EXTRA.10

20 Feb 1998 - 20 Dec 1999

Messages - razno

razno.2 dr.iivan,
Kakav se sve ovlasceni distributer/zastupnik strane firme kod nas moze biti - generalni, ...? I moze li ih vise biti? I ko je sve zastupnik Nike opreme kod nas?
razno.3 dalex,
Da li neko može da mi pošalje telefone omladinskih zadruga (neke oml. zadruge) i bliže informacije o istim. 10x in advance.
razno.4 kenza, -> #3, dalex
>> Da li neko moze da mi posalje telefone omladinskih zadruga >> (neke oml. zadruge) i blize informacije o istim. Omladinska zadruga "Dob", Makedonska 22 (u Domu omladine), telefon je 32-20-026. Provizija je 10-13%, nisu loši, mada imaju veliki broj članova tako da dok te pozovu...
razno.5 milica, -> #3, dalex
*> Da li neko moze da mi posalje telefone omladinskih zadruga *> (neke oml. zadruge) i blize informacije o istim. Omladinska zadruga "Centar" Makedonska 28/1 tel: 3227-048, 3227-550 fax: 3226-396
razno.6 dalex, -> #5, milica
> Omladinska zadruga "Centar" Hvala najlepše (i tebi i kenzi).
razno.7 gkosta, -> #3, dalex
> Da li neko moze da mi posalje telefone omladinskih zadruga > (neke oml. zadruge) i blize informacije o istim. Evo, pre 10-ak minuta sam proshao pored jedne! Ulica - Cara Lazara br. 9 (ispod Knez Mih.) Pa, eto... Nadam se da ce pomoci... K.
razno.8 supers,
Ima li negde u #$%% Beogradu da se kupe solidne tehničke olovke kalibra 0.9? Išao sam čak do arhitektonskog faksa i tamo u Cartoleriji imaju samo neke Rotring smešne igračke. Imao sam (pa izgubio) crnu gvozdenu Rotring olovku sa kojom si mogao da čoveku nanosiš teške telesne povrede. Pomozite mi da nabavim nešto moćno kalibra 0.9, za nenasilne svrhe naravno :)
razno.9 dalex, -> #7, gkosta
> Ulica - Cara Lazara br. 9 (ispod Knez Mih.) 10x
razno.10 morkin,
Ima li neko telefon zastupnika Pežoa ili da li zna gde se prodaju njihovi skuteri od 49 kubika?
razno.11 kum.djole, -> #8, supers
>> Ima li negde u #$%% Beogradu da se kupe solidne tehničke olovke A zna li neko gde tačno ima da se kupe one majušne četkice za retuširanje, one ekstremno skupe što se izrađuju od poslednje tri dlake telećeg repa. ? ;)
razno.12 dr.grba,
Tražim pomoć: treba mi nekakav valjan rečnik španskog, zapravo u oba smera. Znate li za nešto valjano? Cena nije problem. Takođe, ako postoji neka knjiga o španskoj gramatici na srpskom, tražim preporuku. Dobrodošli su i telefoni svih knjižara u Beogradu, Novom Sadu ili u ma kom većem gradu koje drže ovakve stvari. Hvala unapred.
razno.13 hogistey, -> #12, dr.grba
> Takode, ako postoji neka knjiga o spanskoj gramatici na srpskom, > trazim preporuku. GRAMATIKA SPANJOLSKOGA JEZIKA - Vojmir Vinja, Skolska knjiga, Zagreb, 1989, VI izdanje, 470 strana Nije bas na srpskom, ali... Dobra je... Preporucujem...
razno.14 dr.grba, -> #13, hogistey
>> GRAMATIKA SPANJOLSKOGA JEZIKA - Vojmir Vinja, Skolska knjiga, Zagreb, Tnx. Imaš li point gde se može kupiti?
razno.16 ranx, -> #11, kum.djole
> A zna li neko gde tačno ima da se kupe one majušne četkice za retuširanje, > one ekstremno skupe što se izrađuju od poslednje tri dlake telećeg repa. ? Čini mi se da videh Hamine u prodavnici na uglu Balkanske i Narodnog Fronta. Možda grešim, a možda i ne...
razno.17 dalex, -> #12, dr.grba
> Tražim pomoć: treba mi nekakav valjan rečnik španskog, zapravo u oba > smera. Znate li za nešto valjano? Cena nije problem. Ewe ovako. Informacija je sa filološkog, ne znam koliko se poklapa sa onim što ti konkretno treba (na žalost malo izgleda), al trebalo bi da je dosta kompletna bar što se tiče BG. Vinja, koji je već preporučen, je i jedino što po postoji na srpskom, rečnik i gramatika. Može se naći u antikvarnicama, uopšte gde se prodaju stare knjige (i na ulici), a ima (bar gramatika, fotokopija) u 'Skripti', ugao Zmaj Jovine i Gospodar Jovanove, ne znam dal imaju tel. Ne cene ga kao rečnik oni koje sam ja pitao. Špansko - Engleski i E - Š, dobar, veliki Oxfordov, u njihovoj knjižari Genaral Ždanova 78 (oko 50 DM). Tu se može naći i njihovo izdanje 'Spanish verbs', navedeni i promenjeni glagoli (do 10 DM). Mali Oxfordov rečnik osim tu ima i drugde, obično skuplje. U IPS knjižari u 'Beo izlogu', na trgu, jednojezični rečnik Španskog od Marije Molijer, preporučen kao dobar. Kao dobar preporučen i Kolinsov (engleski) rečnik, bilo ga na sajmu, pretpostavlja se da se može naći po knjižarama. Vežbanja sa gramatikom, u više nivoa, VEN, trebalo bi da ima u 'Platou' (450 din), eventualno na 'Kolarcu'. Postoji i Espanol 2000, koji se teško nalazi. Ako je od interesa neki visok nivo, mogu da se preporuče neke njihove knjige koje su super, al treba se nabave u Španiji.
razno.18 dr.grba, -> #17, dalex
>> Ewe ovako. Informacija je sa filološkog, ne znam koliko se poklapa sa onim >> što ti konkretno treba (na žalost malo izgleda), al trebalo bi da je >> dosta kompletna bar što se tiče BG. Hvala na detaljnom odgovoru. Informacije će biti od koristi.
razno.19 hogistey, -> #14, dr.grba
> >> GRAMATIKA SPANJOLSKOGA JEZIKA - Vojmir Vinja, Skolska knjiga, Zagreb, > > Tnx. Imas li point gde se moze kupiti? Antikvarnice, filoloski fakluteti, raspitacu se i ja ...
razno.20 savaerc,
Pitanje za poznavaoce i ljubitelje obrade drveta! Hteo bih jedan stari komad nameštaja, tzv. vitrinu, da osvežim. Ona ima politurnu obradu (mislim neki furnir glatke površine sa onim poznatim šarama) koja je na nekim mestima otpala. Može li ona da se skine i kako i šta mi preporučujete za novu? Komad nameštaja nema nikakvu raritetnu vrednost jedino što je nekoliko puta čvršći od ovih što se sada mogu naći po prodavnicama.
razno.21 dbambi,
Zna li neko slučajno vreme za posete u kasarni " 4.juli " na Trošarini ? Bambi
razno.22 kum.djole,
Ima li na Sezamu aktivnih pecaroša ? Kako ide ? :)
razno.23 redhead, -> #22, kum.djole
E evo ja se bavim pecanjem. /Ali nazalost ne tako aktivno, tj samo u nekom pogledu aktivno. E sad u cemu je problem. U tome sto ja uglavnom idem na pecanje sa caletom a sa njim je malo dosadno. To je najveci problem sto nemam skim da idem. Inace gotivim da odem na Ilicev Dunavac, Na Tisu kod sela Knicanin ( Ovde su tereni do jaja samo sto je daleko ) ovo su mi omiljena mesta mada nebiram. Inace najvise volim da pecam na moru i na nekom jezeru gde ima pastrmki koje su mi inace najdraze ribe. :) TO bi bilo to ! Ima tu jos toga da se prica ali javite se ljudi pa da razvijemo ovu temu malo vise. Pa i da se organizuje neki zajednicki Pecaroski hepening. :) Bye! Lambrusco Kid
razno.24 kum.djole, -> #23, redhead
>> TO bi bilo to ! Ima tu jos toga da se prica ali javite se ljudi pa >> da razvijemo ovu temu malo vise. Pa i da se organizuje neki >> zajednicki Pecaroski hepening. :) Mene konkretno zanima da li neko često (npr. jednom nedeljno) odlazi na pecanje, poznaje mesta.. i eventualno nešto i ulovi. ;) Koliko znam, sezona praktično nije ni prestajala, imali smo blagu zimu, ali pre dve nedelje na Starom Begeju nije bio nikakav 'odziv' ribe iako je vreme bilo idealno za pecanje. Stari Begej je nekad bio poznat po kvalitetnoj beloj ribi. Na Tisi odavno nisam bio, ali čuh da ni tamo nije sjajno.. Moj kum i ja bismo malo češće na pecanje :) ali nam se ne isplati da trošimo benzin, lovu i živce.. a da ne upecamo ni žabu. ;) Gde se trenutno isplati pecati ? :)
razno.25 redhead,
Evo ovako ja sam cuo da se trenutno najvise isplati pecati na Karasu kod Cente i na Dudinom Dunavcu to je kod Opovackog dunavca tj kad se dodje do kraja Opovackog dunavca predje se nasip i tu je Dudin dunavac. E sad sto se tice sezone ona stvarno prakticno da nije ni prestajala ali bilo je bas hladnih dana. Probaj ako budes iso na ova dva mesta mozda ti se posreci. Bar neka zaba :) Lambrusco Kid
razno.26 madamov, -> #21, dbambi
> Zna li neko slučajno vreme za posete u kasarni " 4.juli " na > Trošarini ? To se sada zove "Kasarna Voždovac".
razno.27 dbambi,
Kad prelazimo na letnje računanje vremena ? Bambi
razno.28 pifat, -> #27, dbambi
> Kad prelazimo na letnje računanje vremena ? U nedelju 29. marta u 02:00. Postoji krajnje jednostavan način da se uvek zna kada je prelazak na zimsko/letnje vreme, jer je promena uvek poslednjeg PUNOG vikenda u martu i oktobru. Pun vikend znači da su i subota i nedelja tada u martu ili oktobru. Radio-amaterima je još lakše - u oba takva vikenda padaju neka od najvećih svetskih takmičenja :))) Do prošle jeseni Evropljani su (sem Britanaca) prelazili na zimsko računanje vremena poslednjeg punog vikenda u septembru, ali pošto i Amerikanci promenu obavljaju u oktobru, onda su se svi "dogovorili" da se to radi u oktobru.
razno.29 morkin, -> #65, m.s.pesic
> Autorsko pravo važi od vremena kada je autor živeo (drugim > rečima, od časa smrti) pa još 70 godina ili 100 od nastanka. Negde sam čuo da je ime Tarzan patentirano i da, kao takvo, ne podleže zastarevanju - valjda je neko hteo da snimi nekakav film na tu temu, a naslednik (nosilac prava?) autora se sa time nije složio ili je tražio neku preteranu sumu za to. U čemu je _praktična_ razlika između patenta i autorskog prava? > Ako delo nastane u okviru službenih dužnosti - autoska prava > pripadaju instituciji. Vlasništvo tako naručenog dela obično > se reguliše ugovorom. Ako ja napišem program koji se koristi na poslu iako to nije niko do mene naručio, a pritom koristim slobodno vreme za njegovo nastajanje, da li je radna organizacija dužna da mi plati za tako nešto? > Da li je to bio predmet interesovanja? Da, hvala na veoma iscrpnom odgovoru.
razno.30 miobrado,
ČIitam danju, čitam noću - čitam: i što neću, i, ćta 'oću. Stoga sam rad da zatražim pomoć nekog od korisnika koji je upućen u terminologiju i frazeologiju dole-navedenog - edabi, razjasnili, kako bi, na jeziku u službenoj upotrebi glasio sledeći termin-fraza: ┌────────────────────────────────┐ │ UK second class honours degree │ └────────────────────────────────┘ Ukoliko je, nekom od korisnika poznat pandan - neka ga navede. Zahvalani korisnik
razno.31 dr.grba, -> #29, morkin
>> Ako ja napišem program koji se koristi na poslu iako to nije niko do mene >> naručio, a pritom koristim slobodno vreme za njegovo nastajanje, da li je >> radna organizacija dužna da mi plati za tako nešto? Ne, vlasnik programa je firma. Treba razlikovati autorsko i materijalno pravo. Autorsko pravo ne dozvoljava nekome da menja tvoje delo bez posebnih ugovornih klauzula, a materijalno pravo dozvoljava nosiocu da prodaje delo. Tako je za softver, novinske članke, projekte kuća, naučne radove... Ovdašnja praksa je, naravno, prilično drugačija, jer je sudstvo sporo, pa bi neka prarnica na tu temu trajala do beskonačnosti i uz troškove koji prelazilaze najluđe košmare... Autorsko pravo možeš da zaštitiš u Autorskoj agenciji u Majke Jevrosime 38. Ovakav zahvat me je novembra 1996. koštao 90 dinara.
razno.32 vdjole, -> #31, dr.grba
> >> Ako ja napišem program koji se koristi na poslu iako to nije niko do mene > >> naručio, a pritom koristim slobodno vreme za njegovo nastajanje, da li je > >> radna organizacija dužna da mi plati za tako nešto? > Ne, vlasnik programa je firma. Ovo je zanimljivo, može li se malo bolje objasniti. Za plaćanje manje-više (firma je dobila nešto što nije ni tražila) ali zašto je ta firma vlasnik programa ako samo koristi nešto što se tu našlo dobrom voljom autora? Šta autor koji je doneo program isti jednostavno obriše sa svih računara na kojima se koristi?
razno.33 m.s.pesic, -> #29, morkin
m> Negde sam čuo da je ime Tarzan patentirano i da, kao takvo, ne podleže m> zastarevanju - valjda je neko hteo da snimi nekakav film na tu temu, a m> naslednik (nosilac prava?) autora se sa time nije složio ili je tražio neku m> preteranu sumu za to. Nisam čuo ali je moguće. Znam da je neko zaštitio pravo na korišćenje 2000. godine. Dakle, ako želite da koristite 2000. morate da platite (mislim da se ne odnosi na kalendare i sl). I, takodje, mislim da to nije bez pameti ali u zemljama u kojima se ta pamet ceni. Kod nas gotovo da nije moguće ostvariti autorsko pravo, odnosno zaštititi ga od zloupotreba. Druga je svar otkud čoveku pravo da stavi (c) na godinu koju niti je njegova, niti je pronašao, niti kreirao... m> U čemu je _praktična_ razlika između patenta i autorskog prava? Patenti se zaštićuju u posebnoj instituciji i odnose se, valjda, na pronalaske (tu ne mislim na pronalaske tipa novinskog naslova u Politici "_Pronadjen_ mrtav čovek" ili sa lokalne televizije "_Pronadjen_ pas _marke_...") dok je autorsko pravo vlasništvo nad intelektualnim tvorevinama. Ne znam, baš, finese u razlici izmedju patenta i autorskog prava. Ali, logično, pokušavam da se iskobeljam: knjigu ne možete patentirati ali svakako imate autorsko pravo. Dalje, kad imate pravo na patent, prodajete licencu kao što i autorskim pravom dajete nekome ovlašćenja da može štampati vaše delo pod odredjenim uslovima. m> Ako ja napišem program koji se koristi na poslu iako to nije niko do mene m> naručio, a pritom koristim slobodno vreme za njegovo nastajanje, da li je m> radna organizacija dužna da mi plati za tako nešto? Više je nego sigurno da je dužna da plati. Čak i pod uslovom da ste radili u radno vreme mora da Vam nadoknadi uloženi rad i znanje. Naravno, prvo što će pokušati, kada zatražite odštetu, biće da imate platu. Ali, postoji nešto što se zove stimulacija, potom se da izračunati šta je preduzeće dobilo koristeći Vaš program. Sve se to plaća i sve to mora nekoga da košta. Najzad, nije isključeno da Vaša organizacija nekome proda Vaš program. U tom slučaju mora da traži Vaše dopuštenje a Vi odredjujete uslove i, razume se, svoj deo dobiti. Nema uticaja da li ste program zaštitili ili niste, on, jednostavno, nije u javnom vlasništvu. Analogija može, čini mi se, da se izvede i ovako: svi mi plaćamo korišćenje gradskog zemljišta koje je u javnom vlasništvu. Dakle i tada bi neko ubirao prihod od Vašeg rada. Hoću da kažem čak i da je Vaš program u javnom vlasništvu već bi se našao neko (pogotovu u sistemu vlasti) da to naplati. Najzad, to što od Vas niko nije tražio da napišete program, takodje nema negativnog uticaja na Vaša prava. Niko od Andrića nije tražio da piše niti da postane Nobelovac ali su se svi time dičili. I sad grabe tantijeme.
razno.34 m.s.pesic, -> #30, miobrado
Rado čitam vaše poruke i bilo mi je šuto neko vreme kada se niste javljali, pa molim da ne zamerite što ću primetiti da ste reč edabi načinili od tri: e da bi! m> Stoga sam rad da zatražim pomoć nekog od korisnika koji je upućen m> u terminologiju i frazeologiju dole-navedenog - edabi,
razno.35 m.s.pesic, -> #31, dr.grba
d> Autorsko pravo možeš da zaštitiš u Autorskoj agenciji u Majke d> Jevrosime 38. Ovakav zahvat me je novembra 1996. koštao 90 dinara. Da dopunim. Patenti se zaštićuju u Patentnom zavodu, Srpskih vladara 2. Ako je još tamo. I dodam: neki genije, nije naš, patentirao je, ne sećam se koje godine, rešenje za sprečavanje sudara vozova. Rešenje je jednostavno: jedan voz se popne na drugi i, na kraju kompozicije, sidje pa nastavi svojim putem.
razno.36 m.s.pesic, -> #32, vdjole
v> > Ne, vlasnik programa je firma. Ovo mi je promaklo. Firma može da bude vlasnik u slučaju da je program uradjen u okviru službenih dužnosti. Ergo, čovek radi u firmi kao programer i ne preostaje mu ništa drugo nego da (u našem slučaju) za male pare (platu) radi svoj posao, piše programe. Niste obratili pažnju da je čovek sve to radio u slobodno vreme, pretpostavljam van firme pa sve i da je u njoj, nema značaja. v> Šta autor koji je doneo program isti jednostavno obriše sa svih računara v> na kojima se koristi? Zaradiće suspenziju, možda i otkaz. Može, takodje, biti tužen. I izgubiti spor.
razno.37 miobrado, -> #34, m.s.pesic
> Rado čitam vaše poruke i bilo mi je šuto neko vreme kada se > niste javljali, pa molim da ne zamerite što ću primetiti Sačuvaj bože... > da ste reč edabi načinili od tri: e da bi! šta-više, rekobi: u pravu ste! Hvala što niste bili lenji da ukažete na propust. Uz uvažavanje - s' poštovanjem gore-navedeni
razno.38 savaerc,
Ima li negde u Beogradu ovlašćen servis za ROLEX i gde?
razno.39 dr.grba, -> #32, vdjole
>> Ovo je zanimljivo, može li se malo bolje objasniti. Za plaćanje manje-više >> (firma je dobila nešto što nije ni tražila) ali zašto je ta firma vlasnik >> programa ako samo koristi nešto što se tu našlo dobrom voljom autora? Firma je vlasnik opreme na kojoj se radi i vlasnik softvera koji je kupila (samo nemoj da mi sad ubacuješ priču o piratskom softveru, cirkusijade u poslovnim sistemima nisu predmet ovog razgovora). Bez ikakvog cinizma, posle dosta iskustva u radu u poslovnom informacionom sistemu i u konsultovanju drugih, dobro znam da korisnik u većini slučajeva nije u stanju da artikuliše eksplicitni zahtev za programom kada ima nekakvu potrebu. Osoba zadužena za informacioni sistem to rešava prema nahođenju. Opet, demagogije tipa "zašto da radim ako nije tražio" ne mogu da prihvatim. Ako sam odgovoran za funkcionisanje, mogućnosti i sposobnosti informacionog sistema, onda je na meni da u poslovni sistem ugradim tehnike koje neko možda nije tražio, ali sam ih primenio sa krajnjim ciljem da ostvarim neke ukupne rezultate. Za to koristim opremu i softver firme u kojoj radim i firma je vlasnik tih rezultata, za šta mi daje odgovarajuću naknadu u vidu plate. Ovde postoje i neki stavovi zakona koje ne umem da tumačim, ali znam da postoje. Siguran sam da postoji mogućnost da me firma tuži ako bih napuštanjem radnog mesta svojevoljno i bez dogovora smanjio funkcionalnost informacionog sistema uklanjanjem softvera. >> Šta autor koji je doneo program isti jednostavno obriše sa svih računara >> na kojima se koristi? Zavisi šta piše u ugovoru. A ako se tako nešto reguliše bez ugovora, onda postoji dogovor. Ako ne postoji dogovor, preostaju balkanske metode...
razno.40 dr.grba, -> #35, m.s.pesic
>> sudara vozova. Rešenje je jednostavno: jedan voz se popne na >> drugi i, na kraju kompozicije, sidje pa nastavi svojim putem. Profesor Stojković, predavao je filozofiju na PMF-u u Beogradu, je pričao da je 1947. godine u patentni zavod došao jupiterijanac koji je hteo da patentira motku dugačku jedan kilometar, za skidanje neprijateljskih aviona iz vazduha. Nisu znali šta će sa njim, čovek je bio savršeno ozbiljan, dok se neko nije dosetio: "Šta će se desiti kada skinete prvi avion, pa ostali primete i lete na visini od 1005 metara?" Čovek je rekao da može garantovati oko dva metra, dok se propne na prste, ali baš za pet metara nema rešenje. Onda su ga poslali da usavrši patent, pa da opet dođe. Navodno, nije se opet pojavio.
razno.41 olio, -> #39, dr.grba
> Firma je vlasnik opreme na kojoj se radi i vlasnik softvera koji je > kupila (samo nemoj da mi sad ubacujes pricu o piratskom softveru, > cirkusijade u poslovnim sistemima nisu predmet ovog razgovora). A pa bas su problem cirkusijade sa piratskim softverom---cvrc. A ako ti stavis tvoj kupljeni originalni softver i pravis programe po narudzbi, sta onda? > Osoba zaduzena za > informacioni sistem to resava prema nahodenju. Nahodjenu? Po mom nahodjenu ja nisam duzan ni jedno slovo da napisem ako moj softver nije registrovan(legalno kupljen) za moj PC. Stvarno nista ne razumem? Valjda ima neki zakon. Mislim da firme to nisu resile, ni na svom softveru ni na nekom drugom. Samo da ti kazem da je ovde kod nas TOTALNA PIRATERIJA. > Zavisi sta pise u ugovoru. A ako se tako nesto regulise bez ugovora, > onda postoji dogovor. Ako ne postoji dogovor, preostaju balkanske > metode... O kome bre ti ugovoru govoris? Izmedju mene i firme??? A tek dogovor??? Na papiru. Pa to niko nece da potpise.
razno.42 sav.gacic, -> #28, pifat
> U nedelju 29. marta u 02:00. Postoji krajnje jednostavan način da se > uvek zna kada je prelazak na zimsko/letnje vreme, jer je promena uvek > poslednjeg PUNOG vikenda u martu i oktobru. Pun vikend znači da su > Do prošle jeseni Evropljani su (sem Britanaca) prelazili na zimsko > računanje vremena poslednjeg punog vikenda u septembru, ali pošto i > Amerikanci promenu obavljaju u oktobru, onda su se svi "dogovorili" > da se to radi u oktobru. Ne mogu da se ne setim prvog prelaska na letnje vreme u Rusiji (tadašnjem SSSR): strogi Sovjeti su te buržoaske vikend-smicalice smatrali za neozbiljne i administrativno nedovoljno egzaktne, pa su prvu smenu vremena napravili 1. aprila :) 1981, što je padalo negde po sred nedelje. Bez obzira na opsežnu pripremu preko medija, javne časove ;) iz pomeranja satova na kojima su demonstratori bili najpoznatija imena estrade i sporta, tog 1. aprila NIKO nije došao na vreme i niko se ni sa kim nije sreo. Masa ljudi nije znala na koju stranu da gurne veliku kazaljku tako da su oni što su to uradili u pogrešnom smeru cupkali na mrazovitom i kilavom moskovskom proleću, pred zaključanim vratima i kapijama škola, prodavnica i fabrika, psujući se se na sva usta sledeća dva sata sa sugrađanima što satove nisu pipali, ili su pak postupili po naređenju :)) Sudaranja sa satovima i osluškivanja tačnog vremena na državnom radiju bile su omiljene discipline - do prvog vikenda. Te jeseni smo satove vraćali, a sva naredna proleća gurali napred - za vikend. Malo kad vratim film, sve mi se nešto čini da je real-socijalizam tada već počeo da popušta...
razno.43 morkin, -> #31, dr.grba
dr.grba: > Ne, vlasnik programa je firma. Treba razlikovati autorsko i > materijalno pravo. Autorsko pravo ne dozvoljava nekome da menja > tvoje delo bez posebnih ugovornih klauzula, a materijalno pravo > dozvoljava nosiocu da prodaje delo. Tako je za softver, novinske > članke, projekte kuća, naučne radove... Ovdašnja praksa je, naravno, > prilično drugačija, jer je sudstvo sporo, pa bi neka prarnica na tu > temu trajala do beskonačnosti i uz troškove koji prelazilaze > najluđe košmare... m.s.pesic: > Više je nego sigurno da je dužna da plati. Čak i pod uslovom > da ste radili u radno vreme mora da Vam nadoknadi uloženi rad > i znanje. Naravno, prvo što će pokušati, kada zatražite > odštetu, biće da imate platu. Ali, postoji nešto što se > zove stimulacija, potom se da izračunati šta je preduzeće dobilo > koristeći Vaš program. Sve se to plaća i sve to mora nekoga da > košta. Najzad, nije isključeno da Vaša organizacija nekome > proda Vaš program. U tom slučaju mora da traži Vaše > dopuštenje a Vi odredjujete uslove i, razume se, svoj deo dobiti. Nema > uticaja da li ste program zaštitili ili niste, on, > jednostavno, nije u javnom vlasništvu. Gde je sada istina? Evo šta tačno nameravam da uradim. Određeni podaci se šalju na štampač. Postavio bih jedan PC između kompjutera koji šalje signal na štampač i samog štampača tako da ne bih ugrozio ni na koji način funkcionalnost sistema. Program bi radio neprekidno. Pri tome bi na ekranu bila napisana poruka o obaveznoj registraciji programa, kao što to može da se vidi na različitim shareware programima. Program bi bio "isprogramiran" tako da radi do određenog datuma i da kasnije prestane da radi. Primena tog, sasvim jednostavnog programa bi ukinula bar pet radnih mesta i imala efekat kao da smo doveli još deset ljudi na inače deficitarna radna mesta. Sad, pošto se radi o saveznoj administraciji, koju karakteriše izuzetna tvrdoglavost, upornost i tvrdičluk hteo bih da budem 100% siguran da me nakon "samouništenja" programa ne čekaju neke konsekvence. Hteo bih da olakšam ljudima koji rade na tim radnim mestima (praktično ne bi ništa imali da rade izuzev da potpisuju fakture) i sebi (ja spadam u kategoriju onih deficitarnih radnih mesta). Čak se mislim da uradim program i džabe, ali neću, iz principa. Moj trud mora da se plati.
razno.44 morkin, -> #36, m.s.pesic
> v> Šta autor koji je doneo program isti jednostavno obriše sa svih > računara v> na kojima se koristi? > > Zaradiće suspenziju, možda i otkaz. Može, takodje, biti tužen. > I izgubiti spor. A šta ako je program napravljen tako da se automatski izbriše nakon određenog vremena i ako je takvo upozorenje prisutno na ekranu non-stop?
razno.45 juice, -> #35, m.s.pesic
:> Da dopunim. Patenti se zasticuju u Patentnom zavodu, Srpskih :> vladara 2. Ako je jos tamo. I dodam: neki genije, nije nas, :> patentirao je, ne secam se koje godine, resenje za sprecavanje :> sudara vozova. Resenje je jednostavno: jedan voz se popne na :> drugi i, na kraju kompozicije, sidje pa nastavi svojim putem. Sto se tice patentiranja, bas me nesto podseti. Imam jednog ortaka koji mnogo voli da pise pesme, pa je jedared odlucio da unovci ta svoja pisanija. I ode on tako lepo u ZAM da proda neke svoje najgore budjavstine. I kada je tamo dosao, oni mu lepo kazu da im ostavi textove, pa ce oni da mu se jave. I on kao svaki mlad i zelen decko, uradi to sto su mu rekli. Posle par dana zovu njega da mu kazu da su textovi dobri, ali takva vrsta textova im u tom trenutku nije potrebna, tako da dodje i da ih uzme. On sav razocaran ode po textove, misleci da je skroz propao, jer ako se onima u ZAMu ne svidjaju njegove pesme, kome ce da se svide? ;) I posle jedno pola godine, izdade Brzi CD i kasetu, a naslovna pesma je bila bas jedna od onih koje je napisao ovaj moj ortak (ona koja se vrtela na reklami za album, tako je i saznao). Mislim da su textove podpisali nas poznati spisateljski tandem M&F. Od tada pre nego sto bilo kome pokaze neku pesmu, ode pa je zastiti. Cena je oko 110 din za 10 pesama. Pozdrav!
razno.46 vdjole, -> #39, dr.grba
(32.31): >>>> Ne, vlasnik programa je firma. Puno kontradiktornih mišljenja o ovome, a čini mi se da ne čitamo baš pažljivo šta je ko napisao. (32.39): > Firma je vlasnik opreme na kojoj se radi i vlasnik softvera koji je > kupila (samo nemoj da mi sad ubacuješ priču o piratskom softveru, Uopšte nisam imao u vidu piratski softver. A u hipotetičkom slučaju o kome raspravljamo nije reč ni o kupljenom softveru nego o softveru koji je neko upravo kreirao iako mu to niko nije rekao. (32.39): > korisnik u većini slučajeva nije u stanju da artikuliše eksplicitni > zahtev za programom kada ima nekakvu potrebu. Nažalost, ovo je vrlo tačno. > Osoba zadužena za informacioni sistem to rešava prema nahođenju. OK, ali samo ako su "osobi" u okviru "opisa radnih zadataka" (ili kako se to već u dotičnoj firmi zove) data tako široka ovlašćenja. Mnogo više "osoba" ima vrlo uzana i specifična zaduženja. (32.39): > Ako sam odgovoran za funkcionisanje (...) informacionog sistema, onda je > na meni da u poslovni sistem ugradim tehnike koje neko možda nije tražio, > ali sam ih primenio sa krajnjim ciljem da ostvarim neke ukupne rezultate. > Za to koristim opremu i softver firme u kojoj radim i firma je vlasnik tih > rezultata, za šta mi daje odgovarajuću naknadu u vidu plate. Ovo ima puno smisla i sasvim se slažem sa time ako je reč o nečemu što je iole povezano sa onim što je u jednoj poruci nazvano službena dužnost". Međutim imam utisak da je u originalnom pitanju bilo reči upravo o nečemu što nije to. Recimo da je Žika operator na računaru i da je njegova dužnost jedino da pravi redovan bekap neke baze podataka koja je značajna za poslovanje njegove firme. Međutim, Žika je zaluđen za kompjutere i njegova tajna ljubav su kompajleri pa on jednog dana napravi fenomenalan kompajler za programski jezik D+++ na kome je, srećnog li slučaja, pisan softver koji se u toj firmi koristi za rad sa bazama podataka. Žika donese disketu sa kompajlerom na posao da bi ga pokazao drugaru koji je programer. Drugaru i ostalim programerima u firmi se mnogo svidi Žikin program i svi počnu da ga upotrebljavaju. Šta sad? Ne bi se baš moglo reći da je Žika napravio kompajler u okviru svojih zaduženja. (32.36): v> Šta ako autor koji je doneo program isti jednostavno obriše sa računara v> na kojima se koristi? > Zaradiće suspenziju, možda i otkaz. Može, takodje, biti tužen. > I izgubiti spor. Recimo, knjigovođa Pera je inventivan pa smisli i napravi kod kuće mnogo dobar rezač za olovke (takođe alat kao i softver, samo malo drugačiji) i donese ga na posao da bi mu bilo lakše da mastiljari. Rezač se svima svidi i svi uzimaju Perin rezač i zarezuju svoje olovke. Posle nedelju dana Peri pukne film i odnese rezač kući, pa svi, kao nekad, moraju da zarezuju olovke jedinim rezačem (a lošim) koji je kod sekretarice. Šta onda? Pera dobije suspenziju, otkaz...? Neki detalji: -Perina službena dužnost je da mastiljari; -Perin šef nije eksplicitno definisao zahtev da Pera treba da piše oštrom olovkom i da za to treba da nabavi bolji rezač; -U sistem je Pera ugradio tehniku (bolji rezač) koju niko nije tražio a sa ciljem da postigne neki (bolji) rezultat; -Nova tehnika se primenjuje u prostoru/uređaju (kancelariji) firme. Elem, moj stav o svemu problemu bi bio: Ako firma koristi AUTOROV (njegovo delo, ne kupljeni) program koji NIJE napravljen u okviru autorovih radnih obaveza zadataka i korišćenjem resursa firme (kompjutera, radnog vremena), trebalo bi da... ili: -Sa autorom postigne dogovor (ugovor, ili neki drugi način) o načinu upotrebe i o eventualnoj nadoknadi za upotrebu programa, ili: -Da zahteva od autora da ukloni svoj program iz uređaja i prostora firme i da ukloni sve posledice koje je donelo njegovo korišćenje. Ovo gore "trebalo bi da..." otprilike znači "bilo bi pošteno da...", što, naravno, nema nikakve veze sa funkcionisanjem našeg društva ;>
razno.47 sljubisic, -> #43, morkin
>tvrdoglavost, upornost i tvrdicluk hteo bih da budem 100% siguran da me >nakon "samounistenja" programa ne cekaju neke konsekvence. >Hteo bih da olaksam ljudima koji rade na tim radnim mestima (prakticno ne >bi nista imali da rade izuzev da potpisuju fakture) i sebi (ja spadam u >kategoriju onih deficitarnih radnih mesta). Cak se mislim da uradim program >i dzabe, ali necu, iz principa. Moj trud mora da se plati. 1. Napises program (osmislis i prateci hardver, ako je potrebno), ubacis i neku zastitu od kopiranja i onda odes sa nekim prijateljem/rodjakom/ suprugom/devojkom... (nekim kome verujes) i zastitis taj program na njegovo/njeno ime. Mozda bi se u toj zastiti autorskih prava ti mogao i pojaviti kao ko-autor (odn. suvlasnik tih prava) bez ikakvih negati- vnih (pravnih) posledica u slucaju napustanja firme, ali mislim da je bolje da se cela situacija ne komplikuje, ako za time nema neke narocite potrebe. 2. Treba ti neki prijatelj ili poznanik koji je pravnik po struci (najbolje advokat), odn. osoba koja ume da sastavi valjani i pravno validni ugovor cija je sustina zastita intelektualne svojine. Ne mora da bude ni pozna- nik, ni prijatelj, ali tako je mnogo jeftinije :) 3. Onda lepo ta osoba koja polaze autorska prava na taj program sklopi sa sa institucijom u kojoj ti radis ugovor o besplatnom ustupanju programa na period od, recimo 3 meseca, na ime "probnog rada" (ili sl.) sa klauzulama (najvaznijim): - da se taj period moze produziti novim ugovorom (ili aneksom starog) samo ako obe su obe strane zainteresovane za to. - da strana koja polaze autorska prava na program ima pravo da raskine ugovor (uz najavu od recimo 5 radnih dana) samoinicijativno, tj. bez saglasnosti druge strane i bez obrazlozenja, i bez ikakvih obaveza prema drugoj strani jer je program ustupljen na probni rad, bez ikakve naknade. - i sve ono sto se zove "usual disclaimer", a moze se procitati u readme.txt fajlovima svih komercijalnih/shareware/public domain programskih paketa. Ukratko to bi bilo to. Ali opet napominjem: celu papirologiju, koja se u ovakvim slucajevima ne moze izbeci, mora da uradi neko ko dobro poznaje ovu materiju.
razno.48 dr.grba, -> #41, olio
>> A ako ti stavis tvoj kupljeni originalni softver i pravis programe >> po narudzbi, sta onda? Ček' malo: moj kupljeni softver na tuđi računar? To se ne dešava. Na računarima na kojima radim radi softver istog vlasnika. >> Samo da ti kazem da je ovde kod nas TOTALNA PIRATERIJA. Pa dobro, ne baš totalna, ali je fakat da dominira. >> O kome bre ti ugovoru govoris? Izmedju mene i firme??? >> A tek dogovor??? Na papiru. Pa to niko nece da potpise. Uvek ima neki način.
razno.49 dr.grba, -> #43, morkin
>> Sad, pošto se radi o saveznoj administraciji, koju karakteriše izuzetna >> tvrdoglavost, upornost i tvrdičluk hteo bih da budem 100% siguran da me >> nakon "samouništenja" programa ne čekaju neke konsekvence. Nije problem: u ugovoru o autorskom delu napišeš da garantuješ za rad softvera do tog i tog datuma. Gledaj da imaš bar dva potpisana i overena primerka ugovora kod sebe. >> Hteo bih da olakšam ljudima koji rade na tim radnim mestima (praktično ne >> bi ništa imali da rade izuzev da potpisuju fakture) i sebi (ja spadam u >> kategoriju onih deficitarnih radnih mesta). Čak se mislim da uradim >> program i džabe, ali neću, iz principa. Moj trud mora da se plati. Sad, ovo zvuči kao moralna dilema. Ili pomaži ili naplaćuj. To što ćeš im pomoći i ako im prodaš i ako im daš džabe, njima je svejedno, a tebi nije. Da, trud mora da se plati. No pain, no gain. Uostalom, ako hoćeš da budeš majka Tereza, nemoj da se baviš informatikom. Otkako sam sa ovim nažisto, naprasno više ne doživljavam telefonske pozive od ljudi koji se deset i više godina nisu setili da me opsuju, a kamoli da me nazovu nekakvim starim drugarom. Druženje može, ali ne u blizini računara. Tačka.
razno.50 dr.grba, -> #46, vdjole
>> OK, ali samo ako su "osobi" u okviru "opisa radnih zadataka" (ili kako >> se to već u dotičnoj firmi zove) data tako široka ovlašćenja. >> Mnogo više "osoba" ima vrlo uzana i specifična zaduženja. Zavisi, naravno. Meni je u firmi nadređen samo generalni direktor. Budući da se on javno deklariše da o tome što radim ne zna ništa, mada ga ja uveravam da stvari baš ne idu tako (informacioni sistem, tvrdim ja i dalje, može da postoji i BEZ računarske opreme), ja de facto SVE što sam uradio u firmi mogu da podvedem pod kategoriju "samovoljno". Kad sam došao, nije bilo nijedne mreže. Sad tamo postoji informacioni sistem koji je korak do integralnog poslovnog sistema. Ima i drugog načina (opet za njih važi princip "no pain, no gain"). Evo živog ličnog primera: firma ima svoju e-mail adresu već dugo vremena. Predložio sam izradu Web prezentacije u kojoj bih naplatio izradu i postavljanje, po ceni koja je manja od odgovarajuće usluge trećeg lica, uz strogu napomenu da bih dalje besplatno ađurirao sadržaj u sklopu svojih redovnih dnevnih aktivnosti. To se gazdi nije baš dopalo, mada mi je dao za pravo što tražim pare za to. Rezultat: firma nema eb prezentaciju. A drugi gazdin problem je što zna za sve moje vanredne prihode, jer ih ne krijem, kao što ne krijem da su oni veći od moje plate. Ćuti i pušta me da radim i da odsustvujem kad želimm jer zna da moja referada ne trpi zbog toga i što zna da na moje mesto ne može da postavi boljeg od mene, možda zato što takvog nema, a možda zato što zna da bolji neće doći za takvu platu. Klinč pozicija je takva da ja vladam situacijom, uz dosta skup račun velikog gubljenja vremena. Pa da vidiš kako mi kupuju originalne softvere i pitaju zašto nisam otišao na taj i taj seminar, "dali bismo ti i kola". >> za programski jezik D+++ na kome je, srećnog li slučaja, pisan softver >> koji se u toj firmi koristi za rad sa bazama podataka. Žika donese >> disketu sa kompajlerom na posao da bi ga pokazao drugaru koji je >> programer. Drugaru i ostalim programerima u firmi se mnogo svidi Žikin >> program i svi počnu da ga upotrebljavaju. >> >> Šta sad? Ne bi se baš moglo reći da je Žika napravio kompajler u >> okviru svojih zaduženja. Ali bi se moglo reći da je Žika ispao budala. Ako je Žika hteo da ispadne drugar i da prosipa svoje znanje iz altruističkih pobuda, onda nije budala, već čovek kakav se svećom traži. Ali, onda nema govora ni o kakvom novcu. E sad, ako je Žika oženjen, onda mi ga je pride i žao (: >> i svi uzimaju Perin rezač i zarezuju svoje olovke. Posle nedelju dana Peri >> pukne film i odnese rezač kući, pa svi, kao nekad, moraju da zarezuju >> olovke jedinim rezačem (a lošim) koji je kod sekretarice. >> >> Šta onda? Pera dobije suspenziju, otkaz...? Primer je malo šaren, ali se svodi na priču o Žiki: ko je pa Peru terao da donese to na posao? Niko nema pravo da mu zameri što je svoju stvar vratio kući, pa nema pravo ni da ga kažnjava, ali baš ne znam zašto je na prvom mestu uradio tako nešto. >>- Sa autorom postigne dogovor (ugovor, ili neki drugi način) o načinu >> upotrebe i o eventualnoj nadoknadi za upotrebu programa, >> >> ili: >> >>- Da zahteva od autora da ukloni svoj program iz uređaja i prostora firme >> i da ukloni sve posledice koje je donelo njegovo korišćenje. >> >> Ovo gore "trebalo bi da..." otprilike znači "bilo bi pošteno da...", >> što, naravno, nema nikakve veze sa funkcionisanjem našeg društva ;> Dobro si ovo artikulisao. Ove dve opcije su jedina rešenja. Konačno, zašto bi se ovde pričalo samo o softveru? Hajde da pričamo o privatnom automobilu ili o vibro bušilici ili o bilo čemu drugome. Za alate i osnovna sredstva se zna postupak. Softver JESTE osnovno sredstvo, iako u knjigovodstvenim priručnicima jedni idioti uče druge idiote da je drugačije. Prodaj ili pokloni program kao osnovno sredstvo, a ne kao uslugu, pa će i tretman u firmi biti drugačiji. O ovome može da se debatuje do iscrpljenja, ali i nema bogzna koliko priče u suštini. Svaki softver je osnovno sredstvo za rad, bio on zgrada u kojoj se radi (operativni sistem), elektro i vodoinstalacija (drajveri), alatna mašina (kompajler), alatka (aplikacioni softver) ili sredstvo za održavanje sistema (antivirus, defragmenter).
razno.51 olio, -> #48, dr.grba
> Uvek ima neki nacin. Jesi li ti siguran u to? Ja nisam.
razno.52 m.s.pesic, -> #28, pifat
p> > Kad prelazimo na letnje računanje vremena ? Zemlje EU, medju kojima vodi Francuska, protiv su promene vremena. Nekoliko godina protiv promene vremena je jedan pekar iz Češke. Uporno piše pisma, peticije i sl. boreći se protiv promene. Neki meštani su, zbog toga, prestali kod njega da pazare. Ja sam, takodje (ali ko te pita) protiv promene vremena. Setite se samo zbog čega smo mi prihvatili promenu: a. da budemo kao i sav ostali svet (Evropa, tako reći), b. da bismo uštedeli energiju (obrazloženje je bilo da bismo manje trošili elektrike i mazuta), c. da bi nam avioni/vozovi bili u skladu sa evropskim redom vožnje, blablabla... Niko nije izračunao koliki su efekti tzv ušteda niti je iko rekao gde smo sada (a i ranije) u Evropi. Zašto bi kad je beznačajno. I jedno i drugo. Mislim da je prošle godine rečeno kako je naša Vlada (čuj!) odlučila da prelazak sa letnjeg na zimsko računanje ne bude tad nego onomad. Ne sećam se, dabome, šta su baš trtljali. I, pošteno govoreći, bili su me zbunili. Toliku drskost ipak nisam očekivao. Pa sam pustio da vreme čini svoje. Mislio sam da se tzv naša Vlada zbunila ali sam se prevario: nisu tako naivni kao što često izgledaju glupi. Naime, imam radio-control satove i, gle čuda, promenili su vreme upravo kada je naša dična Vlada odlučila da to bude. Drugim rečima, znali su šta je rečeno gde treba (napolju), pa su samo to prisvojili kao svoj stav o promeni vremena. Kao, eto, i oni nešto odlučuju. O mom nerviranju kada dodje do promene bolje da ne govorim.
razno.53 m.s.pesic, -> #44, morkin
m> A šta ako je program napravljen tako da se automatski izbriše nakon m> određenog vremena i ako je takvo upozorenje prisutno na ekranu non-stop? Nisam shvatio, verovatno suštinu: zašto bi se program samoobrisao? Ljuti ste na firmu, kapric... Stvarno ne razumem. Osim toga, ako imate razloga da se on obriše posle odredjenog/zadatog vremena zašto to ističete na monitoru kad se bojite konsekvenci. Obrisao se, pa šta? Otkud ja znam - kažete kad Vas pitaju - šta mu bi. Radio je besprekorno, zar ne?
razno.54 m.s.pesic, -> #46, vdjole
v> v> Šta ako autor koji je doneo program isti jednostavno obriše sa računara v> v> na kojima se koristi? v> > Zaradiće suspenziju, možda i otkaz. Može, takodje, biti tužen. v> > I izgubiti spor. Uradite to o čemu smo govorili: obrišite program u firmi pa mi se javite (pod uslovom, naravno, da se zna da je brisanje Vaše delo) da mi kažete kakva je nagrada. v> Recimo, knjigovođa Pera je inventivan pa smisli i napravi kod kuće mnogo v> dobar rezač za olovke (takođe alat kao i softver, samo malo drugačiji) i v> donese ga na posao da bi mu bilo lakše da mastiljari. Rezač se svima svidi v> i svi uzimaju Perin rezač i zarezuju svoje olovke. Posle nedelju dana Peri v> pukne film i odnese rezač kući, pa svi, kao nekad, moraju da zarezuju olovke v> jedinim rezačem (a lošim) koji je kod sekretarice. v> v> Šta onda? Pera dobije suspenziju, otkaz...? Uz sve uvažavanje onoga što ste potom napisali, mislio sam da razgovaramo o ozbiljnom problemu a ne o hipotezama i sf.
razno.55 m.s.pesic, -> #50, dr.grba
d> A drugi gazdin problem je što zna za sve moje vanredne prihode, jer ih d> ne krijem, kao što ne krijem da su oni veći od moje plate. Ćuti i d> pušta me da radim i da odsustvujem kad želimm jer zna da moja referada d> ne trpi zbog toga i što zna da na moje mesto ne može da postavi boljeg d> od mene, možda zato što takvog nema, a možda zato što zna da bolji d> neće doći za takvu platu. Klinč pozicija je takva da ja vladam d> situacijom, uz dosta skup račun velikog gubljenja vremena. d> d> Pa da vidiš kako mi kupuju originalne softvere i pitaju zašto nisam d> otišao na taj i taj seminar, "dali bismo ti i kola". Jednog dana naleteće na nekog ko će mu za manju platu, iz ko zna kojih razloga, ponuditi iste usluge... Jednog dana će gazdi, zbog nečega, da se smrkne i boleće ga uvo što ste najbolji... Jednoga dana će neko iz firme početi da radi protiv Vas... jednoga dana otići će sve dodjavola, i Vaša pozicija i situacija kojom vladate. Jednoga dana promeniće se gazda! pa će mu neko drugi biti bliži od Vas i sve će Vam se obiti o glavu. Možete da arhivirate ovaj pasus pa ga jednom pročitate ponovo! Želim Vam, naravno, sve najbolje, ali iskustva nisu na Vašoj strani.
razno.56 dr.grba, -> #55, m.s.pesic
>> Jednog dana naleteće na nekog ko će mu za manju platu, iz ko zna kojih >> razloga, ponuditi iste usluge... Jedva čekam. Dotičnom ću sa zadovoljstvom prepustiti svoje mesto. A onda ću skupo naplaćivati svoje dolaske. Ne bi mi bilo prvi put. >> Jednog dana će gazdi, zbog nečega, da >> se smrkne i boleće ga uvo što ste najbolji... Njega za to već boli uvo, kao što mene boli uvo za njega. I svima lepo. >> Jednoga dana će neko iz >> firme početi da radi protiv Vas... Zasad radi samo oko 90% vrhuške (: Šta mogu da mi urade? Ne bih da budem nepristojan, ali da, to što mislite da sam hteo da napišem - e, mogu da mi urade baš to. >> jednoga dana otići će sve >> dodjavola, i Vaša pozicija i situacija kojom vladate. Za vašu informaciju: odavno je sve otišlo dođavola. Rekao bih da se to lako primeti. >> Jednoga dana >> promeniće se gazda! pa će mu neko drugi biti bliži od Vas i sve će Vam >> se obiti o glavu. Gazda se već promenio. Ovaj novi ne može ni da me gleda u oči. A sad je, usput, u dilemi: kako da me natera da vežem kravatu (: Zasad nije smeo da me pita... Neće me ni pitati, jer zna šta ću mu odgovoriti. I nema šta da mi se obije o glavu, u prvom redu. Nisu u stanju da me kompromituju, jer nemaju čime. Svoj posao radim mnogo bolje nego mnogi drugi svoj, pa mogu da mi pljunu pod prozor. Referada ne trpi. >> Možete da arhivirate ovaj pasus pa ga jednom >> pročitate ponovo! "Sve je to lepo, ali to nije tako", glasi jedna informatička mudrost. >> Želim Vam, naravno, sve najbolje, ali iskustva nisu na Vašoj strani. I ja vama želim sve najbolje: iskustva su na mojoj strani. Uostalom, ako sam sisao vesla, nisam pojeo čamac.
razno.57 kenza, -> #52, m.s.pesic
> koliki su efekti tzv usteda niti je iko rekao gde smo sada (a Što se energije tiče, čini mi se da je spominjana cifra od 5 do 10%.
razno.58 supers,
Posavetujte gde kupiti duboke starke, a da cena bude lepa. U prevodu, to znači solidna kopija na kojoj piše Converse All Star :)
razno.59 m.s.pesic, -> #57, kenza
k> > koliki su efekti tzv usteda niti je iko rekao gde smo sada (a k> k> Što se energije tiče, čini mi se da je spominjana cifra od 5 do 10%. Nisam nigde video ali šta to znači: 5 do 10% osim da nema tačnih podataka. I kako će ih biti, ko će da ih izračuna? Kako?
razno.60 mantoniadis,
Zezajte prijatelje, kolege.. newone.exe
razno.61 kenza, -> #59, m.s.pesic
> Nisam nigde video ali sta to znaci: 5 do 10% osim da nema > tacnih podataka. I kako ce ih biti, ko ce da ih izracuna? Pa znaš kako, verujem da je vrlo teško izračunati tačnu cifru, štaviše nemoguće. Međutim, treba imati u vidu o kolikoj cifri je reč. Da je ušteda i 1% ;) opet je to ogromna suma.
razno.62 ivke,
da li neko zna da li postoji nesto kao 'pravilinik o nastavi u srednjim skolama i gimnazijama' ili tako nesto. Mislim na neki pravni akt u kome pise sta sve nastavnici smeju a sta nesmeju da rade, kako da ispituju, dele opravdane/neopravdane itd. mislim da bi ovo bilo jedno vrlo zanimljivo oruzje.. zar ne? :) gde bi to moglo da se nadje?
razno.63 morkin, -> #53, m.s.pesic
> Nisam shvatio, verovatno suštinu: zašto bi se program samoobrisao? > Ljuti ste na firmu, kapric... Stvarno ne razumem. Osim toga, ako Zašto neko da uživa plodove moga rada, a da mi ne kaže ni hvala? Ja radim za platu. > imate razloga da se on obriše posle odredjenog/zadatog vremena zašto > to ističete na monitoru kad se bojite konsekvenci. Jedna je stvar ako nešto radi, ja dam garanciju da će to da radi, pa onda odjedanput prestane da radi. Druga je stvar ako ja kažem i napišem da će program da radi to tad i tad. > Obrisao se, pa > šta? Otkud ja znam - kažete kad Vas pitaju - šta mu bi. Radio je > besprekorno, zar ne? Ako se obrisao, onda ja ispadam pacer i tek onda nema šansi da mi se plati - "ionako nije radio".
razno.64 kenza, -> #62, ivke
> da li neko zna da li postoji nesto kao 'pravilinik o nastavi u > srednjim skolama i gimnazijama' ili tako nesto. Mislim na neki Svakako da postoji. Probaj sa zakonom. ;)
razno.65 vdjole, -> #54, m.s.pesic
>> Zaradiće suspenziju, možda i otkaz. Može, takodje, biti tužen. >> I izgubiti spor. > Uradite to o čemu smo govorili: obrišite program u firmi pa mi > se javite (pod uslovom, naravno, da se zna da je brisanje Vaše > delo) da mi kažete kakva je nagrada. Zaista, u firmi u kojoj radim ljudi koriste mekoliko programa koje sam napravio da bih sebi olakšao rad, iako mi to niko nije tražio niti mi je bio posao. To je bilo pre desetak godina, u neko drugo vreme kada gramzivost nije bila bitna stavka u životu. Glupo bi mi bilo da, samo eksperimenta radi, sada najednom uklo i pokvarim odnose sa ljudima koji ih koriste. Jednostavno, ne stavljam na raspolaganje nove programske alate nego ih sam koristim. A mogu da procenim šta bi se desilo kada bi ih uklonio: prvo zbunjenost- gde se dedoše, zatim zapomaganje i moljakanje da ih ponovo postavim. Onda vrovatno razočaranje u moju osobu. Nikako ne bi došlo do otkaza ili kazne- barem tamo gde radim nije takva atmosfera. Čini mi se da ste prevideli jedan detalj: hipotetički program koji Pera ili Žika postave na računar a zatim uklone nije napisan po radnom zadatku, niti je komercijalni softver i niko nije rekao Peri/Žiki da ga donese. Kao što dr.grba reče, niko ne može zabraniti Peri da svoju stvar odnese kući. Ta stvar može biti električna bušilica, šrafciger, knjiga ili softver. S druge strane, deluje mi vrlo razložno da firma Peri/Žiki ili bilo kome ZABRANI POSTAVLJANJE bilo kakvog "nezvaničnog" programa u računarski sistem bez prethodnog dogovora i odobrenja "odgovornog lica" (tj. odgovornog za računarski sistem). Verovatno svako može da navede barem nekoliko primera računara koji su dovedeni u stanje potpunog haosa time što su korisnici unosili softver kako je kome palo na pamet. > Uz sve uvažavanje onoga što ste potom napisali, mislio sam da > razgovaramo o ozbiljnom problemu a ne o hipotezama i sf. I ja se nadam da razgovaramo o ozbiljnom problemu. Ja sam samo želeo da prikazivanjem jednog apsurdnog primera u kome se pojavljuje isti problem pokažem da niste u pravu.
razno.66 vdjole, -> #56, dr.grba
> Referada ne trpi Možda ne znam nešto što je opšte poznato, ali sam prilično radoznao šta, zapravo, podrazumevaš pod "referada" :)
razno.67 dr.grba, -> #66, vdjole
>>> Referada ne trpi >> >> Možda ne znam nešto što je opšte poznato, ali sam prilično radoznao >> šta, zapravo, podrazumevaš pod "referada" :) Ama da, glupava reč na koju sam se primio, a koju bi bilo lepo da izbacim iz svog rečnika. Reč označava obuhvat poslova i odgovornosti na radnom mestu.
razno.68 radenkoc,
Na PRO-u se vodi vrlo zucna rasprava oko toga da li softver treba placati ili ne (tj, da li kupovati orig. licencirane pakete). Rezultat za sada je otprilike kao rezultat rasprave da li je bolji IE ili NN (NC) :) Nije da kopiram sa PRO, nego me cisto zanima sta ovdasnji korisnici misle o tome. P.S. Ako nije za ovu temu/conf, zamoljavam moderatora da je prebaci gde treba, jer zanimljivost je zagarantovana :)
razno.69 bastion,
Interesuje me gde u gradu i po kojim cenam moze da se nadje montibajk, ali da bude onako povaljno a ne da me oderu! Ako neznate cenu onda barem nesto odprilike Ili ako neznate cene nista onda ali mi je vaznije da znam gde su prodajna mesta u gradu pa cu sam da se prosetam? Ajde ljudi pomagajte! Unapred zahvalan!
razno.70 sfilip, -> #69, bastion
> Interesuje me gde u gradu i po kojim cenam moze da se nadje > montibajk, ali da bude onako povaljno a ne da me oderu! šta te interesuje? običan mbt za provozati ponekad ili nešto jako, gadno, skupo i profesionalno? Kupovao sam par puta obične MBTove, ono, cene od oko 300dm ako se dobro sećam. Ni jedan me nije izdržao više od pola godine. Da ne pričam da me je poslednji koj sam kupio u jugobiciklu najviše razočarao, pedale su pukle posle dva dana vožnje.. Naravno, reklamirao sam, dobio opet iste plastične, opet su pukle i tako dva puta. Posle sam kupio shimano metalne, jošuvek rade. Posle mesec dana riknula je glava (valjda se tako zove, onaj deo sa lagerima između pedala, glavna osovina). To sam zamenio novim, deo sad radi. Šipke za pedale su se izlizale na navojima pa imam problema sa time, šipka za sedište pukla, sajla za zadnju kočnicu takođe... I to sve u roku od 6 meseci od kupovine. Tu mi dosadi da ga krpim pa počeh da razmišljam o nečemu boljem što će valjati i trajati. Inače nisam nešto težak, oko 75kg, vozim prilično grubo mada se ne izživljavam bespotrebno a to bi sve prosečan mbt trebao izdržati... Dakle, kad kupuješ ne kupuj u jugobiciklu jer ćeš tu dobiti neki italijanski ram sa svim ostalim delovima proizvedenim kod nas, a to možeš odmah da baciš. Čini mi se da je najbolja opcija kupiti nešto preko grane. Sad, zna li neko gde se može nabaviti nešto što zaista valja?
razno.71 bastion, -> #70, sfilip
>> Sad, zna li neko gde se moze nabaviti nesto sto zaista valja? hvala na savetu ali mene vise interesuje gde mogu da nadjem (kupim ili barem vidim) kvalitetnije MTB?
razno.72 gkosta, -> #71, bastion
> hvala na savetu ali mene vise interesuje gde mogu da nadjem > (kupim ili barem vidim) kvalitetnije MTB? Pogledaj u Peugeot-u. Imaju _straaaashne_ MT bajkove, kako profi tako i obichne, a inache vaze za bolje! (Ja sam vlasnik istog i zaista je OK).
razno.73 zeljkoj, -> #70, sfilip
> Dakle, kad kupuješ ne kupuj u jugobiciklu jer ćeš tu dobiti Filipe, Jugobicikl prodaje bicikle raznih proizvodjača, zato ovakva izjava nije korektna. Preporučujem bicikle DeltaBike-a. Ozbiljna firma, za razliku od raznih Unisa, Partizana, itd. Obratite pažnju na onaj što se proizvodi samo u tamno crvenoj boji, amortizer napred, oprema Altus (ne skroz, menjač je SIS7), ram je nešto viši i duži nego kod onih MTB za 300 DEM, (inače CrMo je). Sve u svemu, za svetske uslove ulazna klasa, za domaće relativno dobra srednja. Cena je bila oko 500 DEM, ne znam sada kolika je. Od prvog avgusta (kada je kupljen), prešao je 1800 km, u savršenom je stanju i dalje. Kupljen je upravo u prodavnici Jugobicikla (mada ih ima i u drugim). Na sajmu automobila je DeltaBike predstavio i neke nove modele, koji bi trebalo da su već u prodaji. Ima ih i sa Alivio opremom, Alu ramom, amortizerima i napred i nazad, itd. Jedna zanimljivost, kada sam skinio nalepnicu DeltaBike, pojavio se natpis 'Made in France'. :)
razno.74 kum.djole, -> #73, zeljkoj
> Filipe, Jugobicikl prodaje bicikle raznih proizvodjača Jednom sam pazario u Jugobiciklu i nikad više.
razno.75 sfilip, -> #72, gkosta
> Pogledaj u Peugeot-u. gde? :)
razno.76 sfilip, -> #73, zeljkoj
> Filipe, Jugobicikl prodaje bicikle raznih proizvodjača, zato ovakva > izjava nije korektna. Olrajt, to je bio moj utisak, pretpostavljam da će svaka normalna osoba zadržati dozu cinizma prema svemu što može pročitati :) Ja sam se svakako osećao prevarenim.. U stvari bože moj, dobio sam ono što sam kupio, tada nisam znao ono što sad znam a da jesam zaobišao bih jugobicikl u širokom krugu :) Time naravno ne tvrdim da je sva roba koja se tamo može nabaviti škart, samo upozoravam da je firma neprofesionalna i da se neko lako može preći kao ja tada. Enivej, pogledaću DeltaBikeove bicikle koje si pominjao, baš planiram da kupim nešto novo. Ima li zainteresovanih za moj stari mbt? Popraviću sedište tako da će biti sasvim u voznom stanju ako ne računamo minimalne probleme sa šipkom između pedale i osovine. Valjda mu ništa više ne fali, ono... cijena, manje nego što vredi, 100dm, popravljen.
razno.77 gkosta, -> #75, sfilip
> > Pogledaj u Peugeot-u. > > gde? :) Ugao Cvijiceve i Takovske (preko puta benzinske pumpe, kod chuvenog Ktitora u 29. novembra). Imaju dva strashna profi bicikla (ono, gasni amortizeri, prednji, zadnji...) ali im cena stize tek ove nedelje, sa novom isporukom neshto "loshijih bicikla" (za obichne smrtnike, po normalnoj ceni od oko 300-500 dem). Ovo kazem s obzirom da mislim da ova dva nece proci ispod 1000 dema. See ya...
razno.78 kiki, -> #74, kum.djole
>> Filipe, Jugobicikl prodaje bicikle raznih proizvodjača > > Jednom sam pazario u Jugobiciklu i nikad više. Nekada su prodavali odlične bicikle.. a sad baš i nisam nešto zadovoljan njihovim asortimanom kvaliteta i cene. :)
razno.79 saint,
Sta mislite o Delta Bike-u ? Kakvi su?
razno.80 zeljkoj, -> #74, kum.djole
>> Filipe, Jugobicikl prodaje bicikle raznih proizvodjača > > Jednom sam pazario u Jugobiciklu i nikad više. Jednom sam kupovao u C-marketu i nikad više!!! Zamislite, koka-kola je bila izvetrila!!! Mislim, jeste da je ne proizvodi C-market, ali ja kod njih više ne kupujem!!! Pekabeta ruleZ!!! Za one koji mrze Jugobicikl: ;)) pogledajte u onoj prodavnici u Kralja Petra. I tamo imaju da se kupe DeltaBike-ovi modeli. BTW, Rog, trkački petobrzinac, kupljen u RK Beograd pre 10 godina, vožen vrrrlo grubo, i dalje savršeno radi (vozi ga sestra). Eee, to je kvalitet. :) Dalje, Unis, desetobrzinac trkački, najveća kršina koju sam ikada video... pedale pucale, pa varene, na kraju zamenjene, zadnja osovina menjana, o kočnicama da ne govorim... menjači noname... prebacuju po rnd sistemu (na Rogu je vrlo kvalitetan Saschs Huret). Letos sam ga koliko-toliko sredio, ali ipak kupio MTB. Ćale ga je posle malo vozio, i opet je u užasnom stanju.
razno.81 senna, -> #80, zeljkoj
>BTW, Rog, trkacki petobrzinac, kupljen u RK Beograd pre 10 godina, Ima li nekoga da kod nas zastupa Rog?
razno.82 kum.djole, -> #80, zeljkoj
>> Jednom sam kupovao u C-marketu i nikad više!!! Zamislite, koka-kola je >> bila izvetrila!!! Mislim, jeste da je ne proizvodi C-market, ali ja kod >> njih više ne kupujem!!! Pekabeta ruleZ!!! Mnogo ti je jako poređenje. Zamisli se nad činjenicom da Jugobicikl koji ima svoje servisere kafopije u radnji, uvali kupcu triput zaredom neispravan bicikl. Svakom je falila neka sitnica koja je sje*avala vožnju. C-market nema degustatore, a i kad bih dvaput išao da reklamiram izvetrelu koka-kolu, opet ne bi bilo tako poučno kao kad sam onomade dvaput tovario petobrzince na gepek Renoa.
razno.83 zeljkoj, -> #82, kum.djole
> Zamisli se nad činjenicom da Jugobicikl koji ima svoje Tu si u pravu. Oni su dužni da bicikl isporuče spreman za vožnju i odgovarajuće podešen. A ne rade to. I onda posle malo vožnje... kvar. Zato sam ja nov bicikl odvezao u servis, gde su otvorene glave i stavljena mast koje skoro nije bilo, sve je lepo zategnuto, točkovi nacentrirani. Menjače sam sam podesio. Bolje tako nego da ga vozim rasklimanog i polu-zašrafljenog. ;)) Ipak, iz ovoga nikako ne proizilazi da je bicikl loš, naprotiv, odličan je. A da li treba kupovati kod Jugobicikla... pa, odlučite sami. U vreme kada sam kupovao moj DeltaBike Adventure, to je bila jedina firma koja ga je prodavala u Beogradu. Mnogo je važnije da obratite pažnju na kvalitet samog bicikla: ram, osovine, kočnice, menjače...
razno.84 dr.grba, -> #83, zeljkoj
>> Zato sam ja nov bicikl odvezao u servis, gde su otvorene glave i stavljena >> mast koje skoro nije bilo, sve je lepo zategnuto, točkovi nacentrirani. Pre dve godine sam kupio gospođi novi bicikl. Đavo mi nije dao mira, pa sam rasklopio sve tri osovine čim sam dovezao bajk kući. Sva tri sklopa su bila SUVA, samo sklopljena bez trunke masti.
razno.85 morkin,
Jel' važi VISA Karić banke sad kad su uvedene sankcije?
razno.86 naca, -> #85, morkin
> Jel' vazi VISA Karic banke sad kad su uvedene sankcije? Vazi bre, a sto ne bi vazila?? Jos nam nisu (valjda) uveli sankcije na VISA karticu. Pozdrav, Naca :)
razno.87 dselic, -> #85, morkin
> Jel' važi VISA Karić banke sad kad su uvedene sankcije? Sankcije se, po Rojtersu, dotiču samo 'imovine vlada Srbije i Jugoslavije', što znači da nam još nisu lupili one prave. ;)
razno.88 shoom, -> #60, mantoniadis
Nije se dao zajebati ni sa SPACE/ENTER ... surovo ... A jel' mora da pukne posle određenog vremene ? To bi bila jedina zamerka.
razno.89 sfilip, -> #80, zeljkoj
> Jednom sam kupovao u C-marketu i nikad više!!! Zamislite, koka-kola je > bila izvetrila!!! Mislim, jeste da je ne proizvodi C-market, ali ja kod > njih više ne kupujem!!! Pekabeta ruleZ!!! ako vas nekad budu pitali šta je to sitničarenje i tvrdoglavost, ako vam bude trebao čovek koj isteruje mak na konac... ;)
razno.90 sfilip, -> #77, gkosta
> Ovo kazem s obzirom da mislim da ova dva nece proci ispod 1000 dema. uh, to je već bedak... fond mi je negde do 850dm... a razmišljam da kupim pojačalo za te pare... ima li nešto tu do 800dm a da mogu da verujem da će da mi traje i da radi posao? sad samo senna da mi uleti nudeći mi neku 3d acc karticu ili kakvu apsolutno nepotrebnu komponentu ;)
razno.91 morkin, -> #86, naca
> > Jel' vazi VISA Karic banke sad kad su uvedene sankcije? > > Vazi bre, a sto ne bi vazila?? > Jos nam nisu (valjda) uveli sankcije na VISA karticu. Uvođenjem sankcija se zamrzavaju naša sredstva u inostranstvu. Ako Karići isplaćuju potraživanja na ime VISA kartica preko računa u inostranstvu, velike su šanse da taj račun bude blokiran. Ako je taj račun blokiran, stranci neće prihvatati tu karticu.
razno.92 zeljkoj, -> #89, sfilip
> ako vas nekad budu pitali šta je to sitničarenje i > tvrdoglavost, ako vam bude trebao čovek koj isteruje mak na > konac... ;) TIM je bolji!!!! ;)
razno.93 junior, -> #91, morkin
> Uvođenjem sankcija se zamrzavaju naša sredstva u inostranstvu. > Ako Karići isplaćuju potraživanja na ime VISA kartica preko > računa u inostranstvu, velike su šanse da taj račun bude > blokiran. Ako isplaćuju iz ruskih banaka, sve je kul :)
razno.94 gkosta, -> #86, naca
> Vazi bre, a sto ne bi vazila?? > Jos nam nisu (valjda) uveli sankcije na VISA karticu. Ja se nadam da vazi... Uvedoshe nam neke sankcije na privredu, drushtvenu imovinu, shta li vec..!? Ali ne znam kako se to odnosi na VISA kartice. Ako se neko razume i zna neshto detaljnije neka javi.
razno.95 madamov, -> #91, morkin
> Uvođenjem sankcija se zamrzavaju naša sredstva u inostranstvu. Ako Karići > isplaćuju potraživanja na ime VISA kartica preko računa u inostranstvu, > velike su šanse da taj račun bude blokiran. > > Ako je taj račun blokiran, stranci neće prihvatati tu karticu. Vrlo sam zainteresovan za ovo pošto posedujem VISA karticu kod Karića pa bih molio prvog koji nešto uspe da obavi, da javi ostalim zainteresovanim. Možda se i izvučemo, barem za sada, jer Karići imaju AKA banku u Moskvi i koja bi trebalo da je van sistema (ista je funkcionisala sve vreme trajanja prošlih sankcija, pa ne vidim razlog zašto ne bi i sada). Takođe, poseduju i banku na Kipru koja je isto funkcionisala.
razno.96 sfilip,
bejah danas do pežoove prodavnice, tamo na uglu cvijićeve i takovske. Dobili su cene i neke nove bicikle. Uglavnom su oko 500dm oni što se mogu svugde kupiti, znači ništa posebno mada sigurno bolje nego ono što se u jugobiciklu može nabaviti . Bila su dva modela od dva ipo soma, oni su mrak, najviše po ceni ;) evo bacam cene i jedan od tih gadnih modela. Da, reč je o mbt ali ima i svega ostalog, to nisam gledao, svratite, pogledajte... p_cene.jpg
razno.97 sfilip,
energy 700 e700ts.jpg
razno.98 retaliator,
MATEMATIKA !!! Osnovci i srednjoskolci : Uspesno spremam za polaganje prijemnih ispita kao i za popravljanje ocena. dvocas 50din. tel.543-365 Branislav.
razno.99 gkosta, -> #96, sfilip
> evo bacam cene i jedan od tih gadnih modela. Da, rec je o mbt ali ima i svega > ostalog, to nisam gledao, svratite, pogledajte... Evo, u ime svih da se zahvalim Filipu za cenovnik i onu zver.... Ko kupi neka se javi! ;)
razno.100 medical,
Je`l zna neko kako se sprema sos za Milanezi spagete ?
razno.101 sljubisic, -> #100, medical
> Je`l zna neko kako se sprema sos za Milanezi spagete ? Postavi ti ovo pitanje u CIVILIZACIJA:hedonizam i garantujem ti da ces dobiti vise od jednog recepta :)
razno.102 saint, -> #100, medical
=> Je`l zna neko kako se sprema sos za Milanezi spagete ? Je'l zna neko neki recept za testo za PIZZU ?