EXTRA.10

20 Feb 1998 - 20 Dec 1999

Messages - zvezde

zvezde.1 obren,
Godine 2028. asteroide prečnika oko jedne milje proći će jako blizu naše planete. Astronomi se još nisu usaglasili oko realne blizine prolaska, ali u svakom slučaju o ovome će se još pričati... CAMBRIDGE, Massachusetts Astronomers say a mile-wide asteroid described as "the most dangerous one we've found so far" may be on course for a near-miss -- or even a collision -- with Earth in the year 2028. Some astronomers say the asteroid will come within 30,000 miles of the Earth, and they agree with Dr. Brian Marsden of the International Astronomical Union (IAU) who says, "Chances are it will miss" Earth. "The chance of an actual collision is small, but one is not entirely out of the question," says a notice filed by the IAU. But there are those, including asteroid specialist Jack G. Hills, who find the asteroid designated as 1997 XF11 frightening. "It is the first really big one to pass this close," says Hills, a Los Alamos National Laboratory scientist. "This is the most dangerous one we've found so far. It scares me, it really does. An object this big hitting the Earth has the potential of killing many, many people." "It has enormous destructive potential," agreed Steven Maran of the American Astronomical Society, but he added it will take several more years of observations before experts are certain of its path. Asteroid 1997 XF11 was discovered December 6 by Jim Scotti of the University of Arizona Spacewatch program, and has been added to a list of 108 asteroids considered to be "potentially hazardous objects." Should pass 30,000 miles from Earth The Central Bureau for Astronomical Telegrams -- which tracks asteroids -- conducted further observations that determined 1997 XF11 should pass just under 30,000 miles from Earth on October 26, 2028. The estimate, Maran said, has a margin of error of more than 180,000 miles. This means a collision with Earth is theoretically possible, but uncertain at this time, he said. Better estimates will be generated as astronomers plot the course of the asteroid during the next few years. Astronomers say that even if it were on a path to hit Earth, technology might be available by then that would be capable of deflecting the asteroid. "What would be scary is if it were three days from now or three weeks or even three years," Marsden says. "Thirty years is just right because it's far enough in the future. If it were going to hit us, and that's a big if, we would have time to plan to do something about it." Marsden says, "It was quite startling to find that the nominal orbit that we were using brought it as close as we did. I have not seen anything like that." An asteroid 6 to 10 miles across collided with the Earth about 65 million years ago and is thought to have caused the extinction of the dinosaurs, along with 75 percent of all other species. Impact: 2 million atomic bombs Hills said an asteroid the size of 1997 XF11 colliding with the Earth at more than 17,000 miles an hour would explode with an energy of about 320,000 megatons of dynamite. That equals almost 2 million Hiroshima-sized atomic bombs. Such an asteroid hitting the ocean, Hills said, would create a tidal wave hundreds of feet high, causing extreme flooding along thousands of miles of coastline. "If one like this hit in the Atlantic Ocean, all of the coastal cities would be scoured by the tsunami," said Hills. "Where cities stood, there would be only mudflats." If it struck land, he said, it would blast a crater 20 miles across and so clog the sky with dust and vapor that the sun would be darkened "for weeks, if not months." Marsden said the announcement about the asteroid was meant to alert astronomers, not to frighten the public. "It's not intended to be scary or alarmist," he said. "The Earth as a target is not very big." Technology by the year 2028 could probably deal with any asteroid, Marsden said. "Suppose we knew it were going to hit ... That is the time to start doing something about it and sending missions to it. A little deflection, that's what you need, and with time on your side you don't need much of a deflection." He added that, "If it really is as close as 30,000 miles it will really be quite bright" and would be visible in Europe -- where it will be evening -- with the naked eye. "It would actually be a rather nice thing to see."
zvezde.2 strider, -> #1, obren
u je pa to istina bas... gledao sam na tv-u u onoj emisiji 24h u svetu nije lose... ako nas i to ne ujedini stvarno treba da pukne u nas ... STRiDeR!
zvezde.3 nbjvsb, -> #2, strider
>> u je pa to istina bas... Nista strasno, gadjacemo ga bombama.
zvezde.4 strider, -> #3, nbjvsb
*:> Nista strasno, gadjacemo ga bombama. --------- bombonama... ;))) ^^ STRiDeR!
zvezde.5 illusion,
Ako nas rokne Zemlje nece ni biti a da je procenat pogodka mali ne sloazem se. Ili ce iskoristiti nase gravitaciono polje kao svemirsku pracku = dodatno ubrzanje i napustanje orbite ili ............
zvezde.6 ivkeb,
Za par nedelja treba da pocne da radi VRT najveci teleskop nasvetu postavljen na planini Paranal u Chileu. Sta s eod njega sve ocekuje shta se moze saznati + sluchica Gledati iz worda poz.Ivan pogled.doc
zvezde.7 ivkeb,
Ima li ko na sistemu da studira astronomiju or something ? pozdrav
zvezde.8 ivkeb,
Evo neshto o technim teleskopima imaju neke 2 slichice
zvezde.9 ivkeb,
sorry slabo radi upload drugom prilikom
zvezde.10 ivkeb,
evo probam ponovo
zvezde.13 stameni,
Da li je neko probao ovo programče? >> windows\misc\skymap*.* >> ------------------ >> skymap.exe 1877k Skymap 3.1.11: odličan astronomski program (Win95/NT) Sa Sezama Pro sam skinuo verziju 3.1; da li je ova ovde okačena novija? Ako da, šta je poboljšano? U svakom slučaju, dobro bi mi došla reg********* ;)
zvezde.15 nbjvsb,
A što se Venere i Jupitera tiče, trebalo bi da se ponovo uskoro nađu u konjunkciji, s obzirom da će Venera krenuti da se (gledano sa Zemlje) vraća ka Suncu, pri čemu će sustići Jupitera (bar po mojoj proceni) :-)
zvezde.16 indi, -> #15, nbjvsb
e a ajd ti meni kazi kad ce to da bude opet kog dana mislim
zvezde.17 nbjvsb, -> #16, indi
>> e a ajd ti meni kazi kad ce to da bude opet >> kog dana mislim Pojma nemam. Ti prati svaki dan rastojanje njih dvoje, pa kad počne da se smanjuje, biće uskoro.
zvezde.18 rades, -> #17, nbjvsb
>>> e a ajd ti meni kazi kad ce to da bude opet >>> kog dana mislim > > Pojma nemam. Ti prati svaki dan rastojanje njih dvoje, pa kad > pocne da se smanjuje, bice uskoro. To ce se ponovo dogoditi 2016. godine.
zvezde.19 nbjvsb, -> #18, rades
>> > Pojma nemam. Ti prati svaki dan rastojanje njih dvoje, pa kad >> > pocne da se smanjuje, bice uskoro. >> >> >> To ce se ponovo dogoditi 2016. godine. Da, juče mi spomenuše takvu nekakvu godinu. Svejedno, moja logika se ne predaje ;-), i dalje mislim da će Venera sustići Jupitera. Mada, Jupiter se sve više i više približava Suncu... možda mi je procena ipak loša ;-)
zvezde.20 morkin, -> #18, rades
> > Pojma nemam. Ti prati svaki dan rastojanje njih dvoje, pa kad > > pocne da se smanjuje, bice uskoro. > > > To ce se ponovo dogoditi 2016. godine. Kolega na poslu se zabavlja sa astronomijom i kaže da će se ta pojava videti opet u avgustu, samo što će biti pred zoru, a ne uveče.
zvezde.23 ventura,
e sto sam danas video strasan grafik... "Moldere vrati se, sve ti verujemo!" nego evo par slicica sa huble teleskopa... jedna od njih predstavlja model crne rupe.. slike.zip
zvezde.24 indi,
evo nekih adresa vido sam ih u "encyclopedia of space and the universe" pa sam ih skinuo u jpg formatu........videcete zasto
zvezde.25 roach,
Ko veruje u astrologiju i razume je neka pogleda sledeci datum: 22.08.2003.i 18 h(fino za stvaranje nove drzave npr.)
zvezde.26 indi, -> #25, roach
-> Ko veruje u astrologiju i razume je neka pogleda sledeci datum: -> 22.08.2003.i 18 h(fino za stvaranje nove drzave npr.) a sto? kakve ima veze datum?
zvezde.27 goo.g,
gledajte zvezde nad Beogradom....ko zna kad cemo moci opet ovako lepo da ih vidimo!!!
zvezde.28 goth, -> #27, goo.g
Opste rasulo povodom toga sta su zvezde a sta nisu...Umoljava se poznavaoc naoruzanja da objasni razliku i rasprsi iluzije...
zvezde.29 goo.g, -> #28, goth
:)) lepo recheno pozdrav
zvezde.30 indi,
jel zna neko koliko dugo traje pomracenje Sunca? par sekundi, minuta, sati? i na koliko godina nastaje pomracenje, 150 il tako nesto?
zvezde.31 krsta, -> #30, indi
Gledaj film "Od sumraka do svitanja 2" tu ce ti biti jasno koliko traje pomracenje. A mislim da nastaje svakih 76 godina. KRLE
zvezde.32 praktica, -> #19, nbjvsb
Jeste li vi normalni svake godine se dogadje konjunkcija 1 do 2 puta !
zvezde.33 praktica,
Ja sam cuo da pomracenja ima i oko 50-100 puta godisnje, a da potpunih pomracenja ima od 1-5,6 puta.
zvezde.34 praktica,
Obratite paznju na sazvezdje Ovna (Bika astroloski) sledece godine 2000 - ite negde oko pocetka Maja bice prepuno planetama :)
zvezde.35 praktica,
Automatska sonda Galilej je 1997. godine krenula da istrazi Jupiter i njegove satelite i mozda da nadje neke oblike zivota. U casopisu "OTKRICA" je napisan jedan tekst (1998 GOD.)o onome sta su nasli tamo... Evo uvoda iz tog casopisa: NA EVROPI IZGLEDA POSTOJE NEKI OBLICI INTELIGENCIJE GANIMED JE VEROVATNO BIO PLANETA KALISTO KAO DA REGENERISE SVOJU POVRSINU A ZACUDJUJUCI FENOMENI REGISTROVANI SU I NA SAMOM JUPITERU Ide i tekst prepisan u WordPadu document.doc
zvezde.36 prinzessin,
Interesuje me koja je trenutno aktuelna verzija programa SkyMap i da li se moze ovde negde naci? :) Odgovor moze i na mail :)
zvezde.37 sherloc, -> #36, prinzessin
>> Interesuje me koja je trenutno aktuelna verzija programa SkyMap i >> da li se moze ovde negde naci? :) >> Odgovor moze i na mail :) Chini mi se da sam video program pod tim imenom na Imtel BBS-u, nisam siguran da je tako, al nishta te ne koshta da proverish :) ByE ps. tel imtel-a je: 141-992
zvezde.38 kara,
ECU 1.5 for Windows - planetarijum.. ecu15.zip
zvezde.39 stameni, -> #37, sherloc
>> >> Interesuje me koja je trenutno aktuelna verzija programa SkyMap i >> >> da li se moze ovde negde naci? :) >> Chini mi se da sam video program pod tim imenom na Imtel BBS-u, >> nisam siguran da je tako, al nishta te ne koshta da proverish :) Ima i na Sezamu :)
zvezde.42 stameni, -> #40, popovics
>> Evo ja SkyMap 3.1.11. Šaljem ga pošto ja nisam uspeo da ga nađem na >> sistemu (mada verovatno postoji). windows\misc\*.* ------------------ skymap.exe 1877k ű Skymap 3.1.11: odličan astronomski program (Win95/NT)
zvezde.43 milko, -> #39, stameni
> > Ima i na Sezamu :) Gde naći famozni SkyMap na Sezamu?
zvezde.44 hercog, -> #43, milko
>> Gde naci famozni SkyMap na Sezamu? windows\misc\skymap.exe Sale
zvezde.45 milosh.zorica, -> #39, stameni
> > Ima i na Sezamu :) Gde naći famozni SkyMap na Sezamu?
zvezde.46 goo.g,
Da li neko mozda zna gde mogu da nabavim stalak za teleskop?
zvezde.47 praktica, -> #46, goo.g
Misliš na stativ ? Zavisi kakav ti treba, zbog težine teleobjektiva ili teleskopa, pre su se prodavali na buvljaku na Novom Beogradu, mada se prodaju i po višim cenama na drugim mestima. Inače, najbolji su oni od drveta pošto ne vibriraju, Nemački su najbolje urađeni.
zvezde.48 goo.g, -> #47, praktica
OK, ali koja su to druga mesta? hvala. pozdrav, G.
zvezde.49 roach, -> #48, goo.g
ImaÜ na samom poŔetku ulice marÜala Birjuzova (seŔe Sremsku) , mada ipak mislim da ne bi bilo loÜe da pogledaÜ neke oglase i procunjaÜ po buvljacima zato Üto su cene dosta jeftinije (2-3 puta) a oŔuvanost dobra. Ako nema u oglasima stativa, pozoveÜ par fotografskih servisa i radnji i pitaÜ da li imaju ili znaju nekoga ko ih prodaje, poÜto su oni uvek u kontaktu sa drugim servisima, fotografima, itd. IsplatiŠe ti se. Pozdrav praktica
zvezde.50 karlos,
ajde ako neko ima neke slike NLO-a ili ("autenticne") ili sliku sa plakata za film Alien neka okaci ovde... ...fala...
zvezde.51 ventura,
... kada je potpuno pomracenje sunca?
zvezde.52 mango, -> #51, ventura
11. avgusta, zato i pricaju o smaku sveta i sl. glupostima. BTW, 100% pomracenje ce se videti iz Subotice, u Beogradu 95% u 12:55.
zvezde.53 ventura, -> #52, mango
> 11. avgusta, zato i pricaju o smaku sveta i sl. glupostima. BTW, 100% > pomracenje ce se videti iz Subotice, u Beogradu 95% u 12:55. Ma ja sam se istripovao nesto, da nije 11 ovog meseca... btw. mislim da je vreme 11:55
zvezde.54 indi, -> #53, ventura
->> 11. avgusta, zato i pricaju o smaku sveta i sl. glupostima. BTW, 100% ->> pomracenje ce se videti iz Subotice, u Beogradu 95% u 12:55. -> Ma ja sam se istripovao nesto, da nije 11 ovog meseca... -> btw. mislim da je vreme 11:55 neki ortaci i ja idemo u suboticu na pomracenje.. nosimo par foto aparata (cuo sam da pomracenje traje 3 min) i nadam se da cu od korone moci da vidim zvezde i da ih fotografisem da dokazem samom sebi onu Ajnstajnovu (da opet on:) teoriju kako se svetlosni zrak savija pri prolasku pored Sol.. ;) dakle, hoce li neko da nam se pridruzi.. da idemo svi zajedno do Subotice da uzivamo u potpunom pomracenju sunca?
zvezde.56 jexy, -> #54, indi
> > neki ortaci i ja idemo u suboticu na pomracenje.. > nosimo par foto aparata (cuo sam da pomracenje traje 3 min) > i nadam se da cu od korone moci da vidim zvezde i da ih fotografisem > da dokazem samom sebi onu Ajnstajnovu (da opet on:) teoriju > kako se svetlosni zrak savija pri prolasku pored Sol.. ;) > > dakle, hoce li neko da nam se pridruzi.. da idemo svi zajedno do > Subotice da uzivamo u potpunom pomracenju sunca? Imam bolji predlog.. kad vec negde idete onda to moze da bude Budimpesta gde se na taj dan odrzava RAVE party, 2000 ljudi na otvorenom prostoru!!! Lepa je i Subotica, ne kazem ja, ali RAVE je R A V E :)
zvezde.57 pifat,
Narode, bilo bi dobro pre početka priprema za posmatranje pomračenja valjano proveriti kakva je zaštita očiju potrebna. Nedavno sam malo brstio po stranim sajtovima, gde oftalmolozi i astronomi GLASNO opominju potencijalne gledaoce da zaštita očiju od sunčeve svetlosti razvijenim potpuno osvetljenim filmskim negativom (onim koji je posle razvijanja sasvim crn), nagaravljenim staklom ili magnetnim medijima iz flopi disketa NIJE dovoljna. Ovde, koliko znam, u prodaji nema ničega ni nalik na posebne "naočare" za posmatranje pomračenja kakve se nude po evropskim zemljama gde će pomračenje biti vidljivo, pa bi bilo interesantno da čujemo neki konstruktivan predlog :) Takođe, preliminarne dugoročne vremenske prognoze govore da ćemo u ovim krajevima imati znatno bolju šansu da nebo bude vedro nego na primer u Velikoj Britaniji, ali najbolje šanse za vedro vreme imaju lokacije još istočnije od nas, dakle na obalama Crnog mora. U svakom slučaju, ovo je većini Sezamovaca prilika da jedini put u životu pogledaju potpuno pomračenje Sunca u ovim krajevima, mada se oni rođeni u pedesetim godinama ovog veka dobro sećaju još jednog totalnog pomračenja Sunca nad teritorijom Jugoslavije. Iz onoga što sam čuo od očevidaca, utisak je savršeno neponovljiv, posebno ako ste negde u prirodi i u blizini divljih životinja i mora se doživeti. Sajt Astronomskog društva "Ruđer Bošković" http://solair.eunet.yu/(tilda)astrorbo (ne mogu da se setim ASCII koda za znak tilda, zato sam je napisao u zagradi) odavno nije ažuriran, pa se dosta informacija može pronaći i na prezentaciji Zorana Tanasijevića, profesora geografije i dugogodišnjeg astronomskog entuzijaste http://solair.eunet.yu/(tilda)tasa
zvezde.58 giovanni, -> #57, pifat
Ę? U svakom slučaju, ovo je većini Sezamovaca prilika da jedini put u Ę? životu pogledaju potpuno pomračenje Sunca u ovim krajevima, mada se Ę? oni rođeni u pedesetim godinama ovog veka dobro sećaju još jednog A sledeće nakon ovoga je zakazano za?
zvezde.59 giovanni, -> #57, pifat
Ę? U svakom slučaju, ovo je većini Sezamovaca prilika da jedini put u Ę? životu pogledaju potpuno pomračenje Sunca u ovim krajevima, mada se Ę? oni rođeni u pedesetim godinama ovog veka dobro sećaju još jednog A sledeće nakon ovoga je zakazano za?
zvezde.60 pifat, -> #59, giovanni
>Ę? U svakom slučaju, ovo je većini Sezamovaca prilika da jedini put u >Ę? životu pogledaju potpuno pomračenje Sunca u ovim krajevima, mada se >Ę? oni rođeni u pedesetim godinama ovog veka dobro sećaju još jednog > A sledeće nakon ovoga je zakazano za? U našim krajevima (dakle da potpuno pomračenje bude vidljivo iznad YU) tek za stotinak ili više godina, a ako imate dovoljno novca za putovanje, potpuno pomračenje Sunca je na Zemlji vidljivo u proseku svake dve godine, pa čak i kraće, treba pogledati efemeridske podatke.
zvezde.61 mizza,
U sredu,11.avgusta 1999. godine, dogodice se poslednje pomracenje u ovom veku. Tokom 3 casa i 7 minuta Meseceva senka ce preci put od priblizno 14000 kilometara. Tacno u 11:30:57 po nasem letnjem vremenu pasce na povrsinu Atlantika , 300 km juzno od Nove Skotske. Prvi kontakt senke sa kopnom desice se na jugozapadnom delu Engleske u 12:10. U tom trenutku pomracenje ce trajati priblizno 2min. Sirina senke bice oko 103km, a brzina kretanja po Zemlji 0,91km/s. Senka ce napustiti Englesku u 12:16, veoma brzo ce preci Kanal i za 4min dodirnuce tlo Francuske. Potom ce prokrstariti zapadnom Evropom, a pritom ce se potpuno pomracenje videti i iz Francuske, juzne Belgije, Luksemburga, Nemacke i Austrije. Oko 12:47 u senku ce uci i Madjarska. Nasa zemlja ce uci u senku zapadno od Subotice u 12:53, a napustice je u 12:56 istocno od Kikinde. Sirina senke bice oko 110km, od cega ce priblizno 30km preci preko Jugoslavije. Brzinom kojom ce senka prelaziti preko nase zemlje bice 2500km/h. Juzna granica senke ce se nalaziti u visini linije koja spaja Bajmok, Zednik i Cantavir u Backoj i Pedej i Srpsku Crnju u Banatu. Najduze ce se videti sa jugoslovensko-madjarske granice u blizini Horgosa, gde ce trajati nesto duze od 2min. Delimicno pomracenje Sunca ce se videti iz cele nase zemlje, pri cemu ce se primetiti slabljenje intenziteta svetlosti. Pomracenje ce dostici maksimum ubrzo izlaska nase zemlje iz senke u 13:03:04. U tom trenutku centar pomracenja nalazice se u Rumuniji, 160km severozapadno od Bukuresta. Sirina senke bice 112km, visina Sunca 59 stepeni, a trajanje pomracenja 2min. i 23 sec. Brzina senke bice priblizno 0,68 km/s, mnogo manja nego na pocetku i na kraju pomracenja. Senka ce posle toga jos proci kroz Bugarsku, Tursku, Siriju, Irak, Iran, Pakistan i Indiju. Poslenje totalno pomracenje Sunca u ovom milenijumu zavrsice se u 14:36:23. Kao delimicno, ovo pomracenje ce se videti i iz severoistocne Kanade , sa Grenlanda, iz severne Afrike, Cele Evrope i zapadne i centralne Azije. Naucni magazin I.Q.
zvezde.62 pavijan, -> #57, pifat
> bilo bi dobro pre pocetka priprema za posmatranje pomracenja valjano > proveriti kakva je zastita ociju potrebna. Nedavno sam malo brstio po ______________________________ Joj, ti si u krivu. :)))) Nama treba nesto efikasno protiv pomracenja izvesnih umova. :)))))))) Pozdrav od pavijana.
zvezde.63 praktica, -> #61, mizza
> U sredu,11.avgusta 1999. godine, dogodice se poslednje pomracenje u ovom veku. Biće dojaja reklama za novi Microsoft Windows ;)
zvezde.64 sherloc,
Evo nekih slika iz sunchevog sistema. 1/4 ByE solar1.arj
zvezde.65 sherloc, -> #64, sherloc
2/4 ByE solar2.arj
zvezde.66 sherloc, -> #65, sherloc
3/4 ByE solar3.arj
zvezde.67 sherloc, -> #66, sherloc
4/4 ByE ps. slike preuzete sa imtel BBS-a. solar4.arj
zvezde.68 praktica, -> #67, sherloc
Strava, samo kad bi još znao koji su snimci pravi, koji su filtrirani ...
zvezde.69 dr.grba,
U prilogu se nalaze dve slike sa šemom pomračenja. Ako budete dobri, pričaću vam (: eclipse.zip
zvezde.70 sherloc, -> #68, praktica
>> Strava, samo kad bi jos znao koji su snimci pravi, koji su >> filtrirani ... Pa ne znam, ali u principu mi nije ni bitno, glavno mi je da su snimci lepi i zanimljivi. ByE
zvezde.71 rdejan, -> #69, dr.grba
>> Ako budete dobri, pričaću vam (: Može li pivo u Skadarliji da izmami i nešto s tavana? :) Pozdrav, Dejan
zvezde.72 krimer,
Uf, ne znam da li sam pogodio temu, ali ajde da probam...... Zanima me da li neko zna da odgovori kakav je princip upravljanja kosmickim brodom? U stvari, interesuje me kakav se pogon koristi dok se brod nalazi u vakuumu, sa obzirom da je za sagorevanje potreban kiseonik. Naravno, jasno je da brod u velikom delu svoje putanje, recimo od Zemlje do Meseca ide po inerciji, ali sta kad treba da se "okrene" i da se vrati na Zemlju? Isto tako se javlja problem sa potiskom. Naime kako modul moze da poleti sa povrsine Meseca? Pretpostavljam da je to nekako reseno u samoj konstrukciji motora, ali bih voleo ako neko bar okvirno zna da mi kaze to resenje.
zvezde.73 gdown,
A shta, ako bude oblacno za vreme pomrachenja Sunca ? :)))
zvezde.74 praktica, -> #73, gdown
> A shta, ako bude bilo oblachno za vreme pomrachenja Sunca ? Pašće mrak ;)
zvezde.75 ventura, -> #72, krimer
> Zanima me da li neko zna da odgovori kakav je princip upravljanja kosmickim > brodom? U stvari, interesuje me kakav se pogon koristi dok se brod nalazi u > vakuumu, sa obzirom da je za sagorevanje potreban kiseonik. Naravno, jasno > je da brod u velikom delu svoje putanje, recimo od Zemlje do Meseca ide po > inerciji, ali sta kad treba da se "okrene" i da se vrati na Zemlju? Svi kosmicki brodovi sa sobom nose kisik potreban za sagorevanje goriva, onaj tip sto je na televiziji (mislim na 3K) imao emisiju o svemiru i tako tome, pricao je o tom pogonu, mada sam ja upola propustio tu emisiju, ali ako ne gresim, kada se svemirski brod nalazi u vakumu, on pali motore koi rade na smesu kiseonika i jos nekog goriva, e sad tu nastaje problem kada izleti taj mlaz od sta se on odgurne da stvori potisak koji ce pokrenuti modul, po mojoj proceni ta 'podloga' se stvara samim izduvnim gasovima broda, te se na to buduci gasovi odupiru i pokrecu brod. > Isto tako se javlja problem sa potiskom. Naime kako modul moze da poleti sa > povrsine Meseca? Pretpostavljam da je to nekako reseno u samoj konstrukciji > motora, ali bih voleo ako neko bar okvirno zna da mi kaze to resenje. Posto je na mesecu gravitacija mnogo slabija nego na zemlji nema potrebe dostici neka velika ubrzanja (9.5km/s) da bi se napustila njegova orbita zao na zemlji, vec je potrebna relativno mala brzina, stoga netrebaju jaki i veliki motori, stoga ni lansirna rampa. Zbog toga se sistem za poletanje moze izvesti u samoj konstrukciji broda, brod slece na odredjenje nogare koje izlaze iz samog modula, a kada treba da se poleti istim motorom se polece nogare se uvlace i izlazi se u orbitu meseca, tamo se spaja sa glavnim modulom, i potom se vraca na zemlju.
zvezde.76 krimer, -> #75, ventura
> Zbog toga se sistem za poletanje > moze izvesti u samoj konstrukciji broda, brod slece na odredjenje > nogare > koje izlaze iz samog modula, a kada treba da se poleti istim > motorom se > polece nogare se uvlace i izlazi se u orbitu meseca, tamo se > spaja sa > glavnim modulom, i potom se vraca na zemlju. Da, pretpostavljao sam da je tako, na Mesecu je I kosmicka brzina (jel se to tako bese zvalo) dosta manja nego na Zemlji, ali opet ostaje problem o sta se modul "otisne" kad se upale motori, posto nema otpora sredine.
zvezde.77 saxon, -> #75, ventura
> Svi kosmicki brodovi sa sobom nose kisik potreban za sagorevanje goriva, Tečni kiseonik je obično jedna od komponenti. Druga komponenta je najčešće kerozin ili tečni vodonik. Ovakvi raketni motori ostvaruju najveći potisak i primenjuju se pri izbacivanju satelita u orbitu i dalje. Njihova glavna mana je što umeju da zakažu: da bi motor startovao neophodan je odgovarajući sistem za paljenje koji uopšte nije trivijalan. Ovo je, svojevremeno brinulo i konstruktore Apola... Jer, nije tragedija ako motor rakete ne "kresne" na lansirnoj rampi, ali su posledice stravične ako otkaže pogonski motor broda u Mesečevoj orbiti ili na lunarnoj površini. Zato su komandni i mesečev modul "Apola" koristili takozvane "hajpergolike" - egzotične supstance koje se same pale čim dođu u međusobni kontakt. Ovakvo gorivo je skupo i veoma toksično pa se ne koristi za klasične raketne nosače. Inače, konstrukcija raketnog motora na tečno gorivo je, laički gledano, vrlo prosta: tu su rezervoari sa reagensima, komora za sagorevanje sa mlaznikom na kraju, spojne cevi i ventili. Reagensi se u komoru za sagorevanje obično potiskuju pomoću helijuma pod visokim pritiskom uz asistenciju pumpi (Saturn V bio je težak 3000 tona i trošio je u startu 15 tona goriva u sekundi). U praksi se još koriste i rakete na čvrsto gorivo. Ovakvo gorivo u sebi sadrži sve što mu je potrebno za sagovrevanje, treba ga samo potpaliti. Jednom zapaljeno, mora da izgori do kraja, tako da se rad motora ne može prekidati. Ovakav motor postoji kod šatla - one dve rakete igličastog oblika koje se nalaze prikačene na veliki rezervoar predstavljaju "bustere" koji rade na čvrsto gorivo. Motori na čvrsto gorivo se relativno lako i jeftino proizvode, imaju mnogo veću pouzdanost rada od motora na tečno gorivo pa se zato masovno koriste u protivgradnim i vojnim raketama kao i u raketnom modelarstvu. Međutim, dugotrajni veliki potisci mogu se ostvariti isključivo raketama sa tečnim gorivom. > on pali motore koi rade na smesu kiseonika i jos nekog goriva, e sad > tu nastaje problem kada izleti taj mlaz od sta se on odgurne da stvori > potisak koji ce pokrenuti modul, po mojoj proceni ta 'podloga' se stvara > samim izduvnim gasovima broda, te se na to buduci gasovi odupiru i > pokrecu brod. Ovo je skroz pogrešno. Sila potiska kod raketnog motora jednaka je proizvodu kolicine gasova koji u jedinici vremena napuste mlaznik motora i brzine isticanja ovih gasova. Ona praktično ne zavisi od toga da li se motor nalazi u vakuumu ili u vazduhu. Tačno je, međutim, da se sila potiska može dodatno uvećati postavljanjem deflektora (betonskih odbojnika, mlaznih skretnica i sl.) ispod izduvnika, ali njihovo postojanje uopšte nije neophodno da bi raketa poletela. Još jednostavnije, zamisli astronauta u potpunom vakuumu, daleko od bilo čega, sa loptom u ruci. Ukoliko baci loptu od sebe, on sam će početi da se kreće u rikverc. To isto dešava se i sa raketom: gasovi izlaze kroz mlaznik na jednu, a raketa se kreće na drugu stranu. Iza ove pojave stoji zakon o održanju tzv. količine kretanja, a da bi se zakon razumeo dovoljno je srednjoškolsko poznavanje fizike. > Posto je na mesecu gravitacija mnogo slabija nego na zemlji nema potrebe > dostici neka velika ubrzanja (9.5km/s) da bi se napustila njegova orbita Prva kosmička brzina za Zemlju iznosi 8km/s (ovo je brzina kruženja satelita neposredno iznad površine Zemlje), dok druga kosmička brzina iznosi 11.2km/s (brzina potrebna za napuštanje Zemljinog gravitacionog polja). > koje izlaze iz samog modula, a kada treba da se poleti istim motorom se > polece nogare se uvlace i izlazi se u orbitu meseca, tamo se spaja sa > glavnim modulom, i potom se vraca na zemlju. Ako si mislio na "Apolo", opet grešiš. Mesečev modul ima dva dela: donji, kutijasti, sa kracima za oslanjanje kao kod pauka i "velikim" motorom koji služi isključivo za spuštanje na Mesec ("descent stage"), i gornji, oblika izubijane bilijarske loptice sa "malim" motorom koji služi samo za penjanje ("ascent stage"). Donji deo ostaje zauvek na Mesecu, nazad se vraća samo gornja polovina. Kada ga astronauti napuste i pređu u komandni modul, ostatak mesečevog modula se odbacuje (pošto nema termički štit, nemoguće ga je ponovo vratiti na Zemlju).
zvezde.79 ventura, -> #77, saxon
> koristili takozvane "hajpergolike" - egzoticne supstance koje se same > pale cim dodu u medusobni kontakt. Ovakvo gorivo je skupo i veoma > toksicno pa se ne koristi za klasicne raketne nosace. jel znas odprilike koje su to supstance? > Ako si mislio na "Apolo", opet gresis. Mesecev modul ima dva dela: > donji, kutijasti, sa kracima za oslanjanje kao kod pauka i "velikim" > motorom koji sluzi iskljucivo za spustanje na Mesec ("descent stage"), i > gornji, oblika izubijane bilijarske loptice sa "malim" motorom koji > sluzi samo za penjanje ("ascent stage"). Donji deo ostaje zauvek na > Mesecu, nazad se vraca samo gornja polovina. Kada ga astronauti napuste > i predu u komandni modul, ostatak mesecevog modula se odbacuje (posto > nema termicki stit, nemoguce ga je ponovo vratiti na Zemlju). da ali kako smestiti gorivo potrebno za vracanje na zemlju u relativno mali modul, logicnije je da se on kada se nadje u mesecevoj orbiti spoji sa drugim delom koji u sebi ima uskladisteno gorivo potrebno za povratak na zemlju...
zvezde.80 indi, -> #79, ventura
-> da ali kako smestiti gorivo potrebno za vracanje na zemlju u relativno -> mali modul, logicnije je da se on kada se nadje u mesecevoj orbiti -> spoji sa drugim delom koji u sebi ima uskladisteno gorivo potrebno za -> povratak na zemlju... da bi se modul vratio sa meseca proracunava se tacan trenutak, tj polozaj Zemlje i Meseca (da bi se modul spustio u vodu), kada modul treba da se "odgurne mesec", i polse se on po inerciji krece do Zemlje i onda ga na kraju povuce Zemljina gravitacija za potisak modula je potrebna ne velika kolicina goriva samo dok se modul "otkaci" od Meseceve gravitacije dalje ide po inerciji kada bi modul pri uzletanju sa Meseca trebao da se spoji sa necim u Mesecevoj orbiti, to bi bilo jko tesko izvesti neveroatno tesko bi bilo nacentrirati bilo kakve hvataljke koje bi se tada koristile, a ako bi se dva objekta samo udarila ne bi bilo sanse ponovo uhvatiti te kanistere goriva koji su se vrteli u orbiti
zvezde.81 indi, -> #73, gdown
-> A shta, ako bude oblacno za vreme pomrachenja Sunca ? jezik pregrizo :)
zvezde.82 saxon, -> #79, ventura
> da ali kako smestiti gorivo potrebno za vracanje na zemlju u relativno > mali modul, logicnije je da se on kada se nadje u mesecevoj orbiti > spoji sa drugim delom koji u sebi ima uskladisteno gorivo potrebno za > povratak na zemlju... Zaboravljaš da je Mesečeva gravitacija šest puta slabija od zemaljske. Osim toga, Mesec nema atmosferu tako da nema ni gubitaka usled otpora vazduha. Sve ovo drastično smanjuje količinu potrebnog goriva. Mesečev modul iz programa Apolo imao je sasvim dovoljno goriva da uđe u orbitu oko Meseca i spoji se sa komandnim modulom koji ga tamo čeka. Komandni modul je, opet, imao dovoljno goriva da napusti slabašnu Mesečevu gravitaciju i uputi se ka Zemlji. > jel znas odprilike koje su to supstance? Iako imam gomilu knjiga o programu Apolo, nigde nisam mogao da nađem tačan naziv ovih supstanci. Svuda bi pisalo samo: "hypergolics".
zvezde.83 saxon, -> #80, indi
> da bi se modul vratio sa meseca > proracunava se tacan trenutak, tj polozaj Zemlje i Meseca (da bi se > modul spustio u vodu) > kada bi modul pri uzletanju sa Meseca trebao da se spoji sa necim u > Mesecevoj orbiti, to bi bilo jko tesko izvesti > neveroatno tesko bi bilo nacentrirati bilo kakve hvataljke Uh, pa ni ovo nije tačno... Trenutak kada mesečev modul startuje sa lunarne površine proračunava se samo u odnosu na kretanje komandnog modula koji orbitira oko Meseca, upravo zato da bi se spajanje izvelo u što kraćem roku. Međutim, i ovde postoji prilična tolerancija: čak i da mesečev modul ne dostigne propisanu visinu, postoje dobre šanse da ga komandni modul ipak uhvati. Zaista kritičan trenutak nastupa kada komandni modul treba usmeriti ka Zemlji: uključivanje motora i njegovo gašenje moraju da budu izvedeni vrlo precizno, pri određenom položaju letelice u prostoru. Inače, spajanje dva broda na orbiti (od kojih jedan može da bude i prazan, bez ljudske posade) odavno više nije nikakva spektakularna veština (uvežbavana je još tokom serije letova "Džemini"). Danas na ovaj detalj više niko ne obraća pažnju (mada je grešaka bilo: kada se jedan ruski astronaut svojevremeno malo "zaigrao", vežbajući pristajanje teretnog broda "Progres" na orbitalnu stanicu "Mir", došlo je do sudara sa umalo fatalnim posledicama).
zvezde.84 dbambi, -> #82, saxon
=> Zaboravljaš da je Mesečeva gravitacija šest puta slabija od zemaljske. => Osim toga, Mesec nema atmosferu tako da nema ni gubitaka usled otpora Nema baš nikakvu atmosferu ? Znači li to da je direktno izložen bombardovanju malih meteora i ostalih stvvarčica koje jezde po kosmosu? Bambi
zvezde.85 ventura, -> #84, dbambi
> Nema bas nikakvu atmosferu ? Znaci li to da je direktno izlozen > bombardovanju malih meteora i ostalih stvvarcica koje jezde po kosmosu? naravno, odakle inace onolike rupe po njemu :)
zvezde.86 praktica, -> #84, dbambi
> Nema baš nikakvu atmosferu ? Znači li to da je direktno izložen > bombardovanju malih meteora i ostalih stvvarčica koje jezde po kosmosu? Nedavno je otkriveno da ima, ali je ona veoma retka, skoro neprimetna :)
zvezde.87 indi, -> #86, praktica
-> Nedavno je otkriveno da ima, ali je ona veoma retka, skoro -> neprimetna :) bice tamo dosta dojajcanih opservatorija a? :)
zvezde.88 hitman,
Ima li neko mapu povrsine zamlje na kojoj ce se videti totalno pomracenje sunca?
zvezde.89 indi, -> #88, hitman
-> Ima li neko mapu povrsine zamlje na kojoj ce se videti totalno -> pomracenje sunca? procitaj poruku br. 9.68 u ovoj konfi
zvezde.90 dzim, -> #82, saxon
> > jel znas odprilike koje su to supstance? > > Iako imam gomilu knjiga o programu Apolo, nigde nisam mogao da nadem > tacan naziv ovih supstanci. Svuda bi pisalo samo: "hypergolics". Hidrazin: N2H4 N2H4(g) + 2H2O2(l) = N2(g) + 4H2O(g) Reakcija se izvodi u prisustvu Cu-jona kao katalizatora, jako je egzotermna i pracena je velikim povecanjem zapremine. Oslobodjena toplota dovodi do velike ekspanzije gasova i daje raketi potreban potisak. (Neorganska hemija)
zvezde.91 saxon, -> #90, dzim
> Hidrazin: N2H4 > > N2H4(g) + 2H2O2(l) = N2(g) + 4H2O(g) H2O2 je, pretpostavljam, vodonik peroksid.
zvezde.92 ventura, -> #90, dzim
> Hidrazin: N2H4 > > N2H4(g) + 2H2O2(l) = N2(g) + 4H2O(g) > > Reakcija se izvodi u prisustvu Cu-jona kao katalizatora, jako je > egzotermna i pracena je velikim povecanjem zapremine. Oslobodjena > toplota dovodi do velike ekspanzije gasova i daje raketi potreban > potisak. To je sve OK, ali ta smesa koja bi pokretala raketu bi trebala da se zapali... Jel postoji takvo nesto?
zvezde.93 dzim, -> #91, saxon
> H2O2 je, pretpostavljam, vodonik peroksid. Jeste.
zvezde.94 dzim, -> #92, ventura
> To je sve OK, ali ta smesa koja bi pokretala raketu bi trebala da > se zapali... Jel postoji takvo nesto? Pa ne znam kakva je priroda reakcije (sem shto je veoma egzotermna), tj. da li se vrshi uz eksploziju...ali ne sumnjam da se koriste josh neke hemikalije. Ovo je osnovna reakcija. Ipak sam ja ovo izvadio iz Neorganske hemije. :)
zvezde.95 praktica, -> #93, dzim
> H2O2 je, pretpostavljam, vodonik peroksid. Broj 2 se piše 'malo' ispod 'velikog' slova !!! ;) šalim se :)
zvezde.96 saxon, -> #92, ventura
> To je sve OK, ali ta smesa koja bi pokretala raketu bi trebala da > se zapali... Jel postoji takvo nesto? Poenta i jeste u tome da se ove supstance, uz povoljan katalizator, pale same od sebe. Ovo pojednostavljuje konstrukciju motora i smanjuje verovatnoću da nešto krene naopako u kritičnom trenutku.
zvezde.97 harddesign, -> #95, praktica
=- > H2O2 je, pretpostavljam, vodonik peroksid. =- =- Broj 2 se pise 'malo' ispod 'velikog' slova !!! ;) =- =- salim se :) H O ř ř Eto, jel sad u redu? ;)
zvezde.98 roach, -> #97, harddesign
| | | | | | | | |--------| | | | | | | | | 2 sad jeste :)
zvezde.99 karlos,
moze li neko da mi objasni zasto je stetno po vid , gledati u sunce tokom pomracenja istog.... ...ajde,hvala...
zvezde.100 sfilip, -> #99, karlos
> moze li neko da mi objasni zasto > > je stetno po vid , gledati u sunce tokom > > pomracenja istog.... verovatno zato shto je svetlost dovoljno jaka da oshteti oko dok prirodne zashtite (suzhenje zenice i zaslepljenost zbog koje bi refleksno zatvorio oko) ne reaguju zbog male povrsine sa koje svetlost dolazi. Moze biti da maximalno lupam ;) u stvari poruku napisah da bih rekao ovo: moj cale je davno, kada je bio mali, gledao pomracenje (iako je znao, kao sto i vecina nas zna, da ne treba gledati bez zashtite) i oshtetio jedno oko. Da bedak bude najveci, ima savrseni vid, bez dioptrije... samo slabije vidi zbog toga. So pamet u glavu ;)
zvezde.101 indi, -> #99, karlos
-> moze li neko da mi objasni zasto -> je stetno po vid , gledati u sunce tokom -> pomracenja istog.... pa verovatno zato sto je stetno gledati u isto dok ne traje pomracenje sunca :)
zvezde.102 giovanni, -> #100, sfilip
Ę? gledao pomracenje (iako je znao, kao sto i vecina nas zna, da ne treba Ę? gledati bez zashtite) i oshtetio jedno oko. Da bedak bude najveci, ima Ę? savrseni vid, bez dioptrije... samo slabije vidi zbog toga. So pamet u Ę? glavu ;) Pošto je svakome ovde već postalo jasno da ne treba gledati u pomračenje sunca bez zaštite, ajde da se malo fokusiramo na tu zaštitu. Šta zaista predstavlja dobru "opremu" za gledanje pomračenja (osim onoga "najsigurnije je gledati to na TV ;)))). VIdim da se reklamiraju neke naočare za pomračenje (neka filmsko-distributerska kuća ih reklamira) ali meni to liči na one naočare s kojima smo svojevremeno gledali "Ajkulu 3D" :) i ne uliva mi baš neko poverenje. Čuo sam glasine da ni nagaravljeno staklo nije baš rešenje a znam da se po inostranstvu prodaju baš specijalizovane naočare (ozbiljni proizvodi a ne neke z*jebancije). Ajde, neki stručnjak bi mogao malo da se raspiše.
zvezde.103 ognjen.s, -> #102, giovanni
> sunca bez zaštite, ajde da se malo fokusiramo na tu zaštitu. Šta zaista > predstavlja dobru "opremu" za gledanje pomračenja (osim onoga > "najsigurnije je gledati to na TV ;)))). VIdim da se reklamiraju neke > naočare za pomračenje (neka filmsko-distributerska kuća ih reklamira) ali > meni to liči na one naočare s kojima smo svojevremeno gledali "Ajkulu 3D" > :) i ne uliva mi baš neko poverenje. Čuo sam glasine da ni nagaravljeno Na nekom TV-u sam čuo kada su govorili o tim naočarima i rekoše da su atestirane i da je potpuno sigurno sa njima gledati direktno u sunce prilikom pomračenja. Tada rekoše da se mogu kupiti u First Production-u i da je cena 10 dinara. A pre neki dan sam i video reklamu na Art kanalu za te naočare sa brojem telefona gde se mogu naručiti. Broj telefona, naravno, ne znam. :) Što se tiče neke druge zaštite, negde čuh da bi možda mogao da prođe rendgenski snimak. Zna li neko pouzdanije da li je to tačno?
zvezde.104 praktica, -> #103, ognjen.s
>za te naočare sa brojem telefona gde se mogu naručiti. Broj telefona, > naravno, ne znam. :) Joj, samo da neko bude brz, pa da ga ostavi na vreme...
zvezde.105 ognjen.s, -> #103, ognjen.s
> Što se tiče neke druge zaštite, negde čuh da bi možda mogao da prođe > rendgenski snimak. Zna li neko pouzdanije da li je to tačno? Sad sam probao da gledam kroz rendgenski snimak nekakve kičme ;) direktno u sunce i vidi si super, tj. sunce izgleda kao mesec noću i nimalo ne smeta da se gleda.
zvezde.106 pack, -> #103, ognjen.s
ne znam za rengenski snimak ali znam da mozes da koristis negativ
zvezde.107 qpele, -> #104, praktica
> >za te naocare sa brojem telefona gde se mogu naruciti. Broj > telefona, > > naravno, ne znam. :) > > Joj, samo da neko bude brz, pa da ga ostavi na vreme... Telefon je: 3974-027
zvezde.108 giovanni, -> #103, ognjen.s
Ę? prilikom pomračenja. Tada rekoše da se mogu kupiti u First Production-u Ę? i da je cena 10 dinara. A pre neki dan sam i video reklamu na Art kanalu Ę? za te naočare sa brojem telefona gde se mogu naručiti. Broj telefona, Ę? naravno, ne znam. :) Danas sam vozeći se gradom i čekajući na nekom semaforu spazio dve devojke koje su takve naočare prodavale na ulici. Nisam stigao da ih pitam o ceni i ostalim detaljima pošto mi se upalilo zeleno svetlo. ;)
zvezde.109 ventura, -> #108, giovanni
> Danas sam vozeci se gradom i cekajuci na nekom semaforu spazio dve > devojke koje su takve naocare prodavale na ulici. Nisam stigao da ih pitam > o ceni i ostalim detaljima posto mi se upalilo zeleno svetlo. ;) 10-20din su takve naocare, zavisi kako gde...