupost na takmičenju je bila što se po završetku rada zadataka ─┼┤ moralo čekati cca 2 sata da bi se zadaci ukucali u XTove i proverili da To je i dobro i loše. Loše zato što moraš da čekaš i sl. (mada sam ja čekao samo oko 35 minuta) ali je dobro jer pri ukucavanju možeš da menjaš i doradjuješ program pre nego ga pustiš da radi. Kad bi ga neko drugi ukucavao i video da nešto ne radi, a to je u stvari samo nešto sitno, on ne bi znao gde da traži grešku, ne bi ispravio, i ti ne bi prošao. Mada ni ovako nisi ;).
razno.514 kenza,
[;> Vazno je napomenuti da se resenje u kojemu se koriste nizovi [;> bodovalo sa max 50 % bodova... A sta se bodovalo sa 100%?
razno.515 prvul,
Kada sam već razmišljao o rešavanju ovih zadataka, evo da to i napišem, nekome će valjda koristiti. Ů2. Dato je n (n <= 10) tegova (mogu biti različitih težina). ŮOdrediti bar jednu podelu u dve grupe tako da je razlika suma Ůtežina tegova u tim grupama najmanja. Ů▄▄ Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično trenutno. Naravno, sitne optimizacije tipa ako je na jednoj grupi već pređena polovina ukupne težine onda se zna da svi ostali idu na drugu grupu... Ů1. Data je mapa grada koji se sastoji od M ulica u smeru Ůistok-zapad i N ulica u smeru sever-jug (M, N <= 50). Svake dve Ůulice u gradu su na mapi ili paralelne ili se seku po tačno jednoj Ůraskrsnici, gde su nadmorske visine raskrsnica različite i unoose se Ůu matrici H(i,j) - što predstavlja nadmorsku visinu raskrsnice u Ůkojoj se seku i-ta ulica pravca istok-zapad i j-ta ulica pravca Ůsever-jug. Deo bilo koje ulice između svake dve susedne raskrsnice Ůje duž. Za dve date raskrsnice A i B za koje se unose indeksi sa Ůtastature, ispitati da li postoji put ulicama tog grada, kojim Ůmožemo stići iz A u B tako da se krećemo stalno nizbrdo (Dakle Ůmožemo se kretati samo od raskrsnice sa VEĆOM u susednu raskrsnicu Ůsa MANJOM visinom). Na izlazu odštampati da li postoji takav put Ůili ne, a ako je odgovor DA, tada takođe izdati na ekranu u koliko Ůkoraka stižemo iz A u B, i sve indekse raskrsnica kroz koje Ůprolazimo. Takođe zahteva se da je broj takvih tranzitnih Ůraskrsnica što je moguće manji. Ů▄▄ Prvo napraviti boolean matricu puteva u kojoj stoji jedan ako je put nizbrdo a 0 ako je uzbrdo. Jasno je da u rešenju zadatka figurišu samo putevi označeni sa 1, te ostale možemo smatrati nepostojećim. Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa određivanjem najkraćeg (po zadatom kriterijumu) puta. Ako put ne postoji algoritam će i to detektovati. Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervala Ů 1..1000000 (jedan do milion). Napisati program koji u jednom Ůčitanju fajla utvrđuje koji broj nedostaje. Ů▄▄ Ovo je prosto. Treba formirati matricu A[10][6] i inicijalizovati je na 0. Zatim čitati redom brojeve i za svaki broj uraditi sledeće: Učitaj N M=N-1 da bismo sveli interval na 0..999999, lakše se radi. for(K=1;K<=6;K++) /* Za svaku od cifara broja M */ { C= K-ta cifra broja M gledano sdesna nalevo A[C][K-1]++; } Kada se prođe ceo fajl, da je bilo svih 1000000 brojeva, u svakoj ćeliji matrice bi bilo po 100000. Kako jedan broj nedostaje, to u ćelijama matrice koje određuju njegove cifre fali po 1. Da bi se cifre tog broja odredile, treba samo for(K=1;K<=6;K++) /* Za svaku od cifara K */ { naći A[X][K-1] gde je X nepoznata takvo da je A[X][K-1]=99999 X je K-ta cifra traženog broja } I to je to. Moglo je da se radi i sa binarnim ciframa, tada bi matrica bila dosta manja, ali i ovako je malecka (e, da, matrica mora da bude matrica 32bitnih brojeva jer 16bitni ne mogu da drže 100000) Ů2. Data je povezana mreža puteva koja spaja N gradova (2 <= N <= 40) Ůi dato je K (2 <= K <= N) osoba, tako da se u svakom gradu Ůnalazi najviše jedna osoba. Sve osobe počinju da se kreću u istom Ůtrenutku. U jediničnom vremenskom intervalu svaka osoba mora da Ůpređe u susedni grad. Napisati program koji ispituje da li je Ůmoguće da se sve osobe nađu u jednom istom gradu posle nekog broja Ůvremenskih intervala. Ukoliko rešenje postoji naći minimalan broj Ůvremenskih intervala, mesto u kome se svi sreću , i put svake Ůosobe, od polaznog mesta do grada u kojem se sreću. Mreža gradova Ůje zadata brojem N i nizom parova svaka dva susedna grada. Zatim se Ůunosi broj osoba K, i niz gradova u kojima se nalazi svaka osoba u Ůpočetnom momentu. Ů▄▄ Data mreža predstavlja graf. Da bi rešenje postojalo, svi ljudi moraju biti u povezanom grafu (to znači da može postojati i deo grafa koji nije povezan sa ostatkom, ali u njemu ne sme biti ljudi). Sve ostale komponente povezanosti grafa možemo odbaciti jer ne učestvuju u rešenju. Dalje, osoba u svakom potezu MORA da pređe u susedni grad. To znači da se može desiti da sve ljude možemo dovesti u isti grad, ali da ne možemo u isto vreme, jer u potezu u kome ostale ljude dovedemo u grad one koji su već u gradu moramo pomeriti van grada. Prilično jednostavno se pokazuje da zbog ovoga mora da 1) postoji grad takav da broj poteza svakog od ljudi do tog grada ima istu parnost. Ako je ovo slučaj, svi će istovremeno moći da budu u tom ciljnom gradu. ili 2) u grafu postoji makar jedna petlja sa neparnim brojem čvorova. Ako je ovo slučaj možemo prolaskom kroz tu petlju promeniti parnost bilo koje putanje, te važi ono pod 1. Ako je neki od ovih uslova ispunjen, lako se konstruiše rešenje. Međutim, za rešenje u minimalnom broju poteza trenutno nemam ideja a mrzi me da trošim na to više vremena...
razno.516 darone,
>> __ __ __ >> đ__đ__đ__đ >> đ__đ Jel ovo dođe: ┌───┬───┬───┐ │ │ │ │ └───┼───┼───┘ │ │ └───┘ >> Jedan od onih koje je mrzelo da čeka: P e C a Kao fora ;) darone
razno.517 valeksa,
# # Pokušajmo da dođemo do konstruktivnog predloga, do konkretnih # namera pa ćemo preko nekih uglednih članova SEZAM-a da guramo dalje. e što se tiče ove problematike: mislim da je u pitanju naša svudaprisutna megalomanija. Zašto bi svi morali da znaju da programiraju i da razumeju kako i šta radi. Kako su silni ljudi koristili pisaću mašinu a pojma nisu imali šta i kako to sve funkcioniše. Slažem se sa tvojom konstatacijom da deca u uzrastu od 15-tak godina (bar što se tiče većine) moraju samo da nauče kako da koriste računar i da razbiju strahove (ako ih uopšte i imaju) od takvih mašina, a ako posle imaju želje, volje mogu da nastave dalje sa 'stručnim usavršavanjem'. A konkretno što se tiče samih školskih programa tu mogu da ti navedem moj konkretan primer sa fakulteta, gde sam bio 'svetsko čudo' samo što sam se malo više razumevao u BASIC i FORTRAN, a to je bilo koliko se sećam '85. Ljudi se i na tom nivou, znači 20-tak godina, dele na ljude koje to zanima i ljude koje to ne zanima. One koje to ne zanima ne možeš da ubediš da im je to potrebno i da će biti u neku ruku nepismeni ako to ne znaju, pa makar dubio na glavi (sa trepavicama još nisam probao). Ljudi shvate da im to treba tek onda kada im to konkretno zatrba zbog posla. Šta da radiš kada od drveta ne vide šumu. Dalje, imam nekoliko primeraka srednjoškolskih i univerzitetskih udžbenika i sačuvaću ih kao raritetne primerke u mojoj biblioteci. Uopšte, da li neko zna neke dobre, jasne i jednostavne knjige iz kojih bi deca mogla da nauče osnovne stvari ? Ovde bi mogli da damo i neki spisak takvih knjiga, pa da ljudi počnu da rade prave stvri. Stvar se dalje svodi kao i celom našem društvu na nečiju ličnu inicijativu. Ako ona postoji djaci će bolje razumeti odredjeni predmet a ako ne onda su osakaćeni malte ne za ceo život. To je breme koje izgleda svi moramo da nosimo. Jeste teško, ali što se mora nije teško. Ovo je večna tema još od davnih dana, mislim da je o toj temi raspravljano jos od samih početaka informatike kod nas, tj. 80-tih godina, ali koliko vidim iz tvog pisanija ništa nabolje nije krenulo. Mislim da ovaj problem nije vezan samo za informatiku i računarstvo, već i za celokupno školovanje na svim nivoima. Podržavam svojski svaku akciju ka boljem školovanju. Pozdrav.
razno.518 milan,
> Informatika i 'računarstvo' su dve različite nauke. > Informatika se bavi _informacijama_, dok se > kompjuterstvo :))) bavi računarima. Zabuna je > (pretpostavljam) nastala jer računari jako lako > izlaze na kraj sa gomilom informacija, čemu > pretežno i služe u današnjem svetu. > > Ima li neki teoretičar da me opovrgne / dâ mi > medalju? Evo teoretičara, al' za ovo nećeš ni dobiti medalju ali ni biti opovrgnut! ;)) Ova stvar, naime, ne spada u domen teorijske nauke, pa čak ni nauke. Teorijska nauka je egzaktna stvar, a upotreba reči nešto što spada u domen stipulacije (nametanja) ili konvencije (dogovora). Konačno, jedna reč menja značenje kroz upotrebu pa nešto što je imalo jedno značenje, vremenom može da ga potpuno promeni. Evo, na primer, današnji komunisti reč "zagovornik" upotrebljavaju u značenju "onaj koji se zalaže za nešto", dok se glagol "zagovarati" u srpskom jeziku uvek upotrebljavao u značenju "zamajavati". Dakle, kada se, pre jedno dve decenije, kod nas pojavio Computer Science, trebalo je naći odgovarajući "srpski" naziv. Naravno, mogao se upotrebiti naziv "Nauka o kompjuterima" ili "Kompjuterska nauka" ili (čak!) "Kompjuterstvo", i "mirna Bačka". Međutim, na "istoj liniji fronta" su se našli "ljubitelji Srpstva Vaskolikog" i komunistički ideolozi. Svako iz svojih razloga, nije hteo se po našem "prelepom jezicu" muvaju neki odvratni imperijalistički i/ili vatikansko-kominternovski "termiti" i valjalo je naći zamenu koja a) Nije američka (i.e. engleska)!, b) Zvuči "otmeno" i c) Bliska je našoj (tada još) komunističkoj duši. Neko se "obsetio" (biva da je znameniti Parezanović i ovde umešao prste) da Rusi (nas i njih dvesta miliona, ali je njih i bez nas dvesta miliona!;)) "to" zovu Informatika, a i da Francuzi izraz takođe koriste u istom, mada malo širem, smislu. I, eto nama radosti! Nikakvi tu argumenti nisu pomagali - sila Boga ne moli! Bliskost sa Teorijom informacija (koja je jedna disciplina matematičke statistike) je sasvim slučajna. Gosinama smo se posle borili da udenemo bar izraz Računarstvo, i u tome samo delimično uspeli. Pl poz M
razno.519 mbole,
Na žalost mislim da malo šta može da se uradi dok neko ne odreši kesu za jednu lepu gomilu računara. žini mi se da je bez toga malo nemoguće baviti se onim segmentom računarstva kojim bi po meni trebalo da se bave gimnazijalci (malo windowsa, text procesora, DOS-a i sličnih stvari). Kako za sada stoje stvari jedino da neko kidnapuje Daču i traži da za otkup sve škole u zemlji dobiju računare. Mada bojim se da zbog sankcija ni to nebi prošlo. Ovako od škole do škole. Ako ima ljudi koji hoće da rade, pa još i direktora koji ume da nabavi pare ili da iskopa sponzora koji će lepo da nešto takvo pokloni školi divota. Inače mrka kapa.
razno.520 milan,
> Kako za sada stoje stvari jedino da neko kidnapuje Daču i traži da > za otkup sve škole u zemlji dobiju računare. Mada bojim se da zbog > sankcija ni to nebi prošlo. Taman posla! Treba ga kidnapovati i reći: "Ako ne date lovu, vratićemo ga!" ;)) Pl poz M
razno.521 ilazarevic,
> A sta se bodovalo sa 100%? Pa nekakva lista, valjda (?)
razno.522 peca.st,
!-> Kada sam već razmišljao o rešavanju ovih !-> zadataka, evo da to i napišem, nekome će !-> valjda koristiti. Ma da ti nisi išao u MG? O;) Mašala, šta MG uradi... P e C a
razno.523 peca.st,
!-> __ __ __ !-> đ__đ__đ__đ !-> đ__đ Sori što je ovako ispalo, zbog TABova je... trebalo je ovako: __ __ __ đ__đ__đ__đ đ__đ P e C a
razno.524 darone,
>> Neko se "obsetio" da Rusi "to" zovu Informatika, >> a i da Francuzi izraz takođe koriste u istom, >> mada malo širem, smislu. >> >> I, eto nama radosti! Hvala na pričici. Zanimljiva je :) darone
razno.525 isekulovic,
>> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa Da li bi mi mogao preporučiti neku knjigu u kojoj ima opis tog algoritma?
razno.526 vsasa,
> Sam plan i program koji se primenjuje u nasim > gimnazijama je strasno glup. Tome svakako nisu krivi profesori > srednjih skola. Kada se odlucivalo o tome, sta i kad ce se Uh, cim se postavi pitanje kvaliteta srpskog skolstva dobijem zeludacne probleme. U ovoj zemlji, bre, nista nije kako treba. Primitivci su sve satrli, pa i skolu. Ipak, ne bih se slozio da profesori nisu krivi. Pogledajte samo kakve gluposti prave sada oko najave strajka. U prvi plan se stavljaju sekundarni problemi, a za sustinske promene niko nema petlju. Al' da ne bi sve ostalo na presipanju iz supljeg u prazno, evo imam konkretan predlog. Dakle, s' obzirom da ovde (na SEZAM-u) imamo vrlo kompetentne i ugledne (da ne kazem nekompromitovane!) profesore i strucnjake za skolu, predlazem da pokrenemo diskusiju o nacinu kako spasavati sto se spasti moze. Mislim, da bez kvalitetnog sistema skolovanja, ovoj zemlji nema spasa. Zdrava, pametna i pravilno obrazovana deca jedino mogu potisnuti sljam koji sa natalozio svuda oko nas (pa mozda i nas same, jer smo i mi, hteli to ili ne, proizvod potpuno naopakih, monstruoznih komunistickih eksperimenata). Treba krenuti od samog pocetka, od onih koji jos nisu otrovani, dakle, od dece. Obrazovanje, kultura, umetnost, nauka, KVALITET I POZITIVNA ENERGIJA, to je formula za resenje svih srpskih problema. Svinjoglavog, Kalemara, Dacu, Bidzu i bratiju, dakle sustu suprotnost, mozemo pobediti jedino na dugim prugama (Brze pruge Srbije, ne, ne, resenje su Brzi bendovi Srbije) tj. uzgajanjem decice koja ce znati ZASTO im NE prijaju narodnjaci, ZASTO se NE svercuju u autobusima, ZASTO NE pljuju po ulicama, ZASTO je BOLJE sacuvati kucu iz proslog veka u centru Beograda nego na njenom mestu izgraditi stakleni soliter, ZASTO je LEPO biti BOGAT i imati CISTU SAVEST. E, kada nasa deca sve to budu naucila u skoli, tada ce skola biti SKOLA, i niko se vise nece secati tamo nekog, Dace, daleko mu lepa kuca! Gospodo draga, zar da se predamo pred "gorim od sebe"!? Oni su SISTEM, ne mozemo ih se resiti preko noci, niti njihovim oruzjem. Koristimo ono sto oni nemaju, STRPLJENJE i TEMELJNO PLANIRANJE. Nama treba ALGORITAM, a za to ovde imamo najvece majstore. Izvinite, sto sam "malo" pao u vatru, ali sve ovo oko nas je katastrofalno. Ja sam bre u godinama kada bih trebao da imam decu, a strah me je da o tome razmisljam. Da bezim odavde, NECU! OVO je MOJE bar koliko i njihovo! Elem, ALGORITAM! Za sve nas to je najvazniji algoritam koji cemo ikad napraviti. Razmislite, da li trenutno postoji nesto sto bi vam moglo biti vaznije? Slusam! CAO,Vsasa.
razno.527 vsasa,
> Na zalost mislim da malo sta moze da se uradi dok neko ne odresi > kesu za jednu lepu gomilu racunara. Kese se ovde, kao nigde, odrese i kad treba i kad ne treba! Za kesu cemo mi lako, ali me prvo ubedi da znas sta ces kad ti neko odresi istu. Elem, ALGORITAM! CAO, Vsasa.
razno.528 prvul,
ŮMa da ti nisi išao u MG? O;) Ů▄▄ Aha...
razno.529 prvul,
Ů>> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa ŮDa li bi mi mogao preporučiti neku knjigu u kojoj ima opis tog algoritma? Ů▄▄ One iz kojih sam ja to učio ćeš jako teško naći... zato će ja sad da ukratko ispriča... dakle: Pretpostavimo da imamo dat graf i da želimo da odredimo najkraći put od noda A do nekog drugog noda, npr. do noda F. Sve veze u grafu imaju svoju "dužinu" tj. imaju pridružen neki broj. Ovaj algoritam određuje najkraći put u smislu da određuje put takav da je zbir brojeva pridruženih vezama preko kojih se ide minimalan. To znači da možemo minimizovati i druge veličine, a ne samo dužinu puta, ali radi jednostavnosti dalje ću govoriti samo o dužini. Svakom nodu možemo pridružiti po jedan broj, koji govori koliki je najkraći put od noda A do tog noda. Ova vrednost može biti privremena, tj. nismo još uvek sigurni da je to BAŠ najkraći put do tog noda, ili stalna, što znači da je najkraći put do tog noda nađen. Takođe, uz ovu vrednost pamtimo za svaki nod i susedni nod iz koga smo stigli u ovaj, da bi se kasnije put mogao rekonstruisati. Algoritam je obavio svoj posao onda kada nod F dobije stalnu vrednost. Na početku nod A ima stalnu vrednost 0, a svi ostali nodovi privremenu vrednost plus beskonačno. Vrednost noda X obeležimo sa VRED(X), a nod iz koga smo stigli u X i dobili tu vrednost sa PRETH(X). Dužinu veze između dva susedna noda X i Y obeležimo sa DUZ(X,Y). Proglasimo sada A za radni nod. Radni nod ćemo dalje označavati sa R. Sada za svaki nod K koji još uvek nema stalnu vrednost i susedan je nodu R izračunamo vrednost VRED(R)+DUZ(R,K). Ako je ta vrednost manja od privremene vrednosti VRED(K) onda novo VRED(K)=VRED(R)+DUZ(R,K). Kada prođemo sve nodove K koji ispunjavaju uslove, pretražuje se ceo graf. Tražimo nod sa najmanjom privremenom vrednošću. Kada je takav nod pronađen, njegova vrednost se proglašava za stalnu, a taj nod postaje sledeći radni nod, pa se ponavlja postupak od početka ovog pasusa. Ako želimo da odredimo najkraće rastojanje od A do, npr. F, algoritam je gotov kada F dobije stalnu vrednost. Ako želimo da odredimo najkraće puteve od noda A do svakog od nodova, onda ne prekidamo algoritam dok svi nodovi grafa nedobiju stalne vrednosti. Ako staza od noda A do noda F ne postoji, onda će nod F dobiti stalnu vrednost plus beskonačno, pa algoritam detektuje i taj slučaj. Dokaz da algoritam fercera možete i sami izvesti, naravno ako je ovo što sam gore napisao jasno. Ako nije, vičite da objašnjavam. Samo da napomenem da je bitno da obratite pažnju na ono "privremena vrednost" jer se nodovi sa stalnom vrednošću više ne diraju. Algoritam je jako pogodan jer se onaj postupak pretraživanja susednih nodova ponavlja za svaki čvor grafa najviše jednom, a naročito je zgodan za primene u kojima treba odrediti najkraće puteve od jednog do svakog od ostalih nodova. Algoritam je objavljen u: Dijkstra, E.W.: "A note on two problems in connection with Graphs", Numerical Mathematics, vol. 1, pp. 269-271, October 1959.
razno.530 mbole,
> tj. uzgajanjem decice koja ce znati ZASTO im NE prijaju > narodnjaci, ZASTO se NE svercuju u autobusima, ZASTO NE pljuju > po ulicama, ZASTO je BOLJE sacuvati kucu iz proslog veka u > centru Beograda nego na njenom mestu izgraditi stakleni > soliter, ZASTO je LEPO biti BOGAT i imati CISTU SAVEST. E, kada > nasa deca sve to budu naucila u skoli, Kolko ja znam, ove stvari spadaju pod domaće vaspitanje i ne uče se u školi nego kod kuće. Osim ako bi hteo da ti država vaspitava decu. Ja ne bih da mojoj (budućoj) to radi bilo koja, a kamoli ova naša.
razno.531 mbole,
> Kese se ovde, kao nigde, odrese i kad treba i kad ne treba! Pa, da nisam zadnjih 6 godina proveo radeći u gimnaziji, još bih i poverovao.
razno.532 skoprivica,
│ A sta se bodovalo sa 100%? Pa ako ne koristis niz(ove)...
razno.533 skoprivica,
│ Ovo je prosto. Treba formirati matricu A[10][6] i inicijalizovati je Slazem se da je prosto, ali ima zanimljivih ideja, npr: - u nizu pamtis zbir 1..1000000 (niz je 12-clan) - napises proceduru (f-ju) za oduzimanje - i na kraju koji ostane, taj je... Aje... CTEBO.
razno.534 milan,
> ........ E na tim sastancima je odlučeno da se u gimnaziji u I > razred stavi predmet koji ima za cilj računarsko > opismenjavanje mladih naraštaja (korišćenje a ne > programiranje). To je tako i usvojeno, a da se niko nije setio > šta škole imaju od opreme (TIM 011). ........................ > Tragedija ovog predmeta je u tome da je potpuno bez > veze učiti decu programiranju u toj dobi, trebalo je ostati > pri onom korišćenju. Tu se postavlja pitanje opreme koju škole > nemaju, a kako finansijski stoje, u dogledno vreme je neće ni > imati. Osnovna tragedija ovog "predmeta" (čoveku je teško da skine znake navoda) je u tome što je od početka zamišljen kao način da se profesori OTO-a (ili kako li se već ta sviljarija zvala) nekako "uhlebe". Bilo je jasno da je "Tehničkom", kao poslednjem ostatku komunističke ideje "obrazovanja uz rad" odzvonilo i valjalo je rešiti se ga se, ali što bezbolnije. Neko se setio da se na "frontu nauke i tehnika" promalja nova krasota - kompjuter, i eto nama radosti! Odlučeno je da "tehničari" prekomanduju u "informatičare" (istoriju tog naziva sam već negde, u ovoj konferenciji, žvanjkao pa neću da vas opet gnjavim. Program je, sva je prilika, pravljen po njihovoj "slici i prilici". Sećam se da je takvih samo u Vojvodini bilo 2.000(!) pa su organizovani posebni tromesečni (!) kursevi za prekvalifikaciju. Sećam se jedne vesele scene kada je Matematički fakultet ispao skup neviđenih budala. Ponude nama, tako, prosvetne vlasti na "mišljenje" plan i program narečene pedegoške novosti alias "predmeta" kao i projekat "doobuke vozača". Tu mi "odlepimo", napravimo neki odgovor u kome prvo nabrojimo stručne i pedagoške argumente a onda ih dodatno kao zlotvore i alikovce pošaljemo u nekoliko... žak mislim da smo i pravili "press konferenciju za štampu, novine i novinarke". Kad ono, ne prođe ni mesec dana, a mi saznamo da je na čelu projekta za "preobuku vozača" naš "znameniti" profesor (imate pravo da samo jednom pogađate koji je;)) koji je, naravno, sedeo sa nama na istoj onoj sednici na kojoj smo pisali "sitnu knjigu sultanu". Da ne bi plakali, odlučili smo da se smejemo! No, vicevi na stranu. Problem sa nastavom računarstva u našim školama je dvojak. Jedan aspekt se sastoji u planu i programu grupe predmeta koji će se predavati u gimnazijama i srednjim školama onim đacima koji će se usmeriti ka matematici, tehnici, prirodnim naukama i sličnim disciplinama u kojima je računarstvo važan ili pretežni deo oblasti. Ovaj aspekt je, po meni, manje komplikovan! Zašto? Pa jednostavno što kreiranje programa i planova u ovoj oblasti ne predstavlja nikakav stručni problem. To je više finansijski problem. Ako ste profesor u školi u kojoj su deca odlučila da se bave egzaktnim naukama jasno je da je jedino što vam treba jedna laboratorija sa dovoljnim brojem PC-ja i, ako imete para, sa jednim UNIX sistemom. Decu prvo naučite osnovnim programskim jezicima (čim nauče dva ostali idu prirodno i kroz vežbanja), zatim ta znanja malo formalizujete kroz teoriju algoritama i formalnih jezika i, ako ima vremena i para, naučite ih nešto o dva najčešća operativna sistema (MSDOS i UNIX). Za elitnije đake i/ili smerove imate gomilu tema (mreže, komunikacije, elektronika, računarska grafika) kojima možete dopunjavati "jelovnik". Koliko vidim ovde su prvi i osnovni problem pare. One se mogu donekle kompenzovati profesorskim kadrom koji ima mašte i znanja da "pokrije" rupe koje nastaju zbog nedostatka opreme, ali ni kadra (sem u velikim gradovima) nema! Poslednje ne zavisi od nas već od tempa kojima će mlađi i školovaniji profesori pristizati. S' obzirom da sve fakultete na kojima se računarstvo uči na nivou dovoljnom da se bude profesor u ovoj grani predmeta (MF,ETF,FON) u Srbiji godišnje završi oko 500 ljudi, a najviše 10-20% nastavlja da radi u školama, jasno je da je ovo pitanje koje će se, u najboljem slučaju, rešavati bar deceniju, ali možda i manje jer je škola u kojima je računarstvo preovlađujuća oblast ipak najviše 30%. (Mislim da je u Srbiji proper takvih odeljenja bilo oko 3100, što znači da je potrebno oko 1500 profesora, a mislim da je bar polovina već sada formalno sa ispravnim kvalifikacijama. Cifre uzmite sa - malom! -rezervom jer su sa kraja osamdesetih godina.) Ozbiljniji aspekt je nastava računarstva u opštim školama - osnovnim, gimnazijama za "besposličare opšte namene", ekonomskim i inim srednjim školama. Po, opet mom mišljenju, brzina kojom se "puk" učini sposobnim za korišćenje tekovina nove tehnološku revolucije je direktno proporcionalna sposobnosti zemlje da se održi u civilizovanom svetu u sledećoj epohi. Tu smo, držim, u mnogo gorem stanju nego što smo u ovom gornjem, elitnom, segmentu. Elitni segment sigurno nema obim i sposobnost elitnog segmenta u svetu, ali, da upotrebim terminologiju kineskog Politbiroa, ako je naša elita 50% vrednosti svetske elite, onda je naš puk na 5% nivoa svetskog puka. (Procenti su sasvim proizvoljni, proporcije među njima pak ne! ;) Ovo je, šta više, vitalno pitanje. Naš "puk" mora steći osnovnu komunikacijsku i računarsku kulturu kojom raspolaže i svetina u inostranstvu. Npr. apsolutni skandal je da profesori ekonomije na stručno savetovanje o ekonomskoj politici DEPOS-a dođu bez ijednog Notebook-a! Ako ne umeju da ih koriste neka odmah od svojih tezgi pokupuju jednu gomilu i razdele svojoj deci! Deca će ih naučiti! Međutim, šta treba raditi po školama da se sledeće generacje učine spremnim na novu civilizaciju, mnogo je osetljivije pitanje. Da li ozbiljno povećati broj časova na račun - to je na žalost nužno! - nekih drugi predmeta? Kako treba da izgledaju programi - da li neka vrsta "kratkog kursa iz tekst procesora i rasutog g**** (spreadsheet;)" ili predmet sa ozbiljnijim fundiranjem znanja? Ako da, da li to svi mogu da "podnesu"? Koliko mogu da podnesu? Itd.. Ovo zahteva mnogo ozbiljnija istraživanja - tu se čak i dosadašnje greške, ako su ljudski pobeležene, mogu pokazati korisnim :( - i, što je važnije, radikalnu reformu drugih predmeta koji moraju biti prožeti računarstvom. Poslednje nadilazi našu nadležnost, ali se i u to moramo mešati! Pl poz M
razno.535 peca.st,
!-> Jel ovo dođe: Jeste baš tako dođe. Ono se desilo zbog TABova, šta da radim, mislio sam da ih prima... P e C a
razno.536 drmarke,
> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo > praktično trenutno. Naravno, sitne optimizacije tipa ako > je na jednoj grupi Može i ovako: Nađeš prvo podelu koja je približno tačna (pri samoj podeli), pa je onda udariš backtrackig-om i popraviš i to je sve. Ako hoćete mogu da pošaljem i source na Pascalu. > Kada se prođe ceo fajl, da je bilo svih 1000000 brojeva, u > svakoj ćeliji matrice bi bilo po 100000. Kako jedan broj > nedostaje, to u Može i ovo samo je komplikovano. Naime u Pascalu postoji i longint koji može da primi zbir svih ovih brojeva. Kasnije samo od tog zbira treba oduzeti broj po broj i na kraju u zbiru ostaje onaj koji fali. Kad bi se povećao opseg samo ove brojeve treba predstaviti nizom cifara (array) i simulirati sabiranje i oduzimanje tako predstavljenih br. Pozdrav DrMarke
razno.537 skoprivica,
│ Pa nekakva lista, valjda (?) nije ni ovo smelo da se koristi, vec je ideja bila u rekurziji (to je dodatno objasnjeno po zavrsetku rada, a meni je po ukucanom programu napisana napomena: "Suvise bukvalno shvatio zadatak..." u prevodu, uradio sam onako kako je i pisalo, a ne kako su oni zamislili... Aje... CTEBO. PS: Uvek trazite dodatna objasnjenja...
razno.538 drmarke,
> mojoj biblioteci. Uopšte, da li neko zna ň_okeč4{┐Đo╩ÖfB|ŻĚvčiŤÝÔj▀┐OÚüptw│j│Ł(Ęď3│█|e > i jednostavne knjige iz kojih bi deca mogla da nauče > osnovne stvari ? Ovde bi mogli da damo i neki spisak > takvih knjiga, pa da ljudi počnu da rade prave stvri. Takvih knjiga je malo, naročito za početnike. Samo stanje je verovatno posledica dugotrajnog despotizma N. Parezanovića u ovoj oblasti. Gledajući po svojoj biblioteci zaista za sam početak ne nalaziŻ ništa. Knjižare su nam pune knjiga tipa "Sve o ...", a uglavnom su ljudi ili prevodili razne manual-e ili pisali vlastita iskustva na pisanju nekih aplikacija. Pri tome ni jedno ni drugo mislim da nije ok, obzirom da su manual-i krajnje nesistematični, dok vlastita iskustva mogu biti od koristi pod uslovom╗Đd+ je aplikacija dovoljno opšta i da je na pravi način obrađena. Primer knjige koja mi se dopala, sa gledišta školskih zahteva, je "Osnovi programiranja na Pascalu" od M.žabarkape kao i zbirka kojom je knjiga dopunjena. Mislim da ova knjiga obrađuje dosta korisnih primera, tako da je kasnija nadgradnja mnogo lakša. Druga knjiga koju bih želeo da istaknem je knjiga Z.Glišića "Skoro sve o Word Perfect-u". Knjiga pokrivýđÝ)ő´╗Űistýľ ;ÝŰ▀ooro sve što vam može zatrebati u WP-u, a pri tom ima i ludih fazona tako da čitanje same knjige uopšte nije dosadno. Kao primere loših knjiga naveo bih skoro sve knjige izvesÂog D.Pantića - majstora za sve, u kojima se beskrajno ponavljaju stvari tipa "Pritisnete Enter (to je ║ËĚÚ╩p▀}a na tastaturi..ŠďJ)Ô║. Naravno ovih ++0crnih bisera ima na tone tßko da ih ne vredi isticati. I za kraj jedan Parezanovićev biser sa predavanja na IV godini računarskog smera: "To vi ne morate da znate, to treba profesionalcima!" Pozdrav DrMarke
razno.539 drmarke,
ń█Ý╔╗┐Á6;čm[█lOHfĺč┐│╔ĎŤž7á/׿> računarstva kojim bi po meni trebalŻĚ da se bave > gimnazijalci (malo windowsa, text procesora, DOS-a i > sličnih stvari). Ma ono što mene stvarno zanima je gde su svi oni XT-ovi koji su radili po firmama. Nemoguće da se i dalje koriste, ili da su svi pocrkavali. Ono što ja mislim da se bar za sada može je da se predmet premesti u neki stariji razred kad je moć apstrakcije kod učenika mnogo veća. InečÝoě┐╗ ;┘ičţč█</f┐ń da bar za gimnazije mogu da se uvedu dva predÁeta: Osnovi računarstva u drugom ili trećem razredu (sa samo jednim časom nedeljno i malo više prakse) i u četvrtom razredu na prirodnom smeru recimo Osnovi programiranja (sa 2-3 časa nedeljno i naravno praksom na računarima). Time bi se svi mnogo više i na pravilniji način obrazovali, jer se predpostavlja da ovi sa društvenih smerova nećÁ baš previše u životu da se bave programiranjem, pa im je sve ovo sada mučenje. Ovakvom podelom bi se izbeglo nepotrebno učenje sa jedne, i nepotpuno učenje sa druge strane× Pozdrav DrMarke
razno.540 drmarke,
>> A sta se bodovalo sa 100%? > > Pa nekakva lista, valjda (?) Ako ste mislili na zadatak sa A i B ovima ne treba više od par promenljivihÔůP/╬Ý´ßől|┤EÂ_B+ĽyŐôdĚ
razno.541 drmarke,
>> A sta se bodovalo sa 100%? > > Pa nekakva lista, valjda (?) Ako ste mislili na zadatak sa A i B ovima ne treba više od par promenljivih. Pamti se samo poslednji i tekući učitan pa se nešto muljaÉsa tim. Nije teško samo što je fora da se setiš. Svi pokšavaju rutinski 1.unos; 2.obrada; 3.štampa.
razno.542 drmarke,
´očĘššě]f│w3ţbňkŻ> Elem, ALGORITAM! Za s╗e nas to je najvazniji algoritam ++0> koji cemo ikad napraviti. Razmislite, da li trenu┤no > postoji nesto sto bi vam moglo biti vaznije? Slusam! A ko će da bude rukovodilac projekta? ;) Šalim se, pa celokupan sistem školstva pada ne sag│m█ zbog ĆGÄ planova i programa već i činjenicom da se nalazimo u opštem rasulu. Kako ja kao profesor da ubeđujem decu u potrebu poštenja i obrazovanja, kad sve kazuje da upravo oni suprotni mnogo bolje prolaze u životu. Što se tiče obrazovanja mislim da bi ga trebalo reformisati u smislu inspirativnosti za decu. Dešava se da deca kažu "Što da učim da imam pet, kad bez učenja mogu da imam trojku". Selekcija u našim školama je minimalna. Moja nekaárazmišljanja o sistemu školstva su sledeća: 1. Svaki učenik dobija za svaki predmet dve ocene: ocenu za rad (koju daje profesor) ocenu za postignute rezultate na testu koji je É organizovan na nivou ili škole ili ministarstva. 2. U zavisnosti od uspeha se plaća školarina (najveći su problemi slabi učenici). Talenti bi na taj način ů imali besplatno obrazovanje. Školarina ne treba da bude simbolična. 3. Na osnovu rezultata na testu tj. razlike između ocene profesora i ocene sa testa boduju se i profesori (i kažnjavanje i nagrađivanje). 4. Učenici koji nemaju barem dobar uspeh dalje ne mogu da idu u istu školu. 5. Postojalo bi samo nekoliko obaveznih predmeta, a ostali se biraju iz spiska ponuđenih, pri čemu mora da postoje neki minimumi da bi se završila škola. Obavezni bi bili Srpski jezik, Matematika, Fizičko, Strani jezik (da se lakše snađu u emigraciji :(( ), i korišćenje računara(samo jedan razred obavezno). Ja se raspisah a ovo ionako u dogledno vreme nema šanse. Ajde da čujem mišljenja (gde su đaci da kažu nešto o svemu?). Što se algoritma tiče treba samo sistem obrazovanja praviti od početka a ne kao do sad reformisati postojeći. Za to niko nema m**a, jer bi gomila ljudi momentalno ostala bez posla pa je lakše upropašćavati decu i imati socijalni mir (ćuj 80 maraka svakog prvog u đep), nego bilo šta menjati. Pozdrav DrMarke P.S. Šta mislite da najboljima dajemo jedinice i dvojke možda ih tako infiltriramo u krugove vlasti. ;)
razno.543 drmarke,
> obzirom da sve fakultete na kojima se računarstvo uči na > nivou dovoljnom da se bude profesor u ovoj grani predmeta > (MF,ETF,FON) u Mislim da po zakonu u gimnaziji može da predaje: a) dipl. matematičar smera računarstvo; b) prof. matematike sa najmanje četiri semestra uže-stručnih; c) dipl etf-ovac smera za računarsku"├U'e7łżMsÓećrć3$5ąaSeĂX<ŔĘu w═׿ pri čemu je redosled veoma bitan. > Jedan aspekt se sastoji u planu i programu grupe predmeta > koji će se predavati u gimnazijama i srednjim školama onim > đacima koji će se usmeriti ka matematici, tehnici, > Ozbiljniji aspekt je nastava računarstva u opštim školama > - osnovnim, gimnazijama za "besposličare opšte namene", > ekonomskim i inim srednjim školama. Po, opet mom Problem je upravo u tome što je onaj prvi segment - opšte obrazovni stavljen gde mu mesto nije a i na način koji je bez veze, a drugi segment i ne postoji, pošto se donekle (opet na pogrešnom mestu) utopio u prvi razred. Moja ideja i jeste da se razdvoji korišćenje računara od programiranja. > što je važnije, radikalnu reformu drugih predmeta koji > morajuÉbiti prožeti računarstvom. Poslednje nadilazi našu Tu je tek opšte rasulo! Ne znam sad ali do nedavno se na masi fakulteta kod kojih se obrazuju profesori za naše škole nije predavalo nikakvo računarstvo. Smešne su scene iz recimo geografije (na kom li je ona fakultetu ;)) kad profesor ubeđuje čecu u neke privredne i druge pokazatelje a deca kod kuće listaju razne PC-globe-ove i iznose činjenice koje ni ovaj profesor ne znaž Kadar u našim školama me do nekle podseća na ekipu koja je po opštinama. Oni su poslednji koji će se odreći nekih navika. Neviđena frka je nastala kod profesora istorije kad je trebalo preskočiti lekcije o Jozi Brozi (da ne govorim o procesu skidínja slika). Dok ekipa dovedena iz raznih komiteja i žene penzionisanih i aktivnih vojaka sede po školama, ništa od promena. Tu je i svaka novost propraćena sa "to u moje vreme nije moglo...". Mislim da bi za sada trebalo preusmeriti snage bar na sređivanje stvari u ńž73 računarstvu pa kad ih tu pobedimo onda da idemo dalje. Za ovu sledeću fazu prvo treba da obrazujemo profesore (ako ništa drugo ono bar na kursevima). Pozdrav DrMarke
razno.544 mbole,
Slažem se u potpunosti. Mislim da bi ove stvari trebalo prvo početi od visokog školstva. Nekako mi se čini da bi tu lakše prošlo. Sistem vanrednih i redovnih studenata je totalno bezveze. Kod mene na mašincu je stvar čak i prilično dobro organizovana ali kad slušam kako je na nekim drugim fak. stra me uvati. Nego lepo svi su studenti. Školarina košta tolko i tolko. A ti ako si dobar đak iz srednje škole, položiš lepo testove i tako to, onda dobiješ državnu stipendiju (u visini školarine i još malo za knjigice) pa sedi i uči. Padneš godinu. Nema problema. Zdravo stipendija a ti ako imaš pare plati pa uči. Tvoju stipendiju dobije najbolji student koji je do sada nije imao i gotovo. Ovako bi se regulisalo da svi studenti dobijaju jednak nivo nastave. Na početku godine bi student sa fakultetom potpisivao ugovor gde lepo piše šta je fakultet dužan da obezbedi. Tolko predavanja, tolko vežbi, ovakve laboratorije, te i te specijalne kurseve. Posle možeš lepo da se buniš a ne: znate ja danas imam neka hitna posla, a ove vežbe uradite sami i tome slično. Stvar sa programima bi isto tako trebalo raščistiti i na fakultetima. Pa ljudi meni je najteži ispit na drugoj godini mašinstva sociologija!!! Ako to padnem džabe mi elementi, dinamike i slično. Odavno mi se mota po glavi još jedna stvar. žini mi se da na početnim godinama fakulteta (dok se još uče opšti predmeti) ne bi trebalo da predaju vrhunski stručnjaci već samo dobri predavači (ove dve stvari, bar po mom iskustvu retko idu zajedno). Tek kad student stekne neka osnovna znanja i "uđe u štos" dolaze na red majstori zanata koji znaju najnovije stvari u odgovarajućoj oblasti. Ovako se dešava da na I god. dođe čovek koji "rastura" od znanja i u vrhu je nauke ali šta mu to vredi kad te stvari nemogu da razumeju oni kojima treba da predaje. A i njemu je često veoma teško da se spusti na nivo znanja onih koji ga slušaju.
razno.545 dejanr,
>> Tolko predavanja, tolko vežbi, ovakve laboratorije, te i te >> specijalne kurseve. Posle možeš lepo da se buniš Kod koga? Inače, teorija je ok, samo bi uz nju trebalo dodati i više (bar dva) konkurentskih Univerziteta. Jedino što baš ne znam ima li kod nas kadra za njih, kad kažu da nema ni za ovaj jedan.
razno.546 vsasa,
> Pa, da nisam zadnjih 6 godina proveo radeci u gimnaziji, jos bih i > poverovao. E jos mi i reci da direktori tih gimnazija nisu bili "politicki podobni" i da nisu "lepo saradjivali" sa gospodinom ministrom, a to sto nisu dobijali dovoljno sredstava za "svoje ideje o unapredjivanu nastave" znaci da im nije ni padalo na pamet da pokusaju bilo sta sto nije deo "programa ministarstva" (ili ti utabane staze formiranja Novog Drustva, sto bi Milan rekao). Kada je "izvor" para u pitanju ja, naravno, nisam ni mislio na ministarstvo. Poenta je u tome da dobra ideja uvek nadje i dobre investitore. Evo, primer je upravo predstojece takmicenje iz programiranja. Organizatorima, naravno, nije ni palo na pamet da pitaju Dacu za pomoc. Sponzori su, priznaces, ipak tu. CAO, Vsasa.
razno.547 vsasa,
> Kolko ja znam, ove stvari spadaju pod domace vaspitanje i ne uce se > u skoli nego kod kuce. > Osim ako bi hteo da ti drzava vaspitava decu. ^^^^^^^^^^^^^^^^ > Ja ne bih da mojoj (buducoj) to radi bilo koja, a kamoli ova nasa. Slazem se, sve te stvari se ne uce u skoli, ali tvoje buduce dete ce veliki deo svog vremena provoditi u skoli, dakle ta ista skola ce ma koliko se ti trudio da ga vaspitas "kako treba", imati ogroman uticaj na to dete. Uostalom, kazes da radis u skoli, znas kako prolaze deca koja se ne prilagode skolskoj sredini. Mislim da je osnovni problem naseg skolstva to sto je izgubljena bas ta vaspitna dimenzija, naravno u pozitivnom smislu. Sve dok profesori budu imali rezon: "Ja njima (deci) izdeklamujem sto mi je po programu (Dacinom), sutra ih propitam i podelim im neke ocene, pa ispocetka!", bojim se da ce deci ciniti vise stete nego koristi. To bre, nisu profesori, to su skolski panduri, vojnici koji se savrseno uklapaju u vizije "boljeg sutra" (iako ni sami nisu svesni toga!), a to onda nije skola vec, bas kako si ti rekao, drzava koja "vaspitava" (ili prevaspitava) decu. To je uzas, to je cist Mengeleovski eksperiment. Ne, ja nikako necu da mi drzava "vaspitava" dete. Hocu, da mi SKOLA u tome pomaze. Zalosno je kada profesor poistoveti skolu i drzavu. Jadan je i taj profesor, i ta drzava, a narocito skola! CAO, Vsasa.
razno.548 vsasa,
> A ko ce da bude rukovodilac projekta? ;) Milaneeeee, javi se!!! :)))))))) > rasulu. Kako ja kao profesor da ubedujem decu u potrebu > postenja i obrazovanja, kad sve kazuje da upravo oni suprotni > mnogo bolje prolaze u zivotu. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ E, u tom grmu lezi zec! Da li je bas tako? A, sta bi ti falilo da se malo potrudis da im objasnis zasto je VAZNO biti posten i obrazovan i kakva to zadovoljstva nosi! Mozda ce neko od njih probati i shvatiti da "mnogo bolji zivotni prolaz" nije nista drugo nego fraza kojom se obmanjuju primitivci. > 1. Svaki ucenik dobija za svaki predmet dve ocene: > ocenu za rad (koju daje profesor) ^^^^^^^^^^^^ Izvini, ali ovo mi zvuci kao "nagrada za trud", ili "on je dobar hirurg, operacija uspela, pacijent umro!". Mozda, bi neko rekao: "To je pedagoski ispravno!" Ne slazem se! Jedino se rezultati mogu ocenjivati! Dakle, test mora da bude takav da sto realnije da sliku ucenikovog znanja. Sigurno, svako moze imati los dan, ali postoje nacini da se takvi problemi prevazidju. Dakle, za uspesan algoritam potrebni su i psiholozi! Javite se! Sto se tice "utiska" profesora, cini mi se da mnogi problemi i poticu upravo od "pogresnih utisaka" (slucajnih ili namernih). > 2. U zavisnosti od uspeha se placa skolarina (najveci > su problemi slabi ucenici). Talenti bi na taj nacin > imali besplatno obrazovanje. Skolarina ne treba da > bude simbolicna. Mora da postoji i besplatna skola, da ne kazem drzavna (ovo "drzavna" znaci da se finansira iz budzeta drzave, a ne da drzava "vaspitava" decu). U svakom slucaju deci koja pokazu vrhunske rezultate treba omoguciti da, bez obzira na imovinsko stanje, biraju gde ce se kasnije skolovati. Ovo se moze lepo resiti stipendiranjem talenata. > se algoritma tice treba samo sistem obrazovanja praviti od > pocetka a ne kao do sad reformisati postojeci. Za to niko nema > m**a, jer bi gomila ljudi momentalno ostala bez posla pa je > lakse upropascavati decu i imati socijalni mir (cuj 80 maraka > svakog prvog u dep), nego bilo sta menjati. Znaci: "Ne talasaj!". Nece moci! Niko ne moze ni tebe ni mene da spreci da razmenimo svoja misljenja, ponudimo neka resenja, pa ako nam se jos i neko pridruzi bar ce nam savest biti cista. Sto se pak DM-a tice, tvojih 80 ce iduceg meseca biti 60, pa onda 35, 20, pa.... 5. E, tada ces mozda biti sigurniji da pokusaj nije uzaludan. CAO, Vsasa.
razno.549 vsasa,
> drzavnu stipendiju (u visini skolarine i jos malo za knjigice) pa sedi i ^^^^^^^ > ljudi meni je najtezi ispit na drugoj godini masinstva sociologija!!! Ako ^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^ Ma, zaboravi bre, tu drzavu! Ona je i uzrok sto ti je sociologija najtezi predmet. Situacija je jako teska i na Univerzitetu, i u srednjim i u osnovnim skolama. Ipak, mislim, da treba poceti od osnovne iz jednostavnog razloga sto se sve mora raditi izpocetka! CAO, Vsasa.
razno.550 jkratica,
>>> "Informatika (mada ja više volim reč >>> računarstvo) u našim školama". > Informatika se bavi _informacijama_, dok se > kompjuterstvo :))) bavi računarima. Zabuna je > (pretpostavljam) nastala jer računari jako lako > Ima li neki teoretičar da me opovrgne / dâ mi > medalju? Pa ne bih se baš složio. Recimo: "International Olympiad in Informatics" skraćeno IOI. Dakle ako je na međunarodnom nivou informatika, glupo je da mi forsiramo termin računarstvo. Bez obzira šta se recimo meni više sviđa.
razno.551 jkratica,
> Š;> Vazno je napomenuti da se resenje u kojemu se koriste nizovi > Š;> bodovalo sa max 50 % bodova... > A sta se bodovalo sa 100%? Ukoliko se koriste samo obične promenljive.
razno.552 jkratica,
> nije ni ovo smelo da se koristi, vec je ideja bila u rekurziji > (to je dodatno objasnjeno po zavrsetku rada, a meni je po ukucanom > programu napisana napomena: "Suvise bukvalno shvatio zadatak..." u > prevodu, uradio sam onako kako je i pisalo, a ne kako su oni > zamislili... Pa zaista je bila naša omaška (komisije), jer onaj ko je sastavio zadatak nije upotrebio bas najbolju formulaciju, a i nije baš razjasnio to u svim učionicama (u većini jeste, ali u nekim na žalost nije). Inače formulacija napomene liči na mene! Nisam mogao na brzinu da se setim ništa bolje, pa da ne bih zaboravio .... > Aje... CTEBO. > PS: Uvek trazite dodatna objasnjenja... Baš tako. Što više objašnjenja tim bolje po vas. Meni zaista nije teško da objasnim formulaciju, pogotovo ako je zadatak "moj". Pozdrav svim takmičarima Jozef Kratica P.S. Vidimo se na Gradskom takmičenju, a želim vam da se vidimo i na Republičkom i Saveznom, a eventualno i da odete na Olimpijadu.
razno.553 jkratica,
> Ů2. Dato je n (n <= 10) tegova (mogu biti različitih težina). > ŮOdrediti bar jednu podelu u dve grupe tako da je razlika suma > Ůtežina tegova u tim grupama najmanja. > Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično > trenutno. Naravno, sitne optimizacije tipa ako je na jednoj grupi > već pređena polovina ukupne težine onda se zna da svi ostali idu na > drugu grupu... Pa uz još neke optimizacije tipa: pamtimo najbolje do tada rešenje, pa ako posle nekoliko tegova premašimo veću vrednost (u najboljem do tada rešenju), vraćamo se jer na toj grani sigurno nema rešenja. Ali sve to nije baš epohalno, pošto je dati problem NP (Ne-polinomijalni), odnosno na žalost ima samo eksponencijalno rešenje!!! A takvi problemi su na žalost u praksi i najčešći. Naravno ovo "u praksi" - ne smatram razni "knjiženje, konto, ....", i slične zaje*******, gde je najbitnije da program ima lepe boje, a pravih problema uopšte nema. A opet ja smatram da NP probleme nije dobro dati na takmičenju (pa ih ja i ne predlažem), jer nisu edukativni. Bolje reći kako dati takmičarima zadatak, koji može da se izvrši za N=10, a ne može za N=20tak!!! > Ů1. Data je mapa grada koji se sastoji od M ulica u smeru > Ůistok-zapad i N ulica u smeru sever-jug (M, N <= 50). Svake dve > Ůulice u gradu su na mapi ili paralelne ili se seku po tačno jednoj > Prvo napraviti boolean matricu puteva u kojoj stoji jedan ako je > put nizbrdo a 0 ako je uzbrdo. Jasno je da u rešenju zadatka figurišu > samo putevi označeni sa 1, te ostale možemo smatrati nepostojećim. > Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa > određivanjem najkraćeg (po zadatom kriterijumu) puta. Ako put ne postoji > algoritam će i to detektovati. Da to je jedno od rešenja. > Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervala > Ů 1..1000000 (jedan do milion). Napisati program koji u jednom > Ůčitanju fajla utvrđuje koji broj nedostaje. > Ů▄▄ Pa jednostavno ih ili saberemo pa vidimo koji fali, ili od ukupnog zbira svih milion, oduzmemo svaki i vidimo šta je ostalo. > Ů2. Data je povezana mreža puteva koja spaja N gradova (2 <= N <= 40) > Ůi dato je K (2 <= K <= N) osoba, tako da se u svakom gradu > Ůnalazi najviše jedna osoba. Sve osobe počinju da se kreću u istom > Ako je neki od ovih uslova ispunjen, lako se konstruiše rešenje. Međutim, > za rešenje u minimalnom broju poteza trenutno nemam ideja a mrzi me da > trošim na to više vremena... Prosto u svakom vremenskom trenutku svaka od osoba se može naći u konačno mnogo ( N ) gradova. Dakle za svaku od osoba i svaki vremenski trenutak formiramo niz, čiji su članovi 1 ako se u tom vremenskom trenutku ta osoba može naći u tom gradu, i 0 ako ne može. Kada sve osobe budu imale 1 u svojim nizovima, u nekom gradu, zadatak je rešen. Jasno je da je to minimalno rešenje. Ako ne postupak ponovimo do vremenskog trenutka 2N-1, a ako do tada nema rešenja, oni se ne mogu sresti. Dokaz za to neću iznositi (ako baš neko insistira dobiće i dokaz), jer je on i nije baš tražio od takmičara. To "baš" znači da bi se to bodovalo jedino ukoliko bi neka dva takmičara imali po svim ostalim osnovama sve poene (dakle potpuno tačni programi, bez ijedne greške), pa onda bi sledilo bodovanje po tome. Medjutim nije bilo potrebno jer je samo jedan takmičar (Božin Vladimir, zaslužuje svaku pohvalu) uradio potpuno tačno oba zadatka, bez ijedne greške, dok su ostali imali manje ili veće greške. A i on je još i jedini našao granicu za broj iteracija, ukoliko rešenje ne postoji, i to dokazao!!!! Svaka čast!!!!!
razno.554 jkratica,
>>> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa > Da li bi mi mogao preporučiti neku knjigu u kojoj ima opis tog algoritma? Preporučio bih knjige (ima skoro sve što je interesantno uopšte u vezi algoritama, a ne samo u vezi takmičenja): 1. INTRODUCTION TO ALGORITHMS - Thomas H. Cormen, Charles E. Leiserson, Ronald E. Rivest, MIT Press, McGraw-Hill 1990. (1030 strana) 2. ALGORITHMICS, THEORY AND PRACTICE - Gilles Brassard, Paul Bratley, Prentice Hall International 1988. (360 strana) Prvu ima moj drugar, ali me mrzi da je kopiram (ko će da da pare za kopiranje knjige od preko 1000 strana, kad mi je većina knjige poznata), a drugu imam kopiranu (ali je na žalost kopija kopije, pa je loš kvalitet). To ti ne bi bilo loše za početak. Obe su lepo napisane i razumljive. Ako nekog još zanima može dobiti informacije i o još nekim knjigama o algoritmima (i o paralelnim algoritmima). Pozdrav Jozef
razno.555 jkratica,
>>> Najbolja škola osvojiće jedan PC računar. > Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :) > > darone To je bila i moja prva primedba predsedniku komisije Zoranu Ognjanoviću. Ali šta je tu je, tako je odlučio sponzor, i tu više nema priče.
razno.556 jkratica,
> i bratiju, dakle sustu suprotnost, mozemo pobediti jedino na dugim > prugama (Brze pruge Srbije, ne, ne, resenje su Brzi bendovi Srbije) > tj. uzgajanjem decice koja ce znati ZASTO im NE prijaju narodnjaci, > ZASTO se NE svercuju u autobusima, ZASTO NE pljuju po ulicama, > ZASTO je BOLJE sacuvati kucu iz proslog veka u centru Beograda nego > na njenom mestu izgraditi stakleni soliter, ZASTO je LEPO biti BOGAT > i imati CISTU SAVEST. E, kada nasa deca sve to budu naucila u skoli, > tada ce skola biti SKOLA, i niko se vise nece secati tamo nekog, > Dace, daleko mu lepa kuca! > treba ALGORITAM, a za to ovde imamo najvece majstore. Potpuno se slažem. Medjutim komunjare su sistematski uništavali slobodan duh inventivnost, i zdravorazumsko razmišljanje, i na žalost prilično uspešno ih u masama zamenili dogmama i praznim floskulama, koje lepo zvuče. Na žalost to je kao kada neko prodaje izuzetno nekvalitetnu robu, ali zato ima strava pakovanje i reklamu, većina će da se polakomi, što se kaže "ko muve na lepak". Za razliku od toga ako neko prodaje kvalitetnu robu, ali nije prevarant, i nema ni vremena ni para da se zeza sa reklamom i pakovanjem već sve što zna uloži u samu robu, taj loše prolazi. Džabe njemu kvalitet!!!:((((
razno.557 jkratica,
> 1. Svaki učenik dobija za svaki predmet dve ocene: > ocenu za rad (koju daje profesor) > ocenu za postignute rezultate na testu koji je > É organizovan na nivou ili škole ili > ministarstva. > 2. U zavisnosti od uspeha se plaća školarina (najveći > su problemi slabi učenici). Talenti bi na taj način > ů imali besplatno obrazovanje. Školarina ne treba da > bude simbolična. > 3. Na osnovu rezultata na testu tj. razlike između > ocene profesora i ocene sa testa boduju se i profesori > (i kažnjavanje i nagrađivanje). > 4. Učenici koji nemaju barem dobar uspeh dalje ne mogu > da idu u istu školu. > 5. Postojalo bi samo nekoliko obaveznih predmeta, a > ostali se biraju iz spiska ponuđenih, pri čemu mora da > postoje neki minimumi da bi se završila škola. > Obavezni bi bili Srpski jezik, Matematika, Fizičko, > Strani jezik (da se lakše snađu u emigraciji :(( ), i > korišćenje računara(samo jedan razred obavezno). Potpuno se slažem. Ko da si mi iz usta izvadio. > P.S. Šta mislite da najboljima dajemo jedinice i dvojke možda > ih tako infiltriramo u krugove vlasti. ;) Pa znaš ono kada smo studirali zajedno. Veliki broj onih koji nisu diplomirali, lepo otišli u političare. Doduše nisu oni ni tako loši, bar imaju završenu srednju školu (inače ne bi mogli da budu primljeni na fakultet).:((((( A šta ćemo sa onolikim nepismenim ili polupismenim u redovima vlasti? Šta ćemo sa akademicima bez srednje (osnovne) škole, doktorima nauka (bez fakulteta, samo sa partijskom školom).... Ćuti srećom im je Matematički fakultet (bivši PMF) bio relativno nezanimljiv, inače šta misliš kakvo bi smo mi obrazovanje imali .....
razno.558 jkratica,
> Mislim da bi ove stvari trebalo prvo početi od visokog školstva. Nekako > mi se čini da bi tu lakše prošlo. Ma treba početi na svim nivoima. Jer lakše je menjati u osnovnoj školi dok su djaci u ranijem dobu, nego kad steknu pogrešna znanja. > Sistem vanrednih i redovnih studenata je totalno bezveze. Totalni cirkus. Medjutim to komunjarama baš i odgovara. > Kod mene na > mašincu je stvar čak i prilično dobro organizovana ali kad slušam kako je > na nekim drugim fak. stra me uvati. > Nego lepo svi su studenti. Školarina košta tolko i tolko. A ti ako si > dobar đak iz srednje škole, položiš lepo testove i tako to, onda dobiješ > državnu stipendiju (u visini školarine i još malo za knjigice) pa sedi i > uči. Padneš godinu. Nema problema. Zdravo stipendija a ti ako imaš pare > plati pa uči. Tvoju stipendiju dobije najbolji student koji je do sada nije > imao i gotovo. Promene, he, he, ... Ajde čik neka neko od studenata ili asistenata ili profesora predloži na Naučno-nastavnom veću nešto što pogadja "večite" studente?? Ne bi se dugo naživeo!!! > Na početku godine bi student sa fakultetom potpisivao ugovor gde lepo > piše šta je fakultet dužan da obezbedi. Tolko predavanja, tolko vežbi, > ovakve laboratorije, te i te specijalne kurseve. Posle možeš lepo da se > buniš a ne: znate ja danas imam neka hitna posla, a ove vežbe uradite sami > i tome slično. Pa nije ni čudo. Pogledaj malo radne liste, imaš ihahaj onih koji "drže" po 40-50 časova nedeljno!!!! A oni pospajaju grupe (gde po propisima ne bi smeli), drže svake druge nedelje (a u rasporedu bi morali svake)! Ljudi lepo stvarno drže po 8-10 časova nedeljno. A da se to ne bi primetilo lepo vam nadrndaju po desetak-dvadesetak beskorisnih grafičkih radova, i njima lepo. Oni studenti koji rade pošteno lepo naje**, a oni drugi lepo uzmu radove od pre godinu-dve (koji se redovno ponavljaju), i fino im je. A koji će vama to, dovoljno vam je samo ono što radite na Tehničkom crtanju, više vam stvarno ne treba. > Stvar sa programima bi isto tako trebalo raščistiti i na fakultetima. Pa > ljudi meni je najteži ispit na drugoj godini mašinstva sociologija!!! Pa pre 2 godine je trebalo da se ukine, ali je na Naučno-nastavnom veću (ne znam kako se zove, ali nije Pokrajac) držao "predavanje", o štetnosti ukidanja, u trajanju od 2,5 sata. A kad je završio rekao je da čeka nekog da mu replicira, pa da mu kontrareplicira još 2-3 sata. > Ako > to padnem džabe mi elementi, dinamike i slično. > Odavno mi se mota po glavi još jedna stvar. žini mi se da na početnim > godinama fakulteta (dok se još uče opšti predmeti) ne bi trebalo da predaju > vrhunski stručnjaci već samo dobri predavači (ove dve stvari, bar po mom > iskustvu retko idu zajedno). Tek kad student stekne neka osnovna znanja i > "uđe u štos" dolaze na red majstori zanata koji znaju najnovije stvari u > odgovarajućoj oblasti. Ovako se dešava da na I god. dođe čovek koji > "rastura" od znanja i u vrhu je nauke ali šta mu to vredi kad te stvari > nemogu da razumeju oni kojima treba da predaje. A i njemu je često veoma > teško da se spusti na nivo znanja onih koji ga slušaju. Tu se već ne slažem. Koliko sam primetio mašinci ako nešto dobro znaju to su preneli iz srednje škole, nešto i iz 1.,2. pa i 3. godine, ali to je u principu sve. Svaka čast onim katedrama gde nije tako (neću da ih spominjem). Prosto predaju se stvari koje su davno prevaziđene. Uostalom i studenti su uglavnom krajnje nezainteresovani, i prosto u velikoj meri na ispitima prepisuju, a ne nauče. Uostalom kad stignu do 4. - 5. godine većina studenata je već postala ekspert, ali ne u mašinstvu, već u prepisivanju. Uostalom možeš i sam da se uveriš. U srednjoj školi većina đaka (u gimnazijama) znaju šta je izvod i kako se računa. Na 1. godini 95% studenata to zna. Medjutim kada dođu na 3. godinu (ispit iz Matematike III) njih 20-30% ne zna da nađe izvod složene funkcije!!!! Pa ti vidi! :((((((( Dakle u tome i jeste problem što to "majstor zanata" je u stvari ono što bi svaki profesor i asistent minimalno trebao da bude, a "rasturanje od znanja" i "vrh nauke", onaj minimum koji bi trebao da bude predavan ili vežban. Dakle to je minimum, a ne maksimum.
razno.559 jkratica,
> To je i dobro i loše. Loše zato što moraš da čekaš i sl. (mada sam ja čekao > samo oko 35 minuta) ali je dobro jer pri ukucavanju možeš da menjaš i > doradjuješ program pre nego ga pustiš da radi. Kad bi ga neko drugi ukucavao > i video da nešto ne radi, a to je u stvari samo nešto sitno, on ne bi znao Baš tako, ko bi se od komisije petljao u to da traži grešku. Ovako svaki takmičar može da otkrije grešku, i u zavisnosti koliko je ozbiljna toliko poena dobije. Uostalom znanje je i kada si sposoban da otkriješ svoje greške.
razno.560 skoprivica,
│ longint koji moze da primi zbir svih ovih brojeva. Kasnije Ne moze SUM(1:1000000)=500.000.500.000, longint je 4 bajta, tj. 2^31= 2.xxx.xxx.xxx...
razno.561 isekulovic,
>> ZASTO se NE svercuju u autobusima Nema veze sa raspravom, ali aj mi leba ti objasni zašto.
razno.562 prvul,
Ů> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično Ů A opet ja smatram da NP probleme nije dobro dati na takmičenju Ů▄▄ Naravno da nije... potpuno su nekreativni. Ů> Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervalaŮ Pa jednostavno ih ili saberemo pa vidimo koji fali, ili od ukupnog zbira Ůsvih milion, oduzmemo svaki i vidimo šta je ostalo. Ů▄▄ Ja naučio da rešavam klase problema odjednom, tako da sam onaj algoritam znao kao rešenje za gomilu problema u koju se i ovaj sa 1000000 brojeva uklapa. A mora se priznati da problem jako liči na korekciju jedne greške i Hamming-ovo kodiranje. Da su trebala biti izostavljena dva broja ja bih opet upotrebio neki klasičan ECC a sa sabiranjem teško da bi se izvukli ;)
razno.563 peca.st,
!-> Ako ste mislili na zadatak sa A i B ovima !-> ne treba više od par promenljivih. Pamti !-> se samo poslednji i tekući učitan pa se !-> nešto muljaÉsa tim. Nije teško samo što !-> je fora da se setiš. Ma naravno... ja sam taj zadatak radio na takmičenju i posle pri proveri radio je za SVE slučajeve, osim jednog, "bozaičnog", što bi rekao moj (bivši) razredni. A to je ovaj slučaj: ABABABABABABABABAB. e tu moj program ispiše samo AB umesto da ostavi sve kako je. :) P e C a
razno.564 drmarke,
> Mislim da bi ove stvari trebalo prvo početi od visokog > školstva. Nekako mi se čini da bi tu lakše prošlo. Pa bogami ako im zavlada M.Marković biće i tu frke sa prolazom. Sve treba očistiti, a odakle početi je više stvar izvođenja. Ne mislim da je univerzitet mnogo napredniji od ostalih škola. Do sad je bio u prednosti sa kakvom takvom autonomijom,ali od sad... Mislim da je i u srednjim školama došlo do neke vrste smene generacija, a samim tim i stavova o obrazovanju. Učinjena je i jedna usluga srednjim školama: Kako to nije dobro plaćeno, budže su svojim štićenicima nalazile bolja mesta, tako da je sada ekipa profesora sve bolja i bolja. Naravno treba sačekati još koju godinu da razni sekretari komiteja odu u penziju i biće ok. Tada će ostati prepreka, ministarstvo koje i onako nikad nije slušalo profesore, a tu univerzitet može dosta da uradi naročito u ovim našim nepolitičkim naukama. Pozdrav DrMarke
razno.565 drmarke,
> se malo potrudis da im objasnis zasto je VAZNO biti posten > i obrazovan i kakva to zadovoljstva nosi! Mozda ce neko od > njih probati i shvatiti To stalno pokušavam, ali ipak mislim da klinci u tom uzrastu teško to mogu da ukapiraju. Naravno da ima izuzetaka i to je ono zbog čega se vredi boriti. Stara je priča da još samo profesori veruju da su dačini testovi neprovaljeni i da se kupuju za .... . Slučajno sam radio na upisu i to baš na obradi, pa kad pogledam neke ocene iz osnovne škole i bodove sa prijemnog (o sadašnjem znanju da i ne govorim), to sve nema veze jedno s'drugim. E kako sad te klince kojima su roditelji "učinili" pa im kupili testove pričati o poštenju. 70% klinaca sedi u školi da im roditelji nebi kukali, a sama budućnost je njima nešto daleko i maglovito (ako ne uspeju oni potegnuće roditelji već neku vezu). No stalno odlazimo u stanje u društvu. Ne mogu više o tome. Bljak :( > "To je pedagoski ispravno!" Ne slazem se! Jedino se > rezultati mogu ocenjivati! Dakle, test mora da bude > takav da sto realnije da sliku ucenikovog znanja. > Sigurno, svako moze imati los dan, ali postoje Ma potpuno se slažem da je finale (test) najvažniji, ali sam hteo nekako da profesor ima mogućnost da kaže: "Ovaj je super pa mu se možda desilo, ili ovaj je šalabajzer i ja mislim da ne zna a to što je izašao na test to je njegov pokušaj." Time dobijamo mogućnost kontrole kriterijuma kod profesora. Sadašnji sistem je dogovorni (ajde dogovorite se profesori da vam kriterijumi budu ujednačeni), i on zaista retko uspeva da bude zaista ujednačen. Ovako bi profesor morao da odmeri ocenu koju daje, jer ako se stalno javlja nesklad između onoga što je on ocenio i postignutih rezultata treba prvenstveno kriviti profesora jer ne ume da proceni znanje. > pa.... 5. E, tada ces mozda biti sigurniji da pokusaj > nije uzaludan. A dotle .... Ko preživi pričaće... Pozdrav DrMarke
razno.566 mbole,
> E jos mi i reci da direktori tih gimnazija nisu bili > "politicki podobni" i da nisu "lepo saradjivali" sa > gospodinom ministrom, a to sto nisu dobijali dovoljno sredstava > za "svoje ideje o unapredjivanu nastave" znaci da im nije ni > padalo na pamet da pokusaju bilo sta sto nije deo "programa > ministarstva" (ili ti utabane staze formiranja Što se tiče političke podobnosti pojma nemam. Mada čovek nije bio član SPS, a one stare je morao da bude hteo ne hteo. Gospodina č. je mrzeo iz dna duše, a inače nije bio tip koji je umeo da ukliza s leđa, i lepo češka. Pokušano je puno toga što nije bilo "deo programa", nešto čak i urađeno, ali onda kad je bilo love. Prosto rečeno, za celu prošlu godinu, lova koja se dodeljuje za nabvku opreme i sl. školama uvećana je za jedno tri puta (možda omanem za koji procenat, ako hoćež tačan podatak pitaću ženu iz računovodstva), a pare su vredele manje za jedno sto puta. Oni momci koji "lepo sarađuju" su uglavnom i dobijali lovu. Još kad je trebalo da bude neka godišnjjica ili slično (mogućnost mezeta, pića itd.), pa još ako je neka od "prvih srpskih" i sl. škola, ihaj. Posebne škole, kao matematička, se finansiraju po posebnim programima, tako da je i tu bivalo para (mada mislim da ipak ne dovoljno). > Poenta je u tome da dobra ideja uvek nadje i dobre > investitore. Evo, primer je upravo predstojece takmicenje > iz programiranja. Ovo je u redu, ali ima ljudi koji jednostavno nisu sposobni za biznis, ali su zato izuzetni pedagozi i tako to. A mislim da stvar i treba rešiti tako da potrebne finansije jednostavno daje država, kad je već osnivač i vlasnik škole. Ovako sve zavisi od sposobnosti ljudi da rade nešto što ustvari i nije njihov posao. Profesori i uopšte ljudi koji rade u školama su tu da uče decu a ne da jure pare.
razno.567 mbole,
> Ne, ja nikako necu da mi drzava "vaspitava" dete. Hocu, da > mi SKOLA u tome pomaze. Zalosno je kada profesor > poistoveti skolu i drzavu. Jadan je i taj profesor, i ta > drzava, a narocito skola! Sa prve dve rečenice se slažem i tu nema nikakvih problema. To i jeste ono što treba da radi vaspitni deo škole. Ali škola u kojoj sam radio do skora, kao i sve ostale, na žalost, jesu državne i na to sam mislio pod onim država. Profesori koji rade u njima moraju da rade po tim programima, jer će inače ostati bez posla, a ako se ne varam sleduje im i nešto malo povlačenja po sudu. Ja NE mislim da je ova škola dobra, ali trenutno nemamo drugu, i ljudi koji u njoj rade, na žalost, na njenu promenu mogu najmanje da utiču. Ne znam kolko je široj javnosti poznato, ali pred svaku reformu su od nas tražili da im damo primedbe na nacrte programa i tako to. Mi sve lepo uradimo, a u septembru ti stigne program po kome, ponavljam, moraš da radiš, a u kome od tvojih primedbi ima jedno veliko ništa. Jedino ti možda dodaju po koju glupost, u odnosu na ono što je bio predlog. Jednostavno ne šljive nas. Onda dođe neki talenat iz ministarstva, počne da bunari po dnevnicima, da dolazi na časove, pa ti čik nemoj da radiš kako je propisano. Ja mislim, da država treba da određuje programe i takve stvari u državnoj školi, a nama ko je kriv što imamo naopaku državu. Možda bolju nismo ni zaslužili. Veruj mi nisam tako davno izašao iz školske klupe, pa se još sećam da su stvari i meni izgledale vrlo slično kao i tebi. Posle sam došao da radim u istu školu koju sam i završio, pa su mi neke stvari postale jasne, kao i ponašanja nekih mojih profesora koje sam sada mogao da posmatram i sa druge strane katedre.
razno.568 mbole,
> Kod koga? Kod suda kao i za svaki drugi ugovor. I da im to debelo naplatiš. > Inače, teorija je ok, samo bi uz nju trebalo dodati i više (bar > dva) konkurentskih Univerziteta. Naravno. > Jedino što baš ne znam ima li kod nas kadra za njih, kad kažu da nema ni za ovaj jedan. More ima za tri. Samo su katedre na univerzitetu, gore nego dinastije. Zatvoren krug, u koji se vrlo teško probija. Seli "mladići" pa ne daju ni da slučajno virne neko unutra. Samo ponekad propuste nekog, kad moraju da dopune broj, koji je verovatno još jedna od velikih konstanti univerzuma.
razno.569 mbole,
> Ma, zaboravi bre, tu drzavu! Ona je i uzrok sto ti je > sociologija najtezi predmet. Nije mi razlog država, već OVA država. U nekoj normalnijoj ona radi baš onakve stvari o kojima pričam. Recept nisam izmislio ja. Sećam ga se iz neke diskusije, pa mi se čak čini da Ameri imaju nešto slično. I svuda na svetu to jeste posao države. Ona zato i postoji. Al ko što rekoh, gde da baš nama zapadne ovakva?
razno.570 mbole,
> Dakle u tome i jeste problem što to "majstor zanata" je u > stvari ono što bi svaki profesor i asistent minimalno trebao da > bude, a "rasturanje od znanja" i "vrh nauke", onaj minimum koji > bi trebao da bude predavan ili vežban. Dakle to je minimum, a > ne maksimum. žini mi se da se nismo shvatili. Verovatno mojom krivicom. (Moram da budem fin možda me sačekaš na ispitu:))))).Šalim se. J*** ga ja sam student mašinstva a ne književnosti. Nisam mislio da ljudi koji predaju ne treba da znaju svoj posao, već upravo obrnuto. Samo njihov posao je predavanje, bar u kontaktu sa studentima, a ne vrhunska nauka. Da probam da još malo pojasnim. Konkretno na mašincu se na prve dve godine uče opšti inžinjerski predmeti: matematika, mehanike, materijali itd. Nivo na kome se studentima ovi predmeti mogu saopštiti mislim da je daleko ispod nivoa koji predavači poseduju. Mi jednostavno nemamo predznanja da bi mogli da ukapiramo ono što oni znaju. Kao kad bi klincu u prvom srednje rekao "brzina je prvi izvod puta po vremenu". Ovim je o brzini rečeno sve što može da se kaže, na najtačniji mogući način, i tebi i meni je sve jasno. A klinaci bi te bledo gledao, možda naučio stvar napamet, i mislio da ti verovatno fali neki osigurač. Predavanja ovde moraju da budu prvo jasna, pa tek onda sve ostalo. Neko se rodi sa talentom za predavača i stvari štimaju. Ali neko ne, i iako je najbolji u svojoj struci, on meni nemože da objasni ni najprostiju dif. jednačinu, mada bi on rešio malu rusku zbirku nerešivih zadataka dok trepneš okom. Kada dođemo na polje usko stručnih predmeta na višim godinama, gde već posedujemo dovoljno znanja (pravog znanja, koje su nam preneli oni dobri predavači), onda možemo (a ja mislim da bi i morali), da se sami snalazimo i provaljujemo neke fazone, a profesori su tu da nam ukažu na oblasti koje su jako bitne, ili na neko novo dostignuće ili šta ti ja znam nešto slično. Otprilike to je bila ideja. PS. Jel ti seka još obnavlja trake.
razno.571 dejanr,
>> Mada čovek nije bio član SPS, a one stare je morao da bude hteo ne >> hteo. Niko nije morao... osim ako je hteo da bi se, što bi rekao jedan od dotičnih, "točkovi bolje okretali" ;>
razno.572 mbole,
> Niko nije morao... osim ako je hteo da bi se, što bi rekao > jedan od dotičnih, "točkovi bolje okretali" ;> Na to sam i mislio. Kako bi inače bio direktor gimnazije, i to dobar.
razno.573 vsasa,
>>> ZASTO se NE svercuju u autobusima > > Nema veze sa raspravom, ali aj mi leba ti objasni zasto. Zato sto gradski prevoz nije besplatan! Da je besplatan onda bi se svi vozili dzabe. Dakle, da bi usao u gradski autobus ti moras da imas kartu! Sad ces ti reci: "Ali nas gradski prevoz je zivo s**nje, voze nas kao krompire, u autobuse primaju 10 puta vise putnika nego sto bi smeli, nikad se ne zna da li ce se druga polovina "harmonika" autobusa otkaciti na sred Brankovog mosta,... i, na kraju, svi se voze dzabe, pa sto ne bih i ja!" Sve je to tacno, ali time sto ulazis u "takve" autobuse ti si "potpisao ugovor" da pristajes na njihove uslove, ma kakvi oni bili, i taj "ugovor" te obavezuje da platis kartu. Ako ti "uslovi" ne odgovaraju niko te ne sili da "ugovor" potpises, tj. koristis gradski saobracaj. A, to sto ugovore u ovoj zemlji malo ko postuje (cak ni Ustav, ma kakav on bio!), ne znaci da ti kao odgovoran, posten i mentalno zdrav gradjanin ovog drustva treba svim tim primitivcima da se pridruzis. Slazem se da, nazalost, prosecan gradjanin u Beogradu nema bas neki izbor, peske ili "treskom", ali to je vec drugi problem. Ono malo ljudi koje ovaj opaki SISTEM nije otrovao, ako vec nije u stanju da ga promeni, ne treba ni da bude deo njegovog temelja! CAO, Vsasa. PS. Da li si probao da se svercujes u TAXI-ju ;))))
razno.574 vsasa,
> To stalno pokusavam, ali ipak mislim da klinci u tom uzrastu > tesko to mogu da ukapiraju. Naravno da ima izuzetaka i to je Znas, detetu koje u porodici vaspitavaju kako treba, potvrada ispravnosti toga u skoli puno znaci. Dakle, tvoj napor treba da bude usmeren deci koja dobru osnovu nose iz kuce. Ta deca ce sigurno to tada prihvatiti po principu: " Vidis to mi je rekao tata, a sada mi to kaze i profesor, ima tu nesto!", bez obzira da li to kapirali ili ne. Oni, drugi pak, bice u dilemi, pa ces mozda nekome od njih ti biti veci autoritet od roditelja i oni ce to prihvatiti. Oni treci, ce jednog dana biti u manjini... A to smo i hteli, zar ne! > hteo nekako da profesor ima mogucnost da kaze: "Ovaj je super > pa mu se mozda desilo, ili ovaj je salabajzer i ja mislim da Sigurno, svakome moze da se desi, ali ako taj neko ko se "trudi" na vecini testova ne pokazuje rezultate odgovarajuce ulozenom trudu, ne treba mu "gledati kroz prste". Rezultati, su svakako posledica truda i rada, ali ima tu jos nesto sto bih nazvao predispozicija za uspeh. Slozices se da je to, ipak, kvalitet vise. CAO, Vsasa.
razno.575 vsasa,
> Ovo je u redu, ali ima ljudi koji jednostavno nisu sposobni za biznis, > ali su zato izuzetni pedagozi i tako to. A mislim da stvar i treba resiti > ustvari i nije njihov posao. Profesori i uopste ljudi koji rade u skolama > su tu da uce decu a ne da jure pare. Pa, ko je uopste rekao da profesori treba da jure pare!? U tome i jeste problem! Ovde je sve naopako. Pare jure pedagozi, a decu "slifuju" politicki komesari! Dakle, eto jos jednog uzroka nasim nevoljama. CAO, Vsasa.
razno.576 vsasa,
> moraju da rade po tim programima, jer ce inace ostati bez posla, a ako se > ne varam sleduje im i nesto malo povlacenja po sudu. E, vidis, bas to nam i treba! Recimo, ti si mlad profesor, predajes racunarstvo i shvatas da je program takav da ce ucenici pre pozeleti da nikada ni ne vide racunar nego da nesto nauce o svemu tome. Ti onda, lepo pojuris sponzore (mlad si imas vremena, deca i zena ti ne trpe zbog svega jer ih nemas) nabavis neki (bar polovan) PC, naucis ih sta su diskete, a sta tastatura, kako je sve to zamisljeno i organizovano da radi, onda malo DOS, pa WordPerfect, pa onda onima koje sve to malo vise interesuje organizujes neku sekciju malo C-a ili Pascal-a. Nabavis testove koji se iz iste oblasti daju djacima na Zapadu, ili ih sam napravis uz pomoc psihologa koji zna sta sve, sem onoga sto je strucno, jedan test treba da poseduje, i ukratko, posle par meseci postanes ljubimac svojih ucenika iz jednostavnog razloga sto je ono sto im pokazujes zanimljivo, nije tesko i neshvatljivo i uopste ne zahteva rad kod kuce. Sem toga, jedan od onih iz sekcije ode na takmicenje, bude dobar, jednog dana mozda postane i strucnjak za racunare. E, zbog njega si sve ovo i radio. Ali, postoji i ruzna strana. Dodje ti pacov iz ministarstva, kaze: "Jel' bre mali, sta ti ovde zamisljas, da si neki reformator?". Ti i dalje po svome! Oni ti zaprete suspenzijom, sudom. E, ti lepo, Studio B, B-92, Vreme, pa kampanja, politicki proces! Tu su tvoji ucenici, tvoj klinja koji je bio dobar na takmicenju, tvoja cista savest i, najvaznije, tvoja ODLUKA da je da decu ucis KAKO TREBA ili NIKAKO! I, sta je epilog? Mozda neces biti usamljen, mozda ce biti jos mladih profesora, koje nece moci uceniti sa bednih 80 DM, koji ce raditi posteno kao ti. Naravno, Daca ce onda sebu u brk reci (tiho, kao kad cita u sebi, samo ce par puta otvoriti usta): "Daj da ih podrzim, sacuvacu svoju fotelju...samo da se ne dize prasina." U gorem slucaju, ti vise neces predavati u toj skoli za onih 80 DM-a. Davaces casove privatno, uciti decu po svojoj savesti, zaradjivaces vise od 80 DM-a, jeste da neces dobiti "povlasticu za gradski saobracaj" niti ce ti biti uplacivano "penziono i zdravstveno osiguranje", ali to ti nece bas tako tesko pasti jer u gradski autobus i tako ne mozes da udjes, svuda oko sebe vidis penzionere kako pokusavaju da namame bolesne golubove u svoje rerne (dok im ne iseku struju, posle ce da loze parket, na zaru je bolje!) i o penzijama vise ni ne razmisljaju, a zdravstveno, pa i tako ides kod privatnika. Da, ova varijanta je puno "gora", a tebi je SAVEST CISTA. Pusenje ili zdravlje, odaberi sam! CAO, Vsasa.
razno.577 jkratica,
> Ů> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično > Ů A opet ja smatram da NP probleme nije dobro dati na takmičenju > Ů▄▄ > Naravno da nije... potpuno su nekreativni. Pa može se i kod njih nešto uraditi, ali mukotrpno, sa neizvesnim rezultatom, i ništa spektakularno. Ali nisu pogodni za javnu prezentaciju (razlika izmedju polinomijalnog i eksponencijalnog rešenja kod P problema je i mnogo veća i uočljivija, nego razlike dva eksponencijalna rešenja NP problema). > Ů> Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervalaŮ Pa > jednostavno ih ili saberemo pa vidimo koji fali, ili od ukupnog zbira > Ůsvih milion, oduzmemo svaki i vidimo šta je ostalo. > Ů▄▄ > Ja naučio da rešavam klase problema odjednom, tako da sam onaj algoritam > znao kao rešenje za gomilu problema u koju se i ovaj sa 1000000 brojeva > uklapa. A mora se priznati da problem jako liči na korekciju jedne greške > i Hamming-ovo kodiranje. Da su trebala biti izostavljena dva broja ja bih > opet upotrebio neki klasičan ECC a sa sabiranjem teško da bi se izvukli ;) Pa mogli bi sabiranjem samih brojeva u jednu sumu i njihovih kvadrata u drugu. S tim što to baš nije toliko efektno kao kada fali samo 1 broj. I treba nekoliko bajtova više. Verovatno postoji i elegantnije rešenje (u slučaju da fali 4,5,... brojeva) samo me mrzi da o tome duže razmišljam.
razno.578 jkratica,
>> Dakle u tome i jeste problem što to "majstor zanata" je u >> stvari ono što bi svaki profesor i asistent minimalno trebao da >> bude, a "rasturanje od znanja" i "vrh nauke", onaj minimum koji >> bi trebao da bude predavan ili vežban. Dakle to je minimum, a >> ne maksimum. > žini mi se da se nismo shvatili. Verovatno mojom krivicom. (Moram da > budem fin možda me sačekaš na ispitu:))))).Šalim se. J*** ga ja sam student Ako smatraš da možeš nešto da kažeš pa da se ja kao uvredim, ..... varaš se. Baš danas (21.2.) sam dežurao na ispitu iz Elektrotehnike. Vidim ja student muva neke papire, i ja pogledam. Kad vidim ja vodi čovek dnevnik, šta se dogadja sve tačno do u minut. Izmedju ostalog i nekoliko psovki i uvreda na moj račun. Misli on kako ću ja da nešto uradim (da ga izbacim), a ja "u redu je, nisu 'puškice' ". Jedino što mu se može desiti je da me nešto pita, a da ga ja kulturno "oteram u p.m.".
razno.579 jkratica,
> Nisam mislio da ljudi koji predaju ne treba da znaju svoj posao, već > upravo obrnuto. Samo njihov posao je predavanje, bar u kontaktu sa > studentima, a ne vrhunska nauka. Što se tiče osnovne i srednje škole potpuno si u pravu da je mnogo važnija pedagoška od naučne komponente. Medjutim mi razgovaramo o studiranju na Univerzitetu. Doduše većina studenata na mašincu i ne razlikuje učenje (u srednjoj školi) od studiranja. A razlika je evidentna: Učenik u srednjoj školi je obavezan samo da replicira znanje, i možda klasifikaciju (u maloj meri) i uz možda malu ideju (ukoliko rešava neki zadatak). Dakle svaki prosečan đak uz malo učenja (oko sat vremena dnevno), može imati 5. A ako je iole natprosečan dovoljno mu je i da pažljivo prati nastavu, pa da mu učenje kod kuće nije potrebno, i da ima odličnu ocenu. Ukoliko se zaposli (sa srednjom školom) potrebno je da poznaje o kojoj se oblasti konkretno radi, i da ume da primeni gotov recept, ukoliko nije prekomplikovan. Student je obavezan da ima temeljno znanje, dakle da je sposoban da replicira znanje ali i da klasifikuje, i da ume da izvede pojmove iz datih. A ovo poslednje nije uopšte lako. Dakle da bi prošao ispit potrebno je da imaš sklonosti prema toj oblasti, i da doooobro zagreješ stolicu, i proučiš sve ono što je rađeno u gradivu iz tog predmeta, i da umeš da samostalno izvodiš pojmove vezane za to. Ako se zaposli (kao recimo inženjer) potrebno je da može da potpuno shvati sve u oblasti koju konkretno radi, da može da poboljša osobine (ako je moguće), i da može da na osnovu poznatog projektuje potpuno nove stvari. E sad što 80% mašinskih inženjera posle studija zna samo da zavrće šrafove (i da ih nacrta u svim projekcijama), tu je krivica i njihova, a još više naša kao nastavnog kadra. Doduše ja lično se trudim, ali to vrlo malo pomaže. Ali čini mi se da će stvari početi da se menjaju za 10-tak godina (ako išta ostane od ove jadne zemlje, pa samim tim i od fakulteta). Jer nije džabe jedan kolega (asistent sa mašinca) rekao da su uslovi za unapredjenje nekih redovnih profesora bili lakši nego što su sada uslovi za unapredjenje u asistenta.
razno.580 jkratica,
> Da probam da još malo pojasnim. Konkretno na mašincu se na prve dve > godine uče opšti inžinjerski predmeti: matematika, mehanike, materijali > itd. Nivo na kome se studentima ovi predmeti mogu saopštiti mislim da je > daleko ispod nivoa koji predavači poseduju. Pa za neke predavače baš i nisam siguran (mada bi moralo tako da bude). Problem je u tome što je nivo na kome se studentima moraju ovi predmeti saopštiti daleko viši od sadašnjeg. Začudio bi se koliko bi visok nivo znanja studenti mogli da prate i razumeju (i njime odlično vladaju). Samo prvo da predavači poboljšaju kvalitet izlaganja ( a ne da 20 godina predaju maltene isto), i težinu ispita (ko je blesav da uči celokupno ionako nedovoljno gradivo, ako se na ispitu prolazi sa znanjem 30% gradiva, a dobija 10 sa 60% znanja??). Ili još gore da student ne može da dobije više od 7 ma koliko znao, a za 6 mu je dovoljno da zna 10-20% gradiva (recimo Jotić). A i studenti da se okanu kuknjave kako je gradivo teško, i prepisivanja, ... i da sednu da uče i savladaju gradivo, da bi sutra bili sposobni da budu uspešni inženjeri (prvenstveno u inostranstvu, a biće bolje i kod nas). A sve ono što se uči na mašincu trenutno jedva da prelazi gorepomenuti kriterijum. > Mi jednostavno nemamo > predznanja da bi mogli da ukapiramo ono što oni znaju. Pa to što pojedinci nemaju nikakvo predznanje, ne znači da treba utrošiti 90% vremena da bi im se objasnilo ono što su učili u srednjoj školi, a njih mrzelo da nauče.
razno.581 jkratica,
> Kao kad bi klincu u > prvom srednje rekao "brzina je prvi izvod puta po vremenu". Ovim je o > brzini rečeno sve što može da se kaže, na najtačniji mogući način, i tebi i > meni je sve jasno. A klinaci bi te bledo gledao, možda naučio stvar > napamet, i mislio da ti verovatno fali neki osigurač. Pa ja sam već rekao koja je razlika izmedju srednje škole i fakulteta. Uostalom dobro si rekao "klinac" dakle 15-16 godina. A studenti su već izgradjene ličnosti sa 19-20 godina koji imaju afinitet i sposobnost prema datoj oblasti. Dakle "klincu" ne možeš reći tako nešto, ali studentu ne samo da možeš, već je i neophodno. Jer najbolje se uči, ako ono što učiš NE ZNAŠ, jer ako to već znaš, šta si naučio? NIŠTA!!! > Predavanja ovde moraju da budu prvo jasna, Da ako jasno=dosledno+tačno. A tvoje je da shvatiš. Ne ako jasno=to_već_znaš (ili većinu). Kakva je korist ako na fakultetu učiš ono što već znaš ili većinu znaš? NIKAKVA!!!! > pa tek onda sve ostalo. Neko > se rodi sa talentom za predavača i stvari štimaju. Ali neko ne, i iako je > najbolji u svojoj struci, on meni nemože da objasni ni najprostiju dif. > jednačinu, mada bi on rešio malu rusku zbirku nerešivih zadataka dok > trepneš okom. Pa krivi ste oboje. On što se ne potrudi da to bolje objasni. A i ti što te mrzi da se udubiš u stvar, nego želiš sve na tanjiru.
razno.582 jkratica,
> Kada dođemo na polje usko stručnih predmeta na višim godinama, gde već > posedujemo dovoljno znanja Problem je u tome što ti smatraš da ti je to dovoljno! (a to je daleko manje od dovoljnog). Ne kažem da si ti isključivo zbog toga kriv, ali stvari tako stoje. Ustvari najveći problem kod studenata mašinstva (a na žalost ima i još mnogo gorih fakulteta), je u tome što uopšte nemaju predstavu šta im sve treba. Onaj koji zna šta mu konkretno treba ima neku šansu da to i nauči, a onaj koji čak ni predstavu o tome nema, ..... (jadnik) > (pravog znanja, koje su nam preneli oni dobri > predavači), onda možemo (a ja mislim da bi i morali), da se sami snalazimo > i provaljujemo neke fazone, Eto to u stvari bi i moralo da bude studiranje (ali daleko ozbiljnije od sadašnjeg nivoa). > a profesori su tu da nam ukažu na oblasti koje > su jako bitne, Ne samo ukažu, već i detaljno objasne. Ali naravno uz daleko veći trud studenata da razumeju sve to. > ili na neko novo dostignuće ili šta ti ja znam nešto slično. > Otprilike to je bila ideja. Pa ideja je u osnovi dobra, samo još realizacija ..... > PS. Jel ti seka još obnavlja trake. Da.
razno.583 jkratica,
Dakle sve ovo se ne odnosi na nekog ko će da se posle mašinca zaposli negde kao neki pogonski inženjer koji samo "zavrće šrafove", ili još verovatnije "mlati praznu slamu" za neku mizernu platu. To se odnosi na nekog ko želi da bude vrhunski inženjer koji će odmah dobiti posao čim budu videli njegove sposobnosti. Naravno mislim na inostranstvo (daj bože da nekad bude tako i kod nas). I koji će biti sposoban da projektuje nešto novo i bolje. Uostalom to je i uslov da dobije posao pored mase sposobnih inženjera Amera, Nemaca, Japanaca, .... Dakle posao dobija samo ako je bolji i to drastično, inače ..... A Ameri, Nemci ili Japanci nisu budale!!!
razno.584 mbole,
> Ali, postoji i ruzna strana. Dodje ti pacov iz ministarstva, > kaze: "Jel' bre mali, sta ti ovde zamisljas, da si neki > reformator?". Ti i dalje po svome! Oni ti zaprete suspenzijom, > sudom. E, ti lepo, Studio B, B-92, Vreme, pa kampanja, > politicki proces! Tu su tvoji ucenici, tvoj klinja koji je bio > dobar na takmicenju, tvoja cista savest i, najvaznije, tvoja > ODLUKA da je da decu ucis KAKO TREBA ili NIKAKO! Hvala, al sam davno prestao da jurim vetrenjače. A i nisam nešto tip koji voli da ima glavnu ulogu u političkom (ili bilo kakvom) procesu. > Daca ce onda sebu u brk reci (tiho, kao kad cita u sebi, samo > ce par puta otvoriti usta): "Daj da ih podrzim, sacuvacu svoju > fotelju...samo da se ne dize prasina." Ovo ne verujem da će se desiti tako skoro, mada bih voleo, nije da nebi. Šta ćeš, malo sam postao realan (ako ne i pesimista) zadnjih godina. > Pusenje ili zdravlje, odaberi sam! Nema veze sa ovim, ali ta me je reklama strašno nervirala. Pušenje nego šta. Šta se koga tiče moje lično zdravlje.
razno.585 drmarke,
> Ne moze SUM(1:1000000)=500.000.500.000, longint je ^^^^^^^ Lapsus! Double ima 15 značajnih cifara te se ne gubi tačnost. U svakom slučaju da se spetljati. Pozdrav DrMarke
razno.586 ssokorac,
─┼┤ !-> ne treba više od par promenljivih. Pamti ─┼┤ !-> se samo poslednji i tekući učitan pa se ─┼┤ Ma naravno... ja sam taj zadatak radio na takmičenju i posle pri proveri Kako samo sa poslednjim učitanim? Recimo, imaš ovakav niz ABABABABB. Učitao si prvih 7 i pošto ništa ne treba da se menja, zaboravio si na njih i zapamtio samo A, kao zadnji učitani. Zatim učitaš B i pošto ne menjaš ništa, zaboraviš A. I sada zameniš BB sa A, ali pošto ne znaš šta je bilo pre nećeš zameniti novo A sa prošlim pa novo B sa prošlim itd. Tj. neće raditi.
razno.587 mbole,
> Ako smatraš da možeš nešto da kažeš pa da se ja kao uvredim, > ..... varaš se. Ma jok. Lepo sam rekao da se šalim.
razno.588 mbole,
> Što se tiče osnovne i srednje škole potpuno si u pravu da je > mnogo važnija pedagoška od naučne komponente. Medjutim mi > razgovaramo o studiranju na Univerzitetu > što je rađeno u gradivu iz tog predmeta, i da umeš da > samostalno izvodiš pojmove vezane za to. Ako se zaposli (kao > recimo inženjer) potrebno je da može > da potpuno shvati sve u oblasti koju konkretno radi, da može da > poboljša osobine (ako je moguće), i da može da na osnovu > poznatog projektuje potpuno nove stvari. I ovo je u redu. Nisam ni mislio da treba da nabifla za ispit, i školuje se da ne bi radio. žinilo mi se, što ne znači da sam u pravu, da ti početni predmeti i ne idu previše duboko u materiju, da se radi o relativno jednostavnim stvarima, ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti podrazumevam i da to ume da primeni. Mislim da mu ovde može više pomoći čovek koji je odličan predavač, znači onaj koji zna da prenese znanje koga ovde i nema previše, da mu raščisti neke pojmove, objasni ono što u udžbeniku nije najjasnije napisano, nego neko ko stvar poznaje do u detalje, ali neume da tome nauči nekog drugog.
razno.589 mbole,
> Pa to što pojedinci nemaju nikakvo predznanje, ne znači da > treba utrošiti 90% vremena da bi im se objasnilo ono što su > učili u srednjoj školi, a njih mrzelo da nauče. Važi samo za neke predmete. Recimo matematiku. Pošto najveći broj studenata dolazi iz gimnazije, niko od njih nikada nije učio otpornost, mehanike su sasvim drugačije od onoga što se radi u sr. školi itd. U ovim predmetima ionako mora da se kreće maltene od nule.
razno.590 mbole,
> Da ako jasno=dosledno+tačno. A tvoje je da shvatiš. > Ne ako jasno=to_već_znaš (ili većinu). Kakva je korist ako na > fakultetu učiš ono što već znaš ili većinu znaš? NIKAKVA!!!! Nisam ni mislio da mi priča ono što već znam. Već da mi ono što neznam prikaže na način koji mogu da shvatim. žitao sam svojevremeno neku knjižicu sa predavanjima jednog od čuvenijih fizičara i ona su pružala veliku količinu novih znanja, a pri tome je stvar bila razumljiva čak i nekom ko nije student fizike. To je ono što predavač mora da poseduje. Način da prenese znanje. Postoji jedna priča da je bolje nekome reći i nešto što nije apsolutno dosledno, pa čak ni u potpunosti tačno, ako će na taj način shvatiti suštinu problema. Kada jednom dođe do nje onda nije problem razbistriti sitnije pojedinosti, koje nisu bile u redu kod prvog prikaza. Naravno ovo je malo karikirano i studenti ipak mogu i moraju da prate predavanja na višem nivou nego što je srednjoškolski, ali bi u tom prelazu profesori upravo trebali da im pomognu. > Pa krivi ste oboje. On što se ne potrudi da to bolje objasni. A > i ti što te mrzi da se udubiš u stvar, nego želiš sve na > tanjiru. Ja mislim da on i treba da mi pruži sve na tanjiru jer to je posao koji radi (ne mislim da je zato i odgovarajuće plaćen). Tj. treba da mi objasni određenu oblast i uputi me na način kako da nastavim dalje sam. Ne branim ja studente i nas ima sigurno više od 50% koji nismo za fakultet, ali mislim da bi onima koji to jesu mnogo više pomoglo da im se stvari objasne, nego da ih sami jure i možda dođu do pogrešnih odgovora, ili ih čak i ne nađu. U celoj ovoj priči sam i mislio na ljude kojima je stalo da nešto nauče a ne na one koji nameravaju da se provuku kroz fakultet. Njima pomoć ionako nije potrebna, snalaze se dobro i bez nje. Uostalom oni se na predavanjima retko i nalaze, dolaze samo onde gde moraju i cela stvar ih i ne zanima. Onima koji rade treba stvar maksimalno olakšati. Naravno što se tiče učenja. Naprotiv i treba povisiti kriterijum na ispitima, da oni koji znaju prođu a oni koji nemaju pojma otpadnu.
razno.591 mornar,
Osnovana nova grupa : ----------- | DEATHTRASH | ----------- Bavi se svetom Death-Trash metala, a i ostalim podvrstama metala. Pa sad koga interesuje nek mi javi u mail. Pozdrav Mornar.
razno.592 visnja,
Hm, U ve¤lzi takmicenja, prosto obozavam takve stvari, ali davno sam iz skole izasao da bih se mogao takmiciti, ima li sanse da iko ikada organizuje jednu tesku kategoriju za gradjanska lica. Uslov je da covek sebe smatra programerom. Ja sam se nekada takmicio u okviru kluba narodne tehnike i mnogo mi se svidelo. Ali skola prodje - ode i ovako lep sport. Verujem da bi mnogi hakeri, programeri i ostali sa svojih 25-30 godina voleli ovakav sport.
razno.593 vsasa,
> Nema veze sa ovim, ali ta me je reklama strasno nervirala. Pusenje nego > sta. Sta se koga tice moje licno zdravlje. Naravno, ne tice ga se tvoje licno zdravlje, ali ga se tice SVOJE licno zdravlje koje je ugrozeno tvojim licnim pusenjem. CAO, Vsasa.
razno.594 peca.st,
!-> Kako samo sa poslednjim učitanim? Recimo, !-> imaš ovakav niz ABABABABB. Pravo da ti kažem, ne znam kako je radilo, al znam da je radilo! Znam da nisam radio preko nizova, nego preko par boolean promenljivih, kako nemam pojma. Još jednom, greška je bila samo pri slučaju:ABABABABAB gde je isisao samo AB. Sve je ostalo radilo! P e C a
razno.595 mbole,
> Naravno, ne tice ga se tvoje licno zdravlje, ali ga se tice > SVOJE licno zdravlje koje je ugrozeno tvojim licnim pusenjem. Jok brate. Ko ga tera da diše kad je u mojoj blizini ;> A onako usput. Neki dan sam upoznao curu koja je radila taj spot, hm reklamu, hm šta je već. Mala ne da puši (bez bezobraznih razmišljanja) nego joj ni tri turčina nisu ravna. PS. Usled nerviranja nakon gledanja dotične poruke na TV obavezno sam morao da zapalim po koju (koju > 3).
razno.596 ndragan,
/ Osim ako bi hteo da ti država vaspitava decu. U državnim ustanovama se vaspitavaju odrasli (tzv. kulturno - popravni zavodi) :)
razno.597 ndragan,
/ rasulu. Kako ja kao profesor da ubeđujem decu u potrebu / poštenja i obrazovanja, kad sve kazuje da upravo oni suprotni / mnogo bolje prolaze u životu. Jedan od razloga zašto sam zbrisao iz prosvete. Nisam hteo da budem saučesnik. Onda je još bilo usereno, a kako vidim nije ni sad bolje. Jadna naša deca.
razno.598 ndragan,
/ mnogo gorih fakulteta), je u tome što uopšte nemaju predstavu šta im / sve treba. Onaj koji zna šta mu konkretno treba ima neku šansu da to i Ovo me podsetilo na moje studije. Neke stvari su mi se složile tek u osmom semestru, ali je zato već u petom semestru počelo da se nazire da u svemu tome ima nekog sistema :)
razno.599 ndragan,
/ ne. Oni, drugi pak, bice u dilemi, pa ces mozda nekome od njih ti / biti veci autoritet od roditelja i oni ce to prihvatiti. Oni treci, Bogami sam bio nekakav autoritet i za neke od đaka koji su već u tom trenutku imali više škole od oba svoja roditelja zajedno; jes' da nisam oduševljen svojim vaspitnim uspesima, ali sam bar postigao da su saslušali ono što sam imao da im kažem.
razno.600 aswanwick,
Izvinjavam se što tek pole više od nedelju dana odgovaram na poruku, ali usled opravdanih razloga nisam zvao Sezam... > Molim Vas, ako je moguce malo vise podataka o propozicijama > pri PREGLEDANJU zadataka, od nivoa regionalnog, >republickog,.. > Imao, bih neka svoja vidjena i predloge na tu temu. Propozicije određuje Društvo matematičara. U zavisnosti od težine zadatka koji se da, menja se i bodovanje urađenog zadatka. Ceni se efikasnost, brzina i dužina algoritma za rešenje problema. Pošto su na ragionalnom takmičenju takmičari podeljeni u dve grupe (težu i lakšu u zavisnosti od škole), veći prolaz na republičko takmičenje imaće oni iz teže grupe (cilj takmičenja, je poslati najbolje na viši stepen). Odnos broja takmičara lakše/teže grupe koji idu dalje, biće menjan u zavisnosti od potrebe. U korist lakše, ako teža grupa podbaci na zadacima, i u korist teže, ako lakša grupa jako loše uradi zadatke. Pozdrav!
razno.601 aswanwick,
> Ako je samo delimično kao što je bilo prošle godine na gradskom i >kao prekjuče u mg, onda će biti grozno. Mada, mene nikakva >neorganizacija neće zaustaviti O:). Na žalost, najveći problem pri orgaznizaciji regionlanih takmičenja biće da takmičari neće moći da koriste računar pri izradi rešenja zadatka, već samo za njegovu proveru. Vremena su takva da država ni pare neda, tako da se takmičenje organizuje od strane pojedinaca - volontera. Sponzori pomažu, ali mora se shvatiti da je teško za regionalna takmičenja obezbediti da svaki takmičar radi na svom kompjuteru, toliki broj računara, jednostavno, ne možemo naći. Nije dobro rešenje ni da se donose kompjuteri od kuće. Iskustva i sam manjih takmičenja (do 20 ljudi), pokazuju haos koji vlada dok se ta oprema priljuči, nađu bušoni, produživači. Da ne govorimo o izvbijanju osigurača. Takođe nije dobro rešenje, čak iako bi obezbedili neki broj kompjutera, da jedan deo takmičara radi na računarima, a drugi deo na papirima, ili da čeka da ovi završe. Zato će se raditi na papirima. Za regionalno i savezno takmičenje, biće obezbeđen dovoljan broj komputera, pošto će biti i manji broj takmičara. Pozdrav od Ace
razno.602 aswanwick,
>>> Najbolja škola osvojiće jedan PC računar. > >Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :) Naravno, da ne trebamo. Evo to je ........... ......... Na žalost slova nećete videti da ne bi pravili preveliku reklamu, pošto bi se naša marketinška služba ljutila. Možete da ostavite poruku posle čitanje ove emisije, ovaj, poruke :)) Aca!
razno.603 paki,
­> gde je isisao samo AB. Sve je ostalo radilo! Šta to 'sve'? 2-3 pokušaja, a samo 1 ne radi! :) Ili više?
razno.604 jkratica,
> predmeti i ne idu previše duboko u materiju, da se radi o relativno > jednostavnim stvarima, Pa to baš i jeste ono što ne valja. Dakle predmeti treba da budu mnogo ozbiljniji. E sad ko je kriv što nisu takvi (da li više lenji profesori ili lenji studenti), to je duga priča. Pogotovo predmeti moraju biti ozbiljniji, jer posle 3. godine dosta studenata na mašincu (a i drugde) već boluje od bolesti zvane "apsolvent", odnosno "džomba", pa ne haju nizašta. Dakle, stvari treba postaviti ozbiljno već na prvoj godini, a posle je već kasno. > ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti > podrazumevam i da to ume da primeni. Takvih je vrlo, vrlo malo. Uglavnom se dešava da dodje čovek na prvu godinu koji ima dobro znanje iz srednje škole (MG) (nisu svi takvi, ali ima takvih u nezanemarljivom broju). Posle I godine, ne da nije ništa naučio, nego zna manje nego pre fakulteta. Posle II godine ne zna čak ni ono što je znao posle I. I tako do kraja. Prosto mašinac zaglupi ljude, da ih čovek ne može prepoznati. > udžbeniku nije najjasnije napisano, nego neko ko stvar poznaje do u > detalje, ali neume da tome nauči nekog drugog. Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, ima i manje mogućnosti da ga prenese. To je isto, kao kad pri kupovini neke robe imaš mogućnost da biraš da kupiš ili kvaliteniju robu u lošijem pakovanju (omotu) ili lošiju robu u super pakovanju (omotu). Ja bih ipak uzeo kvalitetniju robu.
razno.605 jkratica,
>> Pa to što pojedinci nemaju nikakvo predznanje, ne znači da >> treba utrošiti 90% vremena da bi im se objasnilo ono što su >> učili u srednjoj školi, a njih mrzelo da nauče. > Važi samo za neke predmete. Recimo matematiku. > Pošto najveći broj studenata dolazi iz gimnazije, niko od njih nikada > nije učio otpornost, mehanike su sasvim drugačije od onoga što se radi u > sr. školi itd. U ovim predmetima ionako mora da se kreće maltene od nule. Ja i nisam rekao da ne treba krenuti maltene od nule. Ali se ne može utrošiti 90% vremena da bi se studentima objasnile najprostije stvari, samo zato što neke od njih mrzi da misle.
razno.606 jkratica,
>> Da ako jasno=dosledno+tačno. A tvoje je da shvatiš. >> Ne ako jasno=to_već_znaš (ili većinu). Kakva je korist ako na >> fakultetu učiš ono što već znaš ili većinu znaš? NIKAKVA!!!! > Nisam ni mislio da mi priča ono što već znam. Već da mi ono što neznam > prikaže na način koji mogu da shvatim. Još jednom svaki način koji je dosledan i tačan jeste zadovoljavajući. Dobro uz još minimum sposobnosti govora i pismenosti, bez koga stvarno se ne može. > žitao sam svojevremeno neku knjižicu > sa predavanjima jednog od čuvenijih fizičara i ona su pružala veliku > količinu novih znanja, a pri tome je stvar bila razumljiva čak i nekom ko > nije student fizike. Da karikiram to je nešto u stilu "C za dokone penzionere i domaćice" (izvinjavam se svim penzionerima i domaćicama koji programiraju). Jeste da to možda pomogne Mici domaćici da napravi program koji sabira dva broja na C-u, ali svakom ozbiljnijem programeru tako nešto više šteti nego koristi. Može da eventualno (ali minimalno) koristi samo nekom amateru koji eto nema nikakvu prethodnu predstavu o tome, pa eto .... > To je ono što predavač mora da poseduje. Način da > prenese znanje. Postoji jedna priča da je bolje nekome reći i nešto što > nije apsolutno dosledno, pa čak ni u potpunosti tačno, ako će na taj način > shvatiti suštinu problema. Kada jednom dođe do nje onda nije problem > razbistriti sitnije pojedinosti, koje nisu bile u redu kod prvog prikaza. Postoji izreka da je bolje ne naučiti ništa nego pogrešno naučiti. Jer najčešće su najbitnije baš te POJEDINOSTI. Jer ono što tebi liči na sitnicu, može da bude vrlo krupno, a da toga nisi ni svestan. >> Pa krivi ste oboje. On što se ne potrudi da to bolje objasni. A >> i ti što te mrzi da se udubiš u stvar, nego želiš sve na >> tanjiru. > Ja mislim da on i treba da mi pruži sve na tanjiru jer to je posao koji > radi (ne mislim da je zato i odgovarajuće plaćen). Tj. treba da mi objasni > određenu oblast i uputi me na način kako da nastavim dalje sam. Jeste jednom (možda i dvaput). Ali šta ako student i shvati, ali u medjuvremenu ne proradeći tu oblast dovoljno, sve to zaboravi. Pa tako više puta. Ili ako student prosto ne želi da shvati bilo šta, već samo razmišlja kako da to što uspešnije eskivira? > Ne branim ja studente i nas ima sigurno više od 50% koji nismo za > fakultet, ali mislim da bi onima koji to jesu mnogo više pomoglo da im se > stvari objasne, nego da ih sami jure i možda dođu do pogrešnih odgovora, > ili ih čak i ne nađu. Pa prvo postoje i profesori kojima i nije u interesu da to lepo objasne, jer tada studenti vide da oni od trivijalnosti napraviše "nauku". A što se tiče jurenja, mnogi studenti i ne nalaze za shodno da pitaju, ili pitaju na žalost one od kojih odgovor ne mogu dobiti, ili koji se prosto šegače sa njima. Svako ko recimo mene pita nešto (osim pitanja gde može naći ... da upiše ocenu, ili kada će da odu komunjare? - na šta odgovor ne znam) a takvih je jako malo, dobiće jasan i potpun odgovor, u vezi bilo čega iz matematike ili programiranja. > U celoj ovoj priči sam i mislio na ljude kojima je stalo da nešto nauče > a ne na one koji nameravaju da se provuku kroz fakultet. Njima pomoć ionako > nije potrebna, snalaze se dobro i bez nje. Uostalom oni se na predavanjima > retko i nalaze, dolaze samo onde gde moraju i cela stvar ih i ne zanima. Pa i ja sam na njih mislio. Ovi drugi imaju jako velike šanse da uspeju kao političari ili dileri devizama. > Onima koji rade treba stvar maksimalno olakšati. Naravno što se tiče > učenja. Naprotiv i treba povisiti kriterijum na ispitima, da oni koji znaju > prođu a oni koji nemaju pojma otpadnu. E baš u vezi toga i polemišemo. Ovo što si rekao je tačno ono za šta se ja zalažem. Jedino je razlika izmedju nas ta što sam ja tako nešto za šta se zalažem i lično doživeo, a ti na žalost nisi.
razno.607 ilazarevic,
> zadatak). Dakle svaki prosečan đak uz malo učenja (oko sat vremena > dnevno), može imati 5. A ako je iole natprosečan dovoljno mu je i da > pažljivo prati nastavu, pa da mu učenje kod kuće nije potrebno, i da ima > odličnu ocenu. Ne znam kada si ti bio poslednji put sa moje strane klupe u srednjoj školi, ali situacija definitivno nije ovakva. Treba biti dovoljno natprosečan (malo više od iole) pa prikupiti u svoju glavu dovoljno informacija iz jednog slušanja, pogotovo kada se radi o geografiji i istoriji (predmeti bez ikakve logike, u kojima se zahteva reprodukcija svih datih informacija savršenom terminologijom). Naravno, to dosta zavisi i od profesora. Ako je iko odavde završio IX gimnaziju i Buja mu je predavao geografiju, znaće na šta mislim. Geografija u tom slučaju nije reprodukcija, već i povezivanje, zaključivanje, računanje, opšte obrazovanje... Ne može se očekivati od svakog prosečnog učenika da pamti sve tri godine učenja geografije koje mesto u svetu je treće po količini padavina. Da skratim priču o mojoj školi - zaključak je da za dobijanje petica prosečnom učeniku treba mnogo više od sat dnevno, a ostalim (natprosečnim) treba taj sat učenja, ili mnooogo sreće (ovoga imam u džakovima ;)
razno.608 peca.st,
!-> Šta to 'sve'? 2-3 pokušaja, a samo 1 ne !-> radi! :) Ili više? Više. Konkretno, sam sa testirao na 20-tak varijanti, pre nego što su ONI došli da provere, a kad su ONI ukucali svoja tri testa, radilo je na dva, a onaj treći je naravno bio ABABABABABABABAB P e C a
razno.609 mbole,
> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću > sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, ima i > manje mogućnosti da ga prenese. Naravno da nivo znanja predavača mora biti visok. Sigurno viši nego što je onaj koji treba da prenese studentima. Međutim, nivo znanja i mogućnost njegovog prenošenja uopšte nisu povezani jedan s drugim. Moja ideja je bila, da čovek koji predaje mora imati mogućnost da prenese znanje (s tim da naravno prvo mora da ga poseduje). Od čoveka koji "puca" od znanja, koje ne ume (neće, mrzi ga ??) da prenese, ja kao student nemam nikakve koristi, dok od onoga koji ga ima u dovoljnoj količini a ume da ga prenese imam velike. E pravo pitanje je koja je ta optimalna količina informacija koju treba preneti studentu. Priznajem da nisam upućen kako se na fakultetu određuje koje će oblasti biti uključene u neki predmet, i koliko duboko će se ići u njihovoj razradi. Da li to određuje katedra, ili neka viša instanca, ili čak sam profesor?
razno.610 mbole,
> najčešće su najbitnije baš te POJEDINOSTI. Jer ono što tebi > liči na sitnicu, može da bude vrlo krupno, a da toga nisi ni > svestan. Nisam ni mislio da ja određujem šta je bitno a šta nebitno, već onaj koji predaje i koji bi to trebalo da zna. > puta. Ili ako student prosto ne želi da shvati bilo šta, već > samo razmišlja kako da to što uspešnije eskivira? Na predavanja dolaze samo studenti kojima je stalo da nešto shvate.
razno.611 mbole,
> utrošiti 90% vremena da bi se studentima objasnile najprostije > stvari, samo zato što neke od njih mrzi da misle. Za ovo "mrzi da misle" si potpuno u pravu. I koliko poznajem situaciju u sr. školama takvih će biti sve više. Ipak mislim, da to nije njihova greška, već prvenstveno osnovne i srednje škole. Počevši od programa pa do nastavničkog kadra situacija je zaista grozna, i jednostavno tera decu da stvari uče napamet. Onda to uđe u način rada i jako ga je teško isterati odatle. Imao sam užasnih problema sa tim dok sam radio u sr. školi. Par primera. Nastavnica u OŠ rekla deci da lepo >>prepričaju<< lekciju koju je predavala iz fizike!!! (o užasa) u domaću svesku. I to joj je ustaljena praksa. Pri ispitivanju iz optike uzajamni položaji predmeta, izvora svetlosti i sočiva su: slika 1, slika 2, ... (strava) I šta drugo takvo dete kad izađe iz škole zna da radi nego da buba.
razno.612 prvul,
ŮViše. Konkretno, sam sa testirao na 20-tak varijanti, pre nego što su ONI Ůdošli da provere, a kad su ONI ukucali svoja tri testa, radilo je na dva, Ůa onaj treći je naravno bio ABABABABABABABAB Ů▄▄ Hehe... pa program prvo treba testirati za obične situacije, da se vidi da li uopšte radi ili ima očiglednih bugova. Kada se za to proveri, krene se na ekstremne situacije, kao što je ta sa ABABAB... sličan problem smo mi jednom zadali u Petnici polaznicima: napisati program koji koristi samo jednu char varijablu (znači samo jedan znak, ne string) i u nizu slova koja se ukucavaju na ulazu nalazi prvo pojavljivanje sekvence slova "barbara". I svi su napisali program, ali samo dva od njih su radila na test-primeru "barbarbara"... i posle bude "pa radi program, ali samo u normalnim situacijama"... pa prvo što treba uraditi kod takvih problema je zaključiti zašto je traženi string "barbara" a ne neki običan kao "abcdef"... ukratko, program koji radi ispravno za sve moguće ulazne podatke je ispravan program, a sve ostalo je neispravno.
razno.613 aswanwick,
REZULTATI gradskog takmičenja BEOGRADA iz oblasti oblasti programiranja održanog 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Zadatke je pregledala i utvrdila listu, komisija Društva matematičara Srbije. Na republičko takmičenje u Petnici prošli su sledećih 20 takmičara, koji su osvojili i prigodne nagrade: I nagrada: ---------- 1. Dugandžić Filip Matematička gim. III raz 2. Vukotić Miloš VI Beogradska gim. IV raz 3. Stanisavljević Ivan Matematička gim. IV raz 4. Zolić Amir Matematička gim. IV raz 5. Midić Uroš IX Bgd. gim. IV raz 6. Radusinović Janko Matemat. gim. III raz 7. Mrkonjić Goran IV Bgd. gim. IV raz. 8. Radunović Božidar Matem. gim. IV raz 9. žeperković Vladimir Matem. gim. II raz 10.Radovanović Aleksandar Matem. gim I raz II nagrada: ----------- 11.Zarić Andrija VI gim IV raz 12.Petrović Vladimir Matem. gim. IV raz 13.Popović Marko Matem. gim. II raz 14.Jevtić Vladimir Matem. gim. II raz 15.Šokorac Stanislav Matem. gim. II raz 16.Jovanović Nemanja Matem. gim. II raz 17.Savić Marko Matem. gim. I raz 18.Lečić Nikola Matem. gim. I raz 19.Nikolić Saša Matem. gim. I raz 20.čunić Saša IV gim IV raz --------------------------------------------------------------- Na republičko takmičenje nisu prošli, ali su dobili nagrade: u težoj: III nagrada: ------------ 21.Milić Dragan IV gim. IV raz i u lakšoj kategoriji: I nagrada: ---------- 1. Milićević Đorđe Matem. gim. I raz II nagrada: ----------- 2. Peterović Ivan XIV gim. III raz III nagrada: ------------ 3. Bogdanović Bojan X gim. II raz 4. Milošević Pavle Matem. gim. I raz Da još jedanput spomenemo sponzore koji su pomogli održavanje takmičenja pripremivši vredne nagrade. To su: IMTEL, CET, Mikro knjiga, Tehnička knjiga, Institut "Vinča", SANU, Svet kompjutera, PC Art, OLIVETTI. Puno uspeha u daljem krugu takmičenja svim pobednicima, a posebno Sezamovcima želi: za organizacioni odbor Alexander Swanwick P.S. Sve komentare šaljite u konferenciju ORKA/razno...
razno.614 peca.st,
!-> Da skratim priču o mojoj školi - !-> zaključak je da za dobijanje petica !-> prosečnom učeniku treba mnogo više od sat !-> dnevno, a ostalim (natprosečnim) treba !-> taj sat učenja, ili mnooogo sreće (ovoga !-> imam u džakovima ;) Evo kakvo je stanje kod mene. Ja sam, po prirodi, VRLO lenja osoba kada je u pitanju knjiga... Dnevno učim 0 časova. Samo kada sam 100% siguran da će neko sutra da me pita ja nešto malo učim. Ovo govorim bez sve šale. To je što se tiče teorije. Što se tiče vežbanja zadataka iz raznih predmeta, tu sam još gori. Ja ni pred pismeni ne otvorim knjigu i svesku da bih uradio neki zadatak. Do sada sam samo jedan put otišao kod Lovre da vežbamo fiziku, jer bih stvarno dobio keca, jer kod fizičara ne moš proći ko kod drugih. Ostalo, Bože sačuvaj da ja vežbam nešto. I, kakav je epilog? Pa, sa takvim "učenjem" na kraju prve godine sam imao prosek 4.25! Još mi je par profesora nudilo da odgovaram za višu ocenu, pa bih možda i bio odličan, ali je mene opet mrzelo da učim. Sada na kraju prvog polugodišta, imao sam prosek 3.7. A zašto? Pa zato što sam iz glupih predmeta, kao što su istorija i geografija, imao 3. Sve zbog gore pomenutog načina učenja. Najbolje je bilo to, što mene geografičarka proziva zadnji čas u I polugodištu, a ja imam sigurnu 4. Ja kažem da nisam spreman, a ona će:"izađi na tablu." ja opet nisam spreman, ona:"izađi". ja nisam spreman, (već iznerviran, a celo odeljenje viče:"ajde Peđa, daće ti keca", a ja osim što sam lenj, volim da se inatim, pa nije više bilo sile koja bi me isterala na tablu, a možda bih i dobio neku trojčicu...) i sve tako. Na kraju mi ona da keca i zaključi 3. Pogodilo me ko kad bih čuo da je Rudar iz Pambukovice izgubio od Veselog radnika iz Baćevca. Dakle, kad bih učio barem sat vremena dnevno, ko što je neko rekao gore, verovatno bih lako mogao da budem odličan. Ali, mene mrzi. A nemam neki posebno veliki IQ. Sasvim uobičajen, ne znam napamet tačno, al mislim da je 120+. P e C a P.S. naravno, zaboravih da kažem, idem u MG. :)
razno.615 peca.st,
!-> 1. Dugandžić Filip !-> Matematička gim. III raz FICUS čestitam! P e C a P.S. Mašala! !-> 4. Milošević Pavle !-> Matem. gim. I raz Bravo paki! P e C a
razno.616 vladak,
> Pa to baš i jeste ono što ne valja. Dakle predmeti treba > da budu mnogo ozbiljniji. E sad ko je kriv što nisu takvi > (da li više lenji profesori ili lenji studenti), to je > duga priča. Pogotovo predmeti moraju biti ozbiljniji, Da li je dovoljno ozbiljno, recimo 2000 strana ili treba ići na 3000. Profesori sigurno nisu lenji, treba napisati sve te silne enciklopedije (uz pokoju tezgicu) tako da nemaju vremena za studente, a nisu ni studenti jer treba sve to prepisati na puškice. ;) >> ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti >> podrazumevam i da to ume da primeni. > > Takvih je vrlo, vrlo malo. Uglavnom se dešava da dodje > čovek na prvu godinu koji ima dobro znanje iz srednje > škole (MG) (nisu svi takvi, ali ima takvih u > nezanemarljivom broju). Posle I godine, ne da nije ništa > naučio, nego zna manje nego pre fakulteta. Posle II godine > ne zna čak ni ono što je znao posle Ali to se kod nas u školi ne uči! Uostalom kakve veze ima znanje koje se stiče u MG sa znanjem potrebnim mašinskom inženjeru, osim matematike i to one niže. Kako sam završio građevinski fakultet upozoravam sjajne matematičare da se na tehnici neće baš usrećiti ako sve probleme budu želeli da reše matematikom. > Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću > sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, > ima i manje mogućnosti da ga prenese. Ne znam odakle si ovaj zaključak izvukao, ali je to potpuno netačno. Pogledaj samo udžbenike po srednjim školama, pisali su ih uglavnom naučnici, pa onda pitaj one koji iz njih uče koliko im je od toga jasno. Videćeš da nije presudno znanje naučnika i titule već volja i dar za prenošenjem znanja. Naravno pod pretpostavkom da onaj koji prenosi znanje isto stvarno i poseduje.
razno.617 jkratica,
>> zadatak). Dakle svaki prosečan đak uz malo učenja (oko sat vremena >> dnevno), može imati 5. A ako je iole natprosečan dovoljno mu je i da >> pažljivo prati nastavu, pa da mu učenje kod kuće nije potrebno, i da ima >> odličnu ocenu. > Ne znam kada si ti bio poslednji put sa moje strane klupe u srednjoj školi, 1980.-1984. > ali situacija definitivno nije ovakva. Pa koliko sam video gradivo iz matematike, fizike, hemije, biologije, istorije, geografije, programiranja, ne samo da nije obimnije od onog u moje vreme (dobro programiranje u MG je jedini izuzetak koji samo potvrdjuje pravilo), već je i poprilično smanjeno (na žalost). > Treba biti dovoljno natprosečan (malo > više od iole) pa prikupiti u svoju glavu dovoljno informacija iz jednog > slušanja, Pa dobro nisam ni rekao da to može svaki prosečni djak. I treba se na to navići (najbolje je da se tako krene još u 5. osnovne, kasnije sve ide glatko, čak i u MG). Osim svog primera, znam još bar 10-tak ljudi koji su praktikovali isti način učenja. > pogotovo kada se radi o geografiji i istoriji (predmeti bez ikakve > logike, Sa ovim se nikako ne bih složio. Problem nastaje verovatno iz izuzetno loše napisanih nastavnih planova (pa i udžbenika) i nespremnih predavača. Doduše čak ni izuzetan predavač nije sposoban da za jedan čas (ili možda 2x45min) ispredaje celokupnu istoriju recimo starog Egipta (razdoblje od nešto manje od 3000 godina). > u kojima se zahteva reprodukcija svih datih informacija savršenom > terminologijom). Naravno, to dosta zavisi i od profesora. > Ako je iko odavde završio IX gimnaziju i Buja mu je predavao geografiju, > znaće na šta mislim. Geografija u tom slučaju nije reprodukcija, već i > povezivanje, zaključivanje, računanje, opšte obrazovanje... Ne može se > očekivati od svakog prosečnog učenika da pamti sve tri godine učenja > geografije koje mesto u svetu je treće po količini padavina. Pa ako baš i traži enormno veliki broj lekcija (recimo te u maju mesecu pita za ono što je radjeno u septembru), sasvim je dovoljno da se malo podsetiš na malom odmoru od 5 minuta (moj lični primer). Dobro ajde, možda tebi treba malo više, pa zato uči na velikom odmoru (imaš ihahaj vremena, 15-20 minuta ti je i previše). > Da skratim priču o mojoj školi - zaključak je da za dobijanje petica > prosečnom učeniku treba mnogo više od sat dnevno, a ostalim (natprosečnim) > treba taj sat učenja, ili mnooogo sreće (ovoga imam u džakovima ;) To samo ti misliš! Kada bi malo bolje organizovao svoje vreme u školi i naterao sebe da zapamtiš sve ono što čuješ, naravno pri maksimalnoj koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim dovoljno. Naravno ukoliko si natprosečan, (koliko se meni čini jesi), a ako i eventualno nisi, sat vremena dnevno ti i neće biti baš previše teško da učiš.
razno.618 jkratica,
Nagrađeni učenici na reginoalnom takmičenju iz informatike održanom 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji, TEčA KATEGORIJA: I nagrada: 1.-5. Zolić Amir Matem. gim. IV raz, 100 Stanisavljević Ivan Matem. gim. IV raz, 100 (ivan.s) Vukotić Miloš VI Bgd. gim. IV raz, 100 (vukota) Midić Uroš IX Bgd. gim. IV raz, 100 Dugandžić Filip Matem. gim. III raz, 100 (ficus) 6.-9. žeperković Vladimir Matem. gim. II raz, 99 Mrkonjić Goran IV Bgd. gim. IV raz., 99 Radunović Božidar Matem. gim. IV raz, 99 (radunovic) Radusinović Janko Matem. gim. III raz, 99 (kareem) 10. Radovanović Aleksandar Matem. gim I raz, 97 (alexr) II nagrada 11.-17.Šokorac Stanislav Matem. gim. II raz, 95 (ssokorac) Zarić Andrija VI gim IV raz, 95 Petrović Vladimir Matem. gim. IV raz, 95 (vpetrovic) Popović Marko Matem. gim. II raz, 95 Jevtić Vladimir Matem. gim. II raz, 95 Jovanović Nemanja Matem. gim. II raz, 95 Savić Marko Matem. gim. I raz, 95 --------------------------------------------------------------------------- 18. Lečić Nikola Matem. gim. I raz, 94 19.-20.Nikolić Saša Matem. gim. I raz, 90 (snikolic) čunić Saša IV gim IV raz, 90 (cacxa) III nagrada: 21. Milić Dragan IV gim. IV raz, 70 (draganm) LAKŠA KATREGORIJA: I nagrada: 1. Milićević Đorđe Matem. gim. I raz 93 II nagrada: 2. Peterović Ivan XIV gim. III raz 70 III nagradaĐ, 3. Bogdanović Bojan X gim. II raz 68 (bbogdanovic) 4. Milošević Pavle Matem. gim. I raz 60 (paki)
razno.619 jkratica,
Što se tiče plasmana na republičko takmičenje iz programiranja (održava se u Petnici 3.4.1993.), sigurno se plasiralo 17 takmičara iz teže kategorije, a moguće je da ode još 3 takmičara (90 - 94 poena) pod određenim uslovima. Predviđeno je da na republičkom takmičenju takmičari rade na računarima i to u dve grupe (dva termina). Pošto je obezbedjeno za sada 25 računara, predvidjen broj takmičara je 50. Tako je Beogradu pripala kvota od 15 takmičara, a pošto 7 takmičara ima isti broj poena (95), mora ih biti 17 (i to jedva). Mišljenje cele komisije je da bi bilo dobro da odu svi takmičari u težoj kategoriji koji imaju preko 90 poena (20-toro), ali mora se nekako naći još dodatna 3 računara. Dakle ukoliko neko može da obezbedi bar jedan od ta 3 nedostajuća računara u Petnici za subotu 3.4., bilo bi jako dobro. Ukoliko neko može da to uradi neka se javi meni (jkratica) porukom ili neka potraži predsednika komisije Zorana Ognjanovića (na tel. 630-170 od 10-14h u Matematičkom institutu). Primetio sam da je većina takmičara i na SEZAM-u, pa sam po imenima i prezimenima (u skinutoj bazi korisnika SEZAM-a), našao username-ove. Pri tome je moguće da sam pogrešno naveo usename nekog KOJI NIJE BIO TAKMIžAR ALI IMA ISTO IME I PREZIME, pa se ovim izvinjavam, ukoliko sam negde pogrešio. Dakle čestitam u ime komisije svim nagradjenim i svim ostalim na postignutom uspehu, i onim takmičarima koji su se plasirali na republičko takmičenje želim puno uspeha.
razno.620 jkratica,
ZADACI: LAKŠA KATEGORIJA: 1. Napisati program koji učitava pozitivne cele brojeve M i K (K<=2000) i koji, ako je to moguće odredjuje minimalni broj N, takav da je M**N - 1 deljivo sa K. Ako takav broj ne postoji štampati odgovarajuću poruku. ( M**N označava M stepenovano na N-ti stepen). (40 poena) 2. Neka je dato k (1<k<30) ugnježdenih petlji iste vrste: for iŠ1Ć := dŠ1Ć to gŠ1Ć do for iŠ2Ć := dŠ2Ć to gŠ2Ć do ............. for iŠkĆ := dŠkĆ to gŠkĆ do obrada(k,i); Pošto ovaj programski fragment ne može da radi jer unapred nije poznat broj petlji k, napisati program ili proceduru u kome se zamenjuje gornji programski fragment tako da se u celobrojnoj promenljivoj k zadaje broj petlji k, u nizovima d i g zadate su granice (donja i gornja) petlji, a rezultat (k vrednosti indeksa petlji) se nalazi u nizu i. (60 poena) TEčA KATEGORIJA: 1. Isti kao i 2. kod lakše kategorije. (40 poena) 2. Zadata je matrica dimenzija MxN koja sadrži samo 0 (nule) i 1 (jedinice). Susedne vrste (kolone) u matrici su vrste (kolone) sa indeksima K i K+1, 1<=K<=M-1 (odnosno za kolone 1<=K<=N-1). Dva elementa matrice su susedna ako se nalaze u istoj vrsti i susednim kolonama, ili istoj koloni i susednim vrstama, ili istovremeno i u susednim vrstama i susednim kolonama. Dva elementa matrice A i B su povezana ako postoji niz elemenata za koji važi: (1) svaki element niza ima vrednost 1 (2) svaka dva uzastopna elementa u nizu su susedna (3) prvi i zadnji element u nizu su redom A i B. Figuru čini skup svih povezanih elemenata čija je vrednost 1 (jedan). Napisati program koji odredjuje figuru sa najvećim brojem elemenata. Program treba da štampa indekse elemenata koji čine tu figuru. Ukoliko postoji više figura sa najvećom površinom, štampati elemente bilo koje od njih. (60 poena) Izrada zadataka je trajala 180 minuta, a zatim su unošeni u računar i testirani.
razno.621 jkratica,
Ukoliko nekog zanimaju plasmani takmičara na takmičenjima iz informatike od prethodnih godina, možete skinuti datoteku PLASMANI.ZIP i naći većinu plasmana 1989.-1992. plasmani.zip
razno.622 jkratica,
>> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću >> sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, ima i >> manje mogućnosti da ga prenese. > Međutim, nivo znanja i mogućnost > njegovog prenošenja uopšte nisu povezani jedan s drugim. > prenese znanje (s tim da naravno prvo mora da ga poseduje). Od čoveka koji > "puca" od znanja, koje ne ume (neće, mrzi ga ??) da prenese, ja kao student > nemam nikakve koristi, dok od onoga koji ga ima u dovoljnoj količini a ume > da ga prenese imam velike. Ja sam samo rekao da je NAJBITNIJE da onaj koji predaje ima što je moguće veće znanje. Samo ukoliko dvojica imaju približno isto znanje, moguće je vršiti poredjenje koji od njih bolje ume da prenese znanje. I dalje koji od njih lepše izgleda, koji ima prijatniji glas, ..... Ali najbitnije je koliko znanje ima. Ostalo je manje bitno. > preneti studentu. Priznajem da nisam upućen kako se na fakultetu određuje > koje će oblasti biti uključene u neki predmet, i koliko duboko će se ići u > njihovoj razradi. Da li to određuje katedra, ili neka viša instanca, ili > čak sam profesor? Pa osnove katedra, s tim što je moguće da profesor tu dosta samostalno odlučuje (skoro potpuno).
razno.623 jkratica,
>> puta. Ili ako student prosto ne želi da shvati bilo šta, već >> samo razmišlja kako da to što uspešnije eskivira? > Na predavanja dolaze samo studenti kojima je stalo da nešto shvate. Većinom da, ali ima i onih koji su rešili da se zezaju. A i medju onima koji bi da shvate, ima jako puno onih, koji bi da shvate, ali ih mrzi da razmišljaju.
razno.624 jkratica,
>> utrošiti 90% vremena da bi se studentima objasnile najprostije >> stvari, samo zato što neke od njih mrzi da misle. > Za ovo "mrzi da misle" si potpuno u pravu. I koliko poznajem situaciju u > sr. školama takvih će biti sve više. Ipak mislim, da to nije njihova > greška, već prvenstveno osnovne i srednje škole. Počevši od programa pa do > nastavničkog kadra situacija je zaista grozna, i jednostavno tera decu da > stvari uče napamet. Onda to uđe u način rada i jako ga je teško isterati > odatle. Imao sam užasnih problema sa tim dok sam radio u sr. školi. > I šta drugo takvo dete kad izađe iz škole zna da radi nego da buba. Ja i nisam rekao da je to prvenstveno njihova greška. Jednostavno to tako ide i studentima uopšte nije lako da shvate (ako ikad i shvate), kako bi to trebalo da se radi. A kada shvate (ako uopšte i shvate), već je kasno.
razno.625 jkratica,
>> Pa to baš i jeste ono što ne valja. Dakle predmeti treba >> da budu mnogo ozbiljniji. E sad ko je kriv što nisu takvi >> (da li više lenji profesori ili lenji studenti), to je >> duga priča. Pogotovo predmeti moraju biti ozbiljniji, > Da li je dovoljno ozbiljno, recimo 2000 strana ili treba ići > na 3000. Samo neko ko je duboko iskompleksiran, može ozbiljnost predmeta pre svega ostvarivati brojem strana udžbenika. Predmet je ozbiljan, ako student iz njega može da nauči što je moguće više. A baš oni koji nemaju mnogo šta ozbiljno da kažu, ispisuju to na 2000-3000 strana. Dakle ako se dobro napiše nijedan dvosemestralni predmet sa fondom 4 časa nedeljno, ne treba da predje obim od 500 strana. A često je i to previše. > Profesori sigurno nisu lenji, treba napisati sve te > silne enciklopedije (uz pokoju tezgicu) tako da nemaju vremena > za studente, a nisu ni studenti jer treba sve to prepisati na > puškice. ;) Tipično razmišljanje tzv. "STUDENTA-FOTOKOPIR MAŠINE". Eto baš bih želeo da pitam nekog takvog, zar mu nije jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih prepisuje??????
razno.626 jkratica,
>>> ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti >>> podrazumevam i da to ume da primeni. >> >> Takvih je vrlo, vrlo malo. Uglavnom se dešava da dodje >> čovek na prvu godinu koji ima dobro znanje iz srednje >> škole (MG) (nisu svi takvi, ali ima takvih u >> nezanemarljivom broju). Posle I godine, ne da nije ništa >> naučio, nego zna manje nego pre fakulteta. Posle II godine >> ne zna čak ni ono što je znao posle > Ali to se kod nas u školi ne uči! Uostalom kakve veze ima znanje > koje se stiče u MG sa znanjem potrebnim mašinskom inženjeru, osim > matematike i to one niže. Pa baš i jeste stvar u tome da bi trebalo da nauče mnogo više, i to iz svakog predmeta, ali obično ne nauče ništa više od onog što su već znali, ako i nešto čak i ne zaborave. > Kako sam završio građevinski fakultet > upozoravam sjajne matematičare da se na tehnici neće baš usrećiti > ako sve probleme budu želeli da reše matematikom. Pa ako pod "problemi" smatraš pravljenje puškica, tu je sigurno mnogo bolja dobra FOTOKOPIR mašina. Ako pak smatraš ozbiljno učenje i primenu u praksi (ne mislim na nekog zavrtača šrafova), tu se apsolutno svi problemi rešavaju uz pomoć zdravog razuma i matematike. Naravno mislim na tehničke i prirodne nauke.
razno.627 jkratica,
>> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću >> sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, >> ima i manje mogućnosti da ga prenese. > Ne znam odakle si ovaj zaključak izvukao, ali je to potpuno netačno. Pa da malo karikiram, najbolji prenosioci "znanja", koje ceo narod razume su bili Hitler, Staljin, JeBe,... Da ne pominjem ove najnovije... > Pogledaj samo udžbenike po srednjim školama, pisali su ih uglavnom > naučnici, Pa ima tu podosta i "naučnika" za ONO i DSZ, marksizam, ..... Takvi su čak pisali (pišu) i knjige iz "normalnih" predmeta. E zato su i upropastili decu. A šta pametno da čovek napiše u knjizi, pa da eliminiše zaglupljivanje koje potiče od takvih? > pa onda pitaj one koji iz njih uče koliko im je od toga jasno. > Videćeš da nije presudno znanje naučnika Pa baš jeste, jer razni "naučnici" za ONO i .... i nemaju znanje već samo prazne > i titule koje su dobili za vernost hromom Dabi ili nekom drugom. Oni samo mogu biti naučnici u oblasti poltronstva, uvlačenja, laskanja,... > već volja i dar za prenošenjem znanja. Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju da ga prenese. E ako dvoje profesora imaju isto znanje, dalje poredjenje po daru za prenošenje kao i ostalim osobinama je moguće. > Naravno pod pretpostavkom da onaj koji prenosi znanje > isto stvarno i poseduje. E u tome i jeste stvar. Najgore po studente je ako neko ko ne poseduje znanje to želi da zamaskira, pa se raznim glupostima iživljava nad studentima. A sve samo zato da oni to ne bi primetili.
razno.628 meric,
Ima li neko OIL IMPERIUM a da stanuje u Beogradu?
razno.629 draganm,
*> Na republičko takmičenje nisu prošli, ali su dobili nagrade: *> u težoj: *> *> III nagrada: *>---------- *> 21.Milić Dragan IV gim. IV *> raz Jebiga, zamalo :((((((
razno.630 draganm,
*> 21. Milić Dragan IV gim. IV raz, *> 70 (draganm) Pa što 30 poena zbog jedne petlje ???????
razno.631 mbole,
> Ja sam samo rekao da je NAJBITNIJE da onaj koji predaje ima što > je moguće veće znanje. Samo ukoliko dvojica imaju približno > isto znanje, moguće je Pa upravo oko toga je i cela ova priča. Svaka čast onima koji su genijalci pa sve kapiraju od prve, bez obzira na to kako im je saopšteno. Na moju veliku žalost ja ne spadam u te, a čini mi se ni veliki procenat studenata (one koji su na fak. zbog provlačenja, uopšte ne uzimam u obzir, i oni su za ovu raspravu nebitni). Ja misim da je najbitnije da predavač ume da prenese znanje, koje je studentima neophodno. To što neko zna sve o nekoj temi, koja uopšte nije predviđena programom fakulteta, meni ne znači ništa. To je njegovo znanje, lepo je što ga ima, al studentima ne koristi. Sasvim je drugo pitanje koliko je to što je neophodno studentima, i o tome imamo veoma slično mišljenje. I ja mislim da je ovo sada malo, i to iz mnogih oblasti.
razno.632 mbole,
> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju da ga > prenese. Na osnovu pojedinih poznanstava, i td. za profesore tehn. fakulteta. izgleda da ovo ne važi. Tu se znanje krije, i to kako. Pričam o stručnim predmetima. Jer, ako svi budu znali one stvari koje zna on, mažnjavaće mu tezgice. Normalni su oni, al za sebe. Šteta što nema više entuzijasta kojima bi pristajala ova tvoja rečenica.
razno.633 vstan,
> REZULTATI gradskog takmicenja BEOGRADA iz oblasti oblasti programiranja > odrzanog 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji................ Dobro zar je moralo u cetri-pet konferencija ?
razno.634 milan,
Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara nabilo između 90 i 100 poena? Pl poz M
razno.635 aswanwick,
Naravno osim FICUS-a i PAKI-ja, pohvale zaslužuju i IVAN.S sa Sezama, kao i naš dragi autor SUPIja, SSOKORAC koji su takođe prošli na republičko takmičenje. Mislim da tu ima još Sezamovaca, ali nisam siguran po pseudonima da su to stvarno oni. U svakom slučaju: svaka čast majstori! Pozdrav svima od Ace!
razno.636 aswanwick,
>> REZULTATI gradskog takmicenja BEOGRADA iz oblasti oblasti programi >> odrzanog 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji................ > > Dobro zar je moralo u cetri-pet konferencija ? Da, moralo je. To je jedini način da budemo sigurni da će se poruka pročitati. Zbog velike količine poruka na Sezamu, ja ne stižem da pratim ni čitave konferencije, već samo neke teme. Upravo zbog toga je tako urađeno. Aca
razno.637 vladak,
> Samo neko ko je duboko iskompleksiran, može ozbiljnost > predmeta pre svega ostvarivati brojem strana udžbenika. > Predmet je ozbiljan, ako student iz njega Potpuno se slažem, ali se sada postavlja pitanje koliko pravih udžbenika postoji na našem univerzitetu, a koliko pretstavlja spomen-ploče sujetnih profesora. > Tipično razmišljanje tzv. "STUDENTA-FOTOKOPIR MAŠINE". Eto FOTOKOPIR-PROFESORI rađaju FOTOKOPIR-STUDENTE, a to su oni profesori koji svoju knjigu prepisuju na tablu. Oni demonstriraju veeeeeliko znanje, iznose masu podataka uz nažalost veoma štura i suvoparna objašnjenja. Studenti ih uglavnom izbegavaju, a problem rešavaju pisanjem "puškica". > jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih > prepisuje?????? Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno???
razno.638 vladak,
> Pa baš i jeste stvar u tome da bi trebalo da nauče mnogo > više, i to iz svakog predmeta, ali obično ne nauče ništa > više od onog što su već znali, ako i nešto čak i ne > zaborave. Iz ovoga sledi da treba da im uruče diplomu mašinskog inženjera odmah posle MG. Zašto gubiti vreme na mašincu. Problem naših fakulteta i jeste ogromna količina izgubljenog vremena. Zato i imamo diplomce od 26 godina pa nadalje (mnogo više onih "nadalje"). > mislim na nekog zavrtača šrafova), tu se apsolutno svi > problemi rešavaju uz pomoć zdravog razuma i matematike. > Naravno mislim na tehničke i prirodne Sada se postavlja pitanje da li se zdrav razum stiče isključivo nagomilavanjem znanja iz matematike ili mu treba posvetiti posebnu pažnju. Govoriš sa pozicije tipičnog matematičara koji misli da su svi problemi u tehnici "čisti" kao u matematici. Nažalost u praksi se često javlja nešto između "zavrtanja šrafova" i rešavanja matematičkih problema, a tu se mnogi koji dobro rešavaju zadatke ne snalaze baš najbolje.
razno.639 vladak,
> Pa da malo karikiram, najbolji prenosioci "znanja", koje > ceo narod razume su bili Hitler, Staljin, JeBe,... Da ne > pominjem ove najnovije... Političare ne računam u prenosioce znanja već u ljude koji manipulišu živim bićima. Prenošenje znanja u politici ne daje rezultate što se i iz ovdašnje situacije može zaključiti. Zadržimo se na klasičnim oblicima obrazovanja u školi i fakultetu. > Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju > da ga prenese. Onda je pola profesora sa mog bivšeg fakulteta nenormalno. > E ako dvoje profesora imaju isto znanje, > dalje poredjenje po daru za prenošenje kao i ostalim > osobinama je moguće. Vidim da u svim porukama tvrdo zastupaš ovaj stav. Nisi naveo neke jače dokaze, ali kako ni ja ne mogu da navedem dokaze u korist svog stava samo ću ga ponoviti uz kraće obrazloženje. NAJVAčNIJI su talenat, obučenost i volja da bi ono što znaš preneo nekom drugom. Ono što ne znaš ne možeš ni preneti. Nećemo govoriti o prenošenju neznanja jer to nije isto. Ove tri vrednosti su prestale da budu na ceni sa pojavom komunističkog obrazovanja i na najboljem su putu da izumru. Za kraj bih voleo da mi objasniš kako se može utvrditi ko od dva čoveka sa visokim obrazovanjem ima "veće" znanje. Verovatno bi morali da rade neki test ili nešto slično. Šta ako su to dva čoveka koja, pretpostavimo, znaju više od svih ostalih? Ko onda da ih testira? Šta da rade? Da obaraju ruke? Ne verujem da postoje dva čoveka koji imaju "isto" znanje. Zašto bi utvrđivali ko zna više kada je dovoljno otići na predavanje nekog profesora i utvrditi kakav je predavač. Ja na primer mogu da dođem na tvoje predavanje i već po broju prisutnih studenata da zaključim kakav si profesor. Studenti imaju nepogrešiv osećaj koja im predavanja koriste, a koja ne, i tu ne pomažu nikakva ubeđivanja u stilu "to vam je jako potrebno".
razno.641 peca.st,
!-> Pa kakvi su ti to zadaci gde se !-> dvadesetak takmičara nabilo između 90 i !-> 100 poena? Stvarno, zadaci su "bozaični". Pa teži su bili na školskom! P e C a ??? vozio sam "stojadina". - 2 boda.
razno.642 ficus,
:) Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmicara nabilo :) izmedu 90 i 100 poena? Strasno jednostavni imas ih na sezamu ova konf. i ova tema neznam tacan broj poruke. Zato je kod nas bilo klanje na skolskom takmicenju. Tu je jako mali broj nas uradio 2. zadatak mada nije bio mnogo tezi (ako je uopste bio tezi) od zadatka na gradskom.
razno.643 mbole,
> Da, moralo je. To je jedini način da budemo sigurni da će se > poruka pročitati. Zbog velike količine poruka na Sezamu, ja ne > stižem da pratim ni čitave konferencije, već samo neke teme. > Upravo zbog toga je tako urađeno. Na uvodnom ekranu SEZAM-a je stajao info da se poruka nalazi u orka. Nemam ništa protiv programera, čakl naprotiv, naročito ovih mlađih, momci su u svakom slučaju zaslužili da im se ime pomene (i ne samo to). Al brate što je mnogo mnogo je. Prvo je bila najava od jedno tri ekrana u nekoliko konferencija. A onda i rezultati, približne dužine u još malo više. Ako postoji poruka koju je važno pročitati za to postoji info na ulasku na SEZAM. Znaš ima ljudi koji ne zovu iz BG. Njima tih desetak KB pošta naplaćuje.
razno.644 dcolak,
│ koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim │ dovoljno. Naravno ukoliko si natprosečan, (koliko se meni │ čini jesi), a ako i eventualno nisi, sat vremena dnevno ti │ i neće biti baš previše teško da učiš. WRROOONGG! Pri kraju polugođa se nakupi toliko lekcija da ti treba sat vremena samo da se sve pročitaju a kamoli još i da naučiš novu lekciju. I tako za hemiju, biologiju i francuski. SLEDGE DAMMIR!
razno.645 nikolas,
>> jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih >> prepisuje?????? > > Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno??? Predlažem, kao rešenje, da profesori ("profesori") objavljuju svoje knjige u formatu puškica... :)))))))
razno.646 nikolas,
>> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju >> da ga prenese. > > Onda je pola profesora sa mog bivšeg fakulteta nenormalno. Izvinjavam se, ali ovo ne sledi... (Što ne znači da zaključak nije tačan... :)))), samo je zaključivanje pogrešno... )
razno.647 jkratica,
Dakle pošto se u nekim stvarima slažemo, a u nekim ne, i sve smo lepo obrazložili, mislim da ne bi trebalo više da "gnjavimo" ostale sezamovce. Naravno, ako ipak neki od njih žele diskusiju na tu temu, možemo i da nastavimo, ali po broju ljudi koji se javljaju (uglavnom samo ti i ja) u vezi ovoga, mislim da je vreme da prekinemo, da ne bi "ugušili" ostale.
razno.648 jkratica,
>*> 21. Milić Dragan IV gim. IV raz, >*> 70 (draganm) > > Pa što 30 poena zbog jedne petlje ??????? Pa sad šta ćeš takav je bio kriterijum (kod mene). Svestan sam bio toga, pa smo na kraju nivelisali broj poena svih takmičara (onih boljih), i uskladili oduzimanje poena sa greškama. Po jedan poen je oduzet ljudima za sintaksnu grešku tipa tačka-zarez (;), i slično, a pet poena je oduzeto recimo za (izostavljanje & u scanf naredbi). Dakle ova tvoja greška je ipak dosta ozbiljnija. E sad da li su ostali koji su pregledali savesno obavili svoj posao (kontrolisali da baš 100% odgovara ono na papiru onom na ekranu) to već ne mogu da tvrdim. Dakle ako je neko od takmičara hteo da bude nepošten, imao pameti, i priliku da to uradi, mogao je da "falšira". I zadaci su bili dosta laki, a i nisu bili pogodni za pravljenje rang-liste, zbog toga što je neko ili uradio kompletan zadatak, ili nije praktično ništa. Ali ja tu nisam kriv, pošto nijedan zadatak nije bio "moj". Ako smatraš da si oštećen, žali se predsedniku komisije Zoranu Ognjanoviću, pa ako on smatra da si u pravu, ja nemam ništa protiv. Ali ako su zadaci laki, jako je teško napraviti nivelaciju, i skoro svaka greška takmičara je fatalna, jer postoji jako puno ostalih koji su uradili bez ikakve greške. Što se tiče mog kriterijuma ocenjivanja, ja sam nešto stroži od ostalih. Nije ni čudo što na ovom takmičenju baš i nisam imao mnogo posla. Ja vičem "Ko je završio, ko je završio...", a niko se ne javlja. Posle minut vidim da se na tiho pitanje nekoliko drugih članova komisije, javlja njih bar 5-6. Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće imati nikakve šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak skoro sigurno moj, a to znači ..... Ne, ne ako mislite da je pretežak, nije, ali nije ni ovoliko lak. Dakle nikako se neće desiti da 20 ljudi ima od 90-100 poena.
razno.649 jkratica,
> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara nabilo > između 90 i 100 poena? Pa to se desilo baš zato što nijedan od zadataka nije bio "moj". Kada ostali iz komisije prihvate neki moj zadatak, nikada se ne može desiti tako nešto. Doduše ako preteram (a to se na žalost desilo prošle godine na republičkom, pa sam na republičkom zadao zadatak koji sam trebao da predložim za Olimpijadu. E sad, nisam baš mislio da je toliko težak. Kada sam shvatio koliko je stvarno težak, bilo je kasno.), onda se dešava suprotan efekat. Ali ovog puta, zadatak će biti prave težine (ni prelak, ni pretežak). Niti će biti onog tipa, koji takmičari očekuju.
razno.650 korvin,
­­>> Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno??? Kolega je položio Fiziku (na PMF-u) tako što je fotokopirao knjigu umanjeno. Ja sam bio praktičniji i koritio SHARP-ov kompjuter koji sam pozajmio od kolege sa mašinca kome isti služi za e-puškice. P.S. Snalaze se deca, šta ćete ? ;)
razno.651 aswanwick,
> Na uvodnom ekranu SEZAM-a je stajao info da se poruka nalazi u >orka. Nemam ništa protiv programera, čakl naprotiv, naročito ovih >mlađih, momci Ja sam PRVO poslao poruke u konferencije, a tek zatim kontaktirao sa Dejanom R i zamolio ga da ubaci to u info. Ja nisam mogao biti siguran da će to uraditi, tako da mislim da nisam pogrešio. Poruke su ubačene u ORKU (zato što se bavi tom tematikom), NOVOSTI (zato što je novost) EXTRA/mg, zato što se tiče matematičke gimnazije, i ceo dan posle takmičenja, nije bio napisan INFO, tako da sam pretpostavljao da će takmičari iz MG prvo pogledati EXTRA/mg), i u konferencije CET i IMTEL. zato što su te firme sponozri takmičenja i imaju pravo da saznaju da je takmičenje uspešno završeno i da su nagrade podeljno). Zato se najlepše izvinjavam što sam te namučio da oraš da pročitaš pet istih konferencija. Ali da sam znao da ti pratiš sve konferencije Sezama, onda bih to verovatno poslao samo u jednu. Naravno, zanemarićemda takmičari treba da sanzju koja su mesta osvojili. Naravno, to što oni plaćaju pretplatu na Sezam i imaju na to prava, isto ćemo zanemariti. P.S Sezam prilikom čitanja poruke omogućuje da se pritisne taster S, sa kojim se prelazi na čitanje sledeće poruke. Puno pozdrava od Ace P.S.S (Inače poruke sam sam salo u NOVOSTI, EXTRA/mg i ORKA/razno, jer mi ih je upravo DejanR preporučio kao najposećenija mesta)
razno.652 vukota,
2. zadatak je bio mnogo laksi :)))))))))) jedino je trebalo malo mucnuti glavom ;))))))))))
razno.653 vukota,
Slazem se ja sa tobom , ali nemoj bre na republickom da das zadatak koji ti ne mozes da resis i ukucas za 2.5h (nadam se da ne kucas brzo :))) A sto si ti pricao da ce se zadci raditi na racunarima, jel to znaci da se nece pisati na papiru ???????
razno.654 kenza,
(;> Ako smatras da si ostecen, zali se predsedniku komisije Zoranu (;> Ognjanovicu, pa ako on smatra da si u pravu, ja nemam nista protiv. Bolje nemoj da se zalis,skinuce ti i ono sto si dobio :). p.s. Inace,Zoran Ognjanovic najvise mrzi 'nepotrebne' petlje ;)))))))))
razno.655 ssokorac,
─┼┤ Stvarno, zadaci su "bozaični". ─┼┤ Pa teži su bili na školskom! Prvi i nije, ali drugi na školskom je bio dosta teži od ova dva. ─┼┤ ??? vozio sam "stojadina". - 2 boda. Ja sam navijao za reprezentaciju SFRJ, još -2 :).
razno.656 dejanr,
>> P.S.S (Inače poruke sam sam salo u NOVOSTI, EXTRA/mg i ORKA/razno, jer mi >> ih je upravo DejanR preporučio kao najposećenija mesta) čiva istina, samo što je između njihovih imena stajalo OR a ne na AND :)
razno.657 drmarke,
> vreme (dobro programiranje u MG je jedini izuzetak koji > samo potvrdjuje pravilo), već je i poprilično smanjeno (na > žalost). Nemoj da veličaš samo MG ima i drugih gimnazija koje su se popravile iz programiranja od našeg vremena. ;) Pozdrav DrMarke
razno.658 drmarke,
> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara > nabilo između 90 i 100 poena? Pa nije Jozef Kratica davao zadatke. ;)
razno.659 drmarke,
> posebnu pažnju. Govoriš sa pozicije tipičnog matematičara > koji misli da su svi problemi u tehnici "čisti" kao u > matematici. Nažalost u praksi se često javlja nešto između > "zavrtanja šrafova" i rešavanja matematičkih problema, a > tu se mnogi koji dobro rešavaju zadatke ne snalaze baš > najbolje. Možda što sam i ja matematičar, ali mislim da je matematika nauka koja kao osnovu ima razvoj logičnosti i analitičnosti. Nisu džabe glavni matematički predmeti nazvani Analiza I,II,III,IV,.... Ono što matematika razvija zapravo je lucidnost u rešavanju određenih problema koju tehničari i pored dobre volje zapravo slabo da imaju. Naravno čast izuzetcima. Matematičarima je mnogo lakše oni se ne opterećuju pitanjima tipa "rašta to i čemu" i "kako to napraviti". Oni su tu da bljunu ideju, daju neku teoretsku osnovu, a tehničari nek se češu kako to da izvedu. Naravno da ne želim da izazovem raspravu ko je vredniji, matematičari ili tehničari. Potrebni su svi ali naravno ne treba mešati poslove jednog i drugog Pozdrav DrMarke
razno.660 drmarke,
> NAJVAčNIJI su talenat, obučenost i volja da bi ono što > znaš preneo nekom drugom. Ono što ne znaš ne možeš ni > preneti. Pre svega potrebno je znanje koje se ima preneti, pa tek potom sve ovo što si naveo. Potpuno se slažem da ima gomila profesora koji ono što znaju ne umeju da prenesu. Tu je najveći problem u različitom predznanju koje slušaoci imaju. Svi profesori polaze od pretpostavke da slušaoci imaju neko srednje znanje, pa onaj ko ima osećaj da proceni koliko je to taj ima i talenta za predavanja. Ako se ovaj prag znaja jako povisi onda profana niko ne razume, a ako se suviše spusti onda je svima dosadno. U svakom slučaju Talenat kod profesora je da se zadržava na suštini, jer kad neko suštinu dobro objasni, sve okolo se lakše kapira. Pozdrav DrMarke
razno.661 peca.st,
!-> Prvi i nije, ali drugi na školskom je bio !-> dosta teži od ova dva. Pa dobro, i mislio sam na drugi, a prvi sa školskog je bio za 10 minuta gotov... A ni drugi nije bio tolko težak, samo je trebalo malo provaliti... Šta ćeš, mene mrzelo da čekam... P e C a P.S. žuo sam da se na gradsko moglo otići i ako nisi bio na školskom??? ??? vozio sam "stojadina" - 2 boda.
razno.662 dejanr,
>> Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće imati nikakve >> šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak skoro sigurno moj, a to >> znači ..... Jaoooooj novi Amer Bešlagić :( PS Za one koji nisu čuli za dotičnog, radi se o jednom od naših (naših u smislu "bivših naših" ;) najuspešnijih takmičara na matematičkim Olimpijadama srednjoškolaca. Bio je valjda 3-4-5 godina stariji od mene, tako da je došao u komisiju za Savezna takmičenja baš negde 1981 kada sam se ja konačno "dokopao" jednog od dotičnih ;). E, tad su zavalili takve zadatke da bi, kad bih ih našao i kad me ne bi mrzelo da ih prekucavam, čitav Sezam (uz puno respektovanje činjenice da ovde imamo dekana Matematičkog fakulteta :) po prilici stvari bio pred njima nemoćan. To je valjda bilo jedino takmičenje u istoriji kada je druga nagrada deljena sa recimo 16 poena a treća sa 14 (od 100 mogućih). Ja sam imao oko 10 pa mi odadoše samo "priznanje na učešću" :( E da, prvu nagradu je dobila NTomic sa Sezama (doduše, tada se drugačije prezivala) sa jedno 90 poena. Ako neko ima neki kontakt sa Amerom, neka ga pozdravi, nadam se da je na vreme napustio Sarajevo.
razno.663 milan,
>> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara >> nabilo između 90 i 100 poena? > > Pa nije Jozef Kratica davao zadatke. ;) Dobro, dobro de. ;) Već je zakukao što mu ne uvažavaju zadatke. Među nama rečeno, al' nemoj da mu kažeš, ja sam mislio da on daje sve zadatke na svim takmičenjima, a da ostali likove u komisijama naprosto izmišlja. ;) Zato sam mu i prigovorio - čak mi je i onaj Alexander Swanwick (ili već tako neko saksonsko prezime) delovao kao neki borhesovski lik, koji Kratica koristi kada zabrlja sa zadacima, bilo da mu ispadnu suviše laki ili da mu ispadnu suviše teški. ;))) Nego, šalu na stranu, ono što je tu ozbiljniji problem, je preteran uspeh MG. Da se tiče nekog matematičkog takmičenja, onda u redu, očekivano je da su tamo i najtalentovanija deca i najbolji profesori pa iuslovi. Međutim programiranje bi moralo da bude razvijeno u mnogo više škola jer je ipak praktičnija i šira delatnost od matematike. Profesori računarstva, bar oni koji ste na SEZAM-u, zabrinite se! ;) Pl poz M
razno.664 jkratica,
>> Samo neko ko je duboko iskompleksiran, može ozbiljnost >> predmeta pre svega ostvarivati brojem strana udžbenika. >> Predmet je ozbiljan, ako student iz njega > Potpuno se slažem, ali se sada postavlja pitanje koliko > pravih udžbenika postoji na našem univerzitetu, a koliko > pretstavlja spomen-ploče sujetnih profesora. Ja i nisam rekao da ih nema, ili ima malo, već samo šta bi trebalo da bude normalno. E sad što mi nismo "normalna" zemlja, ... >> jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih >> prepisuje?????? > Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno??? Bez komentara.
razno.665 jkratica,
>> Pa baš i jeste stvar u tome da bi trebalo da nauče mnogo >> više, i to iz svakog predmeta, ali obično ne nauče ništa >> više od onog što su već znali, ako i nešto čak i ne >> zaborave. > Iz ovoga sledi da treba da im uruče diplomu mašinskog inženjera > odmah posle MG. Zašto gubiti vreme na mašincu. Nisi me razumeo. Upravo suprotno, dakle podići nivo znanja, tako da svakom srednjoškolac (pa i iz MG) treba da se doooobro pomuči da ga završi. I da pri tome što više nauči (bez dooobrog učenja, nema ni dobrog znanja). Dakle cilj ne treba da bude godišnje 400-500 dobrih "zavrtača šrafova", već 5 - 10 budućih svetski poznatih imena, i još 50-tak odličnih inženjera, kojih se ne bi postidela nijedna zemlja na svetu. > Problem naših > fakulteta i jeste ogromna količina izgubljenog vremena. Zato i > imamo diplomce od 26 godina pa nadalje (mnogo više onih "nadalje"). Ja sam diplomirao sa 22, i to dva smera, na Matematičkom fakultetu. I nikad nisam kalkulisao i ganjao razne "uslove" i slične gluposti kojima se studenti obično zamajavaju, umesto da ozbiljno studiraju. >> mislim na nekog zavrtača šrafova), tu se apsolutno svi >> problemi rešavaju uz pomoć zdravog razuma i matematike. >> Naravno mislim na tehničke i prirodne > Sada se postavlja pitanje da li se zdrav razum stiče isključivo > nagomilavanjem znanja iz matematike ili mu treba posvetiti > posebnu pažnju. Što se tiče zdravog razuma, ne verujem da iko zna tačnu definiciju, a još manje tačan put kako se stiče i dalje proširuje. Znam samo da učenje (a ne kako ti posprdno reče "nagomilavanje" - mora da ti je neko stao na žulj) matematike ne samo da ne šteti zdravom razumu, već najverovatnije i dosta koristi. > Govoriš sa pozicije tipičnog matematičara koji > misli da su svi problemi u tehnici "čisti" kao u matematici. Svi ostali tzv. "problemi" su obično "zavrtanje šrafova", za šta je dobar i običan VKV radnik. > Nažalost u praksi se često javlja nešto između "zavrtanja šrafova" > i rešavanja matematičkih problema, a tu se mnogi koji dobro rešavaju > zadatke ne snalaze baš najbolje. Ja nikad i nisam tvrdio da sam dobar VKV radnik. Niti potcenjujem VKV radnike (ne bi bilo dobro ni kad bi svi bili naučnici, a niko VKV majstor), ali to ipak nije nauka.
razno.666 jkratica,
>> Pa da malo karikiram, najbolji prenosioci "znanja", koje >> ceo narod razume su bili Hitler, Staljin, JeBe,... Da ne >> pominjem ove najnovije... > Političare ne računam u prenosioce znanja već u ljude koji > manipulišu živim bićima. Prenošenje znanja u politici ne daje > rezultate što se i iz ovdašnje situacije može zaključiti. Pa ja i jesam rekao da karikiram. A političari jesu prenosioci "znanja" (ali nisu naučnici), ali obično najbanalnijih fraza, gluposti, neistina, ... . Prenošenje takvog "znanja" i te kako daje rezultate (naš žalostan primer). Dakle kao što ti reče manipulišu ljudima. >> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju >> da ga prenese. > Onda je pola profesora sa mog bivšeg fakulteta nenormalno. Pa izvodjenje nije baš ispravno. Što ne znači da zaključak i nije tačan. Uostalom ko je u ovoj zemlji uopšte normalan????
razno.667 jkratica,
>> E ako dvoje profesora imaju isto znanje, >> dalje poredjenje po daru za prenošenje kao i ostalim >> osobinama je moguće. > NAJVAčNIJI su talenat, obučenost i volja da bi ono što znaš > preneo nekom drugom. Talenat jeste možda bitan (jer bez imalo talenta, ma koliko učio niko ne može da bude naučnik), ali ne i presudno. Dakle to je samo preduslov. Uostalom koliko ima "propalih" talenata? Izuzetno mnogo. Što se tiče obučenosti, to je potpuno ludo. Pa nije nauka WORPERFECT ili WINWORD, pa da ljudima na lep način preneseš sve komande, a onda oni štancuju vrhunske naučne rezultate, po 3-4 dnevno!!!! Dakle upravo je predmet nauke da otkriva novo i nepoznato, i da ga objasni, a ne da na osnovu poznatih stvari kombinovanjem dobija opet poznate stvari. Dakle umesto "obučenosti" mislim da je najvažnije znanje i sposobnost savladjivanja novog znanja, a ako je sve to ispunjeno kao preduslov, najvažnija je genijalnost da se otkrije nešto novo. Jer fakultet ima manje prosvetnu ulogu, a više naučno-istraživačku. Dakle fakultet ipak nisu ni jaslice ni vrtić, ni osnovna ni srednja škola, već bi trebalo da bude eminentna naučno-istraživačka ustanova, koja izmedju ostalog, služi i za osposobljavanje budućih naučnika. E sad što u dosta slučajeva nije tako, to nije moja krivica. Mislim da su za to ipak najveći krivci komunci, i da su oni zbog svojih interesa toliko ponizili Univerzitet, da će trebati godine i godine da se oporavi. Doduše nije ni na svim fakultetima isto (nisu ni svi fakulteti bili komunjarama zanimljivi). Poslednje je u redu, i već sam rekao da svako normalan ima želju da prenese svoje znanje nekom drugom. > Ono što ne znaš ne možeš ni preneti. Upravo tako.
razno.668 jkratica,
> Ove tri vrednosti su prestale da budu na ceni sa pojavom > komunističkog obrazovanja i na najboljem su putu da izumru. Pa već sam rekao čijom zaslugom smo došli na ovo što je sada. A i da nisam potpuno je jasno. > Za kraj bih voleo da mi objasniš kako se može utvrditi ko od dva > čoveka sa visokim obrazovanjem ima "veće" znanje. Verovatno bi > morali da rade neki test ili nešto slično. Šta ako su to dva čoveka > koja, pretpostavimo, znaju više od svih ostalih? Ko onda da ih testira? > Šta da rade? Da obaraju ruke? Pa tačan način ne postoji, ali ako neko ima radove objavljivane po svim eminentnim naučnim biltenima u svetu, i citiran je u svakoj iole značajnoj knjizi, a drugi ne, potpuno je jasno ko je bolji. Doduše od kako je prekinuta (pogoršana) naučna saradnja sa svetom, nije baš jednostavno objaviti nešto čak iako je svetski vredno, pa to relativirizira i moju tvrdnju.
razno.669 jkratica,
> Ne verujem da postoje dva čoveka koji imaju "isto" znanje. Zašto bi > utvrđivali ko zna više kada je dovoljno otići na predavanje nekog > profesora i utvrditi kakav je predavač. Naravno > Ja na primer mogu da dođem > na tvoje predavanje Pa mi kaži kako držim vežbe. Ili još bolje pitaj me nešto, što ti nije jasno, (o bilo čemu u vezi matematike, pa i ne samo nje, a ne samo ono što trenutno radim) pa vidi da li ćeš dobiti jasan i precizan odgovor. Još mi se nije desilo od kako radim na Mašincu, da me je neki student nešto pitao, a mu ja nisam precizno i jasno odgovorio. Doduše slagao sam te. Jednom me je neki student pitao: "A kada će Sloba da sidje sa vlasti??". Tu naravno nisam znao odgovor (a verovatno i niko drugi ne zna odgovor osim možda SM). > i već po broju prisutnih studenata da zaključim > kakav si profesor. Studenti imaju nepogrešiv osećaj koja im predavanja > koriste, a koja ne, i tu ne pomažu nikakva ubeđivanja u stilu "to vam > je jako potrebno". Pa kada bi išao tom logikom mogao bi zaključiti da je Sociologija (i na Matematičkom i na Mašinskom fakultetu) najpopularniji predmet!!!????? I da su predavanja najbolja!!???? A studenti dolaze samo zato što su obavezni da prisustvuju. A na nekim drugim nisu.
razno.670 jkratica,
> !-> Pa kakvi su ti to zadaci gde se > !-> dvadesetak takmičara nabilo između 90 i > !-> 100 poena? > > Stvarno, zadaci su "bozaični". > Pa teži su bili na školskom! Pa rekoh već zašto su bili toliko laki.
razno.671 jkratica,
>│ koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim >│ dovoljno. Naravno ukoliko si natprosečan, (koliko se meni >│ čini jesi), a ako i eventualno nisi, sat vremena dnevno ti >│ i neće biti baš previše teško da učiš. > WRROOONGG! > Pri kraju polugođa se nakupi toliko lekcija > da ti treba sat vremena samo da se sve pročitaju > a kamoli još i da naučiš novu lekciju. I tako za > hemiju, biologiju i francuski. Pa ako si dobro pratio (ali to znači baš dobro, bez zezanja, zevanja,...), jedno čitanje ti je sasvim dovoljno. žak i previše. Rekao sam već da je jednom natprosečnom učeniku sasvim dovoljan i mali odmor od 5 minuta, da preleti po svim lekcijama, i nauči neke sitnice koje je eventualno zaboravio.
razno.672 pedjak,
> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara nabilo > između 90 i 100 poena? Laki :)
razno.673 nikolas,
>>> Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće >>> imati nikakve šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak >>> skoro sigurno moj, a to znači ..... > > Jaoooooj novi Amer Bešlagić :( Da te utešim: pošto poznajem Jozefa K. iz svojih mitoloških dana bavljenja matematikom, nije on taj tip... ;) Tada je, doduše, bio s druge strane barikade. ;)))) Uzgred, slična "klatno" dešavanja su prilično česta. Koliko se sećam, beše jednom ('82, '83?) njih valjda jedno 20-ak sa po 100 poena na republičkom takmičenju; na saveznom niko nije imao preko 40... Vremena se menjaju (?)... ;)))
razno.674 milan,
> Ako neko ima neki kontakt sa Amerom, neka ga pozdravi, nadam se da je > na vreme napustio Sarajevo. Odavno je u Americi. Pl poz M P.S. Nego, kako je ona dama (nezavisno od toga što je dama, da prekratim muke feministkinjama) imala 90 a prvi sledeći 16, a?
razno.675 isekulovic,
>>> pogotovo kada se radi o geografiji i istoriji (predmeti bez ikakve >>> logike, >> Sa ovim se nikako ne bih složio. Problem nastaje verovatno iz izuzetno Ja ne mogu pronaći nikakvu logiku u broju ovaca u Australiji ili godišnjoj proizvodnji kukuruza u Rumuniji ili ukupnoj dužini pruga u Jugoslaviji pre IIsv rata >> Pa ako baš i traži enormno veliki broj lekcija (recimo te u maju >> mesecu pita za ono što je radjeno u septembru), sasvim je dovoljno da Nije problem ako se traži osnovno i bitno iz lekcije ali ako su potrebnoi neki nebitni (kao gore navedeni) podaci onda je druga stvar. >> se malo podsetiš na malom odmoru od 5 minuta (moj lični primer). Dobro >> ajde, možda tebi treba malo više, pa zato uči na velikom odmoru (imaš >> ihahaj vremena, 15-20 minuta ti je i previše). Šta jel treba od 8 do 14h neprekidno da uči?!??!?!? >> To samo ti misliš! Kada bi malo bolje organizovao svoje vreme u školi >> i naterao sebe da zapamtiš sve ono što čuješ, naravno pri maksimalnoj >> koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim dovoljno. Kako održati maksimalnu koncetraciju 6 sati i to na veliki broj različitih tema od kojih te pola ne interesuju?!?!?
razno.676 isekulovic,
>> Zato sto gradski prevoz nije besplatan! Da je besplatan onda bi se svi Slažem se da nije besplatan, ali ako ga platim želim da ga koristim a ne da im platim kartu a da posle idem peške jer se gospodi štrajkuje. >> vozili dzabe. Dakle, da bi usao u gradski autobus ti moras da imas >> kartu! Sad ces ti reci: "Ali nas gradski prevoz je zivo s**nje, voze Ne moraš da imaš kartu da bi ušao u autobus, provereno ;) >> "uslovi" ne odgovaraju niko te ne sili da "ugovor" potpises, tj. >> postuje (cak ni Ustav, ma kakav on bio!), ne znaci da ti kao >> odgovoran, posten i mentalno zdrav gradjanin ovog drustva treba svim >> tim primitivcima da se pridruzis. Slazem se da, nazalost, prosecan Ne treba ni primitivcima da plaćam da me maltretiraju. Ako ne mogu na neki drugi našin da se pobunim protiv njih mogu bar ovako. >> PS. Da li si probao da se svercujes u TAXI-ju ;)))) Nisam :), ali mu ne bi platio kad bi usput pokupio još jedno 5-6 putnika i izbacio na pola Brankovog mosta. Ivan ps sorry što kasnim jedno 10 dana ali imao sam litl eksident (jer se nisam vozio gsb-om:) pa se nisam javljao.
razno.677 dcolak,
│ Pa ako si dobro pratio (ali to znači baš dobro, bez │ zezanja, zevanja,...), jedno čitanje ti je sasvim │ dovoljno. žak i previše. Rekao sam već da je jednom │ natprosečnom učeniku sasvim dovoljan i mali odmor od 5 │ minuta, da preleti po svim lekcijama, i nauči neke sitnice │ koje je eventualno zaboravio. Pozivam te da dođeš kod mene u IX gim. IV/1 na jedan čas programiranja ili numeričke. Da ne pominjem hemiju. Samo posle toga ćeš moći da izvedeš pravilan zaklučak. Da ne pominjem biologiju, jer ne koristimo knjigu, već nam profesorka diktira, pa probaj da učiš i pišeš što ti diktiraju. A i fizika je dobra. Prof toliko dobro objasni da se sve puši. Naravno, neko od učenika pita da mu se objasni. Posle toga smo svi mi još više zbunjeni. P.S. Ako želiš poslaću jednu lekciju iz biologije pa je pročitaj DVA puta, baš me zanima da li ćeš je znati posle toga. ;) SLEDGE DAMMIR!
razno.678 draganm,
*> će biti prave težine (ni prelak, ni pretežak). Niti će biti *> onog tipa, koji takmičari očekuju. Nadam se (iako ne idem na republicko takmicenje) posto su ovi zadatci sa takmicenja opisani i reseni u dosta knjiga (recimo programski jezik C kroz primere) naravno tu je 2. zadatak resen rekurzijom, ja sam pokusao da budem malo originalniji, ali sam zaboravio jednu petlju :((((((
razno.679 vpetrovic,
>> >> P.S. žuo sam da se na gradsko moglo otići i ako nisi bio na školskom??? >> Da, ako si bio prošle godine na republičkom.
razno.680 spantic,
> Nego, šalu na stranu, ono što je tu ozbiljniji problem, je > preteran uspeh MG. Da se tiče nekog matematičkog > takmičenja, onda u žuj, preteran! Pa u prvih 20 ima čak tri takmičara koji nisu iz MG :)
razno.681 ficus,
:) vukota, 02.03.Uto 21:02, 94 chr :) Odgovor na 14.642, ficus, 02.03.Uto 01:26 :) --------------------------------------------------------- :) 2. zadatak je bio mnogo laksi :)))))))))) Rekoh za skolsko. Inace jeste i tu bio lak 2. ali je puno njih koji ga nisu uradili. Inace nase skolsko je bilo teze od ovog.
razno.682 ficus,
:) Doduse ako preteram (a to se na zalost desilo prosle godine na republickom, :) pa sam na republickom zadao zadatak koji sam trebao da predlozim za :) Olimpijadu. E sad, nisam bas mislio da je toliko tezak. Kada sam shvatio :) koliko je stvarno tezak, bilo je kasno.), onda se desava suprotan efekat. :) Ali ovog puta, zadatak I ja se nadam da ovog puta.... :))))) Uzgred cuo sam zadatak i imam neku ideju voleo bi da dobijem test primere sa takmicenja ako je moguce.
razno.683 dejanr,
>> P.S. Nego, kako je ona dama (nezavisno od toga što je dama, da >> prekratim muke feministkinjama) imala 90 a prvi sledeći 16, a? Ne znam, moraćeš nju da pitaš :) Inače, bila je jedno 3-4 puta na Olimpijadi - jako je malo ljudi (ali ih ima!) koji su izuzetno nadareni za rešavanje zadataka na takmičenjima. Ja, na žalost, nisam nikada spadao u takve tako da mi je učešće na saveznim iz matematike i fizike bilo krajnji domet :( Nego, dobih danas 3 privatne poruke sa molbom da ipak negde nađem te čuvene zadatke. Pošto ne znam dal' ću uspeti, evo jednog jedinog koga se (nepotpuno) sećam. Valjda je to najlakši pošto sam ga uradio do "pola" (verovatno je bila "manja polovina" ;) i tu zaradio onih 10 poena. Elem, dat je trougao i prava koja ga seče (valjda u 2 tačke, nije u jednoj a ne znam kako bi u tri). Tim sečenjem se dobije jedan manji trougao i neki ostatak budi-Bog-s-nama oblika (romboid?). Zna se da je obim trougla jednak obimu romboida, a takođe je i površina trougla jednaka površini romboida. Treba dokazati da prava prolazi kroz... e sad, ne sećam se baš sigurno koju od značajnih tačaka trougla, il' bi ortocentar, il' težište, il' neki od centara upisanih/opisanih krugova. Ovako napamet, prisećam se da je površina trougla jednaka nešto kao obim puta poluprečnik upisanog kruga pa sve to puta dva ili podeljeno sa dva, dakle obzirom da se tu pojavljuju i obim i površina i upisani krug, mož' biti da treba dokazati da prava prolazi kroz centar upisanog kruga. Ja sam, koliko se sećam, uspeo da sračunam gde ta prava seče stranice trougla (dobije se kvadratna jednačina, dakle ima dva rešenja) ali nisam uspeo da tu "umuvam" dotični centar ili šta je već bilo.
razno.684 jkratica,
> Slazem se ja sa tobom , ali nemoj bre na republickom da das zadatak > koji ti ne mozes da resis i ukucas za 2.5h (nadam se da ne kucas brzo :))) Ako bude moj zadatak na koji mislim (a najverovatnije hoće), meni je trebalo oko 65-70 minuta da ga otkucam i debagiram. Pošto baš nisam neki svetski rekorder u brzom kucanju, odnosno bolje reći suprotno, mislim da je zadatak što se tiče toga OK. E sad da li će i koliko takmičara da se seti ideje, to ćemo da vidimo? Ja mislim da će se setiti bar 10-15 takmičara, a da će ga kompletno uraditi jedno 5-6. Pa videćemo da li je moja prognoza dobra. > A sto si ti pricao da ce se zadci raditi na racunarima, jel to znaci da > se nece pisati na papiru ??????? Odgovor je DA. Radi se isključivo na računaru i to najverovatnije 3, a možda 4 sata.
razno.685 jkratica,
>>> Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće imati nikakve >>> šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak skoro sigurno moj, a to >>> znači ..... > Jaoooooj novi Amer Bešlagić :( Pa ove godine biću umereniji, prošle godine sam preterao :( > zavalili takve zadatke da bi, kad bih ih našao i kad me ne bi mrzelo > da ih prekucavam, čitav Sezam (uz puno respektovanje činjenice da ovde > imamo dekana Matematičkog fakulteta :) po prilici stvari bio pred njima > nemoćan. To je valjda bilo jedino takmičenje u istoriji kada je druga Pa nisam baš toliko siguran. Ima na SEZAM-u baš dobrih matematičara. > sam imao oko 10 pa mi odadoše samo "priznanje na učešću" :( E da, prvu > nagradu je dobila NTomic sa Sezama (doduše, tada se drugačije prezivala) > sa jedno 90 poena. Gospođi Tomić (devojačko Ležajić) svaka čast (mada sam je znao samo iz vidjenja, jer je bila jedno 3 generacije ispred mene).
razno.686 jkratica,
>> vreme (dobro programiranje u MG je jedini izuzetak koji >> samo potvrdjuje pravilo), već je i poprilično smanjeno (na >> žalost). > Nemoj da veličaš samo MG ima i drugih gimnazija koje su > se popravile iz programiranja od našeg vremena. ;) > Pozdrav DrMarke Pa smisao i nije bilo veličanje, već ozbiljna kritika (blago rečeno) onog kretena (a zna se ko je to zamesio), koji je rešio da bukvalno ukine nastavu programiranja iz srednjih škola. Ono malo što se drži u prvom razredu, je bukvalno zanemarljivo. Jedini je izuzetak MG (valjda je Slobi bila tada izuzetno nezanimljiva, pa je MG ostavio na miru, a ne Miru na MG).
razno.687 jkratica,
>>> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara >>> nabilo između 90 i 100 poena? >> >> Pa nije Jozef Kratica davao zadatke. ;) > Dobro, dobro de. ;) Već je zakukao što mu ne uvažavaju zadatke. Ma ne kukam ja zbog zadataka, već mi je pomalo krivo što zadaci nisu bili dobri za precizno rangiranje takmičara. > Među nama rečeno, al' nemoj da mu kažeš, ja sam mislio da on daje > sve zadatke na svim takmičenjima, a da ostali likove u komisijama > naprosto izmišlja. ;) Pa ne baš, ali kako se stvari kreću u ovoj vukojebini, od koje je svako, pa i Bog digao svoje ruke ..... > Zato sam mu i prigovorio - čak mi je i onaj > Alexander Swanwick (ili već tako neko saksonsko prezime) delovao Ma nemam ja ništa protiv poredjenja, ali samo pazi pred kim pričaš. Ako te čuju (ne daj bože) Raša Protić ili Urošević, može mi se svašta desiti kad ih sretnem (doduše ne zbog sebe) :)))))) > kao neki borhesovski lik, koji Kratica koristi kada zabrlja sa > zadacima, bilo da mu ispadnu suviše laki ili da mu ispadnu suviše > teški. ;))) Pa suviše laki nisu nikad ispali, pre bih rekao ono drugo.... > Nego, šalu na stranu, ono što je tu ozbiljniji problem, je > preteran uspeh MG. Pa ako pogledamo planove i programe, djake pa i profesore, nije baš ni čudo. Samo molim prijatelja Dragana Markovića, da se opet ne uvredi, jer on jeste dobar (bolje reći odličan), ali u proseku sam na žalost u pravu .... > Da se tiče nekog matematičkog takmičenja, onda u > redu, očekivano je da su tamo i najtalentovanija deca i najbolji > profesori pa i uslovi. Pa ja baš i ne vidim neku razliku. > Međutim programiranje bi moralo da bude > razvijeno u mnogo više škola jer je ipak praktičnija i šira > delatnost od matematike. Profesori računarstva, bar oni koji ste na > SEZAM-u, zabrinite se! ;) Sasvim sigurno, naročito od kada se sprovodi ova tzv. "nova reforma školstva", a ima tome već 3 godine.
razno.688 jkratica,
Obaveštenje za sve koje interesuju takmičenja iz informatike: Ovogodišnja Olimpijada iz informatike će se održati u Argentini, od 13. - 27. oktobra 1993. godine u gradu Mendoza. Pokušaćemo da ih zamolimo da nam dozvole da učestvujemo, ali nisam baš siguran u konačan ishod. Baš trenutno sastavljamo takvo pismo. Poslaćemo im (Argentincima) ga faksom, ali imamo i njihovu EMAIL adresu, pa bi mogli i tako. Medjutim postoji problem sa slanjem EMAIL, a još mnogo veći kako da primimo njihov odgovor. Dakle ako neko ima iskustva u tome (slanju poruka preko BITNET-a, a prevashodno prijemu njihovog odgovora) bilo bi poželjno da mi ostavi poruku sa što detaljnijim obaveštenjem. Sledeće Olimpijade iz informatike održaće se 1994. Švedska, 1995. Holandija.
razno.689 jkratica,
Najgore u vezi Olimpijade je to što obično vlada zemlje domaćina i pošalje (ranijih godina, pre ove frke) poziv našoj vladi (kojoj vladi???, zar mi to uopšte imamo????), ali ovi naši #$#!% to obično bace u smeće kao nevažno, i uopšte ne pitaju nikog kompetentnog u vezi toga. Doduše što se tiče prošle godine, to skoro sigurno nije bio slučaj, ali samo zato što Nemci poziv nisu uopšte ni poslali, pa naši #$#!% nisu ni imali šta da bacaju u smeće. Jeste loše kada živiš u nekoj gg državi, ali je još gore kada živiš u državi koja uopšte nije ni medjunarodno priznata. Prosto ponekad pomislim da li mi uopšte postojimo????
razno.690 jkratica,
žak i ako nas Argentinci (daj Bože) pozovu, nisam siguran kako će se naći pare da ekipa uopšte otputuje čak u Argentinu. I to prvo do Buenos Airesa, a zatim još 980km zapadnije u Mendozu. Dakle jedno presedanje tamo i još toliko nazad. Doduše troškove boravka tamo snosi organizator, ali je to vrlo mala uteha, jer troškove puta snosi svaka zemlja za sebe. A i nisam siguran kakva je tamo klima. Jeste da (koliko sam video iz PC GLOBE-a) bi trebalo da je temperatura krajem oktobra (tamo je to proleće) negde od 10 do 22 stepena C. Ali to baš nije potpuno sigurno jer sam video podatke za Buenos Aires, a to je 980km dalje. A i u neposrednoj blizini Mendoze se nalaze ogromne planinčine, tako da je najviši vrh u Americi Akonkagva (nešto preko 7000m) nešto manje od 200km udaljen od Mendoze. Doduše ne verujem da je baš tako loše, čim ima preko 600 hiljada stanovnika (valjda nisu ludi da stanuju u nekoj vuko******), ali oni su možda navikli na to, a takmičari ipak nisu. Da ne pričam kakve sve formalnosti čekaju, čak i ako sve ovo prodju. Naravno sve to ukoliko ovde situacija ostane ovakva kakva jeste. A šta ako se na žalost ovde situacija drastično pogorša (kao što vidimo po svim realnim pokazateljima, sledi nam samo pogoršanje) ???
razno.691 jkratica,
Dakle ako neko ima pametan konkretan predlog u vezi toga šta da radimo, pa da Argentinci pozovu našu ekipu na Olimpijadu iz inforatike, neka kaže. Još bolje, ako neko ima mogućnosti pa da uradi nešto konkretno na tom planu. Sve sugestije su dobrodošle. Naravno džabe je sve, ako i pozovu našu ekipu, a nema para za putovanje. Jer škole čiji su učenici, sigurno neće skupiti toliko para, jer kada bi i imali tolike pare sigurno bi već kupili još 2-3 nova računara. A one nemaju ni za plate od 50-tak DEM. Dakle u tom slučaju morali bi da se nadju sponzori sa duboookim džepom, voljni da sponzorišu put. A takvih nisam siguran da baš ima. Odnosno i ako ih ima, nisam siguran da su voljni da budu sponzori takmičenja iz informatike. :((((