razno.1kale,
Sve što ne uspete da "udenete" u neku od prethodnih tema ostavite
u ovoj.
razno.2skoprivica,
Kako to půostoji orka.1, a nema orka conf. ?
i gde su sve one poruke iz orke...
Aje... CTEBO.
razno.3kale,
Pravo da ti kažem, ni ja ne umem da pristupim konferenciji Orka.
Sve mi se čini da ću po prvi put _iz_opravdanih_razloga_ propustiti da
napišem bilten. ;))
Pozdrav, Kale
razno.4wizard,
>>> Kako to půostoji orka.1, a nema orka conf. ?
>>> i gde su sve one poruke iz orke...
To se u terminologiji Sezama zove: "sitniji problemi". ;>
Pozdrav,
Nenad
razno.5darone,
>> Kako to půostoji orka.1, a nema orka conf. ?
>> i gde su sve one poruke iz orke...
Biće u sledećoj verziji softvera ;>
darone
razno.6ilazarevic,
Evo bisera AK-a, iz Polarotora 2.4.1992:
<radi se o prikazu Xerox Ventura Publishera 3.0, Andrija priča...>
....vidimo da ovaj program veoma podseća na Windowse. Ipak, Ventura 3.0
ne radi pod Windowsima, već pod OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM....
!!!!!!!!!!!! Njega treba streljati ;)
razno.7ztuke,
> Biće u sledećoj verziji softvera ;>
Biće kada bude! ;)))
ZT
razno.8ivans,
* ....vidimo da ovaj program veoma podseca na Windowse.
* Ipak, Ventura 3.0 ne radi pod Windowsima, vec pod
* OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM....
:))))))))))
Joj, kakve ljude pustaju na TV-u... Sad me ne zbunjuje i onaj rat u FORUM-u...
:))))))))))
P.S. No hard feelings! ;))
Pozdrav,
Ivans.
razno.9drpr,
Otvorena je treća jubilarna grupa mg pod originalnim imenom
mg3 ;))) Devojke i mladiće koji su išli ili koji idu u MG
nekadašnji Veljko Vlahović neka mi se jave na mail!
cope
PS
Naravno samo oni koji žele da učestvuju u razgovorima.....
razno.10ssokorac,
-=)> ne radi pod Windowsima, već pod OPERATIVNIM SISTEMOM
-=)> QEMM....
Njah. Nažalost, nije bilo tako. Gledao sam kod druga (koji ih inače
snima...;)))), rekao je ' operativni sistem GEM '... Mada bih voleo
da mi se učinilo...;)
Stasha
razno.11bole,
Moze li neko da mi preporuci neki program za animaciju koji po moguctvu radi na
SVGA(mislim ta grafika...)
ima li neko uputstvo za FANTAVISION ili neka dobra dusa da mi kaze kako se tamo
radi.
tj. konkretno pitanje. kako se KOPIRA slika iz slike 1 u sliku 2,3 ..?
razno.12bole,
Ima li neko da mi posalje THEDRAW
razno.13dragoslavr,
you > Ima li neko da mi posalje THEDRAW
Imaš na Evrounionu The Draw 5.00 najnoviju verziju...
Pozdrav, Dragoslav
razno.14sasa.m,
=> ne radi pod Windowsima, već pod OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM....
Nije reko QEMM nego GEM ,pojačaj malo TV.
ps I dalje stoji da ga treba steljati zbog svog prolupavanja :)
razno.15madamov,
Kole, jesi li pročitao moj odgovor u staroj ORKA? Da li da ga ponovim?
razno.16ssokorac,
-=)> tj. konkretno pitanje. kako se KOPIRA slika iz slike 1
-=)> u sliku 2,3 ..?
Koliko se sećam, samo predješ sa slike 1 na sliku 2 a sve ostane
iskopirano, zar ne?
Stasha
razno.17sasa.m,
=> Moze li neko da mi preporuci neki program za animaciju koji po moguctvu
=> radi na SVGA(mislim ta grafika...)
3D studio,animator,animator pro,...
=> ima li neko uputstvo za FANTAVISION ili neka dobra dusa da mi kaze kako se
=> tamo radi.
=> tj. konkretno pitanje. kako se KOPIRA slika iz slike 1 u sliku 2,3 ..?
Valjda izaberes clone opciju.
razno.18dnikolic,
>> ne radi pod Windowsima, vec pod OPERATIVNIM SISTEMOM QEMM....
Da nije rekao GEM? Zvuci slicno, a i logicnije je!
dn
razno.19ilazarevic,
█ Njah. Nažalost, nije bilo tako. Gledao sam kod druga (koji ih inače
█ snima...;)))), rekao je ' operativni sistem GEM '... Mada bih voleo
█ da mi se učinilo...;)
Eh, onda je moja greška. Učinilo mi se da je rekao QEMM pošto na GEM
nisam ni mislio....
PS. Kako GEM na PC-u? ;)
razno.20ztuke,
> Ima li neko da mi posalje THEDRAW
Imaš ga na EVROUNION-u i to verziju 5.00! Stvarno
je super - mislim i na program i na BBS i na sysop-a! ;))
ZT
razno.22ociric,
> Eh, onda je moja greška. Učinilo mi se da je rekao QEMM
> pošto na GEM nisam ni mislio....
>
> PS. Kako GEM na PC-u? ;)
??????????? A smeješ se drugom. ccccccc ;))
╔╗_
Pozdrav, ╚╝╠╗
razno.23ociric,
> 3D studio,animator,animator pro,...
Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga vidim) uz neki od
EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko uspeo?
╔╗_
Pozdrav, ╚╝╠╗
razno.24sasa.m,
Moze.
razno.25ilazarevic,
█ Nije reko QEMM nego GEM ,pojačaj malo TV.
Da, da, već sam napisao da nisam dobro čuo.... Izvinjotina još
jednom :)
razno.26kole,
>> Kole, jesi li pročitao moj odgovor u staroj ORKA? Da li da ga ponovim?
Hvala Ti, jesam.
Inače, za sve zainteresovane, našao sam na SIMTEL20, u dir-u POSTSCRIPT
arhivu GS23A.ZIP, koja bi trebalo da to radi (view ps), ali ima nekoliko
problema. Prvi je što je dugačko 600k (kako se izboriti sa tim i na UBBG ?),
a drugi je što Trickle neće da ga pošalje, već ga treba tražiti direktno sa
nekog drugog "mesta". Potrudiću se da ga skinem, makar ga uzimao poštom
u 35 komada :))).
Pozdrav,
Kole
razno.27icke,
Citat> Ima li neko da mi posalje THEDRAW
Bolje idi na 5.0 ako si u mogutjnosti. A ako nisi, verziju 3.30 mogu da ti
dobacim any time (ima 49 Kb zip-a).
pozdrav od Ivan-a
razno.28bulaja,
│Imas na Evrounionu The Draw 5.00 najnoviju verziju...
└───
Kad pre? Ja imam verziju 4.50 od 16.03.92 tj. staru svega tri nedelje.
Bice stavljena u direktorijum za koji dan.
razno.29ssokorac,
ž¸Ć Kad pre? Ja imam verziju 4.50 od 16.03.92 tj. staru
ž¸Ć svega tri nedelje.
Ih, pa to se pravi svake ndelje po jedna verzija...;))
Ma, stavrno, tamo piše verzija 5.00, ali možda je to ipak greška...?
razno.30madamov,
>> Inače, za sve zainteresovane, našao sam na SIMTEL20, u dir-u
>>POSTSCRIPT arhivu GS23A.ZIP, koja bi trebalo da to radi (view ps),
>>ali ima nekoliko problema.
Po imenu bih rekao da se radi o GhostScript-u, GNU verziji
PostScript interpretera. To nije baš pravi PostScript, detaljno
objašnjenje razlike između PostScript-a i njega ne znam, ali imam jak
oseúaj da je GhostScript podskup PostScript-a. Od ljudi na BITNET-u
koji su nešto pokušavali s njim na Atariju saznajem da to funkcioniše
odlično, mada veúina ostalih koristi TeX, a ne GhostScript. Nameravam
veú duže vreme da downloadujem GhostScript, ali zbog veličine arhive
nikako da počnem, imam vrlo malo slobodnog vremena. Direktorijum
gnu/ghostscript na najbolje organizovanom serveru za ST-a ima sigurno
više od 10Mb arhiva, trebalo bi mnogo vremena da se to skine i posle
počisti od nepotrebnih stvari. Da ne govorim što bi se posle neminovno
javio problem nepostojanja YU fontova koje bi trebalo napraviti, a to
traje ako se želi kvalitet i pitanje je da li postoji softver kojim bi
se to uradilo, a pošto sam ja razmažen jer koristim FontStudio na Mac-u
taj softver me sigurno ne bi zadovoljio, pa se vraúamo na početak. U
svakom slučaju, ako downloaduješ to, javi mi utiske.
razno.31ilazarevic,
█ Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga vidim) uz neki od
█ EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko uspeo?
I jedno i drugo ti neće raditi (99.9%) Ako uspeš, javi ;)
razno.32dragoslavr,
you > Ih, pa to se pravi svake ndelje po jedna verzija...;))
you > Ma, stavrno, tamo pise verzija 5.00, ali mozda je to
you > ipak greska...?
Nije gre{ka, ja ga skino i stvarno 5.00!...
Sad sam ga pogledao: datum ZIP file-a je od 29.09.91., file-ovi u njemu
su, naravno, stariji (10ak dana), a u WHATSNEW pi{e da je prethodna
verzija bila 4.01, i svuda pi{e da je ova verzija 5.0???
Pozdrav, Dragoslav
razno.33ociric,
> █ Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga
> vidim) uz neki od █ EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko
> uspeo?
>
> I jedno i drugo ti neće raditi (99.9%) Ako uspeš, javi ;)
Javljam: neće, 100% :((( (Odj*e me još na instalaciji, kaže: "Pa ti još
držiš mašinu u istoriji poznatu kao AT 286/16MHz, 4Mb RAMa?!" i prekine
install proceduru.
razno.34bulaja,
│Sad sam ga pogledao: datum ZIP file-a je od 29.09.91., file-ovi u njemu
│su, naravno, stariji (10ak dana), a u WHATSNEW pi{e da je prethodna
│verzija bila 4.01, i svuda pi{e da je ova verzija 5.0???
└───
Zaje*ali su vas ;). Ja imam verziju 4.50 i to je definitivno (joj sto
sam samouveren ;) poslednja verzija. Evo jednog izvoda iz dokumentacije:
│Version numbers 4.10 through 4.40 skipped because unauthorized
│(illegal) modification of TheDraw v4.00 by an individual.
└───
Tako da je vrlo moguce da je to slucaj i sa tom tzv. verzijom 5.0.
Sacekajte koji dan (cim se instalira novi disk) i bice TDRAW 4.5 u
\ibmpc\editor.
razno.35prvul,
> PS. Kako GEM na PC-u? ;)
Kako? Pogledaj venturu pod dosom, ona sa sobom nosa okolo ceo gem...
Prvul
razno.36ivans,
* Kako? Pogledaj venturu pod dosom, ona sa sobom nosa okolo
* ceo gem...
Uzgred, postoji i "cist" GEM za PC... "Ko ne vjeruje - neka provjeri!" (sta,
jos niste uclanjeni u MG3? ;) u "Racunarima 26", strane 57-60... Zanimljivo je
da se instalira pomocu programa GEMPREP, a Ventura pomocu VPPREP...
Pozdrav,
Ivans.
razno.37prvul,
ŮUzgred, postoji i "cist" GEM za PC...
Ů▄▄▄
Znam, sa jednim takvim sam nekada davno i radio... ali danas je onaj venturin
"privezak" najzastupljeniji primer.. ;)
Prvul.
razno.38djnsnd,
> Može li se 3D pokrenuti na 286 mašini (čisto da ga vidim)
> uz neki od EMULATORA 287 KOPROCESORA? Jel' neko uspeo?
Ako se dobro sećam može EM87 koji emulira 8087, ali obavlja posao.
DjnSnd
razno.39sasa.m,
Imam je GEM za PC - verzija 2.13
razno.40zkadic,
Konferencija ORKA se prepunila i postala konferencija ORKA.1, ali
stara jos uvek postoji. JOIN ORKA radi kao JOIN ORKA.1. Kako pristupiti
ORKA (zbog resign-a) ???
Hvala. Zoran
razno.41dejanr,
>> Kako pristupiti ORKA (zbog resign-a) ???
Za sada "na trikove": co join orka, co cdir pa zaustaviš ispis kad
uđe u ORKA. Biće dodat "pravi način" ovih dana.
razno.42zormi,
* Imam je GEM za PC - verzija 2.13
Ja imam GEM 3.0, ali odavno, mora da ima neki još noviji.
Ako neko nije video GEM za PC: zgodan je i estetski doteraniji
od Windows-a (izuzimam WIN 3.1 :), ali nema multitasking, DOS
prozore... itd.
Koristio sam ga pre 4-5 godina sa svojim starim Amstrad-om 1512
uz koga se dobijao kao standardni operativni sistem.
razno.43miha,
=> PS. Kako GEM na PC-u? ;)
GEM na PC-u je DR-ov proizvod. Inače i venture (do verzije ventura 4 win)
rade pod gem-om. DR je Digital Research. BTW, GEM mi se mnogo više sviđa od
windows-a (a i brži je)
miha
razno.44ssokorac,
¸¸│ Version numbers 4.10 through 4.40 skipped because
¸¸│ unauthorized (illegal) modification of TheDraw v4.00 by
¸¸│ an individual.
¸¸ Tako da je vrlo moguce da je to slucaj i sa tom tzv.
¸¸ verzijom 5.0.
To sam mogao i ja da napišem u documentation-u! ;))) Možda se tebe
zaje*ali sa verzijom 4.5....;)
razno.45madamov,
Videh i u mail-u koji si mi poslao, a i sada da imaš neodgovarajuúi
SET CODE. Dok ne uradiš SET CODE YUSCI mi ostali úemo u tvojim porukama
videti zagrade i ostale "čudne" znake umesto YU slova.
razno.46dragoslavr,
you > Videh i u mail-u koji si mi poslao, a i sada da imaš
you > neodgovarajuúi SET CODE. Dok ne uradiš SET CODE YUSCI
you > mi ostali úemo u tvojim porukama videti zagrade i
you > ostale "čudne" znake umesto YU slova.
HMMM, zar opet?!?!? :((( Zabaravio.... Biće ispravljeno...
Pozdrav, Dragoslav
P.S. Moram napomenuti da i ja u tvom odgovoru vidim nekakvo "u" sa kosom
crticom (valjda treba da bude "ć").... ;)
P.S.S Sada sam na Sezamu proverio i sve mi je bilo u redu. Vidi kod sebe...
razno.48max.headroom,
Ko čita Dilana Doga, neka mi se javi na mail, jer - otvorena je grupa
"Golkonda", a čiji sadržaj već pogađate :) Naravno, grupa je otvorena
odavno, a razlog zbog kojeg Ti nisi u njoj, meni naprosto nije jasan ;)
Sve vas puuuno voli i pozdravlja DYD ;>
razno.49skoprivica,
>-> Videh i u mail-u koji si mi poslao, a i sada da imas
>-> neodgovarajuúi SET CODE. Dok ne uradis SET CODE YUSCI mi ostali
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
>-> úemo u tvojim porukama
^^
Gledali ste film 'Vidi ko mi kaze' ? ;)
razno.50ilazarevic,
█ GEM na PC-u je DR-ov proizvod. Inače i venture (do verzije ventura 4
█ win) rade pod gem-om. DR je Digital Research. BTW, GEM mi se mnogo
█ više sviđa od
Da li se sa starim venturama gem odvojeno instalirao ili ga "vuku" za sobom?
Nisam radio nikad u venturi, pa pitam ovako, bezveze...
razno.51ssokorac,
:> Sve vas puuuno voli i pozdravlja DYD ;>
Ma, razmišljam da nabavim registraciju DYD 666, ali ne daju...;))
Stasha
razno.52sasa.m,
=-> Koristio sam ga pre 4-5 godina sa svojim starim Amstrad-om 1512
=-> uz koga se dobijao kao standardni operativni sistem.
Jeste,i da sam ga dobio uz prastari 1640.
razno.53prvul,
ŮDa li se sa starim venturama gem odvojeno instalirao ili ga "vuku" za sobom?
Ů▄▄
Za baš stare verzije ne znam, ali vezije 2.0 i 3.0 sadrže ceo GEM kernel
ulinkovan u svoj EXE fajl, što će reći "svoj GEM sa sobom nosim"...
Prvul
razno.54ztuke,
> P.S.S Sada sam na Sezamu proverio i sve mi je bilo u redu. Vidi kod
P.P.S. ! ;))
ZT
razno.55ilazarevic,
█ Za baš stare verzije ne znam, ali vezije 2.0 i 3.0 sadrže ceo GEM
█ kernel ulinkovan u svoj EXE fajl, što će reći "svoj GEM sa sobom
█ nosim"...
Da, i mislio sam na 2.0 i 3.0, one od ranije i ne računam ;)
razno.56bole,
On=Ć->> -> úemo u tvojim porukama
On=Ć-> ^^
On=Ć-> Gledali ste film 'Vidi ko mi kaze' ? ;)
:))))))))
ha!
Ja ne koristim nikakav code...
razno.57madamov,
Greška kod mene. Nisam odavno pisao odgovore off-line i za to
koristio editor, a u njemu sam sve vreme imao pogrešno podešen kodni
raspored, tj. umesto u sa kapom za ć sam imao namešteno u sa kosom crtom.
Sad sam to ispravio.
razno.58madamov,
Nisam gledao taj film, ali greška je ispravljena.
razno.59madamov,
>> Ako neko nije video GEM za PC: zgodan je i estetski doteraniji
>>od Windows-a (izuzimam WIN 3.1 :), ali nema multitasking, DOS
>>prozore... itd.
GEM ima multitasking. Svi grafički operativni sistemi koriste isti
princip i nijedan od njih nema pravi multitasking (osim XWindowsa).
Princip koji sam spomenuo je maskiranje određenih događaja i čekanje na
njih. U tom "čekanju" je dozvoljeno da druge aplikacije rade deo svog
posla. Aplikacije se pišu tako da na početku obave sve svoje potrebne
inicijalizacije i zatim uđu u petlju gde stalno pozivaju funkciju
operativnog sistema koja im prosleđuje događaje onog tipa za koje je
aplikacija zainteresovana. Ne znam kako to ide kod Windowsa, ali kod
GEM-a se preporučuje poziv te funkcije i sa maskiranim događajem za
vremenski period, čak i ako to aplikaciju ne zanima (tada se poziva sa
vrednošću od 0 milisekundi), baš iz razloga da aplikacija ne "koči"
mašinu više od onoga koliko je potrebno. Ako se nije dogodilo ništa na
aplikacija treba da odgovori, ona jednostavno prelazi opet na čekanje na
događaj. Dok do toga dođe, opslužene su i ostale aplikacije kojima je
takođe prenesen isti događaj i koji su one obradile na isti način.
Jednom sam video GEM na PC-u i nisam bio zadovoljan. GEM na Atariju
je mnogo lepši i funkcionalniji. I GEM i Windows su, može se reći, bleda
kopija Mac-ovog korisničkog interfejsa koji je prvi i postavio gornji
princip.
razno.60ociric,
> █ Za baš stare verzije ne znam, ali vezije 2.0 i 3.0
> sadrže ceo GEM █ kernel ulinkovan u svoj EXE fajl, što će
> reći "svoj GEM sa sobom █ nosim"...
>
> Da, i mislio sam na 2.0 i 3.0, one od ranije i ne računam ;)
Tako je otkad je Venture :). Gem je ustvari smešten u exe fajl
DRVRMRGR.EXE - u to (pra)staro vreme postojao je GEM designer (čini mi se da
se zvao FONTEDIT ili FEDIT) za venturine matirx i display fontove. Ali, bio
je GEM aplikacija i nije se mogao pokrenuti bez gema. Rešenje je glasilo:
drvrmrgr fedit ;))))))))))))))))
╔╗_
Pozdrav, ╚╝╠╗
razno.61dragoslavr,
you > ...raspored, tj. umesto u sa kapom za ć sam imao
you > namešteno u sa kosom crtom. Sad sam to ispravio.
Ma, nema frke, važno je da se mi razumemo... :))))
pozdrav, Dragoslav
razno.62prvul,
Ů GEM ima multitasking. Svi grafički operativni sistemi koriste isti
Ůprincip i nijedan od njih nema pravi multitasking (osim XWindowsa).
ŮPrincip koji sam spomenuo je maskiranje određenih događaja i čekanje na
Ůnjih. U tom "čekanju" je dozvoljeno da druge aplikacije rade deo svog
Ů▄▄▄
Pa nije baš... nema nikakve veze to da li je sistem grafički
orijentisan ili ne sa time kako je realizovan multitasking...
Prvul
razno.63madamov,
Tačno je da nema veze, ali kad kažeš da Windows ima multitasking onda i GEM
ima isti takav multitasking. A to nije pravi multitasking.
razno.64madamov,
razumemo se u potpunosti.
razno.65zormi,
* >> Ako neko nije video GEM za PC: zgodan je i estetski
* >> doteraniji od Windows-a (izuzimam WIN 3.1 :), ali nema
* >> multitasking, DOS prozore... itd.
*
* GEM ima multitasking.
Da za svoje programe. Mislio sam na više DOS programa.
razno.66prvul,
Ů Tačno je da nema veze, ali kad kažeš da Windows ima multitasking onda
Ůi GEM ima isti takav multitasking. A to nije pravi multitasking.
Ů▄▄▄
Koliko ja znam, WINDOWS 3.X (za one pre ne znam) sa WINDOWS aplikacijama
radi propisan multitasking, sa sve timeslicingom... a GEM (bar one
verzije koja sam ja video, atari i PC) to nemaju...
Prvul
razno.67ilazarevic,
Da li neko zna adresu i telefon neke autorske agencije u Beogradu?
razno.68dejanr,
>> Da li neko zna adresu i telefon neke autorske agencije u Beogradu?
Autorska agencija, Majke Jevrosime 38, tel. 325-997
razno.69madamov,
Isti takav ima i GEM. Fazon je upravo "maznut", da ne kažem od GEM-a, ali
od mac-ovog operativnog sistema. Moguće je da Windows ima i nešto više, ali je
taj fazon poznat već nekih 8-10 godina.
razno.70prvul,
Ů Isti takav ima i GEM. Fazon je upravo "maznut", da ne kažem od GEM-a, ali
Ůod mac-ovog operativnog sistema. Moguće je da Windows ima i nešto više, ali je
Ůtaj fazon poznat već nekih 8-10 godina.
Ů▄▄▄
Timeslicing? Pa taj "fazon" bi i tromesečna beba izmislila... ali ga GEM na
ATARI-ju NEMA ;) a WINDOWS ga IMA ;)
Inače, taj "fazon" je korišćen i na UNIX-u, VMS-u, CMS-u, MULTIX-u...
da ga nije i MULTIX maznuo od par decenija mlađeg GEM-a ?
Prvul
razno.71djnsnd,
Osniva se grupa koja ce se baviti
Turbo Vision-om Turbo Pascala 6.0
************
Pozivam sve zainteresovana da mi se jave.
Ima jos mesta.
DjnSnd
razno.72nkbog,
>>> Koliko ja znam, WINDOWS 3.X (za one pre ne znam) sa WINDOWS aplikacijama
>>> radi propisan multitasking, sa sve timeslicingom... a GEM (bar one
>>> verzije koja sam ja video, atari i PC) to nemaju...
>> Isti takav ima i GEM. Fazon je upravo "maznut", da ne kažem od GEM-a,
>> ali od mac-ovog operativnog sistema. Moguće je da Windows ima i nešto
>> više, ali je taj fazon poznat već nekih 8-10 godina.
Teško nama ako je mac prvi imao tajmslajsing - pa to je starije od
mnogih sezamovaca. Ono što su imali Dragulji i Prozori (do 3.0) je bio
kooperativni višeprocesni rad - jedan proces sam predaje drugom procesu
procesor (čak i danas je vrlo lako napraviti program u Prozorima koji
uzme celu mašinu, s tim da programi u DOS prozoru nastavljaju da rade).
Prozori posebno podržavaju 386, koja među mnogim lepim stvarima omogućava
kreiranje više virtuelnih 8086, što će reći u konkretnom slučaju više
DOSeva. Slično, 68K bi teško omogućila kulturan višeprocesni rad, otprilike
kao i 86-ica.
NB.
razno.73duki,
■>> Da li neko zna adresu i telefon neke autorske agencije u
■ Beogradu?
■ Autorska agencija, Majke Jevrosime 38, tel. 325-997
Ima i jedna "Autorska agencija" u Majke Jevrosime 33 :)))
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.74madamov,
Pošalji mi ime i sintaksu funkcije koja pod Windows-om na neki način
multitaskuje (Windows specific funkcija) i ja ću ti poverovati. Ostalo nema
veze sa timeslicing-om, sve je "maznuto" ne od GEM-a, nego još od prvog Mac-a
iz davne 1984. ili 1983. godine. Za uzvrat, ja ću ti poslati kompletan source
kratkih programa da ti ilustrujem kako to ide na Mac-u (a slično i za GEM). I
to samo za Windows aplikacije, ništa od onoga što se bazira na pozivu DOS
programa (jer ako oni multitaskuju, onda se redovno kače na neki interapt).
razno.75madamov,
Ovo je odgovor koji mi je trebalo odmah dati, a ne da dokučujem na šta se
misli. Doduše, možda sam bio pod jakim utiskom razgovora sa jednim Windows
freakom koji me je ubeđivao u ono što sam ja ovde pokušavao da opovrgnem
(očigledno ne zna mnogo o WIndowsima, za razliku od nekih ljudi ovde), a on me
je bukvalno ubeđivao da Windows ima multitasking, a GEM i Mac nemaju govoreći
upravo o onome što od početka već postoji i u GEM-u i kod Mac-a. I dalje sam
zainteresovan za primer.
razno.76prvul,
Ů Pošalji mi ime i sintaksu funkcije koja pod Windows-om na neki način
Ůmultitaskuje (Windows specific funkcija) i ja ću ti poverovati.
Ů▄▄▄
Pa to i jeste pravi multitasking baš zato što "poziva za multitasking"
nema. Ako multitaskuju dva programa, to znači da jedan radi neko kratko
vreme, zatim SAM OPERATIVNI SISTEM zaustavlja taj program i daje sledećem
da radi... i tako redom... efekat je taj da sve to izgleda kao da svi
istovremeno rade...
Prvul
P.S. Po tonu diskusije osećam da na dobro neće izaći, pa zato
ako hoćeš da vidiš kako to radi UNIX ili WINDOWS uzmi neku od
osnovnih knjiga o operativnim sistemima i pogledaj poglavlja
o SCHEDULER-ima...
razno.77ndragan,
Ovo bi bilo za HELP da nije reč o mikrotalasnom štednjaku - ovo je ipak
računarska konferencija.
Imam jedan banalan kvar: komad plastike koji pridržava plastično "nebo"
komore za zagrevanje je počeo da se ugljeniše, i blago da gori - pretpostavio
sam da se nakupilo kojekakvog kondenzata, pa sam celo današnje popodne
posvetio temeljnom čišćenju. Kad sam sve sklopio i vratio na mesto, ono opet
sve funkcioniše, i na onom mestu se opet zapalilo i smrdi ko đavo. Po svoj
prilici treba zameniti sve plastične delove koji su mestimično ugljenisani,
jer izgleda oni tako zapaljivo reaguju u EM polju.
Da bude smešnije, ništa formalno nije u kvaru - svi vidljivi delovi su
ispravni (nema čađi :), jedino u tom budžaku gori plastika čim ga uključim. A
lepo me služio 11 ipo godina - jedino smo mu jednom turili licnu umesto
internog osigurača, i to pre 9 godina.
Štednjak je Ei_Niš, u stvari Tošiba iz 1980; oznaka modela je sa stražnje
strane, neki ER ili DR nešto - ne sećam se. Izlazna snaga 620 ili 630 W,
potrošnja 1650 W, ima limeno kućište presvučeno imitacijom drveta. Ima li
neko ideju gde bi to plastično čudo moglo da se nabavi (pokrivač, tj "nebo" i
mali komad koji ga pridržava sa zadnje strane - taj u stvari gori).
HELP!
Bue_ NDragan
razno.78ndragan,
/ Inače, taj "fazon" je korišćen i na UNIX-u, VMS-u, CMS-u, MULTIX-u...
VMS ima nešto mnogo pametnije, što nije ni blizu seckanog vremena, nego
više liči na ide_maca_oko_tebe... ko je malo ušao u algoritam, zna o
čemu govorim. A za PC i Atari su sasvim dovoljni događaji/poruke.
Bue_ NDragan
razno.79lanik,
>> ali ga GEM naATARI-ju NEMA ;) a WINDOWS ga IMA ;)
Dodji kod mene da vidiš što ga nema... ;))
Trenutno čitam Sezam PAD iz file view-era (u jednom prozoru), pišem
ti odgovor u Tempusu (editor - u drugom prozoru) a STalker (u trećem
prozoru) mi okreće sezamov broj... Naravno, tu je i GEMini, kao desktop
aplikacija...
--> Keyboard? How Quaint!
razno.80madamov,
I to i dalje nije pravi multitasking.
razno.81madamov,
Onda je i sve ono što sam ti govorio o čekanju na event pravi multitasking.
Tu isto sam operativni sistem zaustavlja jedan i da je sledećem da radi. Sve je
isto, ali to multitasking nije. I imaš isti efekat. Malo si me zbunio kad reče
time slicing, ali to je u osnovi to. Nemam pri ruci nijednu knjigu za Windows,
ali bi mi bilo dosta da prelistam poglavlje o Windows-ovom event manageru (ne
znam kako nazvaše kod pendžera, tako se zove kod GEM-a, na Mac-u je Event
manager toolbox) i vrlo brzo bih ti našao ekvivalent GEM funkcije evnt_multi
ili Mac-ove GetNextEvent. To što oni kažu da je to navodno timeslicing ne znači
da je to multitasking. Za ton ne moraš da se bojiš, uglavnom odgovaram on-line
pa ti možda zbog toga tako izgleda. BTW, znam dobro kako to radi UNIX, ali
WIndows (a ni GEM) to tako ne rade. Zato ti ja sve vreme i govorim da to nije
pravi multitasking.
razno.82madamov,
I više nego dovoljno. Za pravu stvar je potreban neki SPARC station (ili
klon, sada ih ima prilično jeftinih, uslovno rečeno) ili barem NeXT. Ovog
zadnjeg, međutim, suviše usporava to što je Jobs pošto poto želeo da prvi
izbaci mašinu sa real PostScript displejom.
razno.83dragisha,
ű> pa ti mozda zbog toga tako izgleda. BTW, znam dobro kako
ű> to radi UNIX, ali WIndows (a ni GEM) to tako ne rade.
ű> Zato ti ja sve vreme i govorim da to nije pravi
ű> multitasking.
Windows ne lici na UNIX u standardnom modu, ali 386 enhanced (sjeti se,
dozvoljava izvrsavanje DOS programa) daje bas pravi multitasking.
Aplikacije pojma nemaju da multitaskuju (i to je jedna od osobina pravog
multitaskinga), dok kod GEMa i Windows specific aplikacija ITEKAKO znaju
(moraju da znaju) da nisu same.
ű> Onda je i sve ono sto sam ti govorio o cekanju na event
ű> pravi multitasking. Tu isto sam operativni sistem
?????????????????????
ű> zaustavlja jedan i da je sledecem da radi. Sve je
Nije tacno! Svaki event driven program zavrsi obradu dogadjaja, preda
kontrolu sistemu i ceka ponovo dogadjaj njemu namijenjen. OS ga NE
zaustavlja.
U multitaskingu OS ne ceka da mu program preda kontrolu kad 'on'
(program) misli da je shodno nego uzima kontrolu i predaje je dalje kad
'on' (OS) misli da treba.
dragisha
razno.84ndragan,
/ Inače, taj "fazon" je korišćen i na UNIX-u, VMS-u, CMS-u, MULTIX-u...
VMS ima nešto mnogo pametnije, što nije ni blizu seckanog vremena, nego
više liči na ide_maca_oko_tebe... ko je malo ušao u algoritam, zna o
čemu govorim. A za PC i Atari su sasvim dovoljni događaji/poruke.
Bue_ NDragan
razno.85madamov,
Ova poruka mi se ponovila, da nisi poslao jučerašnji exec ponovo?
razno.86madamov,
U pravu su, moraju da vode računa da nisu same i da postoji još neko pored
njih. Za fazon sa 386 enchanced nisam znao, mada ti je loš primer mogućnosti
poziva DOS aplikacija. Na Mac-u ekvivalent DOS aplikaciji ne postoji (osim kad
pokrenem PC emulator u jednom od prozora), ali na ST-u postoji i one se
izvršavaju u posebnom prozoru (kod MultiGEM-a doduše, to nije slučaj sa običnim
GEM-om koji se do sada ugrađivao u ST). Za drugi deo poruke si potpuno u pravu
i to je ono što sam ja sve vreme pokušavao da kažem, da to nije pravi
multitasking.
razno.87dragisha,
ű> njih. Za fazon sa 386 enchanced nisam znao, mada ti je
ű> los primer mogucnosti poziva DOS aplikacija. Na Mac-u
Taj primjer sam naveo zbog toga sto su DOS aplikacije "ocit primjer"
aplikacija koje nemaju pojma da jos neko s njima koristi masinu. Bolji
primjer je Ventura for Windows. Aplikacija koja nije u potpunosti event
driven i zbog toga zahtijeva pravi multitasking da bi mogla da se izvrsava.
Vjerovatno je inzinjerima bio problem "upristojiti" VP pa su izabrali
varijantu u kojoj su izmjene minimalne.
dragisha
razno.88madamov,
Isti je primer i sa TOS (Atari ekvivalent DOS-u) apliakcijama. Ni one ne
znaju da još neko s njima koristi mašinu.
razno.89bole,
AJDE CAO!
ODE JA U SELO
(Da me neko ne bi trazio preko mailA)
razno.90duki,
■ AJDE CAO!
■ ODE JA U SELO
Ajd' pa nek ti je sa srećom! :))
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.91kole,
Da li ima neko ko živi u BGD, a pretplaćen je PC Magazine. čeleo bih
da iskopiram par stranica...
Pozdrav,
Kole
razno.92djnsnd,
> Da li ima neko ko živi u BGD, a pretplaćen je PC Magazine.
> čeleo bih da iskopiram par stranica...
Ja.
razno.93jtitov,
Moraliste koji "ne vole" piratovani softver, molim da ne citaju poruku, jer
jos nisam sreo coveka koji nije "ukrao" komercijalni softver. A poznajem ljude
(racunardzije) od Dekana, profesora, pa do desetogodisnjih klinaca.
Pitanje glasi: Da li neko ima telefonske brojeve insotranih (Evropskih)
piratskih BBS-ova. Ako ima, i hoce da mi ih napise, bio bih mu zahvalan jer
imam
mogucnosti zvanja neograniceno.
Pozdrav, Jura.
razno.94dvidovic,
> Pitanje glasi: Da li neko ima telefonske brojeve
> insotranih (Evropskih) piratskih BBS-ova. Ako ima, i hoce
> da mi ih napise, bio bih mu zahvalan jer imam
> mogucnosti zvanja neograniceno.
Jos jedan interesent.
R:\>ma wr dvidovic
razno.95jtitov,
Da li se neko do sada sreo sa Bitstream fontom formata SPD. Navodno je to
nov format. O cemu se radi?
PS. Da li to znaci da ce sada poceti ponovno skupljanje umesto BCO, BEZ i
TDF fajlova SPD fajlova??? :((
razno.96jtitov,
Da li se neko do sada sreo sa programima za izradu porodicnog stabla?
Potrebno je jednom mom drugaru neuropsihijatru radi pracenja stanja
porodice kroz generacije. Video sam da takvi programi postoje na Tricklu,
ali tamo nemam pristup. Moze li neko da mi pomogne? Poslao bih mu i spisak
fajlova sa trikla koji "obradjuju" tu temu, odnosno ako neko vec ima takav
program kod sebe, zamolio bih ga da se cujemo, pa da ga pokupim. Nije bitno
da li je komercijalna verzija, jer je potrebno, u pravom smislu reci, za
demonstraciju "moci", a ne za piratovanje.
Pozdrav, Jura.
razno.97drpr,
-> porodice kroz generacije. Video sam da takvi
-> programi postoje na Tricklu, ali tamo nemam
-> pristup. Moze li neko da mi pomogne? Poslao bih
-> mu i spisak fajlova sa trikla koji "obradjuju"
-> tu temu, odnosno ako neko vec ima takav program
-> kod sebe, zamolio bih ga da se cujemo, pa da ga
-> pokupim. Nije bitno
Ima program se zove Bradrs Kiper ali je meni lično bio
komplikovan pa ga nisam koristio (elem nemam ni toliku
familiju) potraži od nekoga mislim da squsovac ili banex možda
imaju ako ih znaš itd..
cope
razno.98squsovac,
> Ima program se zove Bradrs Kiper ali je meni lično bio
> komplikovan pa ga nisam koristio (elem nemam ni toliku
> familiju) potraži od nekoga mislim da squsovac ili banex
> možda imaju ako ih znaš itd..
Imam ga negde, ali mi je beskoristan. Naime, ja kao i
svaki drugi "poreklom Crnogorac" (ono poreklom je važno, jer ne
nosim eleze trenerku, dva prsta debeo zlatni lanac, prsten i sl)
imam prilično veliko stablo koje program slabo kapira. Preporučujem,
Autocad i A0 ploter.
razno.99spantic,
> Da li se neko do sada sreo sa programima za izradu
> porodicnog stabla?
Ja sam probao jedan takav program, hvala Nikoli, ali nisam bio baš
oduševljen.
razno.100nboskovic,
*> Ja sam probao jedan takav program, hvala Nikoli, ali
*> nisam bio baš oduševljen.
Pa s obzirom da je pokupljen sa Tricklea...
(c) klap
nikola
razno.101montenegro,
> svaki drugi "poreklom Crnogorac" (ono poreklom je važno,
> jer ne nosim eleze trenerku, dva prsta debeo zlatni lanac,
> prsten i sl) ...
Bez uopštavanja, moliću lepo.
1. Nisam "poreklom Crnogorac" već od onih sveže uvezenih :)).
2. Uglavnom nosim farmerice + karirane košulje.
3. Lančić imadem, nije baš tako debeo, poklon od majke i
nosi se ispod T-shirta, da se ne vidi.
4. Nosim burmu. To valjda nije ono što si mislio...
Sit sitan sam dokazivanja ljudima po Beogradu da Crnogorci
nisu OBAVEZNO definisani prototipom koji si ti dao. Nadam se da
neću morati da i tebi ponavljam sličnu priču.
> imam prilično veliko stablo koje program
> slabo kapira. Preporučujem, Autocad i A0 ploter.
^^^^^^^^^
Mašala, kućiću i odžakoviću. Ja bih ipak probao dotični
program. Ako je SW ili PD i ako nije previše velik, budi
ljubazan i šalji.
razno.102montenegro,
> svaki drugi "poreklom Crnogorac" (ono poreklom je važno,
> jer ne nosim eleze trenerku, dva prsta debeo zlatni lanac,
> prsten i sl) ...
Bez uopštavanja, moliću lepo.
1. Nisam "poreklom Crnogorac" već od onih sveže uvezenih :)).
2. Uglavnom nosim farmerice + karirane košulje.
3. Lančić imadem, nije baš tako debeo, poklon od majke i
nosi se ispod T-shirta, da se ne vidi.
4. Nosim burmu. To valjda nije ono što si mislio...
Sit sitan sam dokazivanja ljudima po Beogradu da Crnogorci
nisu OBAVEZNO definisani prototipom koji si ti dao. Nadam se da
neću morati da i tebi ponavljam sličnu priču.
> imam prilično veliko stablo koje program
> slabo kapira. Preporučujem, Autocad i A0 ploter.
^^^^^^^^^
Mašala, kućiću i odžakoviću. Ja bih ipak probao dotični
program. Ako je SW ili PD i ako nije previše velik, budi
ljubazan i šalji.
razno.103madamov,
Dupli exec. Pazi ubuduće.
razno.104ndragan,
/ Da li se neko do sada sreo sa programima za izradu porodicnog stabla?
Koja koincidencija! Upravo sam juče razmišljao o tome. Imam neke slične
modele u nekim našim programima, i mislim da je najveći problem logička
kontrola podataka i kako odštampati stablo. Zovni me u firmu, ako hoćeš
da pravimo po željama nešto; ako misliš nešto demo pa na brzinu...
valjda će neko drugi naći.
Bue_ NDragan
razno.105bole,
CENTRALE ZEZAJU
VEc jedno 10-tak dana zovem sezam i on se javlja (zvoni) ali nikako da
uspostavim vezu,
i tako jednog dana kada sam se vratio iz skole sa svojim drugom (normalno cvece
je cvetalo, sunce sijalo, ali je kasnije pala i kisa), na pamet mi je pala
cigla (zezam se, pala mi je papuca) i dosetio sam se da dam MANUAL DIAL i zove
011 648 899 i gle cuda, dobih ja i sezam, onda sam doso u konf. orka i na piso
pricu....
CAO
Pisac (:)
Bolje
razno.106tesloni,
> CENTRALE ZEZAJU
Ma jok brate ....
Trebaš samo biti dovoljno uporan ....
( minimum 22 puta okreneš pa onda konačno dobiješ )
... :> Tesloni <:
razno.107bole,
oces!
evo sada je to ispravljeno!
razno.108bole,
Otkacili nas Austrijanci
Svi oni koji koriste UBBG ili tako neki cvor (citaj dejanr...)
znaju da su nas austrijanci (namerno malo a) otkacili, tako da nema vise sa
Trickla zmodem source, novi gsz, dsz i ostali programi koje odatle skidaju i
stavljaju na Sezam (namerno veliko S)
Toliko od mene!
razno.109dejanr,
>> Svi oni koji koriste UBBG ili tako neki cvor (citaj dejanr...)
>> znaju da su nas austrijanci (namerno malo a) otkacili...
O ovome se već danima diskutuje u konferenciji komunikacije.
razno.110imandic,
Tako je,ali nisam se usudio da pratim conf komunikacije pre nego sto
mi bole ne potvrdi da su nasustrijanci otkacili ;)
razno.111bdm.,
Da li ima neko uputstvo za SHARP-ov PC-1403?
BDM.
razno.112squsovac,
> Da li ima neko uputstvo za SHARP-ov PC-1403?
Ima.
razno.113madamov,
>>Da li ima neko uputstvo za SHARP-ov PC-1403?
Imam ja ono što sam dobio uz njega. Šta ti treba?
razno.114bdm.,
## Imam ja ono sto sam dobio uz njega. Sta ti treba?
Hvala. Nije za mene vec za druga pa moze da se cujem snjime i posle
par pitanja na mail?
BDM.
razno.115madamov,
Može, javi se. Napominjem da je uputstvo na engleskom jer sam Sharpića
kupio u Singapuru.
razno.116zormi,
Evo još jednog Spectrum Emulatora... Ima i Manic Miner-a.
razno.117ljubisha,
Da li na SEZAM-u postoji neko ko igra tzv. FRP igre ali ne na kompjuteru
nego sa "živim" ljudima, tzv. on-board igre. To su igre u kojima svaki
igrač predstavlja po jednog junaka a svi oni zajedno lutaju po nekoj
zemlji bestragiji radeći razne lepe i loše stvari. Neke od tih igara su:
DAS SCHWARZE AUGE (ili ti na srpskom CRNO OKO), ADVANCED DUNGEONS AND
DRAGONS, WAR IN THE MIDDLE EARTH i mnoge druge. Molio bih zainteresovane
da ostave poruku ili se jave na "mail ljubisha".
pozdrav STefan
razno.118wizard,
>> Evo još jednog Spectrum Emulatora... Ima i Manic Miner-a.
Reci nešto više. Jel bolji od onog JPP?
Ujedno bih zamolio one koje imaju neke programe za Spectrum-a koji idu u
JPP da ih, ako im nije teško (a ne bi trebalo, s obzirom na dužinu),
pošalju ili ovde ili meni na MAIL.
Barem nekoliko. :)
<<nenad<<
razno.119nkbog,
rep PC.OS:4.717
>> Autor ne garantuje pravilno izvrsavanje ovih programa, niti grantuje
>> tacnost i preciznost datih fontova, niti se smatra odgovornim za svu
>> direktnu ili posrednu stetu nastalu usled koriscenja ovih datoteka.
> Je li ovo greska, ili je autor programa (winyufon.zip, prikacen uz poruku
> PC.OS 4.714) ove redove planirano uvrstio u pogledaj.me fajl koji prati
> pomenuti program?
Ne, nije greska. Da, planirano su uvrsteni ovi redovi. Jednostavno,
slicna recenica uvek pise u mojim uputstvima. Ponekad, jedino, kod
programa koje prodajem stoji i ogranicena garancija koja obavezuje
autora (t.j. mene) da ukoliko program ne radi, ucini sve u svojim
mogucnostima da omoguci maksimalno korektan rad programa (pri cemu ovo
vazi samo odredjeno vreme, i samo ako kupac tako nesto trazi - to se
placa...). Uzmi na primer, da dodje do glitcha pri uvecanju PC brojaca
80x86 (to niko ne moze utvrditi, i malo je verovatno), usled toga
program skoci na krajnje bezvezno mesto u memoriji (koje moze biti i u
okviru mog programa) i da rezultuje karambolom. Sem toga, nesto slicno
pise i za DOS i za Windows. Kako ja mogu da garantujem da je moj program
korektan na necemu sto nije garantovano korektno???
Sto se drugog stava tice (koga ovde namerno ne citiram):
Prilicno je uobicajena pojava da autori PD programa u svojim programima
ili uputstvima ostavljaju neke svoje stavove (religijske, moralne ili
politicke).
Osim toga, ja moje programe uvek posvecujem nekome (obicno devojci ili
porodici). Fontovi su, kao sto pise, i posveceni nekome meni dragom. A
paket u celosti (znaci ne pojedini delovi) je posvecen necemu u sta ja
verujem. Ukoliko neko u to ne veruje, ne branim mu, a sigurno mu necu
braniti ni da koristi ovaj paket, cak, bicu srecan, ako i njima ovaj
paket bude odgovarao :-)
Osim toga, ne vidim razlog da neko ne koristi neki program zato
sto autor toga programa ima drugacije politicke stavove: to je kao:
"ne voziti folksvagen-bubu jer su ga projektovali nacisticki inzenjeri".
Inace, fontovi kod mene rade vec mesec dana po 3-5 sati dnevno bez
problema. I ne obaziru se na politicke stavove korisnika (ni ovo
garantujem - ako prolijete sampanjac po racunaru, ko zna...;-) ).
NB.
razno.120dsoskic,
> Osim toga, ne vidim razlog da neko ne koristi neki program
> zato sto autor toga programa ima drugacije politicke
> stavove: to je kao: "ne voziti folksvagen-bubu jer su ga
> projektovali nacisticki inzenjeri".
Ne samo fv-bubu, nego i BMW i Benz, a picu da pojedemo ili
da slušamo Pavarotija u obzir ne dolazi to su fašisti projektovali,
ni PC a ni Coca-Cola, znaš to su oni truli što nas mrze,
a bogami ni Levis(farmrke) a ni Reebok (patike) nam u ovi
esperimenat ne tribaju.
Sasvim si u pravu, s obzirom da je sad momentalno (nadam se
da neće još dugo, ni on a onda ni oni) ceo svet protiv nas
nama ništa drugo ne bi preostalo nego da kuckamo po Ei tastaturi
na Ei računaru (ako i struje bude bilo), da se vozimo GSP-om
(ako nafte ne bude bilo onda Trolebusom, uh zaboravih da on ide
na struju) jer love nemamo za čorbu (čak ni za riblju, tako
da nam ni jugo ni lada ni 101 u ovi esperimenat ne tribaju).
Opet će da budu u modi ruski kompjuter tzv. brojanice (ni struja
ne ..) a i za zdravlje je dobro ići peške. &"<8&$#..*!?/=+ŠĐĆž!
U stvari on sve to i radi za naše zdravlje........................
Pozdrav, Danko
p.s. ova poruka baš nikakve veze sa dotičnim programom......
al ima sa onom ne citiranom rečenicom
razno.121kzoran,
>> Sasvim si u pravu, s obzirom da je sad momentalno (nadam se
>> da neće još dugo, ni on a onda ni oni) ceo svet protiv nas
>> nama ništa drugo ne bi preostalo nego da kuckamo po Ei tastaturi
>> na Ei računaru (ako i struje bude bilo), da se vozimo GSP-om
>> (ako nafte ne bude bilo onda Trolebusom, uh zaboravih da on ide
>> na struju) jer love nemamo za čorbu (čak ni za riblju, tako
>> da nam ni jugo ni lada ni 101 u ovi esperimenat ne tribaju).
>> Opet će da budu u modi ruski kompjuter tzv. brojanice (ni struja
>> ne ..) a i za zdravlje je dobro ići peške. &"<8&$#..*!?/=+ŠĐĆž!
>> U stvari on sve to i radi za naše zdravlje........................
Namerno sam malo sačekao sa komentarom da vidim dokle ćete stići. I moram
priznati da ste daleko premašili sva moja očekivanja. Samo da vas
podsetim - u mojoj prvoj poruci kojom je ova diskusija započela rekao sam:
"Jedino što znam je da ovaj paket nisam smeo da startujem iz NAJMANJE DVA
RAZLOGA, od kojih jedan tematski ne spada u ovu konferenciju, a drugi je
valjda više nego očigledan."
Bez komentara!
Pozdrav,
Zoran.
razno.122dsoskic,
> Namerno sam malo sačekao sa komentarom da vidim dokle ćete stići. I moram
"""""""""""""""""""""
> priznati da ste daleko premašili sva moja očekivanja.
> Bez komentara! """"
"""""""""""""
???? Vaša ????
Pa i nema komentara, slažem se sa Vama u potpunosti.
""""
Pozdrav, Danko
p.s. ;)
razno.123kzoran,
Predlazem da se na Sezam-u uvede neka vrsta nagradne igre za najelokventniju,
najinteresantniju, najduhovitiju, i uopšte naj poruku u toku meseca. Dajem
odmah i predlog da to bude poruka iz ove konferencije pod brojem 14.122,
koju, za one koji su je propustili, prenosim u celini:
----------------------------------------------------------------------------
> Namerno sam malo sačekao sa komentarom da vidim dokle ćete stići. I moram
"""""""""""""""""""""
> priznati da ste daleko premašili sva moja očekivanja.
> Bez komentara! """"
"""""""""""""
???? Vaša ????
Pa i nema komentara, slažem se sa Vama u potpunosti.
""""
Pozdrav, Danko
p.s. ;)
----------------------------------------------------------------------------
Mislim da rečitost elokvencije i snagu argumenata ove poruke ne treba posebno
podvlačiti, a što se duhovitosti tiče, onaj široki osmeh na kraju me oborio
sa nogu.
Pozdrav,
Zoran.
razno.124todorp,
Ovo je odgovor na Vicevi 13.218
> :))))))))))))))) Ma gde to iscupa? Nije valjda da je pamtis.
> :)))))))))))))
Sredjivao orman pa naisao na staru pionirsku knizicu.Zablude iz detinjstva :))
Pozdrav od Todora.
razno.125dsoskic,
> Predlazem da se na Sezam-u uvede neka vrsta nagradne igre
Ne znam jel Vi to meni predlažete ili ostalima, ubuduće
koristite konferenciju SEZAM i temu PREDLOZI (umesto reply-a
na moj odgovor Vama koji sa Vašim novim predlogom baš i nema
puno veze). Tamo se predlaže da se nešto na sezamu uvede
ili ne.
Ako ste Vi u poruci našli nešto smešno, dobro, nek Vam bude.
Pozdrav, Danko
p.s. Vama ni nije bila upućena prva poruka,
Ne vidim razlog što se Vi uzbuđujete. A ukoliko već imate
vremena na pretek i različito mišljenje od moga, onda
lepo stavku po stavku, koja vam se ne čini ispravnom ili
je niste dobro razumeli, obrazložite i kažite Vaše mišljenje.
razno.126kzoran,
>> Ne vidim razlog što se Vi uzbuđujete.
Upravo tako. Sve je ovo bilo nepotrebno i Nama :) i Vama.
I zato - resign ORKA.1
Pozdrav,
Zoran.
razno.127dsoskic,
> I zato - resign ORKA.1
Nije valjda dotle došlo, :(
:( Pozdrav, Danko
razno.128djnsnd,
Da li neko ima neki program za merenje IQ faktora (test inteligencije)?
Djn
razno.129kuzma,
Bio je neki program za Windows-e zakacen uz poruku 4.373 u konferenciji
PC.OS:windows. Probao sam ga i nije los (na Engl.) mada nije nista
ekstra.
razno.130dsoskic,
> Da li neko ima neki program za merenje IQ faktora (test
> inteligencije)?
Ima, a ima i na fenix-u (ali za Win) i nije ništa specijalan.
Ako neko zna neki IQ TEST za Dos, nek javi
Pozdrav, Danko
razno.131imandic,
Ja :)))))) (imao pa obrisao)_
I nije za WINDOWS neko za DOS,ja skinuo sa FENIXA i radilo pod
DOS-om.
razno.132todorp,
Pogledaj mail.
Pozdrav od Todora.
razno.133dsoskic,
> Pogledaj mail.
Hvala,
Pozdrav, Danko
razno.134zormi,
Malo nostalgije za stare kompjuteraše:
Soft emulator "prvog kompletnog personalnog računara kojim možete
projektovati i nuklearnu centralu" - SINCLAIR ZX81!
Tu je i nekoliko programa.
xtndr064.ziprazno.135pele,
#} Tu je i nekoliko programa.
A jel ima igricu Manic Miner?
razno.137todorp,
> A jel ima igricu Manic Miner?
Za ZX81 tesko da je napisana ili sam ja u teskoj zabludi.
Pozdrav od Todora.
ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina.
razno.138badboy,
Imam stampac Star LC-10 COlour
Ima neko isti stampac?
Meni ne izvrsava sve komande iz knjizice:(((((
Cekam odgovor....(Mogu odg. i vlasnici crnobelog st.)
razno.139jtitov,
Da li je neko u direktnoj veze sa nasom firmom MZ Computers (mislim, da
li ima tamo prijatelje, drugare, poznanike, itd)? Naime, dobio sam od
njih ljubazno pismo oko ponude za ugradnju YU karaktera u Epson
stampace, a cini mi se da ih JA nisam prvi kontaktirao, pa tek da pitam
kako su saznali sta mi treba.
razno.140kuzma,
> ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina.
I meni :))))))
razno.141lucas,
++> ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina.
Kao i meni (kakva je samo grafika bila) :)
razno.142mladenp,
> ++> ps.Da se pohvalim zx81 mi je bila prva makina.
>
> Kao i meni (kakva je samo grafika bila) :)
A tek šah... To je bio jedini program kojeg sam
mogao da pobedim (najniži nivo, razume se :)
razno.143imandic,
Ja sam bez muke pobedjivao na 2 od 10(cinimi se?)
razno.144ndragan,
/ kako su saznali sta mi treba.
Neko sa sezama radi tamo?
razno.145jtitov,
> A tek sah... To je bio jedini program kojeg sam
> mogao da pobedim (najnizi nivo, razume se :)
Svaka cast na iskrenosti! (Inace na Sezamu su sve neki Karpovi, Kapablanke,
Fiseri). Koga god da pitas "jel' igras sah sa racunarom", odgovor je "ma
sta da se mucim, razbijem ga uvek". Malo sutra...
razno.146mladenp,
>> A tek sah... To je bio jedini program kojeg sam
>> mogao da pobedim (najnizi nivo, razume se :)
>
> Svaka cast na iskrenosti! (Inace na Sezamu su sve neki
> Karpovi, Kapablanke, Fiseri). Koga god da pitas "jel'
> igras sah sa racunarom", odgovor je "ma sta da se mucim,
> razbijem ga uvek". Malo sutra...
Ma razbio bih ja njega i na prvom nivou, ali kasno
sam primetio da vara (pomeri pešaka za dva polja
u jednom potezu). Još kasnije sam saznao za uzimanje
"an pasan". :))
razno.147pele,
#} Svaka cast na iskrenosti! (Inace na Sezamu su sve neki
#} Karpovi, Kapablanke, Fiseri). Koga god da pitas "jel'
#} igras sah sa racunarom", odgovor je "ma sta da se mucim,
#} razbijem ga uvek". Malo sutra...
Pa nego!I ja sam uspevao da rasturim i najjace sahovske programe.
Krenem da igram i kao crni i kao beli stim da og jedno 5-6 belih
piona napravim dame i pojedem crnome topove,lovce i damu pa ga
onda pustim da igra normalno.S tom forom sam ga uglavnom dobijao ;))
razno.148imandic,
Ja sam igrao CHESSMASTER 3000,tu sam maksimalnu vrednost(11)
protivnika,smanjivao za oko 7-8 i pobedjivao...
P.S Nisam igrao sam sa sobom...;>
razno.149jtitov,
> Krenem da igram i kao crni i kao beli stim da og jedno 5-6
> belih piona napravim dame i pojedem crnome topove,lovce i
> damu pa ga onda pustim da igra normalno.S tom forom sam ga
> uglavnom dobijao ;))
E, za ovo na kraju UGLAVNOM, svaka cast! :)))
razno.150jtitov,
Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj partiji preko Sezama?
razno.151ssokorac,
:> Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj partiji
:> preko Sezama?
Sto da ne?
razno.152cacxa,
> :> Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj
> partiji :> preko Sezama?
>
> Sto da ne?
Vidim i ja ;)
Otvorih grupu sah, zainteresovani ?
razno.153vvelisavljev,
> Vidim, poce prica i o sahu. Sta mislite o jednoj partiji preko Sezama?
Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo? Možda da
organizujemo neki turnir?
Viktor
razno.154jevta,
>> Otvorih grupu sah, zainteresovani ?
Yes!
razno.155jtitov,
> Otvorih grupu sah, zainteresovani ?
Naravski! Ala cemo da cepamo sah...
razno.156jtitov,
> Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo? Mozda
> da organizujemo neki turnir?
Da, turnir, ali preko Sezama. Kao dopisni sah. Znaci da se "uparimo" (bolje
bi bilo da se Oparimo), pa da odredimo ko je beli/crni, pa da saljemo poteze
u conf. Tako ce biti (mozda) zanimljivo i drugima, a ne da se zatvaramo po
grupama. Mislim da su te grupe u stvari veliki promasaj Sezama. Kome se ne
svidja neka prica po konferencijama neka stavi resign. Opet, ako se
zainteresuje za neku temu, moze vrlo lako da je "otvori" i nastavi
pracenje.
razno.157siki,
> u conf. Tako ce biti (mozda) zanimljivo i drugima, a ne da
> se zatvaramo po grupama. Mislim da su te grupe u stvari
> veliki promasaj Sezama. Kome se ne
Ja se sa ovim stavom slažem.
Siki :)#
razno.158ssokorac,
:> Otvorih grupu sah, zainteresovani ?
Pa, moze...
razno.159ssokorac,
:> Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo?
:> Mozda da organizujemo neki turnir?
Pa, mozemo u grupi, svako svakom salje poteze, igra svako svakim po
dve partije (u jednoj je beli u drugoj je crni), kao dopisni sah.
razno.160jtitov,
Moram da primetim jedan fenomen koji se javlja kod pojedinih Sezamovaca.
Kada treba maznuti neki novi program, tu su prvi; kada treba
prokomentarisati njegove karakteristike, nema ih nigde. Slucaj je sa
novim Corel Draw 3.0. Koliko znam, mnogo ih se polomilo da dodje do
njega, ali niko nije dao bar prve utiske. Sta je to sa vama ljudi???
Inace i ja sam maznuo isti. Nije instalaciona verzija, ali radi radnju.
Vrlo mocno izgleda. Juce sam uspeo samo da pokrenem glavnu aplikaciju
(coreldrw). Sve je savrseniji i savrseniji i doteraniji. Najzad ima i
help. I nove efekte (manipulacija sa slikom). Nisam stigao da pokrenem i
ostale aplikacije, jer je vec bilo 1:00 a sutra (danas) radim...
Sezam-voajeri, izvucite desnu ruku iz dzepa i otkucajte neki komentar o
novom softveru, koji se uprkos blokadi, probija do nas.
razno.161drpr,
-> Da, turnir, ali preko Sezama. Kao dopisni sah.
-> Znaci da se "uparimo" (bolje bi bilo da se
-> Oparimo), pa da odredimo ko je beli/crni, pa da
-> saljemo poteze u conf. Tako ce biti (mozda)
-> zanimljivo i drugima, a ne da se zatvaramo po
Evo ja se prijavljujem za šah i imam program kojim se paruju
igrači na turnirima !
cope
razno.162drpr,
Naravno mislim u grupu jer ako bi sve išlo u conf punili bi orka razno
porukama koje ne bi zanimale neke ljude zato je bolja grupa!
cope
razno.163vvelisavljev,
Evo ja se prijavljujem za turnir. Ajde da stavimo rok za
prijavljivanje, pa da napravimo listu i izvučemo parove. Na kom principu idu
šahovski turniri ? Jel igra svako sa svakim ?
razno.164cdragan,
> :> Ja sam za. Kako to da izvedemo a da bude zanimljivo?
> :> Mozda da organizujemo neki turnir?
Ja sam slab, skoro nikakav šahista, al mislim da bi bilo
bolje da uživo organizujete jedan mali brzopotezni turnir ili
tako nešto jer ovako može se desetiti da preterano revnosni
šahisti potraže malko pomoći od ChessMastera i ostalih srodnih
programa ;)
pozdrav _dragan_
P.S. Neću u grupu šah. :)
razno.165jtitov,
> Evo ja se prijavljujem za turnir. Ajde da stavimo rok za
> prijavljivanje, pa da napravimo listu i izvucemo parove.
> Na kom principu idu
Moderator grupe SAH neka odredi pravila, rok za prijavljivanje, ko sa kim
igra i da li poteze saljemo u grupu ili u conf. Moglo bi da se pocne od
ponedeljka...
razno.166jtitov,
> bolje da uzivo organizujete jedan mali brzopotezni turnir
Mislim da je to neizvodljivo. Saobracajne veze ocajne, poslovne obaveze tokom
dana, stanovanje van Bgd-a itd. Mozda jednog dana... Ja sam i dalje za
dopisni sah. Mislim da bi i ta aktivnost povecala rejting Sezamu. Da li
neko zna da se na nekom BBS-u igra sah? Zamisli naslov u novinama: Sah
preko elektronske poste; Mladi kompjuteristi Beograda prednjace u stednji
papira; Strani agenti razmenjuju sifre preko elektronske poste.
> ili tako nesto jer ovako moze se desetiti da preterano
> revnosni sahisti potraze malko pomoci od ChessMastera i
> ostalih srodnih programa ;)
Pa, prevaranata svuda ima. Verovatno i medju nama. A da bi CM3000 (ili neki
drugi) odigrao stvarno dobar potez, treba da "razmislja" bar ceo dan. Ko
zeli da mu racunar bude zauzet 24h da bi odigrao JEDAN potez i mozda na
kraju i izgubio partiju, pa neka mu je alal...
razno.167imandic,
>> Strani agenti razmenjuju sifre preko elektronske poste.
:))))))))))))
To bi bio zaista dobar naslov,jos samo da nam objave i imena.
razno.168ssokorac,
:> Pa, prevaranata svuda ima. Verovatno i medju nama. A da
:> bi CM3000 (ili neki drugi) odigrao stvarno dobar potez,
:> treba da "razmislja" bar ceo dan. Ko zeli da mu racunar
:> bude zauzet 24h da bi odigrao JEDAN potez i mozda na
Uze mi rec iz usta. :) Inace, po pravilima dopisnog saha dozvoljeno
je koristiti literaturu...:) Jos kad bi prodavali CM3000 kao
knjigu...;)
razno.170drpr,
I ja se prijavljujem za turnir i imam prg za parovanje ko na pravom turniru.
Što se tiče CM3000 sve je dozvoljeno u dopisnom šahu tako da i to
ipak ako obojica koriste CM može da dođe do remija znači ako ideš
na pobedu udri bez CM -a :)))
cope
razno.171miroslavn,
I ja se prijavljujem za šah.....
(ako još ima mesta u grupi......ja bih unutra....)
Miroslav
razno.172angel,
Slažem se. Ubacite i mene. Mogli bi da nastavimo diskusiju u
EXTRA.SPORT
Pozdrav!
ADejan
razno.173montenegro,
> Na kom principu idu šahovski turniri ? Jel igra svako sa
> svakim ?
Ponekada, ako broj igrača nije prevelik. Međutim, u
šahovskom svetu su veoma česti i turniri sa veoma velikim brojem
igrača. Tada se primenjuje popularni "Švajcarac". Da probam da
malo opišem (po sećanju) tu metodu određivanja parova.
Unapred se odredi koliko će se kola igrati (9 je lep broj).
Igrači izvuku svoje turnirske brojeve. Prvo kolo se igra tako da
su parovi: 1-2, 3-4 ... pri čemu bele imaju neparni turnirski
brojevi. U sledećim kolima se pravi tabela po plasmanu, igrači sa
istim brojem bodova se ređaju po turnirskim brojevima. Uparivanje
počinje od prvoplasiranog, od drugoplasiranog na dole, traži se
onaj koji još nije igrao sa njime. Bele figure dobija onaj koji
je sa istima igrao manje puta. Ako su obojica imali isti broj
puta bele, ide se unazad do prvog diskontinuiteta. Ako je i to
isto, bele dobija onaj koji je bolje plasiran. Dalje se ide
iterativno, primenjujući unapred opisan postupak. Na kraju se
može desiti da ostanu dva igrača koji su već igrali. Za razrešavanje
ove situacije koriste se različite metode, a najpopularnija je
ona koja se zove "Proširena Jugoslovenska varijanta":). Poslednji
spareni parovi se rasparuju, pa se iteracija sprovodi opet.
Toliko o metodi uparivanja. Interesantno je da Švajcarac zna
da često da mnogo igrača sa istim brojem poena. Tada se redosled
određuje po "Buholc"-u. Ideja: sabira se broj poena svih protivnika
koje ste pobedili na turniru, za protivnike sa kojima ste igrali
remi uzima se polovina njihovog broja poena.
Toliko, nadam se da sam dao neko objašnjenje. Interesantno je
da je čitav postupak ko stvoren za računar :). Unapred se izvinjavam
ako sam negde pogrešio, na šahovskim turnirima sam prestao da učestvujem
sa 16 godina (eh, te lepe godine ;).
Mada i ja volim šah, nisam siguran da će ova dopisna varijanta
uspeti. Da li ste svesni da će vam partija trajati stotinak dana
(u proseku, pretpostavimo 50-tak poteza)? Šta ako neki protivnik
bude sprečen da se javlja na Sezam (spali mu, nedajbože, sveti
Ilija Gromovnik modem :)?
razno.174imandic,
>>(spali mu,nedajboze, sveti Ilija Gromovnik modem :)
Pa kad vec navaljujes...;>
razno.176ssokorac,
:> I ja se prijavljujem za turnir i imam prg za parovanje
:> ko na pravom turniru.
Pa, ako igramo svako sa svakim sta ce mi tu program? :)
A i ako igramo svajcarac, nema nas toliko mnogo da nam treba
program, ajd' da nas je 100, ali ovako...:)
razno.177ssokorac,
:> Unapred se odredi koliko ce se kola igrati (9 je lep
:> broj).
Ali je 6 najcesce. :)
:> iterativno, primenjujuci unapred opisan postupak. Na
:> kraju se moze desiti da ostanu dva igraca koji su vec
:> igrali. Za razresavanje ove situacije koriste se
:> razlicite metode, a najpopularnija je ona koja se zove
:> "Prosirena Jugoslovenska varijanta":). Poslednji
'pjv' :) ne slu`i za to rasparivanje vec za celo parovanje, po njoj
se paruju 1. igrac sa najvise bodova pa drugi igrac sa toliko bodova
itd. pa onda ispocetka se paruju igraci sa istim brojem bodova.
Takodje postoji i Jugoslovenska Kruzna varijanta :) gde se kad se
iscrpe svi igraci sa jednim brojem brodova ide odmah na sledeceg sa
manjim brojem brodova a ne od pocetka kao u prosloj.
:> odreduje po "Buholc"-u. Ideja: sabira se broj poena svih
:> protivnika koje ste pobedili na turniru, za protivnike
:> sa kojima ste igrali
Ako je i to jednako onda se racuna ko je manji broj puta bio beli...
razno.178dnikolic,
>>> se zatvaramo po grupama. Mislim da su te grupe u stvari
>>> veliki promasaj Sezama. Kome se ne
Lako je vama, beogradjanima. Prosetate par stotina metara i programi su tu.
dn
razno.179nbatocanin,
> CM3000 od mene mozes uvek da dobijes.
Koji program u toj klasi važi za najbolji i da li ga neko ima?
razno.180ndragan,
/ Evo ja se prijavljujem za šah i imam program kojim se paruju
/ igrači na turnirima !
Bez mene, za šah sam poluinteligentni kibicer, a za parenje... radije
bez programa.
razno.181ndragan,
/ Mislim da je to neizvodljivo. Saobracajne veze ocajne, poslovne
A čemu inače služi čet?
razno.182jtitov,
Da li neko poseduje ili zna dobru formulu za preracunavanje datuma u "broj
dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz koga bi
moglo da se izracuna koji je dan, a takodje i da se na taj broj
dodaju/oduzimaju dani i posle opet iz tog broja dobije datum. Takodje, bilo
bi pozeljno da formula vazi od -ý do +ý.
razno.183madamov,
Formula ili algoritam sigurno postoji, jer je skup svih datuma
prebrojiv, tj. može se uspostaviti uzajamno jednoznačno preslikavanje
između ovog i skupa prirodnih brojeva. Jedan primer takvog preslikavanja je
tzv. TOS date & time format na ST-u. Funkcija Gettime vraća long, znači 4
bajta čiji bitovi su raspoređeni ovako:
0 - 4 2*sekunde (interval 0-30)
5 - 10 minuti (interval 0-60)
11 - 15 sati (interval 0-24)
16 - 20 dan u mesecu (interval 1-31)
21 - 24 mesec (interval 1-12)
25 - 31 godina od 1980. (interval 0-119)
Ne znam da li će ti mnogo pomoći, ali eto da imaš bar neki primer.
Time ti ne treba, pa ceo long možeš da iskoristiš samo za datum, odnosno da
ti bitovi 0-5 budu za dan u mesecu, 6-9 za mesec, a 10-31 za godinu.
razno.184vbole,
> Da li neko poseduje ili zna dobru formulza preracunavanje datuma u
> "broj dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz
> koga bi moglo da se izracuna koji je dan, a takodje i da se na taj broj
> dodaju/oduzimaju dani i posle opet iz tog broja dobije datum. Takodje,
> bilo bi pozeljno da formula vazi od -ý do +ý.
Evo ti jedan uprosceni algoritam, racuna od 1/1/00 do kraja sveta.
Postupak je sledeci:
1) Rastavi datum na dan,mesec i godinu
2) Proveri dan ( 0 < dan 31 )
3) Proveri mesec ( 0 < mes 12 )
4) Proveri godinu( god 0 )
Pa kaze:
┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐
│ broj:=dan - 1 │
├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤
│ Pozovi Broj_Dana ; vraca broj dana od 1/1/00 │
├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤
│ dan_u_nedelji:=broj MOD 7 ; 0:=nedelja, 1:=ponedeljak... │
└─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
╔═════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗
║ Broj_Dana ║
Ă═════════════════════════════════════════════════════════════════════════Á
│broj:=broj + 31 * (mes-1) ; dodaj protekle mesece │
├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤
│broj:=broj + 365 * god ; dodaj protekle godine │
├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤
│ da / mes > 2 / ne │
├─────────────────────────────────┬───────────────────────────────────────┤
│broj:=broj - INT(.4*mes + 2.3) │ god:=god - 1 │
├─────────────────────────────────┼───────────────────────────────────────┤
│ │ da / god < 0 / ne │
│ ├──────────────────┬────────────────────┤
│ │ god:=god +1 │ │
├─────────────────────────────────┴──────────────────┴────────────────────┤
│broj:=broj + INT(god/4) ; dodaj prestupne godine │
├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼
│broj:=broj - INT(((god/100)+1) * .75 ; oduzmi, ako nisu deljive sa 400 │
├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┤
│RETURN ; vrati se nazad sa brojem dana │
└─────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
I malo teorije uz ovo:
Uprosceno mozemo da kazemo da godina ima 365 dana i 12 meseci, da mesec ima
31 dan i da je to tacno za 7 meseci u svakoj godini i 3/4 godina koje su
prosle od 1/1/00 ( A Biblija kaze da se tada rodio Isus ).
Svaka godina koja je deljiva sa 4 je prestupna, izuzetak su godine koje se
zavrsavaju sa 00.Te godine su samo onda prestupne, ako su deljive sa 400.
Sve to vazi od 15/10/1582.
Ako uzmemo da svaki mesec ima 31 dan, onda se, zavisno od datuma, ovim al-
goritmom dobija minimalno 3 ( jer je februar vec uzet u obzir ) i maksimalno
7 dana ( 4 meseca sa 30 dana ) vise u godini.
To se izbegava formulom ( 3/7 * mes + 7/3 ), ili, posto se racuna samo ceo
broj dana, sa INT( 0.4 * mes + 2.3 ).
Sto se tice dodavanja dana, tu nema problema, datum dobijas tako sto
broj dana podelis sa 365, iz tako dobijenih godina izvuces prestupne, taj
broj oduzmes od broja dana, ponovo izracunas godinu i pomnozis sa 365,
oduzmes od broja dana, izracunas mesec - ukratko, postupak je obrnut od
goreopisanog, samo zamenis racunske operacije - jedino moras da pazis da
postavis u startu i dan i mesec na 1...
razno.185b.jovan,
│Da li neko poseduje ili zna dobru formulu za preracunavanje datuma u "broj
│dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz koga bi
│moglo da se izracuna koji je dan, a takodje i da se na taj broj
│dodaju/oduzimaju dani i posle opet iz tog broja dobije datum. Takodje, bilo
│bi pozeljno da formula vazi od -ý do +ý.
└──────────────────────────────────────────────────────────────────────────
Taj "neki broj" se zove Julijanski dan. Postoji jednostavna formula
koja prebacuje bilo koji kalendarski datum na julijansku vremensku
skalu i obrnuto. Znaci potrebno je samo nesto malo znanja iz astronomije.
(Moze i bez astronomije, ali je onda nesto komplikovanije i sporije.)
Pozdrav,
b.jovan
P.S. Interesantno da je svojevremeno u "Racunarima", prilikom prikaza
mogucnosti poslednje verzije Lotusa 123, autor clanka naveo kao
jedan od najvecih kvaliteta tog programa upravo sposobnost izracunavanja
broja dana izmedju dva datuma i to (zamislite :)) ) u rasponu od
100 ili 200 godina (ne secam se tacno).
Danilce Markovic & Co. kada su su pre dve godine definitivno izbacili
astronomiju iz svih skola u Srbiji kao glavni adut su naveli da je
deci potrebnije znanje iz informatike nego astronomije. Nije pomoglo
'zapomaganje' druge strane da za opstu kulturu vazno i jedno i drugo.
Mislim da je ovo lep primer koji pokazuje koja je strana bila u pravu.
razno.186dejanr,
Evo ti procedura koja pretvara datum u apsolutni broj dana
(CJ = Calendar date to Jul) i procedura koja radi obratni
posao JC (Jul. to Cal.). Ove procedure potiču sa džepnih računara
(HP41C, mislim da je iz PPC ROM-a) i ja ih već više godina koristim
gotovo i ne misleći više o njima. Ukratko, (skoro da) garantujem
da su tačne, a da li može i nekako kraće, zaista ne znam.
program datumi;
{
KONVERZIJE DATUM<--->JULIAN DAY NO
Copyright (C) 1986-1988 Dejan Ristanovic
}
var d,m,g: integer;
function cj (d,m,g: integer): longint;
var gp,izlaz: real;
begin
gp:=g+(m-2.85)/12.0;
izlaz:=int(367*gp)-int(gp)-0.75*int(gp)+d;
izlaz:=int(izlaz)-0.75*int(gp/100);
izlaz:=int(izlaz)+1721115;
cj:=trunc(izlaz);
end;
function day(d,m,g: integer): integer;
begin
day:=(cj(d,m,g)+1) mod 7
end;
procedure jc(jdn: longint; var d,m,y: integer);
var n,c,np,yp,npp,mp: longint;
begin
n:=jdn-1721119;
c:=trunc((n-0.2)/36524.25);
np:=n+c-trunc(c/4);
yp:=trunc((np-0.2)/365.25);
npp:=np-trunc(365.25*yp);
mp:=trunc((npp-0.5)/30.6);
d:=trunc(npp-30.6*mp+0.5);
if mp<=9 then begin m:=mp+3; y:=yp end
else begin y:=yp+1; m:=mp-9 end
end;
begin
repeat
write ('Datum (DD): ');
readln (d);
write ('Mesec (MM): ');
readln (m);
write ('Godina (YYYY): ');
readln (g);
writeln('Julian day = ', cj(d,m,g));
jc(cj(d,m,g),d,m,g);
writeln(d,' ',m,' ',g);
writeln('Dan (0=nedelja): ',day(d,m,g));
until false;
end.
razno.187jtitov,
Hvala na lepom opisu u vezi datuma, ALI...
> Formula ili algoritam sigurno postoji, jer je skup svih
> datuma
Znam i ja da postoji, inace je ne bi ni trazio. Ja inace imam formulu koja
radi od 1900 pa na dalje, ali mi treba nesto sto ce vaziti za bilo koji
datum.
> Ne znam da li ce ti mnogo pomoci, ali eto da imas bar neki
> primer.
Pa i nece mi pomoci jer mi treba FORMULA, FORMULA, ... Ipak, hvala na
trudu.
razno.188jtitov,
Hvala za opisani postupak. Provericu ga ovih dana u praksi.
> I malo teorije uz ovo:
Teorije uvek treba, hvala na detaljnom opisu.
> Sve to vazi od 15/10/1582.
Znam da je tada bila neka frka sa promenom datuma, ali znas li STVARNO sta
se tada desavalo. I da li "tvoja" formula resava taj problem?
razno.189jtitov,
> skalu i obrnuto. Znaci potrebno je samo nesto malo znanja
> iz astronomije.
Lepo, a da li ti znas imas tog "malo znanja iz astronomije"? Ako je odgovor
potvrdan, onda pomazi. Mani teoriju... :)
razno.190jtitov,
Zahvalnost je velika i tebi i svim koji su poslali postupak. Ala cu da se
zabavljam ovih dana! :))
> posao JC (Jul. to Cal.). Ove procedure poticu sa dzepnih
> racunara (HP41C, mislim da je iz PPC ROM-a) i ja ih vec
I na kraju nista bez Packard-a. Eh, kada se setim da je jedan manijak uspeo
da napravi program za sah za HP41CV...
razno.191drami,
Evo sta se desilo 15. oktobra 1582.Naime julijanska godina sa trajanjem od
365,25 dana bila je duza od tropske za 11m i 14s pa je ta razlika dostizala 1
dan svakih 128 godina.Zbog ovoga umesto 21 marta kao sto je bilo u IV veku
prolecna ravnodnevnica je 1582 godine pala 11 dana ranije sto je primetio papa
Grgur XIII i po racunima astronoma Lilija sproveo je reformu.Tako je naredio da
se sa 4. oktobra skoci na 15. oktobar 1582 i tako preskoci onih 11 dana.I dalje
je ostalo da svaka cetvrta goůdina bude prestupna a od toga se izuzimaju godine
kojima se zavrsavaju vekovi (2000,2100,2200,2300,2400) osim onih na kraju
svakog cetvrtog veka (2000,2400,2800).
razno.192madamov,
>>Pa i nece mi pomoci jer mi treba FORMULA, FORMULA, ... Ipak, hvala na
>>trudu.
teško da ćeš naći baš formulu, ali algoritama, koliko vidiš, ima
dosta. B)
razno.193vitez.koja,
-> Svaka godina koja je deljiva sa 4 je prestupna, izuzetak su godine
-> koje se zavrsavaju sa 00.Te godine su samo onda prestupne, ako su
-> deljive sa 400. Sve to vazi od 15/10/1582.
a svaka 4000? (nije ;))) procitao sam negde.....
razno.194dnikolic,
>> Da li neko poseduje ili zna dobru formulu za preracunavanje datuma u "broj
>> dana". Znaci, postupak kojim bi se datum prebacio u neki broj iz koga bi
Meni je ovo trebalo u jednom programu, ali nije nikako moglo da se uradi samo
sa formulom. Trebao mi je broj RADNIH dana, pa jos praznici i dr. Sve u svemu,
ako te zanima, mogu ti poslati na mail.
dn
razno.195dejanr,
>> I na kraju nista bez Packard-a. Eh, kada se setim da je jedan manijak
>> uspeo da napravi program za sah za HP41CV...
Nogekako, "manijak" je bio neki Švajcarac i napravio je neverovatnu stvar.
Ne mogu da se setim imena autora, ali se sećam da je program bio na toliko
kartica da napuni memoriju HP41CV do *zadnjeg* bajta. Imao je dve mane.
Prvu što je igrao loše, a drugu (veću) što je igra spooooro ;)) Ali bio
je sjajan, svejedno.
No ima još neverovatnija stvar, neki Martin Sperberg je posle napravio šah
za TI59 koji, ako se dobro sećam, ima nepun kilobajt memorije! I radio je...
kako tako ;)
razno.196jtitov,
> Evo sta se desilo 15. oktobra 1582.Naime julijanska godina
> sa trajanjem od
HVALA!
razno.197jtitov,
> tesko da ces naci bas formulu, ali algoritama, koliko
> vidis, ima
Ma da, na to sam mislio - Al-Horezmi.
razno.198ndragan,
/ 16 - 20 dan u mesecu (interval 1-31)
/ 21 - 24 mesec (interval 1-12)
/ 25 - 31 godina od 1980. (interval 0-119)
/ ti bitovi 0-5 budu za dan u mesecu, 6-9 za mesec, a 10-31 za godinu.
U istom tom formatu se pakuju datumi i u DOS direktoriju (TOS je
kompatibilan na tom nivou); evo jedne rutine koju često koristim za
stvaranje polja u bazi, daje string od dva znaka (baš ta dva, koja se
tu spominju od 16. do 31. bita); zgodno je za indeksiranje. Ako baš
zatreba, imao sam negde i u kobolu :).
param datum
priv y
y=year(datum)-1980
y=max(0,y)
y=min(y,128)
numdatum=512*y+32*month(datum)+day(datum)
low=mod(numdatum,256)
hi=(numdatum-low)/256
gd=chr(hi)+chr(low)
retu gd
Ali mislim da nisi mislio na to, nego na apsolutni broj dana od
01.01.01 do danas; ako se potrudim da nađem, imam negde fortran rutinu
(u nekoj staroj knjizi iz Rusije, prevod sa francuskog :). To što tebi
treba je datumska aritmetika, a to je već ugrađeno u sve DBase
kompatibilne jezike. Ako te rutina zanima, javi.
Bue_ Ndragan
razno.199ndragan,
/ broj dana podelis sa 365, iz tako dobijenih godina izvuces prestupne,
Podsetio bih na presek gregorijanskog/julijanskog kalendara... pa onda
godine deljive sa 100, ali ne sve...
razno.200bearboy,
˙¨:>>> Pa i nece mi pomoci jer mi treba FORMULA, FORMULA, ... Ipak, hvala na
˙¨:>>> trudu.
˙¨:>
˙¨:> tesko da ces naci bas formulu, ali algoritama, koliko vidis, ima
˙¨:> dosta. B)
A naravno, nije svejedno dal' trazis formulu 1 ili 3.... :)))
razno.201ndragan,
/ se sa 4. oktobra skoci na 15. oktobar 1582 i tako preskoci onih 11
/ dana.I dalje
Nedavno sam čuo pričicu (na ns+, u onoj seriji o astronomiji što ima
francuske titlove) da je dotle papa određivao datum kada će se maznuti
dan iz kalendara; za taj dan je obično štimovano da bude onda kada papa
treba da vrati dugove. E, taj dan tako nikad nije ni postojao. Ili se
pričica odnosi baš na tih 11 dana - inače, zašto baš 4 oktobar?
razno.202vbole,
> Ali mislim da nisi mislio na to, nego na apsolutni broj dana od
> 01.01.01 do danas; ako se potrudim da nadem, imam negde fortran rutinu
Mislis na 01.01.00 ?? ;)
razno.203vbole,
> Podsetio bih na presek gregorijanskog/julijanskog kalendara... pa onda
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Zasto ??
Ozbiljno, to je greska - ti dani ne fale, oni su tu, samo lepo rasporedjeni
po proteklim stolecima...
> godine deljive sa 100, ali ne sve...
Pa, napisao sam i to...
Opet odgovaras umoran, ili pises kod musterije, pa moras da kucas na
brzinu ?? ;)))
razno.205ndragan,
/ Opet odgovaras umoran, ili pises kod musterije, pa moras da kucas na
/ brzinu ?? ;)))
Otprilike - radim strogo iz SORa; kad zovem od mušterije ili iz firme,
ustanovim da nisam prepisao poslednji egzek na disketu, pa samo skinem
pad. Ako čekam na prevoz, ponekad se ubacim i u chat (mada, ko za inat,
prevoz stiže upravo onog trenutka kad se zakačim na sezam ;> ). Tako mi
se sad desilo da sam poslao tri poslednja egzeka u komadu. Uostalom, ZZ
bi mogao da povadi to iz svoje statistike (ono ..SOR serijski_broj na
početku svakog egzeka - kod mene ima po dva tri u jednom).
razno.206nbatocanin,
Moj prijatelj Milan Dražić ima sledeći komentar u vezi rasprave o
datumima:
FUNCTION JULDAY (MM, ID, IYYY)
PARAMETER (IGREG = 15+31*(10+12*1582))
IF (IYYY .EQ. 0) PAUSE 'Nema nulte godine'
IF (IYYY .LT. 0) IYYY = IYYY+1
IF (MM .GT. 2) THEN
JY = IYYY
JM = MM+1
ELSE
JY = IYYY - 1
JM = MM + 1
END IF
JULDAY = INT (365.25*JY)+INT(30.6001*JM)+ID+1720995
IF (ID+31*(MM+12*IYYY).GE.IGREG) THEN
JA = INT (0.01*JY)
JULDAY = JULDAY+2-JA+INT(0.25*JA)
END IF
RETURN
END
Astronomi numerišu svaki 24-satni period koji počinje i završava u
podne intedžerom zvanim Julijanski dan (Julian Day Number). Dan
2440000 počinje u podne 23.5.1968. Znajući taj broj, dan u nedelji se
određuje uzimajući dan u nedelji uzimajući ostatak tog broja pri
deobi sa 7. (0-ponedeljak, ... 6-nedelja)
INVERZNA FUNKCIJA:
SUROUTINE CALDAT (JULIAN, MM, ID, IYYY)
PARAMETER (IGREG=2299161)
IF(JULIAN.GE.IGREG) THEN
JALPHA = INT(((JULIAN-1867216)-0.25)/36524.25)
JA = JULIAN + 1 + JALPHA - INT(0.25*JALPHA)
ELSE
JA = JULIAN
END IF
JB = JA + 1524
JC = INT(6680.+((JB-2439870)-122.1)/365.25)
JD = 365*JC+INT(0.25*JC)
JE = INT((JB-JD)/30.6001)
ID = JB-JD-INT(30.6001*JE)
MM = JE-1
IF (MM .GT. 12) MM = MM - 12
IYYY = JC - 4715
IF (MM.GT.2) IYYY=IYYY-1
IF (IYYY.LE.0) IYYY=IYYY-1
RETURN
END
NAPOMENA NB: Ovaj tekst prekucavam sa papira i moguće je da sam pri
tom negde i pogrešio. Nadam se da ćete razumeti suštinu.
razno.207jtitov,
> NAPOMENA NB: Ovaj tekst prekucavam sa papira i moguce je
> da sam pri tom negde i pogresio. Nadam se da cete razumeti
> sustinu.
Zahvaljujem se na prilogu. I to je (verovatno) neka Packard-ova procedura
jer strasno vole onaj broj 30.6001. Gde ga samo nadjose?? :))
razno.208dj.rainovic,
Evo jedne vesti koja će interesovati ljubitelje šaha na SEZAM-u. Vest
je objavila Nedeljna BORBA (22-23. avgust 1992. godine, strana 13)
žlanak: Upozorenja ne plaše Bobija
...
Iz Beograda "kreće" i kompjuteski paket disketa disketa programa koji
je za Fišera pripremio poznati kompjuterski stručnjak Andrija
Kolundžić, ...
Ja sam mislio da se virus (na SEZAM-u poznat pod imenom A.K.)
ograničio samo na Prolupator.
razno.209mradic,
Poštovani hackeri, u ovu konferenciju javljam se po preporuci zzivotica. Naime,
imam jedan predlog. Molim Vas da pazljivo procitate pismo i prilogu i putem
e-maila mi posaljete Vase primedbe i sugestije. Inace, ne obazirite se na prvih
par imena, to su ljudi koji su me podrzali, a buduci da nameravam da od toga
napravim peticiju, mozda ce i Vase ime biti u potpisu. Treba samo da procitate
pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama ili mozda podrskom...
Srdacan pozdrav, Momir Radic (za prijatelje i hackere pigeon). Hvala unapred!
kompcent.latrazno.210garderp,
Ideja je dobra, treba je gurati napred.
Ja sam prema takvim velikim akcijama u ovom društvu uvek
skeptičan, ali uvek se treba setiti onog vica sa jevrejem
koji je molio boga da dobije na lutriji, a nikada nije
uplatio tiket.
Dakle, podržavam predlog.
Predrag (za Arape)
razno.211mradic,
Samo tako garderpe, nisi jedini skeptican, ali sedeci i tapkajuci prstima
necemo nista postici. Pozdrav Pigeon!
razno.212dragisha,
ű> pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama ili mozda
ű> podrskom...
Primedba: Potpisnik 4 je car!
Podrška: Skeptičan sam, ali podržavam u potpunosti.
Dragiša Durić, student
razno.213garderp,
OK, rekao sam da podržavam predlog. To je dobro i
verovatno će još mnogo ljudi videti tvoj predlog,
ali šta treba da se UžINI da to iz Platonovog
sveta ideja pređe u vulgarni materijalizam, odnosno
postane stvarnost.
Malo sam se šalio, ali pitanje ostaje.
Predrag (za Arape)
razno.214spantic,
Dragisha, izvini na hostu. Odgovor za Mradića
> ű> pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama ili
> mozda ű> podrskom...
Stvar je u tome što takav centar postoji, reč je o Beogradkoj istraživačkoj
stanici. Ona radi koliko može, čitaj koliko ima opreme i finansija. Trebalo se
ipak malo raspitati pre pisma. Stvar jeste za podršku ali trebalo bi
insistirati na poboljšanju rada i uslova BISa.
razno.216fric,
> Svar jeste za podršku ali trebalo bi insistirati na
> poboljšanju rada i uslova BISa.
Tako je, i meni je prvo BIS pao na pamet kad sam pročitao peticiju.
Ako se ide van BIS-a, imalo bi smisla jedino tražiti i dobiti pristup
resursima nekog slabo iskorišćenog računskog centra. Ako se ide na
nabavku opreme, treba ići na BIS koji već ima ponešto od opreme,
prostora, iskustva.
razno.217mradic,
Svima koji su mi odgovorili - hvala. Svi njihovo predlozi i primedbe biće uzeti
u obzir. Što se tiče BIS-a i ja sam za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je to
centar za koji se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni i nacin
ulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se tamo uopste radi i
sl. BIS mi je spomenuo i jregasek, ali sam mu ja isto ovo odgovorio. U
principu, trebalo bi ga popularizovati. Jos jednom hvala, pozdravlja vas sve
Pigeon.
razno.218mmarkov,
>> ű> pismo i posaljete poruku sa primedbama, sugestijama
>> ili mozda ű> podrskom...
>>
>> Primedba: Potpisnik 4 je car!
Ja baš mislim da bi to potpisnik broj 4 rado iskoristio u svrhu lične
promocije, tj. da bi svom imenu uz 'eminentni računarski stručnjak',
mogao da doda i 'jedan od osnivača Beogradskog Informatičkog Centra',
ili nešto u tom stilu. Dakle, u principu je ideja dobra, ali postoji
prevelika mogućnost zloupotrebe.
razno.219prvul,
ŮŠto se tiče BIS-a i ja sam za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je to
Ůcentar za koji se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni i nacin
Ůulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se tamo uopste radi i
Ůsl. BIS mi je spomenuo i jregasek, ali sam mu ja isto ovo odgovorio.
Ů▄▄▄
Ako se ovako nastavi nikada i neće biti centra u BG. Ako nadležni i
podrže tvoju ideju o nekom ne-BIS centru, isti će proći isto kao BIS
svojevremeno. Strašno je glupo uvek počinjati iznova. BIS je osnovan
sa istom svrhom kao što bi bio taj "tvoj" centar, i vidiš šta se
dešava sa njim. Retko ko je čuo za njega.
Problem je u tome što 1) svako hoće "svoj" centar 2) vlasti izgleda
strašno vole da OSNIVAJU centre za rad sa mladima, talentovanima itd.
Ovo je zato što vest o osnivanju bude emitovana i na TV i na radiju itd.
Međutim, svaka institucija ovoga tipa zahteva i neki izvor finansiranja.
Tu dolaze problemi: niko neće dati pare ako nigde ne bude objavljeno da
je dao pare (ili ako ne postoji neki drugi interes). Plašim se da bi
gradska vlast (ili kojoj se već obraćaš) mogla i dati početni "impuls"
ovakvom jednom projektu, ali kasnije bi bilo "nema para" itd.
Osim BIS, postoji i Istraživačku Stanica u Petnici (kod Valjeva).
Ali ISP radi već preko deset godina i to vrlo uspešno. Ali kako je to
postignuto, to je priča za sebe.
razno.220prvul,
ŮJa baš mislim da bi to potpisnik broj 4 rado iskoristio u svrhu lične
Ůpromocije, tj. da bi svom imenu uz 'eminentni računarski stručnjak',
Ůmogao da doda i 'jedan od osnivača Beogradskog Informatičkog Centra',
Ů▄▄
Slično mišljenje i ovde. Kada sm pročitao tekst predloga, ponadao sam
se da se eto pojavio neko ko će "gurati" takvu jednu stvar, a bez nečijeg
intenzivnog zalaganja nema ništa od celog projekta. Međutim, kada sam
stigao do 4. potpisnika, nešto mi je postalo sumnjivo. To je čovek koji
izgleda koristi svaku priliku kako bi ispao što veći "stručnjak". Sada
mislim da bi taj projekat najverovatnije poslužio za reklamu nekoliko imena,
digla bi se velika frka oko toga, a onda bi ostao Centar koji bi imao
rukovodstvo, nešto opreme i ništa više.
razno.221spantic,
> Svima koji su mi odgovorili - hvala. Svi njihovo predlozi
> i primedbe biće uzeti u obzir. Što se tiče BIS-a i ja sam
> za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je to centar za koji
> se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni i nacin
> ulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se
> tamo uopste radi i
Ništa od svega toga nije misteriozno. Za BIS se čulo. Postoji jako dobra
saradnja sa školama i stalno održavaju tečajeve. Sad pošto to JAKO zanima
TV, radio i novine nije ni čudo kako se zna. Mada kažem, da ne grešim dušu,
povremeno i jave nešto.
razno.222dejanr,
>> Što se tiče BIS-a i ja sam za njegovu popularizaciju. Ali, kakav je
>> to centar za koji se nije culo na televiziji, za koji su misteriozni
>> i nacin ulaska i mesto gde se nalazi, koji su kriterijumi, sta se
>> tamo uopste radi...
Što se tiče BIS-a, preporučio bih ti da se jednom nađeš sa Bojanom
Zanoškarom (ne znam koordinate gde bi ga našao pa ti savetujem da
svratiš do RC Studentskog protesta, garant je tamo ;) koji je nekada
davno pokušavao tamo da osnuje kompjutersku sekciju. žak je i naš
Klub programera trebalo da se integriše u BIS, pa smo jedno vreme
držali sastanke u Domu omladine. U svakom slučaju, Bojan je "krv
propljuvao" oko tog BIS-a i najzad ga je napustio, ali sigurno ima
puno iskustava šta se sve može uraditi i kakvi su glavni problemi.
Verovatno ćete se i u ovoj akciji suočiti sa sličnim problemima, pa
nije loše znati više o njima pre no što se ispolje.
razno.223mradic,
Hi! Hvala na odgovorima&sugestijama&interesovanju. Pošto vidim da svi gotivite
BIS, neka bude. Ali, prvo bih voleo da se upoznam sa strukturom tamo. Ako neko
od cenjenih prisutnih zna neku facu koja je tamo na nekom položaju, molim istog
da mi ostavi njegov pseudonim, telefon u BIS-u i sl.
Što se tiče saradnje sa školama, baš je "žešća". Možda i jeste dobra sa PMG,
ali, brate ima i drugih škola. Ja u mojoj rođenoj gimnaziji BIS mogu da tražim
u rečniku manje poznatih reči, ili u apoteci. Zata još jednom, molim da mi se
nekako obezbedi bilo kakav kontakt sa njima.
Za dejanr: Hvala na sugestiji! Ako se neko bavi astrologijom (ja se ne bavim,
ali sam čuo šta drugi pričaju :) ) ja sam lav-ovan. Za tu kombinaciju kažu
(pored ostalog, što nije za javnost) da je vatrena, i da su osobe JAKO
tvrdoglave i uporne. Svakako hvala na savetu za Zanoškara, iskopaću ga ja
nekako, makar preko SK. Trebaće mi njegova pomoć (I like DEPOS, St.Protest,
STUDIO B etc.) ;>>>>
Na ostale međusobne HOST-ove, u vezi... nije bitno koga, upozoravam vas da je
ovo tyako zamišljeno da N I K O, N I K O i ama baš N I K O ovde neće naći
ličnu korist. Ja sam ovoj ideji prišao sa stanovišta da nešto treba da se učini
na tu temu, i, što se mene tiče, prihvatio bih i podršku Slobodana Miloševića
lično. U nadi da sam bio jasan (i glasan), sve vas pozdravljam! Pigeon
razno.224glisin,
ŢŢŢŠto se tiče BIS-a, preporučio bih ti da se jednom nađeš sa Bojanom
ŢŢŢZanoškarom (ne znam koordinate gde bi ga našao pa ti savetujem da
ŢŢŢsvratiš do RC Studentskog protesta, garant je tamo ;)
Jeste tamo i to na Filozofskom fakultetu. Međutim, potraži ga na Fakultetu
muzičkih umetnosti gde radi u fonoarhivi (pravo, pa u podrum, pa levo, pa
pravo do kraja hodnika, pa poslednja vrata levo =;-) ).
┌────────┐
│ PAZI ! │
└────────┘
Kada ga nađeš, odmakni se jedno pet-šest metara od njega pre nego što mi
pomeneš BIS. Tamo je ostavio pola nervnog sistema i dobio jedno tri čira na
želucu, a ja sam čak i gledao kada je dobio napad bubrega... sve zbog
ratovanja sa ljudima koji su se nalepili k'o muve na med, to jest zbog raznih
karijerista i sličnih grebatora kojima je BIS trebalo da posluži samo kao
jedna stepenica u karijeri... ako poplavi i zakovrne očima na pomen BIS-a,
trči po vodu i šećer!!!
ŢŢŢ...koji je nekada davno pokušavao tamo da osnuje kompjutersku sekciju.
Jeste, to je i radilo, dok smo ja i moje društvo radili za džabe, trčali,
držali predavanja, ... , pisali opravdanja za klince (?), etc... kada je to
trebalo malo i finansirati, krk!
ŢŢŢBojan je "krv propljuvao" oko tog BIS-a i najzad ga je napustio, ali
ŢŢŢsigurno ima puno iskustava šta se sve može uraditi i kakvi su glavni
ŢŢŢproblemi.
Vala baš. Samo, treba ga naterati da progovori. ;-)))
ŢŢŢVerovatno ćete se i u ovoj akciji suočiti sa sličnim problemima, pa
ŢŢŢnije loše znati više o njima pre no što se ispolje.
Evo, kao neko ko se muvao po BIS-u kao saradnik, mogu da preporučim test za
"osoblje" koje će tamo raditi, a koji se zasniva na sledećem: kada bude bilo
pomena o plaćanju rada tamo, ma kakav on bio, pomenite neku MIZERNU cifru. Ako
dotična gospoda kažu "eeeee... da li ste vi normalni" ili tako nešto
(diplomatskija varijanta: "hmmmm... razmisliću još, imam neke planove ;-) ),
onda isti NISU SPOSOBNI da urade stvar kako treba (entuzijazam -> 0).
Suprotno, ako kažu "neeeeeeema veze, lako ćemo za to", prava stvar: LJUDI SU
ZA VAS. Naravno, ako stvarna cifra bude veća od pomenute, ima da rade 24h
dnevno... ;-))).
Ovo ja vrlo ozbiljno!
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.225isekulovic,
>> ili nešto u tom stilu. Dakle, u principu je ideja dobra, ali postoji
>> prevelika mogućnost zloupotrebe.
Baš to pomislih i ja.
Pored toga mislim i da bi osnivanje ovakog nečeg bilo prevelik zalogaj
(novčani) za grad, pomaganje postojećeg već je realnije.
razno.226fric,
> Pošto vidim da svi gotivite BIS, neka bude. Ali, prvo bih voleo
Rekao bih da stvar nije u nekom gotivljenju, već prostoj činjenici
da u BIS-u već ima nešto što se možda može iskoristiti umesto da se
na drugoj strani kreće od nule. Po principu bolje jedan centar, i to
dobar i jak (kao na primer Petnica), nego 10 Beogradskih i ne znam
kakvih još istraživačkih stanica koje su osnovane, dobile opremu,
uradile ponešto i na kraju tavore ili se gase.
> N I K O ovde neće naći ličnu korist. Ja sam ovoj ideji prišao
> sa stanovišta da nešto treba da se učini na tu temu, i,
> što se mene tiče, prihvatio bih i podršku Slobodana
U tebe ne sumnjam, a što se tiče famoznog potpisnika 4...
No da pređem na stvar:
Vilic (Vladimir Ilić) sa Sezama je posle Bojana preuzeo njegov
posao u BIS-u (vođenje tečajeva i računarske učionice). Ne znam
da li je još na Sezamu, imam njegov kućni telefon ako si
zainteresovan da stupiš u kontakt sa njim. Mislim da vilic
više ne radi za BIS, navodno neka devojka sada vodi računarski
deo BIS-a. (BTW, ono što je zaista vredno i sposobno da služi
ozbiljnom poslu u BIS-u je hemijska laboratorija, koja je sasvim
pristojna. BIS je tokom prošle i pretprošle godine radio projekat
analize voda na području Beograda, i tim je povodom više puta bio
spomenut u sredstvima informisanja.)
Telefon BIS-a je 542-166/lokal 25, a telefon gradske konferencije
mladih istraživača (oni su osnivači & nadležni) je 326-221 (u Domu
Omladine, možeš i da svratiš do njih).
BIS ima 5-6 apple II računara (dar Velebita), 5-6 AT-a (dar Game, jedan
od njih je možda 386), par štampača, prostorije (u Pionirskom gradu).
Slabo stoje sa sredstvima (neprovereno ali verovatno), a verovatno
slabo stoje sa idejama šta raditi, i što je najvažnije, sa ljudima
koji bi to gurali.
Mislim da vredi da pokušaš da stupiš u kontakt i izložiš svoje ideje.
Nadam se da će ti izaći u susret ako imaju dobre volje i ako nisu
sujetni. Javi šta je bilo !
pozdrav, fric
razno.227ogiglisic,
**> centar za koji se nije culo na televiziji, za koji su
**> misteriozni i nacin ulaska i mesto gde se nalazi, koji
**> su kriterijumi, sta se tamo uopste radi i sl.
Nisam dosta vermena zalazio u ovu temu, ali kad zadjoh videh Bis.
Posto sam procitao diskusije koje su se vodile oko bis-a hajde, i ja
nesto da napisem. Bis je kao ideja dobro zamisljen i dobro poceo, ali
kao sto sve vec vremenom ide kod nas " kolko para, tolko muzike" pao
je na dosta niske grane. Naravno osnovni problem lezi u finansiranju
jer i posle 4 godine rada nema reseno finansirane i zivi od
milostinje i ako nesto zaradi od projekata. Bice dovoljno da kazem da
je za ovu skolsku godinu od nadleznih za obrazovanje dobijeno
dovoljno da se pokrije otprilike 4-5 (od tridesetak predvidjenih)
seminara sada, a kako ide ova inflacija uskoro ni jedan.(ni ranijih
godina nije bilo mnogo bolje po sistemu "seci usi krpi d**e) Pri tome
mislim na materijalne troskove seminara (hrana, dnevnice predavacima,
fotokopiranje, potrosni materijal, mito cistacicama itd.).
Sto se tice informacija o bis-u i programima mogao bi da ih dobijes u
svojoj skoli, jer se pocetkom svake skolske godine salju informatori
svim skolama u Beogradu o programima bis-a za tu skolsku godinu,
zajedno sa prijavama za seminare pa to onda predmetni nastavnici
prosledjuju ucenicima. Kada se to vrati nama onda se vrsi selekcija
prema uspehu, IQ, preporukama nastavnika, itd. Prema tome hvataj
profu za gusu. Ako nema pojma mozes da nazoves i kancelariju bis-a u
domu omladine na tel 326-221 i trazis Vesnu Mitrovic.
Sto se tice informisanosti na medijima novinari bas nisu
zainteresovani za obrazovni rad, njih vise zanimaju senzacije ( cast
izuzecima, ali tako je). Koliko se ja secam snimano je par priloga za
skolski program, ali je tu bacen akcenat na itrazivacke projekte
bis-a a manje na obrazovni rad koji mu je osnovna delatnost. No sta
je, tu je.
Nadam se da ce ce ovo moje pisanije pomoci da dobijes neke odgovore
na tvoja pitanja.
Pozdrav Ognjen Glisic (mikribiolog u bis-u) :)))
razno.228ogiglisic,
**> pomena o placanju rada tamo, ma kakav on bio, pomenite
**> neku MIZERNU cifru. Ako
Mislis oko 10.000 din koliko iznosi sada plata u bis-u
Pozdrav Ogiglisic ;)
razno.229max.headroom,
> Ništa od svega toga nije misteriozno. Za BIS se čulo.
Pa, stvar i nije bila neki "bum" :( Znate već, nađu ustanovu, ubace
dva-tri kompjutera (bili su Mekovi, ne znam da li su još), dovedu dva
"predavača", onda polaznici dođu, čekaju, vide računare, a kako od
silnog "truda" predavača do istih računara ne mogu ni da dođu, njihov
problem :( Organizacija je 0 (zero), predavači su 0, nikako da se
isfinansiraju kako treba, opremu neko krade, printer-papira nema,
disketa nema, sada više ni polaznika nema.
Zašto problem nisu rešili jednostavnije? Na primer - nađu sponzora,
stvar malo komercijalizuju, imena lovatora se svuda pojavljuju (ako
treba, neka ih tetoviraju na polaznicima ;) Onda se iskamče pare za TV
i radio reklame, veliki plakati po gradu, itd. Oni su retki sretnici
koji su imali prostorije i opremu (zajedno :), pa su kursevi mogli
nesmetano ići. Jedini problem je bila organizacija, a to se lako
("lako"?) dâ srediti promenom rukovodećih ljudi.
I još jedan predlog MRadiću - ako imaš još neki tekst, molim te
prebaci ga u obliku poruke, a ne kao fajl. Ima ljudi sa SOR-om koji ne
skidaju baš svaki fajl vezan za poruku :)
razno.230mradic,
Hvala svima koji su mi odgovorili! Posebnu zahvalnost dugujem ljudima koji
su mi poslali telefone uz pomoć kojih ću stupiti kontakt sa facama iz BIS-a.
Slažem se da je bolje upotrebiti postojeće nego krenuti od apsolutne nule.
Zato ću pokušati "čim prije" (čitaj: kad budem "off" od škole) da stupim u
kontakt sa ljudima iz BIS-a, odem tamo, snimim kakvi su uslovi, popričam
sa nadležnima & po mogućnosti lično se upoznam.
Što se tiče Petnice, skidam kapu njenom direktoru koji je sve to uradio
(komentar: kad bismo i mi to mogli... odgovor: biće,biće), ali smatram da
i mi u Beogradu možemo da imamo nešto slično. Uostalom, zašto ne bi
postojala mreža takvih centara po Srbiji koji bi bili povezani u mrežu...
ali to je duga priča, samo se rasplinjavamo. Mi prvo treba da počnemo, da
uradimo nešto konkretno (host from Narodna pesma "Ne može se carstvo
zadobiti na dušeku, sve duvan pušeći...").
Pošto se u nekim pismima pominje i pitanje love, moj reply: ići ćemo na
sve ili ništa. Lova nam je potrebna: 1. za opremu, 2. za prostor, 3. za
software, 4. za plate tamo zaposlenim ljudima. Što se tiče NO.1 - dobili
bismo je od poznatih firmi iz zemlje & inostranstva (SOUR-i IBM, MS,
Borland - malo kasnije, kad akcija zaživi, a u početku MOST, ComTrad, CET
i sl.). Što se tiče NO. 2, sredili bismo da ga dobijemo džabe. NO. 3 -
videćemo - ili ćemo uzeti praksu opšte poznatu na Balkanu (REGISTERED TO:
ŠUNREDGISTEREDĆ, Diskedit (or PCT) Changes have been made at offset...),
ili ako budemo bili te sreće - originalan. NO. 4 - tu nema zamene za "živu"
lovu.
Ali, za tu "živu" lovu bi se nekako snašli (1. Skupština grada, 2. Razni
sponzori (Jugoskandic, Dafiment), 3. Samofinansiranje (od kurseva,
prodaje svog softwarea). To što ste vi u ubeđenju da broj 1 neće imati
para, moj otac... uglavnom ništa ne brinite - o tom potom.
Zanoškara sam već juče tražio (juče=subota). Njega poznaje moj dobar
prijatelj Alexander Swanwick (novinar redakcije SK), ali ga nismo našli u
"gnezdu" (RC Studentskog protesta za Muzičku akademiju ;))). Hvala za
napomenu o "šećeru i vodi"!
Dalje, molio bih prisutne, da koliko je tyo u njihovoj moći, "rastrube" o
ovoj akciji na SEZAMU, drugim BBS-ovima, među svojim poznanicima,
prijateljima.
Na kraju izvinjenje što sam bio opširan - otkrio sam čari pisanja poruke
na SVOM kompjuteru, VAN Sezamovog editora. Pozdrav, Momir
razno.231mradic,
Uvažiću sugestiju mr MAX.HEADROOM-a. Sve OK. Slažem se sa tobom - zato i hoću
da se LIžNO vidim sa BIS-om i nekim iz BIS-a :))). Pozdrav Momir
.đ
razno.232glisin,
ŢŢŢPa, stvar i nije bila neki "bum" :( Znate već, nađu ustanovu, ubace
ŢŢŢdva-tri kompjutera (bili su Mekovi, ne znam da li su još)...
Prvo, nisu mekovi nego Apple IIc. Na njima se da sasvim lepo raditi sve što je
potrebano za jednu školu početnog i srednjeg nivoa. Ima UCSD Pascal i to je
sasvim OK.
ŢŢŢ...dovedu dva "predavača", onda polaznici dođu, čekaju, vide računare,
ŢŢŢa kako od silnog "truda" predavača do istih računara ne mogu ni
ŢŢŢda dođu, njihov problem...
Ako je ono "predavača" trebalo da kaže da nismo profesionalci, onda je ok. Ako
je trebalo da kaže da su svi loši, a nisi ni slušao predavanja, niti poznaješ
ljude, onda stavi malo prst na čelo pre nego što kažeš nešto ovako.
Drugo: za seminare koje ja nisam držao u BIS-u pojma nemam, ali dok sam ja bio
tamo, moj "silni trud" je izgledao ovako: dođem oko 7h pričam im do jedno 14h,
onda svi zajedno odemo na ručak. Sedim za stolom ZAJEDNO sa klincima (bili su
6,7 i 8 razred) što je vrlo važno ako hoćeš sa njima nešto da uradiš. Posle
ručka se vratimo u učionicu. Bilo ih je 2-3 po mašini. Radimo zadatke do negde
18-19h. Računari se ne gase po ceo dan. Uradi se mnogo programčića. Sa njima
krenem čak i kući, čekamo autobus zajedno. Neprekidno pričaju o onome što smo
radili. Do grada me pitaju 'kako ono, zašto ovo, a moglo je, jao sutra
ćemo...'... Dođem oko 20h kući, dakle preko 12 sati rada svakog dana!
E sada pročitaj ono što sam malopre citirao. Misliš li još uvek 100% isto?
Uostalom, možda ovde i ima polaznika sa tog kursa, pa neka sami kažu. Za šest
dana sam im utrljao Pascal tako u glavu, da su petak na subotu (kraj škole)
pisali mali adresar sa osnovnim opcijama! Polovina njih nije imala pojma šta
je to programiranje. Za pet dana su dobili 'pojam'. Kladiš se da bi to bolje
uradio za isto vreme sa osnovcima???
ŢŢŢ Organizacija je 0 (zero)...
Tačno! Sve organizujemo mi koji se već zateknemo pred polaznicima: mi smo i
predavači, i mame i tate, i lekari, i pisači opravdanja, i čuvari opreme...
Stvarno strašno. :-(
ŢŢŢ...predavači su 0...
Hvala! ;-)
ŢŢŢ...nikako da se isfinansiraju kako treba...
He, he... u novčanik sam od seminara u BIS-u stavio ukupno 0.00 dinara!!! Sve
se lepo dogovori, ma nema problema, sve se završi, ode se po pare: nema! Kako
nema. Lepo. Nikada nije ni bilo. Škola prošla, reklama napravljena,
'odgovorni' profitirali, a mi budale... zato sam i digao ruke od te kuće. Ajde
makar da te u nekom zborniku ili informatoru pomenu. Ništa! Gde si bio: nigde.
Šta si radio: ništa. Referenca: NONE. :-(
Trebaće MNOGO TRUDA da me neko ponovo ubedi da se pojavim i da održim školu u
BIS-u. Jedno predavanje od dva sata bi još i moglo za džabe. Nešto više malo
teže...
ŢŢŢ...opremu neko krade, printer-papira nema, disketa nema,
ŢŢŢsada više ni polaznika nema.
Tu si u pravu. Sve je bilo lepo dok je tamo Bojan vodio odeljenje a nije
primao platu (baš tako!!!) i dok je nas par ludaka držalo predavanja kao
poklon. Bojan otišao, mi otišli... ostala rupčaga, veće nema u gradu!
ŢŢŢJedini problem je bila organizacija, a to se lako ("lako"?)
ŢŢŢdâ srediti promenom rukovodećih ljudi.
Tada je "rukovodeći" bio izvesni gospodin Draškić, ako se dobro sećam. Bilo je
pre tri godine, ne sećam se tačno detalja, ali mi je ostalo u sećanju da je
bio jedan od onih koji je tada bio u stanju da gazi preko mrtvih polaznika i
saradnika da bi se domogao više pozicije. Obećavao je svašta... ispunjavao
ništa. Počev od moje 'plate' pa do Bojanove prave plate. Ćorak... radiš,
radiš, kada ti pukne odeš, on naće druge, kvalitet nije bitan i cepaj dok ne
pukne pa onda opet... :-((( Jel on još uvek tamo? Trebalo bi da nije,
verovatno je već dogurao do nekog najvišeg-izvršnog tela za koordinaciju
istraživanja sunčevog sistema... ;-)))
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.233glisin,
MOJE ISKUSTVO
(BIS, ISP, Istraživači & co.)
ŢŢŢ...ali smatram da i mi u Beogradu možemo da imamo nešto slično.
Nikako!!! Nema šanse! Još kada je BIS počeo ozbiljnije da radi, tamo negde
'86, '87, ne sećam se tačno, bila je škola u Petnici (letnja naučna škola) na
kojoj je bilo jedno 20-tak polaznika. E, spakujemo ti se mi jednoga dana i
krenemo autobusom u posetu BIS-u. Dođemo mi tamo, obiđemo malo... strava i
užas! Naši polaznici šokirani. BIS prepun dece, ali sačuvaj me bože kakve: oni
se zezaju, u sobama po njih pet-šest na gomili, pripalili po cigaru, ne vidi
se ništa od dima (napomena: radi se o OSNOVCIMA!), predavača nigde nema,
predavanja takođe... jednom rečju: rasulo.
Raspitamo se mi malo o čemu se radi, ništa, neka istraživačka akcija na nivou
republike. Super. Ali ne lezi vraže: preko 70% ljudi iz Beograda! Gospodi pred
nosom, čuli, pa svratili. Deo njih nije ni pozvan. Svako veče se izlazi u
grad, idu kući svaki čas, dovlače i što im treba i što im ne treba,
jednostavno, kao da su kod kuće. Eto. Malo mi posedimo i krenemo...
Vraćamo se u Petnicu, sedimo u busu gosn big boss Vigor Majić, Sava
(ruk.astronomije), Janev (ruk.informatike), bi tu koliko se sećam i Tasa
(ruk.geografije), mislim i Drago Inđić i ja i... pričamo. žuda da se načudimo
ne možemo. E onda je Vigor rekao rečenicu, koju pamtim i dan danas a koja je
glasila (vrlo približno) da "...BIS neće dugo opstati jer se nalazi u
Beogradu, a čim je tamo na dohvat svima, mora da bude prostituisan...". Da,
baš je tako rekao "prostituisan". I tako je i bilo...
Prema tome, dobro razmislite o lokaciji!!! Ja predlažem da to (šta god da
bude) smestite negde na Avalu recimo, ili u neku Malu Krsnu. Eto, super
lokacije: Avala! Taman se raspitajte na Narodnoj opservatoriji kao idu
njihovi planovi za izgradnju opservatorije na Avali, možda se integrišete
malo. Svako drugo mesto koje bi bilo u sred Beograda JE NEPODGODNO,
zapamtite!!! Odmah će se skupiti gomila ljudi koji su tu došli da se "ovajde"
u prolazu. Sigurno! Sa Petnicom i istraživačima sam od 1986, bio sam na mnogo
škola i seminara, i mogu da vam kažem da što je stvar dalje od velikih
gradova, to bolje prođe cela akcija.
Zato je Petnica u prednosti: ako hoćeš da budeš neki "aktivista" ne možeš
prosto da izađeš nekoliko stanica pre kuće dok se vraćaš iz škole ili sa
fakulteta i da "svratiš". Neeee... moraš da odvojiš dva dana, pa da potegneš
čak do Valjeva, pa ako niko nema da te pokupi kolima da se ispentraš 7km uz
brdo, pa kada dođeš u Petnicu, e onda imaš samo opremu i ljude, okolo šumu,
livade nekoliko kućica. Pa ti vidi da li znači "biti šmeker" zato što se neko
pojavi tamo (kao što je to bilo sa BIS-m), ili znači "biti ZAISTA
zainteresovan", a?
Pogledaj po svetu: Jel MIT u San Franciscu? Nije, nego u Masačušecu. A gde je
to? Pa jedno 50 km od SF-a. A Univ.of Illinois? U Chicagu? Niiiije, nego u
onom, kako se zvaše, Willard, valjda, i to malo van grada. Gde Xerox drži
svoje laboratorije? U Los Angelesu? Teeeeško? Eno ih u Venturi, pa treba da
plivaš jedno 80km preko zaliva da iz LA dođeš tamo... i tako redom. Dakle
IZBEGAVAJU SE GRADOVI! Pa onda...?
Da skratim: ne otkrivajte toplu vodu, nego napravite to van BG-a i sve će da
bude kako treba uz prave ljude i malo opreme. Ništa više nije potrebno. Ni
teška administracija, ni "policija", ni "zakoni"... jer će da dođu samo pravi.
ŢŢŢHvala za napomenu o "šećeru i vodi"!
Nema na čemu. Vala, posle ovoga što ispisah, odoh i ja sada po šećer i vodu.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.234milan,
> Pogledaj po svetu: Jel MIT u San Franciscu? Nije, nego u Masacusecu. A gde
> je to? Pa jedno 50 km od SF-a. A Univ.of Illinois? U Chicagu? Niiiije,
MIT (Massachusetts Institute of Technology) se nalazi znatno
vise od 50 km daleko od SF. Sva je prilika da se nalazi bar jedno
100 puta dalje tj. na jedno 5000 km daleko od SF. Isti se nalazi,
naime, u Bostonu koji je, bar za sada, na istocnoj obali Amerike.
No, salu na stranu. U anglosaksonskom i germanskom svetu je
veoma razvijen obicaj postavljanja univerzitetskih i naucnih
centara po malim mestima koja, potom, postaju univerzitetski
centri, uglavnom posveceni samo tome. Medjutim to nije univerzalno
pravilo. U pomenutom Bostonu - koji je jedan od najstarijih,
najbogatijih i najuglednijih severnoamerickih gradova, jer su ga
osnovali prvi engleski doseljenici u Ameriku, sredinom XVII veka,
kao i njemu "pripadajucu" prvu koloniju sa gorenapisanim
tesko izgovorivim nazivom sto je inace, indijanski naziv za brdo
severozapadno od Bostona (znaci doslovno " na velikom brdu") - se
jos nalazi i Harvard koji je neka vrsta americkog Oxforda ili
Cambridgea (sto Englezi kratko zavu Oxbridge, hotevsi time da
naprave, u zargonu, jedno zbirno ime za elitni univerzitet), a
povrh svega i treci univerzitet, istina manje ugledan, Boston
University (ili University of Boston, zaboravio sam). U New York-u
se nalazi gomila univerziteta od kojih je Columbia sam vrh. U
stvari, pravilo glasi: Prvoosnovani univerziteti se nalaze u
velikim gradovima a potom su poceli da kopiraju engleski model.
Engleski, pak, model vise ne vazi ni u Engleskoj. Danas su ipak
najjace kuce London University i London School of Economics koje
su, :) , u Londonu.
U kontinentalnoj Evropi (osim Nemacke i Italije koji su se
ujedinili tek u XIX veku, a prethodno su se sastojali od mnogo
malih drzavica sa sopstvenim glavnim gradovima - Hajdelberg,
Hamburg, Bremen, Minhen, Ravena, Bolonja, Piza, Padova, Milano,
Torino ...) univerziteti su stvarani u glavnim gradovima koji su,
istovremeno bili prestonice vladajucih dinastija, i tu je, naravno
bila glavna lova - Pariz, Madrid, Bec, Lisabon, Amsterdam,
Stokholm, Sankt Petersburg, Varsava, Prag, Sofija, Budimpesta,
Beograd, Atina ...
Kada se pogleda ova slika vidi se samo jedno pravilo -
univerziteti su pravljeni tamo gde je bilo love! A to su, po
pravilu, veliki gradovi koji su danas steciste bogatih gradjana i
kompanija a u poznom srednjem veku stecista bogatih gradjana i
aristokratije. Ni Oxbridge nije izuzetak, jer je taj kraj Engleske
veoma bogat. Istina Oxford (osnovan 1310) je, uz Bolonju (1190) i
Sorbonu (1210), stariji od vecine evropskih univerziteta cija
ekspanzija pocinje u vecini slucajeva tek u XV-XVI veku.
Ergo, cenim da je u svakom poduhvatu, pa i u ovom koji
pominjete uz entuzijazam neophodna i lova!
G. Vigor Majic entuzijazmom ("mekom " marketinskom
komponentom), nadoknadjuje nedostatak para ("tvrde" marketinske
komponente. Na tome mu svaka cast i uvek ce uzivati moju i licnu i
strucnu podrsku. Ali carstva se ne prave samo na hrabrosti vojnika
nego i na njihovoj brojnosti, organizaciji i, last but not least,
dobrom naoruzanju!
Potpuno razumem tvoj sok, kada umesto entuzijasticnih
polaznika kursa, zateknes rulju osnovaca koja pusi po sobama, ali
necemo ih. valjda, zbog toga staviti u manastir?
Te koji "puse po sobama" treba jednostavno najuriti i zameniti
ih zainteresovanim.
Beograd ima niz prednosti koje su ne samo iskoristive nego i
neophodne. Pre svega to su, sto bi komunisti rekli, "kadrovi". U
Petnicu nije lako doci, i, evo, ja sam bio dva-tri puta, a Vigora
sam morao da odbijem bar deset puta! Jednostavno sam preopterecen
poslovima i ne mogu da izgubim nedeju dane tamo. Ne kazem da su
kursisti u Petnici zbog toga pretrpeli neocenjivu stetu niti da sam
ja neko svetsko ime bez koga se napredak nauke ne moze zamisliti
:))), ali zamisli koliko je drugih poput mene, "izgubljeno" za rad
u Petnici iz istih razloga. Kumulativna steta vec, nije za
potcenjivanje.
Medjutim, od Majica, za beogradski pokusaj, treba "ukrasti"
jednu, ne ideju, vec model. Treba, naprosto dovesti ili samog
Majica ovde ili mu naci "dvojnika". Nekoga ko ce, dakle, biti
entuzijasta ali i "cvrsta ruka" i "gvozdena metla".
Pare cemo naci.
Pl poz M
razno.235glisin,
ŢŢŢMIT (Massachusetts Institute of Technology) se nalazi znatno
ŢŢŢvise od 50 km daleko od SF. Sva je prilika da se nalazi bar jedno
ŢŢŢ100 puta dalje tj. na jedno 5000 km daleko od SF. Isti se nalazi,
ŢŢŢnaime, u Bostonu koji je, bar za sada, na istocnoj obali Amerike.
Hvala! Lupih i ostadoh živ... Hteo sam da navedem par poznatih mesta kao
primer, pa je MIT "promenio obalu" za čas. U glavi mi je bila ekipa koja je
radila na UNIX verzijama, što se radilo i u MIT-u, ali je trebalo da stoji
BERKELEY a ne MIT. To je već pored San Francisca. MIT je svakako tamo gde
jeste. Eto, mala nepažnja i okrenuh Ameriku naopačke! ;-)))
ŢŢŢMedjutim, od Majica, za beogradski pokusaj, treba "ukrasti" jednu,
ŢŢŢne ideju, vec model.
Ok... model se bazira na ljudima i uslovima: pustiš prave ljude u prave uslove
i sve ide kako treba. Uslovi koštaju (problem), pravi ljudi se skupe (ide
lakše). Kako da se ne skupe *pogrešni* ljudi? Lako: daš im TAžNO ono što treba
da mogu da rade na projektima i ništa više! Profiteri i karijeristi odmah
netragom nestanu... ;-)
Recimo, ja kao saradnik u Petnici dole imam na raspolaganju opremu, smeštaj i
hranu. Kada je seminar, dobije se i neki džeparac i naknada za putne troškove.
Šta je posledica: ja idem dole da RADIM! E sada zamislite nekoga ko bi u
Petnicu išao nadajući se da će napredovati u službi, postati informatička TV
zvezda, zaraditi i kupiti sebi BMW, sazidati si kuću ili tako nešto.
Nemoguće! Zato takvih i nema.
Ako neko hoće ono od malopre (BMW, kuću...) taj će da radi druge stvari, a
neće pokušavati da se bavi naukom. Vigor je upravo to diferencirao: ako si
fantom i za koru hleba hoćeš da radiš nešto što te zanima, ok, dobrodošao.
Pružiće ti sve da se pojaviš na konferencijama, simpozijumima, da objaviš rad,
održiš predavanje, preporučiće te nekome ako treba nešto da uradiš (to se već
plaća, ali se prethodno dokažeš!), nabaviće ti potrebnu opremu, literaturu,
pretplatiće Stanicu na časopis koji ti treba i tako redom, silna pomoć, ali
SAMO ona koja ti pomaže da radiš. Ko to preživi, postane dobar i sutra će
lako, ima iza sebe što se kaže "reference". Dakle, ISP je kao neka vrsta
"startne pozicije" za afirmaciju u naučnom radu.
ŢŢŢTreba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika".
Ono drugo teško a prvo bogami još teže!!!
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.236milan,
> ŢŢŢTreba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika".
>
> Ono drugo tesko a prvo bogami jos teze!!!
Imam ideju: Predloziti mu da u Beogradu otvori ekspozituru
Petnice :)
Pl poz M
razno.237max.headroom,
> Ako je ono "predavača" trebalo da kaže da nismo profesionalci, onda je ok.
> Ako je trebalo da kaže da su svi loši, a nisi ni slušao predavanja, niti
> poznaješ ljude, onda stavi malo prst na čelo pre nego što kažeš nešto ovako.
:) Ma, izvini, nisam ni znao da si bio u predavačkoj grupi. Znao sam
samo Bojana Zanoškara koji nas je (polaznike, mislim) dovodio i
ostavljao na milost i nemilost predavača :), a ovi su nas onda "bacali
na muke". Jedina zamerka (objektivno gledajući) je ta što smo morali
90% posla sami da odradimo - predavači su ili kasnili, ili morali da
odrađuju neke organizacione poslove, tako da ništa od toga nije
praktično krenulo.
> tamo, moj "silni trud" je izgledao ovako: dođem oko 7h pričam im do jedno
> 14h, onda svi zajedno odemo na ručak. Sedim za stolom ZAJEDNO sa klincima
Onda sam te onomad promašio :(( Nema veze, upoznali smo se kasnije u
Klubu :), ali su meni u BIS-u zapali strašno loši predavači, pa sam
povukao negativne utiske. Sve u svemu, zaista izvini na diskvalifikaciji.
razno.238ndragan,
/ Trebaće MNOGO TRUDA da me neko ponovo ubedi da se pojavim i da održim
I ja rekoh pre par godina: ko pokuša da mi proda entuzijazam dobija
ciglu u glavu.
razno.239glisin,
ŢŢŢImam ideju: Predloziti mu da u Beogradu otvori ekspozituru Petnice :)
Ajde ti to predloži, a ja ću da gledam šta će da bude sa bezbedne udaljenosti
;-) Šalim se, mislim da to ne bi pomoglo. Ekspozitura na Kopaoniku možda, Tara
ili Zlatibor... , ali u sred nekog velikog grada, teško!
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.240glisin,
ŢŢŢ:) Ma, izvini, nisam ni znao da si bio u predavačkoj grupi.
Aaaaaaaa... evo ga! Znao sam da će da se vadi :-)))
ŢŢŢ...ali su meni u BIS-u zapali strašno loši predavači,
ŢŢŢpa sam povukao negativne utiske.
100% ti verujem. Znam kako je ispadalo kada se skupe ljudi koji nikada nisu
stali pred publiku. Strava. Vidiš da pojma nemaju. :-(
ŢŢŢSve u svemu, zaista izvini na diskvalifikaciji.
U bre! Evo ga opet. Dobro, dobro, primljeno. O:-)
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.241mradic,
Dobro! Vidim da se diskusija "rasplamsala", pa nisam hteo da se mešam
nepozvan. Inače, napominjem da prvo što uradim kad se "zakačim" na
SEZAM - otkucam join orka... Tek toliko da se zna!
Vidim da ste ušli u međusobne rasprave ko je bio kakav pre, ko je u
pravu, i sl. Ali, ja mislim da nema potrebe. Najbolje je da se mi ne
sećamo prošlosti, jer ću morati u ovu konferenciju da pošaljem i
datoteku ŠEĆER&VODA.ZIP, da bi se smirile strasti ;)))) Što se tiče
mene, ja predlažem sledeće - početi ispočetka - kao da je BIS tek
osnovan, uzeti sve dobro od njega (uklučujući i predavače
entuzijaste, kojima treba pokušati vratiti entuzijazam), a izabciti
sve loše... To će biti teško :( ali vredi pokušati. Pišite šta
mislite o mom predlogu. Pozdrav Momir
razno.242mradic,
Umalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - predlaže
se obrnuto :( Stvarno malo čudno :)))
razno.243glisin,
Sta rece? Ko bre kome filijala?
%-(
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.244milan,
>
> ŢŢŢImam ideju: Predloziti mu da u Beogradu otvori ekspozituru Petnice :)
>
> Ajde ti to predlozi, a ja cu da gledam sta ce da bude sa bezbedne
> udaljenosti ;-) Salim se, mislim da to ne bi pomoglo. Ekspozitura na
> Kopaoniku mozda, Tara ili Zlatibor... , ali u sred nekog velikog grada,
> tesko!
>
> ŢŢŢIGGYŮŮŮ
Pa nek' se malo nauci i na veliki grad, on je vec veliki decko!
Pl poz M
razno.245milan,
> Umalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - predlaze
> se obrnuto :( Stvarno malo cudno :)))
Nema tu niceg cudnog - predlaze se da slabiji bude filijala
jaceg i uglednijeg!
Pl poz M
razno.246prvul,
ŮUmalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a - predlaže
Ůse obrnuto :( Stvarno malo čudno :)))
Ů▄▄▄
Da li si ikada bio u Petnici? čini mi se da ili nisi, ili si bio ali
si žmurio. Da bi bilo šta bilo filijala nečega drugog, trebalo bi da bude
dosta "moćnije". Petnica već više od 10 godina radi kako treba, doduše sada
je u većim problemima nego ikad, ali nadam se biće opet kako treba kada se
situacija u zemlji iole normalizuje. BIS je dosta mlađi, a već je propao.
Glišin je u pravu. Bilo šta što je svakome "na pljucomet" od kuće je
osuđeno da pukne. A i ako ne pukne (što samo po sebi treba smatrati čudom),
trebaće dosta godina da se to razvije na nivo na kome je Petnica sada
(ponavljam, Petnica je sada verovatno u najgoroj situaciji u poslednjih
nekoliko godina).
Ako bi (kojim čudom) savet ISP (da ne kažem Vigor) odlučio da osnuje
"filijalu" u okolini BG, strašno bi glupo bilo to ne prihvatiti (ovo kažem
jer primećujem u tvojoj poruci ton tipa "ma ko su bre oni, nisu ni u
Beogradu"). Samo desetogodišnje iskustvo je po meni dovoljan razlog.
Ne kažem da je ISP idealna. Ni slučajno. Ali ništa drugo tog tipa nikada
nije ni zaživelo.
razno.247spantic,
> Umalo da zaboravim: mesto da Petnica bude filijala BIS-a -
> predlaže se obrnuto :( Stvarno malo čudno :)))
Nije čudno. Petnica je primer dobrog rada. Doduše dosta njih je imalo
primedbu na pomalo zatvorenoj politici prema polaznicima iz Beograda.
Pre nego što počne paljba samo da kažem da sam čuo argumente i za i
protiv, ali da smatram da je Beogradu potreban takav centar.
razno.248boka,
-> Ajde ti to predlozi, a ja cu da gledam sta ce da bude sa
-> bezbedne udaljenosti ;-) Salim se, mislim da to ne bi pomoglo.
-> Ekspozitura na Kopaoniku mozda, Tara ili Zlatibor... , ali u
-> sred nekog velikog grada, tesko!
Hocemo Taru....
boka...73, 88. Kako za koga ;)
razno.249mradic,
OK! Cool boys, all of you! Pobogu, vi mene pogrešno shvatiste. Ja
nisam ništa loše mislio o Petnici - ona je, na posletku, ono što je
meni cilj da BIS i bude. To je primer onoga "šta se može kad se
hoće". Ali, ja mislim da bi BG mogao da ima nešto slično, po ugledu
na Petnicu - zašto se ne bismo savetovali sa momcima iz Petnice
(Prvule...) koji bi nam predložili kako da mi uradimo nešto slično.
Isključivi razlog zato što se ja toliko zalažem za centar ovde je tah
što mislim da "pljucomet" ne treba da bude 100km odavde (čitaj: 3
dana jahanja iz BG-a kamilom uz dobar vetar) već mislim da bi sasvim
dovoljno bilo da "pljucomet" bude recimo 20 stanica 41-om. Jer,
posmatram ovo isključivo realno: kako da u Petnicu ode neko ko nema
"vremena", a ko ima mašinac u malom prstu. Budući i da nas cepaju
sankcije, kome će matorci imati da daju tu lovu da ide tamo, nazad i
sl., a pogotovo ako se jadnom detetu stvarno dopadnu uslovi (koji su
tamo više nego otkida), pa poželi da ide više puta tamo... Onda nam
jedino ostaje da se dogovorimo za nešto bliže, čemu bi uzor bio
Petnica, jer, naravno, ne nameravam da otkrivam Ameriku (Vigor je već
otkrio :)))). Pišite mi šta mislite o mom mišljenju!
Pozdrav Momir
P.S.
Zagovornik sam centra koji bi mogao da se posećuje i više puta
dnevno, a ne samo 29. februara!
razno.250glisin,
ŢŢŢDoduše dosta njih je imalo primedbu na pomalo zatvorenoj politici
ŢŢŢprema polaznicima iz Beograda.
Šta sad ovo treba da znači? Malo statistike:
Polaznici u 1991 (srednjoškolci, top 5):
Beograd 22.4%
Smederevo 10.8%
Kraljevo 10.4%
Valjevo 8.6%
Kragujevac 5.8%
Pa? Šta sad nije u redu?
ŢŢŢPre nego što počne paljba samo da kažem da sam čuo argumente i za i
ŢŢŢprotiv, ali da smatram da je Beogradu potreban takav centar.
A šta si čuo protiv?
Ajde nešto, živo me interesuje. Ne kažem da nema, nego me interesuje na šta se
ljudi žale. Naravno, oni koji nisu bili ne računam da imaju pravo da
zanovetaju. Ajd da čujem, baš sam radoznao!
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.251glisin,
ŢŢŢ...ona je, na posletku, ono što je meni cilj da BIS i bude.
▄
┌───────────┐
│ NO WAY! │
└───────────┘
█
▄
▄
▄
ŢŢŢ...mislim da "pljucomet" ne treba da bude 100km odavde (čitaj: 3
ŢŢŢdana jahanja iz BG-a kamilom uz dobar vetar)...
Pogrešno! Put traje manje od 100 minuta vozom, što je malo više nego što meni
treba od fakulteta, preko zagušene Slavije, do Novog Beograda, u špicu
naravno, a uz to i lepo sedim. Dakle, komšiluk.
ŢŢŢBudući i da nas cepaju sankcije, kome će matorci imati da daju tu
ŢŢŢlovu da ide tamo, nazad i sl.,
Nemoj, nemoj, nemoj molim te!
Pa vozna karta do Valjeva je prošlog meseca koštala oko 250 dinara, sada je
verovatno nešto više. Neka je i duplo, dakle jedno 500 dinara, to ti je da
odeš i da se vratiš 1000. A tvoje roditelje dnevno koštaš minimalno oko 500
dinara samo da u usta nešto staviš, a da ne pominjem dodatne troškove (piće u
kafićima, bioskop, video klub...). A kada odeš dole, onda je smeštaj i hrana
besplatna (ako ovo nisi znao, shvatam tvoje negodovanje), tako da ispadne da
roditelji mogu samo da UŠTEDE ako te pošalju dole.
ŢŢŢ...a pogotovo ako se jadnom detetu stvarno dopadnu uslovi (koji su tamo
ŢŢŢviše nego otkida), pa poželi da ide više puta tamo...
Nema ono šta da poželi. MI određujemo ko nam se "sviđa" a ko ne, pa takvog i
zovemo ponovo. A tehnika je vrlo kvantitativna: dobije projekt, ne uradi
ništa, ili uradi nešto loše i ćaaaaao!
Shvatite da se dole forsira znanje i timski rad. Ako dođe neko ko je
simpatizer, a u suštini nema pojma, otpada! Mi nismo osnovna škola, nego
ISTRAčIVAžKA stanica. Takođe, ako je neko genije, a to ne zna da pokaže, ili
ne zna da sarađuje sa ljudima, opet otpada! U oba slučaja su neproduktivni.
Ideja je da se polaznici forsiraju na projektima a ne u klupama, kako se to
radi u normalnim školama. Zato puno njih pukne, ne bude pozvano ponovo ili čak
sami odustanu kada se suoče sa ozbiljnim projektom. Dobar deo i preživi i oni
lepo rade, a ako se potrude, postanu i saradnici, kao što smo Prvul i ja
recimo, a počeli smo kao polaznici. Dakle, sve se zaradi!
Naravno, u školskom krugu prijavljivanja svi imaju šansu. Dobar deo polaznika
otpadne još na zimskim seminarima. Evo recimo, ja sam sada vodio grupu za
paralelizam. JANUAR: 20-tak zainteresovanih. APRIL: 12 dobilo projekte. JUL: 2
polaznika došla da rade!!! Dvojica nisu mogla da dođu, a ostatak se uplašio pa
tutanj!
ŢŢŢZagovornik sam centra koji bi mogao da se posećuje i više puta
ŢŢŢdnevno, a ne samo 29. februara!
I šta možeš da uradiš za to "više puta dnevno" ? Da ćaskaš možda, pokupiš ili
ostaviš softver, juriš devojčice, ali da se upregneš na projekt TEŠKO!
Uostalom, ja u Petnicu gotovo rutinski odem recimo u petak posle podne i
vratim se u nedelju kući. Taman da se uradi neka dokumentacija na laseru, ili
prekompajlira neki softver, ili testira na bržoj mašini, možda padne neki
dogovor o projektima, školama i tako to. Dakle to uopšte nije "preko sveta"
kao što si pomenuo. Taman gde treba!
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.252dejanr,
>> Beograd 22.4%
>> Smederevo 10.8%
>> Kraljevo 10.4%
>> Valjevo 8.6%
>> Kragujevac 5.8%
>>
>> Pa? Šta sad nije u redu?
Možda to što Beograd ipak nema samo 2.2 puta više stanovnika od
Smedereva ;)
razno.253dejanr,
>> I šta možeš da uradiš za to "više puta dnevno" ? Da ćaskaš možda,
>> pokupiš ili ostaviš softver, juriš devojčice, ali da se
>> upregneš na projekt TEŠKO! Uostalom, ja u Petnicu gotovo rutinski
>> odem recimo u petak posle podne i vratim se u nedelju kući. Taman
>> da se uradi neka dokumentacija na laseru, ili prekompajlira neki
>> softver, ili testira na bržoj mašini...
Dobro, zar i tebi ne bi bilo lakše da odeš "do sledećeg ćoška" kad bi
laser i ta brža mašina bili tu? Što se mene tiče, mene mrzi da čekam
minut da se program kompajlira, a ne da se klackam 100 kilometara do
komplajlera ;) Što se "brže mašine" tiče, verovatno bih brže obavio
probu na PC-ju 4.77 (ili na Atariju pod PC emulatorom) nego da odem
do Petnice i tamo to uradim na nekom 486/50 ili Kreju ;)))
Ta teorija "bolje da je daleko" mi liči na pravljenje vrline od nužde,
otprilike k'o kad jedan čiča reče na TV Bgd: "baš dobro što su sankcije,
kad sam više imao više sam i trošio, a ovako mi je baš super" ;)
razno.254boka,
->
-> Mozda to sto Beograd ipak nema samo 2.2 puta vise stanovnika
-> od Smedereva ;)
Statistika je vrlo nesiguran pokazatelj. Zasto bi iz Beograda
trebalo da bude polaznika koliko je njegov procentualni udeo u
stanovnistu Srbije? To bi od Petnice napravilo, neku vrstu, elite
koja joj nije potrebna. Koliko bi bilo polaznika iz drugih
gradova da je, kojim slucajem, Petnica u Beogradu?
boka...73, 88. Kako za koga ;)
razno.255spantic,
> Beograd 22.4%
> Smederevo 10.8%
> Kraljevo 10.4%
> Valjevo 8.6%
> Kragujevac 5.8%
Gde ti je procenat učeničke populacije? Malo je ipak nesrazmerno. Evo ti
primer. Iz moje generacije MG, klasa 1986. u Petnici je bio iz mog razreda
slovom i brojem jedan čovek, a on nije bio iz Beograda. A MG nije baš slaba
škola. Jedino nije bilo saradnje sa Petnicom. Neću da grešim dušu da tvrdim
da je greška samo do Petnice, mada su neki i to tvrdili, t.j. da su
favorizovana deca iz zone oko Petnice. Koliko je dece iz Novog Sada na
primer?
razno.256prvul,
ŮPogrešno! Put traje manje od 100 minuta vozom...
Ů▄▄
Da, baš u tome i jeste prednost: put. Kada bi nešto bilo u Beogradu,
svi bi to poimali kao "u lokalu" pa makar im trebalo i 120 minuta (a sa
ovakvim GSB biće i to). Onaj ko hoće nešto da RADI spreman je da ode negde
na par dana. Od onoga "da se ode više puta dnevno" nema leba...
ŮA tehnika je vrlo kvantitativna: dobije projekt, ne uradi
Ůništa, ili uradi nešto loše i ćaaaaao!
Ů▄▄▄
Dobro, znamo i ti i ja koliko puta smo kukali da se postupa baš kako si
rekao, pa se opet gomilu puta dešavalo da "lowlife miserable dead-brained" ;)
polaznici koji se ceo seminar zezaju i još zajebavaju one koji rade svoj
posao pojave ponovo u stanici na volšeban način (ko zna šta je to Boske,
odmah će mu biti jasno).
Ali činjenica je da selekcija ipak postoji, i da kako-tako funkcioniše.
Ove sankcije bi trebalo da imaju i jedan pozitivan efekat: kriterijumi će se
verovatno pooštriti.
razno.257mradic,
Opet se nismo razumeli! Nisam ja ni mislio da BIS bude sastajalište
"mladih programera" kojima je u glavi samo Tetris, TD3 ili bezobrazne
sličice koje... odmaraju oči projektantima. Ovo ne govorim tek onako,
već argumentovano. Zar u projekte Petnice spadaju i Mandy, Sex-movie
9p i sl. Takođe, postoji i izvesna verzija "DOS-a" pod PASCALOM koja
na CHKDSK odgovori "volina in drive C is MUDONJA" i slične fazone.
Naravno, ja ovde neću da morališem, jer i sam mislim da ne treba samo
raditi, ali ako neko ko radi tamo kaže da tamo dolaze samo genijalci,
koji vredno rade na projektu i sl. onda, moram na to da reagujem. Na
primer šta je sa klincima koji se pokupe iz okolnih bircuza i krenu
na "kompajliranje" i "projektovanje" sa flašom šljive i boxom
"Drine" ;). Navodim samo primere koji su meni poznati, a posebnu
"Drine". Navodim samo primere, koji su mi poznati iz više izvora, a
prednost dajem onome što mi je rekao moj good friend, koji mi je
svoju priču potkrepio brdom "softvera" iz Petnice koji se pokreće sa
GRASPRT 1on2, Mandy e.t.c. Naravno, ne mislim nikog da vređam, ali
smatram da ne treba ni sve idealizovati.
!!REOMIR!! (REgards Of moMIR)
razno.258glisin,
ŢŢŢMožda to što Beograd ipak nema samo 2.2 puta više stanovnika od
ŢŢŢSmedereva ;)
Da, ali ima daleko više totalnih idiota koji nisu sposobni ni nacrtanu ovcu da
čuvaju, pa zato ispadne da ima taman 2.2 puta više ljudi za izbor. ;-)
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.259glisin,
ŢŢŢJedino nije bilo saradnje sa Petnicom. Neću da grešim dušu da tvrdim
ŢŢŢda je greška samo do Petnice, mada su neki i to tvrdili...
Heh... Petnica pošalje svim školama koje imaju smerove koji odgovaraju
seminarima koji se održavaju upitnik i prijavu, sa napomenom da ga škole
fotokopiraju i u saradnji sa profesorima izdistribuiraju učenicima koji treba
da budu odabrani u skladu sa INTERESOVANJEM (tako piše) a ne samo po ocenama i
uz saradnju školskog psihologa. E, onda direktoru bude teško da prijave
fotokopira, da skupi nastavnike, pa i ako ih skupi njima je teško da lupaju
glavu koji je učenik bolji od koga a da ne gledaju pritom u dnevnik, pa onda
gde da se savetuju sa školskim psihologom, sve skupa, ispadne da im se nešto i
ne radi oko toga, pa zato učenici obično i ne vide prijave, ili po neki
profesor odabere po nekoga i to je to.
Dakle, nije problem do Stanice.
ŢŢŢ...t.j. da su favorizovana deca iz zone oko Petnice.
žuj, iz okoline Valjeva ima taman toliko polaznika koliko treba. Nemoj da
nekoga zbune polaznici iz Valjeva koji se pojavljuju na praksama koje stanica
organizuje za njih. To je u redu: Petnica je na teritoriji opštine Valjevo i
bilo bi jako korisno da od nje ima i pomoć i podršku. Zato postoji
kontrausluga u vidu praksi za srednjoškolce iz Valjeva. Takve prakse su
obično jednodnevne ili dvodnevne (bez spavanja) i izvode se PARALELNO sa
školama koje su trenutno, dakle nikako ne smetaju, eventualno par sati
korišćenja opreme. Zato, pazi na takva tumačenja!
ŢŢŢKoliko je dece iz Novog Sada na primer?
Ne znam tačno. Cela Vojvodina je 14.2%, a većina je baš iz NS. BTW, Kosovo
učestvije sa celih 0.0% !!!
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.260dejanr,
>> > Možda to što Beograd ipak nema samo 2.2 puta više stanovnika od
>> > Smedereva ;)
>>
>> Da, ali ima daleko više totalnih idiota koji nisu sposobni ni nacrtanu
>> ovcu da čuvaju, pa zato ispadne da ima taman 2.2 puta više ljudi za
>> izbor. ;-)
Nećeš me ubediti da takvih nema i u Smederevu, čak proporcionalno više
nego u Beogradu.
razno.261prvul,
ŮTa teorija "bolje da je daleko" mi liči na pravljenje vrline od nužde,
Ůotprilike k'o kad jedan čiča reče na TV Bgd: "baš dobro što su sankcije,
Ůkad sam više imao više sam i trošio, a ovako mi je baš super" ;)
Ů▄▄▄
Nije baš tako. Najozbiljnije mislim da institucija od sorte kakva je ISP
treba da bude malo dalje od najbližeg grada, naročito ako je to BG. Mada
mislim da, što ono Gliša reče, negde na avali ili tako negde bi već bilo OK.
Ja u Bg skoro nikada ne dovršim projekat, jer uvek imam milijardu drugih
sitnica koje mogu da uradim. Kada odem u Petnicu, to znači da sam otišao
tamo sa nekim ciljem, što znači da mogu da tih par dana koliko sam tamo radim
samo ono zbog čega sam došao. Dok sam u stanici NIKADA ne gledam Tv, ne
slušam radio itd. Naravno, bavim se zabavom, šetnjama, zezanjem, ali je
atmosfera "radna". Kada bi ISP bila nešto bliže Valjevu, onda bi bivši
polaznici iz Valjeva dolazili svaki čas, a svi saradnici stanice znaju da
od trenutka kada neko od saradnika doputuje u stanicu sledećih par sati
nema ništa od rada...
Da bi se negde ozbiljno istraživački radilo, mora se obezbediti na neki
način "zatvorenost", bilo propisom, bilo fizički. Fizički je bolje jer oni
koji su kreativni obično ne vole kada ima mnogo pravila.
razno.262prvul,
ŮIz moje generacije MG, klasa 1986. u Petnici je bio iz mog razreda
Ů▄▄▄
Iz moje generacije, iz mog odljenja, u ISP je bilo oko pola odeljenja.
Od njih, četvorica su sada mlađi saradnici stanice. I svi živimo u BG.
Vaša generacija jednostavno nije imala sreće (da ne kažem nešto drugo ;)
razno.263vvelisavljev,
> Ne kažem da je ISP idealna. Ni slučajno. Ali ništa drugo tog tipa nikada
> nije ni zaživelo.
Ko kaže da nije idealna!
Gore uz planinu je šuma, prava stvar za biologe, desno (ako se gleda
uzbrdo) je jezero - prava stvar za šta_god_vam_padne_na_pamet :). Onda sa
leve strane pa malo uzbrdo se nalazi pećina za arheologe. (a i ostalima je
zanimljiva. :) )
Dole je bazen, zgodno za osvežavanje u letnjim mesecima. Mada je tamo sigurno
uvek par stepeni hladnije nego u gradu. A i u pećini je debela ladovina. :)))
Tamo je vazduh mnogo čistiji nego u Beogradu, zgodno za sve polaznike a
naročito za astronomiju.
Nema dnevnika, čovek može da zaboravi na sve, samo da se usresredi na
naučni rad.
Ima toga još samo ne mogu odmah svega da se setim. Uostalom ima ovde
još ljudi koji su bili tamo pa mogu da potvrde i dodaju prednosti.
A tek doček: ulazimo mi u dvorište istumbani od nekog kombija u koji
smo se zipovali a dočekuje nas, meni tada nepoznat, čovek rečima:
"Šta ćete nam vi ovde ? Ko je vas zvao? |)" :)))
pozdrav, Viktor!
razno.264ndragan,
/ ŢŢŢTreba, naprosto dovesti ili samog Majica ovde ili mu naci "dvojnika".
/ Ono drugo teško a prvo bogami još teže!!!
Jel' već jednom usavršeno to kloniranje?
razno.265rjovic,
Meni se lično ne sviđa princip rada u Petnizi iz prostog raloga što je po mom
mišljenju i suviše zatvorena. Pre svega mislim na to da ako se meni baš u ovom
trenutku radi neki projekt, ja ne mogu da odem tamo bez testiranja školskog
psihologa i.t.d., a do dok to prođe moglo bi da se desi da izgubim volju za
rad. Sem toga i kada dođe red na tog nekog, pitanje je da li njemu (ovo se
odnosi samo na one koji idu u školu) tada odgovara da gubi od redove nastave.
Slažem se da je u Petnici HAOS priroda i da se nešto slično ne može naći u
okolini Bgd-a, ali mi se čini da bi ipak bilo lakše imati nešto ne "pljucometu"
u šta može da se uđe (naravno posle nekog preliminarnog testa) kada ti padne
napamet.
Relja
razno.266skoprivica,
-> Ali cinjenica je da selekcija ipak postoji, i da kako-tako
-> funkcionise.
Pitali smo coveka (Janeva valjda) kako biraju polaznike, i on
rece: "U razlicitim programskim jezicima to se razlicito zove
ali najcesce se zove RND" ;))
Aje... CTEBO.
razno.267max.headroom,
> dinara samo da u usta nešto staviš, a da ne pominjem dodatne troškove
> (piće u kafićima, bioskop, video klub...).
A što su to jaja, a što je to mlijeko?
> Dakle, sve se zaradi!
Osim para ;) Moraćete da se komercijalizujete ako mislite da nastavite
sa radom. Pretpostavljam da ni sada, a ni ubuduće neće biti
razumevanja za žISTO istraživački rad, već će sve morati da prođe kroz
lupu nekog ekonomiste (ili nadriekonomiste, ako se misli na
sadašnjost)... To podrazumeva i "one koji nešto znaju", ali i "one
koji imaju novca", što nije praksa. Misliš da će grad nastaviti da
finansira Istraživačku stanicu?
> ostaviš softver, juriš devojčice, ali da se upregneš na projekt TEŠKO!
Uh, pa to mu dođe skoro kao manastir :) Znaš li da se i u
najsavremenijim centrima naučnog istraživanja nalaze odeljci "za
zabavu", gde se služi piće, ljudi sede za slot mašinama ili
video-igrama, ponekad prođe i neka devojka ;), a opet urade mnogo više
nego da su 24 časa, non-stop, sedeli za svojim projektom ?...
razno.268glisin,
ŢŢŢTakođe, postoji i izvesna verzija "DOS-a" pod PASCALOM koja
ŢŢŢna CHKDSK odgovori "volina in drive C is MUDONJA" i slične fazone.
Uh! žini mi se da sam tako nešto video. BTW, nekoliko minuta programiranja.
;-) Pa pobogu, imaš ih takvih koji su skloni neozbiljnim zezanjima. Napokon i
D.W.Hillis dolazi na posao vatrogasnim kolima, a ipak radi Connection Machine
za Pentagon.
ŢŢŢNa primer šta je sa klincima koji se pokupe iz okolnih bircuza i krenu
ŢŢŢna "kompajliranje" i "projektovanje" sa flašom šljive i boxom "Drine" ;).
Ovo mi nije jasno? Takvi u RC nisu ni privirili. Šef (popularni naziv za S.
Janeva ;-) najuri i mene napolje kada se pojavim u RC-u sa recimo konzervom
koce ili keksom. Polaznici? Bože sačuvaj!
ŢŢŢ...svoju priču potkrepio brdom "softvera" iz Petnice koji se pokreće
ŢŢŢsa GRASPRT 1on2, Mandy e.t.c.
Jel? Prelistaću zbornike radova, ali se zaista ne sećam da smo MI taj softver
razvijali u Petnici. Dole je desetak SX-ova na raspolaganju polaznicima, pa se
svašta posle seminara nađe po diskovima. Ali neće još dugo!!!
Još malo, pa će dole da bude neki multiuser sistem (UNIX ili VMS), pa će lepo
da bude SET PROTECTION, SET PRIVILEGE, SET CPU_TIME, SET STATUS... pa ko voli
nek izvoli. Nema gusarenja, nema glupog softvera, nema trošenja mašinske snage
bez veze... ja sam predlagao da ostavimo samo kompajlere, editore, par alata
i neki skresani shell. Taman! Predlog je uzet vrlo ozbiljno u razmatranje, he,
he... =;-)
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.269glisin,
ŢŢŢ...ko se meni baš u ovom trenutku radi neki projekt, ja ne mogu da odem
ŢŢŢtamo bez testiranja školskog psihologa i.t.d., a do dok to prođe moglo
ŢŢŢbi da se desi da izgubim volju za rad.
Whoooooooooooops!
Pazi ovamo: ja svoj projekt iz paralelizma radim od 1987 (pet godina), Maske
radi Melindu od negde 1985-86-te, Misko se bavi paralelnim računaljkama isto
jedno 6-7 godina! To je ovo malo jače iz grupe za paralelizam.
Hoću da kažem, tvoj "trenutak" u kome ti se radi projekt ne postoji. Projekt
se priprema mesecima, a onda se radi godinama. Ako ti za mesec dana izgubiš
volju za rad, preslišaj se malo kakav ti je to projekt.
UOSTALOM: ako hoćeš u Petnicu preko reda, nema problema! Lepo sedi i počni da
radiš nešto ozbiljno. PAZI: ozbiljno NISU uobičajeni programi, pa kao piše se
(pravi se) nešto veliko. Treba da se radi ONO ŠTO NIKO NIJE URADIO, dakle
nešto sasvim novo. Šta? Par primera: prepoznavanje govora, prepoznavanje
slike, veštačka inteligencija, razumevanje prirodnog jezika, sinteza govora,
simulacije, nove arhitekture računara i simuliranje toga (to ja radim u okviru
paralelizma), pa onda baš paralelizam, operativni sistemi za paralelne mašine,
novi programski jezici za specijalne namene i još mnogo, mnogo toga.
Kao što vidiš, mnogo stvari, ali koje treba PRVO IZMISLITI pa tek onda
uraditi. Sve što je samo "uraditi" (a već je provaljeno) a radi se po sistemu
"ima brži editor i podržava više prozora" ali nije ništa novo, jednostavno
NIJE INTERESANTNO.
E sad ono od malopre: izmisliš li rešenje za neki od mnogih problema koji
postoje, uradiš li nešto od toga, možeš pravo u Petnicu, kakvi psiholozi i
ostala čuda. Naravno, ako imaš nameru da u okviru Petnice nastaviš sa radom,
skupiš ljude, formiraš grupu/tim i tako to, pisah već o tome.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.270glisin,
ŢŢŢPitali smo coveka (Janeva valjda) kako biraju polaznike...
I ti si njega uzeo za ozbiljno? He, he... nemoj molim te, pa valjda znaš da se
on zeza. Šta misliš: dobijemo prijave, on uzme gomilu, promeša, kaže "seci",
ja cap, izbrojimo jedno 20-tak i ćao?
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.271glisin,
ŢŢŢMoraćete da se komercijalizujete ako mislite da nastavite sa radom.
To se priča već desetak godina. Radi se još uvek. Inače, niko nema ništa
protiv komercijalizacije, sasvim je u redu da se rade projekti po porudžbini,
ali zamisli da pre pet-šest godina odeš da registruješ Petnicu kao kuću koja
će raditi kao neko maltene privatno preduzeće i baviti se uslugama takve
istraživačke vrste? Prosto neverovatno. Sada već ima uslova za tako nešto i
malo se i razmišlja na tu stranu, ali za sada su uslovi takvi da je sve na
vizijama.
ŢŢŢ...već će sve morati da prođe kroz lupu nekog ekonomiste...
U pametnim državama ovakva institucija prođe kroz lupu države i velikih firmi,
dok kod nas prolazi kroz lupu birokrata koji bi Petnicu smakli dok kažeš
piksla! Zato će ipak morati Petnica da ima nekog svog ekonomistu sa lupom.
ŢŢŢMisliš da će grad nastaviti da finansira Istraživačku stanicu?
Koji grad? Sva sredstva iz fondova za nauku su presečena, koliko mi se čini
gospodin Danilo č. Marković se lično zalagao da se ukine finansiranje jednoj
takvoj nepotrebnoj instituciji (sa njegove (i njemu sličnih) tačke gledišta to
verovatno izgleda kao davanje para nekome u nekom selu da ih troši na igre sa
klincima). Sada je zvanični osnivač Petnice Akademija nauka, tako da se Vigor
potrudio da izvuče Stanicu iz ralja republičkih neznam-ti-ni-ja-tamo-šta
institucija.
ŢŢŢUh, pa to mu dođe skoro kao manastir :) Znaš li da se i u najsavremenijim
ŢŢŢcentrima naučnog istraživanja nalaze odeljci "za zabavu"...
Svakako. Tako nešto ima i u Petnici. Svira se, peva se, zaigra se po nešto,
skokne se do pećine, jezera ili bazena, do Šumica na "koktu" ;-))) tako da je
stvar daleko od nekog manastira. Pod onim što sam rekao sam mislio da se za
par sati samo tako nešto može i raditi, a na projektu teško (između škole i
kuće). Obrnuto nisam isključio, kao što vidiš, ima i opuštanja.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.272ndragan,
/ Nije baš tako. Najozbiljnije mislim da institucija od sorte kakva je
/ ISP treba da bude malo dalje od najbližeg grada, naročito ako je to
Prilažem uz ovu repliku:
Razmisli o tome kako programeri idu na godišnji odmor. Jedini pouzdan
način je da odeš negde gde nema telefona. Da ti je stvar u gradu (iza
ćoška), da li bi mogao da sastaviš makar samo dva tri dana da se ne
zamajavaš _doslovce_ničim_drugim_ osim projekta?
Bue_ Ndragan
razno.273mradic,
Vidim. U Petnici ima šuma, jezero, brdo, ukratko pravi raj. Ali, da
bi stigao do tog raja, izgleda da ću morati da izmislim neki softver
koji će uspeti da me (de)materijalizuje, ili, možda bolje vremeplov
;))).
Što se tiče opreme, dopada mi se ideja za uvođenje jedne mrežice, na
kojoj bi SYSOP mogao da izbaci TRASH. Ali, momci, dajte predlažite
šta mi da napravimo u BG-u. Argumenata za i protiv Petnice ima kao
kusih pasa, a vreme teče, teče :(. Zato Vas molim da mi malko pišete
i na tu temu, kako da primenimo filozofiju Petnice ovde negde, a
ostalo - kad otvorimo BIS, pa napravimo koktel :).
!!REOMIR!! (REgardsOfmoMIR)
razno.274vvelisavljev,
> Heh... Petnica pošalje svim školama koje imaju smerove koji
> odgovaraju seminarima koji se održavaju upitnik i prijavu, sa
> napomenom da ga škole
Da, na žalost. Znam kada sam jurio za sebe, pa posle za mlađeg
druga da se prijavimo za ISP. Uzmemo materijal direktno od direktora pa to
lepo fotokopiramo pa jurimo profesore da nam napišu karakteristike, pa
psihologa da nam održi test, pa kod sekretarice da se to pošalje. Pa onda
sekretarica po*zdi zato što svaki dan dođe po jedan učenik da šalje u ISP a
treba sve zajedno da se pošalje u jednoj veeelikoj koverti. A to slučajno budu
i poslednji dani pre isteka roka pa onda ona nešto već pošalje. :)))
Desi se da po koji profesor preuzme stvar u svoje ruke,
ali tada on odabere učenike samo iz svog predmeta i samo one kojim predaje.
:( Što je na neki način i logično.
Verovatno je tako i u drugim školama.
pozdrav, Viktor!
razno.275danko,
>>> Da, ali ima daleko više totalnih idiota koji nisu sposobni ni nacrtanu
> Nećeš me ubediti da takvih nema i u Smederevu, čak proporcionalno više
> nego u Beogradu.
O procentima teško (bar među pripadnicima nebeskih naroda).
DANKO
razno.276prvul,
Ůveć argumentovano. Zar u projekte Petnice spadaju i Mandy, Sex-movie
Ů9p i sl. Takođe, postoji i izvesna verzija "DOS-a" pod PASCALOM koja
Ůna CHKDSK odgovori "volina in drive C is MUDONJA" i slične fazone.
Ů▄▄▄
To su većinom stvari koje polaznici dovuku od kuće, pa se onda "menjaju"
u stanici. Posle seminara se zatekne brdo stvari na hardovima računara na
kojima su polaznici radili. Između ostalog i to.
Inače, te SEX movie i ostali šund ja brišem gde god nađem. Radi se o
relativno velikim fajlovima, zauzimaju mesto na ionako uvek tesnim hardovima,
kad si jedan video video si ih sve.
Verzija dosa koja zeza korisnika je sasvim druga stvar. To sam i ja više
puta pravio. Ako neko radi na svom projektu kako treba, a povremeno napravi
takav neki "štosičan" program, ja to shvatam kao vrstu intelektualne
relaskacije. Za nekoga je dobro zezanje da ode do kafane i popije po koju
"Koktu" ;) Za nekoga je isto tako dobro zezanje da napravi urnebesan program.
Ne vidim ništa loše u tome. Naravno, od polaznika koji na neki računar
instalira neku "napast" ovog tipa uvek sam tražio da napast i deinstaliraju
kada više ne bude zabavna, jer inače otežava rad na tom računaru.
Po mom mišljenju, polaznik koji je došao da uradi nešto u Stanici i većinu
vremena provodi radeći je OK. On će biti zadovoljan jer će tamo uraditi dosta
više nego što bi za isto vreme uradio kući. Ima savršene uslove za odmor
između "seansi" za računarom, naročito ako zna da stvori oko sebe dobru
atmosferu. Ima gomilu knjiga pod nosom, ima gomilu ljudi koji mu mogu
pomoći... uslovi koje sigurno nema kod kuće.
Polaznik koji stalno kuka kako mu je dosadno, koji stalno traži zabavu itd.
će se vratiti razočaran. I treba. I posle pričaju kako je u ISP živo sra*e,
kako neki kreteni pišu programe iz zezanja, kako se širi porno softver...
Pa dobro, oko tog porno softvera meni jedna stvar nije jasna. Na seminaru
ima oko 20 polaznika (recimo). Neka je svaki od njih doneo po disketu
punu arhivirane porno animacije. To znači da svakome od njih potrebno
nekoliko sati da sve to pregleda. A porno animacije su nešto što je, kao
što rekoh, za jednokratnu upotrebu... dakle, na seminaru koji traje 7 dana
polaznici potroše svaki po par sati na te i takve stvari. Ali onda neki od
njih, ogočeni na stanicu jer im je tamo bilo dosadno, jer su neki uradili
projekat mnogo bolje od njih (ali ti što su dobro uradili projekat su obično
baš one "svinje od programera" koji iz zabave pišu šaljive programe) kada
se vrate kući pričaju kako je u ISP loše, pa kao ključni argument navode
te magabajte animacije. Pa ako su oni toliki čistunci, kako to da nisu
našli korisnije stvari da presnime, nego baš te animacije.
razno.277prvul,
Ů Pre svega mislim na to da ako se meni baš u ovom
Ůtrenutku radi neki projekt, ja ne mogu da odem tamo
Ůbez testiranja školskog psihologa i.t.d., a do dok
Ůto prođe moglo bi da se desi da izgubim volju za rad.
Ů▄▄
Šta ti misliš da je projekat? Projekat je nešto što bi
trebalo da pretenduje da bude ozbiljan naučni rad. Prema
tome, to traje najmanje mesec-dva (obično više godina).
Da bi se napravio uspešan projekat, mora se proučiti
literatura iz te oblasti, napraviti planovi (za programiranje
treba definisati šta program treba da radi, globalnu skicu
načina rada, podelu na module, podelu modula u razvojnom timu itd.
Za eksperimentalne nauke treba osmisliti eksperiment, napraviti
projekciju "potrepština" itd.), pa tek onda pristupiti eksperimentu,
odn. programiranju (a za veće projekte treba prvo obezbediti opremu itd.).
Ono što ti baš u ovom trenutku hoćeš da radiš, pa ako ne možeš onda
te prođe volja, to nije nikakav projekat, nego više nekakav "quick hack".
Za to ti i nije potrebna ISP.
razno.278prvul,
Ů Pitali smo coveka (Janeva valjda) kako biraju polaznike, i on
Ů rece: "U razlicitim programskim jezicima to se razlicito zove
Ů ali najcesce se zove RND" ;))
Ů▄▄
I ako niste ukapirali da se čovek zeza, onda je izgleda da su pogrešili
u izboru polaznika ;)
A nije ni čudo što se zezao. Šta misliš, da nema pametnija posla nego
da vam objašnjava?
razno.279prvul,
ŮOvo mi nije jasno? Takvi u RC nisu ni privirili. Šef (popularni naziv za S.
ŮJaneva ;-) najuri i mene napolje kada se pojavim u RC-u sa recimo konzervom
Ůkoce ili keksom. Polaznici? Bože sačuvaj!
Ů▄▄▄
čiva istina. Polaznici ionako retko ulaze u RC. A i u učionici s računarima
nije preporočljivo unositi takve artikle (neću da kažem da ne može. može,
ali šta će posle janev da uradi ;)
razno.280prvul,
ŮVerovatno je tako i u drugim školama.
Ů▄▄
E, ovde moram nešto da kažem. Kada sam ja bio u Matematičkoj Gimnaziji,
na svakom nastavnom veću se pojavljivala ideja da se učenicima ne pravdaju
izostanci napravljeni idenjem u stanicu. I na svakom veću se nađe neko od
učenika da "rovari" pa da nas i dalje puštaju. Jednom su čak tvrdili da se
tamo ništa ne radi, pa sm morao da donesem registrator (nije moglo da stane
u svesku) sa svojim radom koji sam uradio na prethodnom seminaru (beše
nuklearna fizika, ne da su bili imresionirani grafikonima raspodela i tako
time ;). Pošto je to bilo oko 200 strana A4, naprasno su promenili mišljenje.
Sve ovo sam kucao zbog toga da bih ukazao da ako vam je do nečega stalo,
neće vam biti teško da se malo potrudite oko toga. Ono "eto, profesori nisu
delili one pozive" je pravdanje višom silom. Ko stvarno hoće da radi nešto
u stanici bi se raspitao kad je otprilike "vreme" tim prijavama, i onda
svakih par dana zapitkivao "jel su stigle one prijave"... i najzad bi ih
sam poslao poštom na vreme ako baš niko neće da ih pošalje u onoj velikoj
koverti.
razno.281dejanr,
>> Ja u Bg skoro nikada ne dovršim projekat, jer uvek imam milijardu drugih
>> sitnica koje mogu da uradim. Kada odem u Petnicu, to znači da sam otišao
>> tamo sa nekim ciljem, što znači da mogu da tih par dana koliko sam tamo
>> radim samo ono zbog čega sam došao.
Možda to zavisi od čoveka, ali meni ne treba nekakva "petnica" da me štiti
od mene samog :) Ako imam motiv da uradim nešto, onda to i radim, a
najlepše mi je da to bude kod kuće. Ako ne može kod kuće, onda što bliže
kući.
>> Dok sam u stanici NIKADA ne gledam Tv, ne slušam radio itd.
To bi isto radio i kod kuće, kada bi motiv ($$$$$) za završetak projekta
bio dovoljno jak ;))
razno.282dejanr,
>> Još malo, pa će dole da bude neki multiuser sistem (UNIX ili VMS), pa
>> će lepo da bude SET PROTECTION, SET PRIVILEGE, SET CPU_TIME,
>> SET STATUS... pa ko voli nek izvoli. Nema gusarenja, nema glupog
>> softvera, nema trošenja mašinske snage bez veze... ja sam predlagao
>> da ostavimo samo kompajlere, editore, par alata i neki skresani shell.
Cilj je ubediti (i dokazati) slušaocu da su ozbiljne stvari ZANIMLJIVIJE
od "glupog softvera" i da se zato treba njima baviti, a ne zato što na
tom računaru slučajno nema "glupog softvera". Jer, uz sve zaštite, "glupi
softver" se nekako provuče...
Osim toga, ono čega je malo a pogotovu ono što je zabranjeno postaje
jakkkkkkkkkko interesantno!
Svako se mora "iživeti" i na igrama i na porno softveru... najveći uspeh
kome se "vaspitač" može nadati je da malo skrati tu fazu.
razno.283glisin,
ŢŢŢZa nekoga je dobro zezanje da ode do kafane i popije po koju "Koktu" ;)
A tek DUPLU KOKTU! Uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuu!
Piškenje dva dana, he, he... ;-)
ŢŢŢPolaznik koji stalno kuka kako mu je dosadno, koji stalno traži zabavu itd.
ŢŢŢće se vratiti razočaran.
Takve ću ja da počnem da vraćam po express postupku. ;-)
ŢŢŢ...ako su oni toliki čistunci, kako to da nisu našli korisnije stvari
ŢŢŢda presnime, nego baš te animacije.
Vala baš! U Petnicu stiže toliko softvera da se upiškiš u gaće! Firme direktno
šalju prerelease verzije, naručuju se programi za superspecijalne namene,
neviđeni eksperimantalni programski jezici i ko zna šta sve ne još.
A znate šta traže od Petnice? Oće registrovan WORD ili Adobe Ilustrator. Da
skinu sa originala. Svašta! A toliko interesantnog softvera. Ali neeeee, deca
bi da hackerišu i da se igraju paketima koji im u životu ne trebaju. E zato će
da padne UNIX pa cepaj, neka hackerišu, he, he... Pa ko sruši mašinu, neka je
diže sam. Ima orman knjiga, pa polako! Pffff...
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.284glisin,
ŢŢŢTo bi isto radio i kod kuće, kada bi motiv ($$$$$) za završetak projekta
ŢŢŢbio dovoljno jak ;))
Pričamo o POTPUNO različitim stvarima.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.285prvul,
ŮMožda to zavisi od čoveka, ali meni ne treba nekakva "petnica" da me štiti
Ůod mene samog :) Ako imam motiv da uradim nešto, onda to i radim, a
Ůnajlepše mi je da to bude kod kuće.
Ů▄▄▄
Kada malo bolje pogledam u pravu si. Kada mi je stalo, radim i ja pa makar
padale bombe oko mene. Jedino i dalje ne znam šta u beogradu raditi sa onima
koji bi da dolaze u stanicu jer im je tamo zanimljivo a neće da rade. I u
ISP sam odavno zapazio problem ljudi koji dođu da se zezaju, a onda ne daju
ostalima da rade. Tamo ih ima malo, i smire se posle par dana seminara (jer
to su obično gradski "frajeri" kojima neko drugi treba da organizuje zabavu,
bile to diskoteke ili kafane, a sami nisu sposobni da strukturišu vreme). U
Beogradu bi ih bilo mnogo više, i mogu da idu "na odmor" svaki dan, pa da
se sveži i orni za smetanje vraćaju u stanicu ;)
Naravno, probleme sa ovim bi mogli da rešimo i tako što bi stanica u
Beogradu imala znatno strožije kriterijume po pitanjima discipline, ali
kao što rekoh, ako mogu da biram između 2 sata putovanja + sloboda u radu i
5 minuta puta + gomila pravila, radije se odlučujem na prvo.
razno.286ivans,
* Ako imam motiv da uradim nešto, onda to i
* radim, a najlepše mi je da to bude kod kuće.
A još bolje je na mestu gde ti je pred nosem gomila literature koja bi mogla da
ti pomogne oko zadovoljenja motiva, gomila ljudi s kojima bi mogao da
diskutuješ o problemu koji te zanima, oprema koju kod kuće ne možeš ni da
zamisliš (zamisli, na primer, kako bi bilo lepo da imaš dve 386 (uf, možda i
imaš :), pa opališ remote debugging, ili na primer osciloskop, generator
impulsa, mikroskop (što da ne?) i gomilu drugih stvari), pa najzad i ljudi s
kojima možeš da popričaš o tome igraju li Rusi tetris u nuklearkama (dobro,
znam, chat i kafa, ali nije to - to :).
Pozdrav.
razno.287prvul,
ŮA još bolje je na mestu gde ti je pred nosem gomila literature koja bi mogla
Ůda ti pomogne oko zadovoljenja motiva, gomila ljudi s kojima bi mogao da
Ůdiskutuješ o problemu koji te zanima, oprema koju kod kuće ne možeš ni da
Ůzamisliš (zamisli, na primer, kako bi bilo lepo da imaš dve 386 (uf, možda i
Ůimaš :), pa opališ remote debugging, ili na primer osciloskop, generator
Ů▄▄▄
Ma ja bez dva PCa neću ni da radim debagiranje. Mada danas nije neki
problem naći par komada PC-a (ja u ISP obično radim na 3 računara, jedan
izvršava dibager, drugi program, treći služi za pregled online dokumentacije
(PC-HELP, NG i slično) ). Veći je problem naći kablove, delove i ostalo
što se traži u hardverašenju... ima gomila delova koji mi retko trebaju,
ali mi trebaju... i kada bih sve to imao kod kuće...
Najzad, hvala što me podseti na osciloskop... moj omiljeni instrument.
Ne znam ko kod kuće ima dva osciloskopa sa po par kanala, ja nemam :((
a umeju da zatrebaju (u stvari, trebaju mi kada god radim nešto što nije
čist softver).
P.S. Vidim ja da ovaj ivans kapira u čemu je stvar ;)
razno.288rjovic,
<Ŕ> Šta ti misliš da je projekat? Projekat je nešto što bi
<Ŕ> trebalo da pretenduje da bude ozbiljan naučni rad. Prema
<Ŕ> tome, to traje najmanje mesec-dva (obično više godina).
Potpuno se slažem da je projekat nešto na čemu treba raditi i nekoliko godina
da bi se doveo do mogućeg kraja (do pravog je veoma teško).
<Ŕ> Ono što ti baš u ovom trenutku hoćeš da radiš, pa ako ne može
<Ŕ> te prođe volja, to nije nikakav projekat, nego više nekakav "qu
<Ŕ> Za to ti i nije potrebna ISP.
E tu se ne bih složio sa tobom jer mi se više puta desilo da ako nešto ne
počnem da radim onda kada imam za to volju, to nešto nikada ne privedem kraju,
a i dok ga radim mnogo slabije radim ono što sam započeo onda kada su mi se za
to pružili uslovi nego ono što započnem da radim kada je to hoću. To je čista
stvar motivacije o kojoj su mnogi psiholozi pričali, a ja sam samo primetio da
je njihova teorija tačna.
Relja
razno.289mradic,
HI! Pošto vidim da su poruke prestale da stužu u ORK-u, moram malkice
da inrtervenišem i da pokrenem diskusiju.
Za sve ovde prisutne, sledi obaveštenje da sam se pre par dana obreo
u Klubu, i popričao sa ljudima oko ovog projekta. Među "ljudima" bio
je i Mr. glisin, koji mi je dao JAKO korisne savete i informacije o
BIS-u, Petnici i.t.d. žak sam postao i vlasnik dvojezičnog
informatora ISP-a, u kome je potanko (čitaj: u po jednom pasusu)
opisana svaka delatnost centra. No, dobro, to ne treba da bude
knjižurina od 1000 strana, ali mogli su bar da malko detaljnije opišu
onu oblast koja nas sve zanima (jeste da sam sebiča, ali... ;>).
U toj knjižici (u engleskom prevodu) ima takođe par bisera -
verovatno štamparskih grešaka - tipa "MORE INFORMATIONS" i sl.
Takođe, bilo bi mi drago da znam gde još mogu da dobijem taj
informator (osim od glisina :)).
Na kraju, dogovoreno je da se, nakon što ideja "prenoći", pismo
"propusti" kroz Klub (sećate li se ideje da Klub i BIS budu jedna
celina?). Tako, sad smo u WAIT stanju - sve do neke pogodne prilike
(čitaj: vikend).
Molim vas sve da mi uputite izraze najiskrenijeg zadovoljstva
postignutim :)))))))))))))))))). !!REOMIR!!
razno.290max.headroom,
> Koji grad? Sva sredstva iz fondova za nauku su presečena, koliko mi se
> čini gospodin Danilo č. Marković se lično zalagao da se ukine finansiranje
> jednoj takvoj nepotrebnoj instituciji (...)
Eh, to mi nikada nije bilo jasno. Ko, u stvari, finansira nabavku nove
opreme (a ima je, hvala Bogu), pa onda čitav smeštaj, organizaciju,
klopu...? Ako novac ne stiže od Države, od koga, onda, dolazi? Do sada
su slične stvari finansirali iz gradskog budžeta, ili neko u
republičkoj vladi ima debele veze. (?)
razno.291bearboy,
˙¨:> Da bi se napravio uspešan projekat, mora se proučiti
˙¨:> literatura iz te oblasti, napraviti planovi (za programiranje
˙¨:> treba definisati šta program treba da radi, globalnu skicu
˙¨:> načina rada, podelu na module, podelu modula u razvojnom timu itd.
Dobro, ali ako recimo neće da bude team leader, nego samo član ?
razno.292bearboy,
˙¨:> ostala čuda. Naravno, ako imaš nameru da u okviru Petnice nastaviš sa
˙¨:> radom, skupiš ljude, formiraš grupu/tim i tako to, pisah već o tome.
Pa ovdi svako predlaže da kad neko ode, formira tim. čivo me interesuje
koji su članovi tima kad svako osnuje svoj.
Pitanjceta.
1. Za koje je godište cela stvar (mislim na minimum da bi se prijavilo)
2. Kako to da ja UOPŠTE nisam čuo za celu stvar dok se vi ovde ne
raspričaste.
3. Kako se ovo odražava na redovno obrazovanje (tj. izostanci is škole)
4. Šta ako neko voli da radi na raznoraznim projectovima, i ima talenta
samo nema ideje. U tom slučaju bi (valjda) najbolje bilo da se
priključi nekom timu. Ali jopet, otkud taj da zna kakvi projekti
postoje ? Ili no ideja, no Petnica ?
razno.293glisin,
ŢŢŢEh, to mi nikada nije bilo jasno. Ko, u stvari, finansira...
Eh, nije ni meni. Mada, stavi stoje otprilike ovako: u menadžmentu postoji
jedna stvar koja se zove "neaktivirani porencijali iz okruženja". U suštini,
na stvar se gleda ovako, jednostavno rečeno: sve što može biti izvor prihoda
treba iskoristiti. Sa tačke gledišta ISP, bilo bi jako "neposlovno" da se nađe
na platnom spisku nekog fonda za nauku i da sasvim pasivno čeka da padne koja
para. Zato se aktivira sve što je moguće: više fondova, razni oblici
sponzorstva, pomoći, darodavci, kontra usluga u opremi za urađene projekte,
uzimanje rashodovane opreme od instituta i firmi, pomoć pojedinaca i šta sve
još ne. Eto to je ukratko. Kada se sve sabere, ispadne da normalni fondovi ne
podmire ni trećinu potreba stanice. Tako se uglavnom rešava smeštaj, hrana,
struja i ono što se mora platiti. A oprema dolazi uglavnom iz drugih izvora.
ŢŢŢ...ili neko u republičkoj vladi ima debele veze. (?)
Ima, ali debele veze da se Petnica zbriše sa lica zemlje, najbolje atomskom
bombom. Takvi nama od pomoći nisu. Međutim, do sada im nije išlo. ;-)
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.294glisin,
ŢŢŢDobro, ali ako recimo neće da bude team leader, nego samo član ?
Pa onda je diskusija bespredmetna: tek tada mu se ne može desiti da ga prođe
volja za radom za tri dana, ako vidi projekt tima u koji želi da se uključi.
Ne može onda da mu padne na pamet ili da bude inspirisan. Treba da zna šta se
radi u dužem periodu.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.295glisin,
ŢŢŢPitanjceta.
Ajd da vidimo...
ŢŢŢZa koje je godište cela stvar (mislim na minimum da bi se prijavilo)
Pa, ima i seminara za osnovce, za srednjoškolce i prakse za studente.
Srednjoškolci su veći deo.
ŢŢŢKako to da ja UOPŠTE nisam čuo za celu stvar dok se vi ovde ne raspričaste.
Lako, zato što stvar ide na kaščicu. Petnica za sada nema mogućnosti da
napravi svoj marketing centar koji bi se bavio ispitivanjem tržišta, reklamom,
planiranjem nastupa i tako to, pa onda po nekada uspe da se probije po neka
mala vest i to je sve. U principu bi treblo da skoro svi direktori srednjih
škola u Srbiji znaju za ISP, a to što neznaju učenici, to je već van domašaja
Stanice.
ŢŢŢKako se ovo odražava na redovno obrazovanje (tj. izostanci is škole)
Lako, pošto te škola tamo i pošalje.
ŢŢŢIli no ideja, no Petnica ?
Za početne kurseve na koje te pošalje škola nema veze sa idejama, tu mi
napravimo projekte i vi radite. Ako imate ideje za svoje projekte i nešto ste
već radili, ostajete možda i kao saradnici, ako nemate, šta se tu može, možda
dobijete ideje za koju godinu, he, he... ;-)
Inače, pod idejom ne podrazumevam ideje tipa (primer sa poslednje škole) dođe
polaznik i ima ideju da pravi ultralaki avion u Petnici! Svašta! Može svako da
ima ideju, ali to treba da ima i smisla i da može da se radi.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.296prvul,
Ů To je čista stvar motivacije o kojoj su mnogi psiholozi pričali,
Ů a ja sam samo primetio da je njihova teorija tačna.
Ů▄▄▄
Dobro, zaključili smo da je projekat nešto što traje. Sada mi nije jasno
kakve veze ima to što BAŠ ONDA kada ti se počinje projekat ne možeš da ga
radiš sa motivacijom za rad na projektu? Naročito sa obzirom na činjenicu
da se većina projekata počinje kod kuće, tako što sedneš i definišeš šta
zapravo predstavlja tvoj projekat (samo to je posao od najmanje par dana,
ako se radi o ozbiljnom projektu). Motivacija je sasvim nešto drugo od
trenutne inspiracije za rad na nečemu. Ne bih da objašnjavam ovde, ali
mislim da si zaključio ispravnu stvar (da su teorije o motivaciji prilično
OK) iz pogrešnih premisa (jer ono o čemu pričaš nije motivacija) ;)
razno.297max.headroom,
> Najzad, hvala što me podseti na osciloskop... moj omiljeni instrument.
> Ne znam ko kod kuće ima dva osciloskopa sa po par kanala, ja nemam :((
I meni je omiljen, kada nemam ništa bolje :) Zna li neko gde može da
se nabavi program koji izigrava osciloskop, a da signal stiže preko
COM-porta, ili nešto slično? (naravno, ako je potreban neki
ograničavač ili slična peripetija, i neka shema...)
razno.298ssokorac,
:> škola u Srbiji znaju za ISP, a to što neznaju učenici,
:> to je već van domašaja Stanice.
Ima u udžbeniku za II razr. gimn. za Engleski članak o Petnici. :)
Slučajno smo ga baš prekjuče radili i slučajno sutra moram isti da
odgovaram :).
razno.299feniks,
│ I meni je omiljen, kada nemam ništa bolje :) Zna li neko gde može da
│ se nabavi program koji izigrava osciloskop, a da signal stiže preko
│ COM-porta, ili nešto slično? (naravno, ako je potreban neki
│ ograničavač ili slična peripetija, i neka shema...)
└────────
Slično pitanje si postavio i pre par meseci ;)
Mislim da preko COM-porta nećeš moći da napraviš iole primenjiv
osciloskop (sem ako te ne zanimaju spore jednosmerne promene). Naime,
ja sam u grupi ADC svojevremeno dao jedan demo program koji pretvara
PC u osciloskop, ali pomoću AD kartice. Za ove kartice postoje i
komercijalni programi (Asyst, Labtech notebook, Dadisp itd.) koji imaju
mogućnost da prate procese u realnom vremenu. Jedna od takvih kartica
je i ED300 (Računari 84 /str.72). Međutim, ni pomoću ovih kartica nije
moguće posmatrati signale čija f > 50 Hz , dakle to je daleko ispod
mogućnosti nekog osciloskopa. Postoje naravno i brže AD kartice, ali
je njihova cena tolika da se više isplati kupovina nekog jeftinog
ruskog osciloskopa.
Pozdrav, S.P.
razno.300mstanic,
>> moguće posmatrati signale čija f > 50 Hz , dakle to je
>> daleko ispod
Imam u nekom časopisu shemu koji radi sa frekvencijama znatno
većim o 50 Hz. A baš sam dobio neki scaner na testiranje.
Ako uspem poslaću.
razno.301michelle,
> Imam u nekom časopisu shemu koji radi sa frekvencijama
> znatno većim o 50 Hz. A baš sam dobio neki scaner na
> testiranje. Ako uspem poslaću.
Šalji što pre, pa da probamo, ako nešto vredi.
razno.302bearboy,
˙¨:> Pa onda je diskusija bespredmetna: tek tada mu se ne može desiti da ga
˙¨:> prođe volja za radom za tri dana, ako vidi projekt tima u koji želi da
se
˙¨:> uključi. Ne može onda da mu padne na pamet ili da bude inspirisan. Treba
da
˙¨:> zna šta se radi u dužem periodu.
Baš te ne razumem najbolje - ne može da ga prođe volja, ne može da bude
inspirisan. Koja varijanta važi ?
razno.303glisin,
ŢŢBaš te ne razumem najbolje - ne može da ga prođe volja, ne može da bude
ŢŢinspirisan. Koja varijanta važi ?
Pa nisi ni ti meni jasan. Ajd da probam: može da bude inspirisan, ali to nije
kao kod slikara, da ako ne dohvati boje ode stvar zauvek. Zapravo,
inspiracija i programiranje nemaju nikakve veze, nekome može na pamet pasti
IDEJA ili REŠENJE, a to važi i sutra i prekosutra. Kod raznih umetnika ako on
oseti da treba da napiše, naslika ili komponuje nešto jer ga je nešto potaklo
na to, on to MORA odmah jer se sutra neće sećati šta je osetio, a to je
inspiracija. Kod računarstva možeš odmah da skiciraš algoritam ili neku šemu,
pa posle to da realizuješ i za mesec dana. Zato je "inspiracija" malo
neprimenljiva u ovom slučaju.
A o prolaženju volje neću dugo: setio si se nečeg dobrog. Mnogo je dobro
gotovo fundamentalno, može se dobro prodati... i onda te prođe volja za pet
dana. Malo čudno zvuči? Razmisli o ovome.
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.304mstanic,
>> Šalji što pre, pa da probamo, ako nešto vredi.
Može li u OrCad V3.? formatu. Scaner neće da čita sheme.
Da nema neko solidan program za skenere sa karticom što se
utakne u slot?
razno.305michelle,
> Može li u OrCad V3.? formatu. Scaner neće da čita sheme.
Može, što da ne. To je još i najbolja kombinacija, doduše treba malo više
vremena za unos.
pozdrav,
michelle
razno.306bole,
Hi!
Evo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igricu, vec program
za vodjenje telefonskih poziva, bolje obavestenje o svemu i svacemu u
teleprog.DOC
Bye!!
telprog.arjrazno.307glisin,
ŢŢEvo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igricu, vec
ŢŢprogram za vodjenje telefonskih poziva...
ŢŢ** Uz poruku 'telprog.arj' (137830 bytes)
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Šta je bre to crni sine? Expertni sistem? U čemu ti je to pisano? COBOL? ;-)))
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.308duki,
[To: PRVUL]
■ Da bi se napravio uspešan projekat, mora se proučiti
■ literatura iz te oblasti, napraviti planovi (za programiranje
■ treba definisati šta program treba da radi, globalnu skicu
■ načina rada, podelu na module, podelu modula u razvojnom timu
■ itd. Za eksperimentalne nauke treba osmisliti eksperiment,
■ napraviti projekciju "potrepština" itd.), pa tek onda
■ pristupiti eksperimentu, odn. programiranju (a za veće
■ projekte treba prvo obezbediti opremu itd.).
Izvinite što se mešam u diskusiju, ali kao sadašnji F.O.N.-ovac :))
moram uneti neke ispravke...
1. Prvo se definiše CILJ projekta.
2. Pošto se do cilja može stići na mnogo načina, pravi se PLAN.
(Šta, ko, zašto i kako treba da radi)
3. U okviru tog plana se iz palete RESURSI/CENA traži najpovoljniji odnos.
(žime se radi)
4. Ako odnos RESURS/CENA nije povoljan ponovi 3, a ako ne može ništa
dobro da se iskopa idi na 2 (nov plan). Ako i dalje NE POSTOJE sredstva
koja omogućavaju ispunjenje CILJA, onda baci sve u đubre.
5. Kada se napokon nađu pare, ljudi i sredstva onda se dela po utvrđenom
planu.
6. Pre nego što projekt počne da se "globalno" koristi on se ispituje.
(kao neki predtest koji ako daje povoljne rezultate onda se
ide dalje, ako ne onda se projekt prepravlja)
7. Prikuplanje i analiza podataka dobijenih projektom.
8. Klasifikacija.
To bi otprilike bilo to... :)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
razno.309bole,
e, nemoj te u grupe, jel ja na primer ne znam tako dobro da igram šah da bi se
merio sa vama, ali bi me zanimalo da pratim, ili ako ocete i u grupe ali da
svaki dan moderator grupe salje poruke s potezima
razno.310bole,
Pa nije bas ono sto mislis.... priznajem malo sam ga prebudzio ali.. ko radi
taj i gresi, evo naprimer samo glavni program sa svojim pod programima ima 150
KB!!!!
.
s
razno.311bole,
e ovo vidim da je SAAAROOO, pogresio sam, nisam gledao datum kad sam citao....
(ne citam tako stalno orku)
razno.312glisin,
ŢŢIzvinite što se mešam u diskusiju, ali kao sadašnji F.O.N.-ovac :))
ŢŢmoram uneti neke ispravke...
Duki, lupio si, jedno dva modema su se otkačila sa nodova na Sezamu ;-))).
Baš si se umešao u diskusiju. Naime, sve o čemu smo pričali su bili projekti u
okviru Petnice, dakle projekti koji se ne rade za pare. Tako, sve ono tvoje
resursi/cena pada u vodu. Ok je 1, 2, 6, 7 i 8, ali 3, 4 i 5 veze nema. To je
za neke druge stvari, nisi dobro pratio diskusiju!
Nego, jesi li ti to polagao skoro nešto kod Dulanovića, a? He, he... ;-)))
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.313mstanic,
Evo ga u OrCad-u. Treba još dodati bafere. Nema na šemi, ali
je jasno da treba.
adc.schrazno.314michelle,
> Evo ga u OrCad-u. Treba još dodati bafere. Nema na šemi,
> ali
Hvala na trudu! Ako nešto uradim, čućete rezultate.
pozdrav,
michelle
razno.315prvul,
ŢŢEvo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igricu, vec
ŢŢprogram za vodjenje telefonskih poziva...
ŢŢ** Uz poruku 'telprog.arj' (137830 bytes)
Ů !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Ů
ŮŠta je bre to crni sine? Expertni sistem? U čemu ti je to pisano? COBOL?
;-)))Ů▄▄
Ili ima ugrađen telefonski imenik Srbije, da kada biraš broj on po broju
zaključi u koju zonu to spada.
razno.316feniks,
>> Evo ga u OrCad-u. Treba još dodati bafere. Nema na šemi, ali
>> je jasno da treba.
Nisam uspeo da dobijem kompletnu šemu, očigledno nisam
učitao sve potrebne LIB files pri inicijalizaciji. Uzgred,
koju verziju ORCAD-a si koristio i navedi nazive biblioteka
koje su ti bile u konfiguraciji.
Osim toga verujem da ima još zainteresovanih da se objasni
koja kola treba koristiti za bafere, ili još bolje da se
dopuni šema sa njima.
razno.317bole,
ONI>>ŢŢEvo ja se opet bavio programiranjem i napravio, ovaj put ne igric
ONI>>ŢŢprogram za vodjenje telefonskih poziva...
ONI>>ŢŢ** Uz poruku 'telprog.arj' (137830 bytes)
ONI>>Ů !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
ONI>>Ů
ONI>>ŮŠta je bre to crni sine? Expertni sistem? U čemu ti je to pisano?
ONI>>;-)))Ů▄▄
ONI>>
ONI>> Ili ima ugrađen telefonski imenik Srbije, da kada biraš broj on p
ONI>>zaključi u koju zonu to spada.
HEH!
Nije ni expertni sistem i nema imenik srbije, i priznajem PREEE VELIKO JE!
ali, cekajte jos nekoliko dana pa dolazi manja... ( za koliko ne znam)
Ali mozda u sledecoj bude imenik srbije ako se neko prijavi da KUCA
A sad svi da to downloadujete inace cu da VAM LUŠIM IGRNORE JOS GORE
ĆUžUrižĆU
razno.318mstanic,
>> učitao sve potrebne LIB files pri inicijalizaciji.
>> Uzgred, koju verziju ORCAD-a si koristio i navedi nazive
>> biblioteka koje su ti bile u konfiguraciji.
>> Osim toga verujem da ima još zainteresovanih da se
>> objasni koja kola treba koristiti za bafere, ili još
>> bolje da se dopuni šema sa njima.
Verzija 3.10
Kao što se vidi sa sheme: TTL.LIB, ANALOG.LIB i DEVICE.LIB
Za bafere, kao i na svim ili skoro svim PC karticama, LS245
A evo ti i shema. Javi kad proradi.
Imam ja sheme i za brži (strahovito brz, rekao bih).
Ali je strašno komplikovana, signal procesori i tako to.
adc2.schrazno.319spantic,
> A sad svi da to downloadujete inace cu da VAM LUŠIM
> IGRNORE JOS GORE
Je li Bole, a da mi ipak sačekamo manju verziju, šta kažeš? :)
razno.320minja.,
Ima li neko program disk muncher,za apple(stari tip,cpu 6202) ?
Ako neko ima neka mi javi,hitno je.
pozdrav,minja
razno.322ratman,
Kolika bi, orijentaciono, bila cena za one famozne 3" diskete (ko je
imao Amstrad, setice se) i da li se uopste proizvode, ima li ih u Yu
i tako to...
Jedan moj poznanik se interesuje za njih
Pozdrav,
Dejan
razno.323ppekovic,
>> Kolika bi, orijentaciono, bila cena za one famozne 3" diskete (ko je
>> imao Amstrad, setice se) i da li se uopste proizvode, ima li ih u Yu
>> i tako to...
Najjevtinije sam ih plaćao po 4 DEM komad. Tvoj prijatelj ima
dva rešenja, ili da potraži u inostranstvu (i tamo će se pomučiti)
ili da ih kupi ovde (polovne) od amstradovaca koji su zaboravili
na svoje stare mašine.
Paya
razno.324ljubisha,
>Kolika bi, orijentaciono, bila cena za one famozne 3" diskete (ko je
>imao Amstrad, setice se) i da li se uopste proizvode, ima li ih u Yu
>i tako to...
>Jedan moj poznanik se interesuje za njih
Uh, tvoj poznanik je ako mu baš trebaju te diskete u veeelikoj nevolji.
Ja sam ranije imao Amstrada i čak i onda kada je on bio dosta zastupljen
kod nas bilo je problema sa njihovom nabavkom a još više cenom :( One su u
Minhenu bilo optrilike tri puta skuplje nego diskete od 3,5 inča. Sada je
što se tih disketa tiše kod nas mrka kapa, jedino da nabavi od nekog ko
eventualno prodaje programe za amstrad (ako takvi još postoje) ili od nekog
ko prodaje svog amstrada. Da li ih ima i koliko u Minhenu ne znam (davna su
to vremena bila kada se tamo išlo :( )
ps. Ah da, iste te diskete se koriste i onu amstradovu (šnajderovu) PCW
seriju ili ti JOYCE (mislim da se tako zvaše)
razno.325bojs,
>> Najjevtinije sam ih plaćao po 4 DEM komad. Tvoj prijatelj ima
>>dva rešenja, ili da potraži u inostranstvu (i tamo će se pomučiti)
>>ili da ih kupi ovde (polovne) od amstradovaca koji su zaboravili
>>na svoje stare mašine.
...ili, treće, da okači na Amstrad neki normalan, 5.25" ili 3.5" floppy,
pri čemu je 5.25" ekonomičnije rešenje, jer (ispravite me ako grešim), čuo
sam da Amstrad ne zna za više od 40 traka. Takodje sam čuo da ne zna ni za
dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve obične 5.25" diskete
su jeftinije od jedne od 3" (ako se takva nadje).
razno.326ljubisha,
> ...ili, treće, da okači na Amstrad neki normalan, 5.25" ili 3.5" floppy,
> pri čemu je 5.25" ekonomičnije rešenje, jer (ispravite me ako grešim), čuo
> sam da Amstrad ne zna za više od 40 traka. Takodje sam čuo da ne zna ni za
> dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve obične 5.25" diskete
> su jeftinije od jedne od 3" (ako se takva nadje).
Pa nemoj sada da se vređamo ;)) Imao je Amstrad odavno (mnogo pre nekih
drugih kompjutera ;)) drajvove od po 720 Kb koji su bili veoma popularni kod
nas. Doduše koliko se ja sećam uz njega je išlo valjda neko programče koje je
to omogućavalo.
Inače ako se baš odluči da kupi neki drajv najeftinija varijanta je bilo koji
jednostrani drajv koji će u kompletu sa odgovarajućim kablom bez problema
raditi sa amstradom, jer je amstrad imao standardni priključak za disk (mislim
da se zvao SHUGART)
Naravno pitanje je koliko je to u današnje vreme isplativo.
razno.327dejanr,
>> ps. Ah da, iste te diskete se koriste i onu amstradovu (šnajderovu) PCW
>> seriju ili ti JOYCE (mislim da se tako zvaše)
I ja mislim da je tako bilo (gotovo da sam siguran) ali baš pre 20 dana
videh kod nekog prevodioca taj Amstrad PCW i iznenadih se - ima disk od
3.5 a ne od 3 inča! Ja sam prvo mislio da je to on nešto budžio, ali sam
ubrzo zaboravio takvu ideju ;) pošto čovek zaista samo koristi računar,
a i lepo se vidi da je kutija u startu bila takva kad ga je kupio. Dakle,
izgleda da je i Amstrad počeo da ugrađuje "normalne" diskove u PCW. Kad
je to bilo... ne zna se.
razno.328edge,
Yo!
Jel' zna neko kako se priključuje kasetofon na Amstrad CPC 6128?
Zamolio me ortak da pitam. I još nešto. On ima 3 kabla za povezivanje sa
kasetofonom, ali ne zna kako da ih poveže. Znači potrebno je detaljno uputstvo.
Ica.
razno.329ppekovic,
>> ...ili, treće, da okači na Amstrad neki normalan, 5.25" ili 3.5" floppy,
>> pri čemu je 5.25" ekonomičnije rešenje, jer (ispravite me ako grešim), čuo
>> sam da Amstrad ne zna za više od 40 traka. Takodje sam čuo da ne zna ni za
>> dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve obične 5.25" diskete
>> su jeftinije od jedne od 3" (ako se takva nadje).
;) ja imam 5.25" drajv za Amstrada (Vortex F1). Formatirani
kapacitet je 708K. Uz drajv ide i kertidž sa Vortex DOS-om,
ugrađenim disk editorom, i monitor programom. Pošto meni skuplja
prašinu, ako te zanima da postaneš vlasnik pomenutog drjava,
pošalji mi mail.
Paya
razno.330ppekovic,
>> Jel' zna neko kako se priključuje kasetofon na Amstrad CPC 6128?
>> Zamolio me ortak da pitam. I još nešto. On ima 3 kabla za povezivanje sa
>> kasetofonom, ali ne zna kako da ih poveže. Znači potrebno je detaljno
>> uputstvo.
??? Standardni DIN priključak.
Paya
razno.331ljubisha,
>Jel' zna neko kako se priključuje kasetofon na Amstrad CPC 6128?
>Zamolio me ortak da pitam. I još nešto. On ima 3 kabla za povezivanje sa
>kasetofonom, ali ne zna kako da ih poveže. Znači potrebno je detaljno uputstvo
I bre šta se namnožiše ovi amstradi u poslednje vreme. Jel sam ja pogrešio
što sam prodao mog ? ;)) Dakle ovako, ne znam šta će tvom ortaku tri kabla
veruj mi na reč dovoljan je samo jedan ;)) Šalu na stranu, na amstradu on ima
standardni petopolni DIN priključak. Na kasetofonu mu trebaju isto kao i kod
starog spektruma dva džeka: MIC i EAR tj. ulaz i izlaz (pošto ne piše na svim
kasetofonima mic tj. ear). Na onom DIN konektoru ima IN i OUT i samo treba da
ih spoji. Postoji mogućnost da na kasetofonu ima isti takav petopolni DIN onda
može preko njega da spoji, tako bi čak mogao da dobije kontrolu motora
kasetofona tj. da amstrad zaustavi kasetofon posle učitavanja programa (ovo je
teorija pošto ja to nikad nisam izveo, mislim kontrolu motora). Nadam se da sam
pomogao, a ako nisam pitaj opet :))
razno.332mmarkov,
>> dvostrane diskete, ali, to je još uvek dobro, jer dve
>> obične 5.25" diskete su jeftinije od jedne od 3" (ako se
>> takva nadje).
A mogu da rade i makaze, pa da se disketa obrće ručno... :)
razno.333edge,
Yo! > ??? Standardni DIN priključak.
Jeste standardni ali opet neće;((. Kada se priključi i pusti
kaseta elektromotor kasetofona ne radi...A kada se izvuče DIN
priključak onda radi.
Ica.
razno.334dzakic,
> ;) ja imam 5.25" drajv za Amstrada (Vortex F1).
Može li to da se zakači na 464 kao prvi disk, tj. ima li disk interfejs
u sebi?
razno.335ppekovic,
>> Može li to da se zakači na 464 kao prvi disk, tj. ima li disk interfejs
>> u sebi?
Na žalost ne može. Može samo na 464 + DDI-1.
Paya
razno.336edge,
Yo! > teorija pošto ja to nikad nisam izveo, mislim kontrolu
Yo! > motora). Nadam se da sam pomogao, a ako nisam pitaj
Yo! > opet :))
Yo!
Hvala, jesi.
/ÖĐ
Ň═══════╩═╩═══════Ş
│ Fight the Power │
└─══Đ══─═══─══Đ══─┘
│ĆĆ Ica žž│
ď───═══───ż
razno.337ljubisha,
> Hvala, jesi.
Drago mi je da ste sredili problem. Pošto ne znam kako ste povezali nešto u
vezi onoga kasetofona koji neće da se okreće. Naime, ako ste ga dobro vezali
preko DIN konektora kasetofon bi trebao da se pokrene tek posle kucanja load
naredbe, jer je
amstrad preuzeo kontrolu mehanizma za kasetofon. Play bi naravno moralo da bude
pritisnuto.
ps. jedna molba: ajde majke ti nemoj da stavljaš ono "fight the power" jer na
drugim kodnim rasporedima izgleda bezveze. I nemoj da stavljaš toliko praznih
redova u poruke. Nema ljutiš :)
razno.338andrejl,
>│ /ÖĐ
>│ Ň═══════╩═╩═══════Ş
>│ Fight the Power │
>│ └─══Đ══─═══─══Đ══─┘
>│ ĆĆ Ica žž│
>│ ď───═══───ż
Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ?
Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što je
bearboy ikad mogao da zamisli :)
razno.339edge,
Yo! > ps. jedna molba: ajde majke ti nemoj da stavljaš ono
Yo! > "fight the power" jer na drugim kodnim rasporedima
Yo! > izgleda bezveze. I nemoj da stavljaš toliko praznih
Yo! > redova u poruke. Nema ljutiš :)
Yo!
No problemo !
Ica.
razno.340edge,
Yo! > Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ?
Yo! > Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što
Yo! > je bearboy ikad mogao da zamisli :)
Yo!
To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao IGNORE na
moj username?
Ica.
razno.341bcetina,
>>>> ps. Ah da, iste te diskete se koriste i onu amstradovu (šnajderovu) PCW
>>>> seriju ili ti JOYCE (mislim da se tako zvaše)
>> videh kod nekog prevodioca taj Amstrad PCW i iznenadih se - ima disk od
Moja žena je prevodilac i radi na tom JOYCE-u i jako je zadovoljna. Napalila
je još bar 5-6 kolega i oni su nabavili isto. To je bilo pre oko 4 god. i
još uvek lepo rade. Ona tvrdi da njima ne treba računar nego hardverski
tekst procesor i to samo to ali savršeno. Ima tu neke logike.
razno.342bearboy,
║ Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ?
║ Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što je
║ bearboy ikad mogao da zamisli :)
Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema toliko ?! :))
razno.343darone,
>> To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je
>> dao IGNORE na moj username?
Nikako.
darone
razno.344d.petrovic,
Ă> To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao IGNORE na
Ă> moj username?
Igraj SUPI ;)))
razno.345milan,
> Yo! > Da nisi možda odlučio da ti OVO bude potpis ?
> Yo! > Nemoj molim te, jer ćeš dobiti više ignore-a nego što
> Yo! > je bearboy ikad mogao da zamisli :)
>
>
> Yo!
>
> To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao IGNORE na
> moj username?
>
> Ica.
Pohapsiš sve članove SEZAM-a i onda ih pojedinačno propituješ
posle desetak dana u samici. ;)
Pl poz M
P.S. Kao što vidiš ja nisam!
razno.346dejanr,
>> Igraj SUPI ;)))
USKORO NA SEZAMU: SUPI3!
Posle prva dva dela, ssokorac je napisao i treći koji se nastavlja
tamo gde se drugi završio - vraćate se u rodni grad, dosta izmenjen
u zadnjih 40 godina. Cilj vam je da postignete promenu imena čitavog
grada u Sezam :)
Pojavljuju se mnoge važne stvari i ljudi sa Sezama - ulice VICEVI,
FORUM i ORKA, Trg (c) klap, Kale u ulozi kovača, Bandit u ulozi
bandita, Janko kao inspiracija za luku, Darole u ulozi goluba
(onog što leti) sa prstenom na nozi koju ne treba lomiti, razni
drugi na raznim drugim mestima i, kao najveća enigma, Anna u ulozi
nakinđurene gradonačelnikove sekretarice.
Korisnički interfejs je dalje napredovao pa se ne moraju više
kucati cele naredbe - TAB dopunjava započetu reč do neke od u
datoj situaciji logičnih. No i pored toga, igra je teža od svih
prethodnih - u grupi za beta testiranje niko nije uspeo samostalno
da je reši.
Očekujte ovih dana u direktorijumu FUN.
razno.347ssokorac,
─┼┤ To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao
─┼┤ IGNORE na moj username?
Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako vidiš da
ne odgovara - da zaključiš. ALi legalno - nikako.
razno.348mstanic,
>> još uvek lepo rade. Ona tvrdi da njima ne treba računar
>> nego hardverski tekst procesor i to samo to ali savršeno.
>> Ima tu neke logike.
Ma da znaš i da ima. Jedino bi neki (ti neki smo izgleda mi)
hteli da na automatu za kafu igramo prica od persije dok
kuvamo kafu.
razno.349edge,
Yo! > Igraj SUPI ;)))
Yo!
Šta si hteo ovim da kažeš?!
Ica.
razno.350edge,
Yo! > Pohapsiš sve članove SEZAM-a i onda ih pojedinačno
Yo! > propituješ posle desetak dana u samici. ;)
Yo!
Imam bolju ideju;>>>. Al' neću da je kažem jer bih bio
progonjen do kraja života:))
Ica.
razno.351d.petrovic,
Ă> Yo! > Igraj SUPI ;)))
Ă> Šta si hteo ovim da kažeš?!
Baš to :))
Ako imaš vremena za igranje skini iz ĐFUN: SUPI, SUPI2 i SUPI3.
E, onaj prvi je odgovor na tvoje pitanje, možeš malo da igraš i
domine na kraju :)
Smanji malo razmake u ovim porukama, razvlačiš poruke.
Pozdrav, Dejan
razno.352banex,
>> Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako vidiš da
A i ovo jedino kao ima mail ignore na tebe, za conf
ignore bi trebala drugačija procedura.
razno.353ssokorac,
─┼┤ A i ovo jedino kao ima mail ignore na tebe, za conf
─┼┤ ignore bi trebala drugačija procedura.
Šalješ medvediće dok te neko ne otera u ... i onda znaš da nema
ignore na tebe? :)).
razno.354dperkovic,
Saljes medvedice dok te neko ne otera u ... i onda znas da nema
ignore na tebe? :)).
*******
:))) Jesi li siguran ??? Sta ako taj neko tad stavi ignore na tebe ? ;)))
DejanP
razno.355andrejl,
>│ Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema
>│ toliko ?! :))
Ako ti ovo bude jedini reply onda ih ima ;)
bye, andrejl
razno.356ssokorac,
─┼┤ :))) Jesi li siguran ??? Sta ako taj neko tad stavi
─┼┤ ignore na tebe ? ;)))
Nema veze, postigao si cilj - znaš ko te ignoriše ;).
razno.357mjova,
> ─┼┤ To je bio samo pokušaj. BTW kako da saznam ko je dao
> ─┼┤ IGNORE na moj username?
> Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako
> vidiš da ne odgovara - da zaključiš. ALi legalno - nikako.
evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i zašto ;)
razno.358mmarkov,
>> Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema
>> toliko ?! :))
Pa vidiš da ti niko nije odgovorio... :)
razno.359prvul,
Ů Šalješ medvediće dok te neko ne otera u ... i onda znaš da nema
Ůignore na tebe? :)).
Ů▄▄▄
A šta ako taj neko ima bolje živce od tebe? ;)
razno.360edge,
Yo! > E, onaj prvi je odgovor na tvoje pitanje, možeš malo
Yo! > da igraš i
Samo kada bi mi još poslao i rešenje za SUPI I...
Ica.
razno.361edge,
Yo! > evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i
Yo! > zašto ;)
Reci, reci, reci...
Ica.
razno.362d.petrovic,
Ă> Samo kada bi mi još poslao i rešenje za SUPI I...
Pa znaš li ti kad sam ja to još igrao? Dokle si stigao ?
razno.363nnedovic,
>>> Nikako. Možeš jedino nekome da šalješ mailove uporno i ako
>>> vidiš da ne odgovara - da zaključiš. ALi legalno - nikako.
>>
>> evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i zašto ;)
Vidim da se ovde raspravlja o tome da neko ne zna ko mu je dao
ignore. Ali ne znam ko. Dao sam mu ignore. :)))
razno.364ssokorac,
─┼┤ Samo kada bi mi još poslao i rešenje za SUPI I...
Evo ga :).
supi1.resrazno.365ssokorac,
─┼┤ A šta ako taj neko ima bolje živce od tebe? ;)
*Toliko* dobre živce nema niko ;).
Osim, naravno, iskusnih članova Conf. Chat :).
razno.366ssokorac,
A evo rešenja i za supi 2....:)
supi2.resrazno.367mjova,
> Vidim da se ovde raspravlja o tome da neko ne zna ko mu je
> dao ignore. Ali ne znam ko. Dao sam mu ignore. :)))
lako možeš da saznaš kome si dao igneore, tj ko je to pitao od onih
kojima si dao ignore ;) - samo prati odgovore, ali idi na originale ;)
i videćeš prvog koji je replicirao na poruku ignorisanog, osim ako još
nekog nisi počastio ;)
razno.368edge,
Yo! > evo mogu ja da mu kažem ko mu je dao ignore ;) (i
Yo! > zašto ;)
Reci, reci, reci...
Ica.
razno.369ssokorac,
─┼┤ Reci, reci, reci...
Sad je kasno :).
razno.370d.petrovic,
Ă> lako možeš da saznaš kome si dao igneore, tj ko je to pitao od onih
Svašta! Lupiš u komandnoj liniji IGNORE i vidiš kome si dao
ignore. žovek je pitao kako da zna ko je njemu to lupio :))
razno.371mornar,
A za supi 3 ... ;)
razno.372mjova,
> Svašta! Lupiš u komandnoj liniji IGNORE i vidiš kome si
> dao ignore. žovek je pitao kako da zna ko je njemu to
> lupio :))
da malo bolje pročitaš poruku? ;) ako hoćeš da je zajedno analiziramo?
nema problema:
- Vidim da se ovde raspravlja o tome da
neko ne zna ko mu je dao ignore.
dakle, on zna o čemu se raspravlja: *neko* ne zna ko mu je dao ignore.
- Ali ne znam ko.
ali ni *on* ne zna ko to pita jer mu je:
- Dao sam mu ignore. :)))
dakle, kad malo bolje pogledaš, nema veze ;))
razno.373mjova,
> ─┼┤ Reci, reci, reci...
> Sad je kasno :).
šta je kasno? ;)
razno.374ssokorac,
─┼┤ A za supi 3 ... ;)
Kad izadje supi 5 :).
razno.375bcetina,
>> A evo rešenja i za supi 2....:)
Hvala i od mene, imaš poljubac od moje ćerke.
razno.376ilazarevic,
█ Osim, naravno, iskusnih članova Conf. Chat :).
I svih ostalih koji se zavlače po mračnim sokacima izvesnih metropola,
u kojima prevoz do izletišta još uvek ide na set_yu_code robove ;)
razno.377ssokorac,
─┼┤ Hvala i od mene, imaš poljubac od moje ćerke.
Nema na čemu, a za poljubac - zahvaljujem :).
razno.378nnedovic,
>> da malo bolje pročitaš poruku? ;) ako hoćeš da je zajedno
>> analiziramo? nema problema:
Ma šta vam je, narode, zezam se... :)
razno.379bearboy,
║>│ Ljudi moji, kako mene ovde crne :) Pa valjda ih nema
║>│ toliko ?! :))
║
║ Ako ti ovo bude jedini reply onda ih ima ;)
Joooj, sramoto, nemo' ti tako meni, imam ja svoj tabor obožavaoca :)
razno.380edge,
Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice
pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu.
Ica.
razno.381ajankovic,
Narode.
Otvorena je grupa Zemun.Zainteresovani Zemunci koji bi
rado razmenjivali softwer.... neka ostave poruku na
ma se ajankovic.
razno.382broker,
Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica?
razno.383danko,
> Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice
> pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu.
Ja dobio neko čudašce koje se kači na paralelni port, ima 3,5mm izlaz
na malecno pojačalce za zvučničićem i na njemu piše COVOX!
Šta da radim sa tim - el neko ima neke zvuke ?
DANKO
razno.384edge,
Yo! > Šta da radim sa tim - el neko ima neke zvuke ?
Uzmi ModPlay, neki .MOD fajl, priključi taj uređaj na LPT1,
izaberi u ModPlay-u opciju za covox ili LPT1 stereo (ili tako
nešto -- isprobaj), i opali sviranje pa ćeš da čuješ milozvuke iz zvučničića:).
Ica.
razno.385nnedovic,
>> Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica?
Istraživačka Stanica Petnica
poštanski fah 40
14000 Valjevo
razno.386andrejl,
>│ Joooj, sramoto, nemo' ti tako meni, imam ja svoj tabor
>│ obožavaoca :)
A što onda nisu dali reply kao znak podrške ? ;))
bye, andrejl
razno.387andrejl,
>│ Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica?
A da li neko može da kaže gde naći prijavnicu ili sl. ?
bye, andrejl
razno.388mstanic,
>> na malecno pojačalce za zvučničićem i na njemu piše
>> COVOX!
Sigurno ne pratiš PC.HARD:razno.
razno.389ajankovic,
Otvorena je grupa Zemun. Svi zainteresovani Zemun-ci
neka se jave.Sale...
ma se ajankovic
razno.390prvul,
Ů>│ Da li mi neko može ostaviti adesu IS Petnica?
Ů A da li neko može da kaže gde naći prijavnicu ili sl. ?
Ů▄▄
Molim? Prijavnicu? Pa ne radi se o hotelu. Sve što bi trebalo
da te zanima (ako si srednjoškolac ili osnovac) piše u prijavi koja
se svake godine šalje školama.
Za one koji ne dolaze na neki od seminara (srednjoškolci i osnovci)
procedura je malko drukčija, pošto oni u principu idu u stanicu ili
samo na par sati (da je obiđu) ili da rade na nekom od projekata, ali u
oba slučaja praksa je da se poseta najavi i odobri, pa tek onda...
razno.391vitez.koja,
#=> Otvorena je grupa Zemun.Zainteresovani Zemunci koji bi
Opet nesto muvaju ovi u hrvatskoj ... ;)
razno.392danko,
> Uzmi ModPlay, neki .MOD fajl, priključi taj uređaj na LPT1,
> izaberi u ModPlay-u opciju za covox ili LPT1 stereo (ili tako
> nešto -- isprobaj), i opali sviranje pa ćeš da čuješ milozvuke iz
> zvučničića:).
HVALA, a el ima neki .MOD fajl na sezamu?
DANKO
P.S. Bulaja, el će biti to u Sezamovim dirovima?
razno.393bearboy,
║ Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice
║ pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu.
I ja sam ga pravio, eno, poslao sam šemu u neku drugu conf...
razno.394bearboy,
║ Ja dobio neko čudašce koje se kači na paralelni port, ima 3,5mm izlaz
║ na malecno pojačalce za zvučničićem i na njemu piše COVOX!
║
║ Šta da radim sa tim - el neko ima neke zvuke ?
Uzmi ModPlay (eh, da ima Sound dir-a bio bi i na Sezamu), pa koji modul i
slušaj...
razno.395andrejl,
>│ Molim? Prijavnicu? Pa ne radi se o hotelu. Sve što bi
>│ trebalo da te zanima (ako si srednjoškolac ili osnovac)
>│ piše u prijavi koja se svake godine šalje školama.
Sorry, nisam našao dobar izraz, tj. sapleo sam se na
jeziku (tastaturi?). U međuvremenu sam i našao. Problem je
što je u mojoj škola vrlo teško saznati nešto, prošle godine
su počeli da pričaju o tome posle poslednjeg roka :(
bye, andrejl
razno.396prvul,
Ů>│ piše u prijavi koja se svake godine šalje školama.
Ůšto je u mojoj škola vrlo teško saznati nešto, prošle godine
Ůsu počeli da pričaju o tome posle poslednjeg roka :(
Ů▄▄
Na žalost, u većini škola je tako.
razno.397bearboy,
║ HVALA, a el ima neki .MOD fajl na sezamu?
Jok. Ni neće, osim u grupama.
║ P.S. Bulaja, el će biti to u Sezamovim dirovima?
Neće biti ni .MOD-ova (ajde, to još i razumem), a ni PROGRAMA za
odsviravanje dotičnih (e ovo ne razumem)
razno.398andrejl,
>│ što je u mojoj škola vrlo teško saznati nešto, prošle
─────
Aaargh, odvratno :))) Mrzim takve greške :)))
bye, andrejl
razno.399rkorda,
Jedan moj poznanik ima Amstrad Joyce - hardverski wordprocesor
kako neko reče i dosadila mu je jurnjava za 3" disketama.
Da li neko ima iskustva sa ugradnjom 3.5 ili 5,25 " disk
drajvova. Možda neko prodaje dotični (drajv).
Hvala
razno.400broker,
> Zamolio bih NATILA ili BROKERa (ko je već od njih dvojice
> pravio COVOX) da mi posalje shemu za dotičnu karticu.
Skoro je neko već okačio šemu u jednoj poruci pa nema potrebe
da se ponavljamo... Mislim da nije u ovoj temi.
Broker
razno.401ljubisha,
> Jedan moj poznanik ima Amstrad Joyce - hardverski wordprocesor
> kako neko reče i dosadila mu je jurnjava za 3" disketama.
> Da li neko ima iskustva sa ugradnjom 3.5 ili 5,25 " disk
> drajvova. Možda neko prodaje dotični (drajv).
Ajmo ponovo :) Ne znam da li Joyce ima iste konektore kao i CPC serija. Ako
ima na sebi SHUGART priključak za disk onda može bilo koji disk sa
odgovarajućim kablom. Moraš samo da vodiš računa da ne preforsiraš amstrada sa
kapacitetom diska.
razno.402jtitov,
> Da li neko ima iskustva sa ugradnjom 3.5 ili 5,25 " disk
Sto se tice pomoci oko ugradnje (instalacije) - tu sam!
> drajvova. Mozda neko prodaje doticni (drajv).
E sto se toga tice, vidi male oglase... Naravno tu je pitanje i
kontrolera...
razno.403ppekovic,
>> Ajmo ponovo :) Ne znam da li Joyce ima iste konektore kao i CPC serija. Ako
>> ima na sebi SHUGART priključak za disk onda može bilo koji disk sa
>> odgovarajućim kablom. Moraš samo da vodiš računa da ne preforsiraš amstrada
>> sa kapacitetom diska.
Ako ima CPC konektor, nek mi se javi. Imam Vortex F1 5,25"
drajv. 708K.
Paya
razno.404broker,
> Istraživačka Stanica Petnica
> poštanski fah 40
> 14000 Valjevo
Hvala.
razno.405nbatocanin,
Da li neko zna neku adresu firme ACIKO? Stvar je vrlo hitna.
razno.406madamov,
******
Da li neko zna neku adresu firme ACIKO? Stvar je vrlo hitna.
******
Mislim da su negde na Banovom Brdu, ali ubi me ne mogu da se setim gde.
Vrlo je moguće da ih ima na još nekim mestima u gradu, jaki su k'o zver.
razno.407spece,
> Ajmo ponovo :) Ne znam da li Joyce ima iste konektore kao i CPC
> serija. Ako ima na sebi SHUGART prikljucak za disk onda moze bilo
> koji disk sa odgovarajucim kablom. Moras samo da vodis racuna da ne
> preforsiras amstrada sa kapacitetom diska.
Ako smo vec kod toga...
dali neko ima iskustva sa povezivanjem CPC serije (6128) sa
PC om - ali ne preko disketa, nego preko kabla. I obican file trans-
fer dolazi u obzir...
razno.408cdragan,
RAžUNAROM KROZ BLOKADU
- DOBRO VEžE ANDRO - dočekuje beograđanina Andriju
Kolundžića pozdrav kada se uveče vraća kući. Ali, dobrodošlicu
mu ne želi žena, dete niti papagaj, već računar i to u
stereofoniji. No, pošto gospodin Kolundžić nije samo
zaljubljenik u kompjutere, već i poslovni čovek, on će
pretplatnicima njegovog BBS informacionog centra kroz dva
meseca ponuditi verbalno komuniciranje sa računarom.
************************************
.... bla, bla, ( on_je_najpametniji_razgovara_i_pored_blokade
_sa_njujorkom_i_ima_najviše_programa_u_evropi ) bla, bla ....
mrzi me da kucam, al^ ako insistirate ;)
Sve te, i gomila ostalih usluga, će od Nove godine
biti dostupni, bez računara i modema, svima koji toliko
razgovetno govore da ih računar može razumeti, što baš nije
neki sitan zahtev.
----iz večernjih novosti od 12.11.92----
Daklem, od nove godine ja samo nazovem Velkam i lepo
kažem : Daaaj miii jeeednuuu piiivuuu ! - a on će meni :
a) Bed komand or fajl nejm
b) Govori srpski da te velkam razume
c) žek da zovnem majstor Andriju
d) ....
i to na čistom srpskom književnom ....
Aman ljudi, ovo je prevršilo svaku meru !!!
P.S. evo i parče uokvirenog teksta :
POPULARNIJI OD VAVE
A.K. je nesvršeni student Elektrotehničkog fakulteta i
Više škole za informatiku - biznis je preči od diplome, ali je
samuki stručnjak za kompjuterske komunikacije.
- Na studijama sam imao samo šest časova posvećenih
računarima, tako da u školi nisam naučio ni slova, ali
zahvaljujući praksi nemam sagovornika. ...... primam više pisama
nego Vava - hvali se 33. godišnji biznismen.
------------
razno.409madamov,
I njega, i razne Dr. Dekije i ostale kvazifenomene treba u zatvor. Kojih
li gluposti. Koliko li je platio Večernjim Novostima za ovaj članak? B))
razno.410jtitov,
> I njega, i razne Dr. Dekije i ostale kvazifenomene treba
> u zatvor. Kojih li gluposti. Koliko li je platio Vecernjim
> Novostima za ovaj clanak? B))
Izvini, Milane, ali kao sto sam jednom rekao: vazna je samo dobra
propaganda!
Ko tebi brani da platis Novostima ili nekim drugim shit-novinama da napisu
o tebi kako si naj-super-de-luhe???? Krajem XX veka boj ne bije ostra sablja
nego vlast nad medijima.
razno.411milan,
> Izvini, Milane, ali kao sto sam jednom rekao: vazna je samo dobra
> propaganda!
> Ko tebi brani da platis Novostima ili nekim drugim shit-novinama da napisu
> o tebi kako si naj-super-de-luhe???? Krajem XX veka boj ne bije ostra
> sablja nego vlast nad medijima.
Tačno, na žalost. ;((((((((((((((((
razno.412madamov,
Potpuno si u pravu, mada ako bi se ja pojavio da platim to isto, rekli bi
mi: "Ne može, to je rezervisano za Najvećeg nad Najvećima A.K.". B)) I onako me
ne zanima da novine pišu o meni, a kamoli da platim za to. B)))
razno.413obren,
Može li neko da mi kaže važnije karakteristike i približnu cenu u Nemačkoj
HP 28S-a?
razno.414dtadic,
Potrebne su mi nalepnice koje se mogu odstampati na matricnom stampacu.
Da li ih neko prodaje kod nas?
Hvala unapred za svaku informaciju.
DT
razno.415banusko,
>**> Hvala unapred za svaku informaciju.
'Mladost' Ćuprija, čini mi se.
razno.416michelle,
> 'Mladost' Ćuprija, čini mi se.
Da li neko zna adresu, telefon/telefax gornje firme?
pozdrav,
michelle
razno.417ilazarevic,
> Potpuno si u pravu, mada ako bi se ja pojavio da platim to isto, rekli bi
> mi: "Ne može, to je rezervisano za Najvećeg nad Najvećima A.K.". B)) I
> onako me
I to samo zato što se on prvi setio da plati :))
razno.418madamov,
******
I to samo zato što se on prvi setio da plati :))
******
Ima tu i veza i poznanstava, ali pare su najbitnije. B))
razno.419banusko,
>**> Da li neko zna adresu, telefon/telefax gornje firme?
Povremeno osvane reklama na TV. Ako vidim, jvaiću ti.
razno.420tigar.pirot,
Da li neko poseduje C64 emulator za PC racunare ?
razno.421michelle,
>>**> Da li neko zna adresu, telefon/telefax gornje firme?
> Povremeno osvane reklama na TV. Ako vidim, jvaiću ti.
Ajde, molim te, pošto ja ne pratim taj program gde se reklamiraju :). Nemam ga
u memoriji. ;) Sad ozbiljno, video sam tu reklamu ranije, ali nisam uspeo da
pročitam broj.
pozdrav,
michelle
razno.422ilazarevic,
> Ima tu i veza i poznanstava, ali pare su najbitnije. B))
Ofkors :) Pa kako bi inače on postao Gejts umesto Gejtsa u Jugi? ;)
razno.423spantic,
> Da li neko poseduje C64 emulator za PC racunare ?
Naravno, ali koliko je kvalitetan to je pitanje jer nema nikakvih programa
za njega.
razno.424bojs,
Da li neko zna adresu nekog proizvodjača/uvoznika/prodavca centrala za
bipere, koji se koriste u npr. medicinskim ustanovama? Znate ono, lekar u
pripravnosti, ima spravicu koja bipuje kada je potreban?
razno.425spantic,
> Da li neko zna adresu nekog proizvodjača/uvoznika/prodavca
> centrala za bipere, koji se koriste u npr. medicinskim
> ustanovama? Znate ono, lekar u pripravnosti, ima spravicu
> koja bipuje kada je potreban?
Pretpostavljam da zvuči deplasirano, ali da li ste razmislili o pejdžeru
i Bell Pagetu?
razno.426pele,
Gde mogu u gradu da se nabave gumice za kasetofon?
razno.427ndragan,
/ o tebi kako si naj-super-de-luhe???? Krajem XX veka boj ne bije ostra
/ sablja nego vlast nad medijima.
To ko ono sa pokojnim Bulatovićem. Poslao pismo nekom izdavaču u Švedsku
"da mi objavite knjigu, pošto sam ja najbolji jugoslovenski pisac svih
vremena". Ovi mu odgovore da "iako ste vi najbolji jugoslovenski pisac
svih vremena, nećemo objaviti vašu knjigu jer smo kuća specijalizovana
za dela nobelovaca. Stoga vas pozivamo da nam se obratite čim dobijete
Nobelovu nagradu". E, on lepo prevede taj odgovor na francuski i pošalje
francuskom izdavaču... i ovaj ga objavi.
razno.428ndragan,
/ Povremeno osvane reklama na TV. Ako vidim, jvaiću ti.
E zemljače, ako ti gledaš TV u svanuće... svaka čas. Kad spavaš?
razno.429darone,
>> Gde mogu u gradu da se nabave gumice
C c c c c c c... Sram te bilo ;)
darone
razno.430todorp,
> Gde mogu u gradu da se nabave gumice za kasetofon?
Trebalo bi da ima u BG elektorniku (011/340-030 i 340-056) ili kod
Kokara (ugao Sindjeliceve i Save Kovacevic).
Pozdrav od Todora.
razno.431sbrk,
Yo!
E, ajde, ako neko zna da igra stoni tenis (po mogućstvu da je trenirao, i da je
u kakvoj, takvoj formi), da mi se javi. Može i ovde u conf. Treba mi igrač za
ekipu u Regionalnoj ligi (Beograda). Inače to je liga iz koje prvak direktno
ide u Srpsku ligu, tako da treba malo i da se zapne (sa treningom). Ništa puno,
dovoljno je jednom nedeljno. (Za majstore je i to mnogo :>> )
Pozdrav.
razno.432banusko,
>**> E zemljače, ako ti gledaš TV u svanuće... svaka čas. Kad spavaš?
E zemljake, spavam redovno : od 1.30 do 5 i od 14.30 do 17
svakog dana.Ponekad sebi dozvolim da onaj prvi period 'odvalim' i do
7, a veoma retko, kada se naslednik usprava i do 9, ali samo
vikendom. Onda onaj drugi period spavanja otpada.
A za 'osvanjivanje', pa ti bar znaš da to nije bukvalno. 8)
razno.433bole,
MORON>> A.K. je nesvršeni student Elektrotehničkog fakulteta
MORON>> Više škole za informatiku - biznis je preči od diplome, ali j
MORON>> samuki stručnjak za kompjuterske komunikacije.
MORON>> - Na studijama sam imao samo šest časova posvećenih
MORON>> računarima, tako da u školi nisam naučio ni slova, ali
MORON>> zahvaljujući praksi nemam sagovornika. ...... primam više pis
MORON>> nego Vava - hvali se 33. godišnji biznismen.
MORON>> ------------
E ako je on strucnjak za kompjutere ja cu da mu poklonim sve sto imam od
tehnike (mada je on strucnjak i nece to prihvatii :))))))
a ono da pozoves velkom moze on o tome da prica i masta, a ta pisma on pise
napr
kada se vrati sa teskog i mukotrnog posla on uzme i pocne da pise :
OD pere perica
ZA AK
....
....
razno.434pele,
Ć}>> Gde mogu u gradu da se nabave gumice
Ć}
Ć} C c c c c c c... Sram te bilo ;)
Koji si ti perverznjak!? Nemo ja sad okolo da pričam ko ti
kupuje cigare (nema veze sa prethodnim al eto palo mi napet)! :)))
pele.
razno.435bole,
Ako ste primetili izasao je novi casopis Amiga Style.
Naravno bavi se amigom (malim slovima naravno).
To me je toliko iznerviralo, jel kao sto je svima poznato MRZIM kada neko prica
kako je amiga kopjuter ipo..... tako da mi je snula strasna misao kroz glavu!
Da se obratim za pomoc ovde na sezamu.
(pardon, trebaloo je velikim slovom al...)
Tako da ko ima iskustva (nije neophodno), zeli, moze, da mi pomogne da stvorimo
i mi jedan takav casopis. Jeste, postoje racunari, ali ja bi nesto sto bi
parirali amiga stilu!
javite mi se u mail pa ce mo da otvaramo grupu, ja sam popunio limit!
Sve dolazi u obzir
cak mogu i Racunari da pomognu ...
razno.436rboskovic,
Prilog jeziku nasem racunarskom...
Kada sam pre vise (n >> 1) godina ucio gramatiku naucio sam da u nasem
jeziku imamo jedninu, ostatke dvojine i mnozinu. Tako mi kasnije na
fakultetu nije bilo cudno da govorimo o jedinkama, dvojkama (parovima),
trojkama,...,petorkama... i n-torkama. Medjutim, pre par godina sam bio
na nekom seminaru iz informatike u tada jos uvek nasem zajednickom
Dubrovniku. Slusajuci prof. Pavla Mogina sa novosadskog univerziteta kako
govori o klasama entiteta, nisam nikako razumevao zasto stalno pominje neke
"torke". Tek kad sam procitao njegov stampani referat procitao sam "...
n-torke, ili samo torke" (sic!). Ne znam da li sam ja zaostao, da li je to
sada usvojeni nacin izrazavanja ili sta je vec, ali zamislite srecnog oca
kojem upravo saopstavaju da je njegova zena rodila torke! Potpuno blesavo.
Kad mogu visokopostavljena lica, sta tek da kazemo o njihovim ucenicima,
koji, avaj, sada uce druge ucenike. Tako dodje juce devojcica moga kuma da
joj nesto objasnim. Ide dete u prvi gimnazije i vec ima informatiku. I to
ne bilo kakvu, vec strogo ozbiljnu: na TIM-u 011 uce da obrisu ekran i
slicno. Blok iz informatike zauzima ceo dan u jednoj sedmici. Lepo. Dok
sam smisljao odgovor na njeno pitanje i listao svesku iz informatike,
primetim da se na vise mesta pominje "teka" i/ili "teke" (sto je, logicno,
nominativ mnozine od "teka"). Posto sam osnovnu i srednju skolu zavrsavao
u inostranstvu, u BiH, naucio sam da je "teka" isto sto i sveska,
beleznica, tako da sam odmah razumeo pojam, samo mi nije bilo jasno od kada
se bosanski predaje u nasim skolama i to na casu informatike. Uz nesto
objasnjavanja shvatim da je doticna profesorica informatike verovatno
diplomirala kod malopre pomenutog profesora, jer UMESTO "datoteka" KORISTI
KRACE: "teka" (sic!!). Neverovatno!! Incredibile!!
Dakle, sam bog (bog se pise sa "Bog", ali ja u njega ne verujem) zna da je
tesko prevesti "file" (eng.), a da je jos teze prevesti kombinacije
"program file" i "data file", ali ono sto znam kao sto znam kako se zovem
je da se nijedna od tih i slicnih kombinacija ne prevodi kao "teka"!
Uopste ne mogu da razumem ovu modu sakacenja naseg jezika, jos manje da se
pomirim sa njom. U konferenciji VICEVI bilo je dosta priloga o ovakvim
profesorima i ja sam se i sam smejao, ali sad sam se zagrcnuo. U
medjuvremenu sam dobio dete i vec se pitam ko ce i cemu da ga uci. Pa kako
bi bilo da ja sutra tog istog profesora nazovem "esor", uciteljicu "ljica",
a milicionera "oner". Doduse, ako ovaj poslednji igra bridz, mozda bi mu
naziv i odgovarao, iako bi vredeo samo jedan poen.
Iza zbrkanog jezika uvek se nalazi zbrkana misao. Tesko nama. No more
comments!
Pozdrav, Rade
razno.437wizard,
>> Uz nesto
>> objasnjavanja shvatim da je doticna profesorica informatike verovatno
>> diplomirala kod malopre pomenutog profesora, jer UMESTO "datoteka"
>> KORISTI KRACE: "teka" (sic!!). Neverovatno!! Incredibile!!
A ne, to je terminologija Neljka Parezanovića, a u teke spadaju i
datoteke i *programoteke*. :) Da ne govorimo o ostaloj mekotvorini. :)))
razno.438ilazarevic,
> A ne, to je terminologija Neljka Parezanovića, a u teke spadaju i
> datoteke i *programoteke*. :) Da ne govorimo o ostaloj mekotvorini. :)))
Ovo sam i ja učio u školi :)))) Programoteke su biser mlade kompjuterske
terminologije u srpskom jeziku koju zdušno brane profesori svih klasa i sorti
(čast izuzecima) i prevodioci_sa_svih_ostalih_na_nebeski_jezik.
razno.439vgredic,
> A ne, to je terminologija Neljka Parezanovica, a u teke
> spadaju i datoteke i *programoteke*. :) Da ne govorimo o
> ostaloj mekotvorini. :)))
Jedno mi nije jasno. Zasto racunari, sezam i gomila njihovih
strucnjaka nesto ne uradi za mlade, ja sam IV godina IX gimn.
pa je to i nebitno, ali sestra ide I godinu u X gimn. i stvarno
mi se smucilo da citam one idiotske termine.
Da bude jos veselije, profesorka "zahteva" da se koriste dati
im termini. Jos nesto, smanjuje ocenu ako se na kraju programa
od n (n<<10) ne stavi END ?!!! U redu, ako se zeli pratiti neki
princip, ali kad predju na C ili Pascal morace da ukapiraju cemu
sluze ti Begin End, {}, Proc Return itd....
Stoga proizilazi istina, principa NEMA, u celom skolskom sistemu.
FIGHT THE SYSTEM
SLEDGE DAMMIR!
razno.440bole,
Taj neko>> joj nesto objasnim. Ide dete u prvi gimnazije i vec
Taj neko>> ima informatiku. I to ne bilo kakvu, vec strogo
Taj neko>> ozbiljnu: na TIM-u 011 uce da obrisu ekran i slicno.
Taj neko>> Blok iz informatike zauzima ceo dan u jednoj sedmici.
Taj neko>> Lepo. Dok
Evo ja sam 6. razred, sledece godine cemo dobiti informatiku. Sticajem
okolnosti video sam knjigu za 7. razred! UZAS, UZAS! tamo samo sto ne pisu,
stavite na 100 stepeni i cekate da prokljuca, dodate 2 bajta, presipnete u TXT
serpu...
razno.441spantic,
> im termini. Jos nesto, smanjuje ocenu ako se na kraju
> programa od n (n<<10) ne stavi END ?!!! U redu, ako se
> zeli pratiti neki princip, ali kad predju na C ili Pascal
> morace da ukapiraju cemu sluze ti Begin End, {}, Proc
> Return itd....
Dobro ostatak, ali ovo nisam baš najbolje razumeo? O kom programskom
jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim?
razno.442vgredic,
Ne gresis uci se BASIC...
Mada je rec UCI neprimerena ovde (bolje reci ..pffft..)
BE A SYSTEM KILLER!
SLEDGE DAMMIR!
razno.443ilazarevic,
> jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim?
On je mislio na I godinu X gimnazije. Naime, u svim gimnazijama sem u IX
uči se BASIC u prvoj godini - kod nas se uči Pascal. Naravno, nisam računao
MG, zato što se jedino tamo uči programiranje sve četiri godine.
razno.444ilazarevic,
> Evo ja sam 6. razred, sledece godine cemo dobiti informatiku. Sticajem
> okolnosti video sam knjigu za 7. razred! UZAS, UZAS! tamo samo sto ne
> pisu, stavite na 100 stepeni i cekate da prokljuca, dodate 2 bajta,
> presipnete u TXT serpu...
Pa ako je knjigu pisao Parmezanović & Co, bojkotujte nastavu :)
BTW, ko će to predavati - možda Terzić? ;)
razno.445max.headroom,
> Dobro ostatak, ali ovo nisam baš najbolje razumeo? O kom programskom
> jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim?
Ma, bolesne mahinacije domaćih "autora". Video sam tipa (bolje da ne
kažem kuj je) koji je spremao udžbenik iz BASIC-a sa rešenom zbirkom
zadataka... E sad, da ne bi ispao plagijator, :) :( tip svaku rečenicu
iz prekomorske knjige napiše naopačke, ili nestandardno prevede reč.
Na kraju posla zadovoljno trlja ruke jer novonapisana knjiga uopšte ne
liči na engleski original. Ma šta ne liči, NEMA VEZE S RAZUMOM (!)
Slični idiotluci se ponavljaju sve češće jer su pravi prevodioci
skupi, a doškolovane fakultetlije Rudarskog faksa slabi Englezi.
Ostalih 50% krivice za stanje u školama preuzimaju "profesori". Rekoše
mu na Birou: "Il' ćeš da kopaš kanale, il' ćeš da predaješ u školi
informatiku, pa ti odluči". Uglavnom se, na žalost, odlučuju za ovo
drugo. :(
razno.446vgredic,
> Ostalih 50% krivice za stanje u školama preuzimaju
> "profesori". Rekoše mu na Birou: "Il' ćeš da kopaš
> kanale, il' ćeš da predaješ u školi informatiku, pa ti
> odluči". Uglavnom se, na žalost, odlučuju za ovo drugo.
> :(
Sta da radimo, da ih isteramo iz skola i nateramo da kopaju kanale!
PS.
JA SAM ZA! :)))
SLEDGE DAMMIR!
razno.447bearboy,
║ i mi jedan takav casopis. Jeste, postoje racunari, ali ja bi nesto sto bi
║ parirali amiga stilu!
Što parirati ? Nek oni pokazuju kako se treba mučiti sa Amigom :) Inače, ne
treba ih uzimati za ozbiljno, nek' se oni deru kako je njihov comp super,
mocan, brz, lep, etc...
razno.448korvin,
Molio bih ako neko zna da pomogne jednoj mojoj simpatičnoj koleginici.
Devojka je otišla u UBBG Svetozar Marković da bi dobila iz njihovog
kompjutera reference o jednoj biljci. Tamo su joj rekli da nema problema,
ali da će štampanje podataka morati da plati 100 dinara po "printanoj
jedinici". Ko zna da mi kaže šta znači "printana jedinica" (gori izraz nisam
čuo dugo vremena :) ?! Da li je to po kilobajtu teksta, po strani, po
rečenici, po slovu, po ****** ... Help ako znate.
razno.449macak,
█ "printana jedinica"
Koji levacki izraz! :))
razno.450andrejl,
>│ MG, zato što se jedino tamo uči programiranje sve četiri
>│ godine.
I još se to radi?
PO novim planovima kod nas više toga nema :(
bye, andrejl
razno.451ndragan,
/ "torke". Tek kad sam procitao njegov stampani referat procitao sam
/ "...
Slušao sam ga uživo ovde, i nije mi se učinilo baš tako čudnim.
/ diplomirala kod malopre pomenutog profesora, jer UMESTO "datoteka"
/ KORISTI
...reč "datoteTka" (max, jesi li ovog puta dobro pročitao?). I ja sam
nekakav profesor :).
Pomenuta dva primera su rezultat težnje da se nađu nekakve naše reči za
stručne pojmove (koji su u nekom jeziku obične reči - 'file' je spis
ili turpija, naprimer). Naše reči su u proseku duže od engleskih (7:4
otprilike, treba pitati prevodioce poezije), pa je tim teže naći dobar
i kratak domaći izraz. Ova dva primera smatram relativno neuspelim
pokušajima na tu temu.
/ a milicionera "oner".
Nije nego "cajac", a on će "kaži milicajac", a Lala "cajac". On opet
"kaži milicajac" a Lala "ta neću ti kasti ono 'mili' pa da si još
toliki".
razno.452ndragan,
/ jeziku je reč? Da li se to uči BASIC ili ipak grešim?
Nek je i bejzik, ali ukupno tri od 500 bejzika zahtevaju END naredbu na
kraju. Stvar je zaista bez veze. Po meni (kad bih predavao taj predmet)
treba da nađu neki štos da im program radi, i da nauče da dobro barataju
sa nekim editorom, tabelom (spread shit :) i ajd neka nauče i da koriste
menije u di bejzu ili kvatru i amin. I da vežbaju, vežbaju i pre svega
da se igraju (ne mislim na pucačine nego na isprobavanje svega što im
padne na pamet), to za makinom. Ko hoće, neka uči i jezike.
A to kako i po kakvom programu im se predaje, ko im predaje, i kakvim
znanjem vladaju predavači (većinom)... gospodo programeri, ostaćete
programeri dok ne pošandrkate od tastature - nema ko da vas zameni u
dogledno vreme.
razno.453ssokorac,
─┼┤ I još se to radi?
Još uvek se uči 4 godine, a ja bih voleo da bude i više :). Recimo sve
četiri godine predmeti C, Pascal, Informatika, DOS...;))) To bi mi vadilo
prosek O:).
─┼┤ PO novim planovima kod nas više toga nema :(
A gde je to kod vas? :)
razno.454banusko,
>**> jedinici". Ko zna da mi kaže šta znači "printana jedinica" (gori
izraz
>**> nisam
Kako je izraz 'prinatana jedinica' nedefinisan, mislim da nema
preblema za naplatu. Neka koleginica lepo zamoli da joj sve znake '1'
izbace iza teksta i tekst će biti basplatan.
razno.455vitez.koja,
#=> Jos uvek se uci 4 godine, a ja bih voleo da bude i vise
#=> :). Recimo sve cetiri godine predmeti C, Pascal,
#=> Informatika, DOS...;))) To bi mi vadilo prosek O:).
Pa sto se zalis :) u prvom razredu imas pascal, u drugom pored pascala
malo DOSa (sve u premetu koji se zove informatika), u trecem imas dva
razdvojena predmeta C i asembler, u cetvrtom valjda i nekakav prolog...
razno.456ssokorac,
─┼┤ razdvojena predmeta C i asembler, u cetvrtom valjda i nekakav prolog...
=======================
A? Ovo nisam znao? Pa, to je great! :)
razno.457andrejl,
>│ Još uvek se uči 4 godine, a ja bih voleo da bude i više
>│ :). Recimo sve četiri godine predmeti C, Pascal,
>│ Informatika, DOS...;))) To bi mi vadilo prosek O:).
BBSologija ;)
>│ A gde je to kod vas? :)
U Bečkereku :)
bye, andrejl
razno.458andrejl,
>│ Pa sto se zalis :) u prvom razredu imas pascal, u drugom
>│ pored pascala malo DOSa (sve u premetu koji se zove
>│ informatika), u trecem imas dva razdvojena predmeta C i
>│ asembler, u cetvrtom valjda i nekakav prolog...
Koji napredan plan!!! žuj ovo: dve (2) godine basic, 1
godina pascal, esencija prologa i vrhunac vrhunaca COBOL :)
Dobro i asm u drugom predmetu
Koliko sam čuo profani imaju izbor koje će jezike da
biraju (par određenih za svaku godinu) pa šta oni najviše ne
neznaju :)...
bye, andrejl
razno.459korvin,
> Kako je izraz 'prinatana jedinica' nedefinisan, mislim da nema
> preblema za naplatu. Neka koleginica lepo zamoli da joj sve znake '1'
> izbace iza teksta i tekst će biti basplatan.
Sjajna ideja :))) Usput jel' zna neko zašto se računari ETF-a i UBBG-a ne
odazivaju ovih dana ??
razno.460ladislavs,
Oformljena grupa mirijevo!
Svi koji stanuju na Mirijevu, imaju PC i žele da razmenjuju programe
(PD,SW i demo, naravno ;) da se podhitno jave na zborno mesto, tj na
mail.
ciLa.
razno.461broker,
> Jedno mi nije jasno. Zasto racunari, sezam i gomila
> njihovih strucnjaka nesto ne uradi za mlade, ja sam IV
> godina IX gimn. pa je to i nebitno, ali sestra ide I
> godinu u X gimn. i stvarno mi se smucilo da citam one
> idiotske termine.
Nije samo stvar u terminima.
I ja sam skoro imao jedan bliski susret sa devojčicom koja je
jos u osnovnoj (7 ili 8) razred i ima informatiku kao
neobavezan predmet. Prosto je žalosno videti kako ih u školi sluđuju.
Pogrešni ljudi ih uče pogrešnim stvarima, na pogrešan način.
Zar ne možemo mi, koji smo sve to prošli uglavnom učeći iz
retke literature u kojoj Računari zauzimaju počasno mesto i
od još ređih ljudi koji su nešto umeli da naprave sa
računarima, da klincima bar malo olakšamo muke.
Samo u redakciji računara ima dovoljno ljudi koji umeju da
objasne ono što znaju, a pomislite koliko je takvih tek na SEZAM-u.
Broker
razno.462vilic,
#> I ja sam skoro imao jedan bliski susret sa devojčicom koja je
#> jos u osnovnoj (7 ili 8) razred i ima informatiku kao
#> neobavezan predmet. Prosto je žalosno videti kako ih u školi
#> sluđuju.
Prošle godine sam radio u školi informatike pri Beogradskoj Istraživačkoj
Stanici (nešto kao Petnica u BGD-u). Na kurseve koji su trajali po nedelju
dana birani su najbolji klinci ( 7 ili 8 razred) među stotinak već u
školama probranih učenika koje interesuje informatika. Iskustvo je
katastrofalno. Po pravilu su trebali pre nego što dođu do nas
da znaju bar osnove informatike i DOS-a ali avaj. Dobar deo vremena sam
trošio na osnove, DOS, matematika, fizika itd. Retki su bili oni koji su
imali neko predznanje. Dešavalo se da deca koja imaju PC kod kuće nemaju
pojma (a tata im je sigurno mogao pokazati) dok sa druge strane neki
mali fanatik, vlasnik SPEKTRUMA, ladno za par sati provaljuje DOS.
Možda bi bilo dobro da deci osim škole neko znanje, makar kroz igru
podare i roditelji.
\bye
razno.463mark,
Osnovana je grupa V-BGim koja bi trebala da okupi ljude iz 5 Beogradske
Gimnazije.
Mail me
Mark
razno.464ncosic,
Pocinje jedan kurs simulacija. Ja idem, a ko bi jos hteo da se
ukljuci, neka posalje private mail meni, ja poznajem
organizatore. Imamo jednog dobrog predavaca, covek radi na
projektovanju vojnih simulatora letenja. Eto, toliko od mene.
N.C.
P.S. Ja ne citam konferencije (nemam vremena) tako da nisam u
mogucnosti da odgovorim na bilo kakav komentar u istim.
razno.465broker,
> Kako je izraz 'prinatana jedinica' nedefinisan, mislim da
> nema preblema za naplatu. Neka koleginica lepo zamoli da
> joj sve znake '1' izbace iza teksta i tekst će biti
> basplatan.
Ili nek lepo ponese disketu pa nece ni biti 'printanja'
razno.466dmiric,
Hi!
Zna li neko gde se mogu nabaviti CASIOvi digital diary-ji. Konkretno zanima me
SF7500 (ili nešto slično sa 64KB). Ako neko slučajno prodaje nek se javi.
Međutim stvar *mora* da bude nova jer treba da bude poklon...
(md)
razno.467max.headroom,
> Zna li neko gde se mogu nabaviti CASIOvi digital diary-ji. Konkretno zanima
> me SF7500 (ili nešto slično sa 64KB). Ako neko slučajno prodaje nek se javi.
> Međutim stvar *mora* da bude nova jer treba da bude poklon...
Ako stvar nije izuzetno hitna, raspitaj se negde početkom januara kod
"Intersoft"-a, tel. 325-393
razno.468dmiric,
> Ako stvar nije izuzetno hitna, raspitaj se negde početkom
> januara kod "Intersoft"-a, tel. 325-393
Hvala puno! :)
(md)
razno.469jtitov,
> Zna li neko gde se mogu nabaviti CASIOvi digital diary-ji.
> Konkretno zanima me
Posalji nekoliko mail-ova nasim Singapurcima... Mozda se neko i smiluje da
ti donese.
razno.470dmiric,
> Posalji nekoliko mail-ova nasim Singapurcima... Mozda se
> neko i smiluje da ti donese.
Thanx, al rešio sam problem :)
(md)
razno.471broker,
> Možda bi bilo dobro da deci osim škole neko znanje, makar
> kroz igru podare i roditelji.
Retki su roditelji koji znaju nešto o računarima, a i oni
koji znaju verovatno decu tek uče da hodaju ;)
razno.472dmiric,
Hi!
Jel ima neko interface za vezu Casio digital diaryja sa PCjem. Mislim da se
stvar zove FA-120. Kolko može da košta i šta stvarno ima u njemu, mislim dal
se može napraviti u samogradnji?
Thanx.
(md)
razno.473vilic,
Hi,
da li neko može da mi pomogne oko sledećeg pasusa i primera iz knjige
"Sredstva za obradu podataka" od Dr. Dejana Stajića sa Više škole za inf.
Radi se o poglavlju koje obrađuje aritmetiku pokretnog zareza.
"... Prema IEEE standardu za personalne računare broj N se predstavlja u
obliku N=+-1F* 2^c s tim što se F dobija kada se N predstavi u binarnom
obliku, pa se zarez pomeri tako da levo od njega bude samo 1 (u formatu se
ona samo podrazumeva). Dobijenom eksponentu c se dodaje 127 čime se dobija
računarski eksponent EX. Format ima 32 bita, -23 za F, osam za EX i jedan
za predznak S (S=0 znači +, a S=1 znači -).
Na primer, za N=-12,375=-1100,011=-1,11000011*2^3
S=1, EX=130, F=10001100000000000000000 "
Nije mi jasno kako je dobijeno ovo donje F i kako je N prikazan u
eksponencijalnom obliku.
ps. U pasusu +- treba u originalu da bude jedno ispod drugog; 2^c je 2 na c-ti
stepen.
\bye
razno.474dejanr,
>> Nije mi jasno kako je dobijeno ovo donje F i kako je N prikazan u
>> eksponencijalnom obliku.
Bio je pre dva meseca u "Računarima" detaljan (?) opis formata koji
koristi Intel 80x87 a to je upravo IEEE standard... možda da pogledaš.
Inače, gornji opis je tačan i precizan, tako da mi nije jasno u
čemu je problem. Vodeće 1 u F je znak, broj N=12 prikazan binarno
kao 1100, zatim je to predstavljeno kao 1.100*2^3, dakle eksponent
je 3+127=130 a što se mantise tiče, nije mi baš jasno šta si otkucao
tj. koji se tačno broj predstavlja.
razno.475vilic,
#> ... a što se mantise tiče, nije mi baš jasno šta si
#> otkucao tj. koji se tačno broj predstavlja.
Pa baš je u tome stvar što ni meni nije jasno kako je dobijeno to F u
zadnjem redu. Ja sam tačno prekucao ono što piše u knjizi pa ako treba da
ponovim primer:
N=-12,375=-1100,011=-1,11000011*2^3
----------------< zar ovde ne bi trebalo -1,100011*2^3
S=1, EX=130, F=10001100000000000000000
------------------------- < kako se iz gornjeg dobija ovaj broj?
Pogledao sam tekst u računarima ali prema njemu ovo gore se nikako ne može
dobiti.
\bye
razno.476vpetrovic,
>> Pa baš je u tome stvar što ni meni nije jasno kako je dobijeno to F u
>> zadnjem redu. Ja sam tačno prekucao ono što piše u knjizi pa ako treba da
>> ponovim primer:
>> N=-12,375=-1100,011=-1,11000011*2^3
>> ----------------< zar ovde ne bi trebalo -1,100011*2^3
Koliko se ja sećam EOP-a, trebalo bi.
>> S=1, EX=130, F=10001100000000000000000
>> ------------------------- < kako se iz gornjeg dobija ovaj broj?
To pokazuje da je gore greška tj. da treba -1,100011. Kada računaš F
podrazumevaš 1,1 (zbog uštede u bitovima), tj izbrišeš 1,1 i kraj popuniš
nulama i dobiješ F. Naravno, eksponent tako izabereš da uvek imaš 1,1....
Naravno, tu je problem kako predstaviti 0. (Ako staviš F=0 to je u stvari
1,1). Opet, koliko se sećam EOP-a, mislim da je valjda za EX=0 (eksponent
je tu u stvari -127) broj 0, ali to nije sigurno. Pozdrav,
Vlada
razno.477.bale.,
Da li neko zna sta znaci sledece:
MARC Standards (znam da se ovo nema sta prevoditi, pa me interesuje nesto o tom
standardu)
Authority record / Autority control
Acquisition (u kontekstu informacionog sistema koji se sastoji iz ovog modula i
jos: Technical Services, Circulation i Public Access, posto ne lici na klasicno
sakupljanje podataka...)
Scope notes
Established / Unestablished heading
Spine
?
Sve ovo je u vezi sa informacionim sistemom za katalogizaciju knjiga, casopisa
i sl, koji bi "trebalo" da radi po bibliotekama, ili nekim slicnim ustanovama.
Hvala unapred!
Regards from .bale. !
#:*)+-<
razno.478vilic,
Po svemu sudeci da si u pravu. Zahvaljujem se na odgovorima tebi i
dejanr-u.
\bye
razno.479spantic,
> MARC Standards (znam da se ovo nema sta prevoditi, pa me
> interesuje nesto o tom standardu)
Javi se kolegama koji su to uspešno okončali :)
razno.480.bale.,
Javio sam se... Da nisi i ti okoncao? ;)
Regards from .bale. !
#:*)+-<
razno.481dmiric,
Hi!
Jel zna neko gde se može naći ribbon za CITIZEN SWIFT 24?
Kolka je cena?
Thanx,
(md)
razno.482dmiric,
Već sam pitao, al da ponovim. Jel ima neko interfejs za CASIOve digitalne
dnevnike. Stvar se zove FA 120 ili tako nešto?
(md)
razno.483spantic,
> Javio sam se... Da nisi i ti okoncao? ;)
Pre Nove Godine ali je Voja zbrisao pa mu nismo uspeli da predamo rad.
razno.484.bale.,
Oooo!!! I imate 15-20 strana, koliko je Zotja trazio?
Regards from .bale. !
#:*)+-<
razno.485broker,
> Možda bi bilo dobro da deci osim škole neko znanje, makar
> kroz igru podare i roditelji.
Retki su roditelji koji znaju nešto o računarima, a i oni
koji znaju verovatno decu tek uče da hodaju ;)
razno.486spantic,
> Oooo!!! I imate 15-20 strana, koliko je Zotja trazio?
Imamo :)
Uporno su vikali da je mnogo, ali ja sam bio uporan ;) Jeste da sam crkao
dok sam sredio dokument ( naravno u Wordu :) koji su oni kao fol pripremili
odnosno ukucali ;(
razno.487.bale.,
ŮŢ Uporno su vikali da je mnogo, ali ja sam bio uporan ;) Jeste da
ŮŢ dok sam sredio dokument ( naravno u Wordu :) koji su oni kao fol
ŮŢ odnosno ukucali ;(
Vala, ono sto ste odstampali je zaista jedinstveno! ;>
Regards from .bale. !
#:*)+-<
razno.488jtitov,
> Jel zna neko gde se moze naci ribbon za CITIZEN SWIFT 24?
> Kolka je cena?
Da li si probao sa regenerisanjem? Ako nisi, predstavnik za Citizen je
(cini mi se) u Novom Sadu.
razno.489dmiric,
> Da li si probao sa regenerisanjem? Ako nisi, predstavnik
> za Citizen je (cini mi se) u Novom Sadu.
Regenerisanjem? Da to ne ostavlja loše posledice po glavu?
(md)
razno.490jtitov,
> Regenerisanjem? Da to ne ostavlja lose posledice po glavu?
Pa, ja nisam probao, ali po savetima koji se vrte po Sezamu, ukoliko se
radi sa ORIGINALNIM mastilom nema problema. Naravno sve je to rekla-kazala
jer ja jos to nisam probao...
razno.491dmiric,
Hi!
Naleteh juče na privatnu radnjicu sa *VELIKIM* izborom baterija. Inače radnja
samo to i prodaje. Za cene nisam siguran dal su veće od onih po ulici, al
video sam skoro sve modele koje su mi ikada trebali.
Inače radnja se nalazi kod Kalenićeve pijace, to su one nove montažne kućice.
Nalazi se između gomlie hamburgernica, u životu ne bi pomislio da tako nešto
tu mogu da nađem.
Ako nekom treba evo i mapa :)
H-hamburgernice
B-baterije :)
───┐ Kalenić H │ │
└──┐ pijaca B │Kurs-│ │ │
└──┐ H H │ulina│ │ │
M. └─┐ H │ │ │ │
Gorkog └┐ H H │ │ stanica 26-ce │ │
──┐ └─────────────────┘ └───────────────────────┘ └────────
└──┐ Proleter.
└─┐ Brigada
└┐ ┌────────────────────────┐ ┌────────
│ │ │Golsv- │
┌─┘ ┌───────────┐ │ Parkić │ortijeva
─────┘ │ │ │ │ │
│ Skver │ │ │ │
S. Kovačevića │ │ │ │ │
└───────────┘ │ │ │
│ │ │
───────────┐ │ │ │
Trnska
Pozdrav,
(md)
razno.492dmiric,
> Pa, ja nisam probao, ali po savetima koji se vrte po
> Sezamu, ukoliko se radi sa ORIGINALNIM mastilom nema
> problema. Naravno sve je to rekla-kazala jer ja jos to
> nisam probao...
Postoji jedna firma koja ima skoro sve tipove ribbona, naravno izgubio sam
broj ;) al čim ga dobijem javiću...
(md)
razno.493korvin,
>> Uporno su vikali da je mnogo, ali ja sam bio uporan ;) Jeste da
sam
>> crkao dok sam sredio dokument ( naravno u Wordu :) koji su oni
kao fol
>> pripremili odnosno ukucali ;(
Ovo su čiste sex, laži i textprocesori :)))))))
razno.494lanik,
>> Naleteh juče na privatnu radnjicu sa *VELIKIM* izborom baterija.
Svaka ti čast na "mapi".
BTW, u toj radnji sam bio pre neki mesec i, što se velikog izbora
baterija tiče, pitao za AAA size rechargeable baterije (trebaju mi za
walkman) i gledali su me kao da sam im tražio "zigezagicu sa
oberlajznicom"... :(
--> Keyboard? How Quaint!
razno.495max.headroom,
> Naleteh juče na privatnu radnjicu sa *VELIKIM* izborom baterija.
Postoji i jedna zanimljiva kod ulaza u RTS (dečije pozorište),
Takovska ulica.
razno.496spantic,
> Ovo su čiste sex, laži i textprocesori :)))))))
Samo reci da tako nije bilo ;)
Ko je ono beše sad tu nedavno definitivno prešao na Word, da čujem? :)
razno.497dmiric,
> BTW, u toj radnji sam bio pre neki mesec i, što se velikog
> izbora baterija tiče, pitao za AAA size rechargeable
> baterije (trebaju mi za walkman) i gledali su me kao da
> sam im tražio "zigezagicu sa oberlajznicom"... :(
Mislim da nisam video da upošte imaju rechargeable baterije. :) U svakom
slučaju jako je lepo što je to na jednom mestu.
(md)
razno.498dmiric,
Hi!
Zanima me sledeće. Jel neko zna da li se na komodorov (64) expansion port može
priključiti nešto što bi dalo RS232 izlaz? Evo o čemu se radi. Jedan ortak
nema para da kupi xt a hteo bi da mu C64 izigrava terminal. Zato bi priključio
tu karticu, na nju externi modem. Za pitanje 80 kolona na C64 kaže da postoji
softversko rešenje, pitanje je samo da li dotična kartica može da da 2400 bps
izlaz. Neko mi reče da modem za C64 može da radi samo na 300 što je
neupotrebljivo... Naravno ako bi ona bila potpuno rs232 kompatibilna morala bi
da podržava i tu brzinu ali...
Sve u svemu pomagajte...
(md)
razno.499jtitov,
> baterija tice, pitao za AAA size rechargeable baterije
> (trebaju mi za
Pa jel citas ti 'male.oglase'??????
razno.500lanik,
>> > baterija tice, pitao za AAA size rechargeable baterije
>> > (trebaju mi za
>> Pa jel citas ti 'male.oglase'??????
Sad je kasno - doneo mi ih je Goran (monty) iz Singapura... ;)
--> Keyboard? How Quaint!
razno.501dragisak,
Da li neko ima poklopac od NiCd baterije za HP41c ? Nadam se da je jasno
o čemu se radi, ja nemam HP41c, to treba jednom mom ortaku.
razno.502aswanwick,
žetvrti put po redu, Društvo matematičara Srbije organizuje
takmičenje učenika srednjih škola iz programiranja. Takmičenja se
organizuju na više nivoa, počevši od školskih (u onim školama u
kojima je veliki broj zainteresovanih), do saveznog takmičenja.
Najbolji sa saveznog, trebali bi otići na međunarodnu olimpijadu iz
informatike. Pre dve godine je to bio Ranko Lazić, koji je osvojio
zlatnu medalju u Atini.
Ove godine u organizaciji takmičenja pomaže i časopis Svet
kompjutera, koji je obezbedio odgovarajuću medijsku podršku, kao i
tehničke usluge.
U takmičenju će učestvovati i sponzori sa vrednim nagradama (IMTEL,
CET, OLIVETTI, Institut za nuklearne nauke "Vinča", PC ART,
Tehnička knjiga, Matematički institut SANU, Svet kompjutera).
Pozivamo i druge sponzore da pomognu u organizaciji ovog lepog i
korisnog takmičenja.
Gradska (regionalna) takmičenja održaće se 27. februara. U Beogradu
će to biti u prostorijama Prve beogradske gimnazije, sa početkom u
9 časova. Republičko takmičenje održaće su u Istraživačkoj stanici
u Petnici, a savezno u Beogradu. Za termine takmičenja u ostalim
gradovima/regionima raspitajte se kod podružnica društva
matematičara. Ako ne znate njihov telefon, obratite se na tel.
beogradske podružnice na 638-263. Najbolje bi bilo da se svi
zainteresovani organizuju preko svojih škola i da pošalju prijavu.
Prijava treba da ima ime škole, sa pečatom škole da bi mogli da
utvrdimo verodostojnost. Takođe u njoj treba da bude spisak učenika
koji će se takmičiti, kao i kategorija u kojoj se takmiče. Prijave
treba slati na adrese:
Društvo matematičara Srbije, Kneza Mihaila 35, tel: 638-263 ili
Svet kompjutera, Makedonska 31, tel/fax: 320-552
Takmičari će biti podeljeni u težu i lakšu kategoriju. U težoj će
biti učenici od drugog do četvrog razreda onih škola koji u tim
razredima uče informatiku (matematička gimnazija, politehnička
akademija). Te škole smo označili kao "specijalizovane". U tu grupu
spadaju i učenici četvrtog razreda gimnazija koji uče po "starom"
planu i programu i imaju informatiku u četvrtom razredu. U lakšoj
kategoriji biće učenici prvih razreda "specijalizovanih" škola, i
svi ostali.
Teža kategorije imaće teže zadatke. Takmičar koji pripada lakšoj
grupi, može se prebaciti u težu koja će imati veću prolaznost
učenika za viši nivo takmičenja. Obrnuto ne važi.
Molimo sve koji žele da diskutuju o ovoj temi, to urade u
konferenciji ORKA/razno da bi komentari, pitanja i odgovori bili na
jednom mestu. Tu ćemo dati i zadatke sa prošlogodišenjeg takmičara,
kao i šta će biti neke od vrednih nagrada.
za organizacioni odbor takmičenja
Alexander Swanwick
razno.503aswanwick,
Zadaci sa ovogodišnjih takmičenja koja organizuje Društvo
matematičara Srbije biće problemskog tipa. Za njihovo rešavanje
neće biti potrebna velika programska tehnika, biće dovoljna i ona
naučena u školi. Za rešavanje će biti potrebna oštroumnost i
poznavanje jednog od popularnijih prograskih jezika: C-a, Paskala
ili Bejzika.
Zadatke pravi, a na takmičenju pregleda komisija Društva
matamatičara Srbije. Da bi imali neku predstavu kako ti zadaci
izgledaju, dajemo tekstove zadataka sa prošlogodišnjih takmičenja...
Zadaci sa gradskog (regionalnog) takmičenja iz programiranja za
učenike srednjih škola (1992).
I grupa (1. razred specijalizovanih i nespecijalizovane škole:
1. Napisati program koji učitava niz znakova neodređene dužine, a
ispisuje znakove transformisane na sledeći način. Znakove različite
od velikih slova ignoriše, svaki par slova 'AA' zamenjuje slovom
'B', a par slova 'BB' slovom 'A'. Ostala velika slova se ispisuju
kako se učitavaju. Par slova se određuje tekućim slovom i prethodno
učitanim slovom.
2.Napisati program koji za zadati niz odsečaka
određuje ukupnu dužinu dela realne prave koji je pokriven tim
odsečcima. Broj odsečaka je ograničen sa 100, a krajevi intervala
su realni brojevi.
II grupa - specijalizovane škole
1. Napisati program koji učitava niz znakova neodređene dužine, a
ispisuje znakove transformisane na sledeći način. Znakove različite
od velikih slova ignoriše, svaki par slova 'AA' zamenjuje slovom
'B', a par slova 'BB' slovom 'A'. Ostala velika slova se ispisuju
kako se učitavaju. Par slova se određuje tekućim slovom i prethodno
učitanim slovom.
2. Dato je n (n <= 10) tegova (mogu biti različitih težina).
Odrediti bar jednu podelu u dve grupe tako da je razlika suma
težina tegova u tim grupama najmanja.
Zadaci sa republičkog takmičenja iz programiranja za učenike
srednjih škola (Bor, 1992).
1. Data je mapa grada koji se sastoji od M ulica u smeru
istok-zapad i N ulica u smeru sever-jug (M, N <= 50). Svake dve
ulice u gradu su na mapi ili paralelne ili se seku po tačno jednoj
raskrsnici, gde su nadmorske visine raskrsnica različite i unoose se
u matrici H(i,j) - što predstavlja nadmorsku visinu raskrsnice u
kojoj se seku i-ta ulica pravca istok-zapad i j-ta ulica pravca
sever-jug. Deo bilo koje ulice između svake dve susedne raskrsnice
je duž. Za dve date raskrsnice A i B za koje se unose indeksi sa
tastature, ispitati da li postoji put ulicama tog grada, kojim
možemo stići iz A u B tako da se krećemo stalno nizbrdo (Dakle
možemo se kretati samo od raskrsnice sa VEĆOM u susednu raskrsnicu
sa MANJOM visinom). Na izlazu odštampati da li postoji takav put
ili ne, a ako je odgovor DA, tada takođe izdati na ekranu u koliko
koraka stižemo iz A u B, i sve indekse raskrsnica kroz koje
prolazimo. Takođe zahteva se da je broj takvih tranzitnih
raskrsnica što je moguće manji.
2. Dato je N (N>=1) kuglica raspoređeno u ukupno K (K>=1) kutija,
gde neke kutije mogu biti i prazne. Uneti brojeve N i K (N,K<=200)
i niz koji predstavlja broj kuglica u svakoj kutiji. PRAVILO
PREMEŠTANJA. Za dve izabrane kutije kuglice se premeštaju iz kutije
sa više (ili jednako) kuglica u kutiju sa manje (ili jednako)
kuglica, pri čemu se premešta onaj broj kuglica koji se nalazio u
ciljnoj kutiji. Dakle, ako je u kutijama bilo X i Y kuglica i ako
je X>=Y tada će posle premeštanja biti u njima redom X-Y i 2*Y
kuglica. Ispisati redosled premeštanja i u svakom koraku trenutno
stanje u kutijama, kao i ukupan broj premeštanja kojima dolazimo od
polazne do konfiguracije kod koje su kuglice smeštene u minimalan
broj kutija.
Zadaci sa saveznog takmičenja iz programiranja za učenike srednjih
škola (Novi Sad, 1992).
1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervala
1..1000000 (jedan do milion). Napisati program koji u jednom
čitanju fajla utvrđuje koji broj nedostaje.
2. Data je povezana mreža puteva koja spaja N gradova (2 <= N <= 40)
i dato je K (2 <= K <= N) osoba, tako da se u svakom gradu
nalazi najviše jedna osoba. Sve osobe počinju da se kreću u istom
trenutku. U jediničnom vremenskom intervalu svaka osoba mora da
pređe u susedni grad. Napisati program koji ispituje da li je
moguće da se sve osobe nađu u jednom istom gradu posle nekog broja
vremenskih intervala. Ukoliko rešenje postoji naći minimalan broj
vremenskih intervala, mesto u kome se svi sreću , i put svake
osobe, od polaznog mesta do grada u kojem se sreću. Mreža gradova
je zadata brojem N i nizom parova svaka dva susedna grada. Zatim se
unosi broj osoba K, i niz gradova u kojima se nalazi svaka osoba u
početnom momentu.
za organizacioni odbor takmičenja
Alexander Swanwick
razno.504aswanwick,
Sponzori takmičenja programera, učenika srednjih škola obezbediće
sledeće vredne nagrade:
Pobednika saveznog takmičenja stipendiraće PC Art. CET će dati jedan
licencirani programski paket. Najbolja škola osvojiće jedan PC
računar. Opremu za najviši nivo takmičenja obezbediće OLIVETTI.
Nekolicini najboljih pružiće se prilika da se uključe u
aktuelne naučno-istraživačke poduhvate koji se vode na Matematičkom
institutu SANU, kao što su razvijanje paralelnih programa, veštačke
inteligencije, programskih jezika i sl. Institut "Vinča" će
desetoricu najboljih nagraditi kursem za bazu podataka ORACLE,
nakon čega će im ponuditi da učestvuju u zanimljivim projektima
koji su u toku. Istitut "Vinča", Tehnička knjiga i Svet kompjutera
pokloniće svoja izdanja većem broju pobednika. CET i IMTEL
obezbediće sitne tehničke potrepštine (miševe, diskete, modeme).
Spisak sponzora i nagrada, nije konačan. Pozivamo sve sponzore da
pomognu u organizaciji korisnog takmičenja!
za organizacioni odbor takmičenja
Alexander Swanwick
razno.505mister.h,
> Cetvrti put po redu, Drustvo matematicara Srbije
> organizuje takmicenje ucenika srednjih skola iz
> programiranja. Takmicenja se organizuju na vise nivoa,
Molim Vas, ako je moguce malo vise podataka o propozicijama
pri PREGLEDANJU zadataka, od nivoa regionalnog, republickog,..
Imao, bih neka svoja vidjena i predloge na tu temu.
Hvala, pozdrav!
razno.506ssokorac,
─┼┤ pri PREGLEDANJU zadataka, od nivoa regionalnog, republickog,..
Ako je samo delimično kao što je bilo prošle godine na gradskom i kao
prekjuče u mg, onda će biti grozno. Mada, mene nikakva neorganizacija neće
zaustaviti O:).
razno.507darone,
>> Najbolja škola osvojiće jedan PC računar.
Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :)
darone
razno.508skoprivica,
│ Zadaci sa gradskog (regionalnog) takmicenja iz programiranja za
│ ucenike srednjih skola (1992).
│ 1. Napisati program koji ucitava niz znakova neodredene duzine, a
Vazno je napomenuti da se resenje u kojemu se koriste nizovi
bodovalo sa max 50 % bodova...
razno.509spantic,
> Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :)
Šta, još im ga nisu isporučili? :)
razno.510drmarke,
Nisam dugo pratio konferenciju ORKA ali pošto sam je
pre neki dan skinuo pročitah diskusiju koja se ovde vodila
krajem novembra na temu "Informatika (mada ja više volim reč
računarstvo) u našim školama". Kako sam neki profesor u istim
tim školama hteo bih da vam skrenem pažnju na neke činjenice
koje niste uzeli u obzir.
Prvo da kažem da sam predavao i BASIC u II razredu i
PASCAL u III razredu (programerski smer). Sada predajem u I
razredu kako vi kažete Informatiku. Smatram da sam relativno
upućen u mogućnosti usvajanja znanja od strane učenika ali o
tome kasnije.
Sam plan i program koji se primenjuje u našim
gimnazijama je strašno glup. Tome svakako nisu krivi profesori
srednjih škola. Kada se odlučivalo o tome, šta i kad će se
nešto od računarstva izučavati, na sastanke je sa Matematičkog
fakulteta poslat čovek koga računari niti interesuju niti ih
koristi. Jako mi je krivo što se za sve to nije zauzeo Milan
Božić jer bi sada već imali malo normalniju situaciju u ovoj
oblasti. E na tim sastancima je odlučeno da se u gimnaziji u I
razred stavi predmet koji ima za cilj računarsko
opismenjavanje mladih naraštaja (korišćenje a ne
programiranje). To je tako i usvojeno, a da se niko nije setio
šta škole imaju od opreme (TIM 011). Kad je trebalo napraviti
konkretno šta će se raditi setila se gospoda da za TIM postoji
samo tekst editor WS neka praistorijska verzija. Sada neću da
se bavim pljuvanjem po TIM-u ali učiti klince CP/M-u je
priznaćete prevaziđeno. Onda se bratija dosetila da u dotični
predmet uvali i programiranje BASIC (sa mogućnošću izbora da
se BASIC zameni PASCAL-om). Ja sam se svakako odlučio za
Pascal kao relativno sistematičniji u ovom izboru (i u VI se
uči PASCAL). Sa izuzetkom klinaca koje računari stvarno interesuju,
programiranje i najprostijih programčića mislim da je na višem
pojmovnom nivou nego što je to I razred.
Tragedija ovog predmeta je u tome da je potpuno bez
veze učiti decu programiranju u toj dobi, trebalo je ostati
pri onom korišćenju. Tu se postavlja pitanje opreme koju škole
nemaju, a kako finansijski stoje, u dogledno vreme je neće ni
imati. Ja ne znam gde su se denuli svi oni makar XT-ovi jer bi
čak i oni u školama omogućili da se klinci uče DOS-u i masi
korisničkih programa. Kod nas se niko nije setio da islužene
mašine, koje su zamenile modernije, pokloni ili čak proda
školama po bagatelnim cenama. Ni "Računari" koji su evidentno
jedini koji se iole ozbiljnije bave računarstvom nemaju
nikakav popust za škole. Ja sam konkretno tražio da se
pretplatimo kao škola ali kad sam rekao i iznos bilo je sve
gotovo.
Ovde se vodila diskusija o profesorima računarstva.
Tu, kao i svugde ima masa škarta, koji fakat, upropašćuju decu
i ubijaju im svaku volju za računarima. Krivica je u tome da
se u prethodnom zakonu dozvoljavalo zaista svakom da predaje
taj predmet, pa stoga i nije čudo da ga negde još uvek zovu
OTP. Tu se na sreću povukao ja bar mislim dobar potez
postavljanjem matematičara sa smerom računarstva u prvi plan.
Što se tiče znanja, mislim da sa izuzetkom retkih skoro niko
od profesora se ne bavi tzv. "stručnim usavršavanjem" ali ne
po sociljalističkom sistemu potvrda sa seminara već zaista
bavljenjem računarima. Tu se sad već nameću i finansijski
problemi ( kako sa platom od 60-80DM kupiti i najprostiji
računar od 1000-1200DM).
Pošto je ovo najozbiljnija računarska mreža u našoj
zemlji ja mislim da bi trebalo ovde otvoriti upravo jednu temu
tipa obrazovanje kako bi se došlo do konstruktivnih predloga
(od pljuvanja nikakve koristi) kako bi trebalo da izgleda
računarsko obrazovanje kod nas. Sadašnja je sramota, da
gimnazijalci imaju samo u prvom razredu računarstvo, a npr.
hidrometereološka škola u recimo tri razreda. Naravno mislim
da je glupo da đaci imaju onu glupost BASIC, BASIC, PASCAL,
(FORTRAN ili COBOL), sa elementima Parezanovićevog NAR-2
računara i mrvicama asemblera. Pokušajmo da dođemo do
konstruktivnog predloga, do konkretnih namera pa ćemo preko
nekih uglednih članova SEZAM-a da guramo dalje. Setih se i
prepreke zvane Dača Marković koji je na molbu da bude još
računarstva u gimnaziji rekao: "Pa već imate dva Računarstvo i
Informatiku". Da nije tragično bilo bi komično. :(((
Ja odužih i udavih al samo još oko termina. Kad se
pominju "teke", to je samo štos kako da klinci zamisle fajl
(da ružne li reči) kao magnetnu ili elektronsku svesku jer oni
nemaju (opet sem izuzetaka) predstavu kako to unutra izgleda.
Shvatite da u I razredu još ne možete davati definicije tipa:
"Skup podataka istog tipa sa zajedničkim imenom na medijumu
koji nosi informaciju naziva se fajl."(kako li samo smislih
ovu glupost).
Pozdrav DrMarke
razno.511peca.st,
Apropo onoga što napisa aswanwick...
U subotu je bilo školsko takmičenje u MG. Evo zadataka za II, III i IV godinu:
1. Broj je zadat nizom od N cifara (n<=50). Odrediti najmanji od svih većih
brojeva od tog broja koji se mogu zapisati tim ciframa.
2. Za zadate parametre M i N odrediti sva moguća pokrivanja pravougaonika
veličine 2M*2N figurom sledećeg oblika:
__ __ __
đ__đ__đ__đ
đ__đ
Dozvoljena je rotacija figure za 90, 180 i 270 stepeni.
Velika glupost na takmičenju je bila što se po završetku rada zadataka moralo
čekati cca 2 sata da bi se zadaci ukucali u XTove i proverili da li rade.
Zato je veliki broj njih odustao, a moguće da je imao tačne zadatke...
Još jedan razlog da naša škola dobija još koji kompjuter...
Jedan od onih koje je mrzelo da čeka: P e C a
razno.512darone,
>> "Informatika (mada ja više volim reč
>> računarstvo) u našim školama".
Informatika i 'računarstvo' su dve različite nauke.
Informatika se bavi _informacijama_, dok se
kompjuterstvo :))) bavi računarima. Zabuna je
(pretpostavljam) nastala jer računari jako lako
izlaze na kraj sa gomilom informacija, čemu
pretežno i služe u današnjem svetu.
Ima li neki teoretičar da me opovrgne / dâ mi
medalju?
darone
razno.513ssokorac,
─┼┤ Velika glupost na takmičenju je bila što se po završetku rada zadataka
─┼┤ moralo čekati cca 2 sata da bi se zadaci ukucali u XTove i proverili da
To je i dobro i loše. Loše zato što moraš da čekaš i sl. (mada sam ja čekao
samo oko 35 minuta) ali je dobro jer pri ukucavanju možeš da menjaš i
doradjuješ program pre nego ga pustiš da radi. Kad bi ga neko drugi ukucavao
i video da nešto ne radi, a to je u stvari samo nešto sitno, on ne bi znao
gde da traži grešku, ne bi ispravio, i ti ne bi prošao. Mada ni ovako nisi
;).
razno.514kenza,
[;> Vazno je napomenuti da se resenje u kojemu se koriste nizovi
[;> bodovalo sa max 50 % bodova...
A sta se bodovalo sa 100%?
razno.515prvul,
Kada sam već razmišljao o rešavanju ovih zadataka, evo da to i
napišem, nekome će valjda koristiti.
Ů2. Dato je n (n <= 10) tegova (mogu biti različitih težina).
ŮOdrediti bar jednu podelu u dve grupe tako da je razlika suma
Ůtežina tegova u tim grupama najmanja.
Ů▄▄
Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično
trenutno. Naravno, sitne optimizacije tipa ako je na jednoj grupi
već pređena polovina ukupne težine onda se zna da svi ostali idu na
drugu grupu...
Ů1. Data je mapa grada koji se sastoji od M ulica u smeru
Ůistok-zapad i N ulica u smeru sever-jug (M, N <= 50). Svake dve
Ůulice u gradu su na mapi ili paralelne ili se seku po tačno jednoj
Ůraskrsnici, gde su nadmorske visine raskrsnica različite i unoose se
Ůu matrici H(i,j) - što predstavlja nadmorsku visinu raskrsnice u
Ůkojoj se seku i-ta ulica pravca istok-zapad i j-ta ulica pravca
Ůsever-jug. Deo bilo koje ulice između svake dve susedne raskrsnice
Ůje duž. Za dve date raskrsnice A i B za koje se unose indeksi sa
Ůtastature, ispitati da li postoji put ulicama tog grada, kojim
Ůmožemo stići iz A u B tako da se krećemo stalno nizbrdo (Dakle
Ůmožemo se kretati samo od raskrsnice sa VEĆOM u susednu raskrsnicu
Ůsa MANJOM visinom). Na izlazu odštampati da li postoji takav put
Ůili ne, a ako je odgovor DA, tada takođe izdati na ekranu u koliko
Ůkoraka stižemo iz A u B, i sve indekse raskrsnica kroz koje
Ůprolazimo. Takođe zahteva se da je broj takvih tranzitnih
Ůraskrsnica što je moguće manji.
Ů▄▄
Prvo napraviti boolean matricu puteva u kojoj stoji jedan ako je
put nizbrdo a 0 ako je uzbrdo. Jasno je da u rešenju zadatka figurišu
samo putevi označeni sa 1, te ostale možemo smatrati nepostojećim.
Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa
određivanjem najkraćeg (po zadatom kriterijumu) puta. Ako put ne postoji
algoritam će i to detektovati.
Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervala
Ů 1..1000000 (jedan do milion). Napisati program koji u jednom
Ůčitanju fajla utvrđuje koji broj nedostaje.
Ů▄▄
Ovo je prosto. Treba formirati matricu A[10][6] i inicijalizovati je
na 0. Zatim čitati redom brojeve i za svaki broj uraditi sledeće:
Učitaj N
M=N-1 da bismo sveli interval na 0..999999, lakše se radi.
for(K=1;K<=6;K++) /* Za svaku od cifara broja M */
{
C= K-ta cifra broja M gledano sdesna nalevo
A[C][K-1]++;
}
Kada se prođe ceo fajl, da je bilo svih 1000000 brojeva, u svakoj
ćeliji matrice bi bilo po 100000. Kako jedan broj nedostaje, to u
ćelijama matrice koje određuju njegove cifre fali po 1. Da bi se
cifre tog broja odredile, treba samo
for(K=1;K<=6;K++) /* Za svaku od cifara K */
{
naći A[X][K-1] gde je X nepoznata takvo da je A[X][K-1]=99999
X je K-ta cifra traženog broja
}
I to je to. Moglo je da se radi i sa binarnim ciframa, tada bi matrica
bila dosta manja, ali i ovako je malecka (e, da, matrica mora da bude
matrica 32bitnih brojeva jer 16bitni ne mogu da drže 100000)
Ů2. Data je povezana mreža puteva koja spaja N gradova (2 <= N <= 40)
Ůi dato je K (2 <= K <= N) osoba, tako da se u svakom gradu
Ůnalazi najviše jedna osoba. Sve osobe počinju da se kreću u istom
Ůtrenutku. U jediničnom vremenskom intervalu svaka osoba mora da
Ůpređe u susedni grad. Napisati program koji ispituje da li je
Ůmoguće da se sve osobe nađu u jednom istom gradu posle nekog broja
Ůvremenskih intervala. Ukoliko rešenje postoji naći minimalan broj
Ůvremenskih intervala, mesto u kome se svi sreću , i put svake
Ůosobe, od polaznog mesta do grada u kojem se sreću. Mreža gradova
Ůje zadata brojem N i nizom parova svaka dva susedna grada. Zatim se
Ůunosi broj osoba K, i niz gradova u kojima se nalazi svaka osoba u
Ůpočetnom momentu.
Ů▄▄
Data mreža predstavlja graf. Da bi rešenje postojalo, svi ljudi
moraju biti u povezanom grafu (to znači da može postojati i deo grafa
koji nije povezan sa ostatkom, ali u njemu ne sme biti ljudi). Sve
ostale komponente povezanosti grafa možemo odbaciti jer ne učestvuju
u rešenju.
Dalje, osoba u svakom potezu MORA da pređe u susedni grad. To znači
da se može desiti da sve ljude možemo dovesti u isti grad, ali da ne
možemo u isto vreme, jer u potezu u kome ostale ljude dovedemo u grad
one koji su već u gradu moramo pomeriti van grada. Prilično jednostavno
se pokazuje da zbog ovoga mora da
1) postoji grad takav da broj poteza svakog od ljudi do tog grada ima
istu parnost. Ako je ovo slučaj, svi će istovremeno moći da budu u tom
ciljnom gradu.
ili 2) u grafu postoji makar jedna petlja sa neparnim brojem čvorova. Ako
je ovo slučaj možemo prolaskom kroz tu petlju promeniti parnost bilo koje
putanje, te važi ono pod 1.
Ako je neki od ovih uslova ispunjen, lako se konstruiše rešenje. Međutim,
za rešenje u minimalnom broju poteza trenutno nemam ideja a mrzi me da trošim
na to više vremena...
razno.516darone,
>> __ __ __
>> đ__đ__đ__đ
>> đ__đ
Jel ovo dođe: ┌───┬───┬───┐
│ │ │ │
└───┼───┼───┘
│ │
└───┘
>> Jedan od onih koje je mrzelo da čeka: P e C a
Kao fora ;)
darone
razno.517valeksa,
#
# Pokušajmo da dođemo do konstruktivnog predloga, do konkretnih
# namera pa ćemo preko nekih uglednih članova SEZAM-a da guramo dalje.
e što se tiče ove problematike:
mislim da je u pitanju naša svudaprisutna megalomanija. Zašto bi
svi morali da znaju da programiraju i da razumeju kako i šta radi.
Kako su silni ljudi koristili pisaću mašinu a pojma nisu imali
šta i kako to sve funkcioniše. Slažem se sa tvojom konstatacijom
da deca u uzrastu od 15-tak godina (bar što se tiče većine)
moraju samo da nauče kako da koriste računar i da razbiju
strahove (ako ih uopšte i imaju) od takvih mašina, a ako posle
imaju želje, volje mogu da nastave dalje sa 'stručnim usavršavanjem'.
A konkretno što se tiče samih školskih programa tu mogu da ti
navedem moj konkretan primer sa fakulteta, gde sam bio 'svetsko čudo'
samo što sam se malo više razumevao u BASIC i FORTRAN, a to je bilo
koliko se sećam '85. Ljudi se i na tom nivou, znači 20-tak godina,
dele na ljude koje to zanima i ljude koje to ne zanima. One koje to
ne zanima ne možeš da ubediš da im je to potrebno i da će biti
u neku ruku nepismeni ako to ne znaju, pa makar dubio na glavi (sa
trepavicama još nisam probao). Ljudi shvate da im to treba tek onda
kada im to konkretno zatrba zbog posla. Šta da radiš kada od drveta
ne vide šumu. Dalje, imam nekoliko primeraka srednjoškolskih i
univerzitetskih udžbenika i sačuvaću ih kao raritetne primerke u
mojoj biblioteci. Uopšte, da li neko zna neke dobre, jasne i
jednostavne knjige iz kojih bi deca mogla da nauče osnovne stvari ?
Ovde bi mogli da damo i neki spisak takvih knjiga, pa da ljudi
počnu da rade prave stvri.
Stvar se dalje svodi kao i celom našem društvu na nečiju ličnu
inicijativu. Ako ona postoji djaci će bolje razumeti odredjeni
predmet a ako ne onda su osakaćeni malte ne za ceo život. To je
breme koje izgleda svi moramo da nosimo. Jeste teško, ali što
se mora nije teško.
Ovo je večna tema još od davnih dana, mislim da je o toj temi
raspravljano jos od samih početaka informatike kod nas, tj.
80-tih godina, ali koliko vidim iz tvog pisanija ništa
nabolje nije krenulo. Mislim da ovaj problem nije vezan samo
za informatiku i računarstvo, već i za celokupno školovanje na
svim nivoima.
Podržavam svojski svaku akciju ka boljem školovanju.
Pozdrav.
razno.518milan,
> Informatika i 'računarstvo' su dve različite nauke.
> Informatika se bavi _informacijama_, dok se
> kompjuterstvo :))) bavi računarima. Zabuna je
> (pretpostavljam) nastala jer računari jako lako
> izlaze na kraj sa gomilom informacija, čemu
> pretežno i služe u današnjem svetu.
>
> Ima li neki teoretičar da me opovrgne / dâ mi
> medalju?
Evo teoretičara, al' za ovo nećeš ni dobiti medalju ali ni biti
opovrgnut! ;))
Ova stvar, naime, ne spada u domen teorijske nauke, pa čak ni
nauke. Teorijska nauka je egzaktna stvar, a upotreba reči nešto što
spada u domen stipulacije (nametanja) ili konvencije (dogovora).
Konačno, jedna reč menja značenje kroz upotrebu pa nešto što je
imalo jedno značenje, vremenom može da ga potpuno promeni. Evo, na
primer, današnji komunisti reč "zagovornik" upotrebljavaju u
značenju "onaj koji se zalaže za nešto", dok se glagol "zagovarati"
u srpskom jeziku uvek upotrebljavao u značenju "zamajavati".
Dakle, kada se, pre jedno dve decenije, kod nas pojavio
Computer Science, trebalo je naći odgovarajući "srpski" naziv.
Naravno, mogao se upotrebiti naziv "Nauka o kompjuterima" ili
"Kompjuterska nauka" ili (čak!) "Kompjuterstvo", i "mirna Bačka".
Međutim, na "istoj liniji fronta" su se našli "ljubitelji Srpstva
Vaskolikog" i komunistički ideolozi. Svako iz svojih razloga, nije
hteo se po našem "prelepom jezicu" muvaju neki odvratni
imperijalistički i/ili vatikansko-kominternovski "termiti" i
valjalo je naći zamenu koja a) Nije američka (i.e. engleska)!, b)
Zvuči "otmeno" i c) Bliska je našoj (tada još) komunističkoj duši.
Neko se "obsetio" (biva da je znameniti Parezanović i ovde
umešao prste) da Rusi (nas i njih dvesta miliona, ali je njih i bez
nas dvesta miliona!;)) "to" zovu Informatika, a i da Francuzi izraz
takođe koriste u istom, mada malo širem, smislu.
I, eto nama radosti!
Nikakvi tu argumenti nisu pomagali - sila Boga ne moli!
Bliskost sa Teorijom informacija (koja je jedna disciplina
matematičke statistike) je sasvim slučajna.
Gosinama smo se posle borili da udenemo bar izraz Računarstvo,
i u tome samo delimično uspeli.
Pl poz M
razno.519mbole,
Na žalost mislim da malo šta može da se uradi dok neko ne odreši
kesu za jednu lepu gomilu računara.
žini mi se da je bez toga malo nemoguće baviti se onim segmentom
računarstva kojim bi po meni trebalo da se bave gimnazijalci (malo
windowsa, text procesora, DOS-a i sličnih stvari).
Kako za sada stoje stvari jedino da neko kidnapuje Daču i traži da
za otkup sve škole u zemlji dobiju računare. Mada bojim se da zbog
sankcija ni to nebi prošlo.
Ovako od škole do škole. Ako ima ljudi koji hoće da rade, pa još i
direktora koji ume da nabavi pare ili da iskopa sponzora koji će lepo
da nešto takvo pokloni školi divota. Inače mrka kapa.
razno.520milan,
> Kako za sada stoje stvari jedino da neko kidnapuje Daču i traži da
> za otkup sve škole u zemlji dobiju računare. Mada bojim se da zbog
> sankcija ni to nebi prošlo.
Taman posla!
Treba ga kidnapovati i reći:
"Ako ne date lovu, vratićemo ga!" ;))
Pl poz M
razno.521ilazarevic,
> A sta se bodovalo sa 100%?
Pa nekakva lista, valjda (?)
razno.522peca.st,
!-> Kada sam već razmišljao o rešavanju ovih
!-> zadataka, evo da to i napišem, nekome će
!-> valjda koristiti.
Ma da ti nisi išao u MG? O;)
Mašala, šta MG uradi...
P e C a
razno.523peca.st,
!-> __ __ __
!-> đ__đ__đ__đ
!-> đ__đ
Sori što je ovako ispalo, zbog TABova je...
trebalo je ovako:
__ __ __
đ__đ__đ__đ
đ__đ
P e C a
razno.524darone,
>> Neko se "obsetio" da Rusi "to" zovu Informatika,
>> a i da Francuzi izraz takođe koriste u istom,
>> mada malo širem, smislu.
>>
>> I, eto nama radosti!
Hvala na pričici. Zanimljiva je :)
darone
razno.525isekulovic,
>> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa
Da li bi mi mogao preporučiti neku knjigu u kojoj ima opis tog algoritma?
razno.526vsasa,
> Sam plan i program koji se primenjuje u nasim
> gimnazijama je strasno glup. Tome svakako nisu krivi profesori
> srednjih skola. Kada se odlucivalo o tome, sta i kad ce se
Uh, cim se postavi pitanje kvaliteta srpskog skolstva
dobijem zeludacne probleme. U ovoj zemlji, bre, nista nije kako
treba. Primitivci su sve satrli, pa i skolu. Ipak, ne bih se slozio
da profesori nisu krivi. Pogledajte samo kakve gluposti prave sada
oko najave strajka. U prvi plan se stavljaju sekundarni problemi,
a za sustinske promene niko nema petlju.
Al' da ne bi sve ostalo na presipanju iz supljeg u prazno,
evo imam konkretan predlog.
Dakle, s' obzirom da ovde (na SEZAM-u) imamo vrlo
kompetentne i ugledne (da ne kazem nekompromitovane!) profesore i
strucnjake za skolu, predlazem da pokrenemo diskusiju
o nacinu kako spasavati sto se spasti moze. Mislim, da bez
kvalitetnog sistema skolovanja, ovoj zemlji nema spasa. Zdrava,
pametna i pravilno obrazovana deca jedino mogu potisnuti sljam koji
sa natalozio svuda oko nas (pa mozda i nas same, jer smo i mi,
hteli to ili ne, proizvod potpuno naopakih, monstruoznih
komunistickih eksperimenata). Treba krenuti od samog pocetka, od
onih koji jos nisu otrovani, dakle, od dece. Obrazovanje, kultura,
umetnost, nauka, KVALITET I POZITIVNA ENERGIJA, to je formula za
resenje svih srpskih problema. Svinjoglavog, Kalemara, Dacu, Bidzu
i bratiju, dakle sustu suprotnost, mozemo pobediti jedino na dugim
prugama (Brze pruge Srbije, ne, ne, resenje su Brzi bendovi Srbije)
tj. uzgajanjem decice koja ce znati ZASTO im NE prijaju narodnjaci,
ZASTO se NE svercuju u autobusima, ZASTO NE pljuju po ulicama,
ZASTO je BOLJE sacuvati kucu iz proslog veka u centru Beograda nego
na njenom mestu izgraditi stakleni soliter, ZASTO je LEPO biti BOGAT
i imati CISTU SAVEST. E, kada nasa deca sve to budu naucila u skoli,
tada ce skola biti SKOLA, i niko se vise nece secati tamo nekog,
Dace, daleko mu lepa kuca!
Gospodo draga, zar da se predamo pred "gorim od sebe"!? Oni
su SISTEM, ne mozemo ih se resiti preko noci, niti njihovim oruzjem.
Koristimo ono sto oni nemaju, STRPLJENJE i TEMELJNO PLANIRANJE. Nama
treba ALGORITAM, a za to ovde imamo najvece majstore.
Izvinite, sto sam "malo" pao u vatru, ali sve ovo oko nas je
katastrofalno. Ja sam bre u godinama kada bih trebao da imam decu, a
strah me je da o tome razmisljam. Da bezim odavde, NECU! OVO je MOJE
bar koliko i njihovo!
Elem, ALGORITAM! Za sve nas to je najvazniji algoritam koji
cemo ikad napraviti. Razmislite, da li trenutno postoji nesto sto bi
vam moglo biti vaznije? Slusam!
CAO,Vsasa.
razno.527vsasa,
> Na zalost mislim da malo sta moze da se uradi dok neko ne odresi
> kesu za jednu lepu gomilu racunara.
Kese se ovde, kao nigde, odrese i kad treba i kad ne treba!
Za kesu cemo mi lako, ali me prvo ubedi da znas sta ces kad ti neko
odresi istu.
Elem, ALGORITAM!
CAO, Vsasa.
razno.528prvul,
ŮMa da ti nisi išao u MG? O;)
Ů▄▄
Aha...
razno.529prvul,
Ů>> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa
ŮDa li bi mi mogao preporučiti neku knjigu u kojoj ima opis tog algoritma?
Ů▄▄
One iz kojih sam ja to učio ćeš jako teško naći... zato će ja sad da
ukratko ispriča... dakle:
Pretpostavimo da imamo dat graf i da želimo da odredimo najkraći put od
noda A do nekog drugog noda, npr. do noda F. Sve veze u grafu imaju svoju
"dužinu" tj. imaju pridružen neki broj. Ovaj algoritam određuje najkraći put
u smislu da određuje put takav da je zbir brojeva pridruženih vezama preko
kojih se ide minimalan. To znači da možemo minimizovati i druge veličine, a
ne samo dužinu puta, ali radi jednostavnosti dalje ću govoriti samo o dužini.
Svakom nodu možemo pridružiti po jedan broj, koji govori koliki je najkraći
put od noda A do tog noda. Ova vrednost može biti privremena, tj. nismo još
uvek sigurni da je to BAŠ najkraći put do tog noda, ili stalna, što znači da
je najkraći put do tog noda nađen. Takođe, uz ovu vrednost pamtimo za svaki
nod i susedni nod iz koga smo stigli u ovaj, da bi se kasnije put mogao
rekonstruisati. Algoritam je obavio svoj posao onda kada nod F dobije stalnu
vrednost. Na početku nod A ima stalnu vrednost 0, a svi ostali nodovi
privremenu vrednost plus beskonačno. Vrednost noda X obeležimo sa VRED(X), a
nod iz koga smo stigli u X i dobili tu vrednost sa PRETH(X). Dužinu veze
između dva susedna noda X i Y obeležimo sa DUZ(X,Y).
Proglasimo sada A za radni nod. Radni nod ćemo dalje označavati sa R.
Sada za svaki nod K koji još uvek nema stalnu vrednost i susedan je nodu R
izračunamo vrednost VRED(R)+DUZ(R,K). Ako je ta vrednost manja od privremene
vrednosti VRED(K) onda novo VRED(K)=VRED(R)+DUZ(R,K). Kada prođemo sve nodove
K koji ispunjavaju uslove, pretražuje se ceo graf. Tražimo nod sa najmanjom
privremenom vrednošću. Kada je takav nod pronađen, njegova vrednost se
proglašava za stalnu, a taj nod postaje sledeći radni nod, pa se ponavlja
postupak od početka ovog pasusa.
Ako želimo da odredimo najkraće rastojanje od A do, npr. F, algoritam je
gotov kada F dobije stalnu vrednost. Ako želimo da odredimo najkraće puteve
od noda A do svakog od nodova, onda ne prekidamo algoritam dok svi nodovi
grafa nedobiju stalne vrednosti. Ako staza od noda A do noda F ne postoji,
onda će nod F dobiti stalnu vrednost plus beskonačno, pa algoritam detektuje
i taj slučaj.
Dokaz da algoritam fercera možete i sami izvesti, naravno ako je ovo što
sam gore napisao jasno. Ako nije, vičite da objašnjavam. Samo da napomenem da
je bitno da obratite pažnju na ono "privremena vrednost" jer se nodovi sa
stalnom vrednošću više ne diraju. Algoritam je jako pogodan jer se onaj
postupak pretraživanja susednih nodova ponavlja za svaki čvor grafa najviše
jednom, a naročito je zgodan za primene u kojima treba odrediti najkraće
puteve od jednog do svakog od ostalih nodova. Algoritam je objavljen u:
Dijkstra, E.W.: "A note on two problems in connection with Graphs",
Numerical Mathematics, vol. 1, pp. 269-271, October 1959.
razno.530mbole,
> tj. uzgajanjem decice koja ce znati ZASTO im NE prijaju
> narodnjaci, ZASTO se NE svercuju u autobusima, ZASTO NE pljuju
> po ulicama, ZASTO je BOLJE sacuvati kucu iz proslog veka u
> centru Beograda nego na njenom mestu izgraditi stakleni
> soliter, ZASTO je LEPO biti BOGAT i imati CISTU SAVEST. E, kada
> nasa deca sve to budu naucila u skoli,
Kolko ja znam, ove stvari spadaju pod domaće vaspitanje i ne uče se
u školi nego kod kuće.
Osim ako bi hteo da ti država vaspitava decu.
Ja ne bih da mojoj (budućoj) to radi bilo koja, a kamoli ova naša.
razno.531mbole,
> Kese se ovde, kao nigde, odrese i kad treba i kad ne treba!
Pa, da nisam zadnjih 6 godina proveo radeći u gimnaziji, još bih i
poverovao.
razno.532skoprivica,
│ A sta se bodovalo sa 100%?
Pa ako ne koristis niz(ove)...
razno.533skoprivica,
│ Ovo je prosto. Treba formirati matricu A[10][6] i inicijalizovati je
Slazem se da je prosto, ali ima zanimljivih ideja, npr:
- u nizu pamtis zbir 1..1000000 (niz je 12-clan)
- napises proceduru (f-ju) za oduzimanje
- i na kraju koji ostane, taj je...
Aje... CTEBO.
razno.534milan,
> ........ E na tim sastancima je odlučeno da se u gimnaziji u I
> razred stavi predmet koji ima za cilj računarsko
> opismenjavanje mladih naraštaja (korišćenje a ne
> programiranje). To je tako i usvojeno, a da se niko nije setio
> šta škole imaju od opreme (TIM 011). ........................
> Tragedija ovog predmeta je u tome da je potpuno bez
> veze učiti decu programiranju u toj dobi, trebalo je ostati
> pri onom korišćenju. Tu se postavlja pitanje opreme koju škole
> nemaju, a kako finansijski stoje, u dogledno vreme je neće ni
> imati.
Osnovna tragedija ovog "predmeta" (čoveku je teško da skine
znake navoda) je u tome što je od početka zamišljen kao način da se
profesori OTO-a (ili kako li se već ta sviljarija zvala) nekako
"uhlebe".
Bilo je jasno da je "Tehničkom", kao poslednjem ostatku
komunističke ideje "obrazovanja uz rad" odzvonilo i valjalo je
rešiti se ga se, ali što bezbolnije. Neko se setio da se na "frontu
nauke i tehnika" promalja nova krasota - kompjuter, i eto nama
radosti! Odlučeno je da "tehničari" prekomanduju u "informatičare"
(istoriju tog naziva sam već negde, u ovoj konferenciji, žvanjkao pa
neću da vas opet gnjavim. Program je, sva je prilika, pravljen po
njihovoj "slici i prilici".
Sećam se da je takvih samo u Vojvodini bilo 2.000(!) pa su
organizovani posebni tromesečni (!) kursevi za prekvalifikaciju.
Sećam se jedne vesele scene kada je Matematički fakultet ispao skup
neviđenih budala. Ponude nama, tako, prosvetne vlasti na
"mišljenje" plan i program narečene pedegoške novosti alias
"predmeta" kao i projekat "doobuke vozača". Tu mi "odlepimo",
napravimo neki odgovor u kome prvo nabrojimo stručne i pedagoške
argumente a onda ih dodatno kao zlotvore i alikovce pošaljemo u
nekoliko... žak mislim da smo i pravili "press konferenciju za
štampu, novine i novinarke". Kad ono, ne prođe ni mesec dana, a mi
saznamo da je na čelu projekta za "preobuku vozača" naš "znameniti"
profesor (imate pravo da samo jednom pogađate koji je;)) koji je,
naravno, sedeo sa nama na istoj onoj sednici na kojoj smo pisali
"sitnu knjigu sultanu". Da ne bi plakali, odlučili smo da se
smejemo!
No, vicevi na stranu.
Problem sa nastavom računarstva u našim školama je dvojak.
Jedan aspekt se sastoji u planu i programu grupe predmeta koji
će se predavati u gimnazijama i srednjim školama onim đacima koji
će se usmeriti ka matematici, tehnici, prirodnim naukama i sličnim
disciplinama u kojima je računarstvo važan ili pretežni deo
oblasti. Ovaj aspekt je, po meni, manje komplikovan! Zašto? Pa
jednostavno što kreiranje programa i planova u ovoj oblasti ne
predstavlja nikakav stručni problem. To je više finansijski
problem. Ako ste profesor u školi u kojoj su deca odlučila da se
bave egzaktnim naukama jasno je da je jedino što vam treba jedna
laboratorija sa dovoljnim brojem PC-ja i, ako imete para, sa jednim
UNIX sistemom. Decu prvo naučite osnovnim programskim jezicima (čim
nauče dva ostali idu prirodno i kroz vežbanja), zatim ta znanja
malo formalizujete kroz teoriju algoritama i formalnih jezika i,
ako ima vremena i para, naučite ih nešto o dva najčešća operativna
sistema (MSDOS i UNIX). Za elitnije đake i/ili smerove imate gomilu
tema (mreže, komunikacije, elektronika, računarska grafika) kojima
možete dopunjavati "jelovnik".
Koliko vidim ovde su prvi i osnovni problem pare. One se mogu
donekle kompenzovati profesorskim kadrom koji ima mašte i znanja da
"pokrije" rupe koje nastaju zbog nedostatka opreme, ali ni kadra
(sem u velikim gradovima) nema! Poslednje ne zavisi od nas već od
tempa kojima će mlađi i školovaniji profesori pristizati. S'
obzirom da sve fakultete na kojima se računarstvo uči na nivou
dovoljnom da se bude profesor u ovoj grani predmeta (MF,ETF,FON) u
Srbiji godišnje završi oko 500 ljudi, a najviše 10-20% nastavlja da
radi u školama, jasno je da je ovo pitanje koje će se, u najboljem
slučaju, rešavati bar deceniju, ali možda i manje jer je škola u
kojima je računarstvo preovlađujuća oblast ipak najviše 30%.
(Mislim da je u Srbiji proper takvih odeljenja bilo oko 3100,
što znači da je potrebno oko 1500 profesora, a mislim da je bar
polovina već sada formalno sa ispravnim kvalifikacijama. Cifre
uzmite sa - malom! -rezervom jer su sa kraja osamdesetih godina.)
Ozbiljniji aspekt je nastava računarstva u opštim školama -
osnovnim, gimnazijama za "besposličare opšte namene", ekonomskim i
inim srednjim školama. Po, opet mom mišljenju, brzina kojom
se "puk" učini sposobnim za korišćenje tekovina nove tehnološku
revolucije je direktno proporcionalna sposobnosti zemlje da se održi u
civilizovanom svetu u sledećoj epohi. Tu smo, držim, u mnogo gorem
stanju nego što smo u ovom gornjem, elitnom, segmentu. Elitni
segment sigurno nema obim i sposobnost elitnog segmenta u svetu,
ali, da upotrebim terminologiju kineskog Politbiroa, ako je naša
elita 50% vrednosti svetske elite, onda je naš puk na 5% nivoa
svetskog puka. (Procenti su sasvim proizvoljni, proporcije među
njima pak ne! ;) Ovo je, šta više, vitalno pitanje. Naš "puk" mora
steći osnovnu komunikacijsku i računarsku kulturu kojom raspolaže i
svetina u inostranstvu. Npr. apsolutni skandal je da profesori
ekonomije na stručno savetovanje o ekonomskoj politici DEPOS-a dođu
bez ijednog Notebook-a! Ako ne umeju da ih koriste neka odmah od
svojih tezgi pokupuju jednu gomilu i razdele svojoj deci! Deca će
ih naučiti!
Međutim, šta treba raditi po školama da se sledeće generacje
učine spremnim na novu civilizaciju, mnogo je osetljivije pitanje.
Da li ozbiljno povećati broj časova na račun - to je na žalost
nužno! - nekih drugi predmeta? Kako treba da izgledaju programi -
da li neka vrsta "kratkog kursa iz tekst procesora i rasutog g****
(spreadsheet;)" ili predmet sa ozbiljnijim fundiranjem znanja? Ako
da, da li to svi mogu da "podnesu"? Koliko mogu da podnesu? Itd..
Ovo zahteva mnogo ozbiljnija istraživanja - tu se čak i dosadašnje
greške, ako su ljudski pobeležene, mogu pokazati korisnim :( - i,
što je važnije, radikalnu reformu drugih predmeta koji moraju biti
prožeti računarstvom. Poslednje nadilazi našu nadležnost, ali se i
u to moramo mešati!
Pl poz M
razno.535peca.st,
!-> Jel ovo dođe:
Jeste baš tako dođe. Ono se desilo zbog TABova, šta da radim, mislio sam da
ih prima...
P e C a
razno.536drmarke,
> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo
> praktično trenutno. Naravno, sitne optimizacije tipa ako
> je na jednoj grupi
Može i ovako:
Nađeš prvo podelu koja je približno tačna (pri samoj podeli),
pa je onda udariš backtrackig-om i popraviš i to je sve. Ako
hoćete mogu da pošaljem i source na Pascalu.
> Kada se prođe ceo fajl, da je bilo svih 1000000 brojeva, u
> svakoj ćeliji matrice bi bilo po 100000. Kako jedan broj
> nedostaje, to u
Može i ovo samo je komplikovano. Naime u Pascalu postoji i
longint koji može da primi zbir svih ovih brojeva. Kasnije
samo od tog zbira treba oduzeti broj po broj i na kraju u
zbiru ostaje onaj koji fali. Kad bi se povećao opseg samo ove
brojeve treba predstaviti nizom cifara (array) i simulirati
sabiranje i oduzimanje tako predstavljenih br.
Pozdrav DrMarke
razno.537skoprivica,
│ Pa nekakva lista, valjda (?)
nije ni ovo smelo da se koristi, vec je ideja bila u rekurziji
(to je dodatno objasnjeno po zavrsetku rada, a meni je po ukucanom
programu napisana napomena: "Suvise bukvalno shvatio zadatak..." u
prevodu, uradio sam onako kako je i pisalo, a ne kako su oni
zamislili...
Aje... CTEBO.
PS: Uvek trazite dodatna objasnjenja...
razno.538drmarke,
> mojoj biblioteci. Uopšte, da li neko zna
ň_okeč4{┐Đo╩ÖfB|ŻĚvčiŤÝÔj▀┐OÚüptw│j│Ł(Ęď3│█|e
> i jednostavne knjige iz kojih bi deca mogla da nauče
> osnovne stvari ? Ovde bi mogli da damo i neki spisak
> takvih knjiga, pa da ljudi počnu da rade prave stvri.
Takvih knjiga je malo, naročito za početnike. Samo stanje je
verovatno posledica dugotrajnog despotizma N. Parezanovića u ovoj
oblasti. Gledajući po svojoj biblioteci zaista za sam početak ne
nalaziŻ ništa. Knjižare su nam pune knjiga tipa "Sve o ...", a
uglavnom su ljudi ili prevodili razne manual-e ili pisali vlastita
iskustva na pisanju nekih aplikacija. Pri tome ni jedno ni drugo
mislim da nije ok, obzirom da su manual-i krajnje nesistematični, dok
vlastita iskustva mogu biti od koristi pod uslovom╗Đd+ je aplikacija
dovoljno opšta i da je na pravi način obrađena.
Primer knjige koja mi se dopala, sa gledišta školskih zahteva,
je "Osnovi programiranja na Pascalu" od M.žabarkape kao i zbirka kojom
je knjiga dopunjena. Mislim da ova knjiga obrađuje dosta korisnih
primera, tako da je kasnija nadgradnja mnogo lakša.
Druga knjiga koju bih želeo da istaknem je knjiga Z.Glišića
"Skoro sve o Word Perfect-u". Knjiga pokrivýđÝ)ő´╗Űistýľ ;ÝŰ▀ooro sve što vam
može zatrebati u WP-u, a pri tom ima i ludih fazona tako da čitanje
same knjige uopšte nije dosadno.
Kao primere loših knjiga naveo bih skoro sve knjige izvesÂog
D.Pantića - majstora za sve, u kojima se beskrajno ponavljaju stvari
tipa "Pritisnete Enter (to je ║ËĚÚ╩p▀}a na tastaturi..ŠďJ)Ô║. Naravno ovih
++0crnih bisera ima na tone tßko da ih ne vredi isticati.
I za kraj jedan Parezanovićev biser sa predavanja na IV godini
računarskog smera:
"To vi ne morate da znate, to treba profesionalcima!"
Pozdrav DrMarke
razno.539drmarke,
ń█Ý╔╗┐Á6;čm[█lOHfĺč┐│╔ĎŤž7á/׿> računarstva kojim bi po meni trebalŻĚ da se
bave
> gimnazijalci (malo windowsa, text procesora, DOS-a i
> sličnih stvari).
Ma ono što mene stvarno zanima je gde su svi oni XT-ovi koji
su radili po firmama. Nemoguće da se i dalje koriste, ili da su svi
pocrkavali.
Ono što ja mislim da se bar za sada može je da se predmet
premesti u neki stariji razred kad je moć apstrakcije kod učenika
mnogo veća. InečÝoě┐╗ ;┘ičţč█</f┐ń da bar za gimnazije mogu da se uvedu dva
predÁeta: Osnovi računarstva u drugom ili trećem razredu (sa samo
jednim časom nedeljno i malo više prakse) i u četvrtom razredu na
prirodnom smeru recimo Osnovi programiranja (sa 2-3 časa nedeljno i
naravno praksom na računarima). Time bi se svi mnogo više i na
pravilniji način obrazovali, jer se predpostavlja da ovi sa društvenih
smerova nećÁ baš previše u životu da se bave programiranjem, pa im je
sve ovo sada mučenje. Ovakvom podelom bi se izbeglo nepotrebno učenje
sa jedne, i nepotpuno učenje sa druge strane×
Pozdrav DrMarke
razno.540drmarke,
>> A sta se bodovalo sa 100%?
>
> Pa nekakva lista, valjda (?)
Ako ste mislili na zadatak sa A i B ovima ne treba više od par
promenljivihÔůP/╬Ý´ßől|┤EÂ_B+ĽyŐôdĚ
razno.541drmarke,
>> A sta se bodovalo sa 100%?
>
> Pa nekakva lista, valjda (?)
Ako ste mislili na zadatak sa A i B ovima ne treba više od par
promenljivih. Pamti se samo poslednji i tekući učitan pa se
nešto muljaÉsa tim. Nije teško samo što je fora da se setiš.
Svi pokšavaju rutinski
1.unos; 2.obrada; 3.štampa.
razno.542drmarke,
´očĘššě]f│w3ţbňkŻ> Elem, ALGORITAM! Za s╗e nas to je najvazniji algoritam
++0> koji cemo ikad napraviti. Razmislite, da li trenu┤no
> postoji nesto sto bi vam moglo biti vaznije? Slusam!
A ko će da bude rukovodilac projekta? ;)
Šalim se, pa celokupan sistem školstva pada ne sag│m█ zbog
ĆGÄ planova i programa već i činjenicom da se nalazimo u opštem
rasulu. Kako ja kao profesor da ubeđujem decu u potrebu
poštenja i obrazovanja, kad sve kazuje da upravo oni suprotni
mnogo bolje prolaze u životu.
Što se tiče obrazovanja mislim da bi ga trebalo reformisati u
smislu inspirativnosti za decu. Dešava se da deca kažu "Što da
učim da imam pet, kad bez učenja mogu da imam trojku".
Selekcija u našim školama je minimalna. Moja nekaárazmišljanja
o sistemu školstva su sledeća:
1. Svaki učenik dobija za svaki predmet dve ocene:
ocenu za rad (koju daje profesor)
ocenu za postignute rezultate na testu koji je
É organizovan na nivou ili škole ili
ministarstva.
2. U zavisnosti od uspeha se plaća školarina (najveći
su problemi slabi učenici). Talenti bi na taj način
ů imali besplatno obrazovanje. Školarina ne treba da
bude simbolična.
3. Na osnovu rezultata na testu tj. razlike između
ocene profesora i ocene sa testa boduju se i profesori
(i kažnjavanje i nagrađivanje).
4. Učenici koji nemaju barem dobar uspeh dalje ne mogu
da idu u istu školu.
5. Postojalo bi samo nekoliko obaveznih predmeta, a
ostali se biraju iz spiska ponuđenih, pri čemu mora da
postoje neki minimumi da bi se završila škola.
Obavezni bi bili Srpski jezik, Matematika, Fizičko,
Strani jezik (da se lakše snađu u emigraciji :(( ), i
korišćenje računara(samo jedan razred obavezno).
Ja se raspisah a ovo ionako u dogledno vreme nema šanse. Ajde
da čujem mišljenja (gde su đaci da kažu nešto o svemu?). Što
se algoritma tiče treba samo sistem obrazovanja praviti od
početka a ne kao do sad reformisati postojeći. Za to niko nema
m**a, jer bi gomila ljudi momentalno ostala bez posla pa je
lakše upropašćavati decu i imati socijalni mir (ćuj 80 maraka
svakog prvog u đep), nego bilo šta menjati.
Pozdrav DrMarke
P.S. Šta mislite da najboljima dajemo jedinice i dvojke možda
ih tako infiltriramo u krugove vlasti. ;)
razno.543drmarke,
> obzirom da sve fakultete na kojima se računarstvo uči na
> nivou dovoljnom da se bude profesor u ovoj grani predmeta
> (MF,ETF,FON) u
Mislim da po zakonu u gimnaziji može da predaje:
a) dipl. matematičar smera računarstvo;
b) prof. matematike sa najmanje četiri semestra
uže-stručnih;
c) dipl etf-ovac smera za
računarsku"├U'e7łżMsÓećrć3$5ąaSeĂX<ŔĘu
w═׿ pri čemu je redosled veoma bitan.
> Jedan aspekt se sastoji u planu i programu grupe predmeta
> koji će se predavati u gimnazijama i srednjim školama onim
> đacima koji će se usmeriti ka matematici, tehnici,
> Ozbiljniji aspekt je nastava računarstva u opštim školama
> - osnovnim, gimnazijama za "besposličare opšte namene",
> ekonomskim i inim srednjim školama. Po, opet mom
Problem je upravo u tome što je onaj prvi segment - opšte
obrazovni stavljen gde mu mesto nije a i na način koji je bez
veze, a drugi segment i ne postoji, pošto se donekle (opet na
pogrešnom mestu) utopio u prvi razred. Moja ideja i jeste da
se razdvoji korišćenje računara od programiranja.
> što je važnije, radikalnu reformu drugih predmeta koji
> morajuÉbiti prožeti računarstvom. Poslednje nadilazi našu
Tu je tek opšte rasulo! Ne znam sad ali do nedavno se na masi
fakulteta kod kojih se obrazuju profesori za naše škole nije
predavalo nikakvo računarstvo. Smešne su scene iz recimo
geografije (na kom li je ona fakultetu ;)) kad profesor
ubeđuje čecu u neke privredne i druge pokazatelje a deca kod
kuće listaju razne PC-globe-ove i iznose činjenice koje ni
ovaj profesor ne znaž Kadar u našim školama me do nekle
podseća na ekipu koja je po opštinama. Oni su poslednji koji
će se odreći nekih navika. Neviđena frka je nastala kod
profesora istorije kad je trebalo preskočiti lekcije o Jozi
Brozi (da ne govorim o procesu skidínja slika). Dok ekipa
dovedena iz raznih komiteja i žene penzionisanih i aktivnih
vojaka sede po školama, ništa od promena. Tu je i svaka novost
propraćena sa "to u moje vreme nije moglo...". Mislim da bi za
sada trebalo preusmeriti snage bar na sređivanje stvari u
ńž73 računarstvu pa kad ih tu pobedimo onda da idemo dalje. Za ovu
sledeću fazu prvo treba da obrazujemo profesore (ako ništa
drugo ono bar na kursevima).
Pozdrav DrMarke
razno.544mbole,
Slažem se u potpunosti.
Mislim da bi ove stvari trebalo prvo početi od visokog školstva. Nekako
mi se čini da bi tu lakše prošlo.
Sistem vanrednih i redovnih studenata je totalno bezveze. Kod mene na
mašincu je stvar čak i prilično dobro organizovana ali kad slušam kako je
na nekim drugim fak. stra me uvati.
Nego lepo svi su studenti. Školarina košta tolko i tolko. A ti ako si
dobar đak iz srednje škole, položiš lepo testove i tako to, onda dobiješ
državnu stipendiju (u visini školarine i još malo za knjigice) pa sedi i
uči. Padneš godinu. Nema problema. Zdravo stipendija a ti ako imaš pare
plati pa uči. Tvoju stipendiju dobije najbolji student koji je do sada nije
imao i gotovo.
Ovako bi se regulisalo da svi studenti dobijaju jednak nivo nastave.
Na početku godine bi student sa fakultetom potpisivao ugovor gde lepo
piše šta je fakultet dužan da obezbedi. Tolko predavanja, tolko vežbi,
ovakve laboratorije, te i te specijalne kurseve. Posle možeš lepo da se
buniš a ne: znate ja danas imam neka hitna posla, a ove vežbe uradite sami
i tome slično.
Stvar sa programima bi isto tako trebalo raščistiti i na fakultetima. Pa
ljudi meni je najteži ispit na drugoj godini mašinstva sociologija!!! Ako
to padnem džabe mi elementi, dinamike i slično.
Odavno mi se mota po glavi još jedna stvar. žini mi se da na početnim
godinama fakulteta (dok se još uče opšti predmeti) ne bi trebalo da predaju
vrhunski stručnjaci već samo dobri predavači (ove dve stvari, bar po mom
iskustvu retko idu zajedno). Tek kad student stekne neka osnovna znanja i
"uđe u štos" dolaze na red majstori zanata koji znaju najnovije stvari u
odgovarajućoj oblasti. Ovako se dešava da na I god. dođe čovek koji
"rastura" od znanja i u vrhu je nauke ali šta mu to vredi kad te stvari
nemogu da razumeju oni kojima treba da predaje. A i njemu je često veoma
teško da se spusti na nivo znanja onih koji ga slušaju.
razno.545dejanr,
>> Tolko predavanja, tolko vežbi, ovakve laboratorije, te i te
>> specijalne kurseve. Posle možeš lepo da se buniš
Kod koga?
Inače, teorija je ok, samo bi uz nju trebalo dodati i više (bar dva)
konkurentskih Univerziteta. Jedino što baš ne znam ima li kod nas
kadra za njih, kad kažu da nema ni za ovaj jedan.
razno.546vsasa,
> Pa, da nisam zadnjih 6 godina proveo radeci u gimnaziji, jos bih i
> poverovao.
E jos mi i reci da direktori tih gimnazija nisu bili "politicki
podobni" i da nisu "lepo saradjivali" sa gospodinom ministrom, a to
sto nisu dobijali dovoljno sredstava za "svoje ideje o unapredjivanu
nastave" znaci da im nije ni padalo na pamet da pokusaju bilo sta sto
nije deo "programa ministarstva" (ili ti utabane staze formiranja
Novog Drustva, sto bi Milan rekao).
Kada je "izvor" para u pitanju ja, naravno, nisam ni mislio na
ministarstvo.
Poenta je u tome da dobra ideja uvek nadje i dobre investitore.
Evo, primer je upravo predstojece takmicenje iz programiranja.
Organizatorima, naravno, nije ni palo na pamet da pitaju Dacu za
pomoc. Sponzori su, priznaces, ipak tu.
CAO, Vsasa.
razno.547vsasa,
> Kolko ja znam, ove stvari spadaju pod domace vaspitanje i ne uce se
> u skoli nego kod kuce.
> Osim ako bi hteo da ti drzava vaspitava decu.
^^^^^^^^^^^^^^^^
> Ja ne bih da mojoj (buducoj) to radi bilo koja, a kamoli ova nasa.
Slazem se, sve te stvari se ne uce u skoli, ali tvoje buduce dete
ce veliki deo svog vremena provoditi u skoli, dakle ta ista skola ce
ma koliko se ti trudio da ga vaspitas "kako treba", imati ogroman
uticaj na to dete. Uostalom, kazes da radis u skoli, znas kako prolaze
deca koja se ne prilagode skolskoj sredini.
Mislim da je osnovni problem naseg skolstva to sto je izgubljena
bas ta vaspitna dimenzija, naravno u pozitivnom smislu. Sve dok
profesori budu imali rezon: "Ja njima (deci) izdeklamujem sto mi je po
programu (Dacinom), sutra ih propitam i podelim im neke ocene, pa
ispocetka!", bojim se da ce deci ciniti vise stete nego koristi. To
bre, nisu profesori, to su skolski panduri, vojnici koji se savrseno
uklapaju u vizije "boljeg sutra" (iako ni sami nisu svesni toga!), a
to onda nije skola vec, bas kako si ti rekao, drzava koja "vaspitava"
(ili prevaspitava) decu. To je uzas, to je cist Mengeleovski
eksperiment.
Ne, ja nikako necu da mi drzava "vaspitava" dete. Hocu, da mi
SKOLA u tome pomaze. Zalosno je kada profesor poistoveti skolu i
drzavu. Jadan je i taj profesor, i ta drzava, a narocito skola!
CAO, Vsasa.
razno.548vsasa,
> A ko ce da bude rukovodilac projekta? ;)
Milaneeeee, javi se!!! :))))))))
> rasulu. Kako ja kao profesor da ubedujem decu u potrebu
> postenja i obrazovanja, kad sve kazuje da upravo oni suprotni
> mnogo bolje prolaze u zivotu.
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
E, u tom grmu lezi zec! Da li je bas tako? A, sta bi ti falilo da
se malo potrudis da im objasnis zasto je VAZNO biti posten i obrazovan
i kakva to zadovoljstva nosi! Mozda ce neko od njih probati i shvatiti
da "mnogo bolji zivotni prolaz" nije nista drugo nego fraza kojom se
obmanjuju primitivci.
> 1. Svaki ucenik dobija za svaki predmet dve ocene:
> ocenu za rad (koju daje profesor)
^^^^^^^^^^^^
Izvini, ali ovo mi zvuci kao "nagrada za trud", ili "on je dobar
hirurg, operacija uspela, pacijent umro!". Mozda, bi neko rekao:
"To je pedagoski ispravno!" Ne slazem se! Jedino se rezultati mogu
ocenjivati! Dakle, test mora da bude takav da sto realnije da sliku
ucenikovog znanja. Sigurno, svako moze imati los dan, ali postoje
nacini da se takvi problemi prevazidju. Dakle, za uspesan algoritam
potrebni su i psiholozi! Javite se! Sto se tice "utiska" profesora,
cini mi se da mnogi problemi i poticu upravo od "pogresnih utisaka"
(slucajnih ili namernih).
> 2. U zavisnosti od uspeha se placa skolarina (najveci
> su problemi slabi ucenici). Talenti bi na taj nacin
> imali besplatno obrazovanje. Skolarina ne treba da
> bude simbolicna.
Mora da postoji i besplatna skola, da ne kazem drzavna (ovo
"drzavna" znaci da se finansira iz budzeta drzave, a ne da drzava
"vaspitava" decu). U svakom slucaju deci koja pokazu vrhunske
rezultate treba omoguciti da, bez obzira na imovinsko stanje, biraju
gde ce se kasnije skolovati. Ovo se moze lepo resiti stipendiranjem
talenata.
> se algoritma tice treba samo sistem obrazovanja praviti od
> pocetka a ne kao do sad reformisati postojeci. Za to niko nema
> m**a, jer bi gomila ljudi momentalno ostala bez posla pa je
> lakse upropascavati decu i imati socijalni mir (cuj 80 maraka
> svakog prvog u dep), nego bilo sta menjati.
Znaci: "Ne talasaj!". Nece moci! Niko ne moze ni tebe ni mene
da spreci da razmenimo svoja misljenja, ponudimo neka resenja, pa
ako nam se jos i neko pridruzi bar ce nam savest biti cista. Sto se
pak DM-a tice, tvojih 80 ce iduceg meseca biti 60, pa onda 35, 20,
pa.... 5. E, tada ces mozda biti sigurniji da pokusaj nije uzaludan.
CAO, Vsasa.
razno.549vsasa,
> drzavnu stipendiju (u visini skolarine i jos malo za knjigice) pa sedi i
^^^^^^^
> ljudi meni je najtezi ispit na drugoj godini masinstva sociologija!!! Ako
^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^
Ma, zaboravi bre, tu drzavu! Ona je i uzrok sto ti je sociologija najtezi
predmet.
Situacija je jako teska i na Univerzitetu, i u srednjim i u osnovnim
skolama. Ipak, mislim, da treba poceti od osnovne iz jednostavnog razloga
sto se sve mora raditi izpocetka!
CAO, Vsasa.
razno.550jkratica,
>>> "Informatika (mada ja više volim reč
>>> računarstvo) u našim školama".
> Informatika se bavi _informacijama_, dok se
> kompjuterstvo :))) bavi računarima. Zabuna je
> (pretpostavljam) nastala jer računari jako lako
> Ima li neki teoretičar da me opovrgne / dâ mi
> medalju?
Pa ne bih se baš složio. Recimo: "International Olympiad in Informatics"
skraćeno IOI. Dakle ako je na međunarodnom nivou informatika, glupo je da mi
forsiramo termin računarstvo. Bez obzira šta se recimo meni više sviđa.
razno.551jkratica,
> Š;> Vazno je napomenuti da se resenje u kojemu se koriste nizovi
> Š;> bodovalo sa max 50 % bodova...
> A sta se bodovalo sa 100%?
Ukoliko se koriste samo obične promenljive.
razno.552jkratica,
> nije ni ovo smelo da se koristi, vec je ideja bila u rekurziji
> (to je dodatno objasnjeno po zavrsetku rada, a meni je po ukucanom
> programu napisana napomena: "Suvise bukvalno shvatio zadatak..." u
> prevodu, uradio sam onako kako je i pisalo, a ne kako su oni
> zamislili...
Pa zaista je bila naša omaška (komisije), jer onaj ko je sastavio zadatak
nije upotrebio bas najbolju formulaciju, a i nije baš razjasnio to u svim
učionicama (u većini jeste, ali u nekim na žalost nije).
Inače formulacija napomene liči na mene! Nisam mogao na brzinu da se setim
ništa bolje, pa da ne bih zaboravio ....
> Aje... CTEBO.
> PS: Uvek trazite dodatna objasnjenja...
Baš tako. Što više objašnjenja tim bolje po vas. Meni zaista nije teško da
objasnim formulaciju, pogotovo ako je zadatak "moj".
Pozdrav svim takmičarima
Jozef Kratica
P.S. Vidimo se na Gradskom takmičenju, a želim vam da se vidimo i na
Republičkom i Saveznom, a eventualno i da odete na Olimpijadu.
razno.553jkratica,
> Ů2. Dato je n (n <= 10) tegova (mogu biti različitih težina).
> ŮOdrediti bar jednu podelu u dve grupe tako da je razlika suma
> Ůtežina tegova u tim grupama najmanja.
> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično
> trenutno. Naravno, sitne optimizacije tipa ako je na jednoj grupi
> već pređena polovina ukupne težine onda se zna da svi ostali idu na
> drugu grupu...
Pa uz još neke optimizacije tipa: pamtimo najbolje do tada rešenje, pa ako
posle nekoliko tegova premašimo veću vrednost (u najboljem do tada rešenju),
vraćamo se jer na toj grani sigurno nema rešenja. Ali sve to nije baš
epohalno, pošto je dati problem NP (Ne-polinomijalni), odnosno na žalost ima
samo eksponencijalno rešenje!!! A takvi problemi su na žalost u praksi i
najčešći. Naravno ovo "u praksi" - ne smatram razni "knjiženje, konto, ....",
i slične zaje*******, gde je najbitnije da program ima lepe boje, a pravih
problema uopšte nema.
A opet ja smatram da NP probleme nije dobro dati na takmičenju (pa ih ja i ne
predlažem), jer nisu edukativni. Bolje reći kako dati takmičarima zadatak,
koji može da se izvrši za N=10, a ne može za N=20tak!!!
> Ů1. Data je mapa grada koji se sastoji od M ulica u smeru
> Ůistok-zapad i N ulica u smeru sever-jug (M, N <= 50). Svake dve
> Ůulice u gradu su na mapi ili paralelne ili se seku po tačno jednoj
> Prvo napraviti boolean matricu puteva u kojoj stoji jedan ako je
> put nizbrdo a 0 ako je uzbrdo. Jasno je da u rešenju zadatka figurišu
> samo putevi označeni sa 1, te ostale možemo smatrati nepostojećim.
> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa
> određivanjem najkraćeg (po zadatom kriterijumu) puta. Ako put ne postoji
> algoritam će i to detektovati.
Da to je jedno od rešenja.
> Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervala
> Ů 1..1000000 (jedan do milion). Napisati program koji u jednom
> Ůčitanju fajla utvrđuje koji broj nedostaje.
> Ů▄▄
Pa jednostavno ih ili saberemo pa vidimo koji fali, ili od ukupnog zbira
svih milion, oduzmemo svaki i vidimo šta je ostalo.
> Ů2. Data je povezana mreža puteva koja spaja N gradova (2 <= N <= 40)
> Ůi dato je K (2 <= K <= N) osoba, tako da se u svakom gradu
> Ůnalazi najviše jedna osoba. Sve osobe počinju da se kreću u istom
> Ako je neki od ovih uslova ispunjen, lako se konstruiše rešenje. Međutim,
> za rešenje u minimalnom broju poteza trenutno nemam ideja a mrzi me da
> trošim na to više vremena...
Prosto u svakom vremenskom trenutku svaka od osoba se može naći u konačno
mnogo ( N ) gradova. Dakle za svaku od osoba i svaki vremenski trenutak
formiramo niz, čiji su članovi 1 ako se u tom vremenskom trenutku ta osoba
može naći u tom gradu, i 0 ako ne može. Kada sve osobe budu imale 1 u svojim
nizovima, u nekom gradu, zadatak je rešen. Jasno je da je to minimalno
rešenje. Ako ne postupak ponovimo do vremenskog trenutka 2N-1, a ako do tada
nema rešenja, oni se ne mogu sresti. Dokaz za to neću iznositi (ako baš neko
insistira dobiće i dokaz), jer je on i nije baš tražio od takmičara.
To "baš" znači da bi se to bodovalo jedino ukoliko bi neka dva takmičara
imali po svim ostalim osnovama sve poene (dakle potpuno tačni programi, bez
ijedne greške), pa onda bi sledilo bodovanje po tome. Medjutim nije bilo
potrebno jer je samo jedan takmičar (Božin Vladimir, zaslužuje svaku pohvalu)
uradio potpuno tačno oba zadatka, bez ijedne greške, dok su ostali imali manje
ili veće greške. A i on je još i jedini našao granicu za broj iteracija,
ukoliko rešenje ne postoji, i to dokazao!!!! Svaka čast!!!!!
razno.554jkratica,
>>> Kada se formira ova matrica, krene se po Dijkstrinom algoritmu sa
> Da li bi mi mogao preporučiti neku knjigu u kojoj ima opis tog algoritma?
Preporučio bih knjige (ima skoro sve što je interesantno uopšte u vezi
algoritama, a ne samo u vezi takmičenja):
1. INTRODUCTION TO ALGORITHMS - Thomas H. Cormen, Charles E. Leiserson,
Ronald E. Rivest, MIT Press, McGraw-Hill 1990. (1030 strana)
2. ALGORITHMICS, THEORY AND PRACTICE - Gilles Brassard, Paul Bratley,
Prentice Hall International 1988. (360 strana)
Prvu ima moj drugar, ali me mrzi da je kopiram (ko će da da pare za
kopiranje knjige od preko 1000 strana, kad mi je većina knjige poznata), a
drugu imam kopiranu (ali je na žalost kopija kopije, pa je loš kvalitet).
To ti ne bi bilo loše za početak. Obe su lepo napisane i razumljive.
Ako nekog još zanima može dobiti informacije i o još nekim knjigama o
algoritmima (i o paralelnim algoritmima).
Pozdrav Jozef
razno.555jkratica,
>>> Najbolja škola osvojiće jedan PC računar.
> Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :)
>
> darone
To je bila i moja prva primedba predsedniku komisije Zoranu Ognjanoviću. Ali
šta je tu je, tako je odlučio sponzor, i tu više nema priče.
razno.556jkratica,
> i bratiju, dakle sustu suprotnost, mozemo pobediti jedino na dugim
> prugama (Brze pruge Srbije, ne, ne, resenje su Brzi bendovi Srbije)
> tj. uzgajanjem decice koja ce znati ZASTO im NE prijaju narodnjaci,
> ZASTO se NE svercuju u autobusima, ZASTO NE pljuju po ulicama,
> ZASTO je BOLJE sacuvati kucu iz proslog veka u centru Beograda nego
> na njenom mestu izgraditi stakleni soliter, ZASTO je LEPO biti BOGAT
> i imati CISTU SAVEST. E, kada nasa deca sve to budu naucila u skoli,
> tada ce skola biti SKOLA, i niko se vise nece secati tamo nekog,
> Dace, daleko mu lepa kuca!
> treba ALGORITAM, a za to ovde imamo najvece majstore.
Potpuno se slažem. Medjutim komunjare su sistematski uništavali slobodan duh
inventivnost, i zdravorazumsko razmišljanje, i na žalost prilično uspešno ih u
masama zamenili dogmama i praznim floskulama, koje lepo zvuče.
Na žalost to je kao kada neko prodaje izuzetno nekvalitetnu robu, ali zato
ima strava pakovanje i reklamu, većina će da se polakomi, što se kaže "ko muve
na lepak". Za razliku od toga ako neko prodaje kvalitetnu robu, ali nije
prevarant, i nema ni vremena ni para da se zeza sa reklamom i pakovanjem već
sve što zna uloži u samu robu, taj loše prolazi. Džabe njemu kvalitet!!!:((((
razno.557jkratica,
> 1. Svaki učenik dobija za svaki predmet dve ocene:
> ocenu za rad (koju daje profesor)
> ocenu za postignute rezultate na testu koji je
> É organizovan na nivou ili škole ili
> ministarstva.
> 2. U zavisnosti od uspeha se plaća školarina (najveći
> su problemi slabi učenici). Talenti bi na taj način
> ů imali besplatno obrazovanje. Školarina ne treba da
> bude simbolična.
> 3. Na osnovu rezultata na testu tj. razlike između
> ocene profesora i ocene sa testa boduju se i profesori
> (i kažnjavanje i nagrađivanje).
> 4. Učenici koji nemaju barem dobar uspeh dalje ne mogu
> da idu u istu školu.
> 5. Postojalo bi samo nekoliko obaveznih predmeta, a
> ostali se biraju iz spiska ponuđenih, pri čemu mora da
> postoje neki minimumi da bi se završila škola.
> Obavezni bi bili Srpski jezik, Matematika, Fizičko,
> Strani jezik (da se lakše snađu u emigraciji :(( ), i
> korišćenje računara(samo jedan razred obavezno).
Potpuno se slažem. Ko da si mi iz usta izvadio.
> P.S. Šta mislite da najboljima dajemo jedinice i dvojke možda
> ih tako infiltriramo u krugove vlasti. ;)
Pa znaš ono kada smo studirali zajedno. Veliki broj onih koji nisu
diplomirali, lepo otišli u političare. Doduše nisu oni ni tako loši, bar imaju
završenu srednju školu (inače ne bi mogli da budu primljeni na
fakultet).:(((((
A šta ćemo sa onolikim nepismenim ili polupismenim u redovima vlasti? Šta
ćemo sa akademicima bez srednje (osnovne) škole, doktorima nauka (bez
fakulteta, samo sa partijskom školom)....
Ćuti srećom im je Matematički fakultet (bivši PMF) bio relativno
nezanimljiv, inače šta misliš kakvo bi smo mi obrazovanje imali .....
razno.558jkratica,
> Mislim da bi ove stvari trebalo prvo početi od visokog školstva. Nekako
> mi se čini da bi tu lakše prošlo.
Ma treba početi na svim nivoima. Jer lakše je menjati u osnovnoj školi dok
su djaci u ranijem dobu, nego kad steknu pogrešna znanja.
> Sistem vanrednih i redovnih studenata je totalno bezveze.
Totalni cirkus. Medjutim to komunjarama baš i odgovara.
> Kod mene na
> mašincu je stvar čak i prilično dobro organizovana ali kad slušam kako je
> na nekim drugim fak. stra me uvati.
> Nego lepo svi su studenti. Školarina košta tolko i tolko. A ti ako si
> dobar đak iz srednje škole, položiš lepo testove i tako to, onda dobiješ
> državnu stipendiju (u visini školarine i još malo za knjigice) pa sedi i
> uči. Padneš godinu. Nema problema. Zdravo stipendija a ti ako imaš pare
> plati pa uči. Tvoju stipendiju dobije najbolji student koji je do sada nije
> imao i gotovo.
Promene, he, he, ... Ajde čik neka neko od studenata ili asistenata ili
profesora predloži na Naučno-nastavnom veću nešto što pogadja "večite"
studente?? Ne bi se dugo naživeo!!!
> Na početku godine bi student sa fakultetom potpisivao ugovor gde lepo
> piše šta je fakultet dužan da obezbedi. Tolko predavanja, tolko vežbi,
> ovakve laboratorije, te i te specijalne kurseve. Posle možeš lepo da se
> buniš a ne: znate ja danas imam neka hitna posla, a ove vežbe uradite sami
> i tome slično.
Pa nije ni čudo. Pogledaj malo radne liste, imaš ihahaj onih koji "drže" po
40-50 časova nedeljno!!!! A oni pospajaju grupe (gde po propisima ne bi
smeli), drže svake druge nedelje (a u rasporedu bi morali svake)! Ljudi lepo
stvarno drže po 8-10 časova nedeljno. A da se to ne bi primetilo lepo vam
nadrndaju po desetak-dvadesetak beskorisnih grafičkih radova, i njima lepo.
Oni studenti koji rade pošteno lepo naje**, a oni drugi lepo uzmu radove od
pre godinu-dve (koji se redovno ponavljaju), i fino im je. A koji će vama to,
dovoljno vam je samo ono što radite na Tehničkom crtanju, više vam stvarno ne
treba.
> Stvar sa programima bi isto tako trebalo raščistiti i na fakultetima. Pa
> ljudi meni je najteži ispit na drugoj godini mašinstva sociologija!!!
Pa pre 2 godine je trebalo da se ukine, ali je na Naučno-nastavnom veću (ne
znam kako se zove, ali nije Pokrajac) držao "predavanje", o štetnosti
ukidanja, u trajanju od 2,5 sata. A kad je završio rekao je da čeka nekog da
mu replicira, pa da mu kontrareplicira još 2-3 sata.
> Ako
> to padnem džabe mi elementi, dinamike i slično.
> Odavno mi se mota po glavi još jedna stvar. žini mi se da na početnim
> godinama fakulteta (dok se još uče opšti predmeti) ne bi trebalo da predaju
> vrhunski stručnjaci već samo dobri predavači (ove dve stvari, bar po mom
> iskustvu retko idu zajedno). Tek kad student stekne neka osnovna znanja i
> "uđe u štos" dolaze na red majstori zanata koji znaju najnovije stvari u
> odgovarajućoj oblasti. Ovako se dešava da na I god. dođe čovek koji
> "rastura" od znanja i u vrhu je nauke ali šta mu to vredi kad te stvari
> nemogu da razumeju oni kojima treba da predaje. A i njemu je često veoma
> teško da se spusti na nivo znanja onih koji ga slušaju.
Tu se već ne slažem.
Koliko sam primetio mašinci ako nešto dobro znaju to su preneli iz srednje
škole, nešto i iz 1.,2. pa i 3. godine, ali to je u principu sve. Svaka čast
onim katedrama gde nije tako (neću da ih spominjem). Prosto predaju se stvari
koje su davno prevaziđene. Uostalom i studenti su uglavnom krajnje
nezainteresovani, i prosto u velikoj meri na ispitima prepisuju, a ne nauče.
Uostalom kad stignu do 4. - 5. godine većina studenata je već postala ekspert,
ali ne u mašinstvu, već u prepisivanju.
Uostalom možeš i sam da se uveriš. U srednjoj školi većina đaka (u
gimnazijama) znaju šta je izvod i kako se računa. Na 1. godini 95% studenata
to zna. Medjutim kada dođu na 3. godinu (ispit iz Matematike III) njih 20-30%
ne zna da nađe izvod složene funkcije!!!! Pa ti vidi! :(((((((
Dakle u tome i jeste problem što to "majstor zanata" je u stvari ono što bi
svaki profesor i asistent minimalno trebao da bude, a "rasturanje od znanja" i
"vrh nauke", onaj minimum koji bi trebao da bude predavan ili vežban. Dakle
to je minimum, a ne maksimum.
razno.559jkratica,
> To je i dobro i loše. Loše zato što moraš da čekaš i sl. (mada sam ja čekao
> samo oko 35 minuta) ali je dobro jer pri ukucavanju možeš da menjaš i
> doradjuješ program pre nego ga pustiš da radi. Kad bi ga neko drugi ukucavao
> i video da nešto ne radi, a to je u stvari samo nešto sitno, on ne bi znao
Baš tako, ko bi se od komisije petljao u to da traži grešku. Ovako svaki
takmičar može da otkrije grešku, i u zavisnosti koliko je ozbiljna toliko
poena dobije. Uostalom znanje je i kada si sposoban da otkriješ svoje greške.
razno.560skoprivica,
│ longint koji moze da primi zbir svih ovih brojeva. Kasnije
Ne moze SUM(1:1000000)=500.000.500.000, longint je
4 bajta, tj. 2^31= 2.xxx.xxx.xxx...
razno.561isekulovic,
>> ZASTO se NE svercuju u autobusima
Nema veze sa raspravom, ali aj mi leba ti objasni zašto.
razno.562prvul,
Ů> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično
Ů A opet ja smatram da NP probleme nije dobro dati na takmičenju
Ů▄▄
Naravno da nije... potpuno su nekreativni.
Ů> Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervalaŮ Pa
jednostavno ih ili saberemo pa vidimo koji fali, ili od ukupnog zbira
Ůsvih milion, oduzmemo svaki i vidimo šta je ostalo.
Ů▄▄
Ja naučio da rešavam klase problema odjednom, tako da sam onaj algoritam
znao kao rešenje za gomilu problema u koju se i ovaj sa 1000000 brojeva
uklapa. A mora se priznati da problem jako liči na korekciju jedne greške
i Hamming-ovo kodiranje. Da su trebala biti izostavljena dva broja ja bih
opet upotrebio neki klasičan ECC a sa sabiranjem teško da bi se izvukli ;)
razno.563peca.st,
!-> Ako ste mislili na zadatak sa A i B ovima
!-> ne treba više od par promenljivih. Pamti
!-> se samo poslednji i tekući učitan pa se
!-> nešto muljaÉsa tim. Nije teško samo što
!-> je fora da se setiš.
Ma naravno... ja sam taj zadatak radio na takmičenju i posle pri proveri
radio je za SVE slučajeve, osim jednog, "bozaičnog", što bi rekao moj
(bivši) razredni. A to je ovaj slučaj: ABABABABABABABABAB. e tu moj program
ispiše samo AB umesto da ostavi sve kako je. :)
P e C a
razno.564drmarke,
> Mislim da bi ove stvari trebalo prvo početi od visokog
> školstva. Nekako mi se čini da bi tu lakše prošlo.
Pa bogami ako im zavlada M.Marković biće i tu frke sa
prolazom. Sve treba očistiti, a odakle početi je više stvar
izvođenja. Ne mislim da je univerzitet mnogo napredniji od
ostalih škola. Do sad je bio u prednosti sa kakvom takvom
autonomijom,ali od sad...
Mislim da je i u srednjim školama došlo do neke vrste smene
generacija, a samim tim i stavova o obrazovanju. Učinjena je i
jedna usluga srednjim školama: Kako to nije dobro plaćeno,
budže su svojim štićenicima nalazile bolja mesta, tako da je
sada ekipa profesora sve bolja i bolja. Naravno treba sačekati
još koju godinu da razni sekretari komiteja odu u penziju i
biće ok. Tada će ostati prepreka, ministarstvo koje i onako
nikad nije slušalo profesore, a tu univerzitet može dosta da
uradi naročito u ovim našim nepolitičkim naukama.
Pozdrav DrMarke
razno.565drmarke,
> se malo potrudis da im objasnis zasto je VAZNO biti posten
> i obrazovan i kakva to zadovoljstva nosi! Mozda ce neko od
> njih probati i shvatiti
To stalno pokušavam, ali ipak mislim da klinci u tom uzrastu
teško to mogu da ukapiraju. Naravno da ima izuzetaka i to je
ono zbog čega se vredi boriti. Stara je priča da još samo
profesori veruju da su dačini testovi neprovaljeni i da se
kupuju za .... . Slučajno sam radio na upisu i to baš na
obradi, pa kad pogledam neke ocene iz osnovne škole i bodove
sa prijemnog (o sadašnjem znanju da i ne govorim), to sve nema
veze jedno s'drugim. E kako sad te klince kojima su roditelji
"učinili" pa im kupili testove pričati o poštenju. 70% klinaca
sedi u školi da im roditelji nebi kukali, a sama budućnost je
njima nešto daleko i maglovito (ako ne uspeju oni potegnuće
roditelji već neku vezu). No stalno odlazimo u stanje u
društvu. Ne mogu više o tome. Bljak :(
> "To je pedagoski ispravno!" Ne slazem se! Jedino se
> rezultati mogu ocenjivati! Dakle, test mora da bude
> takav da sto realnije da sliku ucenikovog znanja.
> Sigurno, svako moze imati los dan, ali postoje
Ma potpuno se slažem da je finale (test) najvažniji, ali sam
hteo nekako da profesor ima mogućnost da kaže: "Ovaj je super
pa mu se možda desilo, ili ovaj je šalabajzer i ja mislim da
ne zna a to što je izašao na test to je njegov pokušaj." Time
dobijamo mogućnost kontrole kriterijuma kod profesora.
Sadašnji sistem je dogovorni (ajde dogovorite se profesori da
vam kriterijumi budu ujednačeni), i on zaista retko uspeva da
bude zaista ujednačen. Ovako bi profesor morao da odmeri ocenu
koju daje, jer ako se stalno javlja nesklad između onoga što
je on ocenio i postignutih rezultata treba prvenstveno kriviti
profesora jer ne ume da proceni znanje.
> pa.... 5. E, tada ces mozda biti sigurniji da pokusaj
> nije uzaludan.
A dotle ....
Ko preživi pričaće...
Pozdrav DrMarke
razno.566mbole,
> E jos mi i reci da direktori tih gimnazija nisu bili
> "politicki podobni" i da nisu "lepo saradjivali" sa
> gospodinom ministrom, a to sto nisu dobijali dovoljno sredstava
> za "svoje ideje o unapredjivanu nastave" znaci da im nije ni
> padalo na pamet da pokusaju bilo sta sto nije deo "programa
> ministarstva" (ili ti utabane staze formiranja
Što se tiče političke podobnosti pojma nemam. Mada čovek nije bio član
SPS, a one stare je morao da bude hteo ne hteo. Gospodina č. je mrzeo iz
dna duše, a inače nije bio tip koji je umeo da ukliza s leđa, i lepo
češka. Pokušano je puno toga što nije bilo "deo programa", nešto čak i
urađeno, ali onda kad je bilo love.
Prosto rečeno, za celu prošlu godinu, lova koja se dodeljuje za nabvku
opreme i sl. školama uvećana je za jedno tri puta (možda omanem za koji
procenat, ako hoćež tačan podatak pitaću ženu iz računovodstva), a pare
su vredele manje za jedno sto puta.
Oni momci koji "lepo sarađuju" su uglavnom i dobijali lovu. Još kad je
trebalo da bude neka godišnjjica ili slično (mogućnost mezeta, pića itd.),
pa još ako je neka od "prvih srpskih" i sl. škola, ihaj.
Posebne škole, kao matematička, se finansiraju po posebnim programima,
tako da je i tu bivalo para (mada mislim da ipak ne dovoljno).
> Poenta je u tome da dobra ideja uvek nadje i dobre
> investitore. Evo, primer je upravo predstojece takmicenje
> iz programiranja.
Ovo je u redu, ali ima ljudi koji jednostavno nisu sposobni za biznis,
ali su zato izuzetni pedagozi i tako to. A mislim da stvar i treba rešiti
tako da potrebne finansije jednostavno daje država, kad je već osnivač i
vlasnik škole. Ovako sve zavisi od sposobnosti ljudi da rade nešto što
ustvari i nije njihov posao. Profesori i uopšte ljudi koji rade u školama
su tu da uče decu a ne da jure pare.
razno.567mbole,
> Ne, ja nikako necu da mi drzava "vaspitava" dete. Hocu, da
> mi SKOLA u tome pomaze. Zalosno je kada profesor
> poistoveti skolu i drzavu. Jadan je i taj profesor, i ta
> drzava, a narocito skola!
Sa prve dve rečenice se slažem i tu nema nikakvih problema. To i jeste
ono što treba da radi vaspitni deo škole.
Ali škola u kojoj sam radio do skora, kao i sve ostale, na žalost, jesu
državne i na to sam mislio pod onim država. Profesori koji rade u njima
moraju da rade po tim programima, jer će inače ostati bez posla, a ako se
ne varam sleduje im i nešto malo povlačenja po sudu.
Ja NE mislim da je ova škola dobra, ali trenutno nemamo drugu, i ljudi
koji u njoj rade, na žalost, na njenu promenu mogu najmanje da utiču. Ne
znam kolko je široj javnosti poznato, ali pred svaku reformu su od nas
tražili da im damo primedbe na nacrte programa i tako to. Mi sve lepo
uradimo, a u septembru ti stigne program po kome, ponavljam, moraš da
radiš, a u kome od tvojih primedbi ima jedno veliko ništa. Jedino ti možda
dodaju po koju glupost, u odnosu na ono što je bio predlog. Jednostavno ne
šljive nas. Onda dođe neki talenat iz ministarstva, počne da bunari po
dnevnicima, da dolazi na časove, pa ti čik nemoj da radiš kako je
propisano.
Ja mislim, da država treba da određuje programe i takve stvari u
državnoj školi, a nama ko je kriv što imamo naopaku državu. Možda bolju
nismo ni zaslužili.
Veruj mi nisam tako davno izašao iz školske klupe, pa se još sećam da su
stvari i meni izgledale vrlo slično kao i tebi. Posle sam došao da radim u
istu školu koju sam i završio, pa su mi neke stvari postale jasne, kao i
ponašanja nekih mojih profesora koje sam sada mogao da posmatram i sa druge
strane katedre.
razno.568mbole,
> Kod koga?
Kod suda kao i za svaki drugi ugovor. I da im to debelo naplatiš.
> Inače, teorija je ok, samo bi uz nju trebalo dodati i više (bar
> dva) konkurentskih Univerziteta.
Naravno.
> Jedino što baš ne znam ima li kod nas kadra za njih, kad kažu da nema
ni za ovaj jedan.
More ima za tri. Samo su katedre na univerzitetu, gore nego dinastije.
Zatvoren krug, u koji se vrlo teško probija. Seli "mladići" pa ne daju ni
da slučajno virne neko unutra. Samo ponekad propuste nekog, kad moraju da
dopune broj, koji je verovatno još jedna od velikih konstanti univerzuma.
razno.569mbole,
> Ma, zaboravi bre, tu drzavu! Ona je i uzrok sto ti je
> sociologija najtezi predmet.
Nije mi razlog država, već OVA država. U nekoj normalnijoj ona radi baš
onakve stvari o kojima pričam. Recept nisam izmislio ja. Sećam ga se iz
neke diskusije, pa mi se čak čini da Ameri imaju nešto slično. I svuda na
svetu to jeste posao države. Ona zato i postoji.
Al ko što rekoh, gde da baš nama zapadne ovakva?
razno.570mbole,
> Dakle u tome i jeste problem što to "majstor zanata" je u
> stvari ono što bi svaki profesor i asistent minimalno trebao da
> bude, a "rasturanje od znanja" i "vrh nauke", onaj minimum koji
> bi trebao da bude predavan ili vežban. Dakle to je minimum, a
> ne maksimum.
žini mi se da se nismo shvatili. Verovatno mojom krivicom. (Moram da
budem fin možda me sačekaš na ispitu:))))).Šalim se. J*** ga ja sam student
mašinstva a ne književnosti.
Nisam mislio da ljudi koji predaju ne treba da znaju svoj posao, već
upravo obrnuto. Samo njihov posao je predavanje, bar u kontaktu sa
studentima, a ne vrhunska nauka.
Da probam da još malo pojasnim. Konkretno na mašincu se na prve dve
godine uče opšti inžinjerski predmeti: matematika, mehanike, materijali
itd. Nivo na kome se studentima ovi predmeti mogu saopštiti mislim da je
daleko ispod nivoa koji predavači poseduju. Mi jednostavno nemamo
predznanja da bi mogli da ukapiramo ono što oni znaju. Kao kad bi klincu u
prvom srednje rekao "brzina je prvi izvod puta po vremenu". Ovim je o
brzini rečeno sve što može da se kaže, na najtačniji mogući način, i tebi i
meni je sve jasno. A klinaci bi te bledo gledao, možda naučio stvar
napamet, i mislio da ti verovatno fali neki osigurač.
Predavanja ovde moraju da budu prvo jasna, pa tek onda sve ostalo. Neko
se rodi sa talentom za predavača i stvari štimaju. Ali neko ne, i iako je
najbolji u svojoj struci, on meni nemože da objasni ni najprostiju dif.
jednačinu, mada bi on rešio malu rusku zbirku nerešivih zadataka dok
trepneš okom.
Kada dođemo na polje usko stručnih predmeta na višim godinama, gde već
posedujemo dovoljno znanja (pravog znanja, koje su nam preneli oni dobri
predavači), onda možemo (a ja mislim da bi i morali), da se sami snalazimo
i provaljujemo neke fazone, a profesori su tu da nam ukažu na oblasti koje
su jako bitne, ili na neko novo dostignuće ili šta ti ja znam nešto slično.
Otprilike to je bila ideja.
PS. Jel ti seka još obnavlja trake.
razno.571dejanr,
>> Mada čovek nije bio član SPS, a one stare je morao da bude hteo ne
>> hteo.
Niko nije morao... osim ako je hteo da bi se, što bi rekao jedan od
dotičnih, "točkovi bolje okretali" ;>
razno.572mbole,
> Niko nije morao... osim ako je hteo da bi se, što bi rekao
> jedan od dotičnih, "točkovi bolje okretali" ;>
Na to sam i mislio. Kako bi inače bio direktor gimnazije, i
to dobar.
razno.573vsasa,
>>> ZASTO se NE svercuju u autobusima
>
> Nema veze sa raspravom, ali aj mi leba ti objasni zasto.
Zato sto gradski prevoz nije besplatan! Da je besplatan onda bi se svi
vozili dzabe. Dakle, da bi usao u gradski autobus ti moras da imas kartu!
Sad ces ti reci: "Ali nas gradski prevoz je zivo s**nje, voze nas kao
krompire, u autobuse primaju 10 puta vise putnika nego sto bi smeli, nikad
se ne zna da li ce se druga polovina "harmonika" autobusa otkaciti na sred
Brankovog mosta,... i, na kraju, svi se voze dzabe, pa sto ne bih i ja!"
Sve je to tacno, ali time sto ulazis u "takve" autobuse ti si "potpisao
ugovor" da pristajes na njihove uslove, ma kakvi oni bili, i taj "ugovor"
te obavezuje da platis kartu. Ako ti "uslovi" ne odgovaraju niko te ne
sili da "ugovor" potpises, tj. koristis gradski saobracaj. A, to sto
ugovore u ovoj zemlji malo ko postuje (cak ni Ustav, ma kakav on bio!),
ne znaci da ti kao odgovoran, posten i mentalno zdrav gradjanin ovog
drustva treba svim tim primitivcima da se pridruzis.
Slazem se da, nazalost, prosecan gradjanin u Beogradu nema bas neki
izbor, peske ili "treskom", ali to je vec drugi problem. Ono malo ljudi
koje ovaj opaki SISTEM nije otrovao, ako vec nije u stanju da ga promeni,
ne treba ni da bude deo njegovog temelja!
CAO, Vsasa.
PS. Da li si probao da se svercujes u TAXI-ju ;))))
razno.574vsasa,
> To stalno pokusavam, ali ipak mislim da klinci u tom uzrastu
> tesko to mogu da ukapiraju. Naravno da ima izuzetaka i to je
Znas, detetu koje u porodici vaspitavaju kako treba, potvrada
ispravnosti toga u skoli puno znaci. Dakle, tvoj napor treba da bude
usmeren deci koja dobru osnovu nose iz kuce. Ta deca ce sigurno to
tada prihvatiti po principu: " Vidis to mi je rekao tata, a sada mi
to kaze i profesor, ima tu nesto!", bez obzira da li to kapirali ili
ne. Oni, drugi pak, bice u dilemi, pa ces mozda nekome od njih ti
biti veci autoritet od roditelja i oni ce to prihvatiti. Oni treci,
ce jednog dana biti u manjini... A to smo i hteli, zar ne!
> hteo nekako da profesor ima mogucnost da kaze: "Ovaj je super
> pa mu se mozda desilo, ili ovaj je salabajzer i ja mislim da
Sigurno, svakome moze da se desi, ali ako taj neko ko se "trudi"
na vecini testova ne pokazuje rezultate odgovarajuce ulozenom trudu,
ne treba mu "gledati kroz prste". Rezultati, su svakako posledica
truda i rada, ali ima tu jos nesto sto bih nazvao predispozicija za
uspeh. Slozices se da je to, ipak, kvalitet vise.
CAO, Vsasa.
razno.575vsasa,
> Ovo je u redu, ali ima ljudi koji jednostavno nisu sposobni za biznis,
> ali su zato izuzetni pedagozi i tako to. A mislim da stvar i treba resiti
> ustvari i nije njihov posao. Profesori i uopste ljudi koji rade u skolama
> su tu da uce decu a ne da jure pare.
Pa, ko je uopste rekao da profesori treba da jure pare!? U tome i
jeste problem! Ovde je sve naopako. Pare jure pedagozi, a decu "slifuju"
politicki komesari! Dakle, eto jos jednog uzroka nasim nevoljama.
CAO, Vsasa.
razno.576vsasa,
> moraju da rade po tim programima, jer ce inace ostati bez posla, a ako se
> ne varam sleduje im i nesto malo povlacenja po sudu.
E, vidis, bas to nam i treba! Recimo, ti si mlad profesor, predajes
racunarstvo i shvatas da je program takav da ce ucenici pre pozeleti da
nikada ni ne vide racunar nego da nesto nauce o svemu tome. Ti onda, lepo
pojuris sponzore (mlad si imas vremena, deca i zena ti ne trpe zbog svega
jer ih nemas) nabavis neki (bar polovan) PC, naucis ih sta su diskete, a
sta tastatura, kako je sve to zamisljeno i organizovano da radi, onda
malo DOS, pa WordPerfect, pa onda onima koje sve to malo vise interesuje
organizujes neku sekciju malo C-a ili Pascal-a. Nabavis testove koji se
iz iste oblasti daju djacima na Zapadu, ili ih sam napravis uz pomoc
psihologa koji zna sta sve, sem onoga sto je strucno, jedan test treba
da poseduje, i ukratko, posle par meseci postanes ljubimac svojih ucenika
iz jednostavnog razloga sto je ono sto im pokazujes zanimljivo, nije
tesko i neshvatljivo i uopste ne zahteva rad kod kuce. Sem toga, jedan od
onih iz sekcije ode na takmicenje, bude dobar, jednog dana mozda postane
i strucnjak za racunare. E, zbog njega si sve ovo i radio.
Ali, postoji i ruzna strana. Dodje ti pacov iz ministarstva, kaze:
"Jel' bre mali, sta ti ovde zamisljas, da si neki reformator?". Ti i
dalje po svome! Oni ti zaprete suspenzijom, sudom. E, ti lepo, Studio B,
B-92, Vreme, pa kampanja, politicki proces! Tu su tvoji ucenici, tvoj
klinja koji je bio dobar na takmicenju, tvoja cista savest i, najvaznije,
tvoja ODLUKA da je da decu ucis KAKO TREBA ili NIKAKO!
I, sta je epilog?
Mozda neces biti usamljen, mozda ce biti jos mladih profesora, koje
nece moci uceniti sa bednih 80 DM, koji ce raditi posteno kao ti. Naravno,
Daca ce onda sebu u brk reci (tiho, kao kad cita u sebi, samo ce par puta
otvoriti usta): "Daj da ih podrzim, sacuvacu svoju fotelju...samo da se ne
dize prasina."
U gorem slucaju, ti vise neces predavati u toj skoli za onih 80 DM-a.
Davaces casove privatno, uciti decu po svojoj savesti, zaradjivaces vise
od 80 DM-a, jeste da neces dobiti "povlasticu za gradski saobracaj" niti
ce ti biti uplacivano "penziono i zdravstveno osiguranje", ali to ti nece
bas tako tesko pasti jer u gradski autobus i tako ne mozes da udjes, svuda
oko sebe vidis penzionere kako pokusavaju da namame bolesne golubove u
svoje rerne (dok im ne iseku struju, posle ce da loze parket, na zaru je
bolje!) i o penzijama vise ni ne razmisljaju, a zdravstveno, pa i tako ides
kod privatnika. Da, ova varijanta je puno "gora", a tebi je SAVEST CISTA.
Pusenje ili zdravlje, odaberi sam!
CAO, Vsasa.
razno.577jkratica,
> Ů> Tegova ima dovoljno malo da bi rekurzivno rešenje bilo praktično
> Ů A opet ja smatram da NP probleme nije dobro dati na takmičenju
> Ů▄▄
> Naravno da nije... potpuno su nekreativni.
Pa može se i kod njih nešto uraditi, ali mukotrpno, sa neizvesnim
rezultatom, i ništa spektakularno. Ali nisu pogodni za javnu prezentaciju
(razlika izmedju polinomijalnog i eksponencijalnog rešenja kod P problema je i
mnogo veća i uočljivija, nego razlike dva eksponencijalna rešenja NP
problema).
> Ů> Ů1.Neka je dat fajl sa 999999 različitih brojeva iz intervalaŮ Pa
> jednostavno ih ili saberemo pa vidimo koji fali, ili od ukupnog zbira
> Ůsvih milion, oduzmemo svaki i vidimo šta je ostalo.
> Ů▄▄
> Ja naučio da rešavam klase problema odjednom, tako da sam onaj algoritam
> znao kao rešenje za gomilu problema u koju se i ovaj sa 1000000 brojeva
> uklapa. A mora se priznati da problem jako liči na korekciju jedne greške
> i Hamming-ovo kodiranje. Da su trebala biti izostavljena dva broja ja bih
> opet upotrebio neki klasičan ECC a sa sabiranjem teško da bi se izvukli ;)
Pa mogli bi sabiranjem samih brojeva u jednu sumu i njihovih kvadrata u
drugu. S tim što to baš nije toliko efektno kao kada fali samo 1 broj. I treba
nekoliko bajtova više. Verovatno postoji i elegantnije rešenje (u slučaju da
fali 4,5,... brojeva) samo me mrzi da o tome duže razmišljam.
razno.578jkratica,
>> Dakle u tome i jeste problem što to "majstor zanata" je u
>> stvari ono što bi svaki profesor i asistent minimalno trebao da
>> bude, a "rasturanje od znanja" i "vrh nauke", onaj minimum koji
>> bi trebao da bude predavan ili vežban. Dakle to je minimum, a
>> ne maksimum.
> žini mi se da se nismo shvatili. Verovatno mojom krivicom. (Moram da
> budem fin možda me sačekaš na ispitu:))))).Šalim se. J*** ga ja sam student
Ako smatraš da možeš nešto da kažeš pa da se ja kao uvredim, ..... varaš se.
Baš danas (21.2.) sam dežurao na ispitu iz Elektrotehnike. Vidim ja student
muva neke papire, i ja pogledam. Kad vidim ja vodi čovek dnevnik, šta se
dogadja sve tačno do u minut. Izmedju ostalog i nekoliko psovki i uvreda na
moj račun. Misli on kako ću ja da nešto uradim (da ga izbacim), a ja "u redu
je, nisu 'puškice' ". Jedino što mu se može desiti je da me nešto pita, a da
ga ja kulturno "oteram u p.m.".
razno.579jkratica,
> Nisam mislio da ljudi koji predaju ne treba da znaju svoj posao, već
> upravo obrnuto. Samo njihov posao je predavanje, bar u kontaktu sa
> studentima, a ne vrhunska nauka.
Što se tiče osnovne i srednje škole potpuno si u pravu da je mnogo važnija
pedagoška od naučne komponente. Medjutim mi razgovaramo o studiranju na
Univerzitetu. Doduše većina studenata na mašincu i ne razlikuje učenje (u
srednjoj školi) od studiranja. A razlika je evidentna:
Učenik u srednjoj školi je obavezan samo da replicira znanje, i možda
klasifikaciju (u maloj meri) i uz možda malu ideju (ukoliko rešava neki
zadatak). Dakle svaki prosečan đak uz malo učenja (oko sat vremena dnevno),
može imati 5. A ako je iole natprosečan dovoljno mu je i da pažljivo prati
nastavu, pa da mu učenje kod kuće nije potrebno, i da ima odličnu ocenu.
Ukoliko se zaposli (sa srednjom školom) potrebno je da poznaje o kojoj se
oblasti konkretno radi, i da ume da primeni gotov recept, ukoliko nije
prekomplikovan.
Student je obavezan da ima temeljno znanje, dakle da je sposoban da
replicira znanje ali i da klasifikuje, i da ume da izvede pojmove iz datih. A
ovo poslednje nije uopšte lako. Dakle da bi prošao ispit potrebno je da imaš
sklonosti prema toj oblasti, i da doooobro zagreješ stolicu, i proučiš sve ono
što je rađeno u gradivu iz tog predmeta, i da umeš da samostalno izvodiš
pojmove vezane za to. Ako se zaposli (kao recimo inženjer) potrebno je da može
da potpuno shvati sve u oblasti koju konkretno radi, da može da poboljša
osobine (ako je moguće), i da može da na osnovu poznatog projektuje potpuno
nove stvari.
E sad što 80% mašinskih inženjera posle studija zna samo da zavrće šrafove
(i da ih nacrta u svim projekcijama), tu je krivica i njihova, a još više naša
kao nastavnog kadra. Doduše ja lično se trudim, ali to vrlo malo pomaže. Ali
čini mi se da će stvari početi da se menjaju za 10-tak godina (ako išta ostane
od ove jadne zemlje, pa samim tim i od fakulteta). Jer nije džabe jedan kolega
(asistent sa mašinca) rekao da su uslovi za unapredjenje nekih redovnih
profesora bili lakši nego što su sada uslovi za unapredjenje u asistenta.
razno.580jkratica,
> Da probam da još malo pojasnim. Konkretno na mašincu se na prve dve
> godine uče opšti inžinjerski predmeti: matematika, mehanike, materijali
> itd. Nivo na kome se studentima ovi predmeti mogu saopštiti mislim da je
> daleko ispod nivoa koji predavači poseduju.
Pa za neke predavače baš i nisam siguran (mada bi moralo tako da bude).
Problem je u tome što je nivo na kome se studentima moraju ovi predmeti
saopštiti daleko viši od sadašnjeg. Začudio bi se koliko bi visok nivo znanja
studenti mogli da prate i razumeju (i njime odlično vladaju). Samo prvo da
predavači poboljšaju kvalitet izlaganja ( a ne da 20 godina predaju maltene
isto), i težinu ispita (ko je blesav da uči celokupno ionako nedovoljno
gradivo, ako se na ispitu prolazi sa znanjem 30% gradiva, a dobija 10 sa 60%
znanja??). Ili još gore da student ne može da dobije više od 7 ma koliko znao,
a za 6 mu je dovoljno da zna 10-20% gradiva (recimo Jotić).
A i studenti da se okanu kuknjave kako je gradivo teško, i prepisivanja, ...
i da sednu da uče i savladaju gradivo, da bi sutra bili sposobni da budu
uspešni inženjeri (prvenstveno u inostranstvu, a biće bolje i kod nas). A sve
ono što se uči na mašincu trenutno jedva da prelazi gorepomenuti kriterijum.
> Mi jednostavno nemamo
> predznanja da bi mogli da ukapiramo ono što oni znaju.
Pa to što pojedinci nemaju nikakvo predznanje, ne znači da treba utrošiti
90% vremena da bi im se objasnilo ono što su učili u srednjoj školi, a njih
mrzelo da nauče.
razno.581jkratica,
> Kao kad bi klincu u
> prvom srednje rekao "brzina je prvi izvod puta po vremenu". Ovim je o
> brzini rečeno sve što može da se kaže, na najtačniji mogući način, i tebi i
> meni je sve jasno. A klinaci bi te bledo gledao, možda naučio stvar
> napamet, i mislio da ti verovatno fali neki osigurač.
Pa ja sam već rekao koja je razlika izmedju srednje škole i fakulteta.
Uostalom dobro si rekao "klinac" dakle 15-16 godina. A studenti su već
izgradjene ličnosti sa 19-20 godina koji imaju afinitet i sposobnost prema
datoj oblasti. Dakle "klincu" ne možeš reći tako nešto, ali studentu ne samo
da možeš, već je i neophodno. Jer najbolje se uči, ako ono što učiš NE ZNAŠ,
jer ako to već znaš, šta si naučio? NIŠTA!!!
> Predavanja ovde moraju da budu prvo jasna,
Da ako jasno=dosledno+tačno. A tvoje je da shvatiš.
Ne ako jasno=to_već_znaš (ili većinu). Kakva je korist ako na fakultetu učiš
ono što već znaš ili većinu znaš? NIKAKVA!!!!
> pa tek onda sve ostalo. Neko
> se rodi sa talentom za predavača i stvari štimaju. Ali neko ne, i iako je
> najbolji u svojoj struci, on meni nemože da objasni ni najprostiju dif.
> jednačinu, mada bi on rešio malu rusku zbirku nerešivih zadataka dok
> trepneš okom.
Pa krivi ste oboje. On što se ne potrudi da to bolje objasni. A i ti što te
mrzi da se udubiš u stvar, nego želiš sve na tanjiru.
razno.582jkratica,
> Kada dođemo na polje usko stručnih predmeta na višim godinama, gde već
> posedujemo dovoljno znanja
Problem je u tome što ti smatraš da ti je to dovoljno! (a to je daleko manje
od dovoljnog). Ne kažem da si ti isključivo zbog toga kriv, ali stvari tako
stoje. Ustvari najveći problem kod studenata mašinstva (a na žalost ima i još
mnogo gorih fakulteta), je u tome što uopšte nemaju predstavu šta im sve
treba. Onaj koji zna šta mu konkretno treba ima neku šansu da to i nauči, a
onaj koji čak ni predstavu o tome nema, ..... (jadnik)
> (pravog znanja, koje su nam preneli oni dobri
> predavači), onda možemo (a ja mislim da bi i morali), da se sami snalazimo
> i provaljujemo neke fazone,
Eto to u stvari bi i moralo da bude studiranje (ali daleko ozbiljnije od
sadašnjeg nivoa).
> a profesori su tu da nam ukažu na oblasti koje
> su jako bitne,
Ne samo ukažu, već i detaljno objasne. Ali naravno uz daleko veći trud
studenata da razumeju sve to.
> ili na neko novo dostignuće ili šta ti ja znam nešto slično.
> Otprilike to je bila ideja.
Pa ideja je u osnovi dobra, samo još realizacija .....
> PS. Jel ti seka još obnavlja trake.
Da.
razno.583jkratica,
Dakle sve ovo se ne odnosi na nekog ko će da se posle mašinca zaposli negde
kao neki pogonski inženjer koji samo "zavrće šrafove", ili još verovatnije
"mlati praznu slamu" za neku mizernu platu.
To se odnosi na nekog ko želi da bude vrhunski inženjer koji će odmah dobiti
posao čim budu videli njegove sposobnosti. Naravno mislim na inostranstvo (daj
bože da nekad bude tako i kod nas). I koji će biti sposoban da projektuje
nešto novo i bolje. Uostalom to je i uslov da dobije posao pored mase
sposobnih inženjera Amera, Nemaca, Japanaca, .... Dakle posao dobija samo ako
je bolji i to drastično, inače ..... A Ameri, Nemci ili Japanci nisu budale!!!
razno.584mbole,
> Ali, postoji i ruzna strana. Dodje ti pacov iz ministarstva,
> kaze: "Jel' bre mali, sta ti ovde zamisljas, da si neki
> reformator?". Ti i dalje po svome! Oni ti zaprete suspenzijom,
> sudom. E, ti lepo, Studio B, B-92, Vreme, pa kampanja,
> politicki proces! Tu su tvoji ucenici, tvoj klinja koji je bio
> dobar na takmicenju, tvoja cista savest i, najvaznije, tvoja
> ODLUKA da je da decu ucis KAKO TREBA ili NIKAKO!
Hvala, al sam davno prestao da jurim vetrenjače. A i nisam nešto tip
koji voli da ima glavnu ulogu u političkom (ili bilo kakvom) procesu.
> Daca ce onda sebu u brk reci (tiho, kao kad cita u sebi, samo
> ce par puta otvoriti usta): "Daj da ih podrzim, sacuvacu svoju
> fotelju...samo da se ne dize prasina."
Ovo ne verujem da će se desiti tako skoro, mada bih voleo, nije da nebi.
Šta ćeš, malo sam postao realan (ako ne i pesimista) zadnjih godina.
> Pusenje ili zdravlje, odaberi sam!
Nema veze sa ovim, ali ta me je reklama strašno nervirala. Pušenje nego
šta. Šta se koga tiče moje lično zdravlje.
razno.585drmarke,
> Ne moze SUM(1:1000000)=500.000.500.000, longint je
^^^^^^^
Lapsus! Double ima 15 značajnih cifara te se ne gubi tačnost.
U svakom slučaju da se spetljati.
Pozdrav DrMarke
razno.586ssokorac,
─┼┤ !-> ne treba više od par promenljivih. Pamti
─┼┤ !-> se samo poslednji i tekući učitan pa se
─┼┤ Ma naravno... ja sam taj zadatak radio na takmičenju i posle pri proveri
Kako samo sa poslednjim učitanim? Recimo, imaš ovakav niz ABABABABB.
Učitao si prvih 7 i pošto ništa ne treba da se menja, zaboravio si na njih
i zapamtio samo A, kao zadnji učitani. Zatim učitaš B i pošto ne menjaš
ništa, zaboraviš A. I sada zameniš BB sa A, ali pošto ne znaš šta je bilo pre
nećeš zameniti novo A sa prošlim pa novo B sa prošlim itd. Tj. neće raditi.
razno.587mbole,
> Ako smatraš da možeš nešto da kažeš pa da se ja kao uvredim,
> ..... varaš se.
Ma jok. Lepo sam rekao da se šalim.
razno.588mbole,
> Što se tiče osnovne i srednje škole potpuno si u pravu da je
> mnogo važnija pedagoška od naučne komponente. Medjutim mi
> razgovaramo o studiranju na Univerzitetu
> što je rađeno u gradivu iz tog predmeta, i da umeš da
> samostalno izvodiš pojmove vezane za to. Ako se zaposli (kao
> recimo inženjer) potrebno je da može
> da potpuno shvati sve u oblasti koju konkretno radi, da može da
> poboljša osobine (ako je moguće), i da može da na osnovu
> poznatog projektuje potpuno nove stvari.
I ovo je u redu. Nisam ni mislio da treba da nabifla za ispit, i školuje
se da ne bi radio. žinilo mi se, što ne znači da sam u pravu, da ti početni
predmeti i ne idu previše duboko u materiju, da se radi o relativno
jednostavnim stvarima, ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti
podrazumevam i da to ume da primeni. Mislim da mu ovde može više pomoći
čovek koji je odličan predavač, znači onaj koji zna da prenese znanje koga
ovde i nema previše, da mu raščisti neke pojmove, objasni ono što u
udžbeniku nije najjasnije napisano, nego neko ko stvar poznaje do u
detalje, ali neume da tome nauči nekog drugog.
razno.589mbole,
> Pa to što pojedinci nemaju nikakvo predznanje, ne znači da
> treba utrošiti 90% vremena da bi im se objasnilo ono što su
> učili u srednjoj školi, a njih mrzelo da nauče.
Važi samo za neke predmete. Recimo matematiku.
Pošto najveći broj studenata dolazi iz gimnazije, niko od njih nikada
nije učio otpornost, mehanike su sasvim drugačije od onoga što se radi u
sr. školi itd. U ovim predmetima ionako mora da se kreće maltene od nule.
razno.590mbole,
> Da ako jasno=dosledno+tačno. A tvoje je da shvatiš.
> Ne ako jasno=to_već_znaš (ili većinu). Kakva je korist ako na
> fakultetu učiš ono što već znaš ili većinu znaš? NIKAKVA!!!!
Nisam ni mislio da mi priča ono što već znam. Već da mi ono što neznam
prikaže na način koji mogu da shvatim. žitao sam svojevremeno neku knjižicu
sa predavanjima jednog od čuvenijih fizičara i ona su pružala veliku
količinu novih znanja, a pri tome je stvar bila razumljiva čak i nekom ko
nije student fizike. To je ono što predavač mora da poseduje. Način da
prenese znanje. Postoji jedna priča da je bolje nekome reći i nešto što
nije apsolutno dosledno, pa čak ni u potpunosti tačno, ako će na taj način
shvatiti suštinu problema. Kada jednom dođe do nje onda nije problem
razbistriti sitnije pojedinosti, koje nisu bile u redu kod prvog prikaza.
Naravno ovo je malo karikirano i studenti ipak mogu i moraju da prate
predavanja na višem nivou nego što je srednjoškolski, ali bi u tom prelazu
profesori upravo trebali da im pomognu.
> Pa krivi ste oboje. On što se ne potrudi da to bolje objasni. A
> i ti što te mrzi da se udubiš u stvar, nego želiš sve na
> tanjiru.
Ja mislim da on i treba da mi pruži sve na tanjiru jer to je posao koji
radi (ne mislim da je zato i odgovarajuće plaćen). Tj. treba da mi objasni
određenu oblast i uputi me na način kako da nastavim dalje sam.
Ne branim ja studente i nas ima sigurno više od 50% koji nismo za
fakultet, ali mislim da bi onima koji to jesu mnogo više pomoglo da im se
stvari objasne, nego da ih sami jure i možda dođu do pogrešnih odgovora,
ili ih čak i ne nađu.
U celoj ovoj priči sam i mislio na ljude kojima je stalo da nešto nauče
a ne na one koji nameravaju da se provuku kroz fakultet. Njima pomoć ionako
nije potrebna, snalaze se dobro i bez nje. Uostalom oni se na predavanjima
retko i nalaze, dolaze samo onde gde moraju i cela stvar ih i ne zanima.
Onima koji rade treba stvar maksimalno olakšati. Naravno što se tiče
učenja. Naprotiv i treba povisiti kriterijum na ispitima, da oni koji znaju
prođu a oni koji nemaju pojma otpadnu.
razno.591mornar,
Osnovana nova grupa :
-----------
| DEATHTRASH |
-----------
Bavi se svetom Death-Trash metala, a i ostalim podvrstama metala.
Pa sad koga interesuje nek mi javi u mail.
Pozdrav Mornar.
razno.592visnja,
Hm, U ve¤lzi takmicenja, prosto obozavam takve stvari, ali davno sam iz skole
izasao da bih se mogao takmiciti, ima li sanse da iko ikada organizuje jednu
tesku kategoriju za gradjanska lica. Uslov je da covek sebe smatra programerom.
Ja sam se nekada takmicio u okviru kluba narodne tehnike i mnogo mi se svidelo.
Ali skola prodje - ode i ovako lep sport. Verujem da bi mnogi hakeri,
programeri i ostali sa svojih 25-30 godina voleli ovakav sport.
razno.593vsasa,
> Nema veze sa ovim, ali ta me je reklama strasno nervirala. Pusenje nego
> sta. Sta se koga tice moje licno zdravlje.
Naravno, ne tice ga se tvoje licno zdravlje, ali ga se tice SVOJE
licno zdravlje koje je ugrozeno tvojim licnim pusenjem.
CAO, Vsasa.
razno.594peca.st,
!-> Kako samo sa poslednjim učitanim? Recimo,
!-> imaš ovakav niz ABABABABB.
Pravo da ti kažem, ne znam kako je radilo, al znam da je radilo!
Znam da nisam radio preko nizova, nego preko par boolean promenljivih,
kako nemam pojma. Još jednom, greška je bila samo pri slučaju:ABABABABAB
gde je isisao samo AB. Sve je ostalo radilo!
P e C a
razno.595mbole,
> Naravno, ne tice ga se tvoje licno zdravlje, ali ga se tice
> SVOJE licno zdravlje koje je ugrozeno tvojim licnim pusenjem.
Jok brate. Ko ga tera da diše kad je u mojoj blizini ;>
A onako usput. Neki dan sam upoznao curu koja je radila taj spot, hm
reklamu, hm šta je već. Mala ne da puši (bez bezobraznih razmišljanja)
nego joj ni tri turčina nisu ravna.
PS. Usled nerviranja nakon gledanja dotične poruke na TV obavezno sam
morao da zapalim po koju (koju > 3).
razno.596ndragan,
/ Osim ako bi hteo da ti država vaspitava decu.
U državnim ustanovama se vaspitavaju odrasli (tzv. kulturno - popravni
zavodi) :)
razno.597ndragan,
/ rasulu. Kako ja kao profesor da ubeđujem decu u potrebu
/ poštenja i obrazovanja, kad sve kazuje da upravo oni suprotni
/ mnogo bolje prolaze u životu.
Jedan od razloga zašto sam zbrisao iz prosvete. Nisam hteo da budem
saučesnik. Onda je još bilo usereno, a kako vidim nije ni sad bolje.
Jadna naša deca.
razno.598ndragan,
/ mnogo gorih fakulteta), je u tome što uopšte nemaju predstavu šta im
/ sve treba. Onaj koji zna šta mu konkretno treba ima neku šansu da to i
Ovo me podsetilo na moje studije. Neke stvari su mi se složile tek u
osmom semestru, ali je zato već u petom semestru počelo da se nazire da
u svemu tome ima nekog sistema :)
razno.599ndragan,
/ ne. Oni, drugi pak, bice u dilemi, pa ces mozda nekome od njih ti
/ biti veci autoritet od roditelja i oni ce to prihvatiti. Oni treci,
Bogami sam bio nekakav autoritet i za neke od đaka koji su već u tom
trenutku imali više škole od oba svoja roditelja zajedno; jes' da nisam
oduševljen svojim vaspitnim uspesima, ali sam bar postigao da su
saslušali ono što sam imao da im kažem.
razno.600aswanwick,
Izvinjavam se što tek pole više od nedelju dana odgovaram na poruku, ali usled
opravdanih razloga nisam zvao Sezam...
> Molim Vas, ako je moguce malo vise podataka o propozicijama
> pri PREGLEDANJU zadataka, od nivoa regionalnog,
>republickog,..
> Imao, bih neka svoja vidjena i predloge na tu temu.
Propozicije određuje Društvo matematičara. U zavisnosti od težine zadatka koji
se da, menja se i bodovanje urađenog zadatka. Ceni se efikasnost, brzina i
dužina algoritma za rešenje problema. Pošto su na ragionalnom takmičenju
takmičari podeljeni u dve grupe (težu i lakšu u zavisnosti od škole), veći
prolaz na republičko takmičenje imaće oni iz teže grupe (cilj takmičenja, je
poslati najbolje na viši stepen). Odnos broja takmičara lakše/teže grupe koji
idu dalje, biće menjan u zavisnosti od potrebe. U korist lakše, ako teža grupa
podbaci na zadacima, i u korist teže, ako lakša grupa jako loše uradi zadatke.
Pozdrav!
razno.601aswanwick,
> Ako je samo delimično kao što je bilo prošle godine na gradskom i
>kao prekjuče u mg, onda će biti grozno. Mada, mene nikakva
>neorganizacija neće zaustaviti O:).
Na žalost, najveći problem pri orgaznizaciji regionlanih takmičenja biće da
takmičari neće moći da koriste računar pri izradi rešenja zadatka, već samo za
njegovu proveru. Vremena su takva da država ni pare neda, tako da se takmičenje
organizuje od strane pojedinaca - volontera. Sponzori pomažu, ali mora se
shvatiti da je teško za regionalna takmičenja obezbediti da svaki takmičar radi
na svom kompjuteru, toliki broj računara, jednostavno, ne možemo naći. Nije
dobro rešenje ni da se donose kompjuteri od kuće. Iskustva i sam manjih
takmičenja (do 20 ljudi), pokazuju haos koji vlada dok se ta oprema priljuči,
nađu bušoni, produživači. Da ne govorimo o izvbijanju osigurača. Takođe nije
dobro rešenje, čak iako bi obezbedili neki broj kompjutera, da jedan deo
takmičara radi na računarima, a drugi deo na papirima, ili da čeka da ovi
završe. Zato će se raditi na papirima.
Za regionalno i savezno takmičenje, biće obezbeđen dovoljan broj komputera,
pošto će biti i manji broj takmičara.
Pozdrav od Ace
razno.602aswanwick,
>>> Najbolja škola osvojiće jedan PC računar.
>
>Jel treba da pričamo koja je ovo škola? :)
Naravno, da ne trebamo. Evo to je ........... .........
Na žalost slova nećete videti da ne bi pravili preveliku reklamu, pošto bi se
naša marketinška služba ljutila. Možete da ostavite poruku posle čitanje ove
emisije, ovaj, poruke :))
Aca!
razno.603paki,
> gde je isisao samo AB. Sve je ostalo radilo!
Šta to 'sve'? 2-3 pokušaja, a samo 1 ne radi! :) Ili više?
razno.604jkratica,
> predmeti i ne idu previše duboko u materiju, da se radi o relativno
> jednostavnim stvarima,
Pa to baš i jeste ono što ne valja. Dakle predmeti treba da budu mnogo
ozbiljniji. E sad ko je kriv što nisu takvi (da li više lenji profesori ili
lenji studenti), to je duga priča. Pogotovo predmeti moraju biti ozbiljniji,
jer posle 3. godine dosta studenata na mašincu (a i drugde) već boluje od
bolesti zvane "apsolvent", odnosno "džomba", pa ne haju nizašta. Dakle, stvari
treba postaviti ozbiljno već na prvoj godini, a posle je već kasno.
> ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti
> podrazumevam i da to ume da primeni.
Takvih je vrlo, vrlo malo. Uglavnom se dešava da dodje čovek na prvu godinu
koji ima dobro znanje iz srednje škole (MG) (nisu svi takvi, ali ima takvih u
nezanemarljivom broju). Posle I godine, ne da nije ništa naučio, nego zna
manje nego pre fakulteta. Posle II godine ne zna čak ni ono što je znao posle
I. I tako do kraja. Prosto mašinac zaglupi ljude, da ih čovek ne može
prepoznati.
> udžbeniku nije najjasnije napisano, nego neko ko stvar poznaje do u
> detalje, ali neume da tome nauči nekog drugog.
Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću sposobnost
prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, ima i manje mogućnosti da ga
prenese.
To je isto, kao kad pri kupovini neke robe imaš mogućnost da biraš da kupiš
ili kvaliteniju robu u lošijem pakovanju (omotu) ili lošiju robu u super
pakovanju (omotu). Ja bih ipak uzeo kvalitetniju robu.
razno.605jkratica,
>> Pa to što pojedinci nemaju nikakvo predznanje, ne znači da
>> treba utrošiti 90% vremena da bi im se objasnilo ono što su
>> učili u srednjoj školi, a njih mrzelo da nauče.
> Važi samo za neke predmete. Recimo matematiku.
> Pošto najveći broj studenata dolazi iz gimnazije, niko od njih nikada
> nije učio otpornost, mehanike su sasvim drugačije od onoga što se radi u
> sr. školi itd. U ovim predmetima ionako mora da se kreće maltene od nule.
Ja i nisam rekao da ne treba krenuti maltene od nule. Ali se ne može
utrošiti 90% vremena da bi se studentima objasnile najprostije stvari, samo
zato što neke od njih mrzi da misle.
razno.606jkratica,
>> Da ako jasno=dosledno+tačno. A tvoje je da shvatiš.
>> Ne ako jasno=to_već_znaš (ili većinu). Kakva je korist ako na
>> fakultetu učiš ono što već znaš ili većinu znaš? NIKAKVA!!!!
> Nisam ni mislio da mi priča ono što već znam. Već da mi ono što neznam
> prikaže na način koji mogu da shvatim.
Još jednom svaki način koji je dosledan i tačan jeste zadovoljavajući. Dobro
uz još minimum sposobnosti govora i pismenosti, bez koga stvarno se ne može.
> žitao sam svojevremeno neku knjižicu
> sa predavanjima jednog od čuvenijih fizičara i ona su pružala veliku
> količinu novih znanja, a pri tome je stvar bila razumljiva čak i nekom ko
> nije student fizike.
Da karikiram to je nešto u stilu "C za dokone penzionere i domaćice"
(izvinjavam se svim penzionerima i domaćicama koji programiraju). Jeste da to
možda pomogne Mici domaćici da napravi program koji sabira dva broja na C-u,
ali svakom ozbiljnijem programeru tako nešto više šteti nego koristi. Može da
eventualno (ali minimalno) koristi samo nekom amateru koji eto nema nikakvu
prethodnu predstavu o tome, pa eto ....
> To je ono što predavač mora da poseduje. Način da
> prenese znanje. Postoji jedna priča da je bolje nekome reći i nešto što
> nije apsolutno dosledno, pa čak ni u potpunosti tačno, ako će na taj način
> shvatiti suštinu problema. Kada jednom dođe do nje onda nije problem
> razbistriti sitnije pojedinosti, koje nisu bile u redu kod prvog prikaza.
Postoji izreka da je bolje ne naučiti ništa nego pogrešno naučiti. Jer
najčešće su najbitnije baš te POJEDINOSTI. Jer ono što tebi liči na sitnicu,
može da bude vrlo krupno, a da toga nisi ni svestan.
>> Pa krivi ste oboje. On što se ne potrudi da to bolje objasni. A
>> i ti što te mrzi da se udubiš u stvar, nego želiš sve na
>> tanjiru.
> Ja mislim da on i treba da mi pruži sve na tanjiru jer to je posao koji
> radi (ne mislim da je zato i odgovarajuće plaćen). Tj. treba da mi objasni
> određenu oblast i uputi me na način kako da nastavim dalje sam.
Jeste jednom (možda i dvaput). Ali šta ako student i shvati, ali u
medjuvremenu ne proradeći tu oblast dovoljno, sve to zaboravi. Pa tako više
puta. Ili ako student prosto ne želi da shvati bilo šta, već samo razmišlja
kako da to što uspešnije eskivira?
> Ne branim ja studente i nas ima sigurno više od 50% koji nismo za
> fakultet, ali mislim da bi onima koji to jesu mnogo više pomoglo da im se
> stvari objasne, nego da ih sami jure i možda dođu do pogrešnih odgovora,
> ili ih čak i ne nađu.
Pa prvo postoje i profesori kojima i nije u interesu da to lepo objasne, jer
tada studenti vide da oni od trivijalnosti napraviše "nauku".
A što se tiče jurenja, mnogi studenti i ne nalaze za shodno da pitaju, ili
pitaju na žalost one od kojih odgovor ne mogu dobiti, ili koji se prosto
šegače sa njima. Svako ko recimo mene pita nešto (osim pitanja gde može naći
... da upiše ocenu, ili kada će da odu komunjare? - na šta odgovor ne znam)
a takvih je jako malo, dobiće jasan i potpun odgovor, u vezi bilo čega iz
matematike ili programiranja.
> U celoj ovoj priči sam i mislio na ljude kojima je stalo da nešto nauče
> a ne na one koji nameravaju da se provuku kroz fakultet. Njima pomoć ionako
> nije potrebna, snalaze se dobro i bez nje. Uostalom oni se na predavanjima
> retko i nalaze, dolaze samo onde gde moraju i cela stvar ih i ne zanima.
Pa i ja sam na njih mislio. Ovi drugi imaju jako velike šanse da uspeju kao
političari ili dileri devizama.
> Onima koji rade treba stvar maksimalno olakšati. Naravno što se tiče
> učenja. Naprotiv i treba povisiti kriterijum na ispitima, da oni koji znaju
> prođu a oni koji nemaju pojma otpadnu.
E baš u vezi toga i polemišemo. Ovo što si rekao je tačno ono za šta se ja
zalažem. Jedino je razlika izmedju nas ta što sam ja tako nešto za šta se
zalažem i lično doživeo, a ti na žalost nisi.
razno.607ilazarevic,
> zadatak). Dakle svaki prosečan đak uz malo učenja (oko sat vremena
> dnevno), može imati 5. A ako je iole natprosečan dovoljno mu je i da
> pažljivo prati nastavu, pa da mu učenje kod kuće nije potrebno, i da ima
> odličnu ocenu.
Ne znam kada si ti bio poslednji put sa moje strane klupe u srednjoj školi,
ali situacija definitivno nije ovakva. Treba biti dovoljno natprosečan (malo
više od iole) pa prikupiti u svoju glavu dovoljno informacija iz jednog
slušanja, pogotovo kada se radi o geografiji i istoriji (predmeti bez ikakve
logike, u kojima se zahteva reprodukcija svih datih informacija savršenom
terminologijom). Naravno, to dosta zavisi i od profesora.
Ako je iko odavde završio IX gimnaziju i Buja mu je predavao geografiju, znaće
na šta mislim. Geografija u tom slučaju nije reprodukcija, već i povezivanje,
zaključivanje, računanje, opšte obrazovanje... Ne može se očekivati od svakog
prosečnog učenika da pamti sve tri godine učenja geografije koje mesto u svetu
je treće po količini padavina.
Da skratim priču o mojoj školi - zaključak je da za dobijanje petica prosečnom
učeniku treba mnogo više od sat dnevno, a ostalim (natprosečnim) treba taj sat
učenja, ili mnooogo sreće (ovoga imam u džakovima ;)
razno.608peca.st,
!-> Šta to 'sve'? 2-3 pokušaja, a samo 1 ne
!-> radi! :) Ili više?
Više. Konkretno, sam sa testirao na 20-tak varijanti, pre nego što su ONI
došli da provere, a kad su ONI ukucali svoja tri testa, radilo je na dva, a
onaj treći je naravno bio ABABABABABABABAB
P e C a
razno.609mbole,
> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću
> sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, ima i
> manje mogućnosti da ga prenese.
Naravno da nivo znanja predavača mora biti visok. Sigurno viši nego što
je onaj koji treba da prenese studentima. Međutim, nivo znanja i mogućnost
njegovog prenošenja uopšte nisu povezani jedan s drugim.
Moja ideja je bila, da čovek koji predaje mora imati mogućnost da
prenese znanje (s tim da naravno prvo mora da ga poseduje). Od čoveka koji
"puca" od znanja, koje ne ume (neće, mrzi ga ??) da prenese, ja kao student
nemam nikakve koristi, dok od onoga koji ga ima u dovoljnoj količini a ume
da ga prenese imam velike.
E pravo pitanje je koja je ta optimalna količina informacija koju treba
preneti studentu. Priznajem da nisam upućen kako se na fakultetu određuje
koje će oblasti biti uključene u neki predmet, i koliko duboko će se ići u
njihovoj razradi. Da li to određuje katedra, ili neka viša instanca, ili
čak sam profesor?
razno.610mbole,
> najčešće su najbitnije baš te POJEDINOSTI. Jer ono što tebi
> liči na sitnicu, može da bude vrlo krupno, a da toga nisi ni
> svestan.
Nisam ni mislio da ja određujem šta je bitno a šta nebitno, već onaj
koji predaje i koji bi to trebalo da zna.
> puta. Ili ako student prosto ne želi da shvati bilo šta, već
> samo razmišlja kako da to što uspešnije eskivira?
Na predavanja dolaze samo studenti kojima je stalo da nešto shvate.
razno.611mbole,
> utrošiti 90% vremena da bi se studentima objasnile najprostije
> stvari, samo zato što neke od njih mrzi da misle.
Za ovo "mrzi da misle" si potpuno u pravu. I koliko poznajem situaciju u
sr. školama takvih će biti sve više. Ipak mislim, da to nije njihova
greška, već prvenstveno osnovne i srednje škole. Počevši od programa pa do
nastavničkog kadra situacija je zaista grozna, i jednostavno tera decu da
stvari uče napamet. Onda to uđe u način rada i jako ga je teško isterati
odatle. Imao sam užasnih problema sa tim dok sam radio u sr. školi.
Par primera.
Nastavnica u OŠ rekla deci da lepo >>prepričaju<< lekciju koju je
predavala iz fizike!!! (o užasa) u domaću svesku. I to joj je ustaljena
praksa.
Pri ispitivanju iz optike uzajamni položaji predmeta, izvora svetlosti i
sočiva su: slika 1, slika 2, ... (strava)
I šta drugo takvo dete kad izađe iz škole zna da radi nego da buba.
razno.612prvul,
ŮViše. Konkretno, sam sa testirao na 20-tak varijanti, pre nego što su ONI
Ůdošli da provere, a kad su ONI ukucali svoja tri testa, radilo je na dva,
Ůa onaj treći je naravno bio ABABABABABABABAB
Ů▄▄
Hehe... pa program prvo treba testirati za obične situacije, da se vidi da
li uopšte radi ili ima očiglednih bugova. Kada se za to proveri, krene se na
ekstremne situacije, kao što je ta sa ABABAB... sličan problem smo mi jednom
zadali u Petnici polaznicima: napisati program koji koristi samo jednu char
varijablu (znači samo jedan znak, ne string) i u nizu slova koja se
ukucavaju na ulazu nalazi prvo pojavljivanje sekvence slova "barbara". I svi
su napisali program, ali samo dva od njih su radila na test-primeru
"barbarbara"... i posle bude "pa radi program, ali samo u normalnim
situacijama"... pa prvo što treba uraditi kod takvih problema je zaključiti
zašto je traženi string "barbara" a ne neki običan kao "abcdef"... ukratko,
program koji radi ispravno za sve moguće ulazne podatke je ispravan program,
a sve ostalo je neispravno.
razno.613aswanwick,
REZULTATI gradskog takmičenja BEOGRADA iz oblasti oblasti programiranja
održanog 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji.
Zadatke je pregledala i utvrdila listu, komisija Društva
matematičara Srbije.
Na republičko takmičenje u Petnici prošli su sledećih 20 takmičara,
koji su osvojili i prigodne nagrade:
I nagrada:
----------
1. Dugandžić Filip Matematička gim. III raz
2. Vukotić Miloš VI Beogradska gim. IV raz
3. Stanisavljević Ivan Matematička gim. IV raz
4. Zolić Amir Matematička gim. IV raz
5. Midić Uroš IX Bgd. gim. IV raz
6. Radusinović Janko Matemat. gim. III raz
7. Mrkonjić Goran IV Bgd. gim. IV raz.
8. Radunović Božidar Matem. gim. IV raz
9. žeperković Vladimir Matem. gim. II raz
10.Radovanović Aleksandar Matem. gim I raz
II nagrada:
-----------
11.Zarić Andrija VI gim IV raz
12.Petrović Vladimir Matem. gim. IV raz
13.Popović Marko Matem. gim. II raz
14.Jevtić Vladimir Matem. gim. II raz
15.Šokorac Stanislav Matem. gim. II raz
16.Jovanović Nemanja Matem. gim. II raz
17.Savić Marko Matem. gim. I raz
18.Lečić Nikola Matem. gim. I raz
19.Nikolić Saša Matem. gim. I raz
20.čunić Saša IV gim IV raz
---------------------------------------------------------------
Na republičko takmičenje nisu prošli, ali su dobili nagrade:
u težoj:
III nagrada:
------------
21.Milić Dragan IV gim. IV raz
i u lakšoj kategoriji:
I nagrada:
----------
1. Milićević Đorđe Matem. gim. I raz
II nagrada:
-----------
2. Peterović Ivan XIV gim. III raz
III nagrada:
------------
3. Bogdanović Bojan X gim. II raz
4. Milošević Pavle Matem. gim. I raz
Da još jedanput spomenemo sponzore koji su pomogli održavanje takmičenja
pripremivši vredne nagrade. To su: IMTEL, CET, Mikro knjiga, Tehnička knjiga,
Institut "Vinča", SANU, Svet kompjutera, PC Art, OLIVETTI.
Puno uspeha u daljem krugu takmičenja svim pobednicima, a posebno
Sezamovcima želi:
za organizacioni odbor
Alexander Swanwick
P.S. Sve komentare šaljite u konferenciju ORKA/razno...
razno.614peca.st,
!-> Da skratim priču o mojoj školi -
!-> zaključak je da za dobijanje petica
!-> prosečnom učeniku treba mnogo više od sat
!-> dnevno, a ostalim (natprosečnim) treba
!-> taj sat učenja, ili mnooogo sreće (ovoga
!-> imam u džakovima ;)
Evo kakvo je stanje kod mene.
Ja sam, po prirodi, VRLO lenja osoba kada je u pitanju knjiga...
Dnevno učim 0 časova. Samo kada sam 100% siguran da će neko sutra da me pita
ja nešto malo učim. Ovo govorim bez sve šale.
To je što se tiče teorije.
Što se tiče vežbanja zadataka iz raznih predmeta, tu sam još gori. Ja ni pred
pismeni ne otvorim knjigu i svesku da bih uradio neki zadatak. Do sada sam samo
jedan put otišao kod Lovre da vežbamo fiziku, jer bih stvarno dobio keca, jer
kod fizičara ne moš proći ko kod drugih. Ostalo, Bože sačuvaj da ja vežbam
nešto.
I, kakav je epilog? Pa, sa takvim "učenjem" na kraju prve godine sam imao
prosek 4.25! Još mi je par profesora nudilo da odgovaram za višu ocenu, pa
bih možda i bio odličan, ali je mene opet mrzelo da učim.
Sada na kraju prvog polugodišta, imao sam prosek 3.7. A zašto? Pa zato što
sam iz glupih predmeta, kao što su istorija i geografija, imao 3. Sve zbog
gore pomenutog načina učenja. Najbolje je bilo to, što mene geografičarka
proziva zadnji čas u I polugodištu, a ja imam sigurnu 4. Ja kažem da nisam
spreman, a ona će:"izađi na tablu." ja opet nisam spreman, ona:"izađi".
ja nisam spreman, (već iznerviran, a celo odeljenje viče:"ajde Peđa, daće ti
keca", a ja osim što sam lenj, volim da se inatim, pa nije više bilo sile koja
bi me isterala na tablu, a možda bih i dobio neku trojčicu...) i sve tako.
Na kraju mi ona da keca i zaključi 3. Pogodilo me ko kad bih čuo da je
Rudar iz Pambukovice izgubio od Veselog radnika iz Baćevca.
Dakle, kad bih učio barem sat vremena dnevno, ko što je neko rekao gore,
verovatno bih lako mogao da budem odličan. Ali, mene mrzi.
A nemam neki posebno veliki IQ. Sasvim uobičajen, ne znam napamet tačno, al
mislim da je 120+.
P e C a
P.S. naravno, zaboravih da kažem, idem u MG. :)
razno.615peca.st,
!-> 1. Dugandžić Filip
!-> Matematička gim. III raz
FICUS čestitam!
P e C a
P.S. Mašala!
!-> 4. Milošević Pavle
!-> Matem. gim. I raz
Bravo paki!
P e C a
razno.616vladak,
> Pa to baš i jeste ono što ne valja. Dakle predmeti treba
> da budu mnogo ozbiljniji. E sad ko je kriv što nisu takvi
> (da li više lenji profesori ili lenji studenti), to je
> duga priča. Pogotovo predmeti moraju biti ozbiljniji,
Da li je dovoljno ozbiljno, recimo 2000 strana ili treba ići
na 3000. Profesori sigurno nisu lenji, treba napisati sve te
silne enciklopedije (uz pokoju tezgicu) tako da nemaju vremena
za studente, a nisu ni studenti jer treba sve to prepisati na
puškice. ;)
>> ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti
>> podrazumevam i da to ume da primeni.
>
> Takvih je vrlo, vrlo malo. Uglavnom se dešava da dodje
> čovek na prvu godinu koji ima dobro znanje iz srednje
> škole (MG) (nisu svi takvi, ali ima takvih u
> nezanemarljivom broju). Posle I godine, ne da nije ništa
> naučio, nego zna manje nego pre fakulteta. Posle II godine
> ne zna čak ni ono što je znao posle
Ali to se kod nas u školi ne uči! Uostalom kakve veze ima znanje
koje se stiče u MG sa znanjem potrebnim mašinskom inženjeru, osim
matematike i to one niže. Kako sam završio građevinski fakultet
upozoravam sjajne matematičare da se na tehnici neće baš usrećiti
ako sve probleme budu želeli da reše matematikom.
> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću
> sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje,
> ima i manje mogućnosti da ga prenese.
Ne znam odakle si ovaj zaključak izvukao, ali je to potpuno netačno.
Pogledaj samo udžbenike po srednjim školama, pisali su ih uglavnom
naučnici, pa onda pitaj one koji iz njih uče koliko im je od toga jasno.
Videćeš da nije presudno znanje naučnika i titule već volja i dar za
prenošenjem znanja. Naravno pod pretpostavkom da onaj koji prenosi znanje
isto stvarno i poseduje.
razno.617jkratica,
>> zadatak). Dakle svaki prosečan đak uz malo učenja (oko sat vremena
>> dnevno), može imati 5. A ako je iole natprosečan dovoljno mu je i da
>> pažljivo prati nastavu, pa da mu učenje kod kuće nije potrebno, i da ima
>> odličnu ocenu.
> Ne znam kada si ti bio poslednji put sa moje strane klupe u srednjoj školi,
1980.-1984.
> ali situacija definitivno nije ovakva.
Pa koliko sam video gradivo iz matematike, fizike, hemije, biologije,
istorije, geografije, programiranja, ne samo da nije obimnije od onog u moje
vreme (dobro programiranje u MG je jedini izuzetak koji samo potvrdjuje
pravilo), već je i poprilično smanjeno (na žalost).
> Treba biti dovoljno natprosečan (malo
> više od iole) pa prikupiti u svoju glavu dovoljno informacija iz jednog
> slušanja,
Pa dobro nisam ni rekao da to može svaki prosečni djak. I treba se na to
navići (najbolje je da se tako krene još u 5. osnovne, kasnije sve ide glatko,
čak i u MG). Osim svog primera, znam još bar 10-tak ljudi koji su praktikovali
isti način učenja.
> pogotovo kada se radi o geografiji i istoriji (predmeti bez ikakve
> logike,
Sa ovim se nikako ne bih složio. Problem nastaje verovatno iz izuzetno loše
napisanih nastavnih planova (pa i udžbenika) i nespremnih predavača. Doduše
čak ni izuzetan predavač nije sposoban da za jedan čas (ili možda 2x45min)
ispredaje celokupnu istoriju recimo starog Egipta (razdoblje od nešto manje od
3000 godina).
> u kojima se zahteva reprodukcija svih datih informacija savršenom
> terminologijom). Naravno, to dosta zavisi i od profesora.
> Ako je iko odavde završio IX gimnaziju i Buja mu je predavao geografiju,
> znaće na šta mislim. Geografija u tom slučaju nije reprodukcija, već i
> povezivanje, zaključivanje, računanje, opšte obrazovanje... Ne može se
> očekivati od svakog prosečnog učenika da pamti sve tri godine učenja
> geografije koje mesto u svetu je treće po količini padavina.
Pa ako baš i traži enormno veliki broj lekcija (recimo te u maju mesecu pita
za ono što je radjeno u septembru), sasvim je dovoljno da se malo podsetiš na
malom odmoru od 5 minuta (moj lični primer). Dobro ajde, možda tebi treba malo
više, pa zato uči na velikom odmoru (imaš ihahaj vremena, 15-20 minuta ti je i
previše).
> Da skratim priču o mojoj školi - zaključak je da za dobijanje petica
> prosečnom učeniku treba mnogo više od sat dnevno, a ostalim (natprosečnim)
> treba taj sat učenja, ili mnooogo sreće (ovoga imam u džakovima ;)
To samo ti misliš! Kada bi malo bolje organizovao svoje vreme u školi i
naterao sebe da zapamtiš sve ono što čuješ, naravno pri maksimalnoj
koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim dovoljno. Naravno
ukoliko si natprosečan, (koliko se meni čini jesi), a ako i eventualno nisi,
sat vremena dnevno ti i neće biti baš previše teško da učiš.
razno.618jkratica,
Nagrađeni učenici na reginoalnom takmičenju iz informatike
održanom 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji,
TEčA KATEGORIJA:
I nagrada:
1.-5. Zolić Amir Matem. gim. IV raz, 100
Stanisavljević Ivan Matem. gim. IV raz, 100 (ivan.s)
Vukotić Miloš VI Bgd. gim. IV raz, 100 (vukota)
Midić Uroš IX Bgd. gim. IV raz, 100
Dugandžić Filip Matem. gim. III raz, 100 (ficus)
6.-9. žeperković Vladimir Matem. gim. II raz, 99
Mrkonjić Goran IV Bgd. gim. IV raz., 99
Radunović Božidar Matem. gim. IV raz, 99 (radunovic)
Radusinović Janko Matem. gim. III raz, 99 (kareem)
10. Radovanović Aleksandar Matem. gim I raz, 97 (alexr)
II nagrada
11.-17.Šokorac Stanislav Matem. gim. II raz, 95 (ssokorac)
Zarić Andrija VI gim IV raz, 95
Petrović Vladimir Matem. gim. IV raz, 95 (vpetrovic)
Popović Marko Matem. gim. II raz, 95
Jevtić Vladimir Matem. gim. II raz, 95
Jovanović Nemanja Matem. gim. II raz, 95
Savić Marko Matem. gim. I raz, 95
---------------------------------------------------------------------------
18. Lečić Nikola Matem. gim. I raz, 94
19.-20.Nikolić Saša Matem. gim. I raz, 90 (snikolic)
čunić Saša IV gim IV raz, 90 (cacxa)
III nagrada:
21. Milić Dragan IV gim. IV raz, 70 (draganm)
LAKŠA KATREGORIJA:
I nagrada:
1. Milićević Đorđe Matem. gim. I raz 93
II nagrada:
2. Peterović Ivan XIV gim. III raz 70
III nagradaĐ,
3. Bogdanović Bojan X gim. II raz 68 (bbogdanovic)
4. Milošević Pavle Matem. gim. I raz 60 (paki)
razno.619jkratica,
Što se tiče plasmana na republičko takmičenje iz programiranja (održava se u
Petnici 3.4.1993.), sigurno se plasiralo 17 takmičara iz teže kategorije, a
moguće je da ode još 3 takmičara (90 - 94 poena) pod određenim uslovima.
Predviđeno je da na republičkom takmičenju takmičari rade na računarima i to
u dve grupe (dva termina). Pošto je obezbedjeno za sada 25 računara,
predvidjen broj takmičara je 50. Tako je Beogradu pripala kvota od 15
takmičara, a pošto 7 takmičara ima isti broj poena (95), mora ih biti 17 (i to
jedva).
Mišljenje cele komisije je da bi bilo dobro da odu svi takmičari u težoj
kategoriji koji imaju preko 90 poena (20-toro), ali mora se nekako naći još
dodatna 3 računara. Dakle ukoliko neko može da obezbedi bar jedan od ta 3
nedostajuća računara u Petnici za subotu 3.4., bilo bi jako dobro. Ukoliko
neko može da to uradi neka se javi meni (jkratica) porukom ili neka potraži
predsednika komisije Zorana Ognjanovića (na tel. 630-170 od 10-14h u
Matematičkom institutu).
Primetio sam da je većina takmičara i na SEZAM-u, pa sam po imenima i
prezimenima (u skinutoj bazi korisnika SEZAM-a), našao username-ove. Pri tome
je moguće da sam pogrešno naveo usename nekog KOJI NIJE BIO TAKMIžAR ALI IMA
ISTO IME I PREZIME, pa se ovim izvinjavam, ukoliko sam negde pogrešio.
Dakle čestitam u ime komisije svim nagradjenim i svim ostalim na postignutom
uspehu, i onim takmičarima koji su se plasirali na republičko takmičenje želim
puno uspeha.
razno.620jkratica,
ZADACI:
LAKŠA KATEGORIJA:
1. Napisati program koji učitava pozitivne cele brojeve M i K (K<=2000) i
koji, ako je to moguće odredjuje minimalni broj N, takav da je M**N - 1
deljivo sa K. Ako takav broj ne postoji štampati odgovarajuću poruku. ( M**N
označava M stepenovano na N-ti stepen).
(40 poena)
2. Neka je dato k (1<k<30) ugnježdenih petlji iste vrste:
for iŠ1Ć := dŠ1Ć to gŠ1Ć do
for iŠ2Ć := dŠ2Ć to gŠ2Ć do
.............
for iŠkĆ := dŠkĆ to gŠkĆ do
obrada(k,i);
Pošto ovaj programski fragment ne može da radi jer unapred nije poznat broj
petlji k, napisati program ili proceduru u kome se zamenjuje gornji programski
fragment tako da se u celobrojnoj promenljivoj k zadaje broj petlji k, u
nizovima d i g zadate su granice (donja i gornja) petlji, a rezultat (k
vrednosti indeksa petlji) se nalazi u nizu i.
(60 poena)
TEčA KATEGORIJA:
1. Isti kao i 2. kod lakše kategorije.
(40 poena)
2. Zadata je matrica dimenzija MxN koja sadrži samo 0 (nule) i 1 (jedinice).
Susedne vrste (kolone) u matrici su vrste (kolone) sa indeksima K i K+1,
1<=K<=M-1 (odnosno za kolone 1<=K<=N-1). Dva elementa matrice su susedna ako
se nalaze u istoj vrsti i susednim kolonama, ili istoj koloni i susednim
vrstama, ili istovremeno i u susednim vrstama i susednim kolonama. Dva
elementa matrice A i B su povezana ako postoji niz elemenata za koji važi:
(1) svaki element niza ima vrednost 1
(2) svaka dva uzastopna elementa u nizu su susedna
(3) prvi i zadnji element u nizu su redom A i B.
Figuru čini skup svih povezanih elemenata čija je vrednost 1 (jedan).
Napisati program koji odredjuje figuru sa najvećim brojem elemenata.
Program treba da štampa indekse elemenata koji čine tu figuru. Ukoliko postoji
više figura sa najvećom površinom, štampati elemente bilo koje od njih.
(60 poena)
Izrada zadataka je trajala 180 minuta, a zatim su unošeni u računar i
testirani.
razno.621jkratica,
Ukoliko nekog zanimaju plasmani takmičara na takmičenjima iz informatike od
prethodnih godina, možete skinuti datoteku PLASMANI.ZIP i naći većinu
plasmana 1989.-1992.
plasmani.ziprazno.622jkratica,
>> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću
>> sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje, ima i
>> manje mogućnosti da ga prenese.
> Međutim, nivo znanja i mogućnost
> njegovog prenošenja uopšte nisu povezani jedan s drugim.
> prenese znanje (s tim da naravno prvo mora da ga poseduje). Od čoveka koji
> "puca" od znanja, koje ne ume (neće, mrzi ga ??) da prenese, ja kao student
> nemam nikakve koristi, dok od onoga koji ga ima u dovoljnoj količini a ume
> da ga prenese imam velike.
Ja sam samo rekao da je NAJBITNIJE da onaj koji predaje ima što je moguće
veće znanje. Samo ukoliko dvojica imaju približno isto znanje, moguće je
vršiti poredjenje koji od njih bolje ume da prenese znanje. I dalje koji od
njih lepše izgleda, koji ima prijatniji glas, ..... Ali najbitnije je koliko
znanje ima. Ostalo je manje bitno.
> preneti studentu. Priznajem da nisam upućen kako se na fakultetu određuje
> koje će oblasti biti uključene u neki predmet, i koliko duboko će se ići u
> njihovoj razradi. Da li to određuje katedra, ili neka viša instanca, ili
> čak sam profesor?
Pa osnove katedra, s tim što je moguće da profesor tu dosta samostalno
odlučuje (skoro potpuno).
razno.623jkratica,
>> puta. Ili ako student prosto ne želi da shvati bilo šta, već
>> samo razmišlja kako da to što uspešnije eskivira?
> Na predavanja dolaze samo studenti kojima je stalo da nešto shvate.
Većinom da, ali ima i onih koji su rešili da se zezaju. A i medju onima koji
bi da shvate, ima jako puno onih, koji bi da shvate, ali ih mrzi da
razmišljaju.
razno.624jkratica,
>> utrošiti 90% vremena da bi se studentima objasnile najprostije
>> stvari, samo zato što neke od njih mrzi da misle.
> Za ovo "mrzi da misle" si potpuno u pravu. I koliko poznajem situaciju u
> sr. školama takvih će biti sve više. Ipak mislim, da to nije njihova
> greška, već prvenstveno osnovne i srednje škole. Počevši od programa pa do
> nastavničkog kadra situacija je zaista grozna, i jednostavno tera decu da
> stvari uče napamet. Onda to uđe u način rada i jako ga je teško isterati
> odatle. Imao sam užasnih problema sa tim dok sam radio u sr. školi.
> I šta drugo takvo dete kad izađe iz škole zna da radi nego da buba.
Ja i nisam rekao da je to prvenstveno njihova greška. Jednostavno to tako
ide i studentima uopšte nije lako da shvate (ako ikad i shvate), kako bi to
trebalo da se radi. A kada shvate (ako uopšte i shvate), već je kasno.
razno.625jkratica,
>> Pa to baš i jeste ono što ne valja. Dakle predmeti treba
>> da budu mnogo ozbiljniji. E sad ko je kriv što nisu takvi
>> (da li više lenji profesori ili lenji studenti), to je
>> duga priča. Pogotovo predmeti moraju biti ozbiljniji,
> Da li je dovoljno ozbiljno, recimo 2000 strana ili treba ići
> na 3000.
Samo neko ko je duboko iskompleksiran, može ozbiljnost predmeta pre svega
ostvarivati brojem strana udžbenika. Predmet je ozbiljan, ako student iz njega
može da nauči što je moguće više. A baš oni koji nemaju mnogo šta ozbiljno da
kažu, ispisuju to na 2000-3000 strana. Dakle ako se dobro napiše nijedan
dvosemestralni predmet sa fondom 4 časa nedeljno, ne treba da predje obim od
500 strana. A često je i to previše.
> Profesori sigurno nisu lenji, treba napisati sve te
> silne enciklopedije (uz pokoju tezgicu) tako da nemaju vremena
> za studente, a nisu ni studenti jer treba sve to prepisati na
> puškice. ;)
Tipično razmišljanje tzv. "STUDENTA-FOTOKOPIR MAŠINE". Eto baš bih želeo da
pitam nekog takvog, zar mu nije jednostavnije da te "puškice"
fotokopira, već ih prepisuje??????
razno.626jkratica,
>>> ali koje treba dobro naučiti. Pod naučiti
>>> podrazumevam i da to ume da primeni.
>>
>> Takvih je vrlo, vrlo malo. Uglavnom se dešava da dodje
>> čovek na prvu godinu koji ima dobro znanje iz srednje
>> škole (MG) (nisu svi takvi, ali ima takvih u
>> nezanemarljivom broju). Posle I godine, ne da nije ništa
>> naučio, nego zna manje nego pre fakulteta. Posle II godine
>> ne zna čak ni ono što je znao posle
> Ali to se kod nas u školi ne uči! Uostalom kakve veze ima znanje
> koje se stiče u MG sa znanjem potrebnim mašinskom inženjeru, osim
> matematike i to one niže.
Pa baš i jeste stvar u tome da bi trebalo da nauče mnogo više, i to iz
svakog predmeta, ali obično ne nauče ništa više od onog što su već znali, ako
i nešto čak i ne zaborave.
> Kako sam završio građevinski fakultet
> upozoravam sjajne matematičare da se na tehnici neće baš usrećiti
> ako sve probleme budu želeli da reše matematikom.
Pa ako pod "problemi" smatraš pravljenje puškica, tu je sigurno mnogo bolja
dobra FOTOKOPIR mašina. Ako pak smatraš ozbiljno učenje i primenu u praksi (ne
mislim na nekog zavrtača šrafova), tu se apsolutno svi problemi rešavaju uz
pomoć zdravog razuma i matematike. Naravno mislim na tehničke i prirodne
nauke.
razno.627jkratica,
>> Pa ne vidim zašto je bolje da ima manje znanje, a veću
>> sposobnost prenošenja. Prosto svako ko ima manje znanje,
>> ima i manje mogućnosti da ga prenese.
> Ne znam odakle si ovaj zaključak izvukao, ali je to potpuno netačno.
Pa da malo karikiram, najbolji prenosioci "znanja", koje ceo narod razume su
bili Hitler, Staljin, JeBe,... Da ne pominjem ove najnovije...
> Pogledaj samo udžbenike po srednjim školama, pisali su ih uglavnom
> naučnici,
Pa ima tu podosta i "naučnika" za ONO i DSZ, marksizam, ..... Takvi su čak
pisali (pišu) i knjige iz "normalnih" predmeta. E zato su i upropastili decu.
A šta pametno da čovek napiše u knjizi, pa da eliminiše zaglupljivanje koje
potiče od takvih?
> pa onda pitaj one koji iz njih uče koliko im je od toga jasno.
> Videćeš da nije presudno znanje naučnika
Pa baš jeste, jer razni "naučnici" za ONO i .... i nemaju znanje već samo
prazne
> i titule
koje su dobili za vernost hromom Dabi ili nekom drugom. Oni samo mogu biti
naučnici u oblasti poltronstva, uvlačenja, laskanja,...
> već volja i dar za prenošenjem znanja.
Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju da ga prenese. E
ako dvoje profesora imaju isto znanje, dalje poredjenje po daru za prenošenje
kao i ostalim osobinama je moguće.
> Naravno pod pretpostavkom da onaj koji prenosi znanje
> isto stvarno i poseduje.
E u tome i jeste stvar. Najgore po studente je ako neko ko ne poseduje
znanje to želi da zamaskira, pa se raznim glupostima iživljava nad studentima.
A sve samo zato da oni to ne bi primetili.
razno.628meric,
Ima li neko OIL IMPERIUM a da stanuje u Beogradu?
razno.629draganm,
*> Na republičko takmičenje nisu prošli, ali su dobili nagrade:
*> u težoj:
*>
*> III nagrada:
*>----------
*> 21.Milić Dragan IV gim. IV
*> raz
Jebiga, zamalo :((((((
razno.630draganm,
*> 21. Milić Dragan IV gim. IV raz,
*> 70 (draganm)
Pa što 30 poena zbog jedne petlje ???????
razno.631mbole,
> Ja sam samo rekao da je NAJBITNIJE da onaj koji predaje ima što
> je moguće veće znanje. Samo ukoliko dvojica imaju približno
> isto znanje, moguće je
Pa upravo oko toga je i cela ova priča. Svaka čast onima koji su
genijalci pa sve kapiraju od prve, bez obzira na to kako im je saopšteno.
Na moju veliku žalost ja ne spadam u te, a čini mi se ni veliki procenat
studenata (one koji su na fak. zbog provlačenja, uopšte ne uzimam u obzir,
i oni su za ovu raspravu nebitni).
Ja misim da je najbitnije da predavač ume da prenese znanje, koje je
studentima neophodno. To što neko zna sve o nekoj temi, koja uopšte nije
predviđena programom fakulteta, meni ne znači ništa. To je njegovo znanje,
lepo je što ga ima, al studentima ne koristi.
Sasvim je drugo pitanje koliko je to što je neophodno studentima, i o
tome imamo veoma slično mišljenje. I ja mislim da je ovo sada malo, i to iz
mnogih oblasti.
razno.632mbole,
> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju da ga
> prenese.
Na osnovu pojedinih poznanstava, i td. za profesore tehn. fakulteta.
izgleda da ovo ne važi. Tu se znanje krije, i to kako. Pričam o stručnim
predmetima. Jer, ako svi budu znali one stvari koje zna on, mažnjavaće mu
tezgice. Normalni su oni, al za sebe.
Šteta što nema više entuzijasta kojima bi pristajala ova tvoja rečenica.
razno.633vstan,
> REZULTATI gradskog takmicenja BEOGRADA iz oblasti oblasti programiranja
> odrzanog 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji................
Dobro zar je moralo u cetri-pet konferencija ?
razno.634milan,
Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara nabilo
između 90 i 100 poena?
Pl poz M
razno.635aswanwick,
Naravno osim FICUS-a i PAKI-ja, pohvale zaslužuju i IVAN.S sa Sezama, kao i naš
dragi autor SUPIja, SSOKORAC koji su takođe prošli na republičko takmičenje.
Mislim da tu ima još Sezamovaca, ali nisam siguran po pseudonima da su to
stvarno oni. U svakom slučaju: svaka čast majstori!
Pozdrav svima od Ace!
razno.636aswanwick,
>> REZULTATI gradskog takmicenja BEOGRADA iz oblasti oblasti programi
>> odrzanog 27.II 1993. u Prvoj beogradskoj gimnaziji................
>
> Dobro zar je moralo u cetri-pet konferencija ?
Da, moralo je. To je jedini način da budemo sigurni da će se poruka pročitati.
Zbog velike količine poruka na Sezamu, ja ne stižem da pratim ni čitave
konferencije, već samo neke teme. Upravo zbog toga je tako urađeno.
Aca
razno.637vladak,
> Samo neko ko je duboko iskompleksiran, može ozbiljnost
> predmeta pre svega ostvarivati brojem strana udžbenika.
> Predmet je ozbiljan, ako student iz njega
Potpuno se slažem, ali se sada postavlja pitanje koliko
pravih udžbenika postoji na našem univerzitetu, a koliko
pretstavlja spomen-ploče sujetnih profesora.
> Tipično razmišljanje tzv. "STUDENTA-FOTOKOPIR MAŠINE". Eto
FOTOKOPIR-PROFESORI rađaju FOTOKOPIR-STUDENTE, a to su oni
profesori koji svoju knjigu prepisuju na tablu. Oni
demonstriraju veeeeeliko znanje, iznose masu podataka uz
nažalost veoma štura i suvoparna objašnjenja. Studenti ih
uglavnom izbegavaju, a problem rešavaju pisanjem "puškica".
> jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih
> prepisuje??????
Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno???
razno.638vladak,
> Pa baš i jeste stvar u tome da bi trebalo da nauče mnogo
> više, i to iz svakog predmeta, ali obično ne nauče ništa
> više od onog što su već znali, ako i nešto čak i ne
> zaborave.
Iz ovoga sledi da treba da im uruče diplomu mašinskog inženjera
odmah posle MG. Zašto gubiti vreme na mašincu. Problem naših
fakulteta i jeste ogromna količina izgubljenog vremena. Zato i
imamo diplomce od 26 godina pa nadalje (mnogo više onih "nadalje").
> mislim na nekog zavrtača šrafova), tu se apsolutno svi
> problemi rešavaju uz pomoć zdravog razuma i matematike.
> Naravno mislim na tehničke i prirodne
Sada se postavlja pitanje da li se zdrav razum stiče isključivo
nagomilavanjem znanja iz matematike ili mu treba posvetiti
posebnu pažnju. Govoriš sa pozicije tipičnog matematičara koji
misli da su svi problemi u tehnici "čisti" kao u matematici.
Nažalost u praksi se često javlja nešto između "zavrtanja šrafova"
i rešavanja matematičkih problema, a tu se mnogi koji dobro rešavaju
zadatke ne snalaze baš najbolje.
razno.639vladak,
> Pa da malo karikiram, najbolji prenosioci "znanja", koje
> ceo narod razume su bili Hitler, Staljin, JeBe,... Da ne
> pominjem ove najnovije...
Političare ne računam u prenosioce znanja već u ljude koji
manipulišu živim bićima. Prenošenje znanja u politici ne daje
rezultate što se i iz ovdašnje situacije može zaključiti.
Zadržimo se na klasičnim oblicima obrazovanja u školi i fakultetu.
> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju
> da ga prenese.
Onda je pola profesora sa mog bivšeg fakulteta nenormalno.
> E ako dvoje profesora imaju isto znanje,
> dalje poredjenje po daru za prenošenje kao i ostalim
> osobinama je moguće.
Vidim da u svim porukama tvrdo zastupaš ovaj stav. Nisi naveo
neke jače dokaze, ali kako ni ja ne mogu da navedem dokaze u
korist svog stava samo ću ga ponoviti uz kraće obrazloženje.
NAJVAčNIJI su talenat, obučenost i volja da bi ono što znaš
preneo nekom drugom. Ono što ne znaš ne možeš ni preneti.
Nećemo govoriti o prenošenju neznanja jer to nije isto.
Ove tri vrednosti su prestale da budu na ceni sa pojavom
komunističkog obrazovanja i na najboljem su putu da izumru.
Za kraj bih voleo da mi objasniš kako se može utvrditi ko od dva
čoveka sa visokim obrazovanjem ima "veće" znanje. Verovatno bi
morali da rade neki test ili nešto slično. Šta ako su to dva čoveka
koja, pretpostavimo, znaju više od svih ostalih? Ko onda da ih testira?
Šta da rade? Da obaraju ruke?
Ne verujem da postoje dva čoveka koji imaju "isto" znanje. Zašto bi
utvrđivali ko zna više kada je dovoljno otići na predavanje nekog
profesora i utvrditi kakav je predavač. Ja na primer mogu da dođem
na tvoje predavanje i već po broju prisutnih studenata da zaključim
kakav si profesor. Studenti imaju nepogrešiv osećaj koja im predavanja
koriste, a koja ne, i tu ne pomažu nikakva ubeđivanja u stilu "to vam
je jako potrebno".
razno.641peca.st,
!-> Pa kakvi su ti to zadaci gde se
!-> dvadesetak takmičara nabilo između 90 i
!-> 100 poena?
Stvarno, zadaci su "bozaični".
Pa teži su bili na školskom!
P e C a
??? vozio sam "stojadina". - 2 boda.
razno.642ficus,
:) Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmicara nabilo
:) izmedu 90 i 100 poena?
Strasno jednostavni imas ih na sezamu ova konf. i ova tema
neznam tacan broj poruke.
Zato je kod nas bilo klanje na skolskom takmicenju. Tu je jako mali broj
nas uradio 2. zadatak mada nije bio mnogo tezi (ako je uopste bio tezi)
od zadatka na gradskom.
razno.643mbole,
> Da, moralo je. To je jedini način da budemo sigurni da će se
> poruka pročitati. Zbog velike količine poruka na Sezamu, ja ne
> stižem da pratim ni čitave konferencije, već samo neke teme.
> Upravo zbog toga je tako urađeno.
Na uvodnom ekranu SEZAM-a je stajao info da se poruka nalazi u orka.
Nemam ništa protiv programera, čakl naprotiv, naročito ovih mlađih, momci
su u svakom slučaju zaslužili da im se ime pomene (i ne samo to). Al brate
što je mnogo mnogo je. Prvo je bila najava od jedno tri ekrana u nekoliko
konferencija. A onda i rezultati, približne dužine u još malo više.
Ako postoji poruka koju je važno pročitati za to postoji info na ulasku
na SEZAM. Znaš ima ljudi koji ne zovu iz BG. Njima tih desetak KB pošta
naplaćuje.
razno.644dcolak,
│ koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim
│ dovoljno. Naravno ukoliko si natprosečan, (koliko se meni
│ čini jesi), a ako i eventualno nisi, sat vremena dnevno ti
│ i neće biti baš previše teško da učiš.
WRROOONGG!
Pri kraju polugođa se nakupi toliko lekcija
da ti treba sat vremena samo da se sve pročitaju
a kamoli još i da naučiš novu lekciju. I tako za
hemiju, biologiju i francuski.
SLEDGE DAMMIR!
razno.645nikolas,
>> jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih
>> prepisuje??????
>
> Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno???
Predlažem, kao rešenje, da profesori ("profesori") objavljuju
svoje knjige u formatu puškica... :)))))))
razno.646nikolas,
>> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju
>> da ga prenese.
>
> Onda je pola profesora sa mog bivšeg fakulteta nenormalno.
Izvinjavam se, ali ovo ne sledi...
(Što ne znači da zaključak nije tačan... :)))), samo je zaključivanje
pogrešno... )
razno.647jkratica,
Dakle pošto se u nekim stvarima slažemo, a u nekim ne, i sve smo lepo
obrazložili, mislim da ne bi trebalo više da "gnjavimo" ostale sezamovce.
Naravno, ako ipak neki od njih žele diskusiju na tu temu, možemo i da
nastavimo, ali po broju ljudi koji se javljaju (uglavnom samo ti i ja) u vezi
ovoga, mislim da je vreme da prekinemo, da ne bi "ugušili" ostale.
razno.648jkratica,
>*> 21. Milić Dragan IV gim. IV raz,
>*> 70 (draganm)
>
> Pa što 30 poena zbog jedne petlje ???????
Pa sad šta ćeš takav je bio kriterijum (kod mene). Svestan sam bio toga, pa
smo na kraju nivelisali broj poena svih takmičara (onih boljih), i uskladili
oduzimanje poena sa greškama. Po jedan poen je oduzet ljudima za sintaksnu
grešku tipa tačka-zarez (;), i slično, a pet poena je oduzeto recimo za
(izostavljanje & u scanf naredbi). Dakle ova tvoja greška je ipak dosta
ozbiljnija. E sad da li su ostali koji su pregledali savesno obavili svoj
posao (kontrolisali da baš 100% odgovara ono na papiru onom na ekranu) to već
ne mogu da tvrdim. Dakle ako je neko od takmičara hteo da bude nepošten, imao
pameti, i priliku da to uradi, mogao je da "falšira".
I zadaci su bili dosta laki, a i nisu bili pogodni za pravljenje rang-liste,
zbog toga što je neko ili uradio kompletan zadatak, ili nije praktično ništa.
Ali ja tu nisam kriv, pošto nijedan zadatak nije bio "moj".
Ako smatraš da si oštećen, žali se predsedniku komisije Zoranu Ognjanoviću,
pa ako on smatra da si u pravu, ja nemam ništa protiv.
Ali ako su zadaci laki, jako je teško napraviti nivelaciju, i skoro svaka
greška takmičara je fatalna, jer postoji jako puno ostalih koji su uradili bez
ikakve greške.
Što se tiče mog kriterijuma ocenjivanja, ja sam nešto stroži od ostalih.
Nije ni čudo što na ovom takmičenju baš i nisam imao mnogo posla. Ja vičem "Ko
je završio, ko je završio...", a niko se ne javlja. Posle minut vidim da se na
tiho pitanje nekoliko drugih članova komisije, javlja njih bar 5-6. Ali doćiće
maca na vratanca, na republičkom skoro da neće imati nikakve šanse da me
izbegnu, pošto je jedan zadatak skoro sigurno moj, a to znači .....
Ne, ne ako mislite da je pretežak, nije, ali nije ni ovoliko lak. Dakle
nikako se neće desiti da 20 ljudi ima od 90-100 poena.
razno.649jkratica,
> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara nabilo
> između 90 i 100 poena?
Pa to se desilo baš zato što nijedan od zadataka nije bio "moj". Kada ostali
iz komisije prihvate neki moj zadatak, nikada se ne može desiti tako nešto.
Doduše ako preteram (a to se na žalost desilo prošle godine na republičkom, pa
sam na republičkom zadao zadatak koji sam trebao da predložim za Olimpijadu. E
sad, nisam baš mislio da je toliko težak. Kada sam shvatio koliko je stvarno
težak, bilo je kasno.), onda se dešava suprotan efekat. Ali ovog puta, zadatak
će biti prave težine (ni prelak, ni pretežak). Niti će biti onog tipa, koji
takmičari očekuju.
razno.650korvin,
>> Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno???
Kolega je položio Fiziku (na PMF-u) tako što je fotokopirao knjigu
umanjeno. Ja sam bio praktičniji i koritio SHARP-ov kompjuter koji sam
pozajmio od kolege sa mašinca kome isti služi za e-puškice.
P.S. Snalaze se deca, šta ćete ? ;)
razno.651aswanwick,
> Na uvodnom ekranu SEZAM-a je stajao info da se poruka nalazi u
>orka. Nemam ništa protiv programera, čakl naprotiv, naročito ovih
>mlađih, momci
Ja sam PRVO poslao poruke u konferencije, a tek zatim kontaktirao sa Dejanom R
i zamolio ga da ubaci to u info. Ja nisam mogao biti siguran da će to uraditi,
tako da mislim da nisam pogrešio. Poruke su ubačene u ORKU (zato što se bavi
tom tematikom), NOVOSTI (zato što je novost) EXTRA/mg, zato što se tiče
matematičke gimnazije, i ceo dan posle takmičenja, nije bio napisan INFO, tako
da sam pretpostavljao da će takmičari iz MG prvo pogledati EXTRA/mg), i u
konferencije CET i IMTEL. zato što su te firme sponozri takmičenja i imaju
pravo da saznaju da je takmičenje uspešno završeno i da su nagrade podeljno).
Zato se najlepše izvinjavam što sam te namučio da oraš da pročitaš pet istih
konferencija. Ali da sam znao da ti pratiš sve konferencije Sezama, onda bih to
verovatno poslao samo u jednu. Naravno, zanemarićemda takmičari treba da sanzju
koja su mesta osvojili. Naravno, to što oni plaćaju pretplatu na Sezam i imaju
na to prava, isto ćemo zanemariti.
P.S Sezam prilikom čitanja poruke omogućuje da se pritisne taster S, sa kojim
se prelazi na čitanje sledeće poruke.
Puno pozdrava od Ace
P.S.S (Inače poruke sam sam salo u NOVOSTI, EXTRA/mg i ORKA/razno, jer mi ih je
upravo DejanR preporučio kao najposećenija mesta)
razno.652vukota,
2. zadatak je bio mnogo laksi :))))))))))
jedino je trebalo malo mucnuti glavom ;))))))))))
razno.653vukota,
Slazem se ja sa tobom , ali nemoj bre na republickom da das zadatak
koji ti ne mozes da resis i ukucas za 2.5h (nadam se da ne kucas brzo :)))
A sto si ti pricao da ce se zadci raditi na racunarima, jel to znaci da
se nece pisati na papiru ???????
razno.654kenza,
(;> Ako smatras da si ostecen, zali se predsedniku komisije Zoranu
(;> Ognjanovicu, pa ako on smatra da si u pravu, ja nemam nista protiv.
Bolje nemoj da se zalis,skinuce ti i ono sto si dobio :).
p.s. Inace,Zoran Ognjanovic najvise mrzi 'nepotrebne' petlje ;)))))))))
razno.655ssokorac,
─┼┤ Stvarno, zadaci su "bozaični".
─┼┤ Pa teži su bili na školskom!
Prvi i nije, ali drugi na školskom je bio dosta teži od ova dva.
─┼┤ ??? vozio sam "stojadina". - 2 boda.
Ja sam navijao za reprezentaciju SFRJ, još -2 :).
razno.656dejanr,
>> P.S.S (Inače poruke sam sam salo u NOVOSTI, EXTRA/mg i ORKA/razno, jer mi
>> ih je upravo DejanR preporučio kao najposećenija mesta)
čiva istina, samo što je između njihovih imena stajalo OR a ne na AND :)
razno.657drmarke,
> vreme (dobro programiranje u MG je jedini izuzetak koji
> samo potvrdjuje pravilo), već je i poprilično smanjeno (na
> žalost).
Nemoj da veličaš samo MG ima i drugih gimnazija koje su
se popravile iz programiranja od našeg vremena. ;)
Pozdrav DrMarke
razno.658drmarke,
> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara
> nabilo između 90 i 100 poena?
Pa nije Jozef Kratica davao zadatke. ;)
razno.659drmarke,
> posebnu pažnju. Govoriš sa pozicije tipičnog matematičara
> koji misli da su svi problemi u tehnici "čisti" kao u
> matematici. Nažalost u praksi se često javlja nešto između
> "zavrtanja šrafova" i rešavanja matematičkih problema, a
> tu se mnogi koji dobro rešavaju zadatke ne snalaze baš
> najbolje.
Možda što sam i ja matematičar, ali mislim da je matematika
nauka koja kao osnovu ima razvoj logičnosti i analitičnosti.
Nisu džabe glavni matematički predmeti nazvani Analiza
I,II,III,IV,.... Ono što matematika razvija zapravo je
lucidnost u rešavanju određenih problema koju tehničari i
pored dobre volje zapravo slabo da imaju. Naravno čast
izuzetcima. Matematičarima je mnogo lakše oni se ne opterećuju
pitanjima tipa "rašta to i čemu" i "kako to napraviti". Oni su
tu da bljunu ideju, daju neku teoretsku osnovu, a tehničari
nek se češu kako to da izvedu. Naravno da ne želim da izazovem
raspravu ko je vredniji, matematičari ili tehničari. Potrebni
su svi ali naravno ne treba mešati poslove jednog i drugog
Pozdrav DrMarke
razno.660drmarke,
> NAJVAčNIJI su talenat, obučenost i volja da bi ono što
> znaš preneo nekom drugom. Ono što ne znaš ne možeš ni
> preneti.
Pre svega potrebno je znanje koje se ima preneti, pa tek potom
sve ovo što si naveo. Potpuno se slažem da ima gomila
profesora koji ono što znaju ne umeju da prenesu. Tu je
najveći problem u različitom predznanju koje slušaoci imaju.
Svi profesori polaze od pretpostavke da slušaoci imaju neko
srednje znanje, pa onaj ko ima osećaj da proceni koliko je to
taj ima i talenta za predavanja. Ako se ovaj prag znaja jako
povisi onda profana niko ne razume, a ako se suviše spusti
onda je svima dosadno. U svakom slučaju Talenat kod profesora
je da se zadržava na suštini, jer kad neko suštinu dobro
objasni, sve okolo se lakše kapira.
Pozdrav DrMarke
razno.661peca.st,
!-> Prvi i nije, ali drugi na školskom je bio
!-> dosta teži od ova dva.
Pa dobro, i mislio sam na drugi, a prvi sa školskog je bio za 10 minuta
gotov...
A ni drugi nije bio tolko težak, samo je trebalo malo provaliti...
Šta ćeš, mene mrzelo da čekam...
P e C a
P.S. žuo sam da se na gradsko moglo otići i ako nisi bio na školskom???
??? vozio sam "stojadina" - 2 boda.
razno.662dejanr,
>> Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće imati nikakve
>> šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak skoro sigurno moj, a to
>> znači .....
Jaoooooj novi Amer Bešlagić :(
PS Za one koji nisu čuli za dotičnog, radi se o jednom od naših (naših u
smislu "bivših naših" ;) najuspešnijih takmičara na matematičkim
Olimpijadama srednjoškolaca. Bio je valjda 3-4-5 godina stariji od
mene, tako da je došao u komisiju za Savezna takmičenja baš negde 1981
kada sam se ja konačno "dokopao" jednog od dotičnih ;). E, tad su
zavalili takve zadatke da bi, kad bih ih našao i kad me ne bi mrzelo
da ih prekucavam, čitav Sezam (uz puno respektovanje činjenice da ovde
imamo dekana Matematičkog fakulteta :) po prilici stvari bio pred njima
nemoćan. To je valjda bilo jedino takmičenje u istoriji kada je druga
nagrada deljena sa recimo 16 poena a treća sa 14 (od 100 mogućih). Ja
sam imao oko 10 pa mi odadoše samo "priznanje na učešću" :( E da, prvu
nagradu je dobila NTomic sa Sezama (doduše, tada se drugačije prezivala)
sa jedno 90 poena.
Ako neko ima neki kontakt sa Amerom, neka ga pozdravi, nadam se da je
na vreme napustio Sarajevo.
razno.663milan,
>> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara
>> nabilo između 90 i 100 poena?
>
> Pa nije Jozef Kratica davao zadatke. ;)
Dobro, dobro de. ;) Već je zakukao što mu ne uvažavaju zadatke.
Među nama rečeno, al' nemoj da mu kažeš, ja sam mislio da on daje
sve zadatke na svim takmičenjima, a da ostali likove u komisijama
naprosto izmišlja. ;) Zato sam mu i prigovorio - čak mi je i onaj
Alexander Swanwick (ili već tako neko saksonsko prezime) delovao
kao neki borhesovski lik, koji Kratica koristi kada zabrlja sa
zadacima, bilo da mu ispadnu suviše laki ili da mu ispadnu suviše
teški. ;)))
Nego, šalu na stranu, ono što je tu ozbiljniji problem, je
preteran uspeh MG. Da se tiče nekog matematičkog takmičenja, onda u
redu, očekivano je da su tamo i najtalentovanija deca i najbolji
profesori pa iuslovi. Međutim programiranje bi moralo da bude
razvijeno u mnogo više škola jer je ipak praktičnija i šira
delatnost od matematike. Profesori računarstva, bar oni koji ste na
SEZAM-u, zabrinite se! ;)
Pl poz M
razno.664jkratica,
>> Samo neko ko je duboko iskompleksiran, može ozbiljnost
>> predmeta pre svega ostvarivati brojem strana udžbenika.
>> Predmet je ozbiljan, ako student iz njega
> Potpuno se slažem, ali se sada postavlja pitanje koliko
> pravih udžbenika postoji na našem univerzitetu, a koliko
> pretstavlja spomen-ploče sujetnih profesora.
Ja i nisam rekao da ih nema, ili ima malo, već samo šta bi trebalo da bude
normalno. E sad što mi nismo "normalna" zemlja, ...
>> jednostavnije da te "puškice" fotokopira, već ih
>> prepisuje??????
> Fotokopirati celu knjigu i to još umanjeno???
Bez komentara.
razno.665jkratica,
>> Pa baš i jeste stvar u tome da bi trebalo da nauče mnogo
>> više, i to iz svakog predmeta, ali obično ne nauče ništa
>> više od onog što su već znali, ako i nešto čak i ne
>> zaborave.
> Iz ovoga sledi da treba da im uruče diplomu mašinskog inženjera
> odmah posle MG. Zašto gubiti vreme na mašincu.
Nisi me razumeo. Upravo suprotno, dakle podići nivo znanja, tako da svakom
srednjoškolac (pa i iz MG) treba da se doooobro pomuči da ga završi. I da pri
tome što više nauči (bez dooobrog učenja, nema ni dobrog znanja). Dakle cilj
ne treba da bude godišnje 400-500 dobrih "zavrtača šrafova", već 5 - 10
budućih svetski poznatih imena, i još 50-tak odličnih inženjera, kojih se ne
bi postidela nijedna zemlja na svetu.
> Problem naših
> fakulteta i jeste ogromna količina izgubljenog vremena. Zato i
> imamo diplomce od 26 godina pa nadalje (mnogo više onih "nadalje").
Ja sam diplomirao sa 22, i to dva smera, na Matematičkom fakultetu. I nikad
nisam kalkulisao i ganjao razne "uslove" i slične gluposti kojima se studenti
obično zamajavaju, umesto da ozbiljno studiraju.
>> mislim na nekog zavrtača šrafova), tu se apsolutno svi
>> problemi rešavaju uz pomoć zdravog razuma i matematike.
>> Naravno mislim na tehničke i prirodne
> Sada se postavlja pitanje da li se zdrav razum stiče isključivo
> nagomilavanjem znanja iz matematike ili mu treba posvetiti
> posebnu pažnju.
Što se tiče zdravog razuma, ne verujem da iko zna tačnu definiciju, a još
manje tačan put kako se stiče i dalje proširuje. Znam samo da učenje (a ne
kako ti posprdno reče "nagomilavanje" - mora da ti je neko stao na žulj)
matematike ne samo da ne šteti zdravom razumu, već najverovatnije i dosta
koristi.
> Govoriš sa pozicije tipičnog matematičara koji
> misli da su svi problemi u tehnici "čisti" kao u matematici.
Svi ostali tzv. "problemi" su obično "zavrtanje šrafova", za šta je dobar i
običan VKV radnik.
> Nažalost u praksi se često javlja nešto između "zavrtanja šrafova"
> i rešavanja matematičkih problema, a tu se mnogi koji dobro rešavaju
> zadatke ne snalaze baš najbolje.
Ja nikad i nisam tvrdio da sam dobar VKV radnik. Niti potcenjujem VKV
radnike (ne bi bilo dobro ni kad bi svi bili naučnici, a niko VKV majstor),
ali to ipak nije nauka.
razno.666jkratica,
>> Pa da malo karikiram, najbolji prenosioci "znanja", koje
>> ceo narod razume su bili Hitler, Staljin, JeBe,... Da ne
>> pominjem ove najnovije...
> Političare ne računam u prenosioce znanja već u ljude koji
> manipulišu živim bićima. Prenošenje znanja u politici ne daje
> rezultate što se i iz ovdašnje situacije može zaključiti.
Pa ja i jesam rekao da karikiram. A političari jesu prenosioci "znanja" (ali
nisu naučnici), ali obično najbanalnijih fraza, gluposti, neistina, ... .
Prenošenje takvog "znanja" i te kako daje rezultate (naš žalostan primer).
Dakle kao što ti reče manipulišu ljudima.
>> Pa naravno da svako normalan koji ima znanje ima i volju
>> da ga prenese.
> Onda je pola profesora sa mog bivšeg fakulteta nenormalno.
Pa izvodjenje nije baš ispravno. Što ne znači da zaključak i nije tačan.
Uostalom ko je u ovoj zemlji uopšte normalan????
razno.667jkratica,
>> E ako dvoje profesora imaju isto znanje,
>> dalje poredjenje po daru za prenošenje kao i ostalim
>> osobinama je moguće.
> NAJVAčNIJI su talenat, obučenost i volja da bi ono što znaš
> preneo nekom drugom.
Talenat jeste možda bitan (jer bez imalo talenta, ma koliko učio niko ne
može da bude naučnik), ali ne i presudno. Dakle to je samo preduslov. Uostalom
koliko ima "propalih" talenata? Izuzetno mnogo.
Što se tiče obučenosti, to je potpuno ludo. Pa nije nauka WORPERFECT ili
WINWORD, pa da ljudima na lep način preneseš sve komande, a onda oni štancuju
vrhunske naučne rezultate, po 3-4 dnevno!!!! Dakle upravo je predmet nauke da
otkriva novo i nepoznato, i da ga objasni, a ne da na osnovu poznatih stvari
kombinovanjem dobija opet poznate stvari.
Dakle umesto "obučenosti" mislim da je najvažnije znanje i sposobnost
savladjivanja novog znanja, a ako je sve to ispunjeno kao preduslov,
najvažnija je genijalnost da se otkrije nešto novo. Jer fakultet ima manje
prosvetnu ulogu, a više naučno-istraživačku. Dakle fakultet ipak nisu ni
jaslice ni vrtić, ni osnovna ni srednja škola, već bi trebalo da bude
eminentna naučno-istraživačka ustanova, koja izmedju ostalog, služi i za
osposobljavanje budućih naučnika. E sad što u dosta slučajeva nije
tako, to nije moja krivica. Mislim da su za to ipak najveći krivci komunci, i
da su oni zbog svojih interesa toliko ponizili Univerzitet, da će trebati
godine i godine da se oporavi. Doduše nije ni na svim fakultetima isto (nisu
ni svi fakulteti bili komunjarama zanimljivi).
Poslednje je u redu, i već sam rekao da svako normalan ima želju
da prenese svoje znanje nekom drugom.
> Ono što ne znaš ne možeš ni preneti.
Upravo tako.
razno.668jkratica,
> Ove tri vrednosti su prestale da budu na ceni sa pojavom
> komunističkog obrazovanja i na najboljem su putu da izumru.
Pa već sam rekao čijom zaslugom smo došli na ovo što je sada. A i da nisam
potpuno je jasno.
> Za kraj bih voleo da mi objasniš kako se može utvrditi ko od dva
> čoveka sa visokim obrazovanjem ima "veće" znanje. Verovatno bi
> morali da rade neki test ili nešto slično. Šta ako su to dva čoveka
> koja, pretpostavimo, znaju više od svih ostalih? Ko onda da ih testira?
> Šta da rade? Da obaraju ruke?
Pa tačan način ne postoji, ali ako neko ima radove objavljivane po svim
eminentnim naučnim biltenima u svetu, i citiran je u svakoj iole značajnoj
knjizi, a drugi ne, potpuno je jasno ko je bolji. Doduše od kako je prekinuta
(pogoršana) naučna saradnja sa svetom, nije baš jednostavno objaviti nešto čak
iako je svetski vredno, pa to relativirizira i moju tvrdnju.
razno.669jkratica,
> Ne verujem da postoje dva čoveka koji imaju "isto" znanje. Zašto bi
> utvrđivali ko zna više kada je dovoljno otići na predavanje nekog
> profesora i utvrditi kakav je predavač.
Naravno
> Ja na primer mogu da dođem
> na tvoje predavanje
Pa mi kaži kako držim vežbe. Ili još bolje pitaj me nešto, što ti nije
jasno, (o bilo čemu u vezi matematike, pa i ne samo nje, a ne samo ono što
trenutno radim) pa vidi da li ćeš dobiti jasan i precizan odgovor. Još mi se
nije desilo od kako radim na Mašincu, da me je neki student nešto pitao, a mu
ja nisam precizno i jasno odgovorio.
Doduše slagao sam te. Jednom me je neki student pitao: "A kada će Sloba da
sidje sa vlasti??". Tu naravno nisam znao odgovor (a verovatno i niko drugi ne
zna odgovor osim možda SM).
> i već po broju prisutnih studenata da zaključim
> kakav si profesor. Studenti imaju nepogrešiv osećaj koja im predavanja
> koriste, a koja ne, i tu ne pomažu nikakva ubeđivanja u stilu "to vam
> je jako potrebno".
Pa kada bi išao tom logikom mogao bi zaključiti da je Sociologija (i na
Matematičkom i na Mašinskom fakultetu) najpopularniji predmet!!!????? I da su
predavanja najbolja!!???? A studenti dolaze samo zato što su obavezni da
prisustvuju. A na nekim drugim nisu.
razno.670jkratica,
> !-> Pa kakvi su ti to zadaci gde se
> !-> dvadesetak takmičara nabilo između 90 i
> !-> 100 poena?
>
> Stvarno, zadaci su "bozaični".
> Pa teži su bili na školskom!
Pa rekoh već zašto su bili toliko laki.
razno.671jkratica,
>│ koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim
>│ dovoljno. Naravno ukoliko si natprosečan, (koliko se meni
>│ čini jesi), a ako i eventualno nisi, sat vremena dnevno ti
>│ i neće biti baš previše teško da učiš.
> WRROOONGG!
> Pri kraju polugođa se nakupi toliko lekcija
> da ti treba sat vremena samo da se sve pročitaju
> a kamoli još i da naučiš novu lekciju. I tako za
> hemiju, biologiju i francuski.
Pa ako si dobro pratio (ali to znači baš dobro, bez zezanja, zevanja,...),
jedno čitanje ti je sasvim dovoljno. žak i previše. Rekao sam već da je jednom
natprosečnom učeniku sasvim dovoljan i mali odmor od 5 minuta, da preleti po
svim lekcijama, i nauči neke sitnice koje je eventualno zaboravio.
razno.672pedjak,
> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara nabilo
> između 90 i 100 poena?
Laki :)
razno.673nikolas,
>>> Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće
>>> imati nikakve šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak
>>> skoro sigurno moj, a to znači .....
>
> Jaoooooj novi Amer Bešlagić :(
Da te utešim: pošto poznajem Jozefa K. iz svojih mitoloških dana
bavljenja matematikom, nije on taj tip... ;) Tada je, doduše, bio
s druge strane barikade. ;))))
Uzgred, slična "klatno" dešavanja su prilično česta. Koliko se sećam,
beše jednom ('82, '83?) njih valjda jedno 20-ak sa po 100 poena na
republičkom takmičenju; na saveznom niko nije imao preko 40...
Vremena se menjaju (?)... ;)))
razno.674milan,
> Ako neko ima neki kontakt sa Amerom, neka ga pozdravi, nadam se da je
> na vreme napustio Sarajevo.
Odavno je u Americi.
Pl poz M
P.S. Nego, kako je ona dama (nezavisno od toga što je dama, da
prekratim muke feministkinjama) imala 90 a prvi sledeći 16, a?
razno.675isekulovic,
>>> pogotovo kada se radi o geografiji i istoriji (predmeti bez ikakve
>>> logike,
>> Sa ovim se nikako ne bih složio. Problem nastaje verovatno iz izuzetno
Ja ne mogu pronaći nikakvu logiku u broju ovaca u Australiji ili
godišnjoj proizvodnji kukuruza u Rumuniji ili ukupnoj dužini pruga u
Jugoslaviji pre IIsv rata
>> Pa ako baš i traži enormno veliki broj lekcija (recimo te u maju
>> mesecu pita za ono što je radjeno u septembru), sasvim je dovoljno da
Nije problem ako se traži osnovno i bitno iz lekcije ali ako su
potrebnoi neki nebitni (kao gore navedeni) podaci onda je druga stvar.
>> se malo podsetiš na malom odmoru od 5 minuta (moj lični primer). Dobro
>> ajde, možda tebi treba malo više, pa zato uči na velikom odmoru (imaš
>> ihahaj vremena, 15-20 minuta ti je i previše).
Šta jel treba od 8 do 14h neprekidno da uči?!??!?!?
>> To samo ti misliš! Kada bi malo bolje organizovao svoje vreme u školi
>> i naterao sebe da zapamtiš sve ono što čuješ, naravno pri maksimalnoj
>> koncentraciji na tu temu, mislim da bi ti bilo to sasvim dovoljno.
Kako održati maksimalnu koncetraciju 6 sati i to na veliki broj
različitih tema od kojih te pola ne interesuju?!?!?
razno.676isekulovic,
>> Zato sto gradski prevoz nije besplatan! Da je besplatan onda bi se svi
Slažem se da nije besplatan, ali ako ga platim želim da ga
koristim a ne da im platim kartu a da posle idem peške jer se
gospodi štrajkuje.
>> vozili dzabe. Dakle, da bi usao u gradski autobus ti moras da imas
>> kartu! Sad ces ti reci: "Ali nas gradski prevoz je zivo s**nje, voze
Ne moraš da imaš kartu da bi ušao u autobus, provereno ;)
>> "uslovi" ne odgovaraju niko te ne sili da "ugovor" potpises, tj.
>> postuje (cak ni Ustav, ma kakav on bio!), ne znaci da ti kao
>> odgovoran, posten i mentalno zdrav gradjanin ovog drustva treba svim
>> tim primitivcima da se pridruzis. Slazem se da, nazalost, prosecan
Ne treba ni primitivcima da plaćam da me maltretiraju. Ako ne mogu
na neki drugi našin da se pobunim protiv njih mogu bar ovako.
>> PS. Da li si probao da se svercujes u TAXI-ju ;))))
Nisam :), ali mu ne bi platio kad bi usput pokupio još jedno 5-6 putnika
i izbacio na pola Brankovog mosta.
Ivan
ps sorry što kasnim jedno 10 dana ali imao sam litl eksident (jer se nisam
vozio gsb-om:) pa se nisam javljao.
razno.677dcolak,
│ Pa ako si dobro pratio (ali to znači baš dobro, bez
│ zezanja, zevanja,...), jedno čitanje ti je sasvim
│ dovoljno. žak i previše. Rekao sam već da je jednom
│ natprosečnom učeniku sasvim dovoljan i mali odmor od 5
│ minuta, da preleti po svim lekcijama, i nauči neke sitnice
│ koje je eventualno zaboravio.
Pozivam te da dođeš kod mene u IX gim. IV/1 na
jedan čas programiranja ili numeričke. Da ne
pominjem hemiju.
Samo posle toga ćeš moći da izvedeš pravilan
zaklučak.
Da ne pominjem biologiju, jer ne koristimo
knjigu, već nam profesorka diktira, pa probaj
da učiš i pišeš što ti diktiraju.
A i fizika je dobra. Prof toliko dobro objasni
da se sve puši. Naravno, neko od učenika pita
da mu se objasni. Posle toga smo svi mi još
više zbunjeni.
P.S.
Ako želiš poslaću jednu lekciju iz biologije
pa je pročitaj DVA puta, baš me zanima da li
ćeš je znati posle toga. ;)
SLEDGE DAMMIR!
razno.678draganm,
*> će biti prave težine (ni prelak, ni pretežak). Niti će biti
*> onog tipa, koji takmičari očekuju.
Nadam se (iako ne idem na republicko takmicenje) posto su ovi zadatci
sa takmicenja opisani i reseni u dosta knjiga (recimo programski jezik C kroz
primere) naravno tu je 2. zadatak resen rekurzijom, ja sam pokusao da budem
malo originalniji, ali sam zaboravio jednu petlju :((((((
razno.679vpetrovic,
>>
>> P.S. žuo sam da se na gradsko moglo otići i ako nisi bio na školskom???
>>
Da, ako si bio prošle godine na republičkom.
razno.680spantic,
> Nego, šalu na stranu, ono što je tu ozbiljniji problem, je
> preteran uspeh MG. Da se tiče nekog matematičkog
> takmičenja, onda u
žuj, preteran! Pa u prvih 20 ima čak tri takmičara koji nisu iz MG :)
razno.681ficus,
:) vukota, 02.03.Uto 21:02, 94 chr
:) Odgovor na 14.642, ficus, 02.03.Uto 01:26
:) ---------------------------------------------------------
:) 2. zadatak je bio mnogo laksi :))))))))))
Rekoh za skolsko. Inace jeste i tu bio lak 2. ali je puno njih koji ga nisu
uradili.
Inace nase skolsko je bilo teze od ovog.
razno.682ficus,
:) Doduse ako preteram (a to se na zalost desilo prosle godine na republickom,
:) pa sam na republickom zadao zadatak koji sam trebao da predlozim za
:) Olimpijadu. E sad, nisam bas mislio da je toliko tezak. Kada sam shvatio
:) koliko je stvarno tezak, bilo je kasno.), onda se desava suprotan efekat.
:) Ali ovog puta, zadatak
I ja se nadam da ovog puta.... :)))))
Uzgred cuo sam zadatak i imam neku ideju voleo bi da dobijem test primere sa
takmicenja ako je moguce.
razno.683dejanr,
>> P.S. Nego, kako je ona dama (nezavisno od toga što je dama, da
>> prekratim muke feministkinjama) imala 90 a prvi sledeći 16, a?
Ne znam, moraćeš nju da pitaš :) Inače, bila je jedno 3-4 puta
na Olimpijadi - jako je malo ljudi (ali ih ima!) koji su izuzetno
nadareni za rešavanje zadataka na takmičenjima. Ja, na žalost, nisam
nikada spadao u takve tako da mi je učešće na saveznim iz matematike
i fizike bilo krajnji domet :(
Nego, dobih danas 3 privatne poruke sa molbom da ipak negde nađem
te čuvene zadatke. Pošto ne znam dal' ću uspeti, evo jednog jedinog
koga se (nepotpuno) sećam. Valjda je to najlakši pošto sam ga uradio
do "pola" (verovatno je bila "manja polovina" ;) i tu zaradio onih
10 poena.
Elem, dat je trougao i prava koja ga seče (valjda u 2 tačke, nije u
jednoj a ne znam kako bi u tri). Tim sečenjem se dobije jedan manji
trougao i neki ostatak budi-Bog-s-nama oblika (romboid?). Zna se da
je obim trougla jednak obimu romboida, a takođe je i površina trougla
jednaka površini romboida. Treba dokazati da prava prolazi kroz... e
sad, ne sećam se baš sigurno koju od značajnih tačaka trougla, il'
bi ortocentar, il' težište, il' neki od centara upisanih/opisanih
krugova. Ovako napamet, prisećam se da je površina trougla jednaka nešto
kao obim puta poluprečnik upisanog kruga pa sve to puta dva ili
podeljeno sa dva, dakle obzirom da se tu pojavljuju i obim i površina
i upisani krug, mož' biti da treba dokazati da prava prolazi kroz
centar upisanog kruga.
Ja sam, koliko se sećam, uspeo da sračunam gde ta prava seče stranice
trougla (dobije se kvadratna jednačina, dakle ima dva rešenja) ali
nisam uspeo da tu "umuvam" dotični centar ili šta je već bilo.
razno.684jkratica,
> Slazem se ja sa tobom , ali nemoj bre na republickom da das zadatak
> koji ti ne mozes da resis i ukucas za 2.5h (nadam se da ne kucas brzo :)))
Ako bude moj zadatak na koji mislim (a najverovatnije hoće), meni je trebalo
oko 65-70 minuta da ga otkucam i debagiram. Pošto baš nisam neki svetski
rekorder u brzom kucanju, odnosno bolje reći suprotno, mislim da je zadatak
što se tiče toga OK. E sad da li će i koliko takmičara da se seti ideje, to
ćemo da vidimo? Ja mislim da će se setiti bar 10-15 takmičara, a da će ga
kompletno uraditi jedno 5-6. Pa videćemo da li je moja prognoza dobra.
> A sto si ti pricao da ce se zadci raditi na racunarima, jel to znaci da
> se nece pisati na papiru ???????
Odgovor je DA. Radi se isključivo na računaru i to najverovatnije 3, a možda
4 sata.
razno.685jkratica,
>>> Ali doćiće maca na vratanca, na republičkom skoro da neće imati nikakve
>>> šanse da me izbegnu, pošto je jedan zadatak skoro sigurno moj, a to
>>> znači .....
> Jaoooooj novi Amer Bešlagić :(
Pa ove godine biću umereniji, prošle godine sam preterao :(
> zavalili takve zadatke da bi, kad bih ih našao i kad me ne bi mrzelo
> da ih prekucavam, čitav Sezam (uz puno respektovanje činjenice da ovde
> imamo dekana Matematičkog fakulteta :) po prilici stvari bio pred njima
> nemoćan. To je valjda bilo jedino takmičenje u istoriji kada je druga
Pa nisam baš toliko siguran. Ima na SEZAM-u baš dobrih matematičara.
> sam imao oko 10 pa mi odadoše samo "priznanje na učešću" :( E da, prvu
> nagradu je dobila NTomic sa Sezama (doduše, tada se drugačije prezivala)
> sa jedno 90 poena.
Gospođi Tomić (devojačko Ležajić) svaka čast (mada sam je znao samo iz
vidjenja, jer je bila jedno 3 generacije ispred mene).
razno.686jkratica,
>> vreme (dobro programiranje u MG je jedini izuzetak koji
>> samo potvrdjuje pravilo), već je i poprilično smanjeno (na
>> žalost).
> Nemoj da veličaš samo MG ima i drugih gimnazija koje su
> se popravile iz programiranja od našeg vremena. ;)
> Pozdrav DrMarke
Pa smisao i nije bilo veličanje, već ozbiljna kritika (blago rečeno) onog
kretena (a zna se ko je to zamesio), koji je rešio da bukvalno ukine nastavu
programiranja iz srednjih škola. Ono malo što se drži u prvom razredu, je
bukvalno zanemarljivo. Jedini je izuzetak MG (valjda je Slobi bila tada
izuzetno nezanimljiva, pa je MG ostavio na miru, a ne Miru na MG).
razno.687jkratica,
>>> Pa kakvi su ti to zadaci gde se dvadesetak takmičara
>>> nabilo između 90 i 100 poena?
>>
>> Pa nije Jozef Kratica davao zadatke. ;)
> Dobro, dobro de. ;) Već je zakukao što mu ne uvažavaju zadatke.
Ma ne kukam ja zbog zadataka, već mi je pomalo krivo što zadaci nisu bili
dobri za precizno rangiranje takmičara.
> Među nama rečeno, al' nemoj da mu kažeš, ja sam mislio da on daje
> sve zadatke na svim takmičenjima, a da ostali likove u komisijama
> naprosto izmišlja. ;)
Pa ne baš, ali kako se stvari kreću u ovoj vukojebini, od koje je svako, pa
i Bog digao svoje ruke .....
> Zato sam mu i prigovorio - čak mi je i onaj
> Alexander Swanwick (ili već tako neko saksonsko prezime) delovao
Ma nemam ja ništa protiv poredjenja, ali samo pazi pred kim pričaš. Ako te
čuju (ne daj bože) Raša Protić ili Urošević, može mi se svašta desiti kad ih
sretnem (doduše ne zbog sebe) :))))))
> kao neki borhesovski lik, koji Kratica koristi kada zabrlja sa
> zadacima, bilo da mu ispadnu suviše laki ili da mu ispadnu suviše
> teški. ;)))
Pa suviše laki nisu nikad ispali, pre bih rekao ono drugo....
> Nego, šalu na stranu, ono što je tu ozbiljniji problem, je
> preteran uspeh MG.
Pa ako pogledamo planove i programe, djake pa i profesore, nije baš ni čudo.
Samo molim prijatelja Dragana Markovića, da se opet ne uvredi, jer on jeste
dobar (bolje reći odličan), ali u proseku sam na žalost u pravu ....
> Da se tiče nekog matematičkog takmičenja, onda u
> redu, očekivano je da su tamo i najtalentovanija deca i najbolji
> profesori pa i uslovi.
Pa ja baš i ne vidim neku razliku.
> Međutim programiranje bi moralo da bude
> razvijeno u mnogo više škola jer je ipak praktičnija i šira
> delatnost od matematike. Profesori računarstva, bar oni koji ste na
> SEZAM-u, zabrinite se! ;)
Sasvim sigurno, naročito od kada se sprovodi ova tzv. "nova reforma
školstva", a ima tome već 3 godine.
razno.688jkratica,
Obaveštenje za sve koje interesuju takmičenja iz informatike:
Ovogodišnja Olimpijada iz informatike će se održati u Argentini, od 13. -
27. oktobra 1993. godine u gradu Mendoza.
Pokušaćemo da ih zamolimo da nam dozvole da učestvujemo, ali nisam baš
siguran u konačan ishod. Baš trenutno sastavljamo takvo pismo. Poslaćemo im
(Argentincima) ga faksom, ali imamo i njihovu EMAIL adresu, pa bi mogli i
tako. Medjutim postoji problem sa slanjem EMAIL, a još mnogo veći kako da
primimo njihov odgovor. Dakle ako neko ima iskustva u tome (slanju poruka
preko BITNET-a, a prevashodno prijemu njihovog odgovora) bilo bi poželjno da
mi ostavi poruku sa što detaljnijim obaveštenjem.
Sledeće Olimpijade iz informatike održaće se 1994. Švedska, 1995. Holandija.
razno.689jkratica,
Najgore u vezi Olimpijade je to što obično vlada zemlje domaćina i pošalje
(ranijih godina, pre ove frke) poziv našoj vladi (kojoj vladi???, zar mi to
uopšte imamo????), ali ovi naši #$#!% to obično bace u smeće kao nevažno, i
uopšte ne pitaju nikog kompetentnog u vezi toga.
Doduše što se tiče prošle godine, to skoro sigurno nije bio slučaj, ali samo
zato što Nemci poziv nisu uopšte ni poslali, pa naši #$#!% nisu ni imali šta
da bacaju u smeće.
Jeste loše kada živiš u nekoj gg državi, ali je još gore kada živiš u državi
koja uopšte nije ni medjunarodno priznata. Prosto ponekad pomislim da li mi
uopšte postojimo????
razno.690jkratica,
žak i ako nas Argentinci (daj Bože) pozovu, nisam siguran kako će se naći
pare da ekipa uopšte otputuje čak u Argentinu. I to prvo do Buenos Airesa, a
zatim još 980km zapadnije u Mendozu. Dakle jedno presedanje tamo i još toliko
nazad. Doduše troškove boravka tamo snosi organizator, ali je to vrlo mala
uteha, jer troškove puta snosi svaka zemlja za sebe.
A i nisam siguran kakva je tamo klima. Jeste da (koliko sam video iz PC
GLOBE-a) bi trebalo da je temperatura krajem oktobra (tamo je to proleće)
negde od 10 do 22 stepena C. Ali to baš nije potpuno sigurno jer sam video
podatke za Buenos Aires, a to je 980km dalje. A i u neposrednoj blizini
Mendoze se nalaze ogromne planinčine, tako da je najviši vrh u Americi
Akonkagva (nešto preko 7000m) nešto manje od 200km udaljen od Mendoze. Doduše
ne verujem da je baš tako loše, čim ima preko 600 hiljada stanovnika (valjda
nisu ludi da stanuju u nekoj vuko******), ali oni su možda navikli na to, a
takmičari ipak nisu.
Da ne pričam kakve sve formalnosti čekaju, čak i ako sve ovo prodju.
Naravno sve to ukoliko ovde situacija ostane ovakva kakva jeste. A šta ako
se na žalost ovde situacija drastično pogorša (kao što vidimo po svim realnim
pokazateljima, sledi nam samo pogoršanje) ???
razno.691jkratica,
Dakle ako neko ima pametan konkretan predlog u vezi toga šta da radimo, pa
da Argentinci pozovu našu ekipu na Olimpijadu iz inforatike, neka kaže. Još
bolje, ako neko ima mogućnosti pa da uradi nešto konkretno na tom planu. Sve
sugestije su dobrodošle.
Naravno džabe je sve, ako i pozovu našu ekipu, a nema para za putovanje. Jer
škole čiji su učenici, sigurno neće skupiti toliko para, jer kada bi i imali
tolike pare sigurno bi već kupili još 2-3 nova računara. A one nemaju ni za
plate od 50-tak DEM. Dakle u tom slučaju morali bi da se nadju sponzori sa
duboookim džepom, voljni da sponzorišu put. A takvih nisam siguran da baš ima.
Odnosno i ako ih ima, nisam siguran da su voljni da budu sponzori takmičenja
iz informatike. :((((