biznis.304vstan,
Prodajem 50 dem. Placanje iskljucivo gotovinski. Transakcija
treba da se obavi sutra (petak) do 17.00. Poruke na mail
samo do 8.00 ujutro.
biznis.305paki,
-> #303, bbaja> Toliki troskovi za kovanje bevrednog novca, jer za 8 dana
> garantujem da za sumu do 100 dinara nece moci nista da se
> kupi.
A šta pa sad možeš da kupiš za 100 miliJona? Pogačica je 150 :(
biznis.306wizard,
Imaću redovni priliv *na žiro račun* od sledećeg meseca. Pitao sam u
Jugobanci da mi otvore i tekući račun, ali kažu da "će da vide" kad
počnu da mi stižu pare na žiro "šta može da se uradi".
Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza i te fore?)
Hvala unapred na informacijama.
biznis.307iboris,
-> #294, diklaŁ Mozda kasnije udje i u Ginisovu knjigu kao novcanica koja je imala
Ł najvise nula a naj krace trajala...:)
Neće !!! U Nemačkoj je u novembru 1929. godine kilogram svinjskog mesa
koštao 4200 milijardi maraka. Novčanice su imale i po 12, 13 nula. Na
žalost, da je izostala denominacija, mi bi ih prevazišli.
biznis.308iboris,
-> #299, bbajaŁ Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
Ł milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
Ł bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
Nije greška u prevodjenju, jer je stvarno tako bilo.
biznis.309dejanr,
-> #306, wizard>> Da li je dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza
>> i te fore?)
Nije dozvoljeno, čak je u pitanju i krivično delo (bar je nekad bilo,
a verovatno je i sada). Ne znam da li neko to proverava, naročito kada
se radi o raznim bankama, ali svakako nije dozvoljeno.
Srećom, dosta je lako ugasiti žiro račun, za razliku od gašenja tekućeg
koje je velika muka.
biznis.310cdragan,
-> #295, dejanr
> Neće (ne znam da'l da kažem ;) il' ;( ) - kaže danas u
> Politici da je rekorder neki nemački predratni novac od
> biliona, ne bi mi to postigli još mesec-dva ;)
U današnoj 'Politiki' je izašao jedan duži članak o bankrotstvu
kao delu istorije sveta. Ukratko, Nemci su uporno od januara 1922
druge izdavali sve veće i veće novčanice da bi 15. februara 1924.
godine izadli najveću svoju novčanicu od sto biliona maraka ( 14
nula ). I Braća Grci su imali veće novčanice nego mi. 3. novembra
1944. izdali su novčanicu od sto milijardi drahmi. Medjutim
apsolutni rekorderi su madjari. Evo dela teksta koji govori o
njihovim nulama :
... Ali, umesto da novčanice budu velike kao čaršavi, zbog
ogromnog broja nula koje bi trebalo ispisati, Madjari su se
dosetili da samo ispisuju naziv brojke, a ne i samu brojku koja
izražava vrednost. Kako je i to postalo mnogo dugačko, počeli su
da skraćuju i nazive. Tako je novčanica od milion penga dobila
naziv "mil-penga". Novčanica od bilion penga, ili milion miliona
imala je naziv "1 milion mil penga". Da bi se stvari
pojednostavile, za bilione se uvodi skraćenica, slovo "b". To,
medjutim malo pomaže jer su u junu 1946. godine štampane novčanice
koje imaju vrednost od 10 triliona, odnosno 10.000 bilona penga,
zatim od 100.000b. penga pa od milon biliona penga, odnosno od
jedne trilijarde ili kvadriliona.
Ni to nije bilo dovoljno da zasiti glad za novcem, pa je
odštampana istorijska novčanica od deset miliona biliona penga,
odnosno deset kvadriliona ili jednostavnije 100 miliona B-penga
ili milijardu biliona penga.Ispisano brojem to bi izgledalo ovako:
1.000.000.000.000.000.000.000.000. ( 24 nule. )
Svoju istoriju Madjari su začinili i poreskim pengom,
takozvanim "adopengom", koji je vredeo dva triliona "običnih"
penga. ...
To je to. Inače jedno jaje je u novembru 23. u nemačkoj
koštalo 80 milijardi maraka a spominju se i zemlje Južne Amerike
koje su velike nule izbegavale čestom zamenom imena novčanica.
Dakle, mi smo tu negde, zlatna sredina ... Mada, kad bi sabrali
sve one nule koje smo dosad poskidali i one koje ćemo tek
skinuti.. ;)
biznis.311vujos,
-> #306, wizard¨> Imaću redovni priliv *na žiro račun* od sledećeg meseca. Pitao sam u
¨> Jugobanci da mi otvore i tekući račun, ali kažu da "će da vide" kad
¨> počnu da mi stižu pare na žiro "šta može da se uradi".
¨>
¨> Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
¨> ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
¨> dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza i te fore?)
Mislim da ti je bolje otvoriti žiro račun u Beobanci, jer kod njih možeš
zahtevati i TRAJNI NALOG -> automatsko prebacivanje sredstava sa žiro
na tekući račun, što je mnogo povoljnije, jer prilikom podizanja para sa
žiro računa uzima se procenat ( Jugobanka 5% ). Jeste da ne živim u
Beogradu, ali dobih neke informacije. :))
Vaso
biznis.312zandric,
Za sredu pre podnee mi trebati dinarski ekvivalent 40-50DM.
Ukoliko neko tada bude imao slobodnih dinara koje bi prodao za DM, neka mi se
javi.
Pozdrav
Zoran{LýéŤi┐ZŹ╬š│mň1ÂCĹd?&_
biznis.313snemcev,
-> #306, wizard>> Imaću redovni priliv *na žiro račun* od sledećeg meseca. Pitao sam u
>> Jugobanci da mi otvore i tekući račun, ali kažu da "će da vide" kad
>> počnu da mi stižu pare na žiro "šta može da se uradi".
Princip je jednostavan - daješ trajni nalog na žiro račun da ti sa njega
sve pare automatski prebacuju na tekući. U teoriji, tada ti i otvaraju
tekući, a u praksi... recimo da je moguće da ti odbiju zahtev zato što
se sekretarici još nije osušio lak na noktima. :(
>> Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da
>> vide" ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući?
Da si iz Kikinde, pa još da ti i kažem, ovako... ne znam kakva je
situ(v)acija sa bankama u Bgrd. U prevodu: idi u onu koja češće ima više
para. ;)
>> Da li je dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza
>> i te fore?)
Ne, zakonski nije. Pri otvaranju žiro računa (u banci) ti daju da
potpišeš papir da izjavljuješ da nemaš drugi žiro račun u istoj ili
drugoj banci. Time oni skidaju odgovornost sa sebe, a ka' će to neko da
proverava... Znači, zakonski ne sme - praktično može.
biznis.314djorzor,
-> #306, wizard> Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
> ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
> dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza i te fore?)
>
> Hvala unapred na informacijama.
Preporučujem Beobanku.
Glavna prednost je što lovu koja legne na tekući možeš da
podižeš u svim ekspoziturama. U praksi, baciš lovu sa žiro
na tekući, pa kreneš da obilaziš Beobanke u centru i skupljaš keš.
Ako uz to neko tvoj (žena, deca, roditelji) imaji BB tekući
i hoće da Ti daju ovlašćenje, brzina podizanja keša se
udvostručuje, utrostručuje, ...
Druga prednost je što žiralne pare najlakše menjaš u marke iz
Beobanke (u Beobanci postoji najveći broj tekućih računa).
biznis.315dr.grba,
-> #289, ndragan>> Bitno je da ih ima baš u Beogradu, i da tamo trgovine imaju šta da
>> ture u ajzlog, a ovde dođu i kažu "vaše je da proizvodite hranu!
Ne samo hranu. Prošle zime su na ime restrikcije sekli gas u gradskoj
mreži, istovremeno puštajući u rad četiri mreže u beogradskom pašaluku.
Naravno, scenario navlačenja na malu cenu grejanja se ponovio i tamo.
A vi, blesave Lale, i dalje držite ruke skrštene na leđima i govorite
legendarno "ne marim". ))):
biznis.316dr.grba,
-> #299, bbaja>> Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
>> milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
>> bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
Baš bilion. Prevod sa nemačkog, "Crni obelisk" od Remarka. Kao osnovac
sam čitao ovu knjigu. Mogao bih opet.
biznis.317dr.grba,
-> #306, wizard>> Da li je dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza
>> i te fore?)
Nije dozvoljeno. Ja imam dva žiro-računa, oba prazna ):
Taj drugi sam otvorio praveći se naivan, a oni nisu tražili da
potpišem izjavu da nemam otvoren drugi žiro-račun, što je inače
(bila) praksa.
biznis.318snemcev,
-> #315, dr.grba>> Ne samo hranu. Prošle zime su na ime restrikcije sekli gas u gradskoj
>> mreži, istovremeno puštajući u rad četiri mreže u beogradskom
>> pašaluku. Naravno, scenario navlačenja na malu cenu grejanja se
>> ponovio i tamo.
Samo da napomenem da Kikinda proizvodi 54% jugoslovenske proizvodnje gasa.
biznis.319drassa,
-> #315, dr.grba>> A vi, blesave Lale, i dalje držite ruke skrštene na
>> leđima i govorite legendarno "ne marim". ))):
Pa, naravno da ne marimo... Mi smo oni koji seju i žanju...
Imamo dosta kukuruza, pšenice i suncokreta da se grejemo na
zimu :))))
Bye, Drassa
biznis.320zandric,
-> #313, snemcev> proverava... Znaci, zakonski ne sme - prakticno moze.
Zavisi... Naime banke, zavisno od godisnjeg "priliva" na ziro racun,
krajem godine salju izvestaj sluzbama prihoda maticnih opstina njihovih
komintenata. Oni salju izvestaj i ako je ukupna suma mnooogo manja od one
predvidjene za placanje poreza.
Znaci, ako se na vise ziro racuna iskazao godisnji priliv koji prelazi
odredjenu sumu, u opstini ce se pojaviti izvestaji o prometu na dva
ziro racuna i onda ce poceti problemi...
biznis.321zandric,
Hoce li neko sutra da kupi 40-50 DM?
Ako hoce nek mi MAIL-ne!
biznis.322zandric,
Ako neko zeli da otkupi 50-70Ű│DM, neka mi se javi na tel 345524.
Zoran
biznis.323snemcev,
-> #320, zandric>> Zavisi... Naime banke, zavisno od godisnjeg "priliva" na ziro racun,
>> krajem godine salju izvestaj sluzbama prihoda maticnih opstina
>> njihovih komintenata. Oni salju izvestaj i ako je ukupna suma mnooogo
>> manja od one predvidjene za placanje poreza.
?!?!?!?
Zar opština da ima uvid u moje poslovanje preko žiro računa u banci?!?
Ovo prvi put čujem, al' potrudiću se da detaljno ispitam kako stvari
stoje u Kikindi. Koliko ja znam, bez sudskog naloga nema šanse da
primirišu mom (ili bilo čijem) žiro računu, pogotovo računu koji ja kao
fizičko lice imam.
biznis.324salex,
Prodajem:
1) 10 DEM
-Ponuda vazi do 29.09 u 12 h
2) 40 CHF(Svajcarci)
-Ponuda vazi 1.10 izmedju 8 i 10 h
Marke se prodaju po srednjem kursu (prodajni+kupovni)/2 za kes
ili po prodajnom za Prebacen novac sa drugog tekuceg racuna
(Beobanka).
Svajcarci su u obliku novcanice od 100CHF Te je potrebno imati
i za kusur(Moguce je kusur vratiti i u Markama 1CHF=1,05DEM) a
prodaju se pod istim uslovima kao i prethodno navedene marke
mail SALEX
tel 489-9723 (BAJA)
biznis.325iboris,
-> #306, wizardŁ Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
Ł ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
Idi na Novi Beograd, u Kreditnu banku Beograd, i tamo otvori račun. Em
ti je bliže, em je najbolja banka u Beogradu. Zavisno od dana, tamo je
moguć epodići dinara u visini i do 150 dm odjednom.
biznis.326vpopovic,
Trazim zainteresovane za zamenu mojih 50 DM u dinare na
tekuci, pozeljno u Investbanci. Kurs ko na ulici (moze i gotovina
po manjem kursu). Ponuda vazi do utorka 5 oktobra.
P.S. Mail Write vpopovic
biznis.327d.petrovic,
-> #286, indexĂ> Jedini problem je to što, s vremena na vreme, moraš taj
Ă> novac da pretvaraš u bonove(čini mi se da ih zovu dinari ;). Bilo
Ă> bi mnogo lepo kada bi uveli eksponencijalni zapis za te bonove
Ă> ili
U Beogradu u poslednje vreme možeš lepo papirnatim i metalnim
novčanicama koje se zovu DEM da platiš robu i usluge. Doduše ima
nekih i gde ne primaju takve novčanice, ali ih je sve manje ;)) ;(
biznis.329jtitov,
Ako nekome treba kes 50.000 din. za odgovarajucu svotu deviza, danas do
1400.
Tel. 645-140, Jura.
biznis.330dejanr,
Ne znam gde bih ovo poslao i da li nekoga uopše zanima, ali za slučaj
da je od intresa...
Prema podacima SDK (iliti Službe za platni promet, ili kako se to već
zove) ažurnim sa 1. julom 1993, u SR Jugoslaviji je registrovano
253554 firme. Tu ulaza sva društvena, privatna i mešovita preduzeća,
zanatske radnje, agencije, društveno-političke zajednice, banke,
udruženja... sve što ima žiro račun. Ne ulazi izvestan broj žiro
računa koje po bankama imaju pojedinci koji su se registrovali
za neku samostalnu delatnost (ima tu neka finesa kod broja žiro
računa iz koje se to vidi), pa nisu morali da prebace račun kod SDK
kao što su morali zanatlije itd.
253 hiljade firmi? Baš smo napredni, zar ne? ;>
biznis.332ognjen,
Ispao mi je sa nekim jedan zgodan jednodnevni (subota) äoping u
Segedinu. Poäto nemam iskustva s tim (ni sa Segedinom, ni sa
äopingom) dobro bi mi doälo nekoliko praktiünih saveta. Sta
uopäte tamo kupovati i gde? Alat? Tehniüku robu, uopäte? Odeću?
Hranu? Benzin? Gde menjati marke? Koliki je trenutni kurs
forinta-marka? Äta na carini donosi probleme, a äta ne?
Unapred hvala,
Ognjen
biznis.333vstan,
-> #332, ognjen>Segedinu. Poäto nemam iskustva s tim (ni sa Segedinom, ni sa
>äopingom) dobro bi mi doälo nekoliko praktiünih saveta.
Evo jednog - set code ;)
biznis.334iboris,
Kupujem oko 1000 dm žiralno. Ako je neko raspoložen (nije bitno ako je suma
mala - može i 10dm), neka se javi pre podne na 222-33-11/lok 2841 i traži
Borisa, odnosno posle podne na 459 007.
Pozdrav, Boris
biznis.335dtadic,
-> #332, ognjen>> Ispao mi je sa nekim jedan zgodan jednodnevni (subota) äoping u
>> Segedinu...
Najbolji odnos forinta/DEM je, navodno, u "Agrobanci" u centru Segedina.
U vreme kada sam ja bio tamo (pre mesec dana) za 1 DEM se dobijalo 56,2
forinte. Nisam išao po drugim bankama, ali se na buvljaku i kod dilera na
ulici se nije moglo dobiti više od 55 forinti. Ako imaš neke druge devize
osim nemačke marke preporučujem da ih poneseš jer u Mađaskoj one stoje
mnogo bolje nego kod nas (100CHF = 115DEM, 100USD=167DEM).
Preporučujem da svratiš do buvljaka koji se nalazi na ulazu u grad sa
leve strane. Cene za robu koja se obično donosi iz Mađarske (sredstva
za higijenu, "Pampers" pelene) su 10-30% manje nego u gradu. Ima i naše
robe ("Classic" boks - 3,5 DEM).
Ako ideš kolima obrati pažnju da u Mađarskoj postoji propis po kome svetla
na kolima moraju biti upaljena i danju (kazna je 1000 forinti). Obavezno
je i vezivanje pojaseva. Izbegavaj parkiranje na nedozvoljenom mestu jer
je odnošenje vozila paukom vrlo skupo - 3700 forinti. Ovo najlakše može da
ti se desi u nekoj od ulica u okolini buvljaka.
Što se tiče hrane u Mađarskoj je sada sve jeftinije nego ovde (od krompira
do coca cole).
DT
biznis.336veca,
Kupujem 20DM.
664-253, veca
biznis.337drassa,
-> #335, dtadic>> Najbolji odnos forinta/DEM je, navodno, u "Agrobanci" u
>> centru Segedina. U vreme kada sam ja bio tamo (pre mesec
>> dana) za 1 DEM se dobijalo 56,2
>> mnogo bolje nego kod nas (100CHF = 115DEM,
>> 100USD=167DEM).
Gde se može dobiti odnos 100 CHF = 115 DEM? Pa i ono za USD?
Ja sam se raspitivao, ali takvu transakciju nisam mogao da obavim
jer su tražili 5% provizije :(
Bye, Drassa
biznis.338dr.grba,
-> #337, drassa>> Gde se može dobiti odnos 100 CHF = 115 DEM? Pa i ono za USD?
>>
>> Ja sam se raspitivao, ali takvu transakciju nisam mogao da obavim
>> jer su tražili 5% provizije :(
Već sam ožvalavio objašnjavajući okolo: U Segedinu pare menjajte u "Ibusz"
turističkoj agenciji. Na istom trgu gde i Agrobanka, pored Viraga. Nema
provizije. (mapa je malo skvrčena, al' nema veze, jasno je)
═════════════════ tramvajska pruga ═════════════════════════
───────────────┐ ┌─────────────────────
poslastičarnica │ Kiš Virag
Virag │ │
│ │
│ ╔════╗ │
IBUSZ ║ ║ ║ │
──────────────═───┘ ╚════╝ └─────────────────────
<──── ka parku TRG ─────> ka robnoj kući
──────────────────┐ ┌──────────────────────
│ │
│ │ Agrobanka
│ ┌────────┘
│ │
biznis.339dtadic,
-> #337, drassa
>> Gde se može dobiti odnos 100 CHF = 115 DEM? Pa i ono za USD?
U ranije pomenutoj "Agrobanci".
Nisam radio konverziju CHF -> DEM. Ovde se radi o količniku iznosa
forinti koji se dobije za 100CHF, odnosno 100DEM.
DT
biznis.340drassa,
-> #338, dr.grba>> Već sam ožvalavio objašnjavajući okolo: U Segedinu pare
>> menjajte u "Ibusz"
Tanks man!
Bye, Drassa
biznis.341drassa,
-> #339, dtadic>> U ranije pomenutoj "Agrobanci".
>> količniku iznosa forinti koji se dobije za 100CHF,
Dakle ni tamo nema provizije? Ili se možda za CHF mogu
dobiti forinte pa se za njih kupiti DEMovi? I još kada
bi to bilo bez provizije ;)
Bye, Drassa
biznis.342dr.grba,
-> #340, drassa>> >> Već sam ožvalavio objašnjavajući okolo: U Segedinu pare
>> >> menjajte u "Ibusz"
>>
>> Tanks man!
Kesel(n)em sepe, i drugi put.
biznis.343dr.grba,
Pazi sad.
Moja supruga radi u jednoj velikoj firmi, u marketingu. Jedan od zadataka
sa kojima se suočava je i nekakva analiza troškova i prihoda. Naravno, da
bi se valjano ekstrapolirali podaci, sve se svodi na već viđeni sistem
"bodova", tj, žiralna marka.
Poslednjih nekoliko dana došlo je do žestoih turbulencija na "tržištu"
kapitala (kako ovo samo zvuči, j*bote). U tim uslovima nije bilo lako
doći do prave i koliko-toliko tačne informacije o ceni marke.
Pitanje: gde i kako doći do maksimalno ažurnih informacija o ceni marke,
i to ulični, žiralni i šticovani - potrebni su svi. Pokazuje se da jedna
veoma dobra ideja, program KURS na Sezamu, nije baš od potpune pomoći, a
tamo se baš i ne može lako i brzo doći do informacija sa Sezama (ja da im
kulučim, ne dolazi u obzir). Onaj telefon sa trakom u Beogradu ispaljuje
kurseve od juče, što je beskorisno.
Dakle, ima li pomoći?
biznis.344bulaja,
Kupujem 50 DEM (moze i USD).
Po srednjem kursu za cache ili visem za ziralno (Slavija Banka).
Dogovor na mail ili na telefone 683-014, 645-382 do 16h.
biznis.345bbaja,
-> #343, dr.grba>|| Dakle, ima li pomoci?
Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
biznis.346dr.grba,
-> #345, bbaja>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
A broj tog telefona je..........?
biznis.347dikla,
-> #346, dr.grba>>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
>
> A broj tog telefona je..........?
011/928-763
biznis.348snemcev,
-> #347, dikla>>>>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
>>
>> 011/928-763
Broj počinje na 9, znači reč je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste imaju
četvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na za*ebavanje.
žovek je pitao ozbiljno jer mu informacija treba.
biznis.349bulaja,
Kupujem 50 DEM (moze i USD).
Po srednjem kursu za cache ili visem za ziralno (Slavija Banka).
Dogovor na mail ili na telefone 683-014, 645-382 do 16:30h.
biznis.350zonjic,
-> #348, snemcev> Broj počinje na 9, znači reč je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste
> imaju četvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na
> za*ebavanje.
>
zar ne na 92 ?
biznis.351jerry,
-> #348, snemcev>>>>>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
>>>
>>> 011/928-763
>
> Broj pocinje na 9, znaci rec je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste
imaju
> cetvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na
za*ebavanje.
>
> Covek je pitao ozbiljno jer mu informacija treba.
Broj se svodi na 92!!! Interesantno. :o) Mada oni *stvarno* znaju
koliki je trenutni kurs.
biznis.352drassa,
-> #350, zonjic>>> imaju četvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287
>>> ili na za*ebavanje.
>>>
>>
>> zar ne na 92 ?
I to su dileri :))))
O;))))
Bye, Drassa
biznis.353dikla,
-> #348, snemcev> Broj pocinje na 9, znaci rec je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste imaju
> cetvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na za*ebavanje.
Na za*ebavanje !
biznis.354dr.grba,
-> #351, jerry>> > Covek je pitao ozbiljno jer mu informacija treba.
>>
>> Broj se svodi na 92!!! Interesantno. :o) Mada oni *stvarno*
>> znaju koliki je trenutni kurs.
Dobro, majstori, zajebali ste me, svaka čast. A sada bih voleo da vidim
da se javi neko sa ozbiljnom informacijom, ukoliko je ima.
biznis.355dikla,
-> #354, dr.grba> Dobro, majstori, zajebali ste me, svaka cast. A sada bih voleo da
> vidim da se javi neko sa ozbiljnom informacijom, ukoliko je ima.
Nije mi to bila namera, vec samo provera percepcije... :)
Izvini !
biznis.356mikrom,
Kako je ovde već bilo reči o kontrolnim brojevima za
fakture kod SDK (SPP) i matičnim brojevima, zna li
neko kako se računaju novouvedeni kontrolni brojevi
za žiro račune kod SDK.
U obaveštenju o promeni se pozivaju na "uputstva o obliku,
sadržini i upotrebi instrumenata platnog prometa ..."
(Službeni list br. 24/93 - koji na žalost nemam).
Bio bih zahvalan onome ko me spase telefoniranja i pitanja
"Izvinite koji vam je novi broj žiro računa?"
biznis.357dejanr,
-> #356, mikrom>> Kako je ovde već bilo reči o kontrolnim brojevima za
>> fakture kod SDK (SPP) i matičnim brojevima, zna li
>> neko kako se računaju novouvedeni kontrolni brojevi
>> za žiro račune kod SDK.
Imaš u PC.PROG/algoritmi sve što ti treba - opis, algoritam, program...
Pogledaj poruku broj 1.32 i odgovore na nju.
biznis.358cdragan,
Marka danas u Beobanci bila 1.100.000 a u Kameleonu 1.600.000
dinara. Naravno ovo važi za žiralnu uplatu. Obišao sam pet
ekspozitura Beobanke i ni u jednu nisam uspeo da udjem od ljudi
koji su se gurali ... Jeb' ga, moraću da ostanem u minusu još koji
dan ;)
biznis.359snemcev,
-> #358, cdragan>> Jeb' ga, moraću da ostanem u minusu još koji dan ;)
Koji si baksuz - sinoć opet zatvorili štedionice i ukinuše žiralni kurs
za građane jer, kako reče voditeljka gnjavnika, "štedionice time
bezobzirno pljačkaju građane" - verovatno time što im marku plaćaju
šezdeset puta više od države.
biznis.360dejanr,
-> #359, snemcev>> sinoć opet zatvorili štedionice i ukinuše žiralni kurs
>> za građane jer, kako reče voditeljka gnjavnika, "štedionice time
>> bezobzirno pljačkaju građane" - verovatno time što im marku plaćaju
>> šezdeset puta više od države.
Svejedno ih bezobzirno pljačkaju, ali posredno. Poslednjih dana je nastao
totalni, ali totalni haos jer se pojavio grozan disparitet između količine
novca i robe na tržištu. Radnje su se masovno zatvarale, jer nisu imale
računa da prodaju robu niti da menjaju cene 7 puta dnevno. Taj žiralni
novac ima još manje pokrića od ovog papirnatog (koji i sam nema pokrića,
ali ga bar treba naštampati, pa vredi koliko vredi papir, boja itd) i
uništio bi nas... i gore nego što smo ovako uništeni.
Ono što mene mnogo više zanima je kako to da su svi odjednom počeli sa
žiralnim otkupom, manje-više neke Kameleon i slične štedionice, nego
Beobanka, Jugobanka itd. Neće biti da je to bilo bez "miga" nekoga
"odozgo". Ko je sada brže-bolje rešio da se predomisli, verovatno pošto
je u džep (ili neki zakopani ćup? ;) smestio solidnu svoticu.
biznis.361jtitov,
-> #360, dejanr> ziralnim otkupom, manje-vise neke Kameleon i slicne stedionice, nego
> Beobanka, Jugobanka itd. Nece biti da je to bilo bez "miga" nekoga
Zar logika ne bi bila sledeca:
Drzavne banke (mozda i nisu, ali ih ja i dalje tako zovem) su otpocele sa
ziralnim otkupom par dana pre devalvacije;
Ljudi 'odozgo' koji i upropastise ovu drzavu, vade iz slamarica hiljade i
hiljade maraka, prodaju 'drzavi', a dinare podizu direktno u kovnici. Sa
dinarima kupuju devizne na ulici i tako par puta. Rezultat - hiljade i
hiljade se pretvaraju u male milione...
biznis.362dejanr,
Večeras marka silno skočila - kod Vuka daju 25 miliona a nerado prodaju, za cca
32-35 miliona. Kratko je stajala :(
biznis.363m.hristodulo,
-> #362, dejanr>> Veceras marka silno skocila - kod Vuka daju 25
>> miliona a nerado prodaju, za cca 32-35 miliona.
Dva i po miliona, valjda?
Strefila me srcka zbog ovoga, ;>
biznis.364vitez.koja,
-> #362, dejanr#=> Večeras marka silno skočila - kod Vuka daju 25 miliona a
#=> nerado prodaju, za cca 32-35 miliona. Kratko je stajala
#=> :(
Da vidiš šta će sutra da bude. Stižu plate...
ps. valjda 3 miliona ? :)
biznis.365dejanr,
-> #363, m.hristodulo>> Dva i po miliona, valjda?
Da, sorry. Oni devizedevizedevize tipovi kažu "25" (Bog zna koja je
to valuta :) pa mi ta fraza ostala u glavi
biznis.366cnenad,
-> #364, vitez.kojaŁŁŁ Da vidis sta ce sutra da bude. Stizu plate...
Cujem jutros da nisu isplacene penzije, pa cak ni na tekuce racune. Eto razloga
za nagli skok marke. BTW, mislim da ce do nedelje da bude 5 miliona na ulici
(mozda cak otkup) dok je ziralac jutros vec 4, milke !
biznis.367bipin,
Hi!
U Zajecaru u 13 sati marka 3.000.000, u 15 sati 6.000.000.-
a u 19 sati 8.000.000.-
Verovali ili ne?
biznis.368kale,
-> #367, bipin
>> U Zajecaru u 13 sati marka 3.000.000, u 15 sati 6.000.000.-
>> a u 19 sati 8.000.000.-
Sme li neko da pretpostavi koliko najviše marka može da skoči za jedan
dan? Sme li neko da prognozira najveću stopu inflacije do koje ćemo doći?
Pretpostavljam da iznad neke stope dinar prestaje da bude platežno sredstvo,
pa makar bio jedino legalno platežno sredstvo.
biznis.369dikla,
-> #366, cnenad> Cujem jutros da nisu isplacene penzije, pa cak ni na tekuce racune.
> Eto razloga za nagli skok marke. BTW, mislim da ce do nedelje da bude
> 5 miliona na ulici (mozda cak otkup) dok je ziralac jutros vec 4,
> milke !
Vracam se veceras kuci, stoji diler....
- Posto marka sefe ? - pitam...
- 50 !
- Vec, auu... - cudeci se..:(
- Sta vec.., pa tri sata je vec 50 !
U Novom Sadu, 18.11.93, oko 19 h... :)
biznis.370cnenad,
-> #369, diklaŁŁŁ> Eto razloga za nagli skok marke. BTW, mislim da ce do
ŁŁŁ> nedelje da bude 5 miliona na ulici (mozda cak otkup) dok je
ŁŁŁ> ziralac jutros vec 4, milke !
ŁŁŁ
ŁŁŁ Vracam se veceras kuci, stoji diler....
ŁŁŁ
ŁŁŁ - Posto marka sefe ? - pitam...
ŁŁŁ - 50 !
ŁŁŁ - Vec, auu... - cudeci se..:(
ŁŁŁ - Sta vec.., pa tri sata je vec 50 !
Izgleda da je sve okolo podivljalo samo je beograd ostao normalan sa razumnom
cenom marke od 4.200.000 jutros na "Zelenjaku".
BTW pricao mi je drugar sa ETF-a da je jedan profa 15 godina unazad pokusavao
da izvede funkciju rasta marke i da je dosao do zakljucka da ta funkcija
konstantno raste.
biznis.371cnenad,
-> #368, kaleŁŁŁ Sme li neko da pretpostavi koliko najvise marka moze da skoci
ŁŁŁ za jedan dan? Sme li neko da prognozira najvecu stopu
ŁŁŁ inflacije do koje cemo doci? Pretpostavljam da iznad neke
ŁŁŁ stope dinar prestaje da bude platezno sredstvo, pa makar bio
ŁŁŁ jedino legalno platezno sredstvo.
1. Uskoro ce da bude valjda 200 %
2. Dnevna ? Mesecna ? Godisnja ?
300 % 20000% <------- ne znam koji je kod za onaj znak
beskonacno
3. No chance ! Sad ce denominacija, pa ukrug ! Kako mislis da marka
postane platezno sredstvo kad ih nema dovolno u opticaju ovde ? Mozda
vecina nece primati dinare al kad vide da nema maraka onda ce da razmisle
mada se moze dogoditi da se menja roba za robu. Jedino je problem sto
najveci broj ljudi nema sta da menja.
Mozda recimo ovako "OCes jedan dzamper sa stampane ploce za cigaru ?"
E sad dal je :))) ili :(((( prosudite sami.
biznis.372bipin,
-> #367, bipinVratili smo se na 5.000.000.-, 6.000.000.- u ranim jutarnjim satima.
biznis.373darone,
-> #370, cnenad>> BTW pricao mi je drugar sa ETF-a da je jedan profa 15 godina unazad
>> pokusavao da izvede funkciju rasta marke i da je dosao do zakljucka da ta
>> funkcija konstantno raste.
E, dobar mu zaključak :))))
čalosno je to što je kriva rasta eksponencijalna (ostavljao je neko graf
ovde), i što kroz pola godine/godinu dana nećemo imati dinar kao platežno
sredstvo, već bonove, pa vozi :(
biznis.374paki,
-> #370, cnenad> da izvede funkciju rasta marke i da je dosao do zakljucka da ta funkcija
> konstantno raste.
Funkcija ne može da raste ;)
A ako si mislio 'funkcija je rastuća', to je normalno, kad je
dinar skočio u odnosu na marku?
biznis.375dr.grba,
-> #371, cnenad>> 1. Uskoro ce da bude valjda 200 %
>>
>> 2. Dnevna ? Mesecna ? Godisnja ?
Sve u svemu, opet se po nekim prodavnicama vidi "cene su
izražene u hiljadama".
Oni "pametniji" koriste bodove.
biznis.376zormi,
-> #373, darone* čalosno je to što je kriva rasta eksponencijalna
Do sada je bar bilo jasno: kriva je exponencijalna pa je u logaritamskoj
razmeri linearna (to bih nazvao kontrolisanom hiperinflacijom). Medjutim,
sada postaje exponencijalna i u logaritamskoj... :(
biznis.377zormi,
-> #371, cnenad* Mozda recimo ovako "OCes jedan dzamper sa stampane ploce za cigaru ?"
I ako se šališ. Firma koju znam je popravila čoveku PC (inače veterinar
po struci) u zamenu za po dve tacne jaja za svih 50 zaposlenih. :)
biznis.378stigor,
Da se igramo malo pogadjanja ...
Koliko će marka vredeti (na black marketu) 31.12.1993. ...?
Po meni biće oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
bude ponovo neka denominacija ...
biznis.380bulaja,
-> #378, stigor│Koliko ce marka vredeti (na black marketu) 31.12.1993. ...?
│Po meni bice oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
│bude ponovo neka denominacija ...
└───
Neverovatno optimisticki :).
Samo za prvu polovinu novembra inflacija je bila 2.000 %, sto na
mesecnom nivou daje za novembar neverovatnu stopu rasta od 40.000%!
Izrazeno na godisnjem nivou, ovaj broj bi imao 33 nule, tacnije
inflacija bi iznosila priblizno
167,777,216,000,000,000,000,000,000,000,000 %
godisnje! :((Eý
Do nove godine bi faktor rasta bio 8.000 (*100%), sto znaci da bi
31.12.93 jedna DEM mogla biti
40,000,000,000 tzv. din
biznis.381stigor,
-> #380, bulaja
>> Po meni bice oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
>> Neverovatno optimisticki :).
>> Do nove godine bi faktor rasta bio 8.000 (*100%), sto znaci da bi
>> 31.12.93 jedna DEM mogla biti
>> 40,000,000,000 tzv. din
Jos veci optimizam zraci iz tvoje prognoze, ali kad je bal neka
je bal ... ;) (smesno je koliko je zalosno) ...
biznis.382peca.st,
Danas je marka kod Beograđanke u 16:15 mogla da se proda
za 4E6, a da se kupi za 5E6. Nije mi jasno otkud nekima skoro
duple veće sume od ovih?
Peđa.
biznis.383peca.st,
-> #378, stigor!-> Po meni biće oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
!-> bude ponovo neka denominacija ...
U bre, mnogo je to malo... To mu dođe 5000% za više od mesec dana!
Ja tipujem na milijardu.
Peđa.
biznis.384steva,
-> #375, dr.grba> Oni "pametniji" koriste bodove.
biznis.385steva,
-> #371, cnenad> 3. No chance ! Sad ce denominacija, pa ukrug ! Kako mislis da
> marka postane platezno sredstvo kad ih nema dovolno u opticaju
> ovde ? Mozda
Fora je u tome što denominacija i prateće magične operacije tipa zamena
para koštaju ko sv. Petra kajgana.
BTW, u Izraelu je posle onog rata sa Arapima 48. zbog velike inflacije
:) američki dolar priznat kao paralelno sredstvo plaćanja i tadašnja
jevrejska valuta direktno vezana za njega. Jevreji su se barem snašli da
ne plaćaju štampanje bezvrednog novca.
Opet to nije sredstvo kojim se smiruje inflacija... To mu dođe više ko
prateća kozmetika. Kao ono kad Ante skine četiri nule... Ovi naši
džovani se ponadali, ajd da skinemo mi šest, možda uspe :)))))))
biznis.386wizard,
-> #368, kale> Pretpostavljam da iznad neke stope dinar prestaje da bude platežno
> sredstvo, pa makar bio jedino legalno platežno sredstvo.
Dinar je nophodan iz prostog razloga što režimski bankari ne mogu da
štampaju marke, bar ne u velikoj količini.
biznis.387dejanr,
-> #385, steva>> Fora je u tome što denominacija i prateće magične operacije tipa zamena
>> para koštaju ko sv. Petra kajgana.
Ovo bi bilo tačno za svaku "normalnu" zemlju, ali mislim da kod nas ne košta
nešto previše. Recimo da sada hoće da urade denominaciju za 6 nula (a i bilo
bi vreme ;) - šta bi uradili? Kažu, ove novčanice važe još mesec-dva, i
uopšte ne štampaju apoene od 0.5 i 5 dinara (sadašnjih 500,000 i 5,000,000),
nego odma' štampaju 10, 20 i 50 dinara. A ako nema denominacije, i tako bi
morali da štampaju 10,000,000, 20,000,000 i 50,000,000.
Tako da oko štampanja para nema posebnog troška. Ima drugih troškova, ali
ne verujem da su oni baš astronomski veliki. Sve u svemu, mogla bi
denominacija svaka dva-tri meseca (a ako se ovako nastavi i češće :((( )
biznis.388kale,
-> #386, wizard
>> Dinar je nophodan iz prostog razloga što režimski bankari ne mogu da
>> štampaju marke, bar ne u velikoj količini.
Neophodnije je jesti. :) Državne firme već kupuju stvari za solarne
marke i usput ćušnu malo dinara preko žiro računa, koliko da popune fakturu,
ubace stvar u inventar i tako to. Ponude čiji je rok važnosti duži od par
sati ili najviše dan, odavno idu u DEM ili USD, još samo treba ukinuti ono
"plativo u dinarima". Meso, jaja, krompir, ... već idu za marke sasvim
redovno. Zar će biti čudno ako jednog bliskog dana seljak kaže državnim
otkupljivačima "ma slikajte se vi s tim papirićima (dinarima), ili daj pare
(DEM, $,...) ili traktor, ili naftu, ili đubrivo. Za manje iznose, moraju
pare. U državnim prodavnicama će stvari (i namirnice) i dalje imati cenu u
dinarima, jedino što te prodavnice neće imati robu. ;(
Maraka istina nema mnogo, ali ih s obzirom na plate ima i previše. ;<
Nedostaju samo sitne DEM umesto kojih trenutno koristimo dinare.
Ako bi se sve plaćalo u DEM, ko bi izgubio? Prvo, svi oni čiji se rad
"finansira" iz primarne emisije, drugo, svi oni koje bi država naterala da
naplaćuju u dinarima (PTT, EDB,...) i naravno, razni preprodavci para. Što se
ostalih tiče, izgubili bi razne posrednike koji žive od kursnih razlika, i
dobili mogućnost da knjigovodstvo i pokazatelji uspeha počnu da liče na nešto
(a ne promet od poslednjih nedelju-dve da bude veći od ukupnog prometa do pre
dve nedelje).
biznis.389bigbrada,
-> #371, cnenad> 2. Dnevna ? Mesecna ? Godisnja ?
> 300 % 20000% <------- ne znam koji je kod za onaj
> znak beskonacno
ASCII - 236 tj. ý ;))
Űpaga.
biznis.390dr.grba,
-> #374, paki>> A ako si mislio 'funkcija je rastuća', to je normalno, kad je
>> dinar skočio u odnosu na marku?
Pre par nedelja, u subotu ujutro u Kikindi marka bila jeftinija nego u petak
uveče....
....Doduše, kad sad pročitam ovo što sam napisao, vidim da nije dinar skočio,
nego marka pala ):
Ovde više nema ko da poludi.
biznis.391dr.grba,
-> #377, zormi>> I ako se šališ. Firma koju znam je popravila čoveku PC (inače
>> veterinar po struci) u zamenu za po dve tacne jaja za svih 50
>> zaposlenih. :)
Boga mi, jedan drugar je radio nešto sa zemljoradničkom zadrugom, pa fasovao
ovaj skok marke od pre par dana. Sad za sledeće poslove preispituje da makar
iskompenzuje neke polutke ili slično, pa makar da napuni zamrzivač. ))):
biznis.392dr.grba,
-> #382, peca.st>> Danas je marka kod Beograđanke u 16:15 mogla da se proda
>> za 4E6, a da se kupi za 5E6. Nije mi jasno otkud nekima skoro
>> duple veće sume od ovih?
Dođ+i malo u Kikindu da vidiš, ili se raspitaj kako je u Novom Sadu ili
Subotici.... Uši otpadaju od cene marke ))):
biznis.393dr.grba,
-> #385, steva>> Opet to nije sredstvo kojim se smiruje inflacija... To mu dođe više
>> ko prateća kozmetika. Kao ono kad Ante skine četiri nule... Ovi
>> naši džovani se ponadali, ajd da skinemo mi šest, možda uspe
Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim bankama
(drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade). A ovi mogu da založe
samo drva. A narod ni toliko.
biznis.394dr.grba,
-> #388, kale>> pare. U državnim prodavnicama će stvari (i namirnice) i dalje
>> imati cenu u dinarima, jedino što te prodavnice neće imati robu. ;(
Eh, već nemaju robu. Ono malo što je ostalo nosi se u Beograd, jer kako neko
reče, tamo se mnogo lakše desi narod. Videćeš posle izbora šta ćeš moći da
kupiš.
U samoposluzi robne kuće "Beograd" u Kikindi kompletna roba izložena očima
građana može da se stavi DOSLOVNO u jedan ceger, ništa veći od onog koji
su naše mame pre mnogo, mnogo godina ): nosile nedeljom na pijacu.
biznis.395vitez.koja,
-> #373, darone#=> ovde), i što kroz pola godine/godinu dana nećemo imati
#=> dinar kao platežno sredstvo, već bonove, pa vozi :(
I ovo sada su bonovi, ma kako ih nazvali. Pare su štampane na papiru koji se
pre rabio za štampanje ulaznica za utakmice u evro-kupovima, kvalitet štampe
je (onako nestručno posmatrano) manji, boje su složene ** itd.
Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po bonovima :(
biznis.396steva,
-> #387, dejanrNe znam baš, ali samo zamena novčanica i oni biseri sa kovanim novcem
oko prošle denominacije su bili reda veličine nekoliko miliona maraka.
Bili mi normalni ili nenormalni, sve to kako god okreneš košta. To što
bi morali da štampaju 5, 10, 20-tomilionske apoene ne bi morali da
inflacija nije tolika.
Sve više sam pristalica činjenice da ovoj mafiji na vlasti ovakvo stanje
u stvari odgovara. Toliko su se osilili da su sad krenuli da otvoreno
pljačkaju. Imam poverenja u istoriju, pa se unapred radujem njihovom
krvavom kraju. Samo se nadam da ću tada biti daleko odavde i da ću da
navijam ispred televizora.
biznis.397steva,
-> #393, dr.grba> Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim
> bankama (drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade).
Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za kratko,
uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje. Stoga mi ga ne
diraj.
biznis.398mirkot,
-> #395, vitez.koja>> Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po
>> bonovima :(
Mogli bi da pređu na životinje, pa da skupljamo ko sličice.
Mirko
biznis.399peca.st,
-> #397, steva!-> Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za
!-> kratko, uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje.
"Kod komunizma je najgore ono što posle njega dođe."
ili
"Drži vodu dok majstori odu."
E sad, ti izaberi jednu od ove dve koja ti se više sviđa, pa primeni
na to što je AM uradio...
Peđa.
biznis.400niklaus,
-> #398, mirkot(:>>> Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po
(:>>> bonovima :(
(:>
(:> Mogli bi da pređu na životinje, pa da skupljamo ko sličice.
Bata (the actor) kao džoker. ((:
Eee, ova naša zemlja postade pravo životinjsko zarstvo... )):
(:niklaus:)
biznis.401pele,
Jel ima neko onu staru novčanicu sa titovim likom? Imam gotovo
svu lovu od onog rudara ( 10 din. ) do sada. Tu lovu sam u stvari
spontano skupio jer svaki put kad provalim da za neku novčanicu
više ne može da se kupe novine ja uvalim u jednu kućicu koja mi
stoji na polici. Pre neki dan ja sređivo nešto i vidim da je moja
kućica puna love ali da nemam tita :(( Pa ako bi neko bio ljubazan...
pele.
biznis.402darone,
-> #393, dr.grba>> Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim bankama
>> (drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade).
A odakle tebi ovi podaci?
Jedino što znam je da sam '90 u Minhenu pljunuo 720 (ili slično dinara) i
dobio 100 DEM. I da sam tada nakupovao sve što posedujem u kući. I da sam
putovao ko lud. I da sam imao kintu za izlazak u grad. I da je moja keva
skupila 150 USD za 12 dana (od svoje plate, naravno! ne bih rekao da je
šurovala sa pomenutim Antom, a još manje mu bila drugar na Univerzijadi) da
bih ja kupio modem, koji i dan danas koristim.
Jel treba još malo onoga čega se sećam? Ne bih rekao da je neko (ceo svet)
blesav da osiromašuje svoje banke zbog neke tamo SFRJ na Balkanu.
darone
p.s. pardon, onih par dolara je skupila čak u februaru '91. Tada je još bilo
šanse.
biznis.403darone,
-> #399, peca.st>> "Kod komunizma je najgore ono što posle njega dođe."
>> ili
>> "Drži vodu dok majstori odu."
>>
>> E sad, ti izaberi jednu od ove dve koja ti se više sviđa, pa primeni
>> na to što je AM uradio...
Dobre su ti fraze, majke mi :))) Još malo, pa ko... određeni sloj društva ;)
Još jednom da se ogradim: od tog doba pamtim kako sam živeo, i nisam ni
merodavan niti ću ikada biti da o tome pričam ozbiljno. A ovakve kvalifikacije
koje, čini mi se, olako prosipaš (jer sumnjam da se imalo razumeš u ono o čemu
govoriš), su veoma opasne jer se lako pamte i bude negativnu povratnu spregu.
Budi malo umereniji i daj činjenice. Ili bar objasni šta si konkretno želeo da
kažeš. Konkretno!
Ako i grešim, odnosno ako je sve to što je Ante Marković uradio, mogu samo da
kažem da sam budala jer se tada nisam obogatio.
darone
p.s. koji su to majstori otišli?
biznis.404dikla,
-> #380, bulaja> Do nove godine bi faktor rasta bio 8.000 (*100%), sto znaci da bi
> 31.12.93 jedna DEM mogla biti
> 40,000,000,000 tzv. din
Nezanam vise kak se ovo izrazava, posto % ne znam vise ni da citam..:)
al' kad sam jutros poredio kurs (po sezamu) 01.11.- 20.11.93, tj.
85 000 ---> 5 000 000, nisam mogao da verujem da je to 59 PUTA !!! :(
biznis.405dejanr,
-> #398, mirkot>> Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po
>> bonovima :(
Svakako... ali najsmešnije je što dobar deo populacije pojma nema
ni ko je na novčanici, a ne može da se snađe ni sa onolikim ciframa.
Zato na pijacama po Beogradu novčanice zovu Ćosa (to je Tesla),
Brka (to je Vuk), Bradonja (to je Njegoš), a ne znam kako su u
međuvremenu krstili Dositeja i Karađorđa :(
biznis.406spantic,
-> #397, steva> Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za kratko,
> uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje. Stoga mi ga ne
> diraj.
Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama većim nego
ikad,
uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve ideje ko to pokriva?