EXTRA.3

26 Sep 1992 - 21 Jul 1993

Topics

  1. automobili (431)
  2. avioni (389)
  3. hi.fi (439)
  4. biznis (391)
  5. zvezde (181)
  6. sport (1012)
  7. sf (495)
  8. etf (295)
  9. mg (167)
  10. misterije (137)
  11. fotografija (238)
  12. eng (59)
  13. samogradnje (20)
  14. razno (707)

Messages - zvezde

zvezde.104 wizard, -> #103, ssokorac
>> Kažem? Ajde, pričaj malo o tome kakvi su ti ispiti šta ima na tome, i >> zna li neko kad će biti? Nekada su bili ozbiljniji, ali, kako čujem, sada su mnogo lakši. Valjda ove nove generacije... ;) Međutim, ispit nije takvog tipa da ga treba "spremati", najlakše ga polože oni koji se duže vreme interesuju za astronomiju. Potrebno je poznavati većinu oblasti astronomije, ali to znanje i ne mora da bude posebno duboko. Kao što bi nekom početniku bilo teško da spremi ispit iz poznavanja i korišćenja poznatih programa za PC, a nekom je to spremanje besmisleno, takav je i ovaj ispit - nekome lak, neko ga nikad neće položiti. ;) Znači - idu u širinu, manje u dubinu. :))) >> Takodje, treba i broj telefona. 624-605 >> Thanks. :) Nema na čemu. :)
zvezde.105 majkl, -> #92, zormi
> Nikada mi nije bilo jasno zašto se toliko upinju da dokažu > kako mora da postoji nedostajuća masa koja bi sprečila > beskonačno širenje iako fali čak 90%. Jedno je kada se > izmeri nelogično držanje par galaksija na okupu pa je > treba pronaći, ali ovo insistiranje sa celim svemirom je > verovatno 'što je babi milo...'. > > Zašto svemir jednostavno ne bi bio 'otvoren', osim što se > 'pulsirajući' možda bolje uklapa u teorije? Da je sila gravitacije bila malo jača, širenje bi se posle velikog praska brzo zaustavilo i sve bi se sručilo u jednu tačku. Opet, da je bila slabija sve bi se toliko razletelo da ne bi bilo šanse da se formiraju zvezde i planete. Ukupna masa je zato prisutna u svim raspravama o nastanku svemira. Modeli koji se nude predvidjaju nastanak svemira kakvog mi znamo uz pretpostavku da je ukupna masa mnogo veća od do sada registrovane. Potraga se nastavlja...
zvezde.106 majkl, -> #102, zormi
> Posmatraj stvar kao površinu balona sa tačkicama koji se > naduvava. Sve tačke se udaljavaju jedna od druge, ali ne > možeš reći gde je centar. A gde se zagubio centar balona? ;))
zvezde.107 zormi, -> #106, majkl
* > Posmatraj stvar kao površinu balona sa tačkicama koji se * > naduvava. Sve tačke se udaljavaju jedna od druge, ali ne * > možeš reći gde je centar. * * A gde se zagubio centar balona? ;)) Posmatramo samo dvodimenzionalnu, zakrivljenu i zatvorenu površinu balona kao primer razmišljanja. ;) Inflacija svemira je nešto slično ali u 3 dimenzije, čak mi se čini da je Hoking pronašao "centar" za nju u 4 dimenzije koristeći komplexno vreme... itd.
zvezde.108 dnikolic, -> #102, zormi
>> Mozda zvuci sasavo - ali je tacno. Naime, prostor i vreme pre >> Bing Bang-a nisu ni postojali (cime bi se detektovali). Kako bre, nije postojao prostor? Pa sta se onda prostiralo na mestu prostora? :) Ja to gledam malko jednostavnije. (malko?) Naime, ja smatram da je bilo vise BIG BANG-ova. Stvar pukne, materija ko mate- rija se razlece i vremenom sile gravitacije pocinju da zaustavljaju to kre- tanje. Zatim dolazi do polaganog skupljanja i na kraju, do novog BANGA. Prostor sa ovim nema (po mom misljenju) nikakve veze, izuzev da se sve ovo odvija u prostoru. :) Jos nesto. Svemir smatram zaista beskrajnim, kao i kolicinu materije u njemu. To znaci da ne verujem u BIG BANG celokupne materije u svemiru. Jednostavno, negde daleko, daleko postoje zvezde na koje lokalni BANG-ovi ne deluju. dn
zvezde.109 peca.st, -> #86, lovro
!-> Pa nadji mi onda ti nesto zanimljivije za !-> citanje na WC-u. Bora lepo kaže: "Kupujem stručnu literaturu za malu noćnu (možeš zameniti sa WC) fiskulturu: Reporter, Luj, Playboy, Star, uzmem kvalitet, odbacim škart..." Nadam se da sam ti pomogao! P e C a
zvezde.110 jtitov, -> #109, peca.st
> Bora lepo kaze: > > "Kupujem strucnu literaturu > za malu nocnu (mozes zameniti sa WC) fiskulturu: Ja pre mislim da je on mislio na Desanku Sakic ;)
zvezde.111 ognjan, -> #100, pele
>> Iskreno da prizna,i ja se nadam da će se dokazati da ima >> dovoljno mase da svemir bude pulsirajući. Ali zašto je "bolje" da bude pulsirajući. Mene to odmah dovodi do činjenice da će SVE jednog dana biti uništeno. Ma koliko se razvili i raširili preko silnih galaksija, sve će te civilzacije, tehnika i ljudi ma kako napredni otići u p.m. i onda sve ide iz početka... Koacervati, Darvin, komunizam, klanje .... pa opet iz početka... (baš sam danas optimistički raspoložen :)) Možda se pronađe put i u neke druge kosmose/dimenzije ili nešto slično, ali mi to ipak, zasada, više liči na SF.
zvezde.112 ilazarevic, -> #104, wizard
> Znači - idu u širinu, manje u dubinu. :))) Još samo jedna stvar: obrati pažnju na optiku i svetlost uopšte. To im je, izgleda, veoma zanimljivo ;)
zvezde.113 ilazarevic, -> #108, dnikolic
> Kako bre, nije postojao prostor? Pa sta se onda prostiralo na mestu > prostora? Pa prostirao se prostor :) Probaj da zamisliš sferu. Sfera počinje da se širi, i nastavlja da se širi. Ti se nalaziš na toj sferi, i predstavljaš jedno obično 2D biće (recimo, nekakav kvadrat). Ti nikako ne možeš da odrediš centar sfere _na samoj sferi_ zato što se on nalazi u prostoru _unutar sfere_, koji je (fala bogu) trodimenzionalan. Sad primeni istu logiku i podigni ceo sistem za dimenziju više. Dakle, nalaziš se u 3D prostoru koji se širi, a ti ne možeš da utvrdiš gde je centar, zato što se on nalazi u četvorodimenzionalnosti. Jedino što možeš da dobiješ je projekcija tog centra na tvoj 3D prostor, a to je bilo koja tačka u prostoru (centar sfere možeš da projektuješ na bilo koju tačku sfere, i sve su u tom smislu ravnopravne). To je otprilike - to.
zvezde.114 ssokorac,
Može jedan primer pitanja na testu? :)
zvezde.115 glisin,
;-))))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.116 ilazarevic, -> #109, peca.st
> Bora lepo kaže: Ljudi, ovo je tema 'zvezde':(
zvezde.117 ilazarevic, -> #111, ognjan
> Ali zašto je "bolje" da bude pulsirajući. Mene to odmah dovodi > do činjenice da će SVE jednog dana biti uništeno. Ma koliko se razvili i Ako nije pulsirajući, kosmos će se vremenom toliko raširiti (a širiće se sve brže i brže) da nećeš moći da otputuješ do Alfe Kentaura u smrznutom stanju, zato što kompanija "Smrz 'n Friz" garantuje pouzdanost kapsule za hibernaciju tokom prvih 200 godina putovanja :(
zvezde.118 pele, -> #102, zormi
>=} Posmatraj stvar kao površinu balona sa tačkicama koji se >=} naduvava. Sve tačke se udaljavaju jedna od druge, ali ne >=} možeš reći gde je centar. Ja se sećam primera sa kolačem od višanja,gde je prostor ono testo a višnje recimo galaksije,a sve se ravnomerno širi bez mogućnosti da se pokaže na centar. pele.
zvezde.119 ilazarevic, -> #115, glisin
> ;-))))) Zbunj? :)
zvezde.120 dnikolic, -> #113, ilazarevic
>> Pa prostirao se prostor :) Pa ako se na mestu prostora prostirao prostor, o kakvom sazimanju prostora vi govorite? O prostoru "popunjenom" zvezdama ili o praznom prostoru? dn
zvezde.121 ndragan, -> #108, dnikolic
/ Kako bre, nije postojao prostor? Pa sta se onda prostiralo na mestu / prostora? Ne-prostor?
zvezde.122 ilazarevic, -> #120, dnikolic
> Pa ako se na mestu prostora prostirao prostor, o kakvom sazimanju > prostora vi govorite? O prostoru "popunjenom" zvezdama ili o praznom > prostoru? Govori se o celokupnom prostoru, bio on prazan ili zvezdast. Prostor se ne širi (ili sažima) u one tri dimenzije koje ga karakterišu. On se sažima po četvrtoj, koju mi ne možemo da osetimo, zato što je ona (da se tako izrazim) za klasu iznad.
zvezde.123 vasic, -> #108, dnikolic
> Kako bre, nije postojao prostor? Pa sta se onda prostiralo na mestu > prostora? Nešto može da se prostire (kako i sam glagol kaže) samo u prostoru. U odsustvu prostora ne može da se prostire ništa, pa čak ni nekakav ne-prostor. On eventualno može da se ne-prostire. :)
zvezde.124 pele, -> #111, ognjan
>=} Ali zašto je "bolje" da bude pulsirajući. Mene to odmah >=} dovodi do činjenice da će SVE jednog dana biti uništeno. >=} Ma koliko se razvili i raširili preko silnih galaksija, >=} sve će te civilzacije, tehnika i ljudi ma kako napredni >=} otići u p.m. i onda sve ide iz početka... Koacervati, Pa i da nastavi da se širi,opet bi sve otišlo u p.m.Nuklearne reakcije na zvezdama će vremenom prestati zbog nedostatka "goriva" tj. vodonika i helijuma.Svemirom će ploviti mrtve planete,crni i beli patuljci,neutronske zvezde i crne rupe a sam svemir će se nastaviti hladiti zbog širenja. pele.
zvezde.125 dejanr, -> #124, pele
>> Pa i da nastavi da se širi,opet bi sve otišlo u p.m.Nuklearne >> reakcije na zvezdama će vremenom prestati zbog nedostatka >> "goriva" tj. vodonika i helijuma.Svemirom će ploviti mrtve >> planete,crni i beli patuljci,neutronske zvezde i crne rupe a >> sam svemir će se nastaviti hladiti zbog širenja. Hmmmm... vidim da si čitao "Poslednje pitanje" od Isaaca Asimova :) Sjajna priča, a da li će biti tako...
zvezde.126 darone, -> #124, pele
>> "goriva" tj. vodonika i helijuma.Svemirom će >> ploviti mrtve planete,crni i beli >> patuljci,neutronske zvezde i crne rupe a sam >> svemir će se nastaviti hladiti zbog širenja. Ijao! Pa šta će biti sa ljudima? Buaaaaaaa :( darone p.s. nadam se da ću doživeti te dane ;))
zvezde.127 pele, -> #125, dejanr
>=} Hmmmm... vidim da si čitao "Poslednje pitanje" od Isaaca >=} Asimova :) Sjajna priča, a da li će biti tako... Bogme nisam.Reci mi da li vredi to pročitati? pele.
zvezde.128 zormi, -> #125, dejanr
* Hmmmm... vidim da si čitao "Poslednje pitanje" od Isaaca Asimova :) Preporučujem i "Kolapsirajuća Vasiona" istog autora gde je sve detaljno i popularno objašnjeno, uz malo previše cifara i par labilnih spekulacija.
zvezde.129 ratman,
Posle ovih kosmogonickih spekulacija, jedno konkretno pitanje... Sta je ono sto se vidi negde u pravcu jug-jugozapad poslednjih nekoliko noci? Vrlo je svetlo, krupno, dosta visoko...(Venera? Jupiter?) Ne razumem se nista u astronomiju, ali stvar izgleda kool. I vrlo upadljivo. Pozdrav, Dejan.
zvezde.130 wizard, -> #129, ratman
>> Sta je ono sto se vidi negde u pravcu jug-jugozapad poslednjih >> nekoliko noci? Vrlo je svetlo, krupno, dosta visoko...(Venera? Jupiter?) Venera.
zvezde.131 zormi, -> #129, ratman
* Sta je ono sto se vidi negde u pravcu jug-jugozapad poslednjih * nekoliko noci? Vrlo je svetlo, krupno, dosta visoko...(Venera? Jupiter?) Venera, koja je sada jako zgodna za posmatranje kao i Mars. On je za "pola neba" levo-unazad (u sazveždju Blizanaca), manje je svetao ali je crvenkast i lako ćete ga prepoznati. Ako imate jači durbin možete videti da je Venera samo delimično osvetljena, tj. vidi se kao srp (dokaz da je planeta i bliža Suncu od Zemlje :), dok je Mars crvenkasta kuglica. Manjim teleskopom mogu se videti i poneki detalji na Marsu, a na Veneri ništa jer ima debeli sloj oblaka - zato je tako blještava. Jupiter se može videti tek posle ponoći u sazveždju Device, ("pola neba" levo-unazad od Marsa ;) durbinom kao bela kuglica, a teleskopom se mogu videti klimatski pojasevi, pa i čuvena mrlja - veliki uragan. Merkur, Saturn, Uran i Neptun su u smeru Sunca pa se ne mogu videti, a za Pluton vam je potreban Mount Palomar teleskop ili sličan ;).
zvezde.132 darone, -> #129, ratman
>> nekoliko noci? Vrlo je svetlo, krupno, dosta >> visoko...(Venera? Jupiter?) Ne razumem se nista >> u astronomiju, ali stvar izgleda kool. I vrlo >> upadljivo. Zvezda Danica :) alias Venera. darone
zvezde.133 peca.st,
!-> Preporučujem i "Kolapsirajuća Vasiona" !-> istog autora gde je sve detaljno i !-> popularno objašnjeno, uz malo previše !-> cifara i par labilnih spekulacija. Imam kući na polici želićne pećine od Isaaca Asimova, ali do sada nisam čitao SF, a voleo bih, pa me zanima da li ta knjiga valja, da počnem od nje? P e C a
zvezde.134 ssokorac, -> #129, ratman
─┼┤ Ne razumem se nista u astronomiju, ali stvar izgleda kool. I vrlo ─┼┤ upadljivo. To je Venera. Negde u suprotnom pravcu se dosta dobro vidi i Mars (žućkasto-narandžast :).
zvezde.135 vitez.koja, -> #133, peca.st
#=> Imam kuci na polici Celicne pecine od Isaaca Asimova, #=> ali do sada nisam citao SF, a voleo bih, pa me zanima #=> da li ta knjiga valja, da pocnem od nje? Knjiga je fina, kao i sve sto mozes da nadjes od asimova :)
zvezde.136 pele,
Pročitaste li u novinama o onom meteoritu što je ubio dvojicu braće u Istri? Valjda je bog počeo da ih kažnjava ;) pele.
zvezde.137 ilazarevic, -> #134, ssokorac
> To je Venera. Negde u suprotnom pravcu se dosta dobro vidi i Mars > (žućkasto-narandžast :). Odmah pored Blizanaca - dve zvezde, podjednako sjajne, relativno blizu jedna drugoj. Mars čini vrh jednakokrakog trougla.
zvezde.138 zormi, -> #133, peca.st
* Imam kući na polici želične pećine od Isaaca Asimova, ali do sada * nisam čitao SF, a voleo bih, pa me zanima da li ta knjiga valja, * da počnem od nje? Što se tiče početka, ne bi bilo loše da neko ko ima Isaac-ovu "diskografiju" napravi spisak njegovih dela pošto je on u stvari napravio 3 ciklusa romana: - "robotski" ciklus. - "carski" ciklus. - "zadužbinski" ciklus. koji se na kraju svi spajaju i prepliću. Ja sam prvo čitao "Zadužbine" (Foundation) i nisam shvatao robote koji se tu pojavljuju (a ubica je... ;). Nije ih pisao redom, tako se poslednja knjiga "Zadužbina" posvećena mladosti Harija Seldona dogadja pre ostalih.
zvezde.139 pele, -> #132, darone
>=} Zvezda Danica :) alias Venera. Odkad si ti astronom? :) pele.
zvezde.140 vitez.koja, -> #138, zormi
#=> Sto se tice pocetka, ne bi bilo lose da neko ko ima #=> Isaac-ovu "diskografiju" napravi spisak njegovih dela #=> posto je on u stvari 1. Ja, robot (postoji i zbirka 'Sabrani Roboti', dopunjeno izdanje) *Ciklus o robotima 2. Pod celicnim nebom 3. Golo sunce 4. Roboti Zore 5. Roboti i Carstvo *Ciklus o Carstvu 6. Svemirske struje 7. Zvezde, prah nebeski 8. Kamicak na nebu *Ciklus o Zaduzbini 9. Preludijum za Zaduzbinu 10. Zaduzbina 11. Zaduzbina i Carstvo 12. Druga Zaduzbina 13. Na rubu Zaduzbine 14. Zaduzbina i Zemlja
zvezde.142 ndragan, -> #138, zormi
/ Nije ih pisao redom, tako se poslednja knjiga "Zadužbina" posvećena Meni se sve nešto čini da je Asimov izmislio ono što se naziva 'prequel' ("predstavak", prema 'sequel' - nastavak), ako ga baš i nije prvi napisao. Bio je genijalac po tom pitanju. Pisao je knjige koje od početka do kraja nemaju veze jedna sa drugom, i posle dvadeset godina pisao druge koje ih povezuju u logičke nastavke, i to najčešće ne u onom redosledu koji bi se očekivao, i ne po redosledu kako su izlazile. Mislim da je preuzeo mnogo tehnike kriminalističkog romana (ovo nije zamerka, to je radio i Dostojevski, pa šta). Bio je pedantan kao Agata Kristi.
zvezde.143 vitez.koja, -> #142, ndragan
#=> Meni se sve nesto cini da je Asimov izmislio ono sto se #=> naziva 'prequel' ("predstavak", prema 'sequel' - #=> nastavak), ako ga bas i nije prvi napisao. Bio je #=> genijalac po tom pitanju. Pisao je knjige koje od Je'l ste geldali one dve emisije sa worldnet-a posvecene asimovu ? Bilo je na studiju B... Izmedju ostalog, rekose da je asimov jedan od najplodnijih autora modernog vremena, da je tokom 30ak godina pisao u proseku 5 strana teksta dnevno. (Zatim sledi psiholoska analiza prosecnog ljudskog bica, uz tvrdnju da bi 90% ljudi poludelo za 2-3 godine pod obavezom da *svaki* dan napisu po 5 strana smislenog texta. Analiza se zavrsava spekulacijom da je Asimov zapravo vanzemaljac:))
zvezde.144 glisin,
;-)))))))))))))))))))))) Pola neba levo... U suprotnom pravcu... E stvarno ste cakani! :-))) :-))))))))))))))))))))))))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.145 peca.st, -> #140, vitez.koja
Ja ovde nigde ne vidim "moje" želične pećine :(, a mislim da se radi o robotima. P e C a P.S. rešio sam da počnem da čitam SF.
zvezde.146 spantic, -> #143, vitez.koja
> Analiza se zavrsava spekulacijom da je Asimov zapravo > vanzemaljac:)) Ma jok, samo je imao mnogo duhova :)
zvezde.147 max.headroom, -> #136, pele
> Pročitaste li u novinama o onom meteoritu što je ubio > dvojicu braće u Istri? Valjda je bog počeo da ih kažnjava ;) Ćuti, čuće nas (mislim, Bog). Ako krene da kažnjava, ima da prođemo (bar) kao Atlantida :)
zvezde.148 ilazarevic, -> #139, pele
> Odkad si ti astronom? :) Bože moj, pa to treba svi da znamo :)
zvezde.149 ilazarevic, -> #144, glisin
> E stvarno ste cakani! :-))) Pa zar nismo? ;)
zvezde.150 ndragan, -> #138, zormi
/ Nije ih pisao redom, tako se poslednja knjiga "Zadužbina" posvećena Meni se sve nešto čini da je Asimov izmislio ono što se naziva 'prequel' ("predstavak", prema 'sequel' - nastavak), ako ga baš i nije prvi napisao. Bio je genijalac po tom pitanju. Pisao je knjige koje od početka do kraja nemaju veze jedna sa drugom, i posle dvadeset godina pisao druge koje ih povezuju u logičke nastavke, i to najčešće ne u onom redosledu koji bi se očekivao, i ne po redosledu kako su izlazile. Mislim da je preuzeo mnogo tehnike kriminalističkog romana (ovo nije zamerka, to je radio i Dostojevski, pa šta). Bio je pedantan kao Agata Kristi.
zvezde.151 pele, -> #147, max.headroom
>=} Ćuti, čuće nas (mislim, Bog). Ako krene da kažnjava, >=} ima da prođemo (bar) kao Atlantida :) Šta ima loše u tome?Postaćemo legenda ;) pele.
zvezde.153 skoprivica,
│ Meni se sve nesto cini da je Asimov izmislio ono sto se naziva │ 'prequel' Procitaj Zila Verna (20.000 milja pod morem, Petnestogodisnji kapetan, Deca kapetana Granta, mozda i Pet nedelja u balonu i Cudnovati dozivljaji ekspedicije Barsak), i kao zadnje ostavi Tajanstveno ostrvo, a onda procitaj i njega i da vidis cuda...
zvezde.154 glisin,
E, ajde SF u SF. Nije baš nebo i zemlja (sf - astronomija) ali ima i tema. Uostalom, Dejan je dao jedan odgovor baš tamo da se prenese diskusija, ali ovde i dalje stižu zalutale poruke. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.155 zddb,
Ljudi, vi pričaste čak i o registraciji novog "SKYGLOBE", a mi ne vidjesmo ovdje ni shareware verziju? Ima li je neko? Pozdrav, Zoran D. Brkić
zvezde.156 wizard, -> #155, zddb
> Ljudi, vi pričaste čak i o registraciji novog "SKYGLOBE", a mi ne > vidjesmo ovdje ni shareware verziju? Ima li je neko? Registracija je ista kao i za staru verziju. Program imaš na IMTEL BBS-u, kao i na Hobbitonu. Ako nisi registrovao prethodni, javi mi se na mail.
zvezde.157 feniks,
Na Imtel BBS-u nalazi se file: ASTROW.ZIP 534349 Astro World 1.1 for Windows - astrologija. Da ne tražim baš od Bulaje, ali ako ima neka dobra duša koja tamo ima limit > 500K, da ga prebaci ovde ;) P.S. Možda bi i Zormi mogao da ga iseče na dva dela, ako to nije poklon samo za kupce? ;)
zvezde.158 ognjen, -> #157, feniks
)-> Na Imtel BBS-u nalazi se file: Koji je broj IMTEL BBS-a?
zvezde.159 dejanr, -> #158, ognjen
>> Koji je broj IMTEL BBS-a? Kada ti treba broj nekog BBS-a, kaži TYPE NOVOSTI\SRBBS.TXT. Broj je 141 992, non-stop.
zvezde.160 vstan, -> #157, feniks
> Na Imtel BBS-u nalazi se file: > >ASTROW.ZIP 534349 Astro World 1.1 for Windows - astrologija. > >Da ne trazim bas od Bulaje, ali ako ima neka dobra dusa >koja tamo ima limit > 500K, da ga prebaci ovde ;) Evo siljem u tri dela :) astrow11.arj
zvezde.161 vstan,
Evo drugog dela :) astrow11.a01
zvezde.162 vstan,
Evo i treceg dela horoskopa za windowse :) astrow11.a02
zvezde.163 feniks, -> #160, vstan
Hvala za ASTROW.ZIP u 3 dela :)
zvezde.164 ssokorac, -> #157, feniks
─┼┤ ASTROW.ZIP 534349 Astro World 1.1 for Windows - astrologija. Simpatično programče - izradjuje natalne karte, dnevne horoskope, opšte horoskope i još ponešto...
zvezde.165 miroslavn,
Da malo razmrdamo temu: Koje su magnitude Neptuna i Urana (i ostalih planeta ako nekog ne mrzi :) ), i da li se menjaju (planeta bliže zemlji, najbliže zemlji, najudaljenija od zemlje)? Logično je da se magnitude menjaju za unutrašnje planete, zbog osvetljenosti samo dela planete (da li su te razlike izražene (+- 1-2 mag.) ili ne), a šta je slučaj sa ostalim planetama (recimo sa Džupiterom) jer njegov najbliži i najudaljeniji položaj u odnosu na Zemlju nije toliko izražen? Miroslav.
zvezde.166 wizard, -> #165, miroslavn
> Koje su magnitude Neptuna i Urana (i ostalih planeta ako nekog ne mrzi :) ), > da li se menjaju (planeta bliže zemlji, najbliže zemlji, najudaljenija od > zemlje)? Menjaju se, naravno. :) > samo dela planete (da li su te razlike izražene (+- 1-2 mag.) ili ne), a šta > slučaj sa ostalim planetama (recimo sa Džupiterom) jer njegov najbliži i > najudaljeniji položaj u odnosu na Zemlju nije toliko izražen? Vraga nije izražen! Udaljenost Jupitera od Sunca je nešto preko 5 a.j., a Zemlje, naravno, 1 a.j. Prema tome, kada su ove dve planete najbliže, razdaljina im je oko 4 a.j., a kad su najudaljenije 6 a.j., dakle čitavih 50% dalje. A što se praktičnog dela pitanja tiče, Uran i Neptun (trenutno najudaljenija planeta od Sunca) ćeš vrlo teško da vidiš, ako si to mislio. Da snimiš - možda...
zvezde.167 ilazarevic, -> #165, miroslavn
> Koje su magnitude Neptuna i Urana (i ostalih planeta ako nekog ne mrzi :) > ), i da li se menjaju (planeta bliže zemlji, najbliže zemlji, > najudaljenija od zemlje)? Sigurno je da se menjaju. Za Uran se kreću od 6.0 do 6.2, a za Neptun od 7.6 do 7.8 (ovo je sve otprilike, da ne bude zabune). U Bgd nema nikave šanse da ih gledaš, dok bi Uran mogao teorijski da se vidi (golim okom) na nekoj planini. Mogu da se snime sasvim lepo, samo treba da imaš motor na teleskopu da bi pratio prividno kretanje planete po nebu, ili da ručno pomeraš malo po malo (nije preporučljivo).
zvezde.168 zormi, -> #165, miroslavn
* Koje su magnitude Neptuna i Urana (i ostalih planeta ako nekog ne mrzi :) Ovako napamet (pogledaću tačnije ako ti treba): Uran oko 6 (teško vidljiv golim okom a još teže se razlikuje od slabe zvezde,tj. moraš dobro da znaš gde se nalazi), Neptun oko 8 (vidljiv manjim teleskopom), Pluton oko 15 (vidljiv najvećim teleskopima). * da li se menjaju (planeta bliže zemlji, najbliže zemlji, najudaljenija od * zemlje)? Za ove tri - zanemarljivo. * Logično je da se magnitude menjaju za unutrašnje planete, zbog osvetljenosti * samo dela planete (da li su te razlike izražene (+- 1-2 mag.) ili ne), a šta * slučaj sa ostalim planetama (recimo sa Džupiterom) jer njegov najbliži i * najudaljeniji položaj u odnosu na Zemlju nije toliko izražen? Osvetljenost se menja zanemarljivo zbog relativno malog "uglovnog šetanja" Zemlje u odnosu na Jupiter i dalje, a i prividna veličina (npr. za Jupiter uglovno od oko 30 do 45 lučnih sekundi). S obzirom da su zaklonjene Suncem kada su najdalje efekat je još manje značajan. Mars je mnogo "osetljiviji" i na jedno i na drugo, a unutrašnje planete pogotovu.
zvezde.169 miroslavn,
Hvala svima na opsežnim podacima... ;> Evo vam malo tabelarnih podataka... Miroslav. rojevi.txt
zvezde.170 miroslavn,
Šta bi sa ostalim planetama (i njiovim magnitudama)? Miroslav. P.S. Zanima me.
zvezde.171 valhala,
Jel ima neko kartu severnog i juznog neba kao sliku na compu? ako ima nek silje, please. Val. P.S. ako moze da ne bude iscrtana linijama za sazvezdja...
zvezde.172 wizard, -> #171, valhala
> Jel ima neko kartu severnog i juznog neba kao sliku na compu? ako ima nek Uzmi SkyGlobe i neki screen capture program.
zvezde.173 miroslavn,
Jedno pitanje: Koliko minuta (otprilike) pre izlaska sunca, može već da se nazre da sviće? Znam, pitanje je veoma relativno, ali ako recimo uzmemo da je mrkla noć=0, a da je dan pri svitanju=100 (u pitanju je neka "skala" osvetljenosti), koliko minuta pre 100, je moguće videti 10. Ili još bolje, koliko minuta pre izlaska prestaje da se na nebu uočava neka zvezda magnitude 0 (recimo Arktur) Uf ... valjda me je neko razumeo :) Miroslav.
zvezde.174 vstan,
Nova verzija Skymap-a , v1.3, za pendzere. Ako ima zainteresovanih isti nek se jave jerbo je paket tezine 820 kila. Oni sa 1200 nek dignu obe ruke ;) Dosad se ovde vrtela v1.11. Evo sta ima novo: ========================================================================== SkyMap Release History ---------------------- 29-May-93 v1.3 New features: The program can now display non-stellar objects. The database used is the Revised New General Catalogue (RNGC). Constellation boundaries can now be displayed. The printing options have been greatly expanded. When a map is printed the user can now select whether to print the entire map, or the current zoomed view, and also whether to print in black and white or colour. For colour maps a dialog allows the user to select the colour of each component of the map. All map features are now present on both the horizon and sky area maps (eg star labels can now be displayed on the horizon map). The user interface has been made more consistent between the map types. The program now has an optional ToolBar at the top of the screen, which provides short-cuts for the commands on the "View" menu. The program now (finally!) has a complete on-line help system. This is basically a copy of the manual. Bug fixes: I'd forgotten to apply the correction for diurnal parallax to planetary positions on the Sky Area map. Consequently, the planets were being shown in their geocentric, rather than topocentric positions, resulting in errors of up to 2 degrees in the apparent position of the Moon. Fixed. The size of the image of the Sun and Moon on the Sky Area map was being incorrectly calculated, resulting in images that were about 50% too large when the map was printed on a portrait orientation page. Fixed. 07-Mar-93 v1.2 New features: Added a new "Sky Area" map type, centred on a right ascension and declination. This is intended to be used to draw a detailed map of a small region of the sky. Added the ability to display photographic images in either GIF or BMP format. Images can either be explicitly opened, or associated with specific objects (currently planets) and automatically displayed. Bugs fixed: Single pixel stars were being printed on the printer in the screen colour, which almost certainly mapped to white on the printer, resulting in them not being printed. On a mono print, single pixel stars are now correctly printed black. When the right mouse button was pressed over a horizon map to display the pop-up menu, then the *right*, rather than the *left* button pressed (ie, a user input error!) an incorrect cursor position was stored. If the left button was subsequently used to select an information dialog a wildly inaccurate position or a GPF resulted. This is probably the cause of all the "random number" errors previously reported. Thanks to Don Munro for tracking down a reproducable case of this puzzling error! Fixed. Removed the incorrect, uninitialized data displayed on the information dialogs for the Sun and Moon. (Eg phase 0.000 for the Sun.) 05-Feb-93 v1.11 When the start of a constellation figure was off the edge of the map, the first visible line of the constellation was being drawn incorrectly in certain circumstances. Fixed. The correction for refraction was being correctly calculated and correctly displayed in the "About" box for a star, but not applied to the plotted position of the stars on the map. This led to stars being plotted with slightly too low an altitude (the maximum error being about half a degree at the horizon). Fixed. If the star position calculation was aborted by the user pressing the "Cancel" button, the subsequent constellation figure setup calculation code displayed an error message for each star it was unable to find. Pressing the "Cancel" button now aborts the map calculation cleanly. 31-Jan-93 v1.1 Test release to BIX only for testing. In the "Observer" dialog, the "Time Difference" edit field was only wide enough to allow two digits to be entered, making the program not too useful for anyone outside the GMT time zone. Fixed. Version 1.0 of SkyMap simply plotted stars in their mean catalog position. This version now rigorously calculates the apparent place for the time of observation, correcting for proper motion, aberration, precession, nutation, and refraction. Added code to verify that dates are in the range 4000BC-8000AD (the range over which the planetary position equations are valid. 24-Jan-93 v1.0 Release of SkyMap 1.0, with basic facilities for drawing horizon map and plotting planetary and lunar positions.
zvezde.175 kriss,
Zanimaju me dve stvari: prva: Da li neko zna tačne ili uopšte podatke iz priložene tabele na mestima na kojima stoje upitnici, kao i da li zna da li su podaci u tabeli tačni, s obzirom da su prikupljani sa više različitih strana; druga: Zašto planete Jupiterovog tipa brže rotiraju, s obzirom da je nekako *logičnije* da zbog mase rotiraju sporije? Hvala na odgovorima. tabela.txt
zvezde.176 dgavrilovic, -> #175, kriss
> druga: Zašto planete Jupiterovog tipa brže rotiraju, s obzirom > da je nekako *logičnije* da zbog mase rotiraju sporije? Nije logičnije! Pošto zbog veće mase imaju i veći ugaoni moment razumljivo je da ga sporije gube. Osim toga na većoj su udaljenosti od sunca, koje je sa svojim plimskim efektom glavni razlog, izuzev u slučaju zemlje, za usporavanje rotacije. Da znaš samo koliko brzo je zemlja nekada rotirala. Ali to je više pitanje geologije.
zvezde.177 wizard, -> #175, kriss
> druga: Zašto planete Jupiterovog tipa brže rotiraju, s obzirom > da je nekako *logičnije* da zbog mase rotiraju sporije? Gustina, početno ubrzanje... Baš i nije logičnije...
zvezde.178 zormi,
Za ljubitelje astronomije, najzad pristojan program za Windows: Earth Centered Universe (ECU). Vrlo je sličan SkyGlobe-u. Uz solidnu brzinu (pogotovu za Windows) uzima u obračun paralaxu, nutaciju, precesiju, aberaciju, pa čak i vreme putovanja svetlosti od planeta i atmosfersku refrakciju (svaka od korekcija se može po želji isključiti). Prikaz može biti u bojama, crno-beli ili prilagodjen noćnim posmatranjima crveno-crni da se ne bi pokvarila naviknutost oka na tamu. Baza podataka je pristojna (9100 zvezda do magnitude 6.5), a registracijom se dobija još pristojnija (250,000 zvezda do 9.5). Pored zvezda, planeta, Sunca i Meseca prikazuje 10000 deep space objekata (galaksije, jata, magline...), granice i oblik sazveždja, koordinatne i druge pomoćne linije, nazive sjajnih zvezda, a mogu se uneti i komete... sve po želji. Štampa karte na printeru. Lako se radi, mišem se obeleži parče koje zumira do ugla od 2 stepena, desnim tasterom se centrira i meri uglovno rastojanje, levim se dobiju detaljnije informacije o izabranom objektu (u registrovanoj verziji vrlo detaljne). Ima animaciju sa proizvoljnim korakom, pri čemu se može fixirati položaj planete, alt/azimut, RA/DEC... Posebno mi se dopalo što automatski povećava i smanjuje broj prikazanih objekata prema magnitudi kad se zumira napred-nazad tako da ekran nije pretrpan. Naravno, u bazi lokacija nema Beograd ali se lako doda pošto je ASCII format. U file LOCATION.ECU treba upisati: 44.83 -20.5 -2 Belgrade YU (ovo -2 se odnosi na letnje vreme, zimi treba -1, ili staviti odmah -1 pa uključiti daylight savings). Još kad bi nabavili te dopunske baze :) Može da se uzme sa Imtel BBS ili sačekajte da Bulaja iskopira.
zvezde.179 wizard, -> #178, zormi
> Može da se uzme sa Imtel BBS ili sačekajte da Bulaja iskopira. Koliko je veliki, tj. da li podpada pod limit 'unregistred' korisnika?
zvezde.180 zormi, -> #176, dgavrilovic
*> Zašto planete Jupiterovog tipa brže rotiraju, s obzirom *> da je nekako *logičnije* da zbog mase rotiraju sporije? * * Da znaš samo koliko brzo je zemlja nekada rotirala... Ako se ne varam, pre 3-4 milijarde godina dan na Zemlji je trajao oko 12 sati. Znači duplo brže, a Mesec je usporava i dalje (energija koja se potroši kod plime i oseke dobija se iz usporenja rotacije). Zauzvrat, Zemlja je vratila dug Mesecu i potpuno zaustavila njegovu rotaciju. Sada se Mesec samo malo "ljuljuška" (libracija).
zvezde.181 kriss,
Da li neko zna šta se "desilo" sa famoznim projektom Biosfera 2? S obzirom da Galaksija više ne izlazi, a to je bio jedan od najboljih izvora za slične teme, jedino što sam čuo je to da je ceo program "pukao", tj. da nije ispunio ono što se od njega očekivalo (čitaj : fijasko ;) ). Da li neko zna nešto više o svemu tome?