filozofija.1smilja,
Gospodo Sezamovci, poslednjih dana
čitajući vaše poruke stekla sam jedan
utisak. Mi više ne znamo za kulturu dokolice
kada su mišljenje, pisanje, slikanje bili
žestina i zadovoljstvo.. Ovo naše vreme
kao da je mrtvo. Ono što je nekad bilo
irealno sad je stvarnost.
'' Filozofija je uvek bila oporicanje
principa realnosti.''-Bodrijar
Sad su nam posao uzeli drugi opsenari(:
Smilja(:
filozofija.2rdejan,
>> Mi više ne znamo za kulturu dokolice kada su mišljenje,
>> pisanje, slikanje bili žestina i zadovoljstvo.. Ovo naše vreme
>> kao da je mrtvo. Ono što je nekad bilo irealno sad je
>> stvarnost.
Svođenje realnog na opšte se, u najmanju ruku, može
okarakterisati kao nesmotreno, bar što se tiče kulture.
Ima li išta nepreciznije od tvrdnje da je promena kulturne
doktrine u bilo kod obliku irealna, čak i kada to jeste u
svetlu društvenih normi vrednosti?
Velika je semantićka dilema ovih (citiranih) redova u reči
"realno." Ima li išta realnije od stvarnosti, koju proklamuješ
kao irealnu i, napokon, može li išta što jeste biti irealno?
Drugo je pitanje lične kulturne matrice i onoga što iz nje
proizilazi. Iz tog ugla, biću u prvim redovima onih koji će
stajati iza ovih tvrdnji. "Naše" vreme jeste mrtvo, a produkt
jeftinih materijalnih težnji, skromnih moralnih vrednosti i
iskvarenog kvaliteta bića kreira jedan novi svet kojem ja ne
pripadam. Ne treba ga tako oštro klasifikovati; ako je vredno,
proširiće vidike kulture, ako ne - urušiće se tiho.
Pozdrav, Dejan
filozofija.4smilja,
> Velika je semantićka dilema ovih (citiranih) redova u reči
> "realno." Ima li išta realnije od stvarnosti, koju proklamuješ
> kao irealnu i, napokon, može li išta što jeste biti irealno?
--------------------------------------------------------------
Treba istovremeno biti krajnje životan i krajnje irealan.
---------------------------------------------------------------
Smilja
filozofija.5dr.grba,
>> Treba istovremeno biti krajnje životan i krajnje irealan.
"Izrazito debeo i upadljivo suv... kontoverzna ličnost..."
("je li to onaj što ćuti u bioskopu?")
(CopyLeft (L) Radovan III)
Šalu na stranu: bilo bi lepo da mogu da živim po nazorima koje
sam imao kao srednjoškolac, ali nekako ne ide...
filozofija.6smilja,
Infantilnost vodi pravo u raj :)
> Šalu na stranu: bilo bi lepo da mogu da živim po nazorima koje
> sam imao kao srednjoškolac, ali nekako ne ide...
Nažalost mi smo osudjeni da odrastemo, to je objektivan san.
To je model, prirodnog zakona, radikalne objektivnosti. Odrastanje
je sve duža spirala koja nas udaljava od fizičkih i intelektualnih
zadovoljstava detinjstva i mladosti. Za mene je zrelo doba - doba
teskobe. A to je moja subjektivna teorija, koju ne mogu da komentarišem.
> "Izrazito debeo i upadljivo suv... kontoverzna ličnost..."
Ko je autentičan?
Kao što veliš: kad pomislim na neplaćene račune, nezadovoljne
šefove, junsku platu i štrajk GSB-a onda čitam: TOLKINA !
Smilja
filozofija.7dr.grba,
>> Kao što veliš: kad pomislim na neplaćene račune, nezadovoljne
>> šefove, junsku platu i štrajk GSB-a onda čitam: TOLKINA !
Eh, najgora stavka među neodrađenim planovima za ovu godinu je šesto
čitanje "Gospodara Prstenova"... Ali, ako, makar sam preradio jednu
kvazidramaturgiju "Hobita" za jednu dečju pozorišnu grupu...
filozofija.8rdejan,
>> Šalu na stranu: bilo bi lepo da mogu da živim po nazorima koje
>> sam imao kao srednjoškolac, ali nekako ne ide...
Još kako, citat je divan primer surove realnosti ovog vremena.
Ipak, verujem da je Smilja govorila o stanju svesti i njenog
posledičnog uticaja na "neegzistencijalno" delanje, u ovom
primeru na kulturu dokolice. Ona nema (direktne) veze sa
obaveznim životnim radnjama, štaviše, potpuno je individualna i
unutrašnja.
Postoji jedna prenaglašena doza mehaničkog rasuđivanja, koja je
prilično razumljiva u uslovima pod kojima živimo. Ovo je
detaljno analizirao i Gabrijel Tard u svojoj teoriji imitacije,
koja kaže da se pojave u društvu mogu objasniti psihičkom
osobinom čoveka da voli da podražava druge ljude, usled čega se
stvaraju određena ponašanja ljudi kao pripadnika društvene
grupe, počev od rudimentarnih (brak, verska grupa, politička
stranka), pa sve do onih kompleksnih i socijalno-bodovanih
(etika u Srba - eto divnog primera; sistem vrednosti, afiniteta
i ukusa; ili, recimo, šta je uspešan i srećan život).
Iz ovog ugla treba se zapitati da li je politika svršenog čina
zaista realna ili ipak treba živeti "životno, ali i irealno."
Pozdrav, Dejan
filozofija.9silence,
> utisak. Mi više ne znamo za kulturu dokolice
> kada su mišljenje, pisanje, slikanje bili
> žestina i zadovoljstvo.. Ovo naše vreme
Samo bogati mogu sebi da priušte dokolicu. Samo bezbrižni.
Ako je nekad i bilo u našem društvu bezbrižno vreme (ne za sve ljude,
sigurno) sada za većinu sigurno nije. Sada je vreme Promene. Trči se ka
novim pozicijama u nadi da će one doneti bezbrižnost. Neki su odavno
zauzeli svoja mesta, ali i oni se osvrću, nisu baš najsigurniji da li je
to To...
Zavidim bezbrižnim. I zameram im.
filozofija.10smilja,
Kad je u pitanju politika ''svršenog čina'' ako je hipotetički
realna onda treba živeti:'' životno ali i irealno.''
> Ipak, verujem da je Smilja govorila o stanju svesti i njenog
> posledičnog uticaja na "neegzistencijalno" delanje, u ovom
> primeru na kulturu dokolice. Ona nema (direktne) veze sa
> obaveznim životnim radnjama, štaviše, potpuno je individualna i
> unutrašnja.
Da, podsticaj je bila diskusija izmedju Wilow-a i Kolje; misao
je nastala kao revolt na pesimizam naše generacije. Taj pesimizam
kome je izvor to što smo udarili kolektivno glavom o zid istorije.
To je nešto kao kad od velikog bola izgubimo svest, kao što zbog
velike opasnosti zapadamo u paniku , itd. tako nastaje fizička i
mentalna ravnodušnost.
> Postoji jedna prenaglašena doza mehaničkog rasuđivanja, koja je
> prilično razumljiva u uslovima pod kojima živimo.
Rekla bih da su simulakrumi danas svuda prihvaćeni u svojoj realističkoj
verziji: postoji simulakrum i postoji simulacija. Recimo u ljubavi,
prijateljstvu ili kao što veliš ''ETIKA U SRBA''.
> detaljno analizirao i Gabrijel Tard u svojoj teoriji imitacije,
Intresuje me Tardova teorija imitacije? Uostalom da nije bilo tebe
propustila bih sabrane mudrosti Larsa Urliha, pročitala sam nemačko
izdanje.
Smilja
filozofija.11smilja,
> Samo bogati mogu sebi da priušte dokolicu. Samo bezbrižni.
Ovog puta ću se ograničiti na bogataše u našem društvu. Oni nisu
bezbrižni. Žive u jednom zatvorenom krugu iz kog nema izlaza.
Sticanje novca je kao jedna vrsta AIDS/a. To je gubitak imuniteta
od moći novca i moći posedovanja; na početku kruga misle da mogu
to da kontrolišu ali njihova glad uvek miriše na još i tako do kraja.
Oni više ne kontrolišu taj novac i to što poseduju već su te stvari
postali njihovi apsolutni gospodari. Bogatstvo te jebe. Za bogataše
ne postoji dokolica već strepnja, bogatstvo je neumoljivo. Takvo
zavodjenje je smrtonosno.
> Zavidim bezbrižnim.
Čini mi se da da su danas samo deca bezbrižna. Gledala sam ih ovih
dana; kako su samo lepa.
> I zameram im.
Nemoj, doći će i tvojih pet minuta. Uostalom, teskoba je znak
zrelosti. Ali i zrelost ima svoje paradoksalne jeresi:
ŽELJA I RASIPANJE! (estetsko i energetsko)
Smilja :)
filozofija.12smilja,
Hajde da se podsetimo:
Tri prstena za prste Kraljeva vilin-vrste pod nebesima što sjaju,
Sedam za vladare Patuljaka u dvoru njihovom kamnom,
Devet za smrtne Ljude koje smrt čeka na kraju,
Jedan za Mračnog Gospodara na njegovom prestolu tamnom
U Zemlji Mordor gde Senke traju.
Jedan prsten da svima gospodari, jedan za svima seže,
Jedan prsten da sve okupi i u tami ih sveže
U Zemlji Mordor gde senke traju.
> Eh, najgora stavka među neodrađenim planovima za ovu godinu je šesto
> čitanje "Gospodara Prstenova"... Ali, ako, makar sam preradio jednu
Ma pročitaćeš i šesti put :)
filozofija.13dr.grba,
>> Hajde da se podsetimo:
>>
>> Tri prstena za prste Kraljeva vilin-vrste pod nebesima što sjaju,
>> Sedam za vladare Patuljaka u dvoru njihovom kamnom,
Nisam upamtio šta se zbilo sa ovih sedam. Vreme je za obnovu gradiva (:
>> Ma pročitaćeš i šesti put :)
Naravno da hoću. Pričao sam mnogo puta: to je knjiga koju ću čitati
dok sam živ, iznova i iznova. To je jače od mene.
filozofija.14pavijan,
> bezbrizni. Zive u jednom zatvorenom krugu iz kog nema izlaza.
> Sticanje novca je kao jedna vrsta AIDS/a. To je gubitak imuniteta
> od moci novca i moci posedovanja; na pocetku kruga misle da mogu
> to da kontrolisu ali njihova glad uvek mirise na jos i tako do kraja.
> Oni vise ne kontrolisu taj novac i to sto poseduju vec su te stvari
> postali njihovi apsolutni gospodari. Bogatstvo te jebe. Za bogatase
______________________________
Slazem se u potpunosti samo se pitam gde je granica izmedju puke zelje za
prezivljavanjem i prekomerne zelje neprestanog sticanja (princip hrcka)?
> Cini mi se da da su danas samo deca bezbrizna. Gledala sam ih ovih
> dana; kako su samo lepa.
______________________________
Mislim da ima slucajeva gde su ljudi svesni situacije u kojoj se nalaze i
ne dozvoljavaju da im to odredjuje stanje duha vec se uspesno bore protiv
sunda i nekvalitetnog zivota okrecuci se kulturi, estetici i umetnosti i
kao izvorima pozitivnog.
Pozdrav od pavijana.
P.S.
Konacno neko desavanje u ovoj temi.
filozofija.15morkin,
> Slazem se u potpunosti samo se pitam gde je granica izmedju puke
> zelje za prezivljavanjem i prekomerne zelje neprestanog sticanja
> (princip hrcka)?
Svako postavlja sebi taj cilj. Nikada ne možeš da kažeš za nekoga da puca
previsoko ili prenisko - definisanje granice je lična stvar. Pravu sreću
doživi onaj koji realno odredi tu granicu.
filozofija.16ranx,
> Nažalost mi smo osudjeni da odrastemo, to je objektivan san.
> To je model, prirodnog zakona, radikalne objektivnosti. Odrastanje
Eh, da... Prvi put sam shvatio da odrastam kada sam izgubio onu detinju želju
za apsolutnim saznanjem - radoznalost, kako bi neki rekli.
Tada me zaista uhvatio strah - gde je onaj ja koji se uvek pitao zašto? Tada
sam shvatio da je još uvek tu, samo mu treba dati povoda.
filozofija.17ranx,
> Čini mi se da da su danas samo deca bezbrižna. Gledala sam ih ovih
> dana; kako su samo lepa.
Naravno, tu se uvek možemo složiti.
filozofija.18pavijan,
> previsoko ili prenisko - definisanje granice je licna stvar. Pravu srecu
> dozivi onaj koji realno odredi tu granicu.
______________________________
Da, upravo sam u tom pravcu komentarisao. Izgleda da problemi sa granicama
na medjunarodnom planu vucu korene iz problema sa granicama na licnom planu.
Nazalost, ljudska gramzivost se do te mere otela kontroli da je to postalo
normalno stanje. A to ce nas odvesti u sukobe koji opet pocinju na licnom
planu a projektuju se na kolektivanom planu. Iz ovoga se moze zakljuciti
da je svaki drustveni problem u osnovi neciji licni problem (neciji u smislu
onoga koji ima moc upravljanja).
Kako ovaj problem vidi Smilja ako ne zazire od slikanja funkcionisanja
raznih drustvenih sistema koji su u osnovi svi isti i lice na nagradne igre
po principu: "A sada nova nagradna igra. Vi nama pare (ili sta god) a mi vama
nista."
Pozdrav od pavijana.
filozofija.19smilja,
> Naravno, tu se uvek možemo složiti.
Uvek kasnim, da pregledam najnovije vesti. Prava sam usedelica;)
Bićeš Ti veliki drugar sa Jovanom :)
Smilja :)
filozofija.20smilja,
Dakle, danas sam uspela da pregledam neke poruke iz konferencije
Forum: Svet, pa sam ustanovila da je tamo veoma zaoštrena diskusija
po pitanju nacionalnih odnosa, dostojanstva, mirenja sa sudbinom,
problem rešenja kosovske krize. Izvesni mire tu nameće jednu vrlo bolnu
temu i proziva Kum Djloleta, DBambija, Qpeleta i njegove istomišljenike
da mu odgovore koje je rešenje Kosovskog problema?
Usput je citirao, neke naše visprene ili manje visprene rečenice ali
nije mi jasno uopšte šta je hteo sa tim da dokaže?
Pretpostavljam da kum.djole neće baš biti srećan što ga citiram ali
sledeća rečenica je lucidna ilustracija naše stvarnosti:
''Svim salon - nacionalistima pod Jorgan planinom
čestitam nove harače za nove ratne pohode....;)''
Uzgred budi rečeno, slična situacija o kojoj govori kum.djole
je bila u Bosni, istočni deo; danas u muslimanskim selima ne raste
trava. Red kreča, pa red leševa, itd...Posao su obavljali momci, prvi
poziv - odavde a onda se dogodilo selo Kravica; odmazda u kojoj su
Muslimani iskasapili celo selo. Danas je od sela ostalo groblje!
Suština pitanja je u izvršenom zločinu:''Da li su zločin počinile
regularne vojne jedinice ili paravojne snage? Pri čemu da li je zločin
izvršen nad stanovništvom, civilnim (žene i deca )''
Suština sledećeg pitanja je:'' Da li su Srbi vršili etničko čišćenje?''
Pitanje nije u tome da li su to radili Hrvati odnosno Muslimani već
da li su to činile naše para-vojne jedinice. Dokazi postoje, postoje
i živi svedoci koji se danas leče u psihijatriskim ustanovama i
prihvatilištima za učesnike u prošlom ratu. Mene sad u ovom momentu
ne intresuje da li su to činili Hrvati već Srbi - narod kome i ja
etnički pripadam. Prema izvršenim zločinima napravljena je univerzalna
satanizacija jednog naroda pa se sad očekuje od svakog Srbina da će
da potegne nož iz korica. Masovne grobnice i konc. logori možda a i
sigurno jesu jedan od uzroka ''neopravdanih i nepravednih'' sankcija.
Reč je o nama; jer do poslednjeg rata Srbi nikad nisu tako masovno
etnički čistili teritorije. Slažem se samo u jednom:'' Imperija je
uzvratila udarac.'' Ali se neko u vrhu prešao jer u medjunarodnoj
zajednici postoje dvostruki aršini; ali sila Boga ne moli! Za rat
je potrebno dvoje, ali ne postoji nikakvo opravdanje za ubijanje
civila. Jednostavno, jedan X skup ljudi doneo je neke političke
odluke koje su nas skupo koštale 1990., jedan X SKUP LJUDI doneo je
opet političke odluke koje će nas još skuplje koštati.
Kao i 1991. godine, kad su poginuli neki moji ispisnici, mobilisani
da vode tudje ratove; ispred bioskopa, pozorišta, skriveni kod familija
dok su ti isti Srbi iz Hrvatske ovde sklanjali svoju decu. Tako je
bilo i sa Bosnom a sad nemamo više kud. Kuda će Srbi dalje da beže.
Ako ste čitali čitulje u periodu avgust - oktobar /98 uglavnom su to
bili momci generacija 1970/71/72..godište - specijalci? Rećićete,
da sam zaludna ali dosta njih sam ispratila na groblje te '91. godine
kad SMO oslobodili Vukovar. Drugari iz gimnazije - drugi poziv.
Postoji zločin postoji i kazna; u osnovi je politička ideja, kad
je reč o ratnim zločinima počinjenim nad civilima. Ceo jedan narod
danas snosi krivicu; ne zbog neposrednih izvršilaca već onih u čijim
se glavama sve i začelo.
Realno rešenje za Kosovo ne postoji; mislim da je paralela Palestina
odnosno današnji Izrael. Ko je u pravu/ ili šta je prvo: koka ili jaje?
Svako od nas ima svoju priču: Srbi/Šiptari; Izraelci/Palestinci..
A biće onako kako moćnici presude. Da li će Božić potpisati sporazum
o ''Beogradskom pažaluku'' vreme će pokazati.
P.S. Posle velikih seoba 1690. godine, nakon neuspele pobune Srba protiv
Turske u današnjoj Srbiji ostalo je prema popisu PORTE 3000 srpskih
familija. Narod se raselio a sad se opet vraća u maticu koja na
žalost postaje sve manja i manja. Prvo u našim glavama jer smo
očigledno svesni ali nećemo ili ne možemo to sebi da priznamo;
drugo još smo u zatvorenom krugu ne-pragmatične politike već
politike koja vodi računa samo o bogaćenju lokalnih bogova manipulišući
nacionalnim osećanjima. Uostalom gradjanski rat je počeo na Kosovu
pa prema logici tamo će se i završiti. Bitno je da opstane etničko
jezgro naroda i država takva kakva je (; Zašto: dobra ilustracija
su Kurdi; Palestinci kojima je ,ako se ne varam '47 ponudjena
konfederacija sa Jevrejima od strane Engleza ali oni su to odbili -
hteli su vlastitu državu. Nisu računali na moćan cionistički pokret.
U politici preživljavanja nema mnogo emocija već pragmatizam.
To što su danas dobili Palestinci je žalosno; a kako su živeli
pre sticanja autonomije to je bilo još gore. Gaza, jedan veliki
logor okružen žicom sad je već nešto bolje ali je očajno. Uostalom,
ako neko od vas ima rodbinu u Hrvatskoj koja se vratila posle
otadžbinskog rata nek pita. Uostalom, Vukovar je opet u hrvatskim
rukama (:
Al' sam se raspričala a niti u vojsku idem niti sinove za front
imam (:
Smilja (:
filozofija.21dr.grba,
>> Al' sam se raspričala a niti u vojsku idem niti sinove za front
>> imam (:
A usput si promašila i konferenciju.
filozofija.22rdejan,
>> Ako ste čitali čitulje u periodu avgust - oktobar /98...
O Bože!
filozofija.23kiki,
> A usput si promašila i konferenciju.
Ah, navikla devojka..
filozofija.24smilja,
> A usput si promašila i konferenciju.
Vrati pare učitelju (;
Većina navednih primera Kum Djoleta i ostalih
bili su dobri podsticaji za diskusije
na odeljenu filozofije
na seminaru za etiku: ''Pitanje zločina i kazne kod
vlastitog naroda.''
Uz to profesor Kosta Čavoški je slišan seminar na tu
temu držao na Pravnom fakultetu. Čovek je ekspert za
političku filozofiju; seminar nije bio obavezan.
Smilja :)
filozofija.25smilja,
Znaš šta Kiki, ima onih koji se ne kriju samo ispod jorgana
već ispod svoje dugačke kose, uverenja da boluju od fizičkih
i psihičkih poremećaja, tudjih imena.
Smilja :)
filozofija.26corgan,
Evo jedinog reshenja Kosovskog problema
\/
\/
uzazid.wavfilozofija.27pavijan,
Pitanje za Smilju i ostale koji raspolozeni za polemiku.
Sta mislis koliko su ljudi poput tebe koji predstavljaju nekakav
intelektualni sloj u svakom drustvu zloupotrebljeni od strane vladajuceg
sistema nevezano za ove prostore nego uopste? Pod zloupotrebom smatram
nametanje pravca izucavanja materije u kojoj je svako strucan a u cilju
iznalazenja boljih i perfidnijih metoda za manipulaciju mnostvom ali i
pojedincem. Koliko smo u stanju da sami biramo (bilo sta) a koliko je izbor
uslovljen socijalnim ponasanjem pa se izbor svodi na ono sto je drustveno
prihvaceno da nekazem normalno? Koliko sam shvatio iz tvojih ranijih prepiski
(ispravi me ako gresim) ti se zalazes za slobodu izrazavanja (u najsirem
smislu te reci i ma sta to znacilo) ali ipak je ta sloboda uslovljena
drustvenim ponasanjem i ima onaj socioloski aspekt koji dozvoljava
pojedinacne ekstreme.
Licno mislim da je u Orvelovoj 1984 samo grubo odslikano ono cemu svako
drustvo tezi pa bilo ono demokratsko ili apsolutisticko.Drustveno uredjenje
je samo vrsta ambalaze i predstavlja dozu licemernosti sto se lepo vidi na
primeru Amerike.
Naravno ovakvo predstavljanje stvari koji je do-zla-boga pesimisticno ovde
ima za funkciju da isprovocira razmisljanje u drugacijem pravcu od
uobicajenog. Prosta metoda za takvo razmisljanje je da se sve informacije
iz javnih medija tumace suprotno od zvanicnog tumacenja i da se pritom
osluskuje kako to odzvanja unutar sopstva gde bi trebalo da vlada spokojstvo
uzrokovano dosadasnjim uobicajenim tumacenjem informacija.
Izvini za prozivku (nije bila preterano licna ili upucena na tebe) ali ti se
ovde postavljas kao autoritet pa si shodno tome i na udaru.
P.S. Ova zadnja recenica je u kontekstu drustvenih normi. :)))
Pozdrav od pavijana.
filozofija.28pavijan,
> Znas sta Kiki, ima onih koji se ne kriju samo ispod jorgana
______________________________
Uhh bre sve shvatas licno. Nevalja ti to.
Pozdrav od pavijana.
filozofija.29pavijan,
> A usput si promasila i konferenciju.
______________________________
Ili je namerno gadjala.
Pozdrav od pavijana.
filozofija.30smilja,
> Pitanje za Smilju i ostale koji raspolozeni za polemiku.
Konačno da i neko postavi ovo pitanje stoga i jesam postavila celu
tezu o ratnim zločinima i pitanju odgovornosti u vlastitog naroda!
Za mene je to etičko pitanje a ne politčko stoga i ne spada moj esej
u konf. Forum. Uostalom, ja se i ne bavim politkom već posmatram
i beležim pojave. Zo...:) Da počnemo, uz nadu da nećemo da smaramo druge (;
> Sta mislis koliko su ljudi poput tebe koji predstavljaju nekakav
> intelektualni sloj u svakom drustvu zloupotrebljeni od strane vladajuceg
> sistema nevezano za ove prostore nego uopste?
Nacional - socijalizam u IV Rajhu ima nekoliko sjajnih ličnosti koje i danas
predstavljaju kulturno nasledje filozofije, ideološke i političke nadgradnje.
Hajdeger je izvršio centralizaciju Univerziteta u tadašnjoj Nemačkoj koja
je po svojoj nacionalnoj pa i jezičkoj razudjenosti bila drastičan
prizor raštimovane zemlje. Dakle, pošlo se od reforme školskog sistema
koju je do detalja razradio Hajdeger i precizno postavio odnosno ugradio u
nemački školski sitem. Uz to njegovo delo Sein und Zait, jeste osnov
za nacional - socijalističku teoriju Ubermenscha. Pri čemu i dan danas
taj univerzitet funkcioniše na tim principima. Ernst Jinger, veoma malo
prevodjen književnik u nas kako i Karl Žmit - sociolog, takodje se i danas
tumače kao ideolozi nacizma. Niče je zloupotrebljen, pokojan (:
U nas imamo žalostan primer Mihaila Markovića, pripadnika revolucije
'68 koji je i bio tvorac i pokretač studentskog pokreta a do skora je slovio
za vodećeg ideologa SPS-a. Čovek je bio i ostao praxis-ovac i mislim da
je bio uveren u ono što radi. Kao što mislim i za grupu akademika koja
je potpisala Memorandum...koji je kasnije bio zloupotrebljen u druge svrhe.
Setimo se da u to vreme'86 kad je redakcija BIGZ-a pokušala da objavi
dela Slobodana Jovanovića, Gradski komitet podigao takvu dreku na veštice
iz Salema. Kasnije će ista grupa, složna braća, usvojiti memorandum -
koji zapravo zvanično nije dovršen prigrabiti njegov program i na čuvenoj
8. sednici pokrenuti...već znaš šta. Ideje pokreću sve pa i politiku.
Sede glave iz SANU htele su najbolje pa su čak jedno vreme i podržavale
ono što se dešava u Srbiji jer su verovale u razum učesnika pomenute sednice.
Posledice su nam poznate. Oni jesu zloupotrebljeni manje više svesno
stavljajući se u službu ideala ali iz svojih zatvorenih kabineta nisu
u stanju da sagledaju surovi pragmatizam politike. Dobrica Ćosić je
je najbolji primer; predvideo je '68 posledice nakaradne politike na
Kosovu a u svojim Dnevnicima piše da je verovao i našem aktuelnom
predsedniku:S.M. na početku njegove vladavine. Ali, uzmimo primer Željka
Simića, jednog od najtalentovanijih momaka iz svoje generacije, dozvolio
je sebi da bude izmanipulisan jedan-put već dva puta. Nekad to radiš
iz neobjašnjivih razloga; recimo da ni na jednom stranom skupu neću
reći nešto protiv svoje vlade, zemlje, predsednika; moje polemike će
ići do toga da neću da priznam 'etnička čišćenja' jer smatram da je to
unutrašnja stvar jedne porodice - jedne zemlje. Dakle, da treba da im
se sudi ovde a ne u Hagu. Intelektualci, oni veoma mudri se neopredeljuju
nikad niti za jednu stranu: Ivo Andrić. Dok oni vatreniji se stavljaju
u službu aktuelne politike jer poveruju da je to izvršenje ideala );
> Pod zloupotrebom smatram
> nametanje pravca izucavanja materije u kojoj je svako strucan a u cilju
> iznalazenja boljih i perfidnijih metoda za manipulaciju mnostvom ali i
> pojedincem.
Dobro poznavanje istorije od 313. godine pa na ovamo pokazuje da je
manipulacija masom/narodom najbolji način da se vlada. Dakle mudri car
Konstantin je doneo Milanski edikt te godine a Konstantinopolj postavio
na raskrsnici puteva jer je shvatio dve osnovne stvari. Hrišćanska
religija postaje sve jača,crkva postaje institucija i Evandjelja više
nisu bajke već ''Strašni sud''. CARU CAREVO, BOGU BOŽIJE pri čemu je taj car
Cezar - Avgust na zemlji. Drugo tu je ekonomska kontrola svih mogućih
puteva sve do 1202. godine dok Konstantinopolj nisu zauzeli krstaši.
Naravno sve se to izradja u glavama mudrih i učenih ljudi koji tačno
znaju da upotrebe šta i kako treba pri čemu i oni po nekad uživaju u
moći svojih ideja. Platon ne- za dugo u Sirakuzi. Sa početkom etičkog
razdoblja u filozofiji sa Sokratom i pojavom sofista filozofija postaje
veoma moćno oružje. Mudre glave ne pate od viška emocija na protiv
one su operisane od toga. Moj omiljeni učitelj Ignjacio Lojola -
Duhovne vežbe napravio je najbolji mogući katehizis koji će oformiti vojsku
misonara - jezuita. Ali sa druge strane za izumitelja Inkvizicije Torkvemadu
se priča da je posumnjao u svoju tvorevinu pa su ga otrovali. Pročitaj
sjajnu ŠILEROVU dramu o tome.
Kao što se u današnjoj industriji marketinga sve više koriste psiholozi;
SAČI& SAČI; koji tačno znaju da usmere potrošačko oko pri čemu su dobro
ekonomski stimulisani. O moći marketinga da i ne govorimo; svako kome
je dostupan Internet može da se uveri kolika je i kakva manipulacija
Medijima. U svakom slučaju tu radi čitava ekipa specijalizovanih stručnjaka
koji su veoma dobro plaćeni. Pre neki dan, s obzirom na neke moje
diskisije na jednoj od konferencijskih grupa dobijem pismo od nekog
sataniste da dam prilog. WEB page mu je sjajno marketinški obradjen,
vizuelno veoma privlačan i veoma duhovito napisan. Izmedju ostalog
tu je bilo reči o grupi ''Crna ruka''; verovatno svi već znaju o čemu
je reč. Naravno on je to predtsavio kao radio - dramu Orsona Velsa
pri čemu nas je upozorio da će nas uskoro napasti radioktivni insekti;
jer se već uveliko priča o bacanju nuklearnog otpada u Bosni. U zaključku
priče pojavljuje se grupa insekata iz Srbije, zvana Crna ruka..itd.
Potpisnik i autor ovog dopisa je Steaven Artur Ring. Ukoliko poznajem još
neke sataniste
i tome slično..da mu dojavim...za srpske hakere. Gde me nadje(;
INTERNET je za mene jedna velika bajka stvorena za zaludjivanje dokonog
sveta; pretpostavljam da ga u neke zaista pragmatične svrhe koristi
20%... i tu mu ne osporavam vrednost ali to je Orvelovsko društvo.
Magična kutija bez koje se ne može kad se navikneš na nju...Dakle, postignut
je
potpun cilj u stvaranju jednodimenzionalne civilizacije.
> Koliko smo u stanju da sami biramo (bilo sta) a koliko je izbor
> uslovljen socijalnim ponasanjem pa se izbor svodi na ono sto je drustveno
> prihvaceno da nekazem normalno? Koliko sam shvatio iz tvojih ranijih
> prepiski (ispravi me ako gresim) ti se zalazes za slobodu izrazavanja (u
> najsirem smislu te reci i ma sta to znacilo) ali ipak je ta sloboda
> uslovljena drustvenim ponasanjem i ima onaj socioloski aspekt koji
> dozvoljava pojedinacne ekstreme.
Mislim da na prvo pitanje znaš odgovor.
Pojedinačni ekstremi jesu avangarda u umetnosti! Ponekad i u sasvim običnom
životu pa nam bodu oči. Ali tu ne mislim na ekstreme koji su verbalno
spremni da se dokazuju a kriju se iza različitih maski; tu mislim, na one
koje svoj život vode slobodno u granicama dozvoljenog ne osvrćući se
na vlastite poroke/ društveno gledano/ i izdržavaju u svojoj doslednosti
do kraja. Pri čemu njihov ekstremizam može da ima samo pozitivan sociološki
uticaj a ne isprazno tanburanje:''Ko je pametniji);'' Isidora Sekulić
je do kraja života bola oči beogradskoj čaršiji ali je vodila život
po svome. Naravno, nije pristojno reći nekom da je kreten ili da je
idiot ali ako Ti prijatelj donese knjigu na recenziju i ti mu pri tome
ne kažeš da je to shit onda si ti u stvari licemer. Ako je KUM.Djoletov
stav takav kakav jeste, mislim da ga je on u Forumu odbranio do kraja;
iz iskustva znam da priča istinu on je dosledan i slobodna ličnost.
Jer danas u društvu u kojem se ja krećem Kosovo je problem o kome se
ne priča; znaš već zašto. Salonski intelektualci se boje istine koja
je sve očiglednija ali se boje da je iskažu da ne bi ispali ne-patriote.
Stoga je i moje pisanije bilo napisano u konferenciji filozofija. Tu je
potkačen i problem istinitosti; idi čoveče pa se uveri svojim očima.
U književnosti imamo Kneza Miškina koji je uvek govorio istinu; a u
Srbiji imamo Dadu Vujasinović koja se zalagala za slobodu i istinitost
informisanja. UBILI SU JE.
> Licno mislim da je u Orvelovoj 1984 samo grubo odslikano ono cemu svako
> drustvo tezi pa bilo ono demokratsko ili apsolutisticko.Drustveno uredjenje
> je samo vrsta ambalaze i predstavlja dozu licemernosti sto se lepo vidi na
> primeru Amerike.
Najdosadniji ljudi na svetu su Amerikanci. Posle godinu dana provedenih
u USA shvatila sam zašto prave onakve filmove sa pucanjem, pevanjem,
plakanjem:I LOVE YOU, TO JE SVE ONO ŠTO IM NEDOSTAJE. Film Petparačke
priče je jedna velika petparačka sapunska priča o Americi. Izveštačeni
su, dosadni i razmišljaju onako kako im kaže TED TURNER.. Jedino što
intresuje je to je bezbol liga a trenutno ih boli dupe za košarku.
Njujork, Boston, Filadelfija na Istočnoj obali su mala koncentracija
neke intiligencije; dok je na Zapadnoj obali čista plastika. Ali oni
imaju pare. Ko ima para ima sve (; Koja crna demokratija. Smatra se da
im je pravosudni sistem najbolji na svetu. Jeste, za advokate; ko ima
da plati dobrog advokata može da izbegne kaznu zbog koje se odlazi
na električnu stolicu. Mada je Texas, ostao dosledan mada se tamo zbog
sitnica odlazi u zatvor a sirotinje je mnogo.
> Prosta metoda za takvo razmisljanje je da se sve informacije
> iz javnih medija tumace suprotno od zvanicnog tumacenja i da se pritom
> osluskuje kako to odzvanja unutar sopstva gde bi trebalo da vlada
> spokojstvo uzrokovano dosadasnjim uobicajenim tumacenjem informacija.
U ovim ludim vremenima čovek treba da se drži ''Ideala mudraca'' i da gleda
na svet svojim očima; kakvi mediji svi lažu dok zinu i pozicija i opozicija.
Studio B ne možeš više ni da odgledaš a da ne vidiš tri brade: Božić,
Krunić, Drašković. B.K. se sveo na vremensku prognozu a RTS na puštanje
magle. Pre neki dan pitaju Jovu Todorovića da li zna šta se dogadja na
ETF, čovek nema pojma, bez komentara, a Laban hara sa Kometom kako voliš.
RTS kaže na Kosovu se sve smirilo ali su ubili dvoje troje, kidnapovali
tamo neke, Šiptari pristaju-ne-pristaju na dogovor. Tra-la-la! Ovde
nema nikakve filozofije.
> Izvini za prozivku (nije bila preterano licna ili upucena na tebe) ali ti
> se ovde postavljas kao autoritet pa si shodno tome i na udaru.
Ne postavljam se kao autoritet već sam odreagovala na neke komentare.
Takodje trudila sam se da moj odgovor bude jednostavan bez dimnih zavesa
kao recimo svojevremeno tekst o Kralju Ibiju u konferenciji filozofija.
Rekla sam ono što mislim i kako se ja osećam. Radila sam za UNCHR u
Bosni 18. meseci.. tako da su mi neke istine poznate. Zato se zalažem
za filozofiju:''Idi pa vidi''. Red kreča pa red leševa.
Recimo znam jedan dobar primer antisrpske propagande: imena neću da
pominjem.
Reč je o umetniku koji nije akademski slikar ali je posle boravka na
frontu zapao u tešku krizu. Lečio ga je poznati beogradski psihijatar
koji se bavi metodom lečenja pacijenata kroz slikanje. Momak se kao dete
bavio slikanjem ali je diplomirao nešto sasvim drugo. E, sad..na svom
ciklusu - opusu slika prikazao je sve ono što se dešavalo na frontu i oko
fronta. Slike su krajnje morbidne, likovno nisu bog zna šta ali su jedno
svedočanstvo čoveka koji je zapao u tešku psihozu posle rata a slikanje
mu je poslužilo da izadje iz psihoze. Tačka dva; nadju se tu dve zaludne
osobe koje su dosta poznate u svetu likovnom i preporuče ga preko
prijateljskih osoba. Niti jedan galerista nije prihvatio njegove slike ovde;
u opusu ih ima oko trideset ali zato su prvo otišle skupa sa tvorcem u
sledeće zemlje: Španiju, Francusku, Italiju, Nemačku sad su na stalnoj
postavci u Nici. U katalogu piče da je autor Srbin, jedan od vojnika
bivše JNA koja je vršila zločine, bla..bla.., njegove vizije su genijalne
a on je eto to sve prikazao. Iskoristili su ga veoma dobro u propagandne
svrhe pri čemu on igra klovna i veruje u to da je veliki slikar kao
Aparin dok se naš Kolja Tatić muči al' nije ratni heroj(; Hoću da kažem
njegove slike ilustruju njegove košmare ali propaganda koja ih prati
iskrivljuje suštinu...i tako do beskonačnosti.
Sve je to tzv. slučaj Rošomon!
Ovo je mišljenje Smilje a ne nekog nadobudnog intelektualca;mislim, da
se može reći za nekog da je intelektualac tek kad umre; jer se ta titlula
stiče i brani čitav jedan život.
Pozdravlja te Smilja :)
filozofija.31mcar,
Da li su nacionalne drzave potrebne? Imaju li nacionalne drzave ikakvu
funkciju osim cuvanja straha?
I sta ima strasno u tome da neka nacija nestane. To se desavalo vise puta u
istoriji.
MC
filozofija.32chadra,
O putu stvaraoca
Želiš li, brate moj, da odeš u usamljenost? Želiš li da potražiš put ka
sebi samom? Oklevaj još malo i počuj me.
"Ko traži, taj se lako sam izgubi. Svaka usamljenost je krivica": tako
govori stado. A ti si dugo pripadao stadu.
Glas stada će i u tebi još odzvanjati. I kad budeš rekao "nemam više
istu savest s vama" to će biti žalopojka i bol.
Pogle, sam ovaj bol još je rodila ista savest: i poslednji odsjaj ove
savesti još se žari na tvojoj ucveljenosti.
Ali ti želiš da ideš putem svoje ucveljenosti, koji je put ka tebi
samome? Onda mi pokaži svoje pravo i snagu za to!
Jesi li ti nova snaga i novo pravo? Prvi pokret? Točak što se sam
sobom okreće? Možeš li i zvezde prinuditi da se vrte oko tebe?
Ah, ima toliko pohotnosti ka visini! Ima toliko grčeva častoljubaca!
Pokaži mi da nisi od pohotljivaca i častoljubaca!
Ah, ima toliko velikih misli, koje ne postižu ništa više od meha:
nadimaju i još više prazne.
Slobodnim se nazivaš? Želim da čujem tvoju vladajuću misao, a ne
to da si umakao ispod jarma.
Jesi li ti onaj koji je smeo uteći ispod jarma? Ima ponekog ko je
odbacio svoju poslednju vrednost kad je odbacio svoje služenje.
Slobodan od čega? Šta se to tiče Zaratustre! Ali jasno treba da mi
tvoje oko navesti: slobodan za šta?
Možeš li sam sebi davati svoje zlo i svoje dobro i svoju volju okačiti
iznad sebe kao zakon? Možeš li sam sebi biti sudija i osvetnik
svoga zakona?
Strahovito je samovanje sa sudijom i osvetnikom sopstvenog zakona.
Tako zvezda biva izbačena u pust prostor i u ledeni dah samovanja.
Danas još patiš zbog mnogih, ti koji si jedan: danas još imaš
celokupne svoju hrabrost i svoje nade.
Ali jednom će te usamljenost zamoriti, jednom će se tvoj ponos
poviti i tvoja će se hrabrost satreti. Zakukaćeš jednom: "Sam sam!"
Jednom svoju veličinu nećeš videti, a svoju niskost ćeš videti odveć
blizu; čak i tvoja uzvišenost će te plašiti kao avet. Zakukaćeš
jednom: "Sve je lažno!"
Ima osećanja koja žele da ubiju usamljenika; ne uspeju li u tome,
moraju sama umreti! Ali da li si ti kadar da budeš ubica?
Da li, brate moj, već poznaješ reč "prezir"? I muke svoje pravičnosti
da budeš pravedan prema onima koji te preziru?
Primoravaš mnoge da promene mišljenje o tebi; to ti oni upisuju u
težak greh. Prišao si im blizu, a ipak si prošao pored njih: to ti
nikada neće oprostiti.
Ti se uzdižeš iznad njih: ali što se više penješ to te manjim vidi oko
zavisti. A najviše mrze onoga ko leti.
"Kako biste bili pravedni prema meni!" - moraš reći; "ja biram vašu
nepravičnost kao dosuđeni deo".
Nepravičnost i prljavštinu bacaju oni na usamljenoga; ali, brate moj,
ako želiš da budeš zvezda ne smeš im zbog toga manje svetleti!
I čuvaj se dobrih i pravednih! Oni rado razapinju na krst one koji
iznalaze sopstvenu vrlinu - oni mrze usamljenika.
Čuvaj se i svete prostodušnosti! Za nju nije sveto ništa što nije
prostodušno; ona se rado igra i vatrom - lomača.
A čuvaj se i nastupa svoje ljubavi! Odveć brzo pruža usamljenik
ruku onome koga sretne.
Mnogom čoveku ne smeš pružiti ruku, nego samo šapu: i želim da
tvoja šapa ima kandže.
Ali najgori neprijatelj koga možeš sresti uvek ćeš ti biti samome
sebi; ti sam vrebaš na sebe u pećinama i šumama.
Usamljeniče, ti ideš putem ka sebi samom! I pored tebe samoga
vodi tvoj put i pored tvojih sedam đavola!
Jeretik ćeš postati za sebe samoga i veštica i vrač i luda i sumnjalica
i nečastivi i zlikovac.
moraš poželeti da spališ sebe u sopstvenom plamenu: kako bi
da postaneš nov ako još nisi postao pepeo!
Usamljeniče, ti ideš putem stvaraoca: želiš da sebi stvoriš boga od
svojih sedam đavola!
Usamljeniče, ti ideš putem zaljubljenika: sebe samoga voliš i stoga
prezireš sebe, kao što samo zaljubljenici preziru.
Zaljubljenik želi da stvara zato što prezire! Šta zna o ljubavi onaj
koji nije morao da prezire upravo ono što je voleo!
Sa tvojom ljubavlju otidi u svoju usamljenost, i sa svojim stvaranjem,
brate moj; i tek će kasno pravičnost dohramati za tobom.
Sa mojim suzama otidi u svoju usamljenost, brate moj. Ja volim
onoga ko hoće da stvori nešto iznad sebe i tako propada.
Tako je govorio Zaratustra.
---------------------------------------------------
Fridrih Niče - "Tako je govorio Zaratustra"
filozofija.33vasic,
Smilja dade predlog da razmatramo pojam genija...
Genijem obicno bivaju proglaseni oni koji u odredjenoj aktivnosti,
delanju pokazu rezultate koji nadmasuju vreme/savremenike. Oni koji su
tokom istorije ljudske civilizacije dobili takav epitet, su ucinili
uglavnom nesto "veoma korisno" po istoriju covecanstva. Obicno su to
naucni geniji (Einstein, Tesla, Pauli, De Broglie, Heisenberg,
Mendeljejev, Tsiolkovski, Planck...)
, muzicki (Mozart, Beethoven, Paganini...)
slikarski (Rembrandt, Van Gogh, Leonardo) (dakle kultura i napredak), ili pak
vojni geniji, veliki stratezi (Alexandar Makedonski, Napoleon, Hitler,
Rommel...), ali to su sve shvaceni geniji.
Mogle bi se jos vrsiti gomila podela, ali bi to bilo nepotrebno, jer
je sirok spektar oblasti ljudskog delovanja. Nekako mi se cini da je
smislenije identifikovati nekog kao genija po opstim karakteristikama
svoje svesti i nacina funkcionisanja uma, nego po njegovom striktnom
usmerenju. Sto se od navedenih ljudi tice:
EINSTEIN - posle razvijanja opstu i specijalnu teoriju relativiteta,
izjavio je da je njegova jedina laboratorija bila glava. Proglasen je
genijalnim jer je teoretski doprineo do sasvim novog shvatanja pojmova
brzine, vremena i prostora...naknadno razvija formulu za impuls fotona
zastupajuci talasno-cesticni dualizam svetlosti i za to dobija Nobelovu
nagradu.
TESLA - za njega, svi znamo, vezane su krajnje neobicne price.
Ocigledno je da je njegov um funkcionisao na mnogo slozeniji nacin nego
sto je to uobicajeno...mozda najbriljantniji um XX veka...
DE BROGLIE, PLANCK, PAULI, HEISENBERG - svi Nobelovci, s tim da je
Pauli dobio dve Nobelove nagrade. Pedesetih godina Pauli je sa Jungom
razvijao teoriju sinhroniciteta. Ova imena su postigla fantasticne
rezultate na poljima kvantne, atomske i nuklearne fizike...
o ostalima me zanimaju tudja misljenja...
filozofija.34kum.djole,
>> uglavnom nesto "veoma korisno" po istoriju covecanstva. Obicno su to
>> naucni geniji (Einstein, Tesla, Pauli, De Broglie, Heisenberg,
>> Mendeljejev, Tsiolkovski, Planck...)
Nobel!
Izostavio si Nobela kao genija! ;)
"Nobel, onaj koji se u grobu prevrće..." ;)
Baš me zanima, da nije bilo tog Nobela ili nekog sličnog luzera,
kako bi svet danas izgledao..? Doduše, ovo je čisto filozofska teorija.
Retorizam ili čak retorziono pravo.. hm, možda i to.
filozofija.35willow,
>> Smilja dade predlog da razmatramo pojam genija...
Odlično! Znači, konačno je i moj slučaj dospeo na dnevni red.
:)
filozofija.36lana.m,
> Bas me zanima, da nije bilo tog Nobela ili nekog slicnog luzera,
Shto luzer?
filozofija.37smilja,
''Šta je umetnik/pesnik? Jedan nesretan čovek, čije su usne tako
oblikovane da se njegovo uzdisanje i vikanje pretvara u lepu muziku,
dok mu se duša previja u tajanstvenim mukama. A ljudi se tiskaju oko njega
i dovikuju mu: ''Pevaj još malo! '' Drugim rečima: nove patnje neka mu dušu
muče
o novim bolovima neka - on peva. Vikati ne sme, to bi ljude prestrašilo. Ali
pesma je lepa, nju rado oni slušaju. I recenzenti sude: ''Tako treba biti!''
Tako treba biti po zakonima estetike! Naravno! Recenzent je u dlaku sličan
pesniku,
samo što nema muke u srcu i muziku na usnama. Eto, stoga - bolje biti čuvar
svinja
i od svinja shvaćen, nego pesnik i od ljudi neshvaćen. ''
Soren Kierkegard
> Odlično! Znači, konačno je i moj slučaj dospeo na dnevni red.
Vaš predmet je dospeo ovih dana na moj urednički sto. Dakle, kao prvo
moramo da vidimo da li Vaš izgled zadovoljava izgled genija: razbarušen,
odrpan, voli pivo/vino, žene, da li imate melanholičan pogled, stav večitog
buntovnika, ogorčenje; uopšte da li možete da se dopadnete publici
kao pojava? Priče vam nisu loše, tu i tamo nešto ćemo da prepravimo a
i u biografiju ćemo dodati nešto mistično. Pokušaj samoubistva ili ....
neshvaćenost još od malih nogu.
Da li ste spremni
da slušate savete vašeg budućeg IZDAVAČA?
Jer ako mislite da Vam pomognemo u vašem daljem radu tj. da štampamo
rukopise morate da prihvatite gore navedene uslove!
Inače umetnost je duh. Ona postoji i pre ostvarenja, kao što vidimo
u idealima.. Da bi prešla u realitet tu je već potrebno nešto drugo.
Nažalost, nijedan veliki umetnik nije bio u svom vremenu i u svojoj
sredini shvaćen. Klasičan nesporazum.
Glavni i odgovorni urednik : ANTOLOGIJE NESHVAĆENIH GENIJA
Smilja :)
P.S. Pre neki dan, kad mi je moj urednik vratio tekst mislila sam
da ću da ga ubijem. Posle sam shvatila da je on taj koji ima
na to potpuno pravo. Odnos urednika / izdavača je kao odnos
ono dvoje u filmu ''Noćni portir''.
filozofija.38kum.djole,
>> Shto luzer?
Hm..
Lana.m - ili ko već - zašto luzer - iskreno, zato što verujem da se
Alfred prevrće u grobu.. njegovih "oročenih" 44 miliona franaka danas
se dodeljuju najvećim naučnim dostignućima (što cenim kao pozitivno)
ali generalno sama ideja izmišljanja, pronalaženja i upotrebe
dinamita, baruta, i svega što sledi nakon toga deluje mi ogavno.
Možda zbog vremena ili regiona u kom živimo, ali svejedno..
..upravo zbog toga me zanima neko filozofsko gledište, kako bismo
živeli danas - da nije bilo Nobela i svih onih koji su "glede naučnih
dostignuća" napravili atomske bombe, Tomahawcke, biohemijsko oružje..
Ako se ne varam, poslednje nagrade dodeljene su trojici hemičara/
fizičara koji su radili na viagri (!) i kloniranju. Sad bi Stojan
Janković rekao "Kuda mi to idemo Nidžo.. izvini, govorim ko pi..."
..ali bolje da ćutim. ;)
Samo još nešto (tema mi ne da mira) - na isti način kako su se Srbi
dosetili da uoči Božića doskoče Turcima te umesto teletine i jagnjetine
peku prase, a pošto današnji Srbi bez prasetine ne mogu da zamisle ni
Božić ni Slavu niti bilo kakvu veću ceremoniju, čitava priča, i jedna
i druga deluje mi zloupotrebljeno, unakaženo, idejno se ne poklapa.
'Luzer' je možda teška reč za Alfreda Nobela, pošto čovek verovatno
pojma nije imao šta će se desiti kroz 100 godina (iako je pred smrt
počelo "da mu se javlja":).. ali bez obzira, razmišljam šta bismo
to izgubili da nismo imali Nobela (ili nekog sličnog talenta)
a šta bismo, kao stanovnici planete Zemlje, imali.. konkretno.
filozofija.39willow,
>> Dakle, kao prvo moramo da vidimo da li Vaš izgled zadovoljava
>> izgled genija: razbarušen, odrpan, voli pivo/vino, žene, da li
>> imate melanholičan pogled, stav večitog buntovnika, ogorčenje;
Izvini što te u sred reči prekidam, ali izostavila si ono što bi
_svaki_ genije MORAO da ima: spremnost na telesna odricanja,
požrtvovanost za ideju, i mladeže na pravim mestima :)
>> i u biografiju ćemo dodati nešto mistično. Pokušaj samoubistva ili
>> ....neshvaćenost još od malih nogu.
U pravu si. U životima onih pesnika koje sam ja imao prilike da
upoznam nema ničeg zanimljivog: biografije su im dosadne ko
zabeleške iz života ćorkirane krtice: sve hladno i mračno i tiho,
kao u guzici Deda Mraza. Ne umeju čak ni da pošteno orgijaju ko sav
normalan svet. Osim toga, mnogi od njih nisu čak ni pomalo umobolni,
što je, inače, jedna od osnovnih crta istinskog pesnika.
Ipak, to ih, na kraju krajeva, opet neće sprečiti da štampaju svoje
dnevnike iz mladosti, intimne prepiske, i memoare dosade, trošeći
naše šume i hartiju pritom ko vatrena stihija.
Ono - čega pojedinci nisu svesni - je sledeće: ne može svaka ovca da
bude crna kako joj se prohte.
Da zaključim: problem sa određenim brojem pesnika je taj što su oni
ubeđeni kako svi mi ostajemo fascinirani već samim njihovim
pojavljivanjem među nama; tu oni debelo greše.
>> P.S. Pre neki dan, kad mi je moj urednik vratio tekst mislila sam
>> da ću da ga ubijem.
Koga si to mislila da ubiješ? Tekst, ili urednika? :)
I, nemoj da se oko toga toliko uzrujavaš: ne možeš da očekuješ da
baš svaki od urednika ima 100%-tno razumevanje i dobar njuh za
posao kojim se bavi. Neki to rade i amaterski. Pogledaj šta su
nedovoljno poslovni urednici radili najvećem pesniku XX-og
stoleća - Henriju Kinaskom. Uzmi slučaj Van Goga. Silvije Plat :).
Knuta Hamsuna. I tako dalje.
>> Posle sam shvatila da je on taj koji ima na to potpuno pravo.
Naravno da imaju pravo. Ali, ono što urednici nikako ne bi smeli
sebi da dopuste je privatizacija stvari, a na uštrb istinske
umetnosti.
I posle se, nakon preminuća, neki od njih još i čude: oh, otkud ja
ovde, kod Đavola u Paklu, i vrtim se na ražnju? :)
filozofija.40vasic,
Jel' se to Satana u tebe uvukao? ;)))))))))))
Zezam se, napravio si veoma zanimljivo zapazanje, ali je prilikom
donosenja takvih ostrih sudova pozeljno obratiti paznju na vise
stvari...
Pre svega, "hladnu i mracnu" poeziju mogu zavoleti ako je alhemijska,
tj. nastala u odredjenom procesu duha koga su alhemicari nazivali
"nigredo" - crna faza, apsolutni mrak...Dakle, neuroza i psihoza nisu
nove pojave, a bogami ni paranoja...
Elem, sto se orgijanja tice, cini mi se da aludiras na seksualnu
isfrustriranost pesnika, sto ne mora da znaci...Nasuprot njima tvrdis
da je Charles Bukowski (a.k.a. Henri Kinaski) najbolji pesnik XX veka.
On jeste iskren, i "jebao je, karao, guzio, strcao spermu kao kit,
lizao, trtio, nabijao, uterivao" i sl., ispevao stotine pesama o tome i
kako se nije odvajao od flase. Znam da je pisao i druge pesme, u mnogo
manjoj kolicini doduse, kao u zbirci Pesme poslednje zemaljske noci,
ali srz po kojoj je C.B. postao poznat je njegovo tretiranje sexa u
pesmama. Lepo je sve to raditi, usladi se coveku, zaista, i treba to da
se radi, ali da bude glavna inspirativna crta poezije, mislim da ne bi
trebalo. Da se na trenutak pretvorim u ljigavog racionalistu:
psihoanaliticari bi imali zaista materijala da se pozabave njegovim
sklonostima ka alkoholu, i verovatno doveli u pitanje istinitost toga
sto pise da mu se dogodilo.
Ne mozes tako iskljuciti pesnike koji tragaju ka nekoj dubljoj
sustini i na tom putu dozive zaglavljenje. Mracni i hladni mogu biti i
genijalni, npr. Georg Trakl, Paul Celan, Branko Miljkovic, Charles
Badaulaire, Stefan George, Novalis, Friedrich Hoelderlin, John Milton,
William Blake...itd.
Ne stoji iza svega frustriranost u seksualnom pogledu...
filozofija.42johnnya,
>> 'Luzer' je možda teška reč za Alfreda Nobela, pošto čovek verovatno
>> pojma nije imao šta će se desiti kroz 100 godina (iako je pred smrt
>> počelo "da mu se javlja":).. ali bez obzira, razmišljam šta bismo
>> to izgubili da nismo imali Nobela (ili nekog sličnog talenta)
>> a šta bismo, kao stanovnici planete Zemlje, imali.. konkretno.
Verovao ili ne, živeli bi ISTO. Samo bi neke stvari bile pomerene za
plus/minus 200 godina. Ili ćeš možda da tvrdiš da je Nobel bio
genetski predisponiran da nađe dinamit, Bell da napravi telefon,
Tesla...
Uvek me je izluđivala pomisao na srednji vek, koliko je samo vremena
tu nepotrebno utrošeno ! Praktično se istorija svodi na
Grke-Rimljane, pa onda hop Renesansa. Ili recimo ide emisija o
medicini na TV-u i komentar ".. za to se znalo i 3000 god. pre
Hrista u Kini !". Šta je 5000 godina, sitnica :)
filozofija.43kum.djole,
>> Verovao ili ne, živeli bi ISTO.
Bez dinamita i baruta?
Sve imam utisak da nemam dovoljno vremena da se upustim u diskusiju
ali isprva se ne bih složio, jer ako krenemo redom, od materija,
i redom po istoriji, najubojitije sredstvo za uništavanje žive sile
bio je barut/dinamit.. po toj logici izbegli bismo ratove s kraja
XIX veka i delimično oba svetska rata - ako ništa drugo barem
bi broj žrtava bio desetostruko umanjen jer bi se kao killing
device koristio katapult, samostrel, hladno oružje itd. ;)
Pitanje je samo koliko bi se populacija na planeti (u koju upadaju
i današnje svetske sile sa svim svojim današnjim naoružanjem) okrenula
boljitku i očuvanju planete, istraživanjima, čak i pacifizmu u smislu
pacifizam kao "Dobar dan komšija".. nukleusi, laseri, Tesla, Bell,
i sva ostala otkrića stižu ili mnogo kasnije (dakle, posle tih ratova)
ili pre/tokom istih ali predstavljaju materiju/snagu koja bi čovečanstvu
doprinela opet neki boljitak - a ne sredstvo za uništavanje ljudi.
Bilo bi nas sigurno 2 puta više no što nas ima na planeti,
ali baš sa te filozofske strane posmatram ideju.. i pošto verujem
u Onog gore, ako kaže - "dobio si prirodu, dobio si vodu, vatru,
obradivu zemlju, moć da stvaraš i misliš.. ..a napravio si podele,
ratove, krv, i na tome konstantno radiš, pritom se trudeći da prividno
sačuvaš i zaštitiš ono što si decenijama (vekovima?) sam upropastio,
onda se nemoj čuditi što te više no ikad ranije kažnjavam ekološkim
katastrofama, što ti širim ozonsku rupu i teram te odande gde sam te
sam poslao smatrajući da nećeš sanjati o Raju već ga sam stvoriti".
Biću u autu par nedelja, ali eto me uskoro na istom mestu. :)
filozofija.44dbambi,
=> 'Luzer' je možda teška reč za Alfreda Nobela, pošto čovek verovatno
=> pojma nije imao šta će se desiti kroz 100 godina (iako je pred smrt
=> počelo "da mu se javlja":).. ali bez obzira, razmišljam šta bismo
=> to izgubili da nismo imali Nobela (ili nekog sličnog talenta)
=> a šta bismo, kao stanovnici planete Zemlje, imali.. konkretno.
Pa jeste da se dinamit koristi uglavnom za punjenja oružja, ali ne
treba smetnuti s uma i ogroman značaj u građevinarstvu, rudarstvu i
sličnim delatnostima.
Bambi
filozofija.45pperica,
Dinamit i nije neko otkrice.Za nitroglicerin se i ranije znalo,
samo je za prakticnu upotrebu bio nepodoban (osetljiv).
S druge strane za bsrut su znali stari kinezi pre 5000 godina.
Celo nobelovo otkrice sastoji se u ideji da tecnim nitroglicerinom
natopi prah (dijatomejsku zemlju) da bi dobio eksploziv u prahu
kojim je lako rukovati.Slazem se da su sva genijalna otkrica
jednostavna, ali sam siguran: da Nobel nije napravio
dinamit-napravio bi ga neko drugi. Da nekim cudom ipak ne postoji
dinamit, barut i nitroglicerin, ne bi ziveli humanije: nabijali bi
se na koceve, sekli glave, punili gasne komore, spaljivali...
Problem je u nasim glavama, genetskom kodu, a ne u pojedinim
naucnicima izumiteljima. Zar bi trebalo optuziti Teslu da je
napravio smrtonosno oruzje -"pobogu, pa i od struje ljudi ginu"??
Ne , naravno, ni Prometeja koji je od bogova ukrao vatru i podario
je nama, ljudima.
filozofija.46kum.djole,
>> Pa jeste da se dinamit koristi uglavnom za punjenja oružja, ali ne
>> treba smetnuti s uma i ogroman značaj u građevinarstvu, rudarstvu i
>> sličnim delatnostima.
Ok, dakle ako pođemo od toga da je potencijalnom rudniku kao izvoru
rudnih bogatstava potreban dinamit sa sporogorećim štapinom ;) to
automatski znači da ako neki tamo primitivan prvi propis o dinamitu
koji kazuje "Zabranjeno je praviti bombe, eksplozivna sredstva u nameri
da se na taj način ugrozi život ljudi", narod bukvalno vapi ;) za tim
što je zabranjeno - tu nastupa neki interni dinamit u samim ljudima.
Odatle je sve počelo?
Daklem?
Istrebljivali smo se, radimo i radićemo na tome i dalje.
Ni istorija ne bi bila tako interesantna da nije bilo ratova, zar ne?
Sa ove tačke mogu samo da mlatim praznu slamu, nemam moć da popravim
stvari a posmatram masu kako se svaki čas pali, bilo na fašizam,
religiju, demokratiju.. ili obične petarde, svejedno..
Znaš, Bruno, i da ga nije izmislio, dinamit je, valjda, ipak u nama.
Šteta je samo što nas sve više obuzima i kreira kao bića onaj
eksplozivni, a sve manje onaj pokretački.. i dok sam gledao Branka
Kockicu, Igre bez granica, Gustava, Baltazara.., nisam naravno,
ni mogao da zamišljam svet kroz 15 godina, ali žalim ovu decu koja
odrastaju uz filmove na Pinku, Moćne renždere, uz šansu da sve to
vide i dožive - i u praksi..;(
PS:
Uostalom, nije Nobel kriv.
Kriv je onaj majmun iz Odiseje 2001. što je uz'o kosku u ruke. ;)
filozofija.47dr.grba,
>> Bilo bi nas sigurno 2 puta više no što nas ima na planeti,
Asocirao si me na jednu davno pročitanu SF priču... Čovek je napravio
vremeplov, pa je razmišljao šta bi mogao da učini dobro čovečanstvu...
Otišao je u stari vek i predao znanje o penicilinu. Kad se vratio,
imao je šta da vidi> nebrojene milijarde ljudi su tavorile u gomilama.
Živeli su jedni preko drugih, jeli jedni druge, jer nije bilo mesta za
drugu hranu... Nikakvih tehnoloških artefakata nije bilo, jer je
površina planete bila ispunjena ljudskim telima (:
filozofija.48dr.grba,
>> Pa jeste da se dinamit koristi uglavnom za punjenja oružja, ali ne
Da izbegnemo nesporazum: dinamit se NE koristi za bojevo punjenje u
mecima, artiljerijskoj i sličnoj municiji. Za to se koristi barut.
filozofija.49ventura,
> >> Pa jeste da se dinamit koristi uglavnom za punjenja oruzja, ali ne
>
> Da izbegnemo nesporazum: dinamit se NE koristi za bojevo punjenje u
> mecima, artiljerijskoj i slicnoj municiji. Za to se koristi barut.
A za barut se znalo... ihaj...
filozofija.50kiki,
> A za barut se znalo... ihaj...
Kineska posla ;)
filozofija.51ranx,
> tu nepotrebno utrošeno ! Praktično se istorija svodi na
> Grke-Rimljane, pa onda hop Renesansa. Ili recimo ide emisija o
Nemoj tako, i romanika i gotika imaju veoma važne posledice po arhitektonsko
nasleđe.
filozofija.52vasic,
> Pitanje je samo koliko bi se populacija na planeti (u koju
> upadaju i današnje svetske sile sa svim svojim današnjim
> naoružanjem) okrenula boljitku i očuvanju planete,
> istraživanjima, čak i pacifizmu u smislu pacifizam kao "Dobar
> dan komšija".. nukleusi, laseri, Tesla, Bell, i sva ostala
> otkrića stižu ili mnogo kasnije (dakle, posle tih ratova) ili
> pre/tokom istih ali predstavljaju materiju/snagu koja bi
> čovečanstvu doprinela opet neki boljitak - a ne sredstvo za
> uništavanje ljudi.
filozofija.53vasic,
> Uvek me je izluđivala pomisao na srednji vek, koliko je samo
> vremena tu nepotrebno utrošeno ! Praktično se istorija svodi na
> Grke-Rimljane, pa onda hop Renesansa. Ili recimo ide emisija o
> medicini na TV-u i komentar ".. za to se znalo i 3000 god. pre
> Hrista u Kini !". Šta je 5000 godina, sitnica :)
Coveku je trebalo dvadeset hiljada godina da se uspravi na noge,
a od proslog veka smo bombardovani raznim otkricima, "mirakulima",
koji ipak, ruku na srce, predstavljaju odraz monstruoznog napretka
(mozda cak previse jednosmerno)...steta je samo sto tolika otkrica
prvenstveno bivaju usavrsavana u smeru da se od njih napravi neko
novo, veoma ubojito oruzje, da se nekoliko besnih drzava sa ove
zemaljske kugle lepo zastrasuju...
filozofija.54vasic,
> Problem je u nasim glavama, genetskom kodu, a ne u pojedinim
> naucnicima izumiteljima. Zar bi trebalo optuziti Teslu da je
> napravio smrtonosno oruzje -"pobogu, pa i od struje ljudi
> ginu"?? Ne , naravno, ni Prometeja koji je od bogova ukrao
> vatru i podario je nama, ljudima.
Apsolutno se slazem sa tobom. Ljudska je priroda je osnovni faktor
sto se covek okrece da koristi bitna otkrica pre za unistavanje
drugih nego za usavrsavanje i poboljsanje svog zivota...
Ne moze se kriviti Werner Von Heisenberg za atomsku bombu - njegova
su otkrica koriscena u tom smeru - ali moze Oppenheimer koji ju je
napravio...
filozofija.55vasic,
> Asocirao si me na jednu davno pročitanu SF priču... Čovek je
> napravio vremeplov, pa je razmišljao šta bi mogao da učini
> dobro čovečanstvu... Otišao je u stari vek i predao znanje o
> penicilinu. Kad se vratio, imao je šta da vidi> nebrojene
> milijarde ljudi su tavorile u gomilama. Živeli su jedni preko
> drugih, jeli jedni druge, jer nije bilo mesta za drugu hranu...
> Nikakvih tehnoloških artefakata nije bilo, jer je površina
> planete bila ispunjena ljudskim telima (:
Citao sam je kao klinac, cini mi se...Da se ne zove "Neobicna
misija Pineasa Snodgrasa" ili tako stogod, a autor Kliford Simak
ili Teodor Sterdzen????
filozofija.56vasic,
> Kriv je onaj majmun iz Odiseje 2001. što je uz'o kosku u ruke.
> ;)
Krivi su dobrocudni vanzemaljci koji su potpomagali da bi majmun
uzeo kost u ruke... ;)
filozofija.57dbambi,
=>>> Pa jeste da se dinamit koristi uglavnom za punjenja oružja, ali ne
=>
=> Da izbegnemo nesporazum: dinamit se NE koristi za bojevo punjenje u
=> mecima, artiljerijskoj i sličnoj municiji. Za to se koristi barut.
Čekaj...eksplozivno punjenje (ono što treba da razori metu kad je
projektil pogodi) se puni dinamitom ili nekom savremenijom vrstom
eksplozivnog punjenja, a barutno punjenje (ono što će projektilu dati
energiju da stigne do mete) je, kao što mu ime kaže :), od baruta.
Uostalom, Nobelov pronalazak je najveću primenu pronašao na ratištima
pa zato Nobela verovatno i smatraju rodonačelnikom reda " trgovaca
smrću "
Bambi
filozofija.58dr.grba,
>> Čekaj...eksplozivno punjenje (ono što treba da razori metu kad je
>> projektil pogodi) se puni dinamitom ili nekom savremenijom vrstom
>> eksplozivnog punjenja, a barutno punjenje (ono što će projektilu dati
>> energiju da stigne do mete) je, kao što mu ime kaže :), od baruta.
Ama, da. Barut ide u čauru, a u zrno neka druga glupost. Beše
objašnjenje zašto je dinamit nepriklada na bojevo punjenje...
Pu... Ne sećam se. Ima li ovde neki svežiji artiljerac od mene? (:
Uostalom, mnogo važno°. Ovim ne rušimo tezu o odnosu namere i
posledice, a to svakako i nije bila namera.
--------------------
° što ne znači da ne bi bilo dobro razjasniti.
filozofija.59smilja,
> Ne stoji iza svega frustriranost u seksualnom pogledu...
Kad su u pitanju neki pesnici/pisci, dosledno mogu da potvrdim
da je većina njih frustrirana u seksualnom pogledu. A tek o slikarima
da i ne pričam (;
Smilja :)
filozofija.60lana.m,
> 'Luzer' je mozda teska rec za Alfreda Nobela, posto covek verovatno
> pojma nije imao sta ce se desiti kroz 100 godina (iako je pred smrt
> pocelo "da mu se javlja":)
Pa bash zato shto je i pochelo da mu se 'javlja' je otvorena akademija za
dodelu Nobelovih nagrada onim nauchnicima koji su stvarali neshto u korist
i ljudi.Chovek stvarno nije mogao da predpostavi shta su ljudi mogli da
sa njegovim pronalaskom kroz 100 godina..
> .. ali bez obzira, razmisljam sta bismo to izgubili da nismo imali Nobela
> (ili nekog slicnog talenta) a sta bismo,kao stanovnici planete
> Zemlje,imali konkretno.
Po toj 'teoriji' najbolje je onda da niko od nauchnika nije stvorio ono shto
jeste (Nobel,Bel,Tesla i mnogi grugi) i onda praktichno ne bi imali nishta,
i i bez svih tih dostignutja ja ne bih mogla ni da ti poshaljem reply :).
filozofija.61dr.grba,
>> Po toj 'teoriji' najbolje je onda da niko od nauchnika nije stvorio ono
>> shto jeste (Nobel,Bel,Tesla i mnogi grugi)...
Štaviše, reč je o zaveri: evo, recimo, jedan izumeo naizmeničnu
struju, drugi katodnu cev. I šta sad imamo: plaćamo TV pretplatu
na računu za struju <:
filozofija.62mcar,
Da, tako je. U principu iza potrebe da se cine "velika dela" obicno stoji
licno nezadovoljstvo, a seksualno frustrirani lkjudi po definiciji su
nezadovoljni.
MC
filozofija.63lana.m,
> Stavise, rec je o zaveri: evo, recimo, jedan izumeo naizmenicnu
> struju, drugi katodnu cev. I sta sad imamo: placamo TV pretplatu
> na racunu za struju <:
Da,da..nashu vladu chine sve sami nauchnici...:)
filozofija.64morkin,
> Citao sam je kao klinac, cini mi se...Da se ne zove "Neobicna
> misija Pineasa Snodgrasa" ili tako stogod, a autor Kliford Simak
> ili Teodor Sterdzen????
I meni je priča poznata, čini mi se da na kraju šalju tipa da ubije onog ko
je napravio vremeplov.
filozofija.65vasic,
Jeste, to je ta prica...na kraju covecanstvo shvata da Snodgras i
mu nije ucinio neku veliku uslugu, jer je njegov pronalazak, koji se
mogao koristiti u dobre svrhe vremenom napravio haos na planeti.
filozofija.66dzim,
> Kad su u pitanju neki pesnici/pisci, dosledno mogu da potvrdim
> da je vecina njih frustrirana u seksualnom pogledu. A tek o slikarima
> da i ne pricam (;
Rekoh ja, josh u srednjoj kad smo radili neke ljigave pesnike:
da su pesnici je*bali svaki dan razne ljepotice, danas bi poezija
bila vrlo siromashna. :>
filozofija.67ventura,
> Kad su u pitanju neki pesnici/pisci, dosledno mogu da potvrdim
> da je vecina njih frustrirana u seksualnom pogledu. A tek o slikarima
> da i ne pricam (;
ma bre oni su bili debili... samo kad gledas onog ludog Andrica...
sve ti je jasno...
filozofija.68smilja,
>
> Ne stoji iza svega frustriranost u seksualnom pogledu...
U poslednje vreme pojavila se jedna nova naučna grana:
umetnička patografija, koja sa psihijatrijskog i psihoaanalitičkog
stajališta proučava biografije velikih ljudi. Ova proučavanja su
pokazala da ''geniji'' odstupaju od normale i da su ''nenormalni''
u odnosu na duševni prosek; odnosno zdravlje..:))
Od izrazito kliničke shizofrenije bolovali su: Tasso, Newton, Helderlin,
Van Gog, Strindberg, Gogolj. Od paranoje: Ruso, Paskal,. Melanholija:
Weber, Šubert, Šopen, List, Rosini, Molijer. Od arteriosklerotične
otupelosti su umrli: Kant, Stendal, Arnold Beklin, Faradej. Umrli su kao
samoubice: Klajst, Van Gog, Virdyinija Vulf, Oto Vajninger, Tard,
Čajkovski. Nagonske varijante u homoerotičnom pravcu imali su:40.
Čitav život bili su aseksualni: Kant, Spinoza, Newten. Alkoholičari:
Šeli, Kolridž, Hajne, Po, Mise, Vajld. Eter pored alkohola i opijuma
uzimali su Žan Loren, Gotije; hašiš: Bodler. Gluk je umro od alkoholnog
trovanja, Betoven od ciroze jetre. Pol Gogen je bio pedofil, Tulus-Lotrek
sin incestne veze( roditelji veoma bliski rodjaci)- sakat od detinjstva
seksualno preopterećen. Margo Saqvi West sjajan književnik ljubavnica
Virdžnije Vulf, Tomas Man - homoseksualan...,.
Genije i izopačenost, psihopatološki elementi spadaju u neizbežne faktore
u celini psihičkog konteksta jednog genija.
Šta hoću da kažem: da umetnici nisu nenormalni već da je suština
u nečem drugom. Za umetnika je sve, pa čak i pogled na svet, samo sredstvo
za postizanje jednog drugog cilja. Njihovi stavovi prema stvarnosti; bilo
kakvi su elementi za izgradnju umetničkog dela. Umetnost ne čini stav,
nego postavljenost stava u jednu posebnu celinu. Za umetničku vrednost
svejedno kako je nastala: da li je platio mukotrpnim životom kao Dostojevski
( epilepsija ) ili je stvarao u obilju Prust ( homoseksualac) da li je stvarao
stojeći kao Hemingvej ili ležeći Trakl ( samoubice). Za jednog estetičara
je ne bitno da li je umetnost stvorena u ludilu (Dali) ili u punom
zdravlju ( Bah) reč je o tome da je ona stvorena da postoji.
Umetnikova odstupanja od proseka su prelaženja granice; hiper senzibilnost,
koja mu izoštrava sluh i pobudjuje osećaj za skriveno. A taj
hipersenzibilitet
jednog umetnika dovodi stalno u sukob sa okolinom. Uostalom zadiranje
u van granica, prolaz kroz nepoznate krajolike ukazuje na istine i umetniku
je sve teže, normalan čovek tu staje..tu je prosek. Umetnik je savest
čovečanstva a običan svet voli da se prepusti samozaboravu.
Smilja
filozofija.69willow,
>> Od izrazito kliničke shizofrenije bolovali su: Tasso, Newton,
>> Helderlin, Van Gog, Strindberg, Gogolj.
Plus: Selin, Ezra Paund, E.E. Kamingz, Robinson Džefers...
Dok je, recimo, Fridrih Niče otišo u peršun zbog posledica
umobolnosti na bazi luesa. I tako, iako se čitavog života zalagao za
stvari u stilu: "Ideš ženi? Ne zaboravi bič!" - na kraju je i njemu,
jadničku, p.... došla glave.
>> Alkoholičari: Šeli, Kolridž, Hajne, Po, Mise, Vajld.
Zatim: Dostojevski, Dilen Tomas, Sinkler Luis, Fokner, Bukovski,
F.S.Ficdžerald... nebrojeno njih...
>> Tomas Man - homoseksualan...,.
Andre Žid? Herman Hese? Conrad Detrez?
Sve u svemu, na prste možeš izbrojati umetnike koji su umrli
prirodnom smrću; to jest: spokojno, u postelji, sa pidžamom, i sa
ružičastim i pufkastim i udobnim patofnama uredno složenim tik pored kreveta.
filozofija.70ljubinko,
>U poslednje vreme pojavila se jedna nova naucna grana:
Odavno postoji knjiga TRAGEDIJA GENIJA, o dusevnim poremecajima
znamenitih ljudi.
Na osnovu verodostojnih dokumenata napisao je profesor Medicinskog
fakulteta, a izdavac je bila Medicinska knjiga, koja vise ne postoji
i koju je pravno nasledila SAVREMENA.
filozofija.71vasic,
> Kad su u pitanju neki pesnici/pisci, dosledno mogu da potvrdim
> da je većina njih frustrirana u seksualnom pogledu. A tek o
> slikarima da i ne pričam (;
Rekao sam da ne stoji iza SVEGA isfrustriranost u seksualnom pogledu.
Ali, slazem se sa tim da velika dela MOGU biti posledica takvih stvari...
filozofija.72vasic,
> Rekoh ja, josh u srednjoj kad smo radili neke ljigave pesnike:
> da su pesnici je*bali svaki dan razne ljepotice, danas bi
> poezija bila vrlo siromashna. :>
Ljubavne pesme su u principu krcate patetikom. Motiv ljubavi u pesmi
moze biti sjajno izrazen, ali po mom ukusu to nije na obakav nacin
kako su to radili izvesni romanticari. Kakav je to cedni opis lepote
bez zelje za fizickom ljubavlju?
filozofija.73vasic,
> ma bre oni su bili debili... samo kad gledas onog ludog
> Andrica... sve ti je jasno...
Kanda nisi bas nacitan?
filozofija.74vasic,
> U poslednje vreme pojavila se jedna nova naučna grana:
> umetnička patografija, koja sa psihijatrijskog i
> psihoaanalitičkog stajališta proučava biografije velikih ljudi.
> Ova proučavanja su pokazala da ''geniji'' odstupaju od normale
> i da su ''nenormalni'' u odnosu na duševni prosek; odnosno
> zdravlje..:))
Mislim da genijalnost vuce sa sobom odredjena odstupanja u poimanju
stvarnosti i svoje sopstvene unutrasnjosti - pa se to smatra nenormalnim.
C.G. Jung je imao zanimljiv pristup. Svoju analiticku psihologiju, kako
je nazivao nauku koju je decenijama razvijao u nekim delima usmerio
i ka istrazivanju odnosa umetnicko delo-psihologija. Ali njega nije za-
nimala toliko isfrustriranost koliko simboli i arhetipovi podsvesti
koji su se ispoljavali u tim istim delima. Tako je npr. obratio najvise
paznje na Goetheovog Fausta, koga je ocenio da je krcat alhemijskim
simbolizmom podsvesti, i da Goethe sam nije bio svestan sta je zapravo
napisao. Siguran sam da Goethe ne bi mogao biti proglasen patoloskim
slucajem, cak i ako se izvesno vreme osecao kao sam Dr.Faust. S druge
strane, "Patnje mladog Vertera" su krcate ljubavnom patetikom. Doduse,
to je njegov roman prvenac, imao je 23-24 godina i bio je ludacki zalju-
bljen u jednu udatu mladu zenu, a ta je ljubav bila zaista neostvariva...
> Od izrazito kliničke shizofrenije bolovali su: Tasso, Newton,
Za Torquato Tassoa znam da je imao manijakalni kompleks velicine.
Goethe je to lepo opisao u drami "Torquato Tasso".
> Helderlin, Van Gog, Strindberg, Gogolj. Od paranoje: Ruso,
> Paskal,. Melanholija: Weber, Šubert, Šopen, List, Rosini,
Friedrich Hoelderlin je proglasen pomracenim umom jos kada je imao 17
godina. Tacno se vidi sta je pisao koji deo njegove raspolucene licnosti.
Ruku na srce, on i Klopstock su nekako imali najprefinjeniji poetski
izraz od svih nemackih pesnika XVIII i pocetka XIX veka.
Propustila si E.T.A.Hoffmanna, velikog romanicarskog pisca, slikara i
kompozitora. Najpoznatiji je po pripoveci "Peskar" (Der Sandmann) koja
je postala mitska i kultna gotska prica psiholoskog horora. Pisao je i
roman u dva toma, "Djavoli eliksiri", okultno i opako, bajku "Krcko
Orascic" i jos stosta. Bio je alkos, narkos, depresivac, gladovao je
da bi placao kurve. Kada se ozenio, zena bi uz upaljeno svetlo morala
da ga drzi za ruku da bi zaspao jer su ga progonili uzasi o kojima je
pisao. Umro je u 46. godina, od izmucenosti tela narkoticima i alkoholom.
Kao kompozitor je i do danas ostao neshvacen. Jedan je od najznacajnih
likova nemacke knjizevnosti.
> Umrli su kao samoubice:
> Klajst, Van Gog, Virdyinija Vulf, Oto Vajninger, Tard,
Heinrich Von Kleist je odlepio jos sa 17 godina kada su ga unistile
mentalno ratne strahote u ratu izmedju Pruske i Francuske. Sto se seksu-
alnih sklonosti tice voleo je iskljucivo zene koje su presle pedesete.
U njegovoj knjezivnosti se vidi genijalnost, ali ne i bolest. Imao je
puno pokusaja samoubistva od svoje dvadesete, ali je to ucinio na obali
Bodenskog jezera (Bavarska) ispalivsi sebi metak u glavu. Imao je 35.
godina. Na tom mestu Kleistu je podignut spomenik. Jedni tvrde da je bio
kompletno lud, a drugi da se ubio jer su ga Goethe i Schiller stalno
ismevali po raznim knjizevnim almanasima.
Van Gogh je bio lud, a uz to je imao i tumor na mozgu.
Za Virginiu Wolff se prica da se ubila usled nezadovoljsta zbog zavrsetka
II Svetskog rata.
> Čajkovski.
Bio je i derpe. Namerno je popio vodu zarazenu kolerom. Videti istoimeni
film u kome ga igra Richard Chamberlain.
> Alkoholičari: Šeli, Kolridž, Hajne, Po, Mise, Vajld.
Coleridge i Poe su konzumirali i opijum. Wilde je bio sodomista, zbog
cega mu je sudjeno.
> stojeći kao Hemingvej ili ležeći Trakl ( samoubice). Za jednog
Hemingway se ubio jer je saznao da boluje od raka. Trakl je umro od
prekomerne doze kokaina. Bio je sludjen osecajem krivice jer je imao
odnose sa mladim decacima i godinama odrzavao incestnu vezu sa rodjenom
sestrom. Po mom misljenju, najbolji pesnik sa nemackog govornog podrucja
ikad...
> estetičara je ne bitno da li je umetnost stvorena u ludilu
> (Dali) ili u punom zdravlju ( Bah) reč je o tome da je ona
> stvorena da postoji.
Dali je umeo da sintetise sam hormon feromon u svom mozgu. Efakat je
priblizan kao pri upotrebi LSD-a ili meskalina...
filozofija.75vasic,
> Dok je, recimo, Fridrih Niče otišo u peršun zbog posledica
> umobolnosti na bazi luesa. I tako, iako se čitavog života
> zalagao za stvari u stilu: "Ideš ženi? Ne zaboravi bič!" - na
> kraju je i njemu, jadničku, p.... došla glave.
Nietzsche se plasio zena kao djavo krsta...
> Andre Žid? Herman Hese? Conrad Detrez?
Hesseov "Narcis i Zlatousti" i "Demijen" imaju nekih homoseksualnih
motiva, ali nisam znao da je bio peder.
filozofija.76smilja,
> Sve u svemu, na prste možeš izbrojati umetnike koji su umrli
> prirodnom smrću; to jest: spokojno, u postelji, sa pidžamom, i sa
> ružičastim i pufkastim i udobnim patofnama uredno složenim tik pored
Zahvaljujem Ti se što si dopunio spisak jer on se i dalje nastavlja;
u ovom veku mnogi od njih umiru od AIDS-a kao Mišel Fuko ili čarobnjak
baleta Nurejev ili Fredi Merkuri ( parodon, ako sam ispisala njegovo
ime pogrešno ) legenda rok-muzike XX veka.
> Dok je, recimo, Fridrih Niče otišo u peršun zbog posledica
> umobolnosti na bazi luesa. I tako, iako se čitavog života zalagao za
> stvari u stilu: "Ideš ženi? Ne zaboravi bič!" - na kraju je i njemu,
> jadničku, p.... došla glave.
Kao student početnik, tako reći privh brucoških dana odlazi u kuću
Crvenih fenjera i tu dobija moždani sifilis. Još od gimnazije bio je
velika nada u pogledu klasičnih nauka: grčkog i latinskog. Tja, sin
luteranskog sveštenika krvavo je osetio ukus slobode.
> Sve u svemu, na prste možeš izbrojati umetnike koji su umrli
> prirodnom smrću; to jest: spokojno, u postelji, sa pidžamom, i sa
> ružičastim i pufkastim i udobnim patofnama uredno složenim tik pored
Prust, bonvivan, poslednju deceniju života povukao se iz pariskog
života i do smrti, teško oboleo, u postelji opisao je do poslednje
stranice lucidno i genijalno licemerno visoko društvo Pariza kome je
i sam pripadao. Skenirao ih je a onda u postelji pisao, pisao uz pomoć
sluškinje Švajcarkinje koja je brižljivo do samog kraja pazila na njega.
Dirljivi su opisi kako mu je pripremala termofore i tople supe, vodila
računa da svetlost ne prodire u sobu. On je zbilja umro u postelji
zadovoljan, možda, što je razderao krinku otmenog Pariza. Do poslednjeg
časa je pisao.
Ali setila sam se jednog koji je skončao sasvim u duhu kućnog ideala:
VAGNER ! Koja grozota od muzike (;
filozofija.77smilja,
> Odavno postoji knjiga TRAGEDIJA GENIJA, o dusevnim poremecajima
> znamenitih ljudi.
Recimo Gottfreid Benn u svom članku ''Problem genija'', sabire
delimično rezulate tzv. #umetničke patografije# ; danas se nauka
možda bavi i na sasvim drugačiji način genijalnošću.
filozofija.78smilja,
> Za Virginiu Wolff se prica da se ubila usled nezadovoljsta zbog zavrsetka
> II Svetskog rata.
Virginija Wolff je imala homoseksualnu vezu sa britanskom knjizevnicom
Margo Saqvi West. Ova je imala uspešan brak, dvoje dece i muža homosekusalca.
Margo i njen suprug su pripadali visokim krugovima englesle aristokratije.
Svoju vezu sa Margo Virdžinija je opisala u romanu ''ORLANDO'', nekoliko
meseci posle toga napunila je mantil kamenčićima i ušetala u jezero.
Margo je imala više ljubavnica, medju kojima je poznata jedna ruska
kneginja, inače našeg porekla: u romanu je baš tako i Virdžnija
oslikava kao svemoćnu. Jer se ova Engleskinja vrlo brzo zamorila sa
Virdžinijom i ostavila je.. Nažalost stihovi i poetika Margo Saqvi West
nije prevodjena u nas.
U svakom slučaju Ti i Dušan ste sasvim lepo dopunili moje izlaganje.
> Hemingway se ubio jer je saznao da boluje od raka.
Hemingway je vodio život dosledno do kraja, avanturista, revolucionar,
lovac i veliki ženskaroš. Žena mu je na Kubi u Havani sazidala kulu
u koju se zatvarao i radio; sama kuća je veoma skromna i potpuno podešena
prema ukusu Ernesta; knjige je čak držao u kupatilu. Inače, neki Kubanci,
pričali su još tada, davno posle njegove smrti da je bez obzira na
tumor bolovao od manijačno - depresivne psihoze. Uostalom, još neka
samoubistva u njegovoj porodici ukazuju na to. Konkretno, imao je tumor
na mozgu!? Medjutim njegov karakter ukazuje na specifičnost naravi.
Uostalom kao i prvi pisac romana uopšte u istoriji književnosti Servantes
koji je bio po mnogo čemu specifičan.
> Wilde je bio sodomista, biseksualac itd. što je i otvoreno priznao
na sudu. Zaista mu se divim kad je učinio takvo što u vreme kad su
klavirima zavijali noge zbog tzv. viktorijanskog morala.
Smilja
filozofija.79vasic,
Benn je daleko od toga da moze da bude smatran genijem. Nije on imao
prava da pise tako stogod...
filozofija.80dr.grba,
>> Ali setila sam se jednog koji je skončao sasvim u duhu kućnog ideala:
>> VAGNER ! Koja grozota od muzike (;
Pa, i Gete je, kažu, bio smeran.
filozofija.81mcar,
Kakvo je vase misljenje o tzv. "skolama za genije". Tj. o
specijalnim skolama u kojima se deca obrazuju po posebnim
programima da bi se potpomogao njihov brzi razvoj. U ovom
smislu bi se mogle posmatrati i tzv. "skole za talente".
Moje misljenje je izrazito negativno. Kod ljudi koji su prosli
ovakve skole, zaista primetna je
- sposobnost ubrzanog ucenja
- sposobnost brzog prenosa koncentracije (nevezivanje za teme)
- postizanje uspeha u skoli
Na zalost uz to idu i
- odvajanje procesa ucenja od saznjanja predmeta, tj ucenje
radi ucenje ili ucenje ucenja
- nesposobnost, retardiranost u smislu svakodnevnog zivota
Da li je neko analizirao stvarne efekte ovih skola na
ekonomiju i razvoj pojedine drzave. Kakva je korist od njih.
Mislim da je najbolji opis dao jedan psihijatar: "Drzavi su
potrebni "vrhunski" (naucnici/sportisti...) Nije vazno sto ce u
procesu postizanja proklamovanog ideala zivoti dece biti
nepovratno unisteni.
Jer sta znaci genijalnost cija je cena unistenje ili osakacenje
licnosti. Daleko vece divljenje zasluzuju ljudi cija
postignuca nisu bila na racun razaranja njih samih.
MC
Primer ovakvih skola za talente su npr. Petnica ili Mat.
gimnazija
filozofija.82mcar,
I jos jedno pitanje: Kako objasniti kompleksnost i tananost kineske spram
zapadne filozofije. Neverovatna demokraticnost, npr:
svaki covek, ma kakav bio poseduje Put. Razlika izmedju prostog coveka i
mudraca je u tome sto je mudrac toga svstan....
Dakle nista trt-mrtt, bog-djavo, cisto-prljavo, uzviseno-neuzviseno.
MC
filozofija.83smilja,
Imam li ja prava da pišem o Rudjeru Boškoviću?
> Benn je daleko od toga da moze da bude smatran genijem. Nije on imao
> prava da pise tako stogod...
Jedna od tema naučne fantastike: ako su relativisti u pravu, ako
živimo četvorodimenzionalnom svetu i možemo postati svesni toga, onda je
to kraj našeg sveta zdravog razuma.
Neki anticipativni autori pokušali su da razmišljaju u terminima prostrno-
vremenskog kontinuma. Njihovi pokušaji podsećaju na nastojanja ( istina na
višem istraživačkom nivou i izražena teorijskim jezikom) velikuh
matematičkih
fizičara. Ali, da li je uopšte moguće da čovek misli u 4. dimenzije? Za to bi
mu bila potrebna posebna mentalna struktura. Da li će čovek steći ove
strukture
u budućnosti, kao proizvod neke sledeće mutacije? Možda je čovek budućnosti
već
medju nama?
Rudjer Bošković. Mutant? Putnik kroz vreme? Stanovnik druge planete prerušen
u Srbina? Sledeći biografski podaci su iz: The Encyclopedia of Philosophy,
Macmmilan and Free Press. Editor - in - Chief: Paul Edwards.
Rodjen u Dubrovniku 1711. godine, upisano u jezuitskom koledžu u Rimu gde se
upisao kao student. Studirao je matematiku, astronomiju i teologiju. Po
završetku
koledža 1728. ulazi u jezuitski red. 1736. godine objavljuje rad o sunčevim
pegama
Godine 1740. predavao je matematiku na Colleigiumu Romanumu, a zatim postaje
naučni
savetnik. Osnovao je opservatoriju, isušio Bontinske močvare, popravio
kupolu Svetog
Petra, izmerio meridijan izmedju Rima i Riminija na dva stepena geografske
širine.
Potom je istraživao različita mesta Evrope i započeo iskopavanja gde će
Šliman kasnije
otkriti Troju. U Engleskoj ga biraju 26. juna za člana Kraljevskog društva .
Tom prilikom napisao je je na latinskom dugačku poemu o vidljivim odlikama
Sunca i
i Meseca, na šta su njegovi sagovornici rekli:''To Njutn to Njutn govori
kroz usta
Vergilija.'' Itd..., izmedju ostalog bio je upravnik Odeljenja za optičke
instrumente Kraljevske mornarice u Parizu. Umro je u Milanu 1787. godine.
Izgleda da je Bočković išao ne samo ispred svog već i ispred našeg vremena.
Postavio je jedinstvenu teoriju univerzuma i opštu jednačinu čiji zakoni
vladaju
u mehanici, fizici, hemiji, biologiji, pa čak i fiziologiji. Po ovoj teoriji,
materija, prostor i vreme nisu beskonačno deljivi već su sastavljeni od
tačaka
ili čestica. Ovo podseća na radove Žana Šarona i Hajzenberga koje je Bošković
izgleda prevazišao. On je uspešno objašnjavao ne samo svetlost već i
magnetizam,
elektricitet, kao i sve hemijske fenomene do tada otkrivene ili koji će biti
tek
otkriveni. U njegovim radovima nailazimo na kvante, talasne mehanizme, atom
koga
formiraju nukleoni. Istričar nauke L.A. Vajt smatra da je Bošković išao bar
dva
veka ispred svog vremena i da ćemo njegovo delo shvatiti tek kad se spoje
teorija
relativiteta i kvantna fizika. Procenjuje se da će njegov rad valjano
oceniti tek
1987. godine, na 200 godina od njegove smrti. Ovako kaže enciklopedija..?
Ovaj fenomen do sada nije objašnjen. U već objavljenoj korespodenciji sa
Volterom nailazimo na sledeće savremene ideje:
- Stvaranje internacionalne fizičke godine;
- Prenošenje malarije preko komaraca;
- Moguća primena gume
- Postojanje planeta koje se okreću oko zvezda van Sunčevog sistema;
- Nemogućnost da se ''psihičko'' lokalizuje u odredjenom delu tela;
- Konzervacija ''kvantitativne čestice'' pokreta: Plankova konstanta
objašnjena
1958. godine.
Smilja
filozofija.84smilja,
Nastavak o Boškoviću:
Veliki značaj Bočković je pridavao alhemiji. Dao je jasan i naučni prevod
jezika lahemičara. Četri elementa - voda - vazduh, zemlja - vatra - razlikuje
samo na poseban način na koji se čestice ( bez mase ili težine ) uredjuju.
To je očigledno anticipacija najnaprednijeg savremenog stanvišta o
univerzalnoj
formuli.
Još jednu, ništa manje fantastičnu anticipaciju u Boškovićevom delu
nailazimo u njegovom proučavanju nezgoda u prirodi.Ono već tad sadrži
statističko-mehaničku teoriju američkog naučnika Vilarda Gibsa, formulisaanu
krajem
veka. Takodje sadrži savremeno objašnjenje radioaktivnosti, pojave nepoznate
u 17.
veku, kao serije izuzetaka od prirodnih zakona. To je ono što se danas zove
''statističkim probojima granica potencijalnosti.''
Zašto radovi ovog izuzetnog čoveka nisu uticali na savremenu misao?
Pre svega, zato što su vodeći nemački naučnici i filozofi, sve do WWI,
verovali u teoriju ''kontinuirane strukture'', dok se Boškovićev rad zasnivao
na teoriji o diskontinuitetu. Sledeće, proučavanja Boškovićevog dela
sistematski posle
njegove smrti bila su otežana zbog rasutosti po celom svetu. Dalja
istraživanja ukazaće koliko je bio neobičan ovaj čovek?1
P.S. Jedan od izbornih predmeta u moje doba na filozofiji bila je
i fizika koju je predavao Pop-Jordanov; profesor koji je je
diplomirao prvo filozofiju pa onda elektrotehniku. Više od
pola semestra slušali smo priče o Boškoviću, inače neke njegove
teorije morale su se znati i za Istoriju filozofije II.
Ovo su neki odlomci iz profesorovih predavanja, možda su zastareli
ali poklapaju se sa nekim podacima iz one Enciklopedije.
Prilog diskusiji o genijima.
Smilja :)
filozofija.85pperica,
Ne verujem da bi to na ovim prostorima funkionisalo...
Diploma iz takve skole bi trebalo da bude vrednija nego iz drugih
skola, pa bi novopeceni bogati seljaci placali da njihova prosecna
(daj boze) deca setaju bele carape do skole i nazad, da bi tamo
razmenjivali selotejpe i druzili se sa decom ministara i bogatuna
na koncertima mitra mirica...
Ne znam ko bi mogao da stane iza prijemnog i da kaze seselju: vas
klinac nije za nasu skolu, ...
Kazem vam, propala stvar...
filozofija.86smilja,
> I jos jedno pitanje: Kako objasniti kompleksnost i tananost kineske spram
> zapadne filozofije. Neverovatna demokraticnost, npr:
Kineska civilizacija je veoma stara, prva kultura ili tzv:
pekinški čovek javlja se u periodu oko 500.ooo p.n.e.
Rana kultura oko 4000 p.n.e - grnčarstvo a to je već kineski neolit.
Prva Dinastija ŠANGA - bronza - 1.500 P.NE...
To podrazumeva jedno čitavo državno uredjenje ali i specifičnu filozofiju
života. Mislim, da sam već pisala o razlici izmedju paradoksalne logike
istoka/kineske logike i zapadnjačke koja je mnogo kasnijeg datuma.
Kina je pravo otkiriće, prvi zapisi - na laku - potom na svili - na kraju
prva hartija sa preko 4000 znakova - pretpostavlja visoku civilizaciju
ali i hijerarhijski stupanj u organizaciji društva. Sve je to moralo da bude
objašnjeno kroz budizam, konfučijanstvo i naravno tananost samog istočnjačkog
bića. Nama najpoznatije Dinastije su : HAN 206 p.n.e. do 9.. n.e.
i MING 1368 -1644 n.e. posle kojih dolaze Mandžurci.
Šta kažu Kinezi za Konfučija: ''...kad Sin Neba hoće da obdari čovečanstvo i
uspostavi sveopšti mir, njegovi su vesnici jednorozi ( ći lin ), feniksi
( huang ), kornjače ( kuej) ili zmajevi ( lung ). Smatra se da se Jednorog
pojavio u času kad se rodio Konfučije.Konfučije je rodjen u gradu ČI -FUU
551. p.n.e. a živeo je do 479.p.ne.; u ranoj mladosti postaje čuvar i
nadzornik
pisarnice u svom rodnon gradu a potom počinje da se bavi politkom.
Dakle, negde u vreme dinastije ČU ..., postaje učenik Lao Cea... U 51. godini
života je ministar pravde a nok 56. godine života napušta sva zvanja
i počinje da putuje sa svojim učenicima propovedajući svoju filozofiju.
Osnova njegovog učenja je o moralnoj odgovronsti od prvog do poslednjeg
atoma društva: ''Čovek je taj koji PUT može načiniti velikim a ne PUT da bude
taj koji će od njega načiniti velikim.'' Ideal je harmonija savršenog
individualnog
i dobro organizovanog družtva i medjusobnim obavezama, podjednakim
izmedju ministara i vladara, oca i sina, mladjeg i starijeg brata,
muža i žene, medjusobno poštovanje i pijetet i bratstvo izmedju dve
duhovne vrline. Vladar treba da bude vodjen etikom ovakve filozofije,
primer gradjanima a kroz religiju da se ispunjavaju moralne obaveze.
Konfučije veoma precizno postavlja principe superiornog čoveka čiji su
standardi moralni principi, dok kao ljudsko biće uopšte čoveka negira onog
koji se rukovodi profitom - inferioran čovek. Njegova čitava doktrina
se smatra kao etički humanizam. Ako pretpostavimo da je ovakav princip
razmišljanja postavljen oko 500. p.n.e. onda slobodno možemo da uporedimo
vreme početka slobodno nazovimo je filozofijom-kineskom i početka
antičke filozofije doba sedam mudraca VII p.n.e. koji spadaju u zapadanu
filozofiju i spadaju tek u kosmološko razdoblje. Činjenica je da se država
tada stvara civilizacijski na obalama male Azije dok je Kina do tad
promenila već nekoliko dinastija.
> svaki covek, ma kakav bio poseduje Put. Razlika izmedju prostog coveka i
> mudraca je u tome sto je mudrac toga svestan....
To je Konfučije i prema tom principu funkcioniše i današnja Kina ali ta
filozofija
morala je da bude i prilagodjena ogromnom siromaštvu ISTOKA ali i borbe da
se
preživi. Uz to ontološka suština Kineza je sasvim drugačija od suštine
Zapadnog !
čoveka; na istoku bez obzira na sve i danas sam život ovozemaljski malo
vredi
i Kinezi su specifičan narod. Ali umetnost Kine, zanatske veštine i činjenica
da su oni tvorci, hartije, baruta, prvog pisanog zapisa, možda prvih
zakona a ne Hamurabi govori o posebnosti ove nacije pa i filozofije.
To nije filozofija to je način života, način razmišljanja ali i specifična
zatvorenost prema svetu. Lično Kinu ne volim i svaki odlazak za mene
je mučenje jer su prema strancima veoma podmukli i uopšte beskrupolozni
prema belcima. Plava žena je djavo :)) Kolektivizam im je u duši i
disciplina.
> Neverovatna demokraticnost, npr:
Tamo ne postoji demokratičnost niti je ikad postojala o čemu govore
sasvim jasno Konfučijeve tablice već pravila, obaveze i dužnosti.
RED, RAD, DISCIPLINA !!!!!
Koja se moraju poštovati do kraja što veoma lepo piše na Konfučijevim
tablicama čemu se Kinezi podučavaju još od malih nogu. To je način života
koji omogućava produžetak nacije... koja je mnogo ratovala i borila se
za prostor. Medjutim, divim se njihovoj umetnosti ali jedan Ming ( vaza)
pripada palati u Nankingu. Uostalom kao i Konfučijeve tablice i njegov
muzej u Pekingu.
> Dakle nista trt-mrtt, bog-djavo, cisto-prljavo, uzviseno-neuzviseno.
Ako sam preterala o Kinezima bila sam i blaga ali Zapadna civilizacija
nije trt -mrt već je prilagodjena ontološkoj suštini načeg bića.
Bogu i djavolu....itd. Moram x puta da Vam ponavljam da su oni drugačiji
i da bi posle godinu dana života u Kini podivljao. Naravno, osim ako
živiš u Hong -Kongu - no to je sad kineska imovina ili Tajvanu. Sve te priče
o mudrosti, harmoniji itd. to je priča za žutog čoveka.
Smilja
filozofija.87mcar,
Mislio sam na Taoizam, kada sam govorio o demokraticnosti. Savremena Kina
jeste diktatura.
MC
filozofija.88dr.grba,
>> Da li je neko analizirao stvarne efekte ovih skola na
>> ekonomiju i razvoj pojedine drzave. Kakva je korist od njih.
U bivšem SSSR-u su postojali ovakvi programi na svim nivoima.
Hijerarhija je išla dotle da su pri vrhu postojala, recimo,
univerzitetska odeljenja sa 10-20 studenata, jedinih u svojoj
klasi u celom SSSR-u. Takvi su dobijali ptičje mleko u toku
studija i bili viđeni za poslove u vladinim institucijama.
Oni koji su usput otpadali završavali su "samo" kao vrhunski
inženjeri, laboranti, univerzitetski profesori, štogod.
filozofija.89dr.grba,
>> Postavio je jedinstvenu teoriju univerzuma i opštu jednačinu čiji zakoni
>> vladaju u mehanici, fizici, hemiji, biologiji, pa čak i fiziologiji.
Uf, uf, uf...
Da smirimo malo loptu.
Reč je o Papus-Boškovićevoj teoremi konusnih preseka, gde je prvi put
dat matematički obrazac za krive drugog reda (kružnica, elipsa,
parabola, hiperbola - kruznica je, zapravo, specijalni oblik elipse
gde se dve fokusne tačke poklapaju).
>> otkriveni. U njegovim radovima nailazimo na kvante, talasne mehanizme,
>> atom koga formiraju nukleoni.
Za ovom formom se tragalo od starog veka.
>> Istričar nauke L.A. Vajt smatra da je Bošković išao bar dva
>> veka ispred svog vremena i da ćemo njegovo delo shvatiti tek kad se
>> spoje teorija relativiteta i kvantna fizika.
Ovo je spojeno u specijalnoj teoriji relativiteta.
>> - Postojanje planeta koje se okreću oko zvezda van Sunčevog sistema;
Bošković je čitao Keplerove radove, na kojima je i proverio svoju
teoriju krivih drugog reda.
Jeste, Ruđer Bošković je definitivno bio ispred svog vremena, ali ovaj
spisak navoda ga u najmanju ruku čini vanzemaljcem (: Čovek je bio
"samo" sjajan matematičar koji je uspeo da primeni metode
multidisciplinarnih saznanja. To ga je, poput drugih velikih naučnika
tog vremena, činilo posebnim: išao je u red onih koji su odgovore
tražili na racionalnoj ravni, a ne u božanskom prisustvu u svemu što
vidi oko sebe.
Gde bi, uostalom, tek Njutn završio da nije bio religiozni fanatik?
filozofija.90vasic,
> Jedna od tema naučne fantastike: ako su relativisti u pravu,
> ako živimo četvorodimenzionalnom svetu i možemo postati svesni
> toga, onda je to kraj našeg sveta zdravog razuma.
Cetvorodimenzionalnost koju je postavio Minkowski bi zaista mogla imati
fantastican odraz na poimanja odredjenih sfera, do te mere da bi se moglo
redji da je celokupna klasicna fizika u sluzbi samo jednog jedinog
sveta...S druge strane ako bi tako stogod pokusali primeniti na misteriju
ljudske svesti (recimo, ne posmatrati svest samo kao odraz elektrohemi-
jskog rada mozga), dobili bi smo vrlo zdravu mesavinu okultizma i teo-
rijske fizike. Ali, na zalost, nauka se ponasa arogantno i ignorantno prema
svemu sto nije u stanju da objasni.
> Neki anticipativni autori pokušali su da razmišljaju u
> terminima prostrno- vremenskog kontinuma. Njihovi pokušaji
> podsećaju na nastojanja ( istina na višem istraživačkom nivou i
> izražena teorijskim jezikom) velikuh matematičkih
> fizičara. Ali, da li je uopšte moguće da čovek misli u 4.
> dimenzije? Za to bi mu bila potrebna posebna mentalna
> struktura. Da li će čovek steći ove strukture
> u budućnosti, kao proizvod neke sledeće mutacije? Možda je
> čovek budućnosti vec medju nama?
Zar ne postavljas coveka previsoko, na pijedestal objektivnog saznanja.
Ne mora covek biti svesno u skladu sa kosmosom, kada je njegova svest
ogranicena blokadom odredjenog dela mozga - npr. covek je oslobodjen
zivotinjskog istinkta intuicije, i jos mnoge niti su izgubljene tokom
evolucije u odnosu na zivotinje. Takva svest po kojoj se razlikujemo
od zivotinja ne mora biti vrhunski odraz kosmosa unutar nas samih. Zasto
smatras da bi covek buducnosti bio evolutivno pocascen u progresivnom
smeru?
filozofija.91vasic,
> Veliki značaj Bočković je pridavao alhemiji. Dao je jasan i
> naučni prevod jezika lahemičara. Četri elementa - voda -
> vazduh, zemlja - vatra - razlikuje samo na poseban način na
> koji se čestice ( bez mase ili težine ) uredjuju. To je
> očigledno anticipacija najnaprednijeg savremenog stanvišta o
> univerzalnoj formuli.
To je rekao Kornelius Agrippa, nemacki alhemicar jos u XV veku,
a da ne spominjem radove Paracelsusa, Dr.John Deea ili Marie
Prophetisse (jedina velika zena alhemicar)...
> Prilog diskusiji o genijima.
Uprkos ovom gore sto sam rekao, slazem se s tobom da je Boskovic
bio genije...
filozofija.92vasic,
> I jos jedno pitanje: Kako objasniti kompleksnost i tananost
> kineske spram zapadne filozofije. Neverovatna demokraticnost,
> npr:
> svaki covek, ma kakav bio poseduje Put. Razlika izmedju prostog
> coveka i mudraca je u tome sto je mudrac toga svstan....
> Dakle nista trt-mrtt, bog-djavo, cisto-prljavo,
> uzviseno-neuzviseno.
Pre nego sto sam krenuo da pisem ovo video sam sta je Smilja rekla
povodom toga, stoga ne verujem da bih imao da dodam stogod bitno.
U svakom slucaju, odraz zapada ka istocnjackoj filozofiji je onakav
kakav je Barouz opisao u nekim svojim delima...
Istok je, uprosceno, Yin-Yang pricip - mikstra dve suprotne energije,
Yin, zensko, zlo; Yang, musko, dobro - s tim da jedna sila u sebi
sadrzi uvek klicu one druge. Jednostavan nacin da se sagleda kosmicko
ustrojstvo, ali izrazito realno i primenljivo...Istok je okrenut ka
pitanjima o sustini. Nirvana, kao krajnji cilj je nistavilo, ravnodusnost,
ekstatican osecaj kosmicke svrsishodnosti, osecanje apeirona...
filozofija.93qpele,
> Kakvo je vase misljenje o tzv. "skolama za genije". Tj. o
> specijalnim skolama u kojima se deca obrazuju po posebnim
> programima da bi se potpomogao njihov brzi razvoj. U ovom
> smislu bi se mogle posmatrati i tzv. "skole za talente".
>
Ajd' da kao svrseni djak Matematicke dam svoje misljenje.
Nakon matematicke djak izadje sa sjajnim znanjem prevashodno iz
oblasti matematike, fizike i racunarstva. Tome ne doprinosi samo nastavni
plan i program vec i odnos ucenik-profesor koji je atipican za ove nase
krajeve. Profesora po pravilu mozete pitati sve sto je u vezi sa predmetom
koji predaje, mozete ga kritikovati, raspravljati se sa njim. Takva
atmosfera je kod mene u tom periodu adolescencije, kada uglavnom svi
izbegavaju skolu i ucenje, stvorila ljubav prema nauci i saznanju.
No, da bi se toliko postiglo iz oblasti prirodnih nauka, naravno mora se
necega odreci. U MG-u nema muzickog, likovnog, ima samo jedan strani jezik,
nema latinskog,...
Najveci problem MG-a je to sto u nju uglavnom dolaze vukovci, mahom
djaci generacija, dakle ljudi koji su navikli da budu najbolji u skoli.
A u MG ne moze svako da bude najbolji, ne moze svako da bude odlican.
Tu dolazi do stvaranja ogromnih kompleksa. Tome doprinose i pritisci
roditelja, pod kojim su vecina djaka u MG.
Vecina djaka MG-a nema klasican drustveni zivot karakteristican za coveka
tog uzrasta. Vecina ( ili makar skoro vecina) retko kad uvece izlazi,
dosta njih nikad nije imalo decka/devojku.
Zanimljivo je sta se desava sa takvim ljudima posle MG. Uglavnom ne postaju
sjajni studenti. Valjda se u nekom trenutku umore od silnog ucenja koje
je pocelo od najranijih srednjosklskih dana. Od celog mog odeljenja (20 djaka)
( generacija maturanata '95) samo je petoro ljudi upisalo redovno
4. godinu studija.
Sudbine ljudi su jos zanimljivije. Jedan moj ortak je sjajno studirao 2
godine, prosek preko 9, cisito obe godine, a onda je prolupao, digao ruke
od fakulteta, utripovao da hoce da svira trubu, to ga je drzalo par meseci,
onda nije nista radio, sad je otisao u vojsku, ko zna sta ce posle.
Druga je postala verski fanatik ( sto je po meni isto zlo kao i biti sektas)
ne izlazi iz crkve, ide po manastirima, svi rezoni u zivotu su joj formiranu
krozu prizmu religije...
Treca je dobila dete sa narkomanom.
Cetvrti se navukao na droge, pa je pao sa Kalemegdana, jedva preziveo.
Peti je postao potpuno asocijalan lik.
Ako se tome doda da je u mom odeljenju bilo 20 djaka , dolazimo do brojke
od 25% ljudi koji su krenuli putem kojim ne verujem da bi neko svesno
krenuo.
> Jer sta znaci genijalnost cija je cena unistenje ili osakacenje
> licnosti. Daleko vece divljenje zasluzuju ljudi cija
> postignuca nisu bila na racun razaranja njih samih.
>
Pazi, oni pravi genijalci, znaci govorimo o ljudima sa IQ preko 140
su sjajni likovi, makar one koje ja znam. Prosti jednostavni, neoptereceni
svakojakim glupostima, u odnosu na ostale u MG jako malo uce.
Takve likove niko i nista ne moze osakatiti. Problem je u onoj
velikoj vecini koja je nadprosecno inteligentna a utuvili su im u glavu
da su genijalci, i onda kad naidju na nekog pametnijeg od njih, koga
ne mogu da dostignu nastaju kompleksi. Pitanje je koliko na stvaranje
tih komlpeksa utice skola, a koliko vaspitanje i same te licnosti.
filozofija.94smilja,
Dragi moji SEZAMOVCI,
Ova godina je za mene bila uspešna..i teška!
Pošto je ovo moje razredno odeljenje pozdravljam sve pa
i VELIKOG MANITUA Askripku :))
Svog urednika, tj. moderatora dr.grbu...:))
Želim nam svima vedro nebo, više para, mnogo ljubavi..:)
Pišite što više...!?
Smilja/Iris :)
filozofija.95askripka,
=- Ova godina je za mene bila uspesna..i teska!
=- Posto je ovo moje razredno odeljenje pozdravljam sve pa
=- i VELIKOG MANITUA Askripku :))
Ljubavi moja jedina, a sto ovo 'pa i'?!?!?
Nemoj da se razljutim ;)
Znas ti da ja tebe bezuslovno (dakle bez 'pa i') obozavam... ;)
filozofija.96willow,
Sale, jebo te lesi, pa 'de si bre ti? Kako žena? Kako mačka? Kako K.Hammet?
Kako sve ostalo?
:)
filozofija.97spantic,
> Primer ovakvih skola za talente su npr. Petnica ili Mat.
> gimnazija
Za Petnicu ne znam, ali to reći za MG može samo onaj
ko tamo nikad nije bio. Boravak u MGu je veoma
podsticajan za inteligentne ljude i veoma je daleko
od istine reći da su MGovci jednostrani.
filozofija.98spantic,
> Ne verujem da bi to na ovim prostorima funkionisalo...
Itekako funkcioniše. Iz Matematičke gimnazije se masovno
bežalo. U vreme kada sam je ja upisao (1984.) nisu imali
kriterijum da preseku rang listu pošto je najslabije plasirani
imao 50 poena. Tada nije bilo prijemnog, a upisivalo se
posle drugog razreda srednje škole.
Za neupućene 50 su imali samo oni sa svim peticama iz
prva dva razreda, a više samo pobednici na takmičenjima
iz matematike i fizike.
Bila su dva najjača razreda, programera. Jedan su činili
đaci iz drugog razreda MGa, a drugi III/2 mi od spolja.
U mom odelenju su primili 44 ljudi. Do kraja septembra
nas je ostalo 32. Svi koji nisu mogli da izdrže otišli su.
I to je najbolje pokazalo vrednost njihovih ocena.
Možeš primiti koga hoćeš, ali ako nije dobar ništa mu/joj
to ne vredi.
filozofija.99mcar,
Sta znaci to "boravak u MG je potsticajan za inteligentne ljude"?
MC
filozofija.100smilja,
> Ljubavi moja jedina, a sto ovo 'pa i'?!?!?
O tome da li sam jedina moraću da razmislim (ljubav)?
> Nemoj da se razljutim ;)
Nemoj, molim te :)))
> Znas ti da ja tebe bezuslovno (dakle bez 'pa i') obozavam... ;)
Ništa nije bezuslovno, nego ima neka tajna veza
ili ja ništa ne razumeti (: ?????
Smilja:))))
filozofija.101shoom,
"Ko duva, život čuva".
Tako je govorio anonimni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu.
filozofija.102shoom,
> i tome slično..da mu dojavim...za srpske hakere. Gde me nadje(;
> INTERNET je za mene jedna velika bajka stvorena za zaludjivanje dokonog
> sveta; pretpostavljam da ga u neke zaista pragmatične svrhe koristi
> 20%... i tu mu ne osporavam vrednost ali to je Orvelovsko društvo.
> Magična kutija bez koje se ne može kad se navikneš na nju...Dakle,
> postignut je potpun cilj u stvaranju jednodimenzionalne civilizacije.
Huh, Smiljo, cenim tvoj rad&trud, ali na ovo sam morao da odgovorim.
Jedno vreme (ipak mereno godinama), bio sam ljuti protivnik mnogo čega, pa
i Interneta. Ovo zadnje mi je dosta naškodilo iz prostog razloga što nije
nimalo realno - nekad je to bilo dolazeće vreme televizije, pre toga - doba
radija, a sad dolazi internet i to je manje-više cela priča. Zamisli nekog
ko se nekada davno palio na to da sklopi radio aparat i sluša BBC ili da
traži one male ljude i djavole u nekakvim kutijama i cevima zbog kojih ne
dolaze susedi na partiju karata ...
Što se tiče Orvelovskog baljezganja (ne kažem, par značajnijih dela
nedovoljno uvaženih, ali ne baš toliko značajnih) i trodimenzionog zaključka,
mogao bih da se prisetim jedne pesme i/ili priče koju sam negde davno čuo
i/ili pročitao, o čoveku čiji je život postao jedna linija ali mislim da ne
mogu da se setim ko je to napisao ... možda znaš ...
filozofija.103spantic,
Izvinjavam se na hostu, odgovor je namenjen smilji.
>> postignut je potpun cilj u stvaranju jednodimenzionalne civilizacije.
> Jedno vreme (ipak mereno godinama), bio sam ljuti protivnik mnogo čega, pa
> i Interneta. Ovo zadnje mi je dosta naškodilo iz prostog razloga što nije
Xm, ovakav stav su imali ludisti kad su lupali mašine za koje
su smatrali da im uzimaju posao.
Internet je relativno nov medijum, sredina, sredstvo za komunikaciju
i rad. Najviše je ogledalo nas samih, za ono za šta si zainteresovan,
za to će i služiti.
Za dokono ćaskanje (socijalizacija), za komunikaciju, za površnu
zabavu, za ozbiljnu zabavu (igre beše), za rad...
filozofija.104dr.grba,
>> Internet je relativno nov medijum, sredina, sredstvo za komunikaciju
>> i rad. Najviše je ogledalo nas samih, za ono za šta si zainteresovan,
>> za to će i služiti.
Video sam jednu studiju u kojoj je razvoj Interneta poređen sa
razvojem ljudskog društva. Pravljene su paralele sa razvojem
zajednice, hijerarhijom, religijom, ratovima, ekonomijom...
da bi se na kraju došlo do nekakvog zaključka da dolazi do
prave veze između društva kao celine i interneta kao pojave.
Sad, teza može da zvuči blesavo, ali je jedan prijatelj, novinar,
na ovo dao opasku: "onda je Internet u svetu u fazi imperijalist'ćke
hegemonije". Meni se čini, takođe, da je Internet u Jugoslaviji u
fazi skupljačkog društva, barem sudeći po prosečnom Srbinu koji bi
malo po "tom Internetu".
filozofija.105willow,
"Ljubav između 2 muškarca nemoguća je zato što među njima ne sme da
dođe do seksualnog odnosa, a prijateljstvo između muškarca i žene
nemoguće je jer između njih mora da dođe do seksualnog odnosa."
Džems Džojs
Dakle, slažete li se sa ovom tvrdnjom?
filozofija.106goth,
Ja se ne bih slozio sa Dzojsom. Do seksualnog cina izmedju muskog i zenskog
prijatelja moze da dodje ako oboje gaje tu vrstu privlacnosti jedan prema
drugom, i ako ne potiskuju to. U suprotnom dolazi ono cuveno i svima poznato:
"Pa mi smo samo prijatelji." Ako jedna osoba gaji seksualni afinitet, a druga
ne, do toga nece doci.
filozofija.107jelena.,
* "Ljubav izmedu 2 muskarca nemoguca je zato sto medu njima ne sme da
* dode do seksualnog odnosa, a prijateljstvo izmedu muskarca i zene
filozofija.108jelena.,
Ups...:)
greska...sorry..:)
filozofija.109ztasic,
> "Ljubav između 2 muškarca nemoguća je zato što među njima ne sme da
> dođe do seksualnog odnosa, a prijateljstvo između muškarca i žene
> nemoguće je jer između njih mora da dođe do seksualnog odnosa."
>
> Džems Džojs
>
>
> Dakle, slažete li se sa ovom tvrdnjom?
Ne. ;)
Meni se više sviđa ona koja kaže da privlačenje umova rađa poštovanje,
privlačenje duša prijateljstvo, a privlačenje tela strast.
A ova tri pak čine ljubav. :)
filozofija.110smilja,
> Meni se više sviđa ona koja kaže da privlačenje umova rađa poštovanje,
> privlačenje duša prijateljstvo, a privlačenje tela strast.
> A ova tri pak čine ljubav. :)
Ja bih samo dodala još nešto: da je ovo podjednako i kod heteroseksualaca
i homoseksualaca. Čak su u nekim slučajevima homoseksualne veze mnogo
jače nego heteroseksualne jer ih vezuje inlektualnost - psyhe i poštovanje.
Dok heteroseksualne veze najčešće nastaju obrnutim putem:
privlačenje tela vice, versa seksualna strast iz koje se javljaju
ili ne javljaju osećanja. Veoma često jedan strana, uglavnom, daje mnogo
psyhe, unosi dušu u vezu nego li ona druga tada nastaje jaka seksualna veza
koja prerasta u ljubav ili u patološku povezanost. Zatočnici EROSA
jesu žrtve i često nisu dugo svesni da medju njima nema ljubavi već
je samo strast, sladostrašće u pitanju.
Poštovanje donosi sklad a da li ljubav postoji? Bojim se da je to prazan
pojam. Ljudi pokušavaju da objasne kroz taj pojam..ali kad je reč o
muško/ženskim odnosima ljubav je samo CARPE DIEM. Momenat kad smo ispunjeni
i čini nam se da smo ušli u kuću onog drugog bića a to je samo sad i ovde!
Čovek je rodjen da živi sam jer je rodjen tako i da umre sam; i u čoporu
je sam. Pomislite samo svi Vi koliko ste puta bili sami sa onim za kog
mislite
da ga volim/voliš?
Smilja:)
filozofija.111smilja,
Dragi Gote,
To je problem u prijateljstvu različitih polova. Uvek postoji
seksualna, obostrana, privlačnost. Medjutim postoji i neka čarobna
linija koja vas razdvaja i takva prijateljstva traju godinama.
Suština je da znaš da uvek postoji tvoj muškp/ženski pandan, prijatelj
koji je uvek tu i kome možeš uvek da se izjadaš i isplačeš na ramenu.
Mogu da se pohvalim da su moji prijatelji oduvek bili muškarci:
nema zlobe, konkurencije, ogovaranja i ostaju dosledni. Ne poričem
izvesnu seksualnu privlačnost ali sve bi se to banalno završilo u krevetu
i poštovanju i slaganju duša bi bio kraj. Možda zbog prirode posla, te
sam skoro oduvek bila okružena muškarcima, ali više poverenja imam u
njihovu zadatu reč. Možda će me neke ženske omrznuti zbog ovog ali nek
priznaju same sebi:''Koliko sam puta osetila zlobu prema drugarici!''
Smilja :)
filozofija.112rdejan,
Reply on: "Ljubav između 2 muškarca nemoguća je zato što među
njima ne sme da dođe do seksualnog odnosa, a
prijateljstvo između muškarca i žene nemoguće je jer
između njih mora da dođe do seksualnog odnosa."
Veliki Zen-bogovi me jednom posavetovaše, u časovima moje
spiritualne evaporacije ka boljem životu, da su međuljudski odnosi
samo jedna vrsta preigre i da na kraju neko uvek fasuje
penetraciju. Nije proteklo mnogo, moje oči ugledaše _prave_
reklamne panoe, koje vi, neprosvetljeni, ne možete videti.
Zaista, tog dana na magičnoj električnoj kutiji za cerebralnu
lobotomiju umesto "Okrenite fonto i dobićete veliki stan" natpisa,
koji gledah svaki dan, pojavi se "Okrenite se na konto i dobićete
velik i okrutan." Ne mogah verovati toj prvoj realnoj instanci
istinske stvarnosti, ali me, namesto natpisa "Od ponedeljka jugo
na rate i pokloni kupcima", ubedi njegov iskreni vapaj "Od
ponedeljka dugo na sate i pokloni se kur*ima."
Tih dana sam bio vlasnik retko lepih stolica, te sam mislio da sve
što je potrebno je više slatkog od dunja i probava će biti gušća.
Onda me, poput munje boginje Kali, ošinu misao nesvesne ljubavne
afere sa karma-gospodarima u divnoj zgradi iza dva divna konja,
koji su, uzgred, ako vam je to slučano promaklo, uvek spremni za
prisnu razmenu fluida; pomislih, nisam li doživeo neki,
ne-daj-bože homoseksualni kontakt sa pripadnicima niže vrste, te
promenio metabolički ciklus? Sreća mi se ipak osmehnula, jer su mi
Muze dojavile da sam samo navukao grip tražeći novaca za sutrašnji
ručak, pošto se doručak u ovoj zemlji preskače.
I tada ugledah ovu poruku, poruku na koju odgovaram, gde se
potpuno iskreno i sa vidnom pažnjom, autor posvećuje jednom
mišljenju primerenom za neko drugo vreme i neke druge ljude.
Podeliću sa vama svoju mudrost, o da! Reći ću vam istinu, i neka
bi vas ona bolela, jer Bogovi su ti koji svoje pastire teraju na
bol, a jeretike na greh.
Ljubav postoji, rekoše bogovi, ali se mora iskusiti čistoga srca,
odbaciti svoje telesno i racionalno i pretvoriti se u auru čula.
Iskreno, ovakve misli bih stavljao isključivo u ljubavne romane od
po 10 dindži na kiosci, za, u nedostatku adekvatnog španskog
materijala na kutijicama za lobotomiju, srednjevečne žene
prokockane mladosti. Ako, kojim slučajem, ipak rešite da ovo
shvatite i razumete iskreno, istina koja će isplivati je da ljubav
ne poznaje tabue, predrasude i norme, da ne poznaje godine niti
pol, da ljubav čoveka čini bližim Bogu i da, voleći druge, čovek
voli sebe. Ako vam se, 'pak, svidi ova interpretacija, nemojte mi
se žaliti kad vam neko istog pola ponudi usluge koje ste vi žarko
želeli da neko od vas zatraži. Tako to obično biva, "ako hoćeš da
ti puše, moraš i da lizneš."
Pozdrav, Dejan
filozofija.113dzim,
> Zaista, tog dana na magicnoj elektricnoj kutiji za cerebralnu
> lobotomiju umesto "Okrenite fonto i dobicete veliki stan" natpisa,
> koji gledah svaki dan, pojavi se "Okrenite se na konto i dobicete
> velik i okrutan." Ne mogah verovati toj prvoj realnoj instanci
A ja kazem: Chovek vidi ono shto on (svesno ili podsvesno) zeli da vidi.
Iliti: Trazi, trazi, pa cesh naci.
filozofija.114willow,
>> Pozdrav, Dejan
E, drugari, nemojte nasesti potpisu: da j.... mačka u dupe ako se
iza svega ovoga ne krije izvesni čupavac... znate već koji... Sale S.
:)
filozofija.116willow,
Sale, Deksone, ko god da je ukucao poruku 1.112... nemojte se, bre, ljudi,
zavaravati. Znaš šta je ljubav: to je ono kad jebe lud zbunjenog, to
je sve.
Inače, u vezi citata... slažem se da je Džojs lupio, ali, čitava poenta
kačenja poruke bila je u tome da istaknem njegovu, Dž.Dž-ovu očitu grešku u
rasuđivanju, nastalu usled pojma nemam čega. Ništa više.
filozofija.117smilja,
Pozdrav Smilja :)))
filozofija.118smilja,
> Internet je relativno nov medijum, sredina, sredstvo za komunikaciju
> i rad. Najviše je ogledalo nas samih, za ono za šta si zainteresovan,
> za to će i služiti.
U prvom momentu Internet postaje sjajna igračkica. Veliki zvrndolend.
Ako dozvoliš to sebi!?
Medjutim, ako već moraš da radiš a Internet je zapravo jedno od osnovnih
izvora informacije kao sredstvo za komunikaciju i rad. Meni lično,
mnogo znači, jer ne putujem više toliko često a informacije su mi potrebne.
Zato Spantiću sjajna ste ekipa Vi sa EUneta. Mada ostajem na SEZAMU
jer to su bili prvi koraci ...a ne zbog BIGZ-a.
Smilja ::)
filozofija.119willow,
>> Smilja ::)
Smiljana J. Weber :), nemoj, bre, da zrikiš! Urnisaćeš, pobogu, svoj
vid!
:)
filozofija.122smilja,
reply na poruku 1.120
askripka wrote:
>> Iz svog đakuzija u Valhali već neko vreme percipiram mrmor nekakvih
>> trolova pun gnusnih insinuacija o mom navodnom autorstvu koječega što
>> vrapci-dupedavci u poslednje vreme cvrkuću po mreži. Te neki
>> uzimala-davala-sa-mačkama-spavala dečko (koji mora da je jezivo obdaren
>> jer su mačke poznate kao izuzetno širokoguze zveri - možes da im smestis
>> jedan "Susamli Čibuk" i dve čačkalice, kad dobro podmažeš, izvor: serija
>> obrazovnih video-klipova "Animal bizzare", deo pet, "Odi, mac....") tvrdi
>> da sam ja, Chief Sale, smislio i poslao odgovor na briljantni komadić
>> erotološkog diskursa (ciao, Smiljče, zasto se ne pridružis žuraji?) u kome
>> se svi koljaši u bulju ovoga sveta od sad pa nadalje osuđuju na logorašku
>> dijetu (Platon umesto kobasica, Lacio umesto Felacija, "Da li
>> spermoproteini izazivaju rak trbušne duplje?", "Narkomani ubili vlasnika
>> 'Brke'", Bojovića za predsednika), te se kao vrhunac sublimnog spoja dva
>> bića proglašava snošaj izmedu psihotičnog i konfuznog (može, batice, ali
>> samo u varijanti "Udri, Boško, jebi brata, pokaži mu ko je tata!"), te se
>> vređa lik i delo autora kosmičkog mega-hita "Sveća u guzi, guza na vetru,
>> vetar ga duva Baš-Čeliku", gospodina Eltona "Samni derpe, voke!" Džona...
>>
>> Evo zašto to nije, ne može i nikad neće biti tako:
>>
>> a) Kad sam ja, kurac, sebe cenzurisao kojekakvim zvezdicama? Gledaj, mama:
>> kurac, pička, govno, sisa, mindža, sperma, bulja, sukrvica....
>>
>> c) (stavka pod b) glasi "Ma jebo ja vama mamicu milosnu svima, jel vam
>> jasno!", pa sam je, da je moderator ne bi ubio, preskočio) Klekni, pičko!
>>
>> d) Kakvi, bre, (kurac) Zen-bogovi? Ja sam bog, ja sam Elvis Prisli, Ričard
>> "Dik" Holbruk, otac, majka, svastika, Vlajko Stojiljković, Tapi, Arkan i
>> Jelena Živojinović, jel vam jasno, pičke?
>>
>> e) Pobeže mi nesto, mamu mu jebem u pičku!
>>
>> f) Ako želis da ti puše, promeni ime u Marlboro 100's.
>>
>> g) Kao sto ptiŠica svakog proleća kaže drugoj ptičici: ti si odavno jedan
>> cvetak na mom kurcu....
>>
>> Takode bih želeo da se zahvalim svim prijateljima koji su nesebičnom
>> podrškom omogućili nastanak ovog polemičkog dokumenta: Vladimir N.
>> Petrović, zvani Narkoman (tehnički pregled, udaraljke i polovnjače), Dejan
>> B. Rudić, zvani Bruder (ginekoloske usluge, heavy petting, Heineken
>> support), Mile Kitić, zvani Mile (S/M consulting, cvetna dekoracija), J.
>> J. Okocha, zvani Džej (jer tako mora da bude), narodni heroj Petar
>> Leković, zvani Pera Bulja (resor obrazovanja, Onaj Ko Po Kazni Jebe
>> Leposavu Milićević), Bogoljub Karić, zvani Kamilko (ministar za naftu
>> Ujedinjenih Arapskih Emirata, zvonar Bogorodične crkve), i na kraju, ali
>> ne najmanje, Njegovo Visočanstvo, princ Tomislav Karadordević, zvani
>> Thomy (goni ga u pičku materinu!).
Opet ti! Jel tebi Đavo ne da mira?
Autocenzura ;)
Postoji urednik - moderator za to.
Zasto si me izostavio iz zahvalnice? :)
Gde nades cvetić? Jel kod Šekspira?
Dosta, obuzdaj se malo, ipak je ovo javni sistem.
Smilja :)
filozofija.123willow,
Piščev Radni Naslov: DA MI GA ZDUDUČI LINIJSKI SUDAC AKO STE VI NORMALNI
Piščev Predlog: SVI SMO MI POMALO UMOBOLNI
Piščev Prolog: Popio si, Sale, bato, vidim, "bris iz confa", a?
Piščeva Razrada: J-ja... eto, sine, šta se dobije u slučaju kad se skupe 3
zdrava, prava, mlada, sočna i naočita momka - Aleksandar, Vladimir i Dejan.
Ovako, mark maj vrds, to ide: prvo se naroljaš, pošteno, dobro i olujno, kao
zver, onda pustiš POKOKAJ IH SVE ili nešto slično da gruva u noći, a unaokolo
sve mrtvo, nigde žive duše, sitni sati, beli miševi, vreme ludila, demoni
duše iskaču van, pacovi plešu tango tvojim snovima, žena te ostavila kao psa,
prokletinja, i uvalila ti ih, njih, sve te vrišteće potomke i kmeze i maze na
čuvanje, i sad, šta ćeš drugo, tražiš neki od sretnijih načina, kako straćiti
svoje vekove, mračne i srednje, čime ispuniti vakume do smrti a, izgleda, svi
ih mi delimo kao da su naše sudbine, ustvari, povezane, kao veštice spaljene
retroaktivno, to je sve, i do čega dođeš, bato, ni do čega, samo ćeš umreti
malo čistije savesti, no nema potrebe, svi ćemo mi ionako završiti ribajući
klozete u paklu, - a zašto: zbog našeg ponašanja, - ali da se ja vratim na
sadašnjost, promeškoljiš se, onda prdneš, odeš do toaleta, iskenjaš se za
svoj groš ako smatraš da postoji potreba za tim i tako to, pa kad sve obaviš,
smestiš guzicu u fotelju, nađeš joj odgovarajući položaj jer, znaš i sam,
guzicama to najlakše ide, pa ubaciš jedno glasno "lakunoć, svete pun
bednika", udahneš duboko kao da ti je to poslednji put, zatim kucaš tamo gde
te prsti nose... ako ih imaš... no, "kad bi mi odsekli ruke, kocao bih
nogama" - Charles Bukowski. Pičkin dim.
Piščev Melanholički Osvrt: Makar kad bi se u okolici našla kakva debela
crna žena, pa da nas prihvati, baki, onako, sve džumle, i istandrče nas,
mislim, pošteno... pa da vidiš, sine, što bi tada nastupila promena, o, da...
žešća.
Piščev P.S. E, moderatori, drugari, porfavor, mojne mi brišete
poruku! :)
Pzdrv, Raspevani slavuj agonije ludila smrti pakla noći
filozofija.124smilja,
> Piščev Radni Naslov: DA MI GA ZDUDUČI LINIJSKI SUDAC AKO STE VI NORMALNI
Piščev radni naslov: ČAS ANATOMIJE
> Piščev Predlog: SVI SMO MI POMALO UMOBOLNI
Piščev predlog: DEMENTIA PRAECOX
> Piščev Prolog: Popio si, Sale, bato, vidim, "bris iz confa", a?
Piščev prolog: CVET 1001 noći (Pazolini)
> Piščeva Razrada: J-ja... eto, sine, šta se dobije u slučaju kad se skupe 3
> zdrava, prava, mlada, sočna i naočita momka - Aleksandar, Vladimir i Dejan.
Piščeva razrada: Nov predlog za usavršavanje srpskog jezika posle
otpuštanja dekana Radmila Marojevića.
Aleksandar Skripka - šef katedre za srbistiku..
Vladimir i Dejan mi nisu poznati pa ću da konsultujem
Jovu Radulovića ( ministar prosvete:''Ne znam nisšta,
nije mi poznato), još uvek dekan FON-a ;) U svakom
slučaju i za njih će biti mesta na Filološkom :)
> Piščev Melanholički Osvrt: Makar kad bi se u okolici našla kakva debela
> crna žena, pa da nas prihvati, baki, onako, sve džumle, i istandrče nas,
> mislim, pošteno... pa da vidiš, sine, što bi tada nastupila promena, o,
> da... žešća.
Piščev melanholični osvrt: Kad lud kreše zbunjenog ( heteroselusalci);
da ih ne bacam na dijetu: Platon, Sokrat, Fuko, Arsenijević..;
to je ljubav.
> Piščev P.S. E, moderatori, drugari, porfavor, mojne mi brišete
> poruku! :)
Piščev P.S. Uvredjena senzibilna dušica (: Gde mu je bila duša i srce
da ovo stavi u konferenciju filozofija?
Smilja :))
filozofija.125dr.grba,
>> Postoji urednik - moderator za to.
Urednik je tu poruku obrisao, ali ni tebi đavo nije dao mira.
Sada neka kopija stoji kao spomenik ljudskoj taštini.
filozofija.126vasic,
Sve pod nebom svoj iskon ima,
on je majka svih stvari.
Upoznamo li majku,
znacemo i decu.
Spoznamo li decu,
vraticemo se majci,
do kraja opasnosti nema.
Zapusi otvore,
zatvori vrata,
dokle te ima bolovati neces.
Otpusi otvore,
otvori vrata,
spasa ti nema.
Ko vidi sicusno, jasno vidi,
ko meko grli, snagom odise.
Sa njegovim svetlom,
vrati se gledanju koje jasno vidi,
sebe u nevolji dovesti neces.
Ovo je uvek tako.
Lao C'
Mogli bismo raspravljati o ovome...
filozofija.127praktica,
Nijedno srce nije rodjenjem skamenjeno
nijedan covek nije sam sebe zatvorio.
Bog nije coveka od praha tvorio
djavo ga nije u prah pretvorio
drzava ga nije vodila
voda ga nije potopila.
Sam sebi je smetao
pa je vene presekao
umro nije, preziveo jeste
krvi je video, srecu je doziveo
Onda kada je shvatio
da je samo bice jedno
covek od krvi i mesa
kome nema granica.
:)
filozofija.128praktica,
Ljudi protiv prirode -99:1- cini nam se dobijamo, ali ustvari gubimo.
filozofija.129praktica,
Za 25 godina vise necemo imati slatke vode! Pa kad bolje pogledamo
sto smo uopste izlazili iz vode :(.
filozofija.130mcar,
Potpunop si u pravu. Ali masa nikada i nigde ne razmislja o tim stvarima, tako
da spasa nema.
MC
filozofija.131indi,
tacno
pojedinac je inteligentan i ponasa se racionalno
masa je glupa i iako vidi opasnost ne pokusava da je ukloni
vec samo bezi od problema
ono kao:" sto da bacim plasticnu flasu u kantu
kad niko ne baca, pa sta ako samo ja i bacim
koliko ih ima koji bacaju pored, pa necu ja da sacuvam planetu
koliko god bio uporan"
i svi ovako razmisljaju i eto ti :(
filozofija.132praktica,
Indi. To sam bas i hteo da kazem, pored svih filozofa, naucnika
itd. Nedju se glupi pojedinci koji dignu nos i bas ih briga za sve
pa onda truju i nas i sebe. ...bem ti i glupake koji ne mogu da
shvate da su svi manje vise isti i da cuvanjem prirode cuvaju i
sebe.
filozofija.133mcar,
Ljudi su vecinom glupi. Da li se tu bilo sta moze uciniti.
MC
filozofija.134gdown,
glupost je neunishtiva :(
filozofija.135smilja,
Gde ste..?
Jeste li svi zivi?
Zdravi!
Smilja....
filozofija.136uuud,
>> Jeste li svi zivi?
Tol'ko smo zivi da jedva cekamo da poginemo ... :)
filozofija.137olio,
> Gde ste..?
> Jeste li svi zivi?
> Zdravi!
> Smilja....
Da, zdravi smo, sto i tebi zelimo!!!
Ala su mi razlupali dve fabrike u Pancevu.
Oliver.
filozofija.138pavijan,
> Gde ste..?
> Jeste li svi zivi?
> Zdravi!
> Smilja....
______________________________
E, de si Smoljo? Je si li bila malo vanka?
Ajde informacije iz prve ruke molim.
Pozdrav od pavijana.
filozofija.139brka,
> Gde ste..?
> Jeste li svi zivi?
> Zdravi!
> Smilja....
Gde si Smiljo, Sunce li ti kalemljeno... Dugo te nije
bilo. Da nisi bila u nekoj od agresorskih zemalja? :)
Pozdrav,
Aleksandar
filozofija.140giftmaster,
ko neko moze da mi uzajmi (tj ako ima)
sledetje knjige, bio bih mu do groba zahvalan
Lok Dzon "Ogled o ljudskom razumu"
Hjum D. "Istrazivanja o ljudskom razumu"
Barkli Dz. "Rasprava o principima ljudskog saznanja"
Ejer A. "Problem saznanja"
hvala unapred
:)
filozofija.141chadra,
>ko neko moze da mi uzajmi (tj ako ima)
>sledetje knjige, bio bih mu do groba zahvalan
Ukoliko ti engleski nije problem, većinu knjiga koje si naveo možeš naći na:
http://www.alphalink.com.au/~pashton/etexts.htm
filozofija.142askripka,
=- (...) i izdajnik Jeljcin spremaju iznenadjenje.
U Rusiji, kao i kod nas, protiv Jeljcina su jedino komunisti i ostale usijane
glave bez mozga.
Nisi se valjda ofarbala u crveno? ;)
filozofija.143smilja,
OLIO,
Pa bio je i red, nisu oni ba[ toliko ćoravi i slepi pa da ne vide one tvoje
fabričice.
A imali ste brate velike plate.. bio je red da vam malo skrešu lični dohodak
(:
Smilja
filozofija.144smilja,
Ma jok nisam bila vanka..
Radim u agitpropopu.. zadužena sam za kutrno-istorijske spomenike.
Tu i tamo prošetam po neku delegaciju..
Preživela sam bombardovanje Kineske ambasade pa od sad pa na dalje neću više
nikad da kritikujem
mau-pau filozofiju.
Odričem se svoje nauke..
Vesti iz prve ruke..: Gajdaće most na reci Kvai..jer je Beograd grad na obali
dvaju reka:)
Info..KLJINTON..Bejkon..Šejk..Klark..Soljana..i izdajnik Jeljcin spremaju
iznenadjenje.
Bila sam u Prištini, deluje normalno..(ako je to neko inozemstvo)!
Smilja
filozofija.145smilja,
> Da nisi bila u nekoj od agresorskih zemalja? :)
Jesam, bila sam u Prištini..(:
Sad ni žene ne mogu da izadju iz zemlje( nezvanično), samo majke sa malom
decom..
Radim od jutra do mraka..a računar mi se toliko ogadio da kad se ovo završi
BACIT ĆU GA..
Nemam vremena..
Smilja
filozofija.146pavijan,
> Mislila sam smak sveta ali nije bio na zalost..
______________________________
Zdr :))))
Bice, skoro propast sveta, nek propadne nije (neka) steta (kad je vec ovakav
nikakav).
:)))))
Pa de si bre Smiljo? Te nema onoliko? Pa kako si? Kako tumacis cinjenicu da
je Jamie Shaey potparol Nato-a tvoj kolega po struci to jest profesor
filozofije?
Pozdrav od pavijana.
filozofija.147hercog,
Ako kažem
'Ja lažem'
Šta je to (istina ili laž)?
Sale
filozofija.148dzim,
> Ako kazem
> 'Ja lazem'
> Sta je to (istina ili laz)?
...to je izjavna rechenica...
...a neshto tome slichno imash kao zadatak u "Zbrici za izoshtravanje
uma"...nisam 100% siguran, ali otprilike ide ovako:
"Bili jednom selo A i selo B. Zitelji sela A uvek su lagali a
zitelji sela B su uvek govorili istinu. Elem, ti si obreo u jednom od
ta dva sela, ne znash koje je i ispred tebe su dva seljaka. E sad,
imash fore samo jedno pitanje da ih pitash ne bi li saznao u kom se
selu nalazish. Pitanje glasi: _____________________ ?"
filozofija.149olio,
> Pa bio je i red, nisu oni ba[ toliko coravi i slepi pa da ne vide one tvoje
> A imali ste brate velike plate.. bio je red da vam malo skresu licni
A ko daje ovoj drzavi pare?
Zar Vi gospodjice? ili MI u Industriji?
Jel hoces cinjenice?
Pozdrav Oliver.
filozofija.150giftmaster,
Moze i ona klasichna:
"Jedan Spartanac tvrdi da svi Spartanci lazu."
filozofija.151praktica,
Ne serite, leba vam, to vam je moj savet.
filozofija.152obren,
> "Bili jednom selo A i selo B. Zitelji sela A uvek su lagali a
> zitelji sela B su uvek govorili istinu. Elem, ti si obreo u jednom od
> ta dva sela, ne znash koje je i ispred tebe su dva seljaka. E sad,
> imash fore samo jedno pitanje da ih pitash ne bi li saznao u kom se
> selu nalazish. Pitanje glasi: _____________________ ?"
"Šta bi rekli žitelji sela A kada bi ih pitao da li lažu?"
Ako je odgovor "da" nalaziš se u selu A, ako je "ne" onda si u selu B ;)
Ima i slična fora sa sveznajućim računarom koji nepogrešivo odgovara na
svako pitanje sa DA ili NE i jednim čovekom koji ga je pokvario postavivši
pitanje "da li će tvoj sledeći odgovor biti NE?" ;)
filozofija.153goth,
> "Jedan Spartanac tvrdi da svi Spartanci lazu."
Paradoks koji se moze naci u mnogoj istoriji filozofije...
filozofija.154giftmaster,
>>"Jedan Spartanac tvrdi da svi Spartanci lazu."
>> Paradoks koji se moze naci u mnogoj istoriji filozofije...
PA da..Paralogizam
:)
filozofija.155smilja,
To je sofizam!
Smilja
Da li lažov laže kad kaže da laže?
filozofija.156smilja,
Ti si se pozivao do sad na pravo da kažeš i da javno napišeš
ono što misliš i da ukažeč na tudju nedoučenost i besmislice. Usudio si se da
sudiš
i da prosledjuješ stavove o ljudima koje ne poznaješ ili ih površno
znaš preko mutavog ekrana.
Znak ironije u tvom pitanju ništa nije novo jer Ti sebi možeš da dozvoliš
takvu
ironiju bez cenzure. Možeš sebi da dozvoliš i da radiš ono što možda neko
drugi
ne bi uradio ali nikad nećeš moći da prekoračiš granicu..
Priznajem Ti tvoje granične (privatne) situacije, svi smo ih imali
u svom životu i svako od nas nosi neki krst.
Ali mi Ti nećeš držati govore o nacionalizmu, odbrani zemlje
i ponosu o tome kako si Beogradjanin..Ti jesi deo ove urbane sredine
i sa tim možeš da se ponosiš ali ne pripadaš niti ćeš ikad pripadati
ovoj zajednici sa čim se možda i ponosiš.
Da li sam ja ofarbala kosu u crveno to je moja stvar.
Da li sam videla Surdulicu, Ćupriju, Čačak, Niš, KBC Dragiša
Mišović..jesam..
Videla sam tramvajske šine zavijene u osmicu i iskidane ruke
i noge dece u Aleksincu.
Čula sam zapomaganje devojke u bombardovanoj Kineskoj ambasadi
jer je gorela živa i niko nije mogao da je izvuče.
Radila sam svih nepunih 80. dana u zgradi koja je označena kao meta,
išča sam na teren koji je iznova bio bombardovan. Provela sam nedelju dana
u Prištini. Nećeš mi ni Ti ni neko drugi pričati šta je usijana glava
bez mozga..jer ja nisam trol koji se krije..
Svaki rat se završava kao neki od Šekspirovih komada, glavni junaci
su mrtvi..Ti si preživeo i živećeš..jer si mislio da je ovaj rat besmislen..
To što ja mislim tebe boli k.... i možeš da sereš i da mi repliciraš
koliko god hoćeš
Voljena zemljo plači!
Smilja
filozofija.157mango,
Da vise ne biste nabrajali sve moguce parafraze, da vam bar dam original
problema koji je ponudio grcki filozof Samos sa Krita (ako se ne varam):
"Svi Kricani lazu".
filozofija.158kum.djole,
Ko obrisa 1.157 ??
filozofija.159askripka,
Ajd da spustim loptu ( za promenu ;) ).
Ja sam jedino rekao da su protiv Jeljcina jedino komunsti i usijane glave (bez
mozga, sto je prirodna stvar jer ga usijanje po defaultu eliminise).
Ako hoces da mi repliciras na to sto sam napisao, onda to i uradi.
Ako pak zelis da repliciras na neke moje ranije poruke upucene tebi, onda
repliciraj na te poruke a ne na ovu. U tom slucaju dobices reply na 'zadatu
temu'.
Ako zelis da me prozoves zbog nekih stavova, izvoli.
Ako ti treba materijal, dobar polaz je da objasnis zbog cega je Jeljcin
izdajnik. Ili moja izjava da ja _jesam_ domaci izdajnik i da se time ponosim.
Ili da ja _mogu_ da drzim pridike o nacionalizmu.
Toliko.
filozofija.160giftmaster,
Primetio sam da danas teoriju o tome shta je filozofija,
mogu i smeju da imaju svi zivi.(osim onih koji eto
mogu da kazu za sebe da su neshto od tog ogromnog fonda
uspeli da prochitaju)Evo, ovako se tumachi
filozofija, na predavanjima u Vishoj Poslovnoj Shkoli.
************************************************
>>****: filozifija nije zivot
>>
>>****: ona je po meni skup
>>****: svih mislenja skupljenih u jednu gomilu
>>****: koju samo jedan od 10000000000000 ljudi
>>****: moze da poveze kako treba
>>****: umesto da sernja i citira druge
>>****: a ti se ne radjaju bas tako cesto
>>****: to je bar moje mislenje
>>****: danas se filozofija bazira na
>>****: citiranju drugih pametnih ljudi
>>****: serem ti se u predmet
>>****: ili u nauku
>>Poruka: a inache, ona je iznedrila sve ostale nauke
>>****: to je izgleda jedino sto je uradila
>>****: i sto je izbacila par likoa koji
>>****: su stvarno shvatili neku sustinu zivota
>>****: a sad il ih sledi i cuti
>>****: il seri i citiraj glumeci pamet
>>****: il radi po svom
>>****: vrlo jednostavno
>>****: mene je brucos sad nasao da uci
>>****: o filozofiji i smislu zivota
*****************************************************
A najzalosnije je to, shto je to toliki bes i podcenjivanje
svega shto nije na prvi pogled shvatljivo, ili shto nema za
direktnu svrhu gomilanje novca u kese i kase...i shto na kraju
krajeva nije obrazac.....
Iz komentara koji je sledio, moze se zakljuchitigovornikova
ljubav prema mudrosti i pisanoj rechi.
Toma Akvinski je definitivno bio u pravu...(ali to chovek
ne razume dok ne iskusi)...kad je rekao "TIMEO HOMINEM
UNIUS LIBRI"... i zaista!
filozofija.161willow,
"Ima nasmejanih pički a ima i razgovorljivih pički; ima i ludih pički
u obliku okarine, a ima i izobilnih, seizmografskih pički koje beleže priliv
i opadanje sokova; ima ljudožderskih pički koje otvaraju čeljusti poput kita
i gutaju sve živo; ima i mazohističkih pički, koje se zatvaraju poput ostrige
i u kojih su izvana tvrde ljušture a iznutra poneki biser; ima ditirambskih
pički koje zaigraju čim im se primakne penis i rastope se od zanosa; ima
dikobraznih pički koje se naroguše i mašu zastavicama o božićnim praznicima;
ima telegrafskih pički koje upotrebljavaju Morseovu azbuku i napune ti glavu
tačkicama i crticama; ima političkih pički koje su nabijene ideologijom i
koje čak osporavaju menopauzu; ima vegetativnih pički koje ne reaguju sve dok
ih ne povučeš za koren; ima religioznih pički koje smrde kao subotari i
pune su zrnja, crva, školjki, ovčjih brabonjaka a gdešto i mrvicama hleba;
ima pički-sisavaca koje su presvučene vidrinim krznom i za dugih zima spavaju
zimskim snom; ima plovećih pički što su opremljene poput jahti i pogodne za
pustinjake i padavičare; ima ledenih pički o koje možeš zveknuti meteorom a
da i ne zadrhte; ima još kojekakvih raznorodnih pički koje nije moguće ni
svrstati, ni opisati, na koje nabasaš jednom u životu i koje te oprlje i
žigošu; ima pički koje su sušta radost, koje nemaju ni imena, ni porekla, i
one su najbolje od svih - samo kamo su se dele?"
Henri Miler, mesto iz knjige "JARČEVA OBRATNICA"
filozofija.162the.edge,
T?>> Henri Miler, mesto iz knjige "JARCEVA OBRATNICA"
Ko sve nece sebe nazvati filosofom. ;(
Obicna prostacina.
AcCeSS DeNiED
filozofija.163willow,
>> >> Henri Miler, mesto iz knjige "JARCEVA OBRATNICA"
>> Ko sve nece sebe nazvati filosofom. ;(
>> Obicna prostacina.
da sad ne ulazimo u dublje rasprave... mislim, ivice, da žešće grešiš. i to,
mnogo više nego što jedan prosečan um može i pretpostaviti...
p.s. neki gubitnik je ovu istu stvar - da je ordinarna prostačina, - tvrdio i
za najvećeg pesnika dvadesetog stoleća, Čarlsa H. Bukovksog. ustvari, ako me
sećanje ne vara, beše više njih koji tvrdiše tu identičnu stvar...
p.p.s. a da je H.M. filozofirao previše, tu se možemo složiti: ponekad je
umeo debelo da ga tupi - ko da je poteko iz naše spisateljske škole.
filozofija.164indi,
-> "Ima nasmejanih picki a ima i razgovorljivih picki; ima i ludih picki
-> u obliku okarine, a ima i izobilnih, seizmografskih picki koje beleze
-> priliv i opadanje sokova; ima ljudozderskih picki koje otvaraju celjusti
-> poput kita i gutaju sve zivo; ima i mazohistickih picki, koje se zatvaraju
-> poput ostrige i u kojih su izvana tvrde ljusture a iznutra poneki biser;
-> ima ditirambskih picki koje zaigraju cim im se primakne penis i rastope se
-> od zanosa; ima dikobraznih picki koje se naroguse i masu zastavicama o
-> bozicnim praznicima; ima telegrafskih picki koje upotrebljavaju Morseovu
-> azbuku i napune ti glavu tackicama i crticama; ima politickih picki koje
-> su nabijene ideologijom i koje cak osporavaju menopauzu; ima vegetativnih
-> picki koje ne reaguju sve dok ih ne povuces za koren; ima religioznih
-> picki koje smrde kao subotari i pune su zrnja, crva, skoljki, ovcjih
-> brabonjaka a gdesto i mrvicama hleba; ima picki-sisavaca koje su
-> presvucene vidrinim krznom i za dugih zima spavaju zimskim snom; ima
-> plovecih picki sto su opremljene poput jahti i pogodne za pustinjake i
-> padavicare; ima ledenih picki o koje mozes zveknuti meteorom a da i ne
-> zadrhte; ima jos kojekakvih raznorodnih picki koje nije moguce ni
-> svrstati, ni opisati, na koje nabasas jednom u zivotu i koje te oprlje i
-> zigosu; ima picki koje su susta radost, koje nemaju ni imena, ni porekla, i
-> one su najbolje od svih - samo kamo su se dele?"
->
-> Henri Miler, mesto iz knjige "JARCEVA OBRATNICA"
filozofija.165supers,
From: shaka.zulu@sezampro.yu
Subj: Kami
Apsurd i samoubistvo
Postoji samo jedan istinski ozbiljan filozofski problem: samoubistvo.
Odgovor na suštinsko pitanje filozofije jeste zapravo razmišljanje o
tome da li život vredi ili ne vredi da se proživi. Sva ostala pitanja - da
li svet ima tri dimenzije, da li duh ima devet ili dvanaest kategorija -
dolaze nakon toga. To su igrarije, treba najpre da se odgovori na
ovo suštinsko pitanje. Ako je istina, kao što to želi Niče, da jedan
filozof, da bi bio cenjen, mora da propoveda sopstvenim primerom,
onda ćemo da shvatimo značaj tog odgovora jer će on da prethodi
završnom činu. Sve su to očiglednosti koje su bliske srcu, ali koje
treba da se prodube da bi postale jasnije duhu.
Ako se zapitam na osnovu čega zaključujem da je takvo pitanje važnije
od nekog drugog, odgovaram da je to zbog postupaka na koje ono
obavezuje. Nikada nisam video nekoga da je umro zbog ontoloških
argumenata. Galilej, koji je zastupao jednu značajnu naučnu istinu,
javno je se odrekao, najlakše na svetu, čim je ona dovela njegov život
u opasnost. U izvesnom smislu, postupio je dobro. Ta istina nije vredela
da zbog nje bude spaljen. Potpuno je nevažno da li se Sunce okreće oko
Zemlje, ili Zemlja oko Sunca. Sve u svemu, to je beznačajno pitanje.
Nasuprot tome, vidim da mnogi ljudi umiru jer smatraju da život nema
smisla. Vidim i neke druge koji se paradoksalno ubijaju zbog ideja ili
iluzija koje njihovim životima daju izvesni smisao (ono što nazivamo
razlogom za život istovremeno je i izvanredan razlog da se umre).
Smatram, dakle, da je smisao života najvažnije pitanje. Kako na
njega da se odgovori? Za sve suštinske probleme, podrazumevam
tu i one koji mogu da dovedu do smrti, kao i one koji uvećavaju strast
za životom, verovatno postoje samo dva metoda mišljenja: La Palisov
i Don Kihotov. Jedino ravnoteža očiglednog i lirskog može da omogući
istovremeni pristup i emocijama i jasnoći. U jednom predmetu,
istovremeno tako skromnom i tako prepunom patetike, učena i
klasična dijalektika, dakle, mora da ustupi mesto jednom skromnijem
duhovnom stavu koji u isti mah proističe iz zdravog smisla i iz simpatije.
O smoubistvu se uvek raspravljalo samo kao o društvenoj pojavi.
Nasuprot tome, ja ovde započinjem pitanjem o odnosu individualne
misli i samoubistva. Takav čin priprema se u tišini srca, poput nekog
velikog dela. Ni sam čovek za njega ne zna. Jedne večeri, on puca ili
se davi. Pričali su mi jednom o nekom građevinskom poslovođi koji se
ubio zato što je izgubio kćerku pre pet godina, da se od tog doba mnogo
promenio i da ga je taj događaj potpuno "potkopao". Ne može se poželeti
preciznija reč. Početak mišljenja, to znači i početak sopstvenog
potkopavanja. Društvo u tim počecima ne može mnogo da učestvuje.
Crv se nalazi u čovekovom srcu. Tu on i treba da se potraži. Treba da
se prati i razume ta smrtna igra koja vodi od lucidnosti suočene sa
egzistencijom do bekstva izvan svetlosti uma.
Postoji mnogo razloga za jedno samoubistvo i, uopšte uzevši,
najočigledniji razlozi nisu uvek bili i najdelatniji. Samoubistvo se
retko izvodi (pretpostavka, ipak, nije isključena) na osnovu rasuđivanja.
Ono što izaziva krizu gotovo uvek je nemoguće kontrolisati. Novine
često govore o "intimnim tugama" i "neizlečivim bolestima". Ovakva
objašnjenja su prihvatljiva. Međutim, potrebno je znati i to da li je baš
tog dana očajnikov prijatelj s njim razgovarao ravnodušnim tonom.
Možda je on i krivac. Jer i to može da bude dovoljno da podstakne
svu ogorčenost i svu obeshrabrenost, koje su do tada bile još skrivene.
Ali, ako je teško da se odredi tačan trenutak, suptilni korak u kome
se duh odlučio na smrt, mnogo je lakše izvući iz samog čina posledice
koje on pretpostavlja. Ubiti se, u izvesnom smislu, kao u melodrami,
znači priznati. Znači priznati da nas je život prevazišao i da ga nismo
razumeli. Međutim, ne idimo suviše daleko u ovim analogijama nego
se vratimo običnim rečima. To samo znači priznati da život "nema
smisla". Naravno, živeti nikada nije lako. Mi obično nastavljamo da
činimo postupke koje nam život nameće iz mnogobrojnih razloga, od
kojih je prvi svakako navika. Umreti dobrovoljno znači da smo prepoznali,
čak instiktivno osetili,beznačajni karakter te navike, odsustvo bilo kakvog
dubljeg razloga za život, besmisleni karakter svakodnevnog delovanja
i beskorisnost patnje.
Koji je, dakle, taj neuhvatljivi osećaj koji duhu oduzima san neophodan
za život? Svet koji možemo da objasnimo, čak i lošim razlozima, blizak
nam je. Međutim, naprotiv, u jednom svetu odjednom lišenom iluzija i
jasnoće, čovek se oseća kao stranac. To je izgnanstvo bez povratka
jer je čoveku oduzeto sećanje na izgubljenu domovinu ili nada u obećanu
zemlju. Taj razdor između čoveka i njegovog života, između glumca i
njegovog dekora, to je upravo osećaj apsurdnosti. Pošto su svi zdravi
ljudi razmišljali o sopstvenom samoubistvu, možemo da priznamo, bez
dodatnih objašnjenja, da postoji direktna veza između tog osećanja i
težnje ka ništavilu.
Predmet ovog ogleda je upravo odnos između apsurda i samoubistva,
ona tačka u kojoj je samoubistvo rešenje apsurda. Mogao bi da se
postavi princip da ono što čovek koji ne vara smatra istinom i treba
da upravlja njegovim postupcima. Verovanje u apsurdnost egzistencije
treba, dakle, da upravlja njegovim ponašanjem. Opravdana je radoznalost
kad se čovek zapita, jasno i bez lažne patetike, da li zaključak ove vrste
zahteva da se što pre napusti jedno neshvatljivo stanje. Govorim ovde,
razume se, o ljudima spremnim da budu dosledni sami sebi.
Postavljen u jasnim terminima, ovaj problem može istovremeno da
izgleda i jednostavan i nerešiv. Međutim, pogrešno se pretpostavlja
da iz jednostavnih pitanja proizilaze i jednostavni odgovori i da
očiglednost za sobom povlači očiglednost. A prori, i obrnuto
izražavajući problem, isto kao što se neko ubija ili ne ubija, izgleda
kao da postoje samo dva filozofska rešenja - da ili ne. To bi bilo
isuviše lepo. Ali potrebno je da se uzmu u obzir i oni koji uvek pitaju,
a nikada ne donose zaključke. Ja ovde jedva da pravim neku ironiju:
radi se o većini. Isto tako vidim da oni koji odgovaraju sa "ne", deluju
kao da misle "da". U stvari, ako prihvatim Ničeansko polazište, onda
oni misle "da" na jedan ili drugi način. Nasuprot tome, dešava se često
da se ubijaju oni koji su bili potpuno uvereni u smisao života. Ove
protivurečnosti su stalne. Može čak da se kaže da nikada i nisu bile
tako žive kao na ovoj tački gde, naprotiv, logika izgleda tako poželjna.
Opšte je mesto poređenje filozofskih teorija sa ponašanjem onih koji
ih propovedaju. Međutim, ipak treba reći da među misliocima koji su
poricali smisao života nijedan, izuzev Kirilova koji pripada književnosti,
Peregrinosa koji se rađa iz legende, i Žila Lekjera koji se uzdiže iz
hipoteze, nije u svojoj logici otišao do potpunog odbacivanja života.
Često se navodi, šale radi, Šopenhauer koji je sastavljao pohvale
samoubistvu za bogatom trpezom. Međutim, to uopšte nije stvar za
šalu. Ovaj način da se tragično ne shvati suviše ozbiljno nije tako
opasan, ali on završava osudom čoveka koji tako čini. Treba li onda,
pred svim ovim protivrečnostima i nejasnoćama, da verujemo da ne
postoji nikakav odnos između mišljenja koje možemo da imamo o
životu i čina koji izvršavamo da bi smo ga napustili? Ne preterujemo
uopšte u tom smislu. U vezanosti čoveka za svoj život postoji nešto
mnogo jače od svih muka ovog sveta. Sud tela vredi sito toliko koliko
i su duha, i telo uzmiče pred uništenjem. Pre stičemo naviku da živimo
nego da mislimo. U toj trci koja nas svakim danom gura malo bliže u
smrt, telo zadržava ovu nenadoknadivu prednost. Najzad, suština ove
protivrečnosti počiva u onome što ću da nazovem "uzmicanjem", jer je
ona istovremeno i manje i više od "zadovoljstva" u paskalovskom smislu
reči. Smrtno uzmicanje, koje je terća tema ovog ogleda jeste nada. Nada
u neki drugi život koji treba da se "zasluži", ili obamana onih koji ne žive
samog života radi već za neku veliku ideju koja ga prevazilazi, uzvisuje,
oplemenjuje, daje mu smisao i izdaje ga. Sve ovo doprinosi tome da se
karte pomešaju . Nije se uzalud do sada igralo rečima i izgravalo
verovanje da odricanje smisla životu nužno vodi u izjavu da život nema
smisla. Zaista, ne postoji nikakva usiljena srazmera između ova dva
suda. Jedino je potrebno da odbijemo da nas zavedu zbrke, razdori
i nedoslednosti na koje smo do sada ukazivali. Potrebno je da se sve
to odbaci i da se ide pravim putem prema istinskom problemu. Čovek
se ubija zato što život nema smisla, eto nesumnjive, pa ipak neplodne,
istine jer je već otrcana i opštepoznata. Međutim, da li ovaj napad na
život, ovo opovrgavanje u koje smo zaronjeni, proizilazi upravo iz toga
što život zaista nema nikakvog smisla? Da li njegova apsurdnost zahteva
da iz njega pobegnemo u nadu ili samoubistvo - eto šta je potrebno da
se rasvetli, ispita i objasni, a sve ostalo ćemo da ostavimo po strani.
Da li apsurd zahetva smrt - ovom problemu treba da se da prednost
pred drugima, izvan svih metoda mišljenja i igrarija nezainteresovanog
duha. Nijanse, protivrečnosti, psihologija, koje (jedan) "objektivni" duh
ume uvek da uvede u sve probleme, nemaju svoje mesto u ovom
istraživanju i ovoj strasti. Potrebna je samo jedna nepravična misao,
to jest logična. A to nije lako. Uvek je lako biti logičan. Ali je gotovo
nemoguće biti logičan do kraja. Ljudi koji umiru od svoje sopstvene
ruke slede tako do kraja silazni put svojih osećanja. Razmišljanje o
samoubistvu daje mi, dakle, priliku da postavim problem koji me
jedino i zanima: postoji li logika sve do smrti? To mogu da znam
samo ako nastavim rasuđivanje, bez nereda strasti, jedino u svetlu
očiglednog, rasuđivanje kome sam ovde naznačio poreklo. To je
ono što ja nazivam apsurdnim rasuđivanjem. Mnogi su ga započeli.
Još ne znam da li su ga se i pridržavali.
Kada Karl Jaspers, otkrivajući da je nemoguće uspostaviti jedinstvo
sveta, uzvikuje: "Ovo ograničenje me vodi ka meni samom, tamo gde
se više ne povlačim iza objektivnog gledišta koje ja samo predstavljam,
tamo gde ni ja sam ni egzistencija drugog ne mogu više da postanu
predmet za mene", on podseća, posle mnogih drugih, na te puste i
sušne predele gde misao stiže do svojih granica. Posle mnogih drugih,
da, bez sumnje, ali koji se toliko žure da odatle pobegnu! Na ovu
poslednju okretnicu, na kojoj misao posrće, mnogi su ljudi stigli, čak
i oni najskromnijeg duha. Ovi su se tada odricali - u svojoj najčistijoj
pobuni oni su pristupali samoubistvu svoje misli. Nasuprot tome, istinski
napor jeste da se na toj okretnici održimo, koliko god duže je moguće, i
da izbliza ispitamo čudesnu vegetaciju tih udaljenih predela. Postojanost
i oštroumnost su povlašćeni gledaoci ove nečovečne igre u kojoj apsurd,
nada i smrt razmenjuju svoje replike. Figure ovog plesa, istovremeno
jednostavnog i prefinjenog, duh može tada da ispita pre nego što ih
pojasni i oživi.
Alber Kami, "Mit o Sizifu"
filozofija.166sfilip,
>Postoji samo jedan istinski ozbiljan filozofski problem: samoubistvo.
Vec na samom pocetku izlaganja pisac se izjashnjava o samoubistvu kao o
problemu, stavivshi ga na prvo mesto svake filozovske diskusije dok zanemaruje
da je razmishljanje o samoubistvu posledica trazhenje neke poente, jelte,
postojanja.
Ja bih pre rekao da je jedini istinski ozbiljan filozofski problem smisao
zivota, ma koliko to banalno zvucalo. To je aksioma svakog pojedinca, na kojoj
se zasnivaju razmisljanja i postupci, ukljucujuci tu i extremno razmisljanje o
samoubistvu, koje je cini mi se tabu tema.
A ja licno mislim da nas, pored svih nasih ubedjenja i razmisljanja, kroz
zivot guraju isti (recicu "zhivotinjski", jer se ne mogu setiti adekvatne reci)
nagoni i da svesno rukovodimo sobom mnogo manje nego sto mislimo da je tako.
Odatle i misao da je samoubistvo nesto loshe. Odatle i najcesci razlozi
samoubistva :)
filozofija.167mango,
> Vec na samom pocetku izlaganja pisac se izjashnjava o samoubistvu kao o
> problemu, stavivshi ga na prvo mesto svake filozovske diskusije dok
> zanemaruje da je razmishljanje o samoubistvu posledica trazhenje neke
> poente, jelte, postojanja.
:))) Kazes egzistencijalisti da zanemaruje razmisljanje o zivotu? Ili u
prevodu - ucis caleta kako se prave deca:) Koliko se secam, cak i u MGu je
"Stranac" obavezna lektira - e vidis, u toj knjizici na stotinak strana ti
je mnogo toga receno o poenti zivota. Mada ce mnogi reci da je tu rec upravo
u suprotnosti (to su oni koji nisu skapirali knjigu - zivela Vuka, moja
profesorka srpskog;), smisao zivota Kami razotkriva na jedan krajnje suptilan
nacin, rekao bih cak filmski, a da nigde eksplicitno ne pominje zivot, sve
do samog kraja. Mozda te je zato zbunila ova mala studija o samoubistvu
koja otvara "Mit o Sizifu". Uzmi, procitaj, pa napisi utiske.
filozofija.168chadra,
>>Postoji samo jedan istinski ozbiljan filozofski problem: samoubistvo.
>Vec na samom pocetku izlaganja pisac se izjashnjava o samoubistvu
>kao o problemu, stavivshi ga na prvo mesto svake filozovske diskusije dok
>zanemaruje da je razmishljanje o samoubistvu posledica trazhenje neke poente,
>jelte, postojanja.
Naprotiv, Kami ni najmanje ne zanemaruje pitanje smisla. Problem samoubistva
je u stvari pitanje - ima li život smisla, i ako nema, vredi li ga živeti?
>A ja licno mislim da nas, pored svih nasih ubedjenja i razmisljanja,
>kroz zivot guraju isti (recicu "zhivotinjski", jer se ne mogu setiti
>adekvatne reci) nagoni i da svesno rukovodimo sobom mnogo manje nego sto
>mislimo da je tako.
Čovekovo delovanje jeste ograničeno materijalnim i društvenim
okolnostima, ali je on ipak svesno biće koje se prema svojoj okolini
(pa i svojim nagonima) javlja kao delatna sila. Znači, čovek je
kreator svoje sudbine, ali u okviru datih uslova života.
filozofija.169willow,
Ne znam zašto treba nešto činiti na ovom svetu, zašto treba imati
prijatelje i težnje, nade i snove. Hiljadu bih puta više voleo da se povučeš
u neki udaljeni kutak sveta, gde ništa od onog što čini buku u komplikacije
ovog sveta nema nijedan odjek? Odustavši od kulture i ambicija, da li bismo
izgubili sve, ne dobivši ništa? No, šta se dobija na ovom svetu? Ima onih za
koje nijedan dobitak nema važnost, koji su neizlečivo nesrećni i sami. Svi
smo zatvoreni jedni za druge! I kad bismo bili otvoreni da primimo sve od
drugog ili da mu čitamo dušu do dubina, koliko bismo osvetlili njegovu
sudbinu? Toliko smo sami u životu, da se pitaš nije li samoća agonije simbol
ljudskog postojanja. To je znak velikog nedostatka htenja da se živi i umire
u društvu. Postoje li milovanja u poslednjim trenucima? Hiljadu puta je bolje
umreti sam i napušten, kada te niko ne vidi i kada možeš da se ugasiš bez
teatralnosti i poze.
Emil Sioran, mesto iz knjige "KRIK BEZNADJA"
filozofija.170willow,
Oblik ludila je odredjen organskim uslovima i temperamentom. Kako se
većina ludaka regrutuju iz depresivnih, kobno je da depresivni oblik bude još
učestaliji kod ludaka, nego prijatna, vesela i neizdrživa stanja ushićenja.
Toliko je učestala crna melanholija kod ludaka, tako da svi teže ka
samoubistvu, rešenju toliko teškom dok nisi ludak.
Hteo bih da poludim samo u jednom slučaju. Kada bih postao veseli
ludak, živahan i stalno dobro raspoložen, koji ne postavlja sebi nijedno
pitanje i nema nijednu opsesiju, ali koji se smeje besmisleno od jutra do
uveče. Mada želim beskrajno svetle ekstaze, ne bih hteo ni njih da imam, jer
su one propraćene depresijama. No hteo bih kupanje u toploj svetlosti koja
izvire iz mene i preobražava čitav svet, kupanje koje ne leči napregnutosti
ekstaze, već čuva spokojstvo večne svetlosti. Daleko od zbijanja ekstaze, ono
da liči na lakoću gracije i toplinu osmeha. Vasceli svet da pluta tim snom
svetlosti, opčinjenošću i nematerijalnošću. Nek ne postoje više prepreke i
materije, oblik i ivice. A u takvom okviru da umrem od svetlosti.
Emil Sioran, mesto iz knjige "KRIK BEZNADJA"
filozofija.171willow,
U osnovi, postoji samo strah od smrti. Ono što zovemo raznolikost
straha nije ništa drugo nego manifestacija različitih aspekata naspram iste
temeljite stvarnosti. Individualni strahovi su svi zajedno kroz skrivena
slaganja povezani sa suštinskim strahom od smrti. Oni koji na osnovu
izveštačenog toka misli teže da se oslobode straha od smrti silno se varaju,
jer je apsolutno nemoguće otupeti organski strah apstraktnim misaonim
konstrukcijama. Ko ozbiljno postavi problem smrti ne može biti izjeden
strahom. Čak i one što veruju u večnost, strah od smrti zavodi u njihovo
verovanje. U verovanju u večnost ukorenjen je bolni napor čoveka, čak i svet
vrednosti bez apsolutne izvesnosti, usred kojeg je on živeo i kojima je
doprinosio, da spase, da savlada Ništavilo u svetskom i da utemelji
univerzalno u večnom. Pred smrću, koja se prihvata bez religioznog uverenja,
ne postoji ništa što zavarava čovečanstvo stvoreno za večnost. Čitav svet
oblika i apstraktnih kategorija pokazuje se pred smrću kao potpuno
irelevantan, a zahtev za univerzalnošću formalnog i kategorijalnog propada,
pred neopozivim prelaskom u Ništa, kroz smrt, u običnu varku.
...
Filozofi su suviše umišljeni da bi priznali svoj strah od smrti,
suviše drski da bi prihvatili duhovnu plodnost bolesti. U njihovim
razmatranjima o smrti leži zavarana radost: u stvarnosti oni drhte i tresu se
više od svih drugih. Ali ne sme se zaboraviti da je filozofija umetnost
maskiranja osećanja i unutrašnje patnje da bi se svet obmanuo o pravim
korenima filozofiranja.
Emil Sioran, iz knjige "KRIK BEZNADJA"
filozofija.172willow,
Mnogo bih želeo da jednog dana svi zaposleni, ili ljudi sa raznim
obavezama, u braku ili ne, mladi ili stari, žene ili muškarci, ozbiljni ili
površni, tužni ili veseli, napuste svoje stanove i kancelarije i,
zanemarujući sve obaveze i dužnosti, izidju na ulice i odbiju da išta rade.
Sav taj zaludjeni svet, koji radi bez ikakvog smisla, ili gaji iluzije da
ličnim radom doprinosi napretku čovečanstva i budućih generacija, pod
impulsom najstravičnije varke, trpeće u odlučnom trenutku osvetu
mediokritetskog, ništavnog i jalovog života, za proćerdani život bez
izuzetnosti preobražaja. Voleo bih da dodje vreme kada nikome neće biti
potrebne zablude ideala, kada će biti nemoguće uživati u samim činjenicama
života, a svako pomirenje iluzorno; kada će sve stege normalnog života
konačno da puknu. Svi ljudi koji pate u tišini i ne usudjuju se da izliju
kroz suze svoju gorčinu, zaurlaće u horu, u stravičnoj disharmoniji, čudesnim
kricima koji će uzdrmati ovu zemlju. Vode će brže poteći, a planine će se
preteći zaljuljati, drveće će ogoliti svoje korenje kao večni stravični
pokor; ptice će zagraknuti poput gavranova, a zveri će, uplašene, bežati do
iznemoglosti. Svi ideali će biti poništeni, verovanja će poštati koještarije,
umetnost - laž, a filozofija - šala. Sve će biti uspenje i sunovrat.
Emil Sioran, mesto iz knjige "KRIK BEZNADJA"
filozofija.173willow,
Isti spoljni nepovoljni uslovi ostavljaju jedne ravnodušnim, druge
ugrožavaju, a ostale navode na samoubistvo. Da bi se došlo do samoubilačke
ideje potrebna su mnoga unutrašnja kolebanja, patnje i snažno razbijanje
unutrašnjih barijera pa da od života ništa ne ostane, osim katastrofalne
nesvestice, dramatičnog kovitlaca i nepojmljivih uzbudjenja. Može li
samoubistvo biti afirmacija života? Kažu: izvršio je samoubistvo, jer ga je
život razočarao. Kao takav, očekivao je nešto što mu život nije pružio. Kakva
lažna dijalektika! Kao da samoubica nije živeo pre smrti, nije imao ambicije,
nade, volje ili očajanja. Samoubici je bitna činjenica da ne može više da
živi iz nekog kaprisa, nego iz najstravičnije unutrašnje tragedije. A ne moći
više živeti, znači li to afirmisati život? Svako samoubistvo najpotresnije je
po tome što čovek sam diže ruku na sebe. Čudnovato je da ljudi tragaju za
drugim razlozima i motivima da bi hijerarhizovali samoubistvo, kao i raznim
opravdanjima, kada ga poštuju. Ne postoji imbecilnije pitanje od onog koje se
bavi hijerarhijom samoubistva, a koje se odnosi na samoubistva iz viših ili
iz nižih pobuda itd... Zar sama činjenica oduzimanja života nije toliko
potresna da svako traženje motiva čini bednim. (...) Divim se samo dvema
kategorijama ljudi: onima koji su kadri da polude i onima koji u svakom
trenutku mogu izvršiti samoubistvo. Samo me oni impresioniraju, jer samo u
njima ključaju velike strasti i nastaju veliki preobražaji. Oni koji razumno
žive, pouzdani u svakom trenutku, zaneseni prošlošću, sadašnjošću i
budućnošću, imaju moje poštovanje. Jedino oni koji u svakom trenutku dolaze u
dramatični kontakt sa poslednjom stvarnošću potresaju me do krajnjih granica.
Pa zašto onda ne izvršim samoubistvo? Zato što se i smrti gadim kao i
života. Čovek sam koga bi trebalo baciti u gorući kazan. Nepojmljivo mi je
šta će biti sa mnom u vaseljeni. Osećam u ovom trenutku potrebu da vrištim,
da izbacim krik koji će zgroziti ceo svet, naterati sve da zadrhte, da se
raspuknu od stravičnog ludila. Stravičan grom osećam mogućim u sebi i čudim
se kako ne izbije iz mene da bi uništio ovaj svet kojeg bi progutao za vjeki
vjekov u mojoj praznini. Osećam da sam najstravičnije biće koje je ikada
postojalo u istoriji, osećam se kao apokaliptična zver prepuna plamenova i
mraka, poleta i očajanja. Životinja sam grotesknog osmeha koja se sama u sebi
sažima do iluzije i širi u beskonačnost, koja umire i raste istovremeno,
oduševljena izmedju svega i ništa, egzaltirana izmedju nade ničeg i očajanja
svega, koja je rasla u parfemima i otrovima i izgorela od ljubavi i mržnje,
uništena svetlošću i senkom. Moj simbol je smrt svetlosti i plamen smrti. U
meni se gasi sve što svetli, da bi se opet rodilo u munji i gromu. A sama
tama, ne gori li ona u meni?
Emil Sioran, mesto iz knjige "KRIK BEZNADJA"
filozofija.174willow,
I to bi, otprilike, bilo sve.
filozofija.175misery,
Ko zna znace,ko krade imace...
filozofija.176misery,
U pardon,ono je trebalo u licni stav?
filozofija.177supers,
>> U pardon,ono je trebalo u licni stav?
Može i ovde. Podseti me da prekucam "Misao Brahamutande" od Umerta Eka
kao odgovor na "Ko zna znaće, ko krade imaće" :)
filozofija.178supers,
MISAO BRAHAMUTANDE
Svami Brahamutanda (Bora Bora 1818-1919) je osnivač tautološke škole
čiji su osnovni principi naznačeni u delu "Kažem ono što kažem": Biće je
Biće, Život je Život, Ljubav je Ljubav, Šta nam se sviđa, sviđa, Ko uspe
uspeće i Ništa je Ništavno. Učitelj je bio poznat kao nepopustljiv i
strog (neki kažu: dogmatik) prema svojim sledbenicima koji su odstupali
od njegovog učenja. Brahamutanda je bio pobornik jedne strogo
suštastvene verzije svog učenja, prema kojem reći "žena je žena"
predstavlja apsolutno nepromenljivu istinu, dok tvrditi kao neki da
je "žena žena" ukazuje na opasnu izopačenost akcidentalista (s primesama
skeptičkog relativizma). Poznat je slučaj odanog sledbenika po imenu
Guru-Guru koji je, nakon što je tvrdio da su "poslovi poslovi" i da
je "novac novac", pobegao sa zajedničkom kasom.
Brahamutanda je stoički podneo udarac: skupio je sledbenike oko praznog
stola, tvrdeći "ko ne pobegne tu je". Po nekim doksografima, na vest da
je nevernika na granici uhapsila policija, otelo mu se jedno "ko zlo čini,
zlu neka se nada", što je očigledno bilo u suprotnosti sa osnovnim
principima njegove logike.
(...)
Umberto Eko, 1989.
filozofija.179misery,
> MISAO BRAHAMUTANDE
> Svami Brahamutanda (Bora Bora 1818-1919) je osnivac tautoloske
skole
> ciji su osnovni principi naznaceni u delu "Kazem ono sto kazem":
Bice je
> Bice, Zivot je Zivot, Ljubav je Ljubav, Sta nam se svida, svida,
Ko uspe
Ovo nema veze sa onim sto sam ja napisao...Svejedno, taj
Brahamutanda (je*em ga u ime) je stvarno biser...Odstampao
sam celu tvoju poruku...
filozofija.180supers,
>> Ovo nema veze sa onim sto sam ja napisao...Svejedno, taj
>> Brahamutanda (je*em ga u ime) je stvarno biser...Odstampao
>> sam celu tvoju poruku...
I ja tvoju ;>
filozofija.181misery,
> I ja tvoju ;>
Ako, i treba...