EXTRA.6

18 Jun 1994 - 11 Oct 1994

Topics

  1. automobili (90)
  2. avioni (515)
  3. hi.fi (427)
  4. tv (114)
  5. biznis (210)
  6. sf (64)
  7. zvezde (167)
  8. misterije (176)
  9. sport (950)
  10. etf (123)
  11. mg (36)
  12. yucca (235)
  13. cadua (213)
  14. razno (1512)
  15. oruzje (168)

Messages - cadua

cadua.1 mirche,
odgovor na 13.111 EXTRA.5 (obrada) > Da si pazljivije procitao moj izvestaj iz Novog Sada primetio > bi da mi je potpuno jasno u kakvom smo mi tehnoloskom > zaostatku. Uh, na vreme! Srećom video sam i ovaj odgovor a već sam pripremio ogroman odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nažalost nisam video taj izveštaj pa bih te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je govorila o tvom radu nije rekla da se radi o starim mašinama tako da sam shvatio da neko pokušava da u ovim uslovima pravi ceo vezani sistem NU mašine sa kontrolom iz CAD-a a to je, složićeš se, malo neozbiljno u ovom trenutku. Poboljšavanje onoga što imamo uz mala ulaganja a veliku dobit u svakom slučaju pozdravljam. Izvinjavam se još jednom ako sam uneo zabunu. Pozdrav, Mirche
cadua.2 obrada,
> Uh, na vreme! Srecom video sam i ovaj odgovor a vec sam pripremio ogroman > odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nazalost nisam video taj izvestaj pa bih > te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je Drago mi je da smo razjasnili problem. Potrudicu se ubuduce da na vreme posaljem odgovor i presecem diskusije koje izlaze iz okvira ove teme. Izvestaj iz NS-a je u extra.5 13.65 > Izvinjavam se jos jednom ako sam uneo zabunu. Prihvaceno :) Zamolio bih te da ubuduce pogledas i par prethodnih poruka i tako izbegnes nepotreban konflikt sa ljudima. Ako nesto ostane nejasno diskusiju mozemo nastaviti i u mailu, jer ipak je ovo tema cadua. pozdrav Obrada CADUA
cadua.3 mirche,
Odgovor na 13.114 (EXTRA.5) slazic > sto se tice Utve oni trenutno rade i ramove od durala za > trkacke i mountain bajkove koji nisu nista gori od slicnih > preko grane i to u rangu te cene (oko 200 - 300 Dem) po ramu. Evo malko kasnim ali da kažem neku reč o ovoj stvari, Imam malko sreće da mi se burazer bavi biciklizmom aktivno pa imam i informacije iz prve ruke. Prvo, vrlo mi je drago da se neko kod nas bavi izradom ovih delova za ovaj na zapadu izuzetno popularan sport. Hteo bih da ukažem koliko je to ogroman biznis konsultujući nešto podataka koje ću da sažmem u nekoliko rečenica. Prvo, taj ram od durala i ne samo od durala već u poslednje vreme i od nekih kompozita je, naravno, najvažniji deo jednog trkačkog bicikla i za amatera a za profesionalca da i ne govorimo. Govoreći o profi biciklizmu, neka uobičajena cena samo tog rama koji teži aproksimativno 1,5 - 2,5 kg. sačinjenog od izuzetno lakih ali izuzetno čvrstih materijala i u tačnoj svojoj dimenziji, koja se određuje prema vozaču, iznosi oko 1500 DEM pri čemu primat na tržištu drže samo dve-tri firme od kojih su verovatno svi čuli za Colnago i Pinarello. Takve ramove na biciklima neretko možete sresti i kod nas na malo većim takmičenjima a ono što se vozi po velikim takmičenjima kao Giro d'Italia, Tour de France i još ponekim dostiže cenu i od 5-10000 DEM ali su to sve mahom posebna izrada i vanserijski tipovi. Ono što dalje treba da okačite na jedan dobar pro-bike su prenosni mehanizam, pedale, kočnice, menjač, upravljač i točkove. Najčuveniji proizvođač ovih 'sitnica' je Campagnolo, firma koja pravi isključivo ove stvari vrlo precizne izrade i sa brižno čuvanom tehnologijom izrade. Cilj jedne pedale, a mogu se videti stvari koje na sve liče osim na pedalu bicikla, je da omogući vozaču da ostvari punu snagu pritiska i povlačenja pedale bez odvajanja noge sa nje u svakom trenutku vožnje ali da vozač može, posebnom kretnjom noge u stranu za određeni ugao, da u deliću sekunde oslobodi nogu i isto tako brzo da je upasuje. Kočnica koja je stvarno 'kočnica' je svakako jedan od najbitnijih delova jer mora da podnese ponekad i kočenja sa brzine od 90 i 100 km/h čoveka od svojih 70-90kg. Menjač je za uspeh na trci verovatno najvažnija stvar i ima ih stvarno raznih a primećena su i neka nova revolucionarna rešenja. Bitno je da je precizan pri promeni brzine i da se lako njime manipuliše. Upravljač i točkovi su manje-više poznata stvar i razlike su uočljive kod trka koje se voze u grupi tj. klasičnih i kod tzv. hronometara. Tu vozač ima poseban, manji, upravljač koji on uglavnom drži po sredini u težnji da ostvari 'kapljični' oblik svog tela i smanji otpor vazduha. Točkovi su takođe 'malo' izmenjeni i to prednji je obično manji upravo u cilju ostvarenja najpovoljnijeg položaja vozača dok je zadnji uglavnom normalne veličine. Pri tome, oni su krajnje posebne konstrukcije, tako da ovi najmoderniji imaju poseban mašinski sklop sa sistemom specijalno profilisanih pokretnih tegova koji omogućavaju vozaču da pri startovanju, dok ne dostigne željenu brzinu, drži ta otežanja bliže osi rotacije točka a naknadno da posebnim mehanizmom oslobodi te tegove i odbaci ih bliže obodu točka čime se povećava moment inercije, mašinci se sećaju, a u praktičnom smislu to znači da vozač lakše održava brzinu kretanja. Od ostalih 'obaveznih' stvari tu su sedište specijalnog oblika koje mora da obezbedi da se na njemu pređe 150 i više kilometara bez žuljeva i rana, šlem koji pored toga što čuva glavu treba da bude lagan i aerodinamičnog oblika i konačno, ciklomaster(cyclomaster), uređaj koji je sastavljen iz dva dela od kojih jedan je jednostavan i stoji na viljušci a korespodentan deo je zakačen za preklop dve žice na točku i to je u stvari najobičniji magnet koji svojim prolaskom pored viljuške indukuje malu struju u kolu, taman dovoljnu da uređaj na upravljaču ukapira da je točak napravio jedan obrt pri čemu komunikacija sa viljuške do uređaja na upravljaču može biti žicom ili bežična. Ciklomaster, posebno ovaj bežični, može imati i dodatne opcije, pored očitavanja kilometraže, trenutne brzine i gomile prosečnih brzina, kao što su merenje vitalnih funkcija vozača u vožnji. Cena ovih ostalih delova se obično računa ekvivalentno ceni kupljenog rama što znači da dolazimo do cene od 3-4000 DEM za jedan profi bicikl što će reći za aktivnog takmičara. Za rekreativce, može se naći uredan Peugeot-ov bicikl za 800-1000 DEM komplet a ima i naših privatnika koji prave fine i ne mnogo skupe ramove pa se može i kombinovati. Od šminke, jer je i moda vrlo značajan faktor, tu su, videsmo već i na devojkama, biciklistički šortsevi, naravno bez one jelenske kože po sredini koja biciklistu spasava od rana, zatim, naočare koje su krajnje interesantnog dizajna i uskoro će i kod nas biti popularne za nošenje po gradu(devojke navalite). Sprinterice su posebne takođe a na gazištu imaju mesto sa tri fiksirane matice gde se ušrafljuje, već prema tipu pedale, posebno profilisana pločica koja se postavlja u čeljust pedale. Od svih ovih stvari koje se prozivode valjda postoji nešto gde bi naša manufaktura našla priključak jer uglavnom su u pitanju materijali, idejna rešenja i dizajn a evo za neki dan će i Tour de France pa će se i ceo taj ogroman biznis i videti. pozdrav, mirche
cadua.4 meda,
Pozdrav svima koji prate temu CADUA na Sezamu i u razmeni preko Beointerneta. Ovo je moje upozorenje za Sezamovce. Posto se tema CADUA razmenjuje preko Beointerneta, da bi kolege koje prate ovu tematiku putem razmene bili u stanju da se informisu, mi vise ne smemo slati fajlove (sa vecim porukama ili izvestajima) vec integralne poruke. Obavestavam Sezamovce da cu, pocevsi od utorka,20.06.94. posle 01:00:00,poceti da saljem neke poruke koje su u obliku fajla vec stigle u EXTRA.5:cadua. Ovog puta ce biti u punom obliku, pa pripazite, da nebi punili PAD. Takodje bih zamolio da svi koji imaju nesto interesantno da saopste ili posalju, vode racuna o razmeni (jer se u razmeni ne razmenjuju fajlovi uz poruke). Sezamovce koji prate tematiku da podsetim da sam u konferenciji EXTRA.5:cadua okacio sledece fajlove uz navedene poruke: 1. Prijava za clanstvo u CADUA, uz poruku 13.13; 2. Statut CADUA, uz poruku 13.26; 3. Izlaganje Zdenka Sizgorica na CADForum-u u Novom Sadu, uz poruku 13.32; 4. Izlaganje Djordja Grujica na CADForum-u u Novom Sadu, uz poruku 13.45. Po mojoj statistici mi fali izlaganje Radosava Vukovica na CADForum-u u Novom Sadu. Mislio sam da sam to okacio, ali u evidenciji nemam dokaz tako da ce i to biti predmet navedenog projekta.
cadua.5 meda,
Uz ovu poruku vam saljem tekst clanka o izboru monitora, za korisnike CAD tehnologija. Mislim da ce clanak najvise zainteresovati korisnike AutoCAD. Izvor je casopis CADENCE (april 1994.). Molio bih da ukazete na eventualne greske, da bi ih ispravili i da li ste zainteresovani za ovakav nacin prezentacija. Evo clanka: CHOOSING THE RIGHT MONITOR You've finally decided to replace that ancient monitor that came with your original computer system and upgrade to something bigger, better, and, of course, more expensive. But, with so many choices and confusing options out there, you haven't a clue where to start. What refresh rate should you look for, what dot pitch is best, and what is degaussing, anyway? In talking about monitors, a lot of terms are thrown around; many of them will be important to you, and most aren't difficult to understand. In this article, we'll look at the key technologies quite confusing themselves) on which you will base your purchase. What matters when selecting a monitor. First and foremost is compatibility. The monitor you select must be capable of handling all of the modes your graphics card can produce (and then some, if you don't want your monitor to impose limits on what graphics cards you can upgrade to later}. Ergonomic concerns are also important. What type of screen should you select. What refresh rates are acceptable? Spherical Tubes, Flat Tubes, and Even Flatter Tubes One of the first decisions you will have to make is selecting what type of picture tube to get. The choice will usually be among conventional curved screens, Trinitron tubes, and the new flat-square tubes. All of these have a certain amount of curvature. Conventional tubes and flat squares have a spherical shape to them, with the latter having a much larger radius to the curvature, producing a screen that is almost, but not quite, flat. It is nicer to look at, and usually produces less glare. The Trinitron tube as a cylindrical profile, with the screen being flat in the vertical axis. While still not truly flat, it does provide similar characteristics to the flat-square tubes, even though it predates the flat squares by more than a decade. A fourth option, a true flat-screen tube, is available from only one manufacturer, Zenith Data Systems. The Zenith FTM (for Flat Tension Monitor) is available in a 17-inch multiscanning version, capable of handling 1,024 x 768 pixels, at a 70Hz refresh. The effect of a true flat screen is so dramatic in contrast to the other types that you may do a double-take at what appears to be a concave image. All of these tubes, with the exception of the Trinitron, use a shadow mask with individual holes forming the dots on the monitor. The term "Invar shadow mask" simply refers to the use of a heat-resistant metal that resists warping, and thus distortion, of the image. The Trinitron instead uses an aperture grille, which has vertical slots running the entire height of the screen, broken only by one thin horizontal support wire. In addition to the aper- ture grille, the Trinitron tubes use only one electron gun to form a color picture, instead of three, avoiding any potential misalignment of the beams. All of this technology helps produce a very crisp image for television pic- tures and desk-top publishing, but some CAD users find the picture objectionable because of the effect of the vertical slots of the aperture grill. Take a look at one of these screens for yourself, however, as your eyes may not perceive these effects. Magnetic Fields and Colors On Iarge monitors (17-inch and above), there are some additional problems related to the Earth s magnetic field. You are most likely aware of the fact that large monitors and televisions need to be degaussed to compensate for local variances in the magnetic field that would otherwise affect color purity. More advanced monitors will also include controls for adjusting color temperature, individual color beams, beam convergence and, especially in the larger monitors, image rotation. Image rotation is a fine adjustment of the image to account for distortion of the picture caused not simply by the monitor's location, but its orientation with respect to the axis of the Earth's magnetic fields. That's right-if you simply swivel one of these 21 -inch monsters around far enough, you will see slight-to-moderate color distortions in the image, along with a slight tilt. Dot Pitch Dot pitch varies a fair amount among different monitors and among the different sizes. Dot pitch is simply the vertical distance between two pixels of the same color. The smaller the distance between pixels, the sharper the image will be. For a 14-inch monitor, anything .28 or less is acceptable. For the 21-inch monitors, you will find most have a dot pitch between .28 and .31 , which, while marginal for a 14-inch unit, works well because of the increased size of the tube. Recently, however, the high-end 21-inch monitors have started appearing with a dot pitch of .26, which will give you a very sharp image. Refresh Rates, Scanning Frequencies, and Bandwidth The importance of refresh rates depends on how much time one spends in front of the monitor each day, and upon the eyes of each person. Some people may not detect any flicker at 60Hz, while others may still detect it at 70Hz or even 100Hz. The one thing you should avoid at ail cost, however, is buying a monitor that offers only an interlaced mode at its highest resolution (as well as avoiding such video cards). Believe me, almost any user will see flicker in an interlaced video display. Most monitors and graphics cards provide a refresh rate of 60Hz, but higher values are preferred. Refresh rates are the same as the vertical scanning frequency rate of the monitor, but are also related to the resolution used. A monitor may be capable of 70Hz at a resolution of 800 x 600 pix- els, while only being capable of 60Hz at a resolution of 1,024 x 768 pixels. A few of the newest 21-inch moni- tors are capable of 80Hz refresh rates at resolutions of 1,280 x 1,024 and 1,600 x 1,200 pixels. One interest- ing benefit of this feature is that the monitors are actually capable of a refresh rate of 120Hz at lower resolutions such as 1,024 x 768 pixels. What is this good for ? Aside from virtually guaranteeing no flicker, it allows an effective refresh rate of 60Hz for stereo applications using LCD glasses, such as those from Stereo Graphics. How are refresh rates, scanning frequencies, and video bandwidth related to one another ? First, the simplest parts of the equation. Vertical scan rate is equal to the refresh rate. The horizontal scan rate determines the range of vertical resolutions the monitor is capable of generating. The video bandwidth is difficult to define because there are so many variables that determine its value. It's not worth going into any detail on how it is derived, but the value itself does indeed mean something. In general, the higher the bandwidth the monitor is capable of, the sharper the images will be, and the higher the maximum resolution will be. The latest monitors, which offer extremely ergonomic refresh rates of 80Hz at a resolution of 1,600 x 1,200 pixels, all have a ban width of 200MHz. Anything less and either resolution or refresh rate would have to be sacrificed One interesting development with some of the new high-end monitors is that to achieve these performance levels, they must sometimes sacrifice compatibility at the low end in order to optimize the image at the highest reso- lution. Nanao is about to ship a new monitor capable of 80Hz refresh at 1 ,600 x 1 ,200 pixels, with a band width of 200MHz. But since the monitor is not capable of displaying a normal VGA image (640 x 480 pixels, with a horizontal scan rate of 31.5 KHz), you must either use the monitor as a second video display (using either a monochrome or VGA card and monitor for your boot screen, or use a card that can be made to boot up in a VGA mode that provides a higher horizontal scan rate (which happily results in a higher refresh rate), thus falling within the monitor's scanning capability. To this end, Nanao will be offering to bundle the monitor with a local- bus graphics card from Matrox with a special ROM to boot up in this mode. Other board manufacturers will hopefully follow with this type of support. This is one of the few times you will have to worry about a 17-inch or 2 1 -inch monitor not working with your current video card. There are a few exceptions, however. Make sure you purchase a multi-scanning monitor, not a fixed-frequency one, and make sure it can handle the highest resolution your graphics card is capable of. if you have any doubts, call the manufacturer's technical support to confirm if the monitor you are interested in will sup- port that mode and at what refresh rate it will do so. The Monitor (Almost) Never Forgets Fortunately, the bad old days of monitors that required manual adjustment for each and every mode switch are gone. Almost any monitor you will be looking at will have avoided this problem by having an on-board computer that semi-automatically adjusts for the different input signals. How does the monitor tell which mode the graphics card is using? It makes an educated guess, by looking at one or more of the following properties: The horizontal scan frequency, the vertical scan frequency, and the synch polarity. Some monitors use only one of the scan fre- quencies, and only a handful use all three. If only one property is used, there is a good chance that two entirely different video modes will appear to be identical to one another, which results in the monitor being able to store and recognize only one of the video modes. Even a simple change such as color depth can make the monitor think you are driving the monitor at a different resolution. This confusion will hopefully be solved by a proposed industry standard, described later. What is stored in the monitor's memory for each video mode? Aside from basic size and positioning controls (vertical and horizontal position, vertical and horizontal size), several types of geometric distortion can occur. At the very least, a monitor should allow for correction of pincushion/barell distortion and trapezoidal distortion (also called keystone distortion. Other types of distortion are less common. Getting Monitors to Talk to Graphics Cards How can a graphics adapter know what resolutions and refresh rates the monitor is capable of? Enter VESA, the Video Electronics Standards Association. They have ratified VDIF (for VESA Display Information Format), a set of standard file formats to be supplied by monitor manufacturers that lists the specifications for the monitor. This fiIe is read by the video driver to determine what signal to send to the monitor for any given resolution. The beauty of VDIF is that it can be used with all current monitors and graphics cards. All that is required is the file and a video driver that knows what to do with the information. Since one one the file formats is plain ASCII, it will be possible for end users to create their own monitor definition files, even if the manufacturer has gone out of business. A more ambitious goal of VESA is a follow-up to VDIF that is still in the planning stages, currently called DDC. DDC will enable the graphics card to download the VDIF information directly from the monitor, simplifying the process and likely adding additional capabilities as well. While more robust than VDIF alone, it will only work with new monitors and graphics cards incorporating DDC. This should make it much easier to dispense with ancient video standards in the future. Kudos to VESA for tackling this sticky problem! A handful of monitors are already offering computer control of the monitor, via a separate serial link. While the chances are that these serial ports won't support DDC (which will likely make use of currently unused pins in the video cable), they do allow the manufacturer to offer software to configure the monitor from the computer rather than through the often awkward front panel interface. in some cases, the serial port is used to essentially duplicate the configuration controls with a DOS or Windows program, while in others, it also allows the user to access many of the same controls that the factory uses to fine tune the monitor's picture. Cables, Cables, and More Cables On modern monitors, you will see one (or two) of three different connectors. The most common by far is the 15-pin D-sub connector used on most VGA and SVGA cards now made. This type is simple to connect, and provides a good enough signal for most applications. If you see a second connection on a monitor in addition to a 15 in D-sub, it will likely
cadua.6 meda,
Evo nastavka teksta, malo je duzi, izvinjavam se. Cables, Cables, and More Cables On modern monitors, you will see one (or two) of three different connectors. The most common by far is the 15-pin D-sub connector used on most VGA and SVGA cards now made. This type is simple to connect, and provides a good enough signal for most applications. If you see a second connection on a monitor in addition to a 15 in D-sub, it will likely be a set of BNC connectors. This connector is the one most commonly used for Macintosh and UNIX workstations, but between three and five individual connections need to be made, and they take up much more room than the 15-pin D-sub connector. The advantages are better shielding of the video signals for a higher quality picture, and the ability to easily connect to other video equipment, such as projectors; which typi- cally use BNC connections. A newer connector found increasingly on UNIX workstations and high-end monitors is the JAE-13W3 connector. It offers much easier connections between video card and monitor, as well as superior shielding to even the BNC connectors. This type could be the ideal replacement for both BNC and the D-sub con- nectors, but unfortunately it has not been used widely on PC monitors yet. And So... What features are right for you It's always difficult to make a decision when it seems like standards are changing so quickly. Should you wait for the new monitors and graphics cards that will be DDC compatible Probably not. You may like the prices of the 15-inch monitors, but there just isn't that much information you can fit on a screen that small. Spend the money, and get something that will help you be more efficient-a 17-inch or 2 1 -inch monitor, capable of at least a 70Hz refresh rate or greater at its highest resolution. While very few graphics cards currently offer refresh rates of 80Hz and above, purchasing one of these monitors will insure that you can take advantage of newer graphics adapters when they become available and more affordable. It is better to spend a few hundred dollars more on a monitor now, even if your current graphics card doesn't push the monitor to its limits, than to buy both a new monitor and graphics card when you do need this functionality . Also look for a good picture (and always look at the picture; don't try to buy a monitor sight-unseenéen through the mail) and con- trols that are easy to use. This suggestion may sound simplistic, but when it comes to the control panel, the more buttons it has the easier it will be to use. If you are concerned about RF and radiation emissions from our moni- tor, look for a monitor which meets the Swedish MPR-II or both the MPR-II and the newer TCO standards. The jury is still out on the dangers, but you'll probably feel safer by playing it safe. Lastly, you should seriously consider looking for the latest power-saving standard, DPMS. While this standard requires a video driver that is DPMS compatible, it offers several levels of power saving an will likely be the standard for some time to come.
cadua.7 slazic,
sjajna pri~a, ali nije za temu cadua. Imaj obzira prema ljudima koji ovo prate preko beointerneta i dalje. Bi}e mi drago da u susednoj temi sport nastavimo ovu pri~u, s obzirom da i ja volim i vozim jednog bianchija:) Slazic,CADUA
cadua.8 gremlin,
Reply na 13.117 - maksa: >> Svojevremeno se korisnik 'kuzma' bavio, čini mi se, spregom >> AutoCAD <-> strug preko DXF-a. Je l' još sa nama ? Ne znam za kuzmu, ali pomenuta tema je bila moj diplomski rad :) Alex, CADUA
cadua.9 postmast,
From: Predrag.Supurovic@f0.n101.z38.setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Sun, 19 Jun 1994 11:49:04 To: "Zoran Obradovic" <obrada@sezam.UUCP> "O> Program ciji sam opis dao omogucava da se postupak projektovanja "O> na racunaru ne zavrsi na crtezu vec da se direktno poveze sa "O> masinom bez obzira koliko je ona tehnoloski zastarela. Prednosti Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL informacije. broker ... BR> Biti ili ne biti? Da bacimo novcic? * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0)
cadua.10 postmast,
From: "Milan.Maksimovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Maksimovic") Subject: cadua Date: Sat, 18 Jun 1994 15:13:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 >> Rad koji sam naveo je bio samo jedan praktican primer o >> uspesnosti primene CAD-a u masinstvu. Izgleda da sam izabrao >> suvise ocigledan Svojevremeno se korisnik 'kuzma' bavio, cini mi se, spregom AutoCAD <-> strug preko DXF-a. Je l' jos sa nama ? * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.11 postmast,
From: "Aleksandar.Mircic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Aleksandar Mircic") Subject: cadua Date: Sun, 19 Jun 1994 03:43:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 odgovor na 13.111 EXTRA.5 (obrada) > Da si pazljivije procitao moj izvestaj iz Novog Sada primetio > bi da mi je potpuno jasno u kakvom smo mi tehnoloskom > zaostatku. Uh, na vreme! Srecom video sam i ovaj odgovor a vec sam pripremio ogroman odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nazalost nisam video taj izvestaj pa bih te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je govorila o tvom radu nije rekla da se radi o starim masinama tako da sam shvatio da neko pokusava da u ovim uslovima pravi ceo vezani sistem NU masine sa kontrolom iz CAD-a a to je, slozices se, malo neozbiljno u ovom trenutku. Poboljsavanje onoga sto imamo uz mala ulaganja a veliku dobit u svakom slucaju pozdravljam. Izvinjavam se jos jednom ako sam uneo zabunu. Pozdrav, Mirche * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.12 postmast,
From: "Zoran.Obradovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Zoran Obradovic") Subject: cadua Date: Sun, 19 Jun 1994 11:57:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > Uh, na vreme! Srecom video sam i ovaj odgovor a vec sam pripremio ogroman > odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nazalost nisam video taj izvestaj pa bih > te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je Drago mi je da smo razjasnili problem. Potrudicu se ubuduce da na vreme posaljem odgovor i presecem diskusije koje izlaze iz okvira ove teme. Izvestaj iz NS-a je u extra.5 13.65 > Izvinjavam se jos jednom ako sam uneo zabunu. Prihvaceno :) Zamolio bih te da ubuduce pogledas i par prethodnih poruka i tako izbegnes nepotreban konflikt sa ljudima. Ako nesto ostane nejasno diskusiju mozemo nastaviti i u mailu, jer ipak je ovo tema cadua. pozdrav Obrada CADUA * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.13 meda,
Evo jos jednog clanka o monitorima. Izvor casopis CADENCE (april 1994.) Monitors vs. Televisions: How Much is Too Much? The price differential between television sets and large-screen monitors is staggering. A relatively inexpensive 27-inch large-screen TV set on sale at your local consumer electronics store, be example, can often be carried out for a mere $300, while a monitor offering the same screen real-estate can, depending on the pixel resolutions it supports, cost in excess of $6,000. Why the dramatic price difference? Is television tech- nology really all that different than monitor technology? According to Craig Sloss, Product Marketing Manager of Mitsubishi Electronics America, manufacturers of large-screen TVs and monitors, the answer lies in the display tube. "TV tubes are very quickly and crudely made, and though most people really don't realize it, they are very inaccurate as well," he said. "If you tried to freeze an image on a tele- vision set, you would see how far the convergence, linearity, geometry, and image tilt is off." This hasn't stopped some manufacturers from trying to bridge the gap between the two tube technologies. At the end of 1993, Apple announced Macintosh TV, a hybrid Macintosh PC, television, and CD- ROM stereo system that is aimed at the home user. The computer has a 32MHz clock speed, 5MB RAM, 160MB hard disk, and a two-speed CD-ROM drive that supports audio and photo CDs. Apple Entry Systems Group Product Manager Bruce Gee told Consumer Electronics Digest that if all you really need is a TV, Mac TV could be an expensive choice, "If you want a TV, it's going to be a very expensive 14-inch Trinitron. It's aimed," he said, "at people who are looking to buy a computer an see the value of combining the two into one machine."
cadua.14 meda,
Za kraj serije o monitorima iz casopisa CADENCE, clanak o Color LCDs. Color LCDs: Where Are They Headed? LCD monitors could be considered the most ecologically safe form of display screen currently available, and they are positioned for incredi- ble growth. NEC, one of the largest OEM suppliers of color LCD flat- panel display screens, showed last Fall its four liquid-crystal displays ranging in size from 6.5-inches to 13-inches. The 13-inch model, which is capable of displaying a pixel resolution of 1 ,280 x 1 ,024, was com- bined with analog signal processing to achieve brighter colors. While NEC was looking for OEM business with its LCD displays at Fall Comdex, monitor supplier CTX International was searching out retail customers in another exhibit hall. It introduced two color LCD monitors, the LMT-5020 for VGA PCs and the LMT-5030 for Macintosh comput- ers. The radiation-free monitors are currently only capable of displaying at resolutions of 640 x 480 pixels and supporting live video or multime- dia sessions using an optional third -party video converter. For now, at least, color LCD monitors are an expensive alternative to tube technology. The 14-inch CTX LMT-5020 and LMT-5030, for exam- ple, sell for $3, 195 and $3,395 respectively. For the same amount of money, you could get a 21 -inch tube monitor that supports resolutions of up to 1 ,280 x 1 ,024 pixels or greater. Can we expect this to change in the near future? Will prices on LCD monitors continue to drop and resolution and screen sizes incre■se? Mitsubishi's Craig Sloss believes that LCD technology for larger than 17-inch screens won't grow for at least 10 years. "As much as people may want it, it's too dif- ficult and expensive to produce larger screen units. Right now, there are some good medium-resolution LCDs, but most of those are built in labo- ratories and virtually impossible to mass produce." At present, LCD technology is finding its niche in the CAD industry in the form of projection panels. Plotter producer Mutoh America recently entered the growing LCD pro■ection panel market with its ViewPoint color projection panels. The panels, which are designed to fit on top of overhead projectors, interface to PCs and Macintosh computers and are capable of displaying computer graphics and animations in real time. According to Mutoh, the VP-100 is capable of displaying 185,000 colors and the VP-200 264, 114 colors, and both units offer real-time cursor movement for on-screen pointing. The VP-100 supports VGA and NTSC input sources, and the VP-200 is compatible with VGA, Macintosh, NTSC, PAL, SECAM, composite video, S-video, and analog RGB sources. The price of the VP-100 is $5,595 and the VP- 200 is $8,995.
cadua.15 corto,
>  * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0) Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :)
cadua.16 maksa,
>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili >> nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim >> jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL informacije. Probaj negde da nađeš uputstvo za bilo koji HP ploter, tamo je sve detaljno opisano.
cadua.17 meda,
>> Za kraj serije o monitorima iz casopisa CADENCE, clanak o Izvinjavam se zaboravio sam da preformatiram tekst.
cadua.18 gremlin,
Reply za Predraga Supurovića >> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili nesto >> slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim jedan uredjaj >> koji bi trebao da prihvata HPGL informacije. Dobijaš za dan-dva, samo da pronađem uputstvo i da ga meda propusti kroz Recognitu. Alex, CADUA
cadua.19 meda,
U ovoj poruci se nalazi prijava za clanstvo u CADUA, prvenstveno namenjena korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Poruka 13.13. Asocijacija CAD korisnika PRIJAVNI LIST SEZAM Ime i prezime Sezam username Clan nekog drugog BBS Godina rodjenja Adresa Telefon Zaposlen u Adresa Telefon Faks Radim sa programima Operativni sistem Struka Specijalnost Proslusani kursevi Strani jezik citam pisem govorim Napomena Kako ste culi za CADUA? Da bi postali clan CADUA potrebno je da prezentirate svoje radove komisiji za prijem clanova i da po prihvatanju od strane Komisije uplatite pristupnicu u iznosu od 10 din i godisnju clanarinu u iznosu od 10 din.
cadua.20 meda,
U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4. Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users Association-CADUA Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila 1994. godine, donosi: STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA I OP[TE ODREDBE ^lan 1. Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara. ^lan 2. Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu. ^lan 3. CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi donesu. ^lan 4. CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA. U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo posebnom odlukom. U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo CADUA. ^lan 5. CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj. Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom, sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A. Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv: "Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16 milimetara. Natpisi su ispisani latinicom. [tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom CADUA. II CILJEVI I ZADACI ^lan 6. CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje internih standarda CADUA. ^lan 7. Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno anga`uje na slede}im zadacima: okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima; {irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata za koje korisnici rade; uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji, kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim granama; podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema, propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija za pojedine primene; obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata, organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija; razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija; saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama; saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste ili sli~ne ciljeve; III ^LANSTVO U CADUA ^lan 8. ^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u ~lanstvo, na osnovu svoje ocene materijala prilo`enih uz prijavu. ^lan 9. Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju statut CADUA. ^lan 10. ^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan. ^lan 11. ^lan CADUA ima prava i obaveze: da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te); da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA; da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA; da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela; da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom materijalno-finansijskom poslovanju; da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA; da redovno pla}a ~lanarinu; da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u CADUA. ^lan 12. ^lanstvo u CADUA mo`e da prestane: ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji; istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji; ako ~lan ne plati ~lanarinu; isklju~enjem iz ~lanstva. ^lan 13. ^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje ~lanarine. Odluku o visini inicijalne i godi{nje ~lanarine, kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim aktom. ^lan 14. Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome ko ostaje ~lan. ^lan 15. ^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima, ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za proteklu godinu. Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA ^lan 16. ^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju ~lanske karte. Poni{tenu ~lansku kartu biv{i ~lan mo`e zadr`ati. IV JAVNOST RADA ^lan 17. Rad CADUA je javan. ^lan 18. ^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama, dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no. ^lan 19. Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku: bilteni, novine, informacije i sli~no. ^lan 20. Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti. ^lan 21. Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim aktima CADUA kao takvi predvi|eni. V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA ^lan 22. Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA. CADUA ima slede}e organe i tela: skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo, stru~nu slu`bu, druge organe i tela. SKUP[TINA ^lan 23. Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su ravnopravni. ^lan 24. Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje, po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine. U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine, Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo. ^lan 25. Skup{tina CADUA nadle`na je da: donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno obave{tava nadle`ni dr`avni organ; donosi poslovnik o svom radu; donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA; donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva; donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva; odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA; utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA; razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA; donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i inostranstvu; daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove CADUA; odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa i tela; razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih organa CADUA i razmatra druge izve{taje; usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni ra~un CADUA; na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne slu`be; donosi odluke o prestanku rada CADUA; odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine; na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu komosije za prijem u ~lanstvo. obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima CADUA; ^lan 26. Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora. Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA. ^lan 27. Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora da stavi na glasanje. ^lan 28. Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e od polovine punopravnih ~lanova CADUA. Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se otkazuje i zakazuje nova najkasnije u roku od 30 dana. Glasanje se mo`e organizovati i preko elektronske po{te. Stru~na slu`ba je du`no da obavesti ~lanstvo o sazivanju Skup{tine najmanje petnaest dana unapred. Odluke se donose ve}inom glasova prisutnih ~lanova na Skup{tini. Odluka o promeni Statuta i o prestanku rada CADUA punova`na je ako je doneta dvotre}inskom ve}inom glasova, ~lanova CADUA. PREDSEDNI[TVO ^lan 29. Predsedni{tvo je izvr{nii organ koji rukovodi radom CADUA izme|u sednica Skup{tine. ^lan 30. Predsedni{tvo ima 7 ~lanova. Njega sa~injavaju: predsednik, podpredsednik, sekretar i 4 predstavnika ~lanova CADUA. ^lanovi Predsedni{tva su ravnopravni u odlu~ivanju. ^lanove Predsedni{tva bira Skup{tina iz redova ~lanstva, na period od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora. ^lan 31. Predsedn{tvo iz svojih redova bira predsednika, podpredsednika i sektetara Predsedni{tva. U odsustvu predsednika Predsedni{tva, podpredsednik Predsedni{tva ima sva prava i ovla{}enja predsednika. ^lan 32. Predsednik Predsedni{tva je ujedno i predsednik CADUA. ^lan 33. Sekretar Predsedni{tva ujedno rukovodi radom Stru~ne slu`be. ^lan 34. Predsedni{tvo se sastaje po pravilu dva puta mese~no, a ~e{}e kada to zahtevaju potrebe posla. ^lan 35. Odluke i zaklju~ci su punova`ni kada se za njih izjasni vi{e od polovine broja ~lanova Predsedni{tva. ^lan 36. Rad Predsedni{tva reguli{e se posebnim poslovnikom koji predla`e Predsedni{tvo a usvaja Skup{tina. ^lan 37. Predsedni{tvo obavlja slede}e poslove: usmerava, organizuje i koordinira rad CADUA; stara se o sprovodenju odluka, zaklju~aka i preporuka Skup{tine; donosi op{te akte koji nisu u nadle`nosti Skup{tine; priprema i podnosi Skupstini CADUA na usvajanje Statut CADUA, izmene i dopune Statuta CADUA, Kodeks CADUA, izmene i dopune Kodeksa CADUA, Disciplinskog pravilnika, izmene i dopune Disciplinskog pravilnika CADUA i drugih normativnih akata; preduzima i organizuje potrebne aktivnosti radi omasovljavanja ~lanstva; koordinira, verifikuje i kontroli{e, pravni i tehni~ki aspekt rada radnih grupa. Obezbe|uje informisanost zainteresovanih ~lanova izvan radnih grupa o radu radnih grupa i rezultatima; predla`e Skup{tini u~lanjivanje CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i inostranstvu; predla`e Skup{tini vidove saradnje sa organizacijama u zemlji i inostranstvu u vezi sa CAD-om; obrazuje i ukida radne grupe - komisije, imenovanjem i razre{enjem koordinatora, po odre|enim pitanjima; podnosi Skup{tini izve{taj o svom radu; daje ocenu doprinosa Stru~ne slu`be u ostvarivanju ciljeva i zadataka CADUA u periodima za koje se vr{i periodi~ni obra~un a Skup{tina verifikuje izve{taj; odlu~uje o organizaciji nau~nih i stru~nih skupova i imenuje programski i organizacioni odbor tih skupova; bira predsednika Predsedni{tva, podpredsednika Predsedni{tva i sekretara Predsedni{tva; odlu~uje o kupovini i prodaji imovine CADUA; daje predlog Poslovnika o radu Predsedni{tva i usvaja periodi~ne obra~une, finansijske izve{taje, periodi~ni finansijski plan, Pravilnik o materijalno-finansijskom poslovanju; daje ~lanovima ovla{}enja materijalno-finansijskog karaktera; razmatra i usvaja informacije koje podnose komisije i drugi organi i tela; obavlja poslove prema programu, zaklju~cima i odlukama Skupstine; obavlja i druge odgovaraju}e poslove, koje proizilaze iz ovog Statuta. ^lan 38. Predsednik Predsedni{tva se bira na period od dve godine uz mogu}nost ponovnog izbora. Predsednik Predsedni{tva zastupa i predstavlja CADUA, saziva sednice Predsedni{tva, vodi sednice i stara se o realizaciji ciljeva i zadataka CADUA, zaklju~aka Predsedni{tva i Skup{tine. U odsustvu predsednika, potpredsednik ima sva ovla{}enja i obaveze kao i predsednik. Predsednik i ~lanovi Predsedni{tva za svoj rad, i rad Predsedni{tva odgovaraju Skup{tini. KOMISIJA ZA PRIJEM U ^LANSTVO ^lan 39. Komisija za prijem u ~lanstvo se sastoji od predsednika komisije, podpredsednika komisije i 4 ili vi{e ~lana komisije. Broj ~lanova komisije zavisi od broja radnih grupa. Predsednik svake radne grupe je istovremeno i ~lan komisije. U odsutnosti, predsednika svake radne grupe zamenjuje podpredsednik radne grupe. ^lan 40. Komisija za prijem u ~lanstvo radi po poslovniku o radu komisije, koji usvaja Skup{tinana predlog Predsedni{tva CADUA. ^lan 41. Komisija za prijem u ~lanstvo obavlja slede}e poslove: razmatra zahteve za prijem u ~lanstvo i odlu~uje o njima; donosi odluke o prestanku ~lanstva, osim za slu~ajeve isklju~enja iz ~lanstva; vr{i razvrstavanje ~lanova po radnim grupama kada ih prima; predla`e prijem po~asnih ~lanova; podnosi izve{taj o svom radu Skup{tini CADUA, a periodi~no informi{e i Predsedni{tvo; STRU^NA SLU@BA ^lan 42. Stru~nom slu`bom CADUA rukovodi Sekretar Predsedni{tva koji je odgovoran za svoj rad Skup{tini i Predsedni{tvu. Sekretar CADUA volonterski obavlja poslove iz svoje nadle`nosti. Sekretar organizuje po ovla{}enju Predsedni{tva, poslove I potpisuje sva akta i dokumenta finansijsko - materijalne prirode. ^lan 43. Stru~nu slu`bu CADUA formira Predsedni{tvo, zavisno od potreba, obima i slo`enosti poslova i obezbe|enosti sredstava. ^lan 44. Stru~na slu`ba obavlja slede}e poslove: vo|enje registra ~lanova CADUA sa podacima potrebnim za rad CADUA; priprema materijale za sednice organa i tela CADUA; vr{i sve poslove finansijsko-materijalne prirode; organizuje sednice i sprovodi odluke i zaklju~ke organa upravljanja; pru`a stru~nu pomo} ~lanovima; priprema nacrte akata, informacija, studija, priru~nika i sli~no; vo|enje registra CAD programa i aplikacija za CAD programe; obavlja i druge poslove iz nadle`nosti CADUA. ^lan 45. Deo administrativnih, ra~unovodstvenih, finansijskih, prevodila~kih i drugih zajedni~kih poslova CADUA mo`e poveriti drugim slu`bama, organizacijama ili fizi~kim licima kada je to racionalnije. DRUGI ORGANI I TELA ^lan 46. U slu~aju kada se utvrde potrebe dodatne lokalne saradnje ~lanova CADUA, na teritoriji SRJ, Predsedni{tvo CADUA mo`e osnivati, a po prestanku potrebe koja je uzrokovala osnivanje i ukinuti svoje podru`nice. Podru`nice deluju u okviru CADUA i imaju prava i obaveze utvr|ene odgovaraju}im aktima Predsedni{tva. ^lan 47. Za slu~ajeve potrebe dodatne saradnje grupa ~lanova CADUA koje se bave pojedinim segmentima CAD sistema, CADUA mo`e osnivati, a po prestanku potrebe koja je uzrokovala osnivanje i ukinuti svoje radne grupe. ^lan 48. Radne grupe deluju u okviru CADUA i imaju prava i obaveze utvr|ene odgovaraju}im aktima Predsedni{tva. Radi zadovoljenja potrebe za stru~nim usavr{avanjem i razmenom iskustava iz stru~ne problematike CAD-a, Predsedni{tvo CADUA mo`e organizovati i posebne multi - disciplinarne radne grupe. Koordinaciju rada radnih grupa i multi-disciplinarnih radnih grupa obavlja Predsedni{tvo. V STICANJE, KORI[]ENJE I RASPOLAGANJE SREDSTVIMA ^lan 49. Sredstva za rad CADUA obezbe|uju se od ~lanova i drugih pravnih i fizi~kih lica u skladu sa Zakonom i Finansijskim planom CADUA, u vidu: pristupnine za nove ~lanove, prilikom u~lanjenja; ~lanarine koju pla}aju ~lanice svake godine za ~lanstvo; donacije u novcu, pravima i materijalnim sredstvima i dobrima; drugih prihoda. ^lan 50. CADUA ima sopstveni `iro-ra~un preko koga se obavlja finansijsko poslovanje. VI PRESTANAK RADA CADUA ^lan 51. CADUA mo`e da prestane sa radom pod zakonom utvr|enim uslovima: ako se broj ~lanova smanji ispod 10, usled vi{e sile, ako ne mo`e obezbe|ivati sredstva za obavljanje aktivnosti ili ako su nastali drugi opravdani uslovi za njen prestanak. Odluku o prestanku rada CADUA donosi Skup{tina CADUA. ^lan 52. U slu~aju prestanka rada CADUA, ostatak imovine prenosi se na ~lanove, tako da svaki ~lan dobije jednak deo. VII PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 53. Pitanja koja nisu regulisana ovim Statutom regulisa}e se drugim aktima Skup{tine i Predsedni{tva CADUA prema potrebama. ^lan 54. Sva sporna pitanja u okviru CADUA re{avaju se dogovorno. Pitanja i sporovi izme|u pojedinih ~lanova i CADUA koja se ne mogu re{iti dogovorno, re{ava}e se nadle`nim sudom u Beogradu. ^lan 55. Ovaj Statut stupa na snagu danom dono{enja a primenjiva}e se danom registrovanja kod nadle`nog organa. Predsednik Skup{tine CADUA, Slobodan Pecikoza s.r.
cadua.21 postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Subject: cadua Date: Thu, 23 Jun 1994 01:11:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 Evo jos jednog clanka o monitorima. Izvor casopis CADENCE (april 1994.) Monitors vs. Televisions: How Much is Too Much? The price differential between television sets and large-screen monitors is staggering. A relatively inexpensive 27-inch large-screen TV set on sale at your local consumer electronics store, be example, can often be carried out for a mere $300, while a monitor offering the same screen real-estate can, depending on the pixel resolutions it supports, cost in excess of $6,000. Why the dramatic price difference? Is television tech- nology really all that different than monitor technology? According to Craig Sloss, Product Marketing Manager of Mitsubishi Electronics America, manufacturers of large-screen TVs and monitors, the answer lies in the display tube. "TV tubes are very quickly and crudely made, and though most people really don't realize it, they are very inaccurate as well," he said. "If you tried to freeze an image on a tele- vision set, you would see how far the convergence, linearity, geometry, and image tilt is off." This hasn't stopped some manufacturers from trying to bridge the gap between the two tube technologies. At the end of 1993, Apple announced Macintosh TV, a hybrid Macintosh PC, television, and CD- ROM stereo system that is aimed at the home user. The computer has a 32MHz clock speed, 5MB RAM, 160MB hard disk, and a two-speed CD-ROM drive that supports audio and photo CDs. Apple Entry Systems Group Product Manager Bruce Gee told Consumer Electronics Digest that if all you really need is a TV, Mac TV could be an expensive choice, "If you want a TV, it's going to be a very expensive 14-inch Trinitron. It's aimed," he said, "at people who are looking to buy a computer an see the value of combining the two into one machine." * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.22 postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Subject: cadua Date: Thu, 23 Jun 1994 01:11:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 Za kraj serije o monitorima iz casopisa CADENCE, clanak o Color LCDs. Color LCDs: Where Are They Headed? LCD monitors could be considered the most ecologically safe form of display screen currently available, and they are positioned for incredi- ble growth. NEC, one of the largest OEM suppliers of color LCD flat- panel display screens, showed last Fall its four liquid-crystal displays ranging in size from 6.5-inches to 13-inches. The 13-inch model, which is capable of displaying a pixel resolution of 1 ,280 x 1 ,024, was com- bined with analog signal processing to achieve brighter colors. While NEC was looking for OEM business with its LCD displays at Fall Comdex, monitor supplier CTX International was searching out retail customers in another exhibit hall. It introduced two color LCD monitors, the LMT-5020 for VGA PCs and the LMT-5030 for Macintosh comput- ers. The radiation-free monitors are currently only capable of displaying at resolutions of 640 x 480 pixels and supporting live video or multime- dia sessions using an optional third -party video converter. For now, at least, color LCD monitors are an expensive alternative to tube technology. The 14-inch CTX LMT-5020 and LMT-5030, for exam- ple, sell for $3, 195 and $3,395 respectively. For the same amount of money, you could get a 21 -inch tube monitor that supports resolutions of up to 1 ,280 x 1 ,024 pixels or greater. Can we expect this to change in the near future? Will prices on LCD monitors continue to drop and resolution and screen sizes incre se? Mitsubishi's Craig Sloss believes that LCD technology for larger than 17-inch screens won't grow for at least 10 years. "As much as people may want it, it's too dif- ficult and expensive to produce larger screen units. Right now, there are some good medium-resolution LCDs, but most of those are built in labo- ratories and virtually impossible to mass produce." At present, LCD technology is finding its niche in the CAD industry in the form of projection panels. Plotter producer Mutoh America recently entered the growing LCD pro ection panel market with its ViewPoint color projection panels. The panels, which are designed to fit on top of overhead projectors, interface to PCs and Macintosh computers and are capable of displaying computer graphics and animations in real time. According to Mutoh, the VP-100 is capable of displaying 185,000 colors and the VP-200 264, 114 colors, and both units offer real-time cursor movement for on-screen pointing. The VP-100 supports VGA and NTSC input sources, and the VP-200 is compatible with VGA, Macintosh, NTSC, PAL, SECAM, composite video, S-video, and analog RGB sources. The price of the VP-100 is $5,595 and the VP- 200 is $8,995. * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.23 postmast,
From: "Sonja.Vulesevic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Sonja Vulesevic") Subject: cadua Date: Thu, 23 Jun 1994 01:14:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0) Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :) * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.24 postmast,
From: "Milan.Maksimovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Maksimovic") Subject: cadua Date: Thu, 23 Jun 1994 10:34:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 >> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili >> nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim >> jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL informacije. Probaj negde da nades uputstvo za bilo koji HP ploter, tamo je sve detaljno opisano. * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.25 dikla,
=============================== 13.15 EXTRA.6:cadua corto, 22.06.94. 23:14, 108 chr Odgovor na 13.9, postmast, 22.06.Sre 18:42 --------------------------------------------------------- >  * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0) Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :) -----------------------------------------------13.15 --- =============================== 13.23 EXTRA.6:cadua postmast, 25.06.94. 18:25, 346 chr --------------------------------------------------------- From: "Sonja.Vulesevic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Sonja Vulesevic") Subject: cadua Date: Thu, 23 Jun 1994 01:14:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0) Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :) * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0) -----------------------------------------------13.23 --- Jel moze neko da pojasni o cemu se ovde radi ? Jel ova saradnja znaci da cemo iste poruke citati dva puta ???
cadua.26 gtomic,
> From: "Sonja.Vulesevic"čf120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Sonja > Vulesevic") Subject: cadua ###### ########## Djordje, ovo može da izazove nesporazum i neprepoznavanje tamo gde ljudi ne mogu da pročitaju vaš resume.
cadua.27 corto,
>  Jel moze neko da pojasni o cemu se ovde radi ? >  >  Jel ova saradnja znaci da cemo iste poruke citati dva puta ??? Izgleda da se poruke ne samo prenose, nego i vracaju nazad ?!?!?!? Zar ne bi trebalo da se samo odgovori vracaju ? U YUCCA sve sljaka kako treba, ako se ne varam ?
cadua.28 corto,
>  Djordje, ovo moze da izazove nesporazum i neprepoznavanje tamo >  gde ljudi ne mogu da procitaju vas resume. Moze, ali je tako .... a zaista ne mogu da uplacujem jos jedan user :( tim pre sto je ovaj placen do 11.95.
cadua.29 meda,
>> ne bi trebalo da se samo odgovori vracaju ? U YUCCA sve sljaka >> kako treba, ako se ne varam ? Pa koliko sam ja obavesten tamo se to ne desava.
cadua.30 meda,
U ovoj poruci se nalazi izlaganje Zdenka Sizgorica (zsiz), na CAD-Forumu, odrzanom 26.05. u Novom Sadu. Naslov je: "Asocijacija CAD korisnika CADUA". Iz ovog izlaganja cete saznati zasto i kako je nastala CADUA, organizacionu strukturu CADUA, ciljeve i zadatke CADUA, plan rada i finansiranje CADUA. Poruka je prvenstveno prvenstveno namenjena korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4. Z.[i`gori} * ASOCIJACIJA CAD KORISNIKA - CADUA REZIME Asocijacija CAD korisnika - CADUA je samostalna, stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka dru{tvena organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. CADUA je nastala, 16.04.1994. god., na osnovu Ustava i Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije. Jezgro Asocijacije su korisnici okupljeni oko Sistema za Modemske Komunikacije -SEZAM. CADUA je nastala na osnovu nepostojanja mnogih neophodnih elemenata za uspe{an rad subjekata koji se bave CAD-om, vizuelizacijom i animacijom u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Ne postoji saradnja izme|u subjekata koji se bave CAD- om, vizuelizacijom i animacijom. Ne postoje standardi kvaliteta rada u CAD-u ni standard za slojeve. Ote`ana je nabavka inostrane literature, PD i SW softvera. Ne postoji program rada sa omladinom i program CAD opismenjavanja. Ne postoje doma}e biblioteke za razne standardne elemente. CAD programi nisu zastupljeni kao predmeti u srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama. Ne postoji saradnja sa inostranstvom na polju CAD-a, vizuelizacije i animacije. Ne postoji podr{ka korisnika CAD programa i programa za vizuelizaciju i animaciju. Ne postoji katalog inostranog i doma}eg CAD softvera. COMPUTER AIDED DESIGN USERS ASSOCIATION - CADUA SUMMARY Computer Aided Design Users Association - CADUA is an independent, nonprofit, nongoverment, nonparty social organization of united members. CADUA was founded, on 16.04.1994., according to the Constitution and the Law of uniting citizens into associations, social organizations and political organizations. The core of the Association are users from the System for Modem Communication - SEZAM. CADUA was founded because of the absence of many essential elements for successful work of subjects into CAD, visualization and animation in the Federal Republic of Yugoslavia. There is no cooperation between subjects into CAD, visualization and animation. There are no standards in work quality nor standards for layers. The purchase of literature, PD and SW software from abroad has been made more difficult. There is no program of work with young and CAD literalization. There are no domestic libraries for various standard elements. CAD programs are not widespread as subjects in high schools and faculties. There is no cooperation with foreign countries in CAD, visualization and animation. There is no user support for CAD programs and programs for visualization and animation.There is no catalogue of foreign and domestic CAD software. * Zdenko [i`gori}, dipl. ma{. ing., sistem in`enjer, Ei Pupin ZPU d.o.o., Beograd UVOD Na osnovu Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije, udru`enje gra|ana mo`e osnovati deset gra|ana koji imaju bira~ko pravo. Asocijacija CAD korisnika - CADUA je samostalna, stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. Jezgro CADUA su korisnici okupljeni oko Sistema za Modemske Komunikacije - SEZAM. ^lanovi CADUA su raznih struka. ^lanovi CADUA su ma{inci, arhitekte, gra|evinci i elektrotehni~ari. CADUA je osnovana, kao udru`enje gra|ana, 16. aprila 1994. godine, na Osniva~koj Skup{tini, koja je odr`ana u Beogradu, u Velikoj Sali, u Prote Mateje 36. CADUA je registrovana kao savezno udru`enje gra|ana. Sedi{te CADUA je u Beogradu, u Svetog Save 13. ZA[TO JE NASTALA Ne postoji program rada sa omladinom i program CAD opismenjavanja. CAD programi nisu zastupljeni kao predmeti u srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama. CADUA }e obrazovati omladinu i druge zainteresovane subjekte, organizova}e seminare, kongrese, predavanja i prezentacije i sara|ivati }e sa sredje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama. Ne postoje doma}e biblioteke za razne standardne elemente. CADUA }e praviti biblioteke standardnih elemenata. Ne postoji nepristrasna organizacija koja mo`e da savetuje nove korisnike CAD programa koji hardver i softver da nabave. CADUA }e savetovati nove korisnike CAD programa koji hardver i softver da nabave. Ne postoji saradnja izme|u subjekata koji se bave CAD-om, vizuelizacijom i animacijom. CADUA okuplja korisnije radi razmene iskustava i pravi FAQ (Frequently Asked Questions -~esto postavljena pitanja) za AutoCAD sa odgovorima. Prodavci CAD programa, u veliko ve~ini, samo prodaju program a ne pru`aju user-support t.j. ne pru`aju podr{ku korisniku programa. CADUA pru`a podr{ku korisnicima AutoCAD-a, 3DS, pomo~nih programa i programerima u AutoLISP-u jo{ od pre osnivanja, prakti~no od osnivanja grupe za AutoCAD po~etkom 1993. godine. ^esto se javljaju korisnici koji neznaju koji program zadovoljava njihove potrebe. CADUA pravi katalog doma~eg i inostranog CAD softvera. ^esto korisnici CAD programa svoje crte`e plotuju kod drugog lica. Ako se ne plotuje iz print fajla, tada nastaju problemi sa odre|ivanjem vrsta linija, debljina linije i sa fontovima. Svaki korisnik ima svoj sistem slojeva sa bojama slojeva i vrstama i debljinama linija u slojevima. Korisnici koriste fontove koji nisu dati u CAD programima. Ako neko drugi poku{a da u~ita crte` i da ga isplotuje, ako nema doti~ni font, mora~e da ga zameni sa fontom koji ima. Isplotovan crte` u jednom i drugom slu~aju ne~e li~iti na nacrtan crte`. CADUA uvodi standard za slojeve, za boje slojeva i za debljine linija u tim slojevima. CADUA uvodi standard za vrste linija. CADUA uvodi standard za fontove, u kome }e biti odre|eni, fontovi i veli~ina slova, za pojedine struke i namene. CADUA ~e sara|ivati sa Saveznim Zavodom za Standardizaciju na polju uvo|enja doma}ih standarda za CAD kao {to je na primer Britanski standard BS 1192 standard u CAD-u za Arhitekturu. Kvalitet rada korisnika CAD-a varira u velikim granicama ~ega ~esto nisu svesni ni sami korisnici ni komitenti za koje korisnici radi. CADUA }e postaviti standarde kvaliteta rada u CAD-u. Korisnici CAD-a ne saradjuju sa korisnicima iz inostranstva. CADUA }e sara|ivati sa udru`enjima i pojedincima iz inostranstva koji su CAD orijentisana putem li~nih kontakta i putem elektronske po{te. U knji`arama i novinarnica nema stru~nih ~asopisa i knjiga iz CAD oblasti. CADUA }e nabavljati inostrane stru~ne ~asopise i knjige i formirati }e neku vrstu biblioteke i ~itaonice za svoje ~lanove. CADUA propagira uvo|enje CAD sistema i u tom smislu predstavnici CADUA su se pojavljivali na radiu i davali izjave za novine. ISTORIJAT Korisnici SISTEMA ZA MODEMSKE KOMUNIKACIJE - SEZAM mogu da formiraju grupe od po 12 korisnika za pojedine oblasti interesovanja koje nisu od interesa {irem krugu korisnika SEZAM-a. ^lanovi grupe mogu da razmenjuju poruke i programe. Tako je formirana grupa AutoCAD. Grupa je radila sa promenljivim uspehom. Zatim je formirana grupa CAD koja je isto radila sa promenljivim uspehom. Zaslugom Djor|a Gruji}a i Vladan Aleksi}a rad u grupama je o`iveo. Potaknut osnivanjem Udru`enja prodavaca kompjuterske opreme, Djor|e Gruji} je predlo`io da se formira Asocijacija korisnika AutoCAD-a. 06.11.1993.god. odr`an je, u Beogradu, u restoranu Slaviji prvi sastanka budu~ih ~lanova Asocijacije. Na slede~im sastancima i na SEZAM-u putem elektronske po{te oblikovana je budu~a Asocijacija. Postavio se problem prostorija. To je predstavljalo nepremostiv problem. Problem je re{en ljubazno{~u Milana Mihajlovi}a, Zorice Mihajlovi} i Aleksandra Vukalovi}a. Njihovo uklju~ivanja dalo je novu energiju svima. Formirane su grupa Asoc i grupa Asoc.2 u kojima su bili korisnici koji predstavljaju jezgro Asocijacije. U roku od tri nedelje odr`ana je Osniva~ka Skup{tina. ORGANIZACIJA CADUA ima slede}e organe i tela: - skup{tinu - predsedni{tvo - komisiju za prijem u ~lanstvo - stru~nu slu`bu - druge organe i tela. Skup{tina je najvi{i organ upravljanja. Skup{tinu ~ine svi indivudualni ~lanovi i po jedan predstavnik kolektivnih ~lanova. Predsedni{tvo je upravni organ koji rukovodi radom CADUA izme|u sednice Skup{tine. CADUA predstavlja i zastupa predsednik predsedni{tva koji je ujedno i predsednik CADUA. U slu~aju odsutnosti, predsednika zamenjuje podpredsednik predsedni{tva koji je ujedno i podpredsednik Asocijacije. Predsedni{tvo CADUA su: - DjordjeGruji} -- predsednik - Vladan Aleksi} -- podpredsednik - Zdenko [i`gori} -- sekretar - Milan Mihajlovi} -- ~lan - Aleksandar Dunki} -- ~lan - Goran Tomi} -- ~lan i - Du{an Lazarevi} -- ~lan . Stru~na slu`ba pru`a podr{ku drugim organima i telima. Stru~nom slu`bom rukovodi sekretar predsedni{tva. U CADUA ~lanovi rade u okviru radnih grupa. Formirane su slede~e radne grupe: - radna grupa za AutoCAD i sli~ne programe - radna grupa za vizuelizaciju i animaciju - radna grupa za obrazovanje, prodr{ku i kurseve - radna grupa za programiranje i razvoj aplikacija CILJEVI I ZADATCI CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podstice i koordinira aktivnosti svojih clanova i drugih subjekata na primeni CAD sistema na bazi usvojenih medjunarodnih standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg poslovanja, sirenja primene CAD sistema i utrdjivanje internih standarda Asocijacije. Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno anga`uje na sledecim zadacima: - okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; - okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; - saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima; - {irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata za koje korisnici rade; - uskladjivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji, kao i postavljanje referenci uposlovima vezanim za ovu oblast; - utvrdjivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima shodno primeni u odredjenimin`enjerskim ili dizajnerskim granama; - podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema, propagiranje uvodjenje CAD sistema i predlaganje optimizacija za pojedine primene; - obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata, organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija; - razmena i obezbedjivanje literature i PD i SW softvera ; - izdavanje internih publikacija; - saradnja sa srednje{kolskim i visokoskol{kim ustanovama; - saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste ili sli~ne ciljeve; - izrada doma}ih biblioteke za razne standardne elemente; - podr{ka korisnika CAD programa iprograma za vizuelizaciju i animaciju; - nepristrasno savetovanje novih korisnika CAD programa koji hardver i softver da nabave; - izrada kataloga inostranog i doma}eg CAD softvera; PLAN RADA CADUA }e u prvoj godini svoga postojanja da: - organizuje rad po radnim grupama; - organizuje prijem novih ~lanova pri ~emu }e se i}i na kvalitet a ne na kvantitet; - izradi slede}e akte: * Poslovnik o radu Skup{tine; * Poslovnik o radu Predsedni{tva; * Poslovnik o radu Stru~ne slu`be; * Poslovnik o radu Komisije za prijem u ~lanstvo; * Poslovnike o radu radnih grupa; * Pravilnik o materijalno-finansijskom poslovanju; * Kodeks i * Disciplinski pravilnik. - izradi FAQ za AutoCAD; - izradi standard za vrste linija u AutoCAD-u i sli}nim programima; - izradi standard za slojeve u AutoCAD-u i sli}nim programima; - izradi bazu podataka svojih ~lanova; - izradi bazu podataka potencijalnih ~lanova; - izradi bazu podataka o firmama koje se bave CAD-om, vizuelizacijom i animacijom, obukom, programiranjemi razvojem aplikacija za CAD; - izradi bazu podataka o programima i aplikacijama za CAD, vizuelizaciju i animaciju; - u~estvuje na Sajmu Tehnike u Beogradu od 09.05-14.05.1994.god.; - u~estvuje na CAD forumu, u Novom Sadu 26.05.1994. god.; - propagira CAD preko medija; - izdestvuje temu CADUA u okvire konferencije Extra na SEZAM-u; - pru`a podr{ku korisnicima CAD programa, korisnicima programa za vizuelizaciju i animaciju, i onima koji razvijaju programere i aplikacija za CAD; - oformi internu biblioteku za stru~ne ~asopise i knige; FINANSIRANJE Sredstva za rad CADUA obezbedjuje od ~lanova i drugih pravnih i fizi~kih lica u vidu: - pristupnine za nove ~lanove, prilikom u~lanjenja i ~lanarine koju pla~aju ~lanovi svake godine za ~lanstvo; - donacije u novcu, pravima i materijalnim sredstvima i dobrima i drugih prihoda. UMESTO ZAKLJU^KA Sastanci CADUA su svake subote u Beogradu, u Velikoj Sali, u Prote Mateje 36 od 12.00 do 15.00. Zainteresovani mogu kontaktirati CADUA preko telefona 381-11- 4460169, preko pisma na Svetog Save 13 11000 Beograd ili preko elektronske po{te: corto@sezam.yu gremlin@sezam.yu meda@sezam.yu zsiz@sezam.yu ^lanstvo u CADUA mogu zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni list i katalog radova, primere radova ili referenc liste. O prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u ~lanstvo na osnovu ocene materijala u prijavi. Literatura: 1. Statut Asocijacije CAD korisnika - CADUA, Beograd 1994
cadua.31 nebul,
Izdata je nova knjiga Andreja Prevarek AutoCAD 12 od ideje do projekta Znak Zagreb, 1994 tel/fax 385 041 214 251 Za razliku od lokalnih brosura tipa AutoCAD bez muke ova knjiga deluje vrlo ozbiljno, i vredi je pogledati. Cena je oko 70 DEM. Jedan njen primerak ce mozda stici na surtasnji sastanak.
cadua.32 postmast,
From: "Vladan.Aleksic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Vladan Aleksic") Subject: cadua Date: Fri, 24 Jun 1994 20:45:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 Reply za Predraga Supurovica >> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili nesto >> slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim jedan uredjaj >> koji bi trebao da prihvata HPGL informacije. Dobijas za dan-dva, samo da pronadem uputstvo i da ga meda propusti kroz Recognitu. Alex, CADUA * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.33 postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Subject: cadua Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 U ovoj poruci se nalazi prijava za clanstvo u CADUA, prvenstveno namenjena korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Poruka 13.13. Asocijacija CAD korisnika PRIJAVNI LIST SEZAM Ime i prezime Sezam username Clan nekog drugog BBS Godina rodjenja Adresa Telefon Zaposlen u Adresa Telefon Faks Radim sa programima Operativni sistem Struka Specijalnost Proslusani kursevi Strani jezik citam pisem govorim Napomena Kako ste culi za CADUA? Da bi postali clan CADUA potrebno je da prezentirate svoje radove komisiji za prijem clanova i da po prihvatanju od strane Komisije uplatite pristupnicu u iznosu od 10 din i godisnju clanarinu u iznosu od 10 din. * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.34 postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Subject: Pt 1/2: cadua Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4. Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users Association-CADUA Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila 1994. godine, donosi: STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA I OP[TE ODREDBE ^lan 1. Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara. ^lan 2. Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu. ^lan 3. CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi donesu. ^lan 4. CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA. U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo posebnom odlukom. U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo CADUA. ^lan 5. CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj. Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom, sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A. Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv: "Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16 milimetara. Natpisi su ispisani latinicom. [tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom CADUA. II CILJEVI I ZADACI ^lan 6. CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje internih standarda CADUA. ^lan 7. Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno anga`uje na slede}im zadacima: okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima; {irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata za koje korisnici rade; uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji, kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim granama; podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema, propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija za pojedine primene; obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata, organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija; razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija; saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama; saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste ili sli~ne ciljeve; III ^LANSTVO U CADUA ^lan 8. ^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u prijavu. ^lan 9. Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju statut CADUA. ^lan 10. ^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan. ^lan 11. ^lan CADUA ima prava i obaveze: da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te); da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA; da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA; da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela; da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom materijalno-finansijskom poslovanju; da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA; da redovno pla}a ~lanarinu; da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u CADUA. ^lan 12. ^lanstvo u CADUA mo`e da prestane: ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji; istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji; ako ~lan ne plati ~lanarinu; isklju~enjem iz ~lanstva. ^lan 13. ^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim aktom. ^lan 14. Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome ko ostaje ~lan. ^lan 15. ^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima, ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za proteklu godinu. Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA ^lan 16. ^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju zadr`ati. IV JAVNOST RADA ^lan 17. Rad CADUA je javan. ^lan 18. ^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama, dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no. ^lan 19. Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku: bilteni, novine, informacije i sli~no. ^lan 20. Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti. ^lan 21. Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim aktima CADUA kao takvi predvi|eni. V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA ^lan 22. Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA. CADUA ima slede}e organe i tela: skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo, stru~nu slu`bu, druge organe i tela. SKUP[TINA ^lan 23. Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su ravnopravni. ^lan 24. Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje, po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine. U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine, Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo. ^lan 25. Skup{tina CADUA nadle`na je da: donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno obave{tava nadle`ni dr`avni organ; donosi poslovnik o svom radu; donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA; donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva; donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva; odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA; utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA; razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA; donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i inostranstvu; daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove CADUA; odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa i tela; razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih organa CADUA i razmatra druge izve{taje; usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni ra~un CADUA; na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne slu`be; donosi odluke o prestanku rada CADUA; odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine; na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu komosije za prijem u ~lanstvo. obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima CADUA; ^lan 26. Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora. Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA. ^lan 27. Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora da stavi na glasanje. ^lan 28. Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e od polovine punopravnih ~lanova CADUA. Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0) #! rnews 8777 From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Sender: uucp@setgate.setnet.co.yu Path: fon!setgate!uucp Newsgroups: yu.comp.cadua
cadua.35 postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Subject: Pt 1/2: cadua Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4. Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users Association-CADUA Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila 1994. godine, donosi: STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA I OP[TE ODREDBE ^lan 1. Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara. ^lan 2. Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu. ^lan 3. CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi donesu. ^lan 4. CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA. U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo posebnom odlukom. U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo CADUA. ^lan 5. CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj. Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom, sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A. Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv: "Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16 milimetara. Natpisi su ispisani latinicom. [tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom CADUA. II CILJEVI I ZADACI ^lan 6. CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje internih standarda CADUA. ^lan 7. Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno anga`uje na slede}im zadacima: okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima; {irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata za koje korisnici rade; uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji, kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim granama; podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema, propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija za pojedine primene; obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata, organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija; razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija; saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama; saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste ili sli~ne ciljeve; III ^LANSTVO U CADUA ^lan 8. ^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u prijavu. ^lan 9. Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju statut CADUA. ^lan 10. ^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan. ^lan 11. ^lan CADUA ima prava i obaveze: da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te); da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA; da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA; da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela; da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom materijalno-finansijskom poslovanju; da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA; da redovno pla}a ~lanarinu; da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u CADUA. ^lan 12. ^lanstvo u CADUA mo`e da prestane: ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji; istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji; ako ~lan ne plati ~lanarinu; isklju~enjem iz ~lanstva. ^lan 13. ^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim aktom. ^lan 14. Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome ko ostaje ~lan. ^lan 15. ^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima, ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za proteklu godinu. Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA ^lan 16. ^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju zadr`ati. IV JAVNOST RADA ^lan 17. Rad CADUA je javan. ^lan 18. ^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama, dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no. ^lan 19. Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku: bilteni, novine, informacije i sli~no. ^lan 20. Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti. ^lan 21. Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim aktima CADUA kao takvi predvi|eni. V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA ^lan 22. Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA. CADUA ima slede}e organe i tela: skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo, stru~nu slu`bu, druge organe i tela. SKUP[TINA ^lan 23. Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su ravnopravni. ^lan 24. Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje, po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine. U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine, Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo. ^lan 25. Skup{tina CADUA nadle`na je da: donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno obave{tava nadle`ni dr`avni organ; donosi poslovnik o svom radu; donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA; donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva; donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva; odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA; utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA; razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA; donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i inostranstvu; daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove CADUA; odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa i tela; razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih organa CADUA i razmatra druge izve{taje; usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni ra~un CADUA; na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne slu`be; donosi odluke o prestanku rada CADUA; odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine; na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu komosije za prijem u ~lanstvo. obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima CADUA; ^lan 26. Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora. Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA. ^lan 27. Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora da stavi na glasanje. ^lan 28. Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e od polovine punopravnih ~lanova CADUA. Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0) #! rnews 8777 From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Sender: uucp@setgate.setnet.co.yu Path: fon!setgate!uucp Newsgroups: yu.comp.cadua
cadua.36 postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Subject: Pt 1/2: cadua Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen korisnicima koji nas prate preko razmene poste. Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4. Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users Association-CADUA Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila 1994. godine, donosi: STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA I OP[TE ODREDBE ^lan 1. Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara. ^lan 2. Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu. ^lan 3. CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi donesu. ^lan 4. CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA. U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo posebnom odlukom. U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo CADUA. ^lan 5. CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj. Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom, sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A. Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv: "Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16 milimetara. Natpisi su ispisani latinicom. [tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom CADUA. II CILJEVI I ZADACI ^lan 6. CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje internih standarda CADUA. ^lan 7. Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno anga`uje na slede}im zadacima: okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu, kao i struku; saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima; {irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata za koje korisnici rade; uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji, kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim granama; podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema, propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija za pojedine primene; obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata, organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija; razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija; saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama; saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste ili sli~ne ciljeve; III ^LANSTVO U CADUA ^lan 8. ^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u prijavu. ^lan 9. Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju statut CADUA. ^lan 10. ^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan. ^lan 11. ^lan CADUA ima prava i obaveze: da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te); da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA; da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA; da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela; da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom materijalno-finansijskom poslovanju; da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA; da redovno pla}a ~lanarinu; da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u CADUA. ^lan 12. ^lanstvo u CADUA mo`e da prestane: ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji; istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji; ako ~lan ne plati ~lanarinu; isklju~enjem iz ~lanstva. ^lan 13. ^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim aktom. ^lan 14. Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome ko ostaje ~lan. ^lan 15. ^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima, ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za proteklu godinu. Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA ^lan 16. ^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju zadr`ati. IV JAVNOST RADA ^lan 17. Rad CADUA je javan. ^lan 18. ^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama, dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no. ^lan 19. Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku: bilteni, novine, informacije i sli~no. ^lan 20. Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti. ^lan 21. Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim aktima CADUA kao takvi predvi|eni. V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA ^lan 22. Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA. CADUA ima slede}e organe i tela: skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo, stru~nu slu`bu, druge organe i tela. SKUP[TINA ^lan 23. Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su ravnopravni. ^lan 24. Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje, po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine. U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine, Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo. ^lan 25. Skup{tina CADUA nadle`na je da: donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno obave{tava nadle`ni dr`avni organ; donosi poslovnik o svom radu; donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA; donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva; donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva; odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA; utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA; razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA; donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i inostranstvu; daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove CADUA; odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa i tela; razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih organa CADUA i razmatra druge izve{taje; usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni ra~un CADUA; na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne slu`be; donosi odluke o prestanku rada CADUA; odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine; na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu komosije za prijem u ~lanstvo. obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima CADUA; ^lan 26. Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora. Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA. ^lan 27. Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora da stavi na glasanje. ^lan 28. Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e od polovine punopravnih ~lanova CADUA. Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0) #! rnews 8777 From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic") Sender: uucp@setgate.setnet.co.yu Path: fon!setgate!uucp Newsgroups: yu.comp.cadua
cadua.37 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic) Subject: cadua Date: Mon, 27 Jun 1994 16:15:01 *> Jel moze neko da pojasni o cemu se ovde radi ? *> Jel ova saradnja znaci da cemo iste poruke citati dva puta Ne..Izvinjavamo se na vracenim duplikatima :) ...Greska do podesavanja :) Pozdrav Aleksandar * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*NON-STOP*BG*011-414940* (38:103/114)
cadua.38 corto,
>  Cena je oko 70 DEM. Jedan njen primerak ce mozda stici >  na surtasnji sastanak. S obzirom da znam par ljudi koji redovno putuju u odskorasnje inostranstvo, ako skupimo lovu, moze se nabaviti bez problema :)
cadua.39 corto,
>  Ne..Izvinjavamo se na vracenim duplikatima :) ...Greska do >  podesavanja :) Lepo :) Ko jos ovo prati ? Bar se javite da znamo ko nas sve cita :)
cadua.40 gremlin,
žisto za orijentaciju, neke cene usluga animacije na Zapadu: 3D logo, ponešto tekstura i pomeranje kamere 300 $/sec - II - plus formiranje kompleksnijih objekata 500 $/sec - II - plus deformacija, ponešto likova 800 $/sec - II - optički efekti, odsjaji 1000 $/sec - II - manipulisanje česticama 1400 $/sec Izvor: IPAS boutique from Yost group, Inc. Alex, CADUA
cadua.41 obrada,
Sa nekoliko dana zakasnjenja stize i izvestaj iz Arandjelovca. INFO - TEH '94 U Arandjelovcu je od 21-25.06.1994. odrzan naucno strucni skup info - teh '94. Samo tri dana su bila radna dok su prvi i poslednji dan ostavljeni za dogovore organizatora skupa. Osnovne teme skupa su bile informatika i nove tehnologije. Skup je otvorio savezni ministar za nauku, tehnologiju i razvoj dr. Milan Dimitrijevic. Posle klasicnog pozdravnog govora na molbu organizatora izneo je neka svoja iskustva u rada na racunarima. To je bila prilika da se sa setom podsetimo spectruma i komodora. U narednom referatu o javnim bazama podataka spomenut je u pozitivnom kontekstu i nas Sezam. Prvi dan su obelezila cak cetiri referata Ose. Jedan se odnosio na multimedijalne tehnologije u arhitekturi i industrijskom dizajnu, a ostali su bili o upravljanju tokovima dokumentacije u preduzecu. Dat je i konkretan primer kako se sredjuje dokumentacija rafinerije nafte u Novom Sadu. Sva dokumenta se skeniraju i cuvaju u rasterskom obliku na optickim diskovima. U vektorski oblik se prebacuje samo ona dokumentacija na kojoj je potrebno vrsiti vece izmene. Naravno sledilo je i objasnjenje sta je sve moguce uraditi sa tom dokumentacijom i koje su prednosti ovakvog nacina rada. Za one koje ova problematika interesuje preporucujem 100 broj Racunara i clanak "Kancelarija bez papira" kolege Gremlina. Tu je ukratko opisano sve ono sto je Osa prezentovala u Arandjelovcu. Bilo je jos nekoliko radova koji su se bavili problemom skladistenja dokumentacije. Zakljucak je da je mikrofilm definitivno mrtav i da opticki diskovi preuzimaju primat cak i kod nas. Prezentovane su i masine koje istovremeno vrse skeniranje i pravljenje dva mikrofilma. Mikrofilm je nuzno zlo za one koji zakonski moraju da cuvaju dokumenta. Kada se zakonski resi problem sa verodostojnoscu podataka na optickim diskovima prestace svaka potreba za mikrofilmom. Za vec mikrofilmovanu dokumentaciju resenje je u njenom prebacivanju na diskove i upotrebi racunara koji u sistemu emulira citac mikrofilma. Ostali referati su se uglavnom bavili informacionim sistemima i upotrebi racunara u planiranju proizvodnje, kontroli kvaliteta i sl. Interesantno je da su prezentovani radovi po kvalitetu, cast izuzecima, dosta zaostajali za referatima. Ponavljala se stalno jedna ista prica: Mi smo napravili program. On radi sve ono sto vama treba ali ga jos nikome nismo prodali, pa bi bilo lepo sa vase strane da vi budete nas prvi kupac. Moj zakljucak je da je i u ovako losoj ekonomskoj situaciji veliki broj nasih firmi poceo da uvodi racunare i stvara svoje informacione sisteme. Za sada se sve to zavrsava na umrezavanju racunara u okviru firme i resavanju finansijko-materijalnog poslovanja. Malo njih je u taj sistem ubacilo pracenje magacina, a tek poneko je dosao do vodjenja i pracenja radnih naloga. Planiranje proizvodnje, upravljanje proizvodnjom i upravljanje kvalitetom ce sacekati neka bolja vremena. Naravno, CADUA je imala svoja dva predstavnika na ovom seminaru. Kontakti su uspostavljeni, videli smo gde smo, sta drugi rade i koliko smo daleko od sveta. Obrada, CADUA
cadua.42 corto,
>  Cisto za orijentaciju, neke cene usluga animacije na Zapadu: Samo rad, bez prebacivanja na traku, petpostavljam ?
cadua.43 meda,
>> Dobijas za dan-dva, samo da pronadem uputstvo i da ga meda >> propusti kroz Recognitu. Vladan Aleksic mi je prosledio materijale jos 01.07. uvece, sada je problem do mene, nisam bas blizu skenera, rezultati ce biti oko 10.07. Pozdrav i zahvalnost Vladanu Aleksicu na pomoci.
cadua.44 obrada,
> ce biti oko 10.07. Pozdrav i zahvalnost Vladanu Aleksicu na pricekacemo :)
cadua.45 gremlin,
>>>   Cisto za orijentaciju, neke cene usluga animacije na Zapadu: >> >> Samo rad, bez prebacivanja na traku, petpostavljam ? Koliko sam ja informisan, samo rad. Cene su navedene u katalogu IPAS rutina, kao primer koliko njihova primena može uticati na cenu rada samog animatora. Alex
cadua.47 zsiz,
U vezi sa standardizacijom evo kako Amerikanci standardizuju nazive slojeva: NAMING LAYERS BY CONVENTION When you work with layers in AutoCAD, follow a consistent layer scheme for all your drawings. This scheme can include layer names conventional to your field of work. You need not include every layer name up front; you can add individual layers or groups of layers as you need them. If you exchange drawing files with certain clients, you must agree on layer-naming conventions. When naming layers, give common layers the same first character. Using wild cards with the LAYER command and the DDLMODES dialog box simplifies turning all common layers on and off together. Two layer-naming conventions have been developed for the architectural, engineering, and construction industries. One convention is based on named layers; the other convention is based on numbered layers. The following sections describe these conventions. WORKING WITH NAMED LAYERS The layers naming conventions of the American Institute od Architects (AIA) uses four fields, as follows: Field 1: Major Group (1 character) Field 2: Minor Group (4 characters) Field 3: Modifier (4 characters; optional) Field 4: User-defined (1 - 8 characters; optional) By using these conventions, you can name a layers that identifies doors, for example, A-DOOR-IDEN. If the drawing contains catalog information from several door manufacturers, you can devote a layer to each manufacturer's doors (for example, A-DOOR-IDEN-MFR1). If you are drawing a large multistory building, you can split the drawing into floors (01) and quadrants (A); for example, A-DOOR-IDEN-MFR1-01-A. AIA layer names are available in two forms: long and short. The long form can be up to 17 characters (not including hyphens); longer abbreviations are more meaningful. The short form takes only eight characters and is suitable for display on the AutoCAD's status line. The short form of the preceding example is ADOI-M". If you prefer to use the longer form, you can increase the number of characters AutoCAD displays in the status line by using the DIESEL macro language and the MODEMACRO command. See the AutoCAD Customization Manual for more details. ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ The AIA naming guidelines are available at a cost of $15 from the│ │ American Institute of Architects, 1735 New York Avenue NW, │ │ Washington, DC 20006 │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────┘ WORKING WITH NUMBERED LAYERS Layer numbering based on the Construction Specification Institute's (CSI) naming format often appear in production literature. CSI- approved construction specifications are divided into 16 categories of labor and materials: architectural, mechanical, interior finishes, and so on. Many designers are familiar with these categories. The CSI layer standard uses three fields (the last field is optional), as follows: xx yy z The fields are as follows: Field 1: Basic Divisions (2 digits) Field 2: Details (2 digits) Field 3: More Details (1 digit; optional) According to CSI conventions, you construct a layer number by picking the appropriate material definition. For example, the existing doors to be removed are drawn on layer 0802 (08 is the doors-and-windows group; 02 is the existing-to-be-removed group). A fifth number can be added for multistory projects; for example, layer 0802-3 represents existing doors to be removed on floor 3. You can implement a short form for small projects by using only the first two digits. ┌────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ The complete CSI layer-naming protocol is available from │ │ Facilities Data Management, PO Box 70107, Bellevue, WA 98007. │ └────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Pozdrav. zsiz, CADUA
cadua.48 corto,
Novo iz Autodeska: AutoVision : rendering modul za R12, radi staticu sliku, ima raytracing senke, refleksiju, refrakciju, cita i pise .3DS fajlove, koristi .MLI biblioteke materijala. Radi u okviru R12, informacije o renderingu se cuvaju sa crtezom, u .DWG fajlu. Po ceni od 1/5 pruza za staticnu sliku mnogo vise od 3D Studia. AutoSurf : modeler, sa koriscenjem mreznih modela, kao i NURBS postupka. Mogucnost parametarskog modelovanja i najslozenijih oblika. Izlaz za CAM (CNC) masine. AutoCAD Designer : parametarski modeler, CNC izlaz. AutoCAD Lite : "osisana" dvanaestica, za 2D crtanje. Fajlovi potpuno razmenjivi sa punom verzijom. Za sada samo za Windows. Prva tri programa postoje i za DOS i za Windows platforme. Demo varijante uskoro kod CADUA. Corto, CADUA
cadua.49 meda,
>> Reply za Predraga Supurovica >>>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu >>>> ili nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe >>>> naravim jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL >>>> informacije. >> Dobijas za dan-dva, samo da pronadem uputstvo i da ga meda >> propusti kroz Recognitu. >> Vladan Aleksic mi je prosledio materijale jos 01.07. uvece, >> sada je problem do mene, nisam bas blizu skenera, rezultati >> ce biti oko 10.07. Pozdrav i zahvalnost Vladanu Aleksicu na >> pomoci. Evo stize :)) HPGL commands The following HPGL commands are implemented on your G9000 plotter. Refer to the HPGL Reference Manual P/N 410220544. AA Arc Absolute AF Advance Full Page (End plot) AH Advance Haif Page (End plot) AR Arc Relative BF Buffer Plot (Start piot) BL BuHered Label String CA Designate Alternate Character Set CC Character Chord Angle CI Circle CM Character Select Mode CP Character Plot CS Designate Standard Character Set CT Chord Tolerance DC Digitize Clear (No op) DF Set to Defaults DI Absolute Direction (Characters) DL Downloadable Characters DP Digitize Point (No op) DR Relative Direction (Characters) DS Designate Character Set DT Deiine Label Terminator DV Define Vertical Text Path EA Edge Rectangle Absolute EC Enable Cutter (End plot) EP Edge Polygon ER Edge Rectangle Relative ES Extra Space (Characters) EW Edge Wedge FP FilI Polygon FR Advance Frame FT Fill Type GM Graphics Memory (No op) IM Input Masks IN Initialize (Start plot) IP Input P1 and P2 IV Invoke Character Set IW Input Window LB Label ASCil String LO Labei Origin LT Line Type NR Not Ready (No op) OA Output Actual Position OC Output Pen Position and Status OD Output Digitize Point (No op) OE Output Error OF Output Factor OG Output Group (0.0 returned) OH Qutput Hard-clip Limits OI Output Identification OK Output Key OL Output Label Length 00 Output Options OP Output P1 and P2 OS Output Status OT Output Carousel Type OW Output Window PA Plot Absolute PB Print Buffered Labei PD Pen Down PE Polyline Encoded (HPGL 2) PG Advance Full Page (End plot) PM Polygon Mode PR Plot Relative PS Plot size PT Pen Thickness PU Pen Up RA Fill Rectangle Absolute RO Rotate RP Replot (End plot) RR Fill Rectangle Relative SA Select Alternate Character SC Scaling SG Select Pen Group SI Absolute Character Size SL Absolute Character Siant SM Symbol Mode SP Pen Select SR Relative Character Size SS Select Standard Set TL Tick Length UC User-Defined Character UF User-Defined Fill Type WG Fill Wedge XT, YT X-Tick and Y-Tick Refer also to HPGL comments in section 7.5, for further information. HPGL escape sequences Escape sequences marked with an asterisk are partially implemented. <ESC>.@ Set Plotter Configuration <ESC>.A Output Identification <ESC>.B Output Buffer Space <ESC>.E Output Extended Error <ESC>.H Set Handshake Mode 1 <ESC>.I Set Handshake Mode 2 <ESC>.J *Abort Device Control ■ESC>.K *Abort Graphic instruction <ESC>.L Output Buffer Size <ESC>.M Set Output Mode <ESC>.N Set Extended Output and Handshake Mode <ESC>.0 Output Extended Status <ESC>.P Set Handshake Mode <ESC>.R *Reset <ESC>.5 Output Memory Size <ESC>.T Configure Memory <ESC>.Y Programmed on Mode <ESC>.Z Programmed off Mode <ESC>.( Programmed on Mode <ESC>.) Programmed off Mode HPGL/2 commands The following HPGL/2 commands are implemented on the G9000 plotter: Commands marked with an asterisk are partially implemented. AA Arc Absolute AD * Alternate Font Definition AR Arc Relative AT Absolute Arc Three Point BP * Begin Plot (Set plotter to HPGU2 emulation) CI Circle CP Character Plot CT Chord Tolerance DF Set to Defaults DI Absolute Direction (Characters) DL Downloadable Characters DR Relative Direction (Characters) DT Define Label Terminator DV Define Vertical Text Path EA Edge Rectangle Absolute EC Enable CuHer (No op) EP Edge Polygon ER Edge Rectangle Relative ES Extra Space (Characters) EW Edge Wedge FP Fill Polygon FR Advance Frame F■ Fill Type IN * Initialize (Start plot) IP Input P1 and P2 IR Input Relative P1 and P2 IW Input Window LB Label ASCII String LO Label Origin LT Line Type NR * Not Ready OE Output Error OH Output Hard-clip Limits OI Output Identification OP Output P1 and P2 OS Output Status PA Plot Absolute PD Pen Down PE Polyline Encoded PG Advance Fuli Page (End plot) PM Polygon Mode PR Plot Relative PS Plot size PU Pen Up PW Pen Width RA Fill Rectangle Absolute RF *Raster Fill Definition RO Rotate RP Replot (End plot) RR Fill Rectangle Relative RT Relative Arc Three Point SA Select Alternate Character Set SC * Scaling SD * Standard Font Definition SI Absolute Character Size SL Absolute Character Slant SM Symbol Mode SP Pen Select SR Relative Character Size SS Select Standard Set SV Screened Vectors TR Pen Transparency (TR;) UL User-Defined Line Type WG Fill Wedge WU Pen Width Unit Selection Refer to your HPGL/2 Reference Guide for more information. Refer also to HPGL/2 comments in section 7.5. HPGL/2 escape sequences <ESC>%-1B Set plotter to HPGL/2 emulation.
cadua.50 meda,
Zahvaljujuci Vladanu Aleksicu - gremlin (Alex, CADUA), prenosim jedan clanak o programu Topas Pro 5.0. Topas Pro 5.0 Holds Its Ground With added functionality, such as the ability to render refractions quickly, this PC-based animation package remains one of the best Topas Professional, Crystal- Graphics' program for modeling, animation, and rendering, was one of the first P■-based animation packages on the market when it was introduced back in 1986. Eight years later with 5.0, Crysta1Graphics continues to enhance this program, maintaining its place as one of the premier packages for animation on the PC. One of the more significant new features in Topas 5.0 is the ability to render refractions quickly for the first time on your PC. Refractions simulate the way light refiacts as it travels through solid objects. Using a new process, Topas produces photorealistic refraction effects without the high price of ray tracing an entire 3D scene. (Topas does not offer ray tracing as a stand-alone rendering option; it simply employs ray tracing as part of the refraction- mapping process.) Typically, ray-traced refractions are created by tracing every ray of light from the viewer into the transparent object. Then, following the laws of refraction, each ray of light is traced out of the object back into the 3D scene. From there it is deter- mined if the ray of light hits another object in the scene. This process is computationally expensive and, as such, time-consuming. Topas, on the other hand, starts by creating a standard cubic environment map for the object. Then it uses the ray-tracing technique, but instead of tracing each ray into the entire 3D scene, it traces each ray only to the environment map that surrounds the object. By limiting the ray-tracing computations, the process runs much faster. To the best of my knowledge, Topas is the only PC-based animation program offering this feature. This refraction-mapping technique is not without its limitations, though. Technically speaking, the process doesn't always produce flawless refractions: The closer the object is to a spherical shape, the more accurate the refraction will be; the less spherical the object, the less accurate the refraction. How much of an issue this is depends on you. Personally, I'm more concerned with aesthetics than technical accuracy, and ■ think the results look nice. The next major advance to 5.0 is network rendering, which lets you render work more quickly distributing tasks across a network. Oddly enough, the network rendering system runs under Microsoft Windows (the main program runs under DOS). Topas Pro does, however, take advantage of the Windows environment, employing an easy-to-understand icon-based interface. You set up the Windows software on your slowest PC, because it will not be doing any rendering itself; this PC becomes the network master. Then from any PC on the network, you can submit a rendering job to the network master. The master will, in turn, look for any idle PCs on the network and partition the job among them. Another new feature is the match-perspective tool; this helps you align 3D models with the perspective of existing photographs. You create reference points (a simple click) on your 3D model and alignment points on the image; Topas automatically rotates and stretches the perspective of the model to match the background picture. The whole operation takes only few seconds. To help you make the final image look more realistic, Topas has a shadow- catcher material attribute. To create a shadow, you must draw an object on which to attach the shadow. The problem is, you can see the object along with the shadow. But an object that has the shadow-catcher attribute assigned to it will be invisible-only the shadows are visible. Thus you can create shadows for articles that were added to a picture, and as such, did not have a "natural" shadow. It's rather straightforward to use, too, as is the matching perspective tool. By automating these processes, Topas makes what is normally a difficult task-combining a 3D model and photo into one realistic-looking image-an easy one. Other new features include field rendering, which produces ultra-smooth video animations, and at last, a CD-ROM full of textures and rotoscoped video images. Yes, you can find CDs with textures-like wood and wallpaper-in the stores. but it's more convenient to get them automatically with the package. The rotoscoped video-which includes such generic footage as an exploding building-is harder to find as a stand alone CD and quite handy for creating special effects. My only complaint with Topas is that it still uses a mediocre system for creating surface materials. It does offer some useful tools for manipulating texture maps, but you can't see how those maps will look wrapped on a 3D object until you've applied them to your scene and actually rendered a sample image. This is incredibly time-consuming, and frankly, most of Topas' competitors let you preview how the texture will look on a sample sphere. Even when adjusting the color, shininess, roughness, or transparency, all you have is a little color box that tries to approximate the object's current coloring. I am not asking for Wavefront's Interactive Photorealistic Rendering sys- tem on a PC, but I do think there should be better feedback during surface material creation-especially because this program supports as many as 256 texture maps per object, something that few products offer on any platform. Overall, though, Topas is a well-aged 3D animation system. Many of its standard features show deep roots in production-oriented environments . For example, you can position a light source by simply clicking on the area on which you want the specular highlight to appear. That's a tremendous time saver. Built-in effects, such as page roll and page turn, also serve to make the job of animating much easier. Putting its users above its ego, Crystatal Graphics even added support for Autodesk's .FLC file format. For all these reasons, I continue to think of Topas Pro as one of the leading PC- based programs for animation. Mike Morrison, a freelance writer based in San Diego and author of several computer graphics books, including Becoming a Computer Animator (Sams Publishing). CrystaIGraphics Inc. Santa Clara, CA 408-49 6175 CIRCLE 215 ON INFORMATION CARD Price: $2495 Minimum system requirements: 80386/486-based PC, 8MB of RAM, 20MB of disk space. JUNE 1994 COMPUTER GRAPHICS WORLD
cadua.51 zsiz,
Lekcije AutoLisp-a sa CompuServ-a od Autodesk-a preuzeto sa Imtel BBS-a. Pozdrav. lisp.zip
cadua.52 postmast,
From: Andjelka.Dulic@f119.n111.z38.setgate.setnet.co.yu (Andjelka Dulic) Subject: Re: cadua Date: Wed, 06 Jul 1994 03:12:00 -=> Quoting "Andjelka Dulic to All" <=- Zdravo! Veoma me obradovalo saznanje o uvodjenju konferencije NET.CADUA!! Ja sam jos jedan od zaljubljenika AutoCADA. Poznati su mi "svi" problemi koje imaju korisnici AutoCAD programa i ocekujem poboljsanja putem ove konfrencje!! Zivim i radim u Subotici u gradu u kojem uopste nema zvanice skole za AutoCad niti kursa gde bi se zainteresovani mogli okupiti! Zastupljenost AutoCada je minimalna, samim tim su problemi mnogo veci!! "B> Izdata je nova knjiga "B> Andreja Prevarek "B> AutoCAD 12 od ideje do projekta "B> Znak Zagreb, 1994 "B> tel/fax 385 041 214 251 "B> Za razliku od lokalnih brosura tipa AutoCAD bez muke "B> ova knjiga deluje vrlo ozbiljno, i vredi je pogledati. "B> Cena je oko 70 DEM. Jedan njen primerak ce mozda stici "B> na surtasnji sastanak. Knjigu AutoCad 12 od ideje do projekta - Andreje Prevarek imam i veoma sam zadovoljna njenim sadrzajem!! U knjizi su kao referentna podrucja, odnosno delatnosti posebno obradjene: masinstvo, elektrtehnika, arhitektura i gradjevinarstvo. Znaci ova knjiga je velika i prava pomoc u radu sa AutoCAD-om, ostalo je samo jos mnogo mnogo prakticnog rada koji svaki korisnik programa mora utrositi da bi stekao iskustvo i rutinu. Cena knjige je 297.000. Hrd. sto je po crnom kursu izmedju 70-80 DEM. Pozdrav....A.D... ... Catch the Blue Wave! * Origin: ECSTASY BBS * Indjija * 022 53 218 * (38:111/119)
cadua.53 corto,
>  Zivim i radim u Subotici u gradu u kojem uopste nema zvanice >  skole za AutoCad niti kursa gde bi se zainteresovani mogli >  okupiti! ZA Vojvodinu je u CADUA, ako si zainteresovana za uclanjenje, zaduzen user Gtomic na Sezamu, inace Goran Tomic iz firme Vojvodina PROING '46 iz Novog Sada. Mozes ga kontaktirati i saznati detalje. Zvanicna skola, kao sto znas, postoji samo u Beogradu, u Centru za permanentno obrazovanje Instituta Vinca. Da li si upoznata koliko ljudi i na kom nivou koristi AutoCAD u Subotici ? Mislim da vec imamo nekoliko bar potencijalnih clanova odatle. U svakom slucaju, nama je jos draze sto ova razmena maila doprinosi nasem upoznavanju :)))))) Corto, CADUA >  i ocekujem poboljsanja putem ove konfrencje!! Ocekujemo tvoja konkretna pitanja i predloge. :)))
cadua.54 corto,
OBAVESTENJE Prospekti novog Autodesk softvera koji je najavljen ovde su u obradi, i mozete ih uskoro ocekivati na Sezamu, cim ih Meda lepo sredi :) U toku sledece nedelje CADUA ce imati demo verzije svih navedenih programa, zainteresovani nas mogu kontaktirati mailom ili poznatim telefonom :) Za svaki demo je potrebna po jedna 3,5 HD disketa. Corto, CADUA
cadua.55 corto,
OBAVESTENJE Redovni nedeljni sastanci CADUA zbog godisnjih odmora, i letnje neaktivnosti uopste, nece se odrzavati subotom u Prote Mateje 36 do 27. 8. 1994. Poslednji sastanak pre pauze je sledece subote, 16.7.1994. na istom mestu, tacno u podne. Dezurni ostaju, mail kontakt adrese i dalje vaze :)
cadua.56 trol,
Definisanje imena nivoa pomocu slova se cini primerenije nasem sa- dasnjem nivou koriscenja AutoCAD-a nego pomocu brojeva, iako je ovaj drugi nacin pogodniji sa stanovista automatske obrade podataka sa crteza. Neophodno je ukljuciti arhitekte u ovu raspravu o standardu (neka ovo shvate kao mali apel) , jer za sve objekte sem onih cisto inzinjerskih (hale, energetska postrojenja i sl.) njihove podloge (crtezi) su osnova za dalji rad. Nesa, CADUA
cadua.57 zsiz,
Evo kako su kod nas u jednom birou (u kome radi naš predsednik Djole - Corto, CADUA) standardizovali slojeve: INTERNI STANDARDI IZRADE ARHITEKTONSKIH CRTEZA GIP HIDROTEHNIKA-BEOGRADGRADNJA PROJEKTNI BIRO 1. Opsta pravila - Crtezi za jedan projekat se smestaju u direktorijum cije ime asocira na ime projekta. - Direktorijum projekta je poddirektorijum direktorijuma ACAD11ĐDWGS - Svi Xref-ovi, ako ih ima, se nalaze u tom istom direktorijumu - Prilikom davanja podloga uraditi Xref Bind, kako ne bi bilo nesporazuma i gresaka - Svi blokovi koji se prave, ako su takvi da se mogu koristiti i kasnije, snimaju se u direktorijum ACAD11ĐSUPPORT - u direktorijumu ACAD11ĐSUPPORT se nalaze blokovi za visinske kote, oznake bravarije i stolarije, oznake pozicija, termicke oznake, oznake prostorija i pecat. Svi blokovi su prilagodjeni nacinu crtanja 1unit=1cm, osim pecata koji je u razmeri 1:1 u milimetrima. - Pecat, tablica povrsina, oznake materijala i lamela su u razmeri 1:1 u milimetrima, kao i normirani formati, i umecu se u Pspace. 2. Layeri - Layeri oznacavaju skupove elemenata koji se grade od istog materijala ili se na crtezu isto prikazuju - Na arhitektonskoj osnovi, layeri su sledeci: Ime Color Ltype ose 8 dashdot beton 5 continuous opeka 1 " malter 4 " sanitarije 3 " namestaj 4 " oprema 4 " vrata 2 " prozori 2 " bravarija 7 " izgled 7 " nevidljivo 7 hidden oznake 1 continuous srafura 3 " kote 7 " kontura 3 " lpres 1 dashed tekst 7 continuous pecat 7 " Pspace okvir 7 " " u slucaju pojave jos nekog materijala, pravi se layer sa imenom tog materijala. Za osnove u projektima adaptacija, ubacuju se odvojeni layeri za postojeci i novoprojektovani materijal, sa prefiksom novi_ i stari_. Takodje, ubacuju se novi layeri srafure za ono sto se rusi i zida, koji se nazivaju rusi_se 6 continuous zide_se 6 " 3. Za kotiranje je definisan blok DOTT koji se nalazi u ACAD11ĐSUPPORT. 4. Plotovanje - Plotuje se iz Pspace, razmera je 1=1 - Pre plotovanja podesiti razmeru crteza komandom ZOOM XP, gde je X: .2 za 1:50 .1 za 1:100 .05 za 1:200 i tako dalje. Postavljenu osnovu simiti kao View, komadom View/Save/Osnova. - Debljine pera prema bojama: 1 .35 2 .25 3 .25 4 .25 5 .5 6 .25 7 .25 8 .25 PS Postavku dimvars ne znam napamet, sutra :) Postavka za dimvars je Corto, CADUA kasnije poslao u vidu ACAD.DWG prikačenog uz ovu poruku. Pozdrav. zsiz, CADUA djgdwg.arj
cadua.58 corto,
>  Nesa, CADUA Dobrodosao :) Arhitekti uclanjenu u CADUA vec razgovaraju o tome. NA zalost, malo nas ima, jer oni sto znaju da rade vecinu svog vremena posvecuju radu i zaradi, a treba i spavati O;). Kao sto svi znamo, CADUA nije strukovno podeljena, vec se formiraju neformalni SIG-ovi (Specific Interest Group) koji odradjuju posao. Svi arhitektonske struke, i svih ostalih, naravno, neka ovu poruku shvate kao poziv da se pridruze u resenju kljucnog problema da isti program/programe svi koristimo na isti ili slican nacin, to jest dobro :)
cadua.59 meda,
Evo jednog interesantnog saopstenja dobijenog zahvaljujuci Zoranu Kojicu (zkojic) : Americki Institut za racunarsku etiku neprofitabilna organizacija. osnovana 1992 godine, objavila je kodeks koga bi trebalo da se pridrzavaju svi korisnici racunarske tehnologije i digitalnih sistema. Premda je postovanje kodeksa stvar dobre volje, nije na odmet da se makar upoznate sa necim sto bi trebalo da bude zakonski regulisano (preispitajte sebe) ! 1 . Ne koristi racunar da bi povredio druge ljude . 2. Ne mesaj se u racunarski posao drugih ljudi. 3 . Ne njuskaj po racunarskim fajlama drugih ljudi. 4 . Ne upotrebljavaj racunar da bi krao . 5 . Ne koristi racunar kao laznog svedoka. 6 . Ne kopiraj i ne koristi tudji softver za koji nisi platio. 7 . Ne upotrebljavaj tudje racunarske resurse bez autorizacije ili odgovarajuce kompenzacije. 8 . Ne otimaj tudje intelektualno vlasnistvo . 9 . Razmisljaj o drustvenim posledicama programa koje pises ili sistema koji projektujes . 10. Racunar uvek koristi na nacin koji ce osigurati uvazavanje i postovanje drugih ijudi.
cadua.60 corto,
>  U toku sledece nedelje CADUA ce imati demo verzije svih >  navedenih programa, zainteresovani nas mogu kontaktirati >  mailom ili poznatim telefonom :) CADUA ima demo verzije svih navedenih programa, plus : AutoCAD Data Extension (ADE) RX Vectory RX Highlight RX AutoIcon zainteresovani mogu poslati mail, ili ovde izraziti zelju za bilo kojim od navedenih demo programa. Svi su na jednoj 3,5" HD disketi. Corto, CADUA
cadua.61 corto,
>  zainteresovani mogu poslati mail, ili ovde izraziti zelju za >  bilo kojim od navedenih demo programa. Svi su na jednoj 3,5" >  HD disketi. Da se ne bi pogresno shvatilo, svi su na PO jednoj 3,5" HD disketi. Za svaki demo po disketa :)
cadua.62 trol,
>Evo kako su kod nas u jednom birou (u kome radi nas >predsednik Djole - Corto, CADUA) standardizovali >slojeve: Bilo bo lepo kada bi tako bilo u prosecnom projektnom birou kod nas, ali nazalost nije :(.U principu na slican nacin je organizovan rad u svim firmama gde se vec duze koriste racunari u projektovanju, pa i u firmi gde ja radim. Primer koji je zsiz poslao moze sasvim lepo da posluzi kao osnova za izradu Standarda.Svako bi iz svoje struke (masinci, gradjevinci, itd.) jos dodao ponesto.Za pocetak bi trebalo formirati Preporuke za proje- ktovanje u AutoCAD-u koje ce jednog dana (nadajmo se) prerasti u Standard. Nesa, CADUA P.S. Primer organizovanja slojeva u firmi gde radim ostavicu u narednih par dana...
cadua.63 corto,
>  Bilo bo lepo kada bi tako bilo u prosecnom projektnom birou >  kod nas, ali nazalost nije :(.U principu na slican nacin je >  organizovan rad u svim firmama gde se vec duze koriste >  racunari u projektovanju, pa i u firmi gde ja radim. Mojoj organizaciji nedostaje jedna stvar : prefiks ! Naime, princip u svetu je da svaka struka, i specijalnost u okviru struke, ima svoj prefiks, tako da je ime layera : <prefiks>_<imelayera> Zdenko ce poslati BS1192, tj British Standard specifikaciju layera. Ja nabavio, on prekucava, previse bledo za OCR :(
cadua.64 trol,
>Mojoj organizaciji nedostaje jedna stvar : prefiks ! Naime, princip u >svetu je da svaka struka, i specijalnost u okviru struke, ima svoj >prefiks, tako da je ime layera : > > <prefiks>_<imelayera> Mislim da ime layer-a za sada nije toliko vazno, vec da pokusamo da ubedimo korisnike programa da je vazna disciplina u koriscenju layer-a (i ne samo layer-a).To znaci da entiteti moraju imati boju i tip linije bylayer, da se mora strogo postovati sadrzaj layer-a, itd. Oko imena layer-a cemo se relativno lako dogovoriti (mozda gresim?). Resenje sa prefiksom se cini sasvim prihvatljivo. Nesa
cadua.65 corto,
>  korisnike programa da je vazna disciplina u koriscenju layer-a >  (i ne samo layer-a).To znaci da entiteti moraju imati boju i >  tip linije bylayer, da se mora strogo postovati sadrzaj >  layer-a, itd. To je isto kao ubediti nekoga da se akse crta zaostrenom olovkom, ali malo teze ide ... >  Resenje sa prefiksom se cini sasvim prihvatljivo. To je princip svuda u svetu, sto otkrivati toplu vodu ?
cadua.66 postmast,
From: stranac@setgate.setnet.co.yu (Stojanovic Zoran) Subject: Re: cadua Date: Thu, 14 Jul 1994 11:13:12 "S> From: "Zdenko Sizgoric" <zsiz@sezam.UUCP> "S> Newsgroups: yu.comp.cadua "S> Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 "S> Lekcije AutoLisp-a sa CompuServ-a od Autodesk-a "S> preuzeto sa Imtel BBS-a. A gde to inace moze da se nadje osim na IMTEL-u? Pozdrav Zoran O ;*Q ... 100 LJUDI 100 CUDI, 100 ZENA 200 SISA * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*NON-STOP*BG*011-414940* (38:103/114)
cadua.67 zsiz,
>> From: stranacčsetgate.setnet.co.yu (Stojanovic Zoran) >> Subject: Re: cadua >> Date: Thu, 14 Jul 1994 11:13:12 >> Lekcije AutoLisp-a sa CompuServ-a od Autodesk-a >> preuzeto sa Imtel BBS-a. > A gde to inace moze da se nadje osim na IMTEL-u? Evo da pokušam da ASCII UL tekst za ljude sa mreže, 1/3. Pozdrav. zsiz, CADUA AutoLISP exercises This is Lesson 1 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. THE NAME OF THE LANGUAGE Lisp stands for "list processing" or "list programing". In Lisp, processing generally means "finding the value of an object"; that is, processing is the method by which Lisp determines the value of any expression, complex object, or simple object. OBJECTS There are two general types of objects in AutoLISP - ATOMS and LISTS. Atoms are simple objects; lists are complex objects. Atoms and lists are mutually exclusive. Anything that is an atom cannot be a list, and vice versa (there is one exception that proves this rule, the object NIL; we'll examine it later). ATOMS Atoms can be integers, real numbers, text strings, AutoLISP functions, symbols, or special objects that correspond to AutoCAD entities, selection-sets, and files. These are all atoms: 1 ;the integer 1 4.5 ;the real number 4.5 "A String of Pearls" ;a text string setq ;an AutoLISP function ename ;a user-defined symbol See Section 1.4, "Lexical Conventions", of the R10 APR for more information. VALUES OF ATOMS The value of any atom, except AutoLISP functions and user-defined symbols, is itself. For example, the atom 1 has a value of 1; the atom 4.5 has a value of 4.5; the atom "A String of Pearls" has a value of "A String of Pearls". You can determine the value of any atom at the AutoCAD command prompt. Type an exclamation point "!" followed by the atom. AutoLISP will find and return the value of the atom in the command prompt area. For example, this expression finds the value of the atom (and real number) 4.5: Command: !4.5 4.5 LISTS Lists are complex objects, referred to in some texts as symbolic expressions, or "s-expressions". Lists are built out of atoms and/or other lists. A list is syntactically simple; it must be bounded by matching parentheses, and objects within the list must be separated from one another by a space. These are examples of lists: (+ 1 3) ;add 1 and 3 (- 9 5) ;subtract 5 from 9 (+ 1 (+ 2 3)) ;add 1 to the result of adding 2 and 3 Anything bounded by matching parentheses must be a list; anything not bounded by matching parentheses must be an atom. ELEMENTS OF LISTS The individual members of a list are known as its elements. This is an example of a list with three elements, each an atom: (+ 1 2) Elements of lists may be either atoms or other lists. This is an example of a list with three elements; two are atoms, one is itself a list of three elements: (+ 1 (+ 2 3)) đ đ Đ / đ đ Đ / đ đ đ elements Elements of a list must be separated from one another by at least one space. There is no limit on the number of spaces separating elements, but there must be at least one. This is a perfectly valid list: (+ 1 (+ 1 3)) THE EMPTY LIST There is one object in AutoLISP that is both an atom and a list. It is the empty list; that is, a list of no elements, commonly referred to as NIL. () or nil Nil (the empty list) in AutoLISP is "no value". When an object in AutoLISP has no value, then the value of the object is nil. EXERCISE Which of these objects are atoms and which are lists? 1. 73.5 2. "0,0" 3. (1.0 2.0 3.0) 4. "String" 5. ("String") 6. () Find the values of these atoms at the AutoCAD command prompt. 1. 4.5 2. "text" 3. 17 4. setq 5. xyz 6. nil How many elements are contained within each list? 1. (1.0 2.0 3.0) 2. (+ 1 2) 3. (+ 1 (+ 2 3)) 4. (+ 1 2 (+ 3 4) 5) 5. (+ 1 (+ 2 (+ 3 4)) 5) 6. () Next week: Lists and Evaluation This is Lesson 2 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. EVERY OBJECT HAS A VALUE There are two types of objects in AutoLISP; atoms and lists. Every atom and every list has a value. The process by which AutoLISP determines the value of an object is called "evaluation". EVALUATION OF ATOMS Atoms are simple objects, and they are evaluated using simple rules according to their data type. There are other data types apart from those listed below; they will be examined in detail in the next lesson. The value of a symbol may not be obvious until the process of "binding" is discussed along with the evaluation of lists. Type of Atom Example Evaluation rule Value Integer 1 Value is itself 1 Real 4.5 Value is itself 4.5 String "text" Value is itself "text" Symbol X Current binding Whatever was last assigned EVALUATION OF LISTS The value of a list can generally be determined in one of two ways; either by taking the list at face value, or by evaluating the list. One method will generally yield different results, or a different value, than the other. If a list is taken at face value, then its value is itself. This will become somewhat clearer upon explanation of the (quote) function later in this lesson. Lists are evaluated according to the first element of the list. If the first element is the name of an internal AutoLISP function, or subr, the remaining list elements are passed to the subr as the formal arguments and are evaluated by the subr. For example, this is a list of three elements, the subr + and the integers 1 and 2. (+ 1 2) This is the evaluation process by which AutoLISP determines the value of this list. All evaluations of the same list occur in exactly the same manner, every time. The same general process of evaluation is applied to every list that can be and is evaluated in exactly the same manner, every time. (+ .. AutoLISP looks at the first element of the list, where it expects to find a function. Functions are either internal AutoLISP functions, or subrs, such as those listed in Chapter 4, "AutoLISP Functions", of the APR, or user-defined functions created by the (defun) or (lambda) functions. AutoLISP evaluates the function, or first element of the list. A function evaluates to a set of instructions that tells AutoLISP what to do next. (Isn't that elegant? Every complex expression in AutoLISP carries its own processing instructions with it, in exactly the same place every time; at the head of the list.) In this case the function + evaluates to a set of instructions that tells AutoLISP, "Go find the value of every other element in this list. When you're done, add all the values together and return the result as the value of the entire list." (.. 1 ..) Following its instructions, AutoLISP finds the value of the next element in the list, the atom and integer 1. Integers evaluate to themselves, so AutoLISP stores the value 1 and continues with its instructions. (.. .. 2) The value of the integer 2 is 2. AutoLISP stores this value and continues. Elements in a list following a function are arguments to the function; that is, they are the data upon which the function operates. Finding no more elements in the list, or arguments to the function, AutoLISP finishes the instructions it received by evaluating the function and adds the values of the arguments, returning the integer 3 as the value of the list. Command: (+ 1 2) 3 A MORE COMPLEX EXAMPLE AutoLISP (any Lisp, in fact) always evaluates the elements in a list from left to right. You may have read that elements are evaluated in a nested manner, from the inside out; this is wrong. It may be convenient for us in some cases to follow the evaluation process by working from the inside out, but that is never the way AutoLISP evaluates a list. It always works from left to right. Consider this list of three elements, the function (or subr) +, the atom 1, and the list (+ 2 3). (+ 1 (+ 2 3)) This is how AutoLISP evaluates this list. (+ .. AutoLISP looks at the first element of the list and evaluates it. Since it's a function, it returns as its value a set of instructions on what AutoLISP should do next. (.. 1 .. Following the instructions of the + function, AutoLISP finds the value of the second element in the list (the first argument to the + function), the atom 1, stores that value, and continues. (.. .. (+ 2 3) AutoLISP finds the value of the third element in the list, the second argument to the + function. The third element is itself a list. How does AutoLISP evaluate a list? First, it evaluates the function + and receives its instructions. Next, it finds the values of the arguments, adds them together, and returns the result, which in this case is the integer 5. Finding no more elements in the list, AutoLISP finishes its instructions by adding the value of the two elements together and returning the value of the integer 6. (+ 1 (+ 2 3)) đ Đ / đ Đ / đ đ------------ Value of object is integer 5 đ----------------- Value of object is integer 1 TAKING A LIST AT FACE VALUE The function (quote) may be used to return a list (or an atom) unevaluated; that is, at face value. (quote) takes a single argument, and returns as its value the argument unevaluated. For example, this expression returns the list (1.0 2.0 3.0) at face value. Command: (quote (1.0 2.0 3.0)) (1.0 2.0 3.0) What would happen if AutoLISP were asked to evaluate the list? Why? Command: (1.0 2.0 3.0) ? BINDING A SYMBOL TO A VALUE Binding is the process by which a value is assigned to a user-defined symbol, or variable. In AutoLISP, we say that a symbol (or variable) is bound to a value. This is comparable to saying in the language BASIC that a value is equal to a variable. The function (setq) is generally used to bind a symbol (or variable) to a value. For example, this expression binds the symbol X to a value of 4.5. Command: (setq x 4.5) 4.5 Command: !x 4.5 In BASIC, the same operation might be expressed as: LET X = 4.5 The value of the subr (setq) is a set of instructions that boils down to this: Find the value of the second argument to setq (the third element in the list). Take the first argument as is; don't evaluate it. Bind the first argument to the value of the second argument. EXERCISE Which of these lists can legally be evaluated and which must be taken at face value? 1. (+ 1 2) 2. (+ 1 (+ 2 3)) 3. (1.0 2.0 3.0) 4. (quote (1.0 2.0 3.0)) 5. (setq x 4.5) 6. (setq y (1.0 2.0 3.0)) Using the functions +, -, /, and * as documented in the APR, convert the following algebraic expressions into AutoLISP expressions. For example, the expression: 1 + 2 would be converted into the AutoLISP expression: (+ 1 2) 1. 3 + 10 + 5 2. 20 * 15 3. 16 - 10 4. 15 / 3 5. 5 + (10 * 2) 6. (5 + 10) * 2 Using the (setq) function and the (quote) function (as needed), bind the variable X to the following values. Check the value of the variable by using ! to find its current binding. 1. 1 2. 4.5 3. "text" 4. (1.0 2.0 3.0) Next week: Data Types Answers to Lesson 1 Exercises: 1. atom 2. atom 3. list 4. atom 5. list 6. atom and list 1. 4.5 2. "text" 3. 17 4. <Subr: xxxx> 5. nil 6. nil 1. 3 2. 3 3. 3 4. 5 5. 4 6. none This is Lesson 3 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. DATA TYPES There are two kinds of objects in AutoLISP. Atoms are simple objects; lists are complex objects bounded by parentheses. Among simple objects, there are many sub-categories known as data types. A clear understanding of data types in AutoLISP is important. Along with their parent classes of objects, atoms and lists, they form the essential building blocks for all AutoLISP programs. Data types generally describe the nature of the data that the atom is to hold, and the amount of space (or memory) AutoLISP must allocate to create the atom and store its value. This lesson will concentrate on the former topic; memory management will be discussed in a future lesson(s). This is the list of data types supported by Release 10. All except one are sub-categories of atoms; the exception is the data type "list". Lists themselves qualify as a distinct data type. * list * symbols * strings * real numbers * integers * file descriptors * AutoCAD entity "names" * AutoCAD selection-sets * subrs (built-in functions) DETERMINING DATA TYPES The AutoLISP function (type) may be used to determine the data type of any object. (type) takes one required argument, and returns a symbol that indicates the data type of its argument. For example, this form (a "form" being any list that can be evaluated) determines the data type of the integer 1. Command: (type 1) INT EXAMPLES OF DATA TYPES What follows is example AutoLISP code that binds variable X to a variety of objects with different data types and determines the data type of its binding with the (type) function. You may want to type in the expressions at the command prompt in Auto CAD. In cases where a hexadecimal number appears as a part of the data type, no effort has been made to accurately represent the number, as it varies from time to time. Instead, the number is represented in the examples simply as "xxxx". LIST Command: (setq x (quote (1 2 3))) (1 2 3) Command: !x (1 2 3) Command: (type x) LIST SYMBOLS Command: (setq x 'A) A Command: !x A Command: (type a) SYM STRINGS Text strings can be of any length, up to the maximum amount of memory that can be allocated to them. This value varies depending on the amount of AutoLISP code and data currently in use, and the type of AutoLISP in use (Regular or Extended). String constants are limited to a maximum length of 100 characters. Command: (setq x "Text string") "Text string" Command: !x "Text string" Command: (type x) STR REAL NUMBERS AutoLISP represents real numbers as double precision floating point numbers, accurate to at least 14 significant digits of precision. There is no data type to represent single precision floating point numbers in AutoLISP; all reals are double precis ion, and are represented in AutoLISP in the same manner that they are represented in AutoCAD. DISPLAY ACCURACY AND INTERNAL ACCURACY The display accuracy of real numbers in AutoLISP is only that; the display accuracy. The internal representation is always accurate to at least 14 digits of precision. If it is necessary to display or to print the value of a real number to some arbitrary precision beyond AutoLISP's default display accuracy, the real number is typically converted to a string with the AutoLISP function (rtos) and displayed or printed at the desired display accuracy. (rtos) will be discussed in a future lesson on data type conversion. Command: (setq x 4.5) 4.5 Command: !x 4.5 Command: (type x) REAL INTEGERS In DOS AutoCAD, integers are 16-bit signed numbers between -32768 and +32767. In all other versions of AutoCAD, they are 32-bit signed numbers between -2,147,483,648 and +2,147,483,647. Integers transferred between AutoLISP and AutoCAD are restricted to 16-bit values. For compatibility reasons across versions of AutoCAD, it is generally best to use 16-bit values only in AutoLISP programs. Command: (setq x 1) 1 Command: !x 1 Command: (type x) INT FILE DESCRIPTORS A file descriptor is an internal pointer to a file that has been opened for a read/write/append operation. Functions desiring to act on an open file must use its file descriptor to access the file; therefore, when a file is opened, a variable must be bound to the file descriptor or the file cannot be accessed again. In this example, the (open) function is use to open a file named "file.ext" in the default directory and disk drive for a write operation. The (open) function returns the file descriptor for "file.ext". Command: (setq x (open "file.ext" "w")) <File: xxxx> Command: !x <File: xxxx> Command: (type x) FILE Command: (setq x (close x)) nil AUTOCAD ENTITY "NAMES" An entity name is a pointer to an entity's record in the current drawing editor session. Entity names change from session to session, and the same name is valid only in the editing session where it was retrieved (but it will be valid for that entire session). There is no way to store an entity name within an AutoCAD drawing or an external file for subsequent use in a different drawing editor session; this facility has been deliberately disallowed. Entity names allow AutoLISP programs to act on unique, individual entities. Methods to accomplish this will be explored in future lessons; a brief example is illustrated here. The (entlast) function used in this example returns the entity name of the last entity added to the drawing. Command: LINE From point: 1,1 To point: 5,5 To point: return Command: (setq x (entlast)) <Entity name: xxxx> Command: !x <Entity name: xxxx> Command: (type x) ENAME Command: ERASE Select objects: !x Select objects: return AUTOCAD SELECTION-SETS A selection-set is a collection of entity names, stored in a temporary file. No more than six selection-sets may be opened by AutoLISP at one time. To close an unneeded selection-set variable, bind the variable to nil. The (ssget) function used in this example prompts the user to create a selection-set and returns the selection-set as the value of the expression. Command: LINE From point: 1,1 To point: 5,5 To point: 10,1 To point: return Command: (setq x (ssget)) Select objects: pick first line Select objects: pick second line Select objects: return <Selection set: xxxx> Command: !x <Selection set: xxxx> Command: (type x) PICKSET Command: ERASE Select objects: !x Select objects: return SUBRS A subr is a built-in AutoLISP function. See the Table of Contents for Chapters 4 and 5 of the AutoLISP Programmer's Reference for a list of most of the subrs in AutoLISP. Command: !setq <Subr: xxxx> Command: (type setq) SUBR QUESTIONS 1. What is the internal accuracy of real numbers in AutoLISP? 2. Does AutoLISP have a data type for a single precision floating point number? 3. Why should a program use only 16-bit integers rather than 32-bit integers in non-DOS versions of AutoCAD? 4. What happens when a file is opened but its file descriptor isn't assigned to a variable? 5. How are selection-sets stored in AutoLISP? 6. How many selection-sets can be opened at one time? 7. What is an entity name? 8. How can the same entity name be stored and used in different drawing editor sessions? 9. What are the maximum lengths for a string constant and a string variable? 10. What function can be used to determine the data type of any object or variable? Next week: AutoLISP and the AutoCAD Calculator Answers to Lesson 2 Exercises: 1. legal 2. legal 3. face value 4. legal 5. legal 6. face value 1. (+ 3 10 5) 2. (* 20 15) 3. (- 16 10) 4. (/ 15 3) 5. (+ 5 (* 10 2)) 6. (* (+ 5 10) 2) 1. (setq x 1) !x 2. (setq x 4.5) !x 3. (setq x "text") !x 4. (setq x (quote (1.0 2.0 3.0))) !x This is Lesson 4 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. AUTOLISP: THE AUTOCAD CALCULATOR AutoCAD does not have a Sidekick-style pop-up calculator to perform arithmetic operations and return the appropriate value to an active AutoCAD command prompt, but it has an entire programming language to calculate and store values and pass them to AutoCAD. The comment that "AutoCAD doesn't have a built-in calculator" is as true as it is meaningless, because it has an entire built-in programing language, instead! AutoLISP can be used at any time in the drawing editor. It can be used at the command prompt, at the dimension prompt, and at any prompt generated by any AutoCAD command. Its syntax is probably not as easy to master initially as that of a simple 10 -key calculator; however, it is much more powerful. And the syntax, once learned, is simple and consistent. RETURNING A VALUE TO THE COMMAND PROMPT The value of an AutoLISP expression is passed from AutoLISP to AutoCAD as the response to the active AutoCAD prompt. If the command prompt is active, the value of an expression is simply printed in the command prompt area. Any side effect that occurs during the expression, such as a new symbol binding, is irrelevant to the command prompt (as long as an AutoCAD command is not called in the expression). For example, this form (a form being any complex expression that is treated as program code rather than data) binds the symbol X to the result of adding 4 and 6 and then passes the value 10 to AutoCAD, which simply prints the result in the command prompt area. Command: (setq x (+ 4 6)) 10 There's no requirement to bind a symbol. Any form can be evaluated at the command prompt simply to return a calculated numeric value. For example, this form returns the value of dividing the square root of 50 by the real number 9. Command: (/ (sqrt 50.0) 9.0) 0.785674 This form returns the value of multiplying the result of adding 2.5 and 6.3 by 24.0. Command: (* (+ 2.5 6.3) 24.0) 211.2 RETURNING A VALUE TO AN AUTOCAD COMMAND If an AutoCAD command is active, then evaluation of an AutoLISP form returns the value to AutoCAD. The value becomes the response to the current prompt of the AutoCAD command. In this example, the ARRAY command receives as the number of items to array the result of an AutoLISP form that divides 6.0 by 0.35; in other words, we don't know offhand how many items will fit at 0.35 unit increments into a distance of 6.0 units, so we ask AutoLISP to calculate the value for us and return the answer to AutoCAD. Since the prompt from ARRAY accepts only integer values rather than real numbers, we'll use the AutoLISP (fix <real>) function to round down to the nearest integer. Command: (/ 6.0 0.35) 17.1429 Command: (fix 17.1429) 17 Command: (fix (/ 6.0 0.35)) 17 Command: LINE From point: 1,1 To point: 5,5 To point: <return> Command: ARRAY Select objects: L Select objects: <return> Rectangular or Polar array (R/P): R Number of rows (---) <1>: 1 Number of columns (đđđ) <1>: (fix (/ 6.0 0.35)) Distance between columns: 0.35 In this case, AutoCAD creates 17 items in the array. The important point to consider is that an AutoLISP form has been used interactively, in the middle of an AutoCAD command, to calculate a value (in this case, an integer) that is subsequently and automatically given to the command at that particular point in its prompting sequence. In this example, AutoLISP calculates the size of a fillet radius. Command: FILLET Polyline/Radius/<Select two lines>: R Enter fillet radius <1.0>: (/ 28.0 8.0) Since both arguments to (/) are reals, the result is a real, and the size of the fillet radius is set to 3.5. INTERACTIVE CALCULATION Another method to pass values to an AutoCAD command is to use an AutoLISP form that itself prompts the user for an arbitrary set of values, and then performs some calculation on the values, eventually returning the answer to AutoCAD. This is probably easier to use than it is to explain. Before we perform some complex calculation with user-prompted values, we'll introduce two new AutoLISP functions: (getdist) and (getpoint). TWO NEW INTERACTIVE FUNCTIONS (getdist) halts the execution of a form and allows the user to specify a distance by typing in the value, or by selecting two points; this is exactly the same mechanism used by every AutoCAD prompt that calls for the user to specify a distance. (getpoint) halts a form and allows the user to select a point, using any of the standard point selection methods: screen pointing, absolute, relative, or relative polar coordinate entry, object snaps, coordinate filters, or lastpoint specification. GETDIST This example uses an optional prompt to the (getdist) function, which prompts the user to enter a distance. Try using this form at the command prompt and respond to it once by typing in a value, and again by picking two points on the display. The control characters "Đn", or backslash and lower-case n, mean newline. They make sure the rest of the prompt appears on a new line in the command prompt area. Command: (getdist "ĐnEnter a distance: ") Enter a distance: <enter a number> Command: (getdist "ĐnEnter a distance: ") Enter a distance: <pick two points> In both cases, (getdist) returns the distance entered by the user as a real number. GETPOINT This example uses an optional prompt to the (getpoint) function, which prompts the user to pick a point. Try using this form with absolute coordinates, screen pointing, and object snaps. Command: (getpoint "ĐnPoint: ") Point: 1,1 (1.0 1.0 0.0) AutoLISP returns the point as a list of three real numbers. 3-D points are returned as a list of three reals; 2-D points as a list of two reals. By default, all points chosen in Release 10 are fully 3-D, with X, Y, and Z values. The first element in a point list is the X value, the second the Y value, and the third the Z value. This expression (1.0 1.0 0.0) is not a form, because it cannot be evaluated. It contains no function as the first element of the list. This is an example of AutoLISP using a list to store data rather than program code. Command: (getpoint "ĐnPoint: ") Point: <pick point> Command: LINE From point: 1,1 To point: 5,5 To point: <return> Command: (getpoint "ĐnPoint: ") Point: MID of <pick line> (3.0 3.0 0.0) PROMPTS ARE OPTIONAL There's no law that says you have to include an optional string argument to (getdist) or (getpoint) as a prompt for the user. However, it's good practice to do so. Can you guess why? Try using (getdist) and (getpoint) without the optional string argument. Command: (getdist) ? Command: (getpoint) ? SOME MORE CALCULATIONS Computations might be a more accurate word, since a computer is essentially a calculator with memory, and these calculations require AutoLISP to remember distances and points. In this example, variable X is bound to the list of three real numbers that form the coordinate 1,1,0. Command: (setq x (getpoint "ĐnPoint: ")) Point: 1,1 (1.0 1.0 0.0) There's another way to bind X to a list of three real numbers without using the (getpoint) function. Can you remember what it is? It involves a function that tells AutoLISP to take the next argument at face value (data) rather than to try to evaluate it (a form)... In this example, pick an arbitrary point anywhere on the screen with the cursor. Command: (setq x (getpoint)) <pick a point> Next, draw a line starting at 0,0 and ending at the point stored in variable X. How can you ask AutoLISP to use the current value of a variable? Command: LINE From point: 0,0 To point: !x To point: <return> Binding variables to points is easy. It allows the user to store as many points as needed by name in the current drawing editor session, and refer to them by name anytime AutoCAD asks for a point. Command: CIRCLE 3P/2P/TTR/<Center point>: !x Diameter/<Radius>: 1.0 Command: (setq origin (quote (0.0 0.0 0.0))) (0.0 0.0 0.0) Command: MOVE Select objects: Last Select objects: <return> Base point or displacement: !x Second point of displacement: !origin The previous example should have moved the circle and placed its center point at 0,0. Can you see why? Here's another example of the ARRAY command. This time, AutoLISP will calculate the distance between two points and use that to help determine how many duplicate items it will create. First, we'll build some arbitrary construction geometry. Command: LINE From point: 1.1143,5 To point: 8.9178,5 To point: <return> Command: CIRCLE 3P/2P/TTR/<Center point>: 1.1143,5 Diameter/<Radius>: 0.5 Now, we'll use (getdist) to help provide facility to ARRAY that, on the face of it, ARRAY appears not to have: interactively calculate the number of items that must appear in the array based only on the distance between each item and total distance i n the array! In this example, we'll space each item 0.5 units apart. Command: ARRAY Select objects: Last Select objects: <return> Rectangular or Polar array (R/P): R Number of rows: 1 Number of columns: (fix (/ (getdist "ĐnDistance: ") 0.5)) Distance: END of <pick start point of line> Second point: END of <pick end point of line> Distance between columns: 0.5 Here's another example that fits a user-specified number of items to a calculated distance.
cadua.68 zsiz,
Evo i drugi deo 2/3 Command: UNDO Auto/Back/Control/End/Group/Mark/<number>: 1 Command: ARRAY Select objects: Last Select objects: <return> Rectangular or Polar array (R/P): R Number of rows: 1 Number of columns: 10 Distance between columns: (/ (getdist) 10) END of <pick start point of line> Second point: END of <pick end point of line> Next week: Writing New AutoCAD Commands There are no questions for this week's lesson. Please experiment on your own, using AutoLISP expressions at the command prompt and within AutoCAD commands to calculate and store answers for AutoCAD. EXTRA CREDIT One of the most interesting forms that comes with Release 10 is the file REF.LSP, which you'll find on the Support Disks. It's documented in Appendix A of the AutoLISP Programmer's Reference. Examine the form in REF.LSP. See if you can determine how it works! If you can, then you have a clear understanding of how AutoCAD and AutoLISP work with each other. Clue #1: the (setvar) function does the same thing as the AutoCAD SETVAR command. ANSWERS TO LESSON 3 1. Reals are stored as double precision floating point numbers, accurate to at least fourteen significant digits of precision. 2. No. 3. For code compatibility with DOS versions of AutoCAD. 4. The file cannot be accessed for read, write, or append operations, nor can it be closed (AutoCAD itself will close the file on exit from the drawing editor). 5. Selection-sets occupy temporary file slots, and as such should be treated as precious resources. A variable should always be bound to a newly-created selection-set, else it cannot be accessed by a later operation within AutoLISP. 6. Up to six; however, don't use more than four unless you have to. 7. A pointer to an entity record in the drawing editor session. 8. It can't; however, entity handles can be stored across editing sessions and used to retrieve the same entities. 9. 100 characters; the limit of available heap space that can be allocated as string space, in other words, the limit of available memory. 10. The (type) function. This is Lesson 5 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. WRITING NEW AUTOCAD COMMANDS SUBRS ARE ATOMS AutoLISP has two kinds of objects: atoms and lists. Every object in AutoLISP is one or the other. The empty list nil () is by definition both an atom and a list, and the only object in AutoLISP that can be both. Atoms come in many different data types. One of these data types is the SUBR, or sub-routine. Subrs are names for AutoLISP internal functions. All of the AutoLISP subrs are listed in chapters 4 and 5 of the AutoLISP Programmer's Reference (APR). FUNCTIONS ARE FIRST IN FORMS When a complex expression is constructed with the intent of being evaluated, it consists of a list with a subr (or internal function) as its first element. Such an expression is also known as a form. This is an example of a form. (setq x 10) What is the subr in this example? What position does it occupy in the list? This is an example of a list that is not a form, that is, a list that must be treated only as data and cannot be evaluated. (1.0 2.0 3.0) What would happen if AutoLISP attempted to evaluate the latter expression? Why? This leads us to the important distinction that any list that can be evaluated (any form) must have a function as its first element. USER DEFINED FUNCTIONS In addition to its many subrs, AutoLISP allows the creation of user- defined functions, that is, functions whose instruction sets and names have been defined by the user. Consider the evaluation process of a typical form that uses a subr. (setq x 10) AutoLISP evaluates the first element, where it expects to find a function. Here, it finds the subr SETQ, and retrieves the binding of SETQ. The binding of SETQ (in fact, the binding of any subr) is effectively a set of instructions on how processing should proceed. Next, AutoLISP evaluates the arguments to SETQ in order, and finally applies the binding of SETQ (processing instructions) to the values of the arguments. The result in this case is a value of 10 for the expression, and a side-effect of variable X being bound to 10. SETQ is a subr, and its instructions have been pre-defined in AutoLISP; the user cannot change them. However, it's possible to create entirely new functions that perform whatever processing instructions the user desires. New function bindings are created through use of the subr DEFUN, which stands for DEfine FUNction. HOW TO USE DEFUN The syntax of DEFUN appears slightly different than that of other functions you've used in this tutorial, but it's really the same. (defun <sym name> <arg list / local var> <expr> ...) DEFUN takes two required arguments, and a variable number of arguments following the first two ARGUMENTS TO DEFUN The first required argument to DEFUN must be the symbol name of the new function to be defined. Never use the name of a built-in function or symbol as <sym name>, since this will make the built-in function inaccessible. Use a new name that you have created, preferably one that describes the actions of the function. Using function names of six or fewer characters will save memory space (more about that in future lessons). In this example, the first argument to DEFUN is the symbol name MYFUN, which becomes the name of the user-defined function. (defun MYFUN <arg list / local var> ... ) The second required argument to DEFUN must be a list of required arguments and/or local variables. This argument will be discussed in detail later in this lesson. For now, it is sufficient to use an empty list, that is, a list with no required arguments or local variables. The previous example is expanded to include the list of required arguments and/or local variables. (defun MYFUN () <expr> ... ) Arguments following the list of required arguments are expressions to be evaluated when the user-defined function is executed. They are the processing instructions that will be executed when the function is called. EXAMPLE OF SIMPLE FUNCTION DEFINITION In the next few examples, optional expressions will be added to the body of MYFUN. Different sets of expressions will give different meaning to MYFUN. In this example, MYFUN's instructions tell it to ask the user for two points, and to print the distance between the two points. The AutoLISP subr DISTANCE is introduced. DISTANCE takes two points as arguments, and calculates the 3D distance between the points. (defun MYFUN () (setq pt1 (getpoint "ĐnFrom point: ")) (setq pt2 (getpoint pt1 "ĐnTo point: ")) (distance pt1 pt2) ) Type in the example. AutoLISP will return the name of the function that's been defined; in this case, MYFUN. Call MYFUN as you would any subr. Command: (MYFUN) From point: <pick> To point: <pick> <returns distance as a real number> VALUES RETURNED BY USER DEFINED FUNCTIONS Any function created by DEFUN will return a value when it is called, just as any subr returns a value. The value returned by a user- defined function will be the value of the last expression in the body of expressions that comprise the processing instructions. For example, in the previous example the value of the expression (myfun) will be the value of the expression (distance pt1 pt2). (myfun) <----- form calling user-defined function (defun MYFUN () (setq pt1 (getpoint "ĐnFrom point: ")) (setq pt2 (getpoint pt1 "ĐnTo point: ")) (distance pt1 pt2) <----- value of last expression ) becomes value of form SAVING FUNCTION DEFINITIONS TO DISK Although it's possible to create user-defined functions by typing in the appropriate code at the command prompt, it's probably a better idea to use a text editor of your choice (EDLIN will always do in a pinch) and add this text to a new file with an extension of .LSP; you choose the name. Then, load the file into the drawing editor with the AutoLISP LOAD function. The LOAD function takes a single string argument, which should be the name of the .LSP file to load. (load "<filename>") Remember that the AutoCAD Load command is quite a different thing from the AutoLISP LOAD function. For example, if you add the code from the previous example to a file named MYFUN.LSP then you can load the file into the drawing editor as follows. Use a text editor to create a text file named MYFUN.LSP and include the code that creates this user-defined function. Then load the file in to the AutoCAD drawing editor. Command: (load "MYFUN") MYFUN AutoLISP will search the current directory, along with the other directories in the AutoCAD Library Path, for the file MYFUN.LSP. If it finds the file, it will load the code into the editor. If AutoLISP generates an error message when loading the file, you should edit the file and fix the problem. For a description of the directories in the AutoCAD Library Path, see section 4.45, "(findfile <filename>)", of the APR. CALLING AUTOCAD COMMANDS FROM AUTOLISP A very popular application for user-defined functions is to create abbreviated names for AutoCAD commands, and to combine two or more commands (or a command and its options) into a single command. The COMMAND function calls AutoCAD commands directly from AutoLISP. COMMAND takes a string argument that must be the name of an AutoCAD command, and any optional arguments that should be passed to the command prompts. For example, this form calls the Line command and draws a line from 1,1 to 5,5. The form returns nil, because the COMMAND function always returns nil. Generally, the side-effect of a COMMAND form is much more interesting than its value. Command: (command "LINE" "1,1" "5,5" "") nil The null string argument at the end of the argument list is treated as a carriage return by the Line command (or by any command). In addition to string arguments for options to commands, COMMAND will accept reals or integers in the appropriate places, along with lists of two or three reals as points. COMMAND also accepts variables with appropriate values. This is another way to draw a line from 1,1 to 5,5. (command "LINE" (quote (1.0 1.0)) (quote (5.0 5.0)) "") In this example, three forms are used to draw a circle with a center point chosen by the user and a radius of 1.5 units. The first two forms are used to gather and store data, and the last to call the Circle command and use the previously-stored variables as arguments to the COMMAND function. Command: (setq pt1 (getpoint "ĐnCenter: ")) Center: <pick> Command: (setq rad (getdist pt1 "ĐnRadius: ")) Radius: <pick> Command: (command "CIRCLE" pt1 rad) nil DEFINING NEW COMMANDS A simple and useful function might be one that combines the Zoom command with its Window option. In this example, the special AutoLISP symbol pause is used as an argument to the COMMAND function. pause halts the evaluation of the expression and allows the user to respond to the current command prompt. Type this code into a new text file named ZW.LSP, then load the file into the drawing editor. (defun ZW () (command "ZOOM" "Window" pause pause) ) Command: (load "ZW") ZW Command: (zw) First corner: <pick> Other corner: <pick> nil The usefulness of this function is somewhat diminished by the requirement to call it as a form, that is, to enclose the function name with parentheses and call it as an AutoLISP function. This requirement means extra typing for the end user, and the need to remember which commands are enclosed by parentheses and which aren't. AutoLISP allows the created of 5ŠHrmĄYV╦šőÖđ╣ŹĐKŻ╣═üóíůĐü without enclosing the function name in parentheses. Preface the name of the function with C:, as illustrated below. Add this code to a new text file named ZW.LSP. Load the file. (defun C:ZW () (command "ZOOM" "Window" pause pause) ) Command: (load "zw") C:ZW Command: ZW or Command: (C:ZW) This is an example of a new AutoCAD command named CD. CD draws circles by center point and diameter. Add this code to a new text file named CD.LSP. Load the file. (defun C:CD () (command "CIRCLE" pause "Diameter" pause) ) Command: (load "cd") C:CD Command: CD or Command: (C:CD) SUPPRESSING THE VALUE RETURNED BY A USER-DEFINED COMMAND The value of the last expression in the body of expressions following the list of required arguments and local variables in a function definition is always returned as the value of the function. In many cases, it's nice to stop AutoLISP from printing this value on the display after the function has been executed. The AutoLISP subr PRIN1 will print a null string to the display if PRIN1 is the last expression in a function definition. For example, this modified version of the command CD does not print "nil" at the command prompt after it has executed. (defun C:CD () (command "CIRCLE" pause "Diameter" pause) (prin1) ) REQUIRED ARGUMENTS TO A FUNCTION Some functions take no arguments; some require one or more, or a variable number of arguments. The SETQ function, for example, requires at least two arguments. Arguments may be required during a function call if they have been included in the function definition. The values of the arguments will be mapped into the expressions following the list of required arguments wherever variables of the same names as those defined in the list of required arguments have been used. Consider this function definition, which requires no arguments. It prompts the user for a real number, treats the number as a value in decimal degrees, and returns the value of the number converted into radians. (defun dtr () (setq degree (getreal "ĐnDegrees: ")) (/ (* degree pi) 180.0) ) This function must be called with only one object in the form; the function itself. Command: (dtr) Degrees: 180 3.14159 An equivalent expression may be created which requires the value in degrees as an argument in the form that contains the function. (defun dtr (degree) (/ (* degree pi) 180.0) ) In this case, the function must be called with an argument. Command: (dtr 180) 3.14159 The value of the argument 180 in the previous form becomes the value of the required argument DEGREE and AutoLISP subsequently uses the value 180 anywhere in the expressions following the list of required arguments where the variable DEGREE has been used. Next week: Writing New AutoCAD Commands, Part Two Questions: 1. What are subrs? 2. What is a form? 3. What is the difference between a form and a list (or complex expression) that must be treated strictly as data? 4. What kind of atom must always be the first element in any form? 5. What subr allows the user to create his own functions? 6. What are the two required arguments to the function in Question 5? 7. What are the optional arguments to the function in Question 5? 8. What value is returned by a user-defined function? 9. How can you use an external file that contains AutoLISP code in the drawing editor? 10. What special symbol allows the user to respond to prompts generated by AutoCAD commands called by the AutoLISP COMMAND function? 11. How can you eliminate the need for a user to call a function by enclosing it in parentheses? │12. What function will print a null string if included as the last expression in a function definition? 13. How can a user define a function so that it requires an argument? 14. Where are the values of required arguments used within the expressions that comprise the processing instructions of a user- defined function? This is Lesson 6 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. WRITING NEW AUTOCAD COMMANDS (Part Two) GLOBAL AND LOCAL VARIABLES There are two kinds of variables in AutoLISP. There are global variables and local variables. Global variables are declared at the top level of the AutoLISP interpreter. Global variables and their values are accessible to any expression, in or out of the body of a function definition. The values may be retrieved. They may also be changed. Changing the value of a global variable changes that value for all expressions that access the variable in a global fashion. For example, this expression binds the variable X to the value 1. (setq x 1) 1 !x 1 Another expression that uses X will find its value to be 1. (defun FINDX () (* x 1) ) FINDX (findx) 1 Placing the expression that binds X to a value inside a function definition has exactly the same effect when the function is called, that is, it globally changes the value of X. (defun XGLOBAL () (setq x 2) ) XGLOBAL (xglobal) 2 !x 2 (findx) 2 A local variable differs from a global variable in the following ways. 1. It is declared local within a function definition. 2. Upon entering a function in which a variable has been locally declared, AutoLISP will store the current value of the variable. 3. Its value may change within the body of the function in which it has been declared to be local, but as soon as the function finishes executing, AutoLISP restores the original value of the variable, or binds it to nil if it did not exist prior to its declaration within the body of the function. This has significant implications. Variables of the same name may be freely used within applications without fear of conflict. Storage space in the heap is optimized as variables return to their previous value or to nil on exit from the function in which they are locally bound. A variable may be declared local to a function by placing it in the list of required arguments and/or local variables in the function definition. For example, the variable X has been declared local in the following function XLOCAL. But before you create XLOCAL, check to make certain the current binding of the variable X is 2 (if it isn't, use SETQ to bind it to 2). !x 2 (defun XLOCAL (/ x) (setq x 0) ) XLOCAL Notice the forward slash preceding the variable X. This is used to separate the required arguments to a function from its locally- declared variables. Call the function XLOCAL in this form. (xlocal) 0 As you would expect, XLOCAL reĐŚkĺAĽüýalue of the last expression in the body of the function definition, which is (setq x 0). X has been bound to a value of 0 during execution of the function. But what is its value now? !x 2 The value of X has been restored to its value prior to entering the function XLOCAL. Add a PRINT statement to XLOCAL in order to examine the value of X while still inside the function, and use PRIN1 to print a null string on exit from the function. The PROMPT function generates a string for the user to describe the variable that is being printed. (defun XLOCAL (/ x) (setq x 0) (prompt "The value of X is: ") (print x) (prin1) ) XLOCAL !x 2 (xlocal) The value of X is: 0 !x 2 WHEN TO USE LOCAL VARIABLES In general use, variables should be declared local within the functions in which they are used. This avoids the possibility of name conflict with variables of the same name elsewhere in the application or within other applications, and can help reduce demands on memory allocation. However, variables should never be declared local until the application has been fully debugged. The reason for this is simple. If the application crashes or gives unpredictable results, it is impossible to examine the values of locally-declared variables as they were bound inside the calling function, because they return to their previous state as soon as the function is terminated. WHEN TO USE GLOBAL VARIABLES Global variables should be used whenever more than one application or function must determine the value of the same variable. Next week: Writing New AutoCAD Commands, Part Three Exercise 1. Rewrite the function MYFUN from Tutorial 5 so that the variables PT1 and PT2 are declared local to the function. 2. Rewrite the function MYFUN from Tutorial 5 to require two arguments. The arguments passed to MYFUN should evaluate to point specifications. Answers to Tutorial 5 1. A subr is the data type in AutoLISP for internal functions. 2. An expression whose first element is a function, constructed with the intent of being evaluated. 3. Forms must have a function as their first element in order to be evaluated. Lists constructed to hold data are not necessarily evaluated, therefore, their first element need not be a function. 4. A subr (or a user-defined function). 5. defun 6. The name of the function being defined and the list of required arguments and/or local variables. 7. Expressions in the body of the definition that comprise the processing instructions to be executed when the function is called. 8. The value of the last expression in the body of the definition. 9. Use the AutoLISP (load) function to load the file. 10. pause 11. Preface with C: the name of the function as it's defined by (defun). 12. prin1 13. Include the name of a symbol in the list of required arguments. 14. The values of any required arguments passed to a user-defined function are mapped to all places in the expressions in the body of the definition where the symbol named used in the list of required arguments is also used. This is Lesson 7 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. WRITING NEW AUTOCAD COMMANDS (Part Three) A DESIGN FOR A NEW AUTOCAD COMMAND In the preceding tutorials, you have learned about function definitions, creating new AutoCAD commands, required arguments to functions, and global and local variables. It's now time to use what you have learned (along with the topics we discuss in this tutorial) to write a new AutoCAD command. There are some general design parameters that will apply to all new AutoCAD commands you will write in AutoLISP. 1. Mimic the AutoCAD command prompt interface. 2. Leave the drawing environment as you found it. 3. Avoid conflict with other applications. The command you will write in this tutorial will prompt the user for two opposing corners of a rectangle, and draw a rectangular, closed, 2d polyline. THE USER INTERFACE AutoLISP-based commands should mimic existing AutoCAD command prompt sequences as much as possible. The user will find an AutoCAD-like command easier to work with than one that invents its own interface, if only because the prompt sequence is intern ally consistent with the interface the user already knows. First, the command BOX is defined. There are no required arguments to the function, nor are any local variables declared; at least, not until the function is fully debugged. Open a new text file named BOX.LSP and begin writing your new command. (defun C:BOX () ) Next, a prompt is generated for the user to select a corner point. The prompt is derived from the ZOOM Window command prompt, which also prompts the user for two opposing corners of a rectangle. (defun C:BOX () (setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: ")) ) This appears to be a good time to visually show the user the rectangle that would be drawn were a second point to be chosen. The GETPOINT function doesn't quite handle this case, so now would be a good time to open up the APR and browse through the f unction listings to see if an existing function does what you need. It's always better to check first and see if the wheel exists before you run off to re-invent one. Go ahead. We'll still be here when you finish reading. Did you find the listing in section 4.51 for GETCORNER? As you can see, GETCORNER takes a base point argument. In our function, that will be the first corner point chosen by the user. After prompting the user for the other corner, GETCORNER will visually drag a rectangle to the other corner point and ret urn that point when chosen by the user. (defun C:BOX () (setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: ")) (setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: ")) ) Try the new BOX command in its current state to test the user interface. Command: (load "box") C:BOX Command: BOX First corner: <pick> Other corner: <drag and pick> Aren't you glad you took the time to browse through the APR to see if an existing function handled window dragging? What does that tell you about the APR? How often should you refer to it when you first start writing AutoLISP programs and need specific functionality from a routine? The interface is now working. All that remains is to draw the polyline based on the values stored in PT1 and PT2. The COMMAND function is called to begin drawing the polyline. The command name is prefaced with a period to ensure that the native PLINE command is accessed in case it has been UNDEFINEd in the current drawing editor session (see the UNDEFINE command in the AutoCAD Reference Manual). PT1 is used as an argument to the "From point:" prompt of the PLINE command. (defun C:BOX () (setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: ")) (setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: ")) (command ".PLINE" pt1 ) ) This begins the polyline at PT1. The next step in the command algorithm will be to calculate the other two corner points based on PT1 and PT2, and send the points in the appropriate order to the PLINE command. WORKING WITH POINTS AS LISTS OF REAL NUMBERS AutoLISP stores a point coordinate as a list of three real numbers. For example, this expression binds the variable PT to the list (1.0 2.0 3.0). Command: (setq pt (getpoint "ĐnPoint: ")) Point: 1,2,3 (1.0 2.0 3.0) Note that a 3d point need not necessarily be thought of as one thing. It's true that the list storing the coordinate values is a single object, but it is a complex object, itself consisting of a list of three elements. Thinking about it in this way , it's easy to conceive of a point as separate X, Y, and Z values combined together in some arbitrary but very useful association. AutoLISP has many functions to retrieve and replace elements (in this case, separate coordinate values) within an existing list. The most basic are the functions CAR and CDR (pronounced "could-er", as in "I could have had a V8"). CAR and CDR each take one required argument, which should be a list. CAR returns the first element of a list. CDR returns the list and everything in it EXCEPT for the first element. If the function CAR was applied to the variable PT, what value would it return? Which coordinate value would that equate to? Command: (car pt) 1.0 CAR returns the first element of PT, which is its X coordinate value. What would the function CDR return when applied to PT? Command: (cdr pt) (2.0 3.0) At first glance, this doesn't appear particularly useful. But what would happen if CAR was applied to the result above? What coordinate value would the combination of CAR and CDR return? Command: (car (cdr pt)) 2.0 CDR returns the list after the first element is removed, so it returns the list (2.0 3.0). When CAR receives this list as its argument, it returns the first element, which is the value of the Y coordinate of the point. (car <point>) returns the X value of a point. (car (cdr <point>)) returns the Y value of a point. And, yes, (car (cdr (cdr <point>))) returns the Z value of a point. CALCULATING THE OTHER CORNERS If PT1 and PT2 hold the values of two points that form opposing corners of a rectangle, then the other corner points can be determined by combining the X and Y values of PT1 with the Y and X values of PT2. In our case, we ignore the Z values because we're dealing with a 2d polyline. PT3 shares the X value with PT1 and the Y value with PT2. PT4 shares the X value with PT2 and the Y value with PT1. PT3--------------------------------PT2 đ đ đ đ đ đ đ đ PT1--------------------------------PT4 How might you use the CAR and CDR functions to extract the appropriate values from PT1 and PT2? The X value of PT1 is: (car pt1) The Y value of PT1 is: (car (cdr pt1)) The X value of PT2 is: (car pt2) The Y value of PT2 is: (car (cdr pt2)) CREATING NEW POINT LISTS If you understand how to retrieve the individual coordinate values from PT1 and PT2, you might be wondering how to combine the individual values into new lists that AutoLISP will treat as points. The LIST function takes an arbitrary number of arguments and returns a list whose elements consist of the values of its arguments. For example, this expression returns a list of three elements. Command: (list 1.0 2.0 3.0) (1.0 2.0 3.0) LIST returns the values of its arguments. Command: (setq x 1.0) 1.0 !x 1.0 Command: (setq y 2.0) 2.0 !y 2.0 Command: (setq z 3.0) 3.0 !z 3.0 Command: (list x y z) (1.0 2.0 3.0) Command: (setq pt (list x y z)) (1.0 2.0 3.0) !pt (1.0 2.0 3.0) Additional code is added to the function definition for BOX that calculates the other corner points. The "C" option closes the polyline and completes the PLINE command. (defun C:BOX () (setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: ")) (setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: ")) (command ".PLINE" pt1 (list (car pt2) (car (cdr pt1))) pt2 (list (car pt1) (car (cdr pt2)))
cadua.69 zsiz,
Evo i treči deo 3/3: "C" ) ) Test the current definition of BOX in the drawing editor. Remember, AutoLISP isn't aware of changes you make to source files until you load the file after the change has been made. Command: (load "box") C:BOX Command: BOX First corner: <pick> Other corner: <drag and pick> From point: Current line-width is 0.0000 Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>: Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>: Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>: Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>: C Command: nil BOX should have drawn a closed, rectangular 2d polyline bounded by the opposing corners you chose. If it didn't do this, debug the code and fix the problem before you continue. CLEANING UP THE INTERFACE The data acquisition part of the BOX interface works well, but there are a couple of things you can do to clean up the overall operation of the command. 1. There's no particular reason to echo the prompts from the PLINE command to the command prompt area; in fact, it slows things down. 2. The nil returned by BOX should be suppressed. 3. There's no reason to draw blips at the corners of the polyline. The GETVAR and SETVAR functions are used, along with SETQ, to store the values of the system variables CMDECHO and BLIPMODE as C:BOX is entered, change the values during the execution of C:BOX, and restore the original values prior to exiting C:BOX. PRIN1 is called as the last expression in the body of C:BOX to print a null string to the terminal as C:BOX exits, suppressing the nil that would otherwise be returned. (defun C:BOX () (setq old_cmdecho (getvar "CMDECHO") old_blipmode (getvar "BLIPMODE") ) (setvar "CMDECHO" 0) (setvar "BLIPMODE" 0) (setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: ")) (setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: ")) (command ".PLINE" pt1 (list (car pt2) (car (cdr pt1))) pt2 (list (car pt1) (car (cdr pt2))) "C" ) (setvar "CMDECHO" old_cmdecho) (setvar "BLIPMODE" old_blipmode) (prin1) ) Test BOX. If everything works as expected, define the variables used by the routine to be local to the function. (defun C:BOX (/ pt1 pt2 old_cmdecho old_blipmode) ... Congratulations. Now let your imagination run wild and think of all the different ways you can use AutoLISP to customize the AutoCAD command structure, and the new commands you can write to help make your design tasks easier! That's your assignment for this week! Next week: Predicates, Logical Operators, and Conditional Expressions, Part One This is Lesson 8 of a series of AutoLISP training exercises given on the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department. PREDICATES, LOGICAL OPERATORS, AND CONDITIONAL EXPRESSIONS, PART ONE BRANCHING The ability to examine the state of one or more settings (or variables) and make a decision based on the state(s) whether or not to execute a program expression is a fundamental and powerful facility in AutoLISP. This form of decision-making may be referred to as a conditional branch, that is, a branch in the program logic to execute or not execute a particular program expression, or to execute one program expression rather than another, based on some condition that exists. You and I make these kinds of decisions all the time. If it is sunny today, I will not take my umbrella with me to work. If the gasoline costs less at a given service station, then I will purchase gasoline there, rather than at another station. In both of the previous examples, the word "if" is used as the conditional expression, that is, the function that performs a test to determine whether a particular state or condition exists. The AutoLISP subr IF has virtually the same meaning as its use in the previous, real-world examples. THE IF STATEMENT The subr IF is used to test the state of a single condition. If the condition evaluates to a non-nil value, that is, anything BUT nil, then the program expression immediately following the test will be executed. (if <test expression> <expression> Š<expression>Ć) There must be one expression following the test expression. Optionally, there may be a second expression that will be evaluated if the test expression returns nil. For example, this is the definition of a function to test whether the value of variable X is greater than 0. If it is, then it prints the statement "X greater than 0" on the display. Edit a new file named GREATER.LSP and define this function. (defun GREATER () (if (> x 0) (prompt "ĐnX is greater than 0.") ) (prin1) ) Command: (setq x 1) 1 Command: (load "greater") GREATER Command: (greater) X is greater than 0. Command: (setq x -1) -1 Command: (greater) There are a couple of things you can do to make the GREATER function more versatile. First, make the value to be tested a required argument to the function, so that GREATER doesn't depend on the value of a particular global variable named X. Next, add a second statement to the IF expression that prints a message if the value of the required argument is LESS then or EQUAL TO zero. Edit the file GREATER.LSP and make these two changes to the GREATER function. (defun GREATER (x) (if (> x 0) (print "ĐnArgument is greater than 0.") (print "ĐnArgument is less than or equal to 0.") ) (prin1) ) Command: (load "greater") GREATER Command: (greater 1) Argument is greater than 0. Command: (greater -1) Argument is less than or equal to 0. Command: (setq y 1) 1 Command: (greater y) Argument is greater than 0. A PRACTICAL USE FOR IF One of the recent topics on the CompuServe ADESK Forum has been the desire to change the END command so that it prompts the user whether or not to really save the current state of the drawing and exit the drawing editor, in the same manner that QUIT prompts the user. In the following example, you will write an AutoLISP function to substitute for the native AutoCAD END command, and undefined the native END command so that AutoCAD will use the AutoLISP function in its place. The new function will be defined so that it can be called directly from the AutoCAD command prompt without first being enclosed in parentheses, and will itself call the native END command (regardless of whether END has been undefined) by prefacing the command name with a period ".". Edit a new file named END.LSP and add this function. (defun C:END (/ usr) ; prompt the user and get a response (setq usr (getstring "ĐnReally want to END the drawing? ")) ; convert his response to upper case characters (setq usr (strcase usr)) ; test whether his response was "y" or "Y" (if (equal "Y" usr) ; if it was, then end the drawing, else print message (command ".END") (prompt "ĐnRemaining in drawing editor.") ) ; quiet exit if answer is anything but "y" or "Y" (prin1) ) UNDEFINE the native END command so that is may be replaced by the AutoLISP-based C:END function (for more information about the UNDEFINE command, please see your AutoCAD Reference Manual). Command: UNDEFINE Command name: END Command: (load "end") C:END Command: END Really want to END the drawing? n Remaining in drawing editor. Command: END Really want to END the drawing? y For the sake of efficiency and avoiding unnecessary variable binding, which can be relatively expensive in terms of computer time, the C:END function could also be written like this. (defun C:END () (if (eq "Y" (strcase (getstring "ĐnReally want to END the drawing? ") ) ) (command ".END") (prompt "ĐnRemaining in drawing editor.") ) (prin1) ) However, as you begin to learn AutoLISP, it's entirely appropriate for you to use as many variable bindings as you like if it helps you to keep things straight in your programs and your own mind. There are all sorts of interesting things you can do in AutoLISP to write efficient code, but until you have a firm understanding of the basic mechanics, such an effort is likely to be counter-productive. Who cares whether an additional 40 milliseconds of computer time was consumed by a variable binding that strictly speaking didn't have to be there if it helps make the program logic easier for you to understand? Next week: Part Two Exercise 1. Write a new function HIGHER. Here's what it should do. a) Prompt the user to select two points. b) Store the values of both points. c) Test the Y values of both points. d) If the Y value of the first point is greater, print a message telling the user the first point is higher. e) If the Y value of the second point is greater, print a message telling the user the second point is higher. Functions that you might want to use include GETPOINT, IF, DEFUN, CAR, CDR, and >. Note that you could include two separate IF statements, or combine the two possible responses as the two expressions following the text expression in a single IF statement. The latter case is typically referred to as an IF-THEN-ELSE statement. (if < this test expression is true > < then do this expression> < else do this expression, instead> ) where: any AutoCAD ĐlispĐtutor who: Autodesk Training Department how: Read the lessons and do the exercises what: An AutoLISP Tutorial in eight lessons There are eight DOC files in the directory ĐlispĐtutorĐ - ALSP1.DOC through ALSP8.DOC. These compose an eight-lesson AutoLISP Tutorial. Print these files out, or read them from the screen in order, and do the exercises. At the end you will have a working knowledge of AutoLISP. You will learn: - the elements of AutoLISP - how AutoLISP evaluates expressions - AutoLISP data types - how to add new commands to AutoCAD with AutoLISP
cadua.70 bajind,
Skrenuo bih vasu paznju na nekoliko primera negativnog publiciteta za CAD iz oblasti arhitekture: "Borba" od 5. aprila 1994 intervju sa arh. Slobodanom Micom Rajevicom koji je dobio I. nagradu na konkursu ORAC, docentom na Arh. fakultetu (rezultati ovog konkursa osporavani su u javnosti): "Kompjuteri su, medjutim, opasna stvar za mladu generaciju. Oni misle da kompjuterom razrese neku situaciju "a ziri je video - sve je to suplje". Laicima se to dopada jer je u boji i sareno. Klinci pokusavaju da se sakriju kroz kompjuter. Oni pokusavaju da perspektivama i aksonometrijama nekog zavaraju, ali kompjuter je samo jedan tehnicki crtac koji brze radi." Uvodna rec u katalogu 19. salona arhitekture - juli 1994 pise prof. arh. fakulteta Ratko Karolic, predsednik selekcione komisije Salona: " Tu, skoro, studentima Arhitektonskog fakulteta je demonstriran jedan od CAD programa za koji je demonstrator izjavio da sluzi prevashodno za trodimenzi- onalnu prezentaciju projekata - investitoru, tj. da bi on mogao da sagleda i intervenise na svakom delu objekta. Krug se zatvara - arhitekta uskoro nece ni biti potreban. Kompjuteri ce svakom investitoru omoguciti da bude arhitekta sopstvene kuce. Sjajna prilika za prodaju programa i radjanje miliona nakaznih kuca." "Politika" 30. juli 1994. arh. Mihajlo Mitrovic u kolumni Arhitektura u svetu o projektu koji je pobedio na medjunarodnom konkursu za palatu muzike u Kopenhagenu: "Ne zbunjuje javnost ekstremno nonsalantni, skoro naivni crtez, ... ... stavise ovaj gest hrabri sve one koji okrecu glavu od terora kom- pjuterskog crtanja i projektovanja, i svoje velike ideje objasnjavaju samo sa nekoliko linija, bas kao sto je slucaj sa Ajnstajnovom skrtom a revolu- cionarnom formulom." Citirana gospoda ne pisu ovako iz puke neobavestenosti jer za svakog od njih ja znam bar po jedan projekat ciji su autori a koji je bio obradjen racunarom. Ako se setimo i nekih drugih slicnih izjava, doduse van struke, da li se nalazimo na pocetku jedne kampanje?
cadua.71 bajind,
NEKE IDEJE O BUDUCEM RADU CADUA Po definiciji sadrzanoj u svom nazivu, CADUA predstavlja udruzenje projektanata (doslovno "dizajnera") koji koriste racunar u svom radu. Najvece trziste projekata je oblast investicione izgradnje, dakle gradjevinski ili arhitektonsko - gradjevinski objekti i / ili kompleksi razlicitih namena, sa vise ili manje servisno infrastrukturnih unutrasnjih ili pratecih sistema. Ne zanemarujuci ni ostale oblasti primene CAD, ovde cemo analizirati stanje na trzistu projektovanja i izgradnje investicionih objekata. Primena racunara u projektantskoj praksi nije vise retkost. Strucna javnost zapaza uglavnom izlozbe organizovane posle pojedinih arhitektonskih konkursa ili u okviru godisnjeg Salona arhitekture. Medjutim, i redovna projektantska praksa, daleko od ociju javnosti, pokazuje sve veci broj projekata obradjenih racunarom, potpuno ili delimicno, u 3D ili 2D, vise ili manje kompleksno. Sve se cesce traze akvizicije gde racunarska obrada doprinosi kvalitetu i luksuzu grafike i vizualizacije. Projekti za izvodjenje, medjutim, relativno su retki i najcesce parcijalno obradjeni. Ipak, sve ovo odvija se najvecim delom u grupama entuzijasta, u pojedinim biroima, uz minimalnu medjusobnu razmenu informacija, van strukovnih institucija. Znanja koja iz oblasti CAD pruzaju visoke skole neupuceni tretiraju kao fakultativnu egzotiku. Cak i neki eminentni strucnjaci javno izrazavaju svoju odbojnost prema CAD tehnologiji. Investitori ne pokazuju narocitu zainteresovanost za primenu racunara na sopstvenim projektima. Pad investiranja i ostra konkurencija kao neposredna posledica dovode do paradoksalne situacije u kojoj se pita samo za cenu projekta. Nedovoljno poznavanje CAD tehnologije cini parcijalnu primenu racunara slabo konkurentnom. Kvalitet i kostanje objekta i rokovi izvodjenja kao da nikog ne interesuju. Neobicno je da ni gradske vlasti nisu zainteresovane za racunarske obrade barem znacajnijih lokacija. 3D model i vizualizacija takvih objekata otklonili bi mnoge kontroverze i neke aktuelne afere ucinili ili bespredmetnim ili ociglednim. Ne treba zanemariti ni verodostojnost tehnicke dokumentacije razvijene iz 3D modela: nisu moguce "frizirane" perspektive koje ne prikazuju verno sam objekat i njegov odnos sa okolinom. Skupe i takodje sumnjive makete postaju nepotrebne. Jedan od osnovnih ciljeva formiranja CADUA je zelja da se ovakvo stanje prevazidje. U tom smislu, treba preduzeti, pored ostalog, i sledece aktivnosti: - Strucno povezivanje, pribavljanje i razmena informacija. - Organizovanje strucnih skupova iz ove oblasti. - Upoznavanje javnosti sa mogucnostima i prednostima CAD tehnologije. - Promocija drustvenog interesa za razvoj CAD tehnologije iz aspekta kvaliteta, rokova izvodjenja i ekonomicnosti projektovanih objekata. - Podvlacenje nespornog interesa industrije za razvoj i primenu CAD. - Isticanje interesa gradova za usvajanje postupka brze, ekonomicne i kvalitetne vizuelne analize kriticnih lokacija. - Uticaj na ravnopravni tretman CAD projekata na konkursima. - Unapredjenje citanja i razumevanja CAD projekata medju strucnjacima. - Organizovanje konkursa sa iskljucivom CAD obradom. - Pritisak na gradjevinske vlasti da se za znacajnije projekte za izdavanje gradjevinske dozvole propise CAD obrada. - Udruzivanje na vecim ili slozenijim projektima. - Standardizacija obrade za pojedine faze projekta. - Izdavanje licenci CADUA clanovima. - Izrada orijentacionog cenovnika. U pogledu organizacije rada asocijacije, treba posebnu paznju obratiti medijskoj promociji. Uz svaku vecu informativnu kucu, treba formirati lobi grupu clanova CADUA koji bi podsticali i pomagali izdavanje, odnosno emitovanje promotivnih, informativnih ili marketinskih materijala, sa sto vise grafike. Dnevnim novinama (Politika, Borba) trebalo bi ponuditi stalne rubrike u subotnjem ili nedeljnom broju tipa "Sta je novo na CAD trzistu" ili "Racunarska grafika kod nas" a nedeljnicima (Vreme, Nin, Telegraf ...) serije kao "Kratak kurs 3D modeliranja" ili "AbraCADabra". Listovima koji izlaze mesecno (Racunari, Vreme kompjutera ...) treba nuditi clanke tipa "Organizacija CAD projekta" ili "CAD na radnoj stanici ili PC-u". Besplatno stampanje treba usloviti CADUA logotipom pored potpisa autora kao i na grafickim prilozima. Televizijski medij pogodan je za emitovanje slajdova sa visualizacijama kao i animiranih prikaza. Treba razmisliti o mogucnosti CAD komentara nekih gradskih problema ili akcija. Takodje treba izboriti poziv strucnjacima CADUA u anketama ili TV diskusijama na gradske teme. Radio medij kao nevizualni verovatno nije najpogodniji za promociju. Na slican nacin, trebalo bi pratiti rad zakonodavnih i upravnih organa grada i republike - skupstine, izvrsnih odnosno upravnih tela, ministarstava i sl. U rad na propisima i normativima CADUA mora biti ukljucena kao nezaobilazna esnafska - strukovna organizacija. Vlasti treba nase ucesce da shvate kao dragocenu pomoc. Sastav ovih grupa treba prilagoditi licnim i poslovnim vezama kao i afinitetima clanova CADUA. Multidsicplinarna priroda asocijacije moze veoma pomoci kompletnom pokrivanju medijskog i drustvenog prostora. Graficki identitet CADUA mora biti definisan, prilagodjen razlicitim oblicima emitovanja i eksponiran u javnosti. Nesumnjiv problem na putu ka realizaciji vecine predlozenih akcija su finansijska sredstva. U tom smislu treba obezbediti clanstvo ili sponzorstvo preduzeca - firmi koje su zainteresovane bilo kao proizvodjaci ili prodavci CAD opreme i softvera bilo kao sadasnji ili buduci korisnici CAD tehnologije - projektanti, izvodjaci ili diveloperi. Marketing za CADUA bice i njihov marketing. Privatni kapital brzo ce shvatiti koristi od ovakvog nastupa a verovatno ce zainteresovane biti i neke drustvene organizacije. Ovaj sektor rada CADUA verovatno je i najznacajniji od svih gore nabrojanih i takodje ga treba organizovati preko lobi grupa podrzanih licnim i poslovnim vezama. Beograd, juli 1994. mr Dragan Jovanovic, dia
cadua.72 bajind,
Zao mi je zbog proreda u poruci 13.70 - ASCII protocal na mom Telemate-u nije bio setovan. Posto se jos ne snalazim najbolje, ne znam kako da to ispravim. Mozda neko moze da pomogne? A, da! Zdravo narode!
cadua.73 nebojsha,
Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan. Nebojsha
cadua.74 dcolak,
│ Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan. Da znaš.... Sledge DAMMIR!
cadua.75 gremlin,
>> "Borba" od 5. aprila 1994 intervju sa arh. Slobodanom Micom Rajevicom >> koji je dobio I. nagradu na konkursu ORAC, docentom na Arh. fakultetu >> (rezultati ovog konkursa osporavani su u javnosti): "Kompjuteri su, >> medjutim, opasna stvar za mladu generaciju. Oni misle da kompjuterom Daaaa, Mića. Elem, prošle godine, negde u julu, moj prijatelj arh. Goran Popin zamolio me je da pomognem Mići. Ostalo još 4 dana do roka za podnošenje radova na neki konkurs za tržni centar u Novom Sadu. Mića je oko sebe okupio gomilu studenata koji su crtkali situacije i izglede "metodom potpuno bezopasnom sa svoju generaciju", tj. ručno, ali bilo je očigledno da ovom metodom "nešupljeg i iskrenog rada" neće stići ni do Nove godine. Dobio sam skice, i za 3 dana izradio 3D model sa nekoliko desetina butika (sličnih uglavnom), par kioska, amfiteatrom sa fontanicom, robnom kućom, dve garaže, soliterom i par postojećih objekata. Mića je došao trećeg dana, i onda smo na licu mesta, na lasreskom štampaču izvukli gomilu izgleda, situacija, a bogami i par perspektiva i izometrija, čisto da bi "nekoga zavarali", reda radi. Pritom je Mića izjavio (slobodna interpretacija) da je CAD jedna odlična stvar i da bi ga najradije i sam naučio, iako ima skoro 50 god (kao njegov kolega Popin, koji uzgred rastura CAD i ništa mu ne fali). Elem, da li je Mići neko posle upropastio projekat kompjuterom, ili daje izjave po sistemu "kiselo grožđe", to ne znam. Sa njegovom izjavom da je "kompjuter brzi tehnički crtač" bi se složio jer pretpostavljam šta je mislio time, ali bi preformulisao rekavši da je "kompjuter brzi lenjir, rapidograf ili nešto slično". Kompjuter ipak ne može sam da precrtava ideju arhitekte, a kamoli da projektuje, tako da ga treba posmatrati samo kao naprednu alatku. Alex, CADUA
cadua.76 corto,
>  Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan. Ovakve izjave se obicno smatraju uvredom, i obicaj je da se obrazloze. Dakle, izvoli citiraj glupe delove prethodne tri poruke i obrazlozi zasto je akademska titula = glupan. A tvoje ukljucenje u diskusiju u ovoj temi je moglo da bude i malo konstruktivnije, zar ne ???? Corto, CADUA
cadua.77 gremlin,
>>   Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan. Ja iz tvojeg odgovora mogu da shvatim da si i autora pomenutog teksta svrstao u istu grupu (pogledaj potpis, dia nije skraćenica za prečnik na engleskom) i stoga ne vidim njegovu svrhu. Da li je to bio neki revolt, ili šta... ? Nije problem u samoj tituli, već možda u onome što se zove "umetnička duša". Stvaraoci - geniji, vinuvši se u kreativne visine koje mi ne možemo da zamislimo, odbacuju svaki vid rada sem direktnog kontakta svoje inspiracije sa medijem koji će to upiti u pravoj meri - papirom. Pritom, sa gnušanjem se okreću od bezosećajnih sprava koje uništavaju kreativnost i unose tu matematičku hladnoću u projekte (da ne pominjem i izjave po principu: "Lako ti je, tebi kompjuter sve sam crta" :( ). Pritom se mora zapaziti da se stalno napada kompjuterska prezentacija objekta (bilo da je 2D osnova ili 3D animacija), a nigde se ne spominje sam izgled objekta - ono što je presudno za konkurs. Jer ako kolega i ja paralelno crtamo dve iste zgrade, on ručno, a ja na kompjuteru, one će biti identične kada se budu izgradile, a to je najvažnije - krajnji izgled objekta. Možda će njegov crtež imati više duše, ali crtež nije cilj konkursa, već objekat. S tim da će moja matematička hladnoća uzrokovati da neka greda bude na pravom mestu, a ne u poziciji da se sruši na ukućane (možda smatraju da je mrtvačka hladnoća bolja?). Ne želim da pominjem ostale prednosti. Gospoda vizionari tvrde da se komisije zavaravaju "izometrijama i perspektivama". Da li to znači da u komisijama nisu pravi ljudi, čim uspevaju da budu zavarani ne izgledom, već prezentacijom objekta. Moja drugarica svira klavir, a ja sintisajzer. Nikad nije propuštala priliku da ispljuje taj sintetički zvuk & etc, dok joj nisam pustio neke stvari odsvirane na Kurzweil-u. Pola sata me je ubeđivala da je to čisti koncertni klavir, dok joj nisam pokazao omot. Od tada nemam sa njom problema po tom pitanju. A možda je ipak u pitanju kiselo grožđe...? Alex -- Boj ne bije... --
cadua.78 duleb,
> Skrenuo bih vasu paznju na nekoliko primera negativnog publiciteta za CAD > iz oblasti arhitekture: Ne bih se bas u potpunosti slozio sa time da su navedene izjave samo puki primeri negativnog publiciteta primene CAD-a u arhitekturi. Na gornje izjave gledam kao na upozorenje sta se moze desiti ukoliko investitori zaslepljeni sjajnim prezentacijama projekata ne prodru u sustinu tih projekata. Slozice se, nadam se svi, da je cilj arhitekture realizovan objekat a ne sjajno nacrtan projekat. Da ne bi bilo zabune, ja sam arhitekta koji se za crtanje sluzi iskljucivo racunarom i imam neke izvodjacke projekte izvedene kompletno na racunaru. Racunar medjutim jeste samo alat, sredstvo, kao sto je to i rapidograf, dosta mocniji, ali samo alat. Ukoliko se i projekat shvati samo kao jedna usputna stepenica, kao pomocno sredstvo a izgradjeni objekat kao cilj, onda ce arhitektura imati svoj puni smisao. Cini mi se da ljudi cije su izjave gore navedene u sustini nisu protiv upotrebe CAD-a, ali da upozoravaju da CAD nije alatka koja ce sve sama resiti bez arhitekata i da ih u tom smislu i treba tumaciti. Kod nas, cak i medju strucnjacima, inzinjerima, oko racunara se dize velika fama. Neupuceni smatraju da je racunar nesto sto ce da razmislja umesto njih i to nepogresivo i jako ih je tesko razuveriti ih i ubediti ih da je racunar samo jedno pomagalo kao i trougao i olovka, ali pomagalo koje mnogo olaksava i ubrzava manuelni rad oko iscrtavanja projekata. Mislim da citirane izjave nisu bas toliko crne po CAD i da su cak veoma potrebne kako bi se vrednost CAD-a stavila tamo gde i pripada. DULE.
cadua.79 spantic,
> Da znaš.... Pa zašto se onda trudiš da dobiješ titulu glupana, ako tako misliš?
cadua.80 mcgera,
>> Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan. Nije samo vazno kako se pises vec i kako se nosis :) To vazi i za komentare :( Gera, CADUA
cadua.81 corto,
>  Da ne bi bilo zabune, ja sam arhitekta koji se za crtanje >  sluzi iskljucivo racunarom i imam neke izvodjacke projekte >  izvedene kompletno na racunaru. Racunar medjutim jeste samo >  alat, sredstvo, i ja takodje, kao i autor prethodnih tekstova, pa mozemo da razgovaramo o stvarima koje dobro poznajemo, zar ne ? :) Racunar jeste alat, ali je PRIMENA racunara, koja je sledeca stepenica i kljucni element rada i isplaitvosti investicije u skupi CAD sistem ono sto izdvaja rad na racunaru od ostalih. >  Cini mi se da ljudi cije su izjave gore navedene u sustini >  nisu protiv upotrebe CAD-a, ali da upozoravaju da CAD nije >  alatka koja ce sve sama resiti bez arhitekata i da ih u tom >  smislu i treba tumaciti. Lose ti se cini :) Ti ljudi, kao prvo, NE ZNAJU cemu sluzi racunar u projektovanju. Niko im nije objasnio, a malo ko i moze da im objasni, jer, buduci ljudi od imena i statusa, pretezno zasluzenog dobrim radom, nisu vise u stanju da slusaju nekog mladjeg i manje iskusnog kako im bilo sta objasnjava, a najmanje ono sto ne mogu da prate, i svesni su da, u odnosu na onoga koji im objasnjava, ne znaju amam bas nista. Vecina starijih arhitekata racunar prihvata u najboljem slucaju kao dobro sredstvo za vizuelizaciju, ne shvatajuci da nije stos u crtanju, nego u potpunoj kontroli objekta i totalnoj preciznosti, koja je u izradi izvodjackog projekta apsolutno primarna. Mislim da se sa ovim slazes. >  iscrtavanja projekata. Mislim da citirane izjave nisu bas >  toliko crne po CAD i da su cak veoma potrebne kako bi se >  vrednost CAD-a stavila tamo gde i pripada. Da ponovim, NIJE STVAR U ISCRTAVANJU ! Iscrtavanje je manuelan posao. Dobitak je u primeni i uticaju masine na razmisljanje tebe kao projektanta i u moci da drzis sve pod kontrolom, i da jako lako izmenis i prepravis sve sto zelis, a, jos bolje, ako projektujes u 3D. Koriscenje racunara za klasicne 2D crteze je neracionalno, mada je najlakse izvodljivo. Prava stvar je 3D, iz koga se izvlace projekcije. Onda nema ni lazi ni prevare, i to pre svega samog sebe, drugi su manje bitni. Koliko si puta svesno preskocio da nacrtas nesto za sta znas da ce biti ruzno ili pogresno, ali, iz nekog razloga, mora da bude tako ? 3D model to ne dozvoljava, nego te odmah tera da imas celu kucu u glavi. Jeste naporno, ali tako su nas i u skoli ucili, zar ne ? :) Citirane izjave jesu crne, jer pogresno tumace CAD u arhitektonskom projektovanje, pothranjuju misljenje da racunar radi sam, a ti samo pritisnes dugmence i HOP - eto projekta, kao i da otudjuje arhitektu od procesa projektovanja. Ako smo vec kod otudjenja, arhitektu najvise otudjuje sistem investitor - izvodjac, gde u ime "ustede" projekat pretrpi toliko izmena da ga covek na kraju potpise i preda od muke, samo da ga vise ne gleda. No, to nema veze s racunarima, ima veze sa sistemom. A citirani ljudi u istom sistemu imaju i ime i moc i polozaj. I njihova rec se cuje mnogo dalje od moje ili tvoje. Ovde mozemo da razvijemo finu diskusiju na ovu temu. Mislim da je i mesto dobro. Izgleda da arhitekte najvise zulja otpor klasicnog strukovnog "establismenta" prema primeni CAD sistema. Mada je ova poruka vise licne i strukovne prirode, kao predsednik CADUA izjavljujem da ce CADUA podrzati borbu svakog strucnog skupa za primenu CAD sistema. Za sada se javljaju arhitekti, ali znam da ni dugima ne cvetaju ruze. Mislim da samo integralnim pristupom mozemo objasniti zasto je to brze i bolje. So, zaboravimo klasicne strukovne podele i radimo za CAD :) Corto, CADUA
cadua.82 postmast,
From: Andjelka.Dulic@f119.n111.z38.setgate.setnet.co.yu (Andjelka Dulic) Subject: Re: cadua Date: Mon, 25 Jul 1994 10:33:02 > Zivim i radim u Subotici u gradu u kojem uopste nema zvanice > skole za AutoCad niti kursa gde bi se zainteresovani mogli > okupiti! "V> "V> ZA Vojvodinu je u CADUA, ako si zainteresovana za uclanjenje, zaduzen "V> user Gtomic na Sezamu, inace Goran Tomic iz firme Vojvodina PROING '46 "V> iz Novog Sada. Mozes ga kontaktirati i saznati detalje. Hvala za informaciju, uchlanjenje mi je sada zadatak br 1. "V> Zvanicna skola, kao sto znas, postoji samo u Beogradu, u Centru za "V> permanentno obrazovanje Instituta Vinca. Od pre izvesnog vremena imam njihovo Uverenje-Certificate o polozzenom teoretskom i praktichnom delu zavrshnog ispita za crtanje u 2D. "V> Da li si upoznata koliko ljudi i na kom nivou koristi AutoCAD u "V> Subotici ? Mislim da vec imamo nekoliko bar potencijalnih clanova "V> odatle. Po mojoj proceni u Subotici ima ovog momenta do desetak ljudi koji znaju koristiti AutoCAD,a shto se tiche nivoa, mislim da je crtanje u 2D za sada neka gornja granica, izvinjavam se svima koji rade na vishenm nivou. > i ocekujem poboljsanja putem ove konfrencje!! "V> "V> Ocekujemo tvoja konkretna pitanja i predloge. :))) Moj jedini i najvecci problem je shtampa crteza radjenih u AutoCAD-u, jer ploter za sada nemam i moram se snalaziti shto je veoma nezahvalno. Pozdrav ...A.D... ... Catch the Blue Wave! * Origin: ECSTASY BBS * Indjija * 022 53 218 * (38:111/119)
cadua.83 corto,
>  Hvala za informaciju, uchlanjenje mi je sada zadatak br 1. Goran je naveden kao primer, jer ti je geografski najblizi. Prijavni list postoji u ovoj temi kao ascii fajl. Da bi se prijavila, potrebno je da isti popunis i posaljes kao privatni mail useru meda, zsiz ili mcgera. Kako nisi u mogucnosti da posaljes i primer rada, osim postom, o tome cemo se dogovoriti. Kao sto je ovde vec pisano, telefon CADUA za kontakt je 011-4460169. Corto, CADUA
cadua.84 sceka,
Postovanje svima ponovo sam tu posle duzeg perioda. sceka , CADUA
cadua.85 duleb,
> Racunar jeste alat, ali je > PRIMENA racunara, koja je sledeca stepenica i kljucni element rada i > isplaitvosti investicije u skupi CAD sistem ono sto izdvaja rad na > racunaru od ostalih. Rad na racunaru izdvaja poseban nacin razmisljanja, koji se dosta razlikuje od rada na klasican nacin. Slazem se da je to sledeca stepenica i to bogami velika, koja ce znatno unaprediti proces izrade tehnicke dokumentacije. Nisam napisao proces projektovanja jer projekat nastaje u glavi i tu ostaje zauvek. Da li ce nase ideje biti maerijalizovane na ovaj ili onaj nacin, to u krajnjem slucaju nije ni bitno. Vremenom ce se i projekti razvijati ali to ne zavisi samo od primene CAD-a vec i od odnosa arhitekta-investitor i od razvoja novih materijala i tehnologija. > Lose ti se cini :) Ti ljudi, kao prvo, NE ZNAJU cemu sluzi racunar u > projektovanju. Niko im nije objasnio, a malo ko i moze da im objasni, > jer, buduci ljudi od imena i statusa, pretezno zasluzenog dobrim radom, > nisu vise u stanju da slusaju nekog mladjeg i manje iskusnog kako im > bilo sta objasnjava, a najmanje ono sto ne mogu da prate, i svesni su > da, u odnosu na onoga koji im objasnjava, ne znaju amam bas nista. Voleo bih da nasa licna osecanja ne ulaze u diskusiju. Znam, Bog mi je svedok da znam koliko je tesko ubediti starije arhitekte da predju na racunar, ali takodje znam da oni to nikada nece uraditi iako su potpuno obavesteni o tome cemu sluzi racunar u projektovanju. Navika je gadna stvar, pogotovu kada je potrebno uloziti mnogo truda i novca da bi se ta navika promenila. Terati ljude da menjaju navike je jalov posao. Mislim da treba usmeiti snage na to da se utice na one koji tek formiraju navike da sticu dobre navike, a tu mislim na CAD. > Vecina starijih arhitekata racunar prihvata u najboljem slucaju kao dobro > sredstvo za > vizuelizaciju, ne shvatajuci da nije stos u crtanju, nego u potpunoj > kontroli objekta i totalnoj preciznosti, koja je u izradi izvodjackog > projekta apsolutno primarna. Mislim da se sa ovim slazes. U izradi izvodjackih projekata je apsolutno primarna brzina izrade doticne dokumentacije, jer ona treba da bude gotova za juce. Kvalitet o kome ti pricas je samo jedna utopija koja kod nas nece jos dugo vremena zaziveti. Izvodjacki projekat ne sluzi da bi se po njemu izvodio objekat vec da bi se dobila gradjevinska dozvola. To je ono sto je praksa, a ono o cemu ti govoris to je ono za sta se treba boriti. Nadam se da cu doziveti da se investitori odnose prema projektima onako kako to treba, kao prema zakonskom dokumentu koji se apsolutno mora postovati, jer je gradjevinska dozvola dobijena bas za takav projekat. Danas je to veoma daleko od prakse, ali se nadam da ce i CADUA doprineti tome :)). > Da ponovim, NIJE STVAR U ISCRTAVANJU ! Iscrtavanje je manuelan posao. > Dobitak je u primeni i uticaju masine na razmisljanje tebe kao > projektanta i u moci da drzis sve pod kontrolom, i da jako lako izmenis > i prepravis sve sto zelis, a, jos bolje, ako projektujes u 3D. Jos kako je stvar u iscrtavanju. Crtez je finalni proizvod, a da li ce arhitekta sve da drzi pod kontrolom - to je i pored racunara ostavljeno njemu na dusu. CAD daje tu mogucnost a da li ce se koristiti to je druga prica. Znas ono - linija manjeg otpora i tako to. > Koriscenje racunara za klasicne 2D crteze je neracionalno, mada je > najlakse izvodljivo. Prava stvar je 3D, iz koga se izvlace projekcije. > Onda nema ni lazi ni prevare, i to pre svega samog sebe, drugi su manje > bitni. Koliko si puta svesno preskocio da nacrtas nesto za sta znas da > ce biti ruzno ili pogresno, ali, iz nekog razloga, mora da bude tako ? > 3D model to ne dozvoljava, nego te odmah tera da imas celu kucu u glavi. > Jeste naporno, ali tako su nas i u skoli ucili, zar ne ? :) Koriscenje racunara je jos kako racionalno za 2D crteze. Svi crtezi glavnog projekta su 2D i to se uglavnom i radi 2D. 3D je fina stvar, ali se i tu pojedini elementi mogu jednostavno "zaboraviti" da ne bi naruzili izgled objekta. Sta ce biti kada se izvede,... pa nece se i onako izvesti sve po projektu. > Citirane izjave jesu crne, jer pogresno tumace CAD u arhitektonskom > projektovanje, pothranjuju misljenje da racunar radi sam, a ti samo > pritisnes dugmence i HOP - eto projekta, kao i da otudjuje arhitektu od > procesa projektovanja. Ako smo vec kod otudjenja, arhitektu najvise > otudjuje sistem investitor - izvodjac, gde u ime "ustede" projekat > pretrpi toliko izmena da ga covek na kraju potpise i preda od muke, samo > da ga vise ne gleda. No, to nema veze s racunarima, ima veze sa > sistemom. A citirani ljudi u istom sistemu imaju i ime i moc i polozaj. > I njihova rec se cuje mnogo dalje od moje ili tvoje. Nisu crne i tacka. Mozda tamno sive, ali definitivno nisu crne :)). > Ovde mozemo da razvijemo finu diskusiju na ovu temu. Mislim da je i > mesto dobro. Izgleda da arhitekte najvise zulja otpor klasicnog > strukovnog "establismenta" prema primeni CAD sistema. Sa gornjom izjavom se u potpunosti slazem. Arhitekti su ti koje crtanje opterecuje vec hiljadama godina. Racunar ce ih naterati da crtaju jos vise i nadam se kvalitetnije. > Mada je ova poruka vise licne i strukovne prirode, kao predsednik CADUA > izjavljujem da ce CADUA podrzati borbu svakog strucnog skupa za primenu > CAD sistema. Za sada se javljaju arhitekti, ali znam da ni dugima ne > cvetaju ruze. Mislim da samo integralnim pristupom mozemo objasniti > zasto je to brze i bolje. So, zaboravimo klasicne strukovne podele i > radimo za CAD :) CAD !! CAD !! CAD !! Pozdrav DULE. P.S. Nesto mi pade napamet da su ranije projekti bili mnogo jednostavniji nego danas, iako objekti nisu bili mnogop jednostavniji. Kako se razvija tehnika arhitekti su sve optereceniji. Tacno je da urade vise posla za isto vreme, ali sada moraaju mn ogo vise posla da urade. Nije li mozda i to razlog otpora prema uvodjenju CAD-a u projektovanje ? P.P.S. Nije bas tako crno kako izgleda, mi cemo pobediti !! Ako nista drugo bar je vreme na nasoj strani.
cadua.86 corto,
>  izrade tehnicke dokumentacije. Nisam napisao proces >  projektovanja jer projekat nastaje u glavi i tu ostaje zauvek. >  Da li ce nase ideje Ipak mislim da je i proces projektovanja donekle pod uticajem, iz prostog razloga sto u startu moras damislis u merama, a ne u proporcijama, kao neki koje znam, pa se posle jako cude kako to ne mogu da udju u na rimer WC ;) Sema B5 idealni svet gde se projektuje slobodnom rukom debelim flomasterom je lep i "umetnicki", ali je nespojiv sa surovom cinjenicom da npr stub n moze biti "eto ovde" nego je ili ovde ili tamo. Slazem se da je ono u glavi kreacija, i da je to projekat, ali se nikako ne mogu sloziti sa onima koji svoja idejna resenja daju na "razradu" posle koje od ideje ostaje jako malo. Zasto ? Zato sto projektant ne razmislja u santimetrima, nego u oblacima. >  jos dugo vremena zaziveti. Izvodjacki projekat ne sluzi da bi >  se po njemu izvodio objekat vec da bi se dobila gradjevinska >  dozvola. To Na zalost si u pravu. Ako si procitao knjigu "upravljaje projektima u gradjevinarstvu", tamo je jako lepo obradjen isti problem ;) >  bas za takav projekat. Danas je to veoma daleko od prakse, ali >  se nadam da ce i CADUA doprineti tome :)). Jedna od aktivnosti CADUA je i "obrazovanje" investitora i direktora koji odlucuju o procesu i nacinu izrade projektne dokumentacije. Vidi problem objasnjavanja u mojoj prethodoj poruci. >  P.P.S. Nije bas tako crno kako izgleda, mi cemo pobediti !! >  Ako nista drugo bar je vreme na nasoj strani. To, kolega ! :) Samo napred, udrimo vetrenjace ! Ocekujem zaista da nam se pridruzis, i svojim radom doprineses povecanju broja kvalitetnih strucnjaka CAD orijentacije koji kvalitetnom argumentacijom podupiru svoje stavove. Ako smo ostale kolege malo udavili ulazenjem u arhitektonske detalje, izvinjavam se, ali mislim da i drugi imaju slicne ili iste probleme u poslu. So, ova tema i postoji da bi CADUA znala sta misle korisnici, sadasnji, potecijalni i buduci clanovi, kako bismo se zajedno trudili da svoj rad postavimo na mesto koje zasluzuje. Corto, CADUA
cadua.87 zsiz,
Evo izvoda iz engleskog standarda BS 1192 u skladu sa kojim je standardizovan AEC. BS 1192 Construction drawing practise Part 1 Recommendations for general principles 30 pages (10,11) Part 2 Recommendations for architectural and 54 pages engineering drawings Part 3 Recommendations for symbols and other 46 pages graphic conventions (8) Part 4 Recommendations for landscape drawings 37 pages Part 5 Guide for structuring of computer 18 pages graphic information (8,9,10,13,14,15,17) RECOMMENDATIONS FOR GENERAL PRINCIPLES Line thickness - Minimum thickness Minimal line thickness recommended for 1:1 reproduction is 0.25mm. When drawings are made for reproduction at a reduced scale, minimum line thickness and spacing used on the original drawing should be such that, on the print to be made, the lines will have a thickness of not less than 0.18 mm, and the minimum space between lines will be 0.7 mm. - Thickness range The recommended range of line thicknesses for general use is 0.18, 0.25, 0.35, 0.5, 1.0, 1.4 and 2 mm. The ratio of thickness between any two lines should be not less than two to one except when the scale used is 1:100 or smaller. Note. This range offers the advantage that when drawings are microfilmed and re-enlarged to a different scale, the resulting line thicknesses are still standard and any necessary modifications can be made using normal drawing pens and lettering stencils - Leader lines Leader lines that link details with their notes should only be used when essential and should terminate: (a) with a dot, if they end within the outlines of an object; (b) with an arrow head, if they end on the outline of an object; NOTE. The leader should be drawn at right angles to the outline (c) without dot or arrow head, if they end on a dimension line Types of line ┌───────────────────────────────────────────┬────────────────────────┐ │ General applications │ Description │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ A1 Visible outlines of intersection │ Continuous thick │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ B1 Imaginary lines of intersection │ Continuous thin │ │ B2 Dimension, projectors and leader lines │ (straight or curved) │ │ B3 Hatching │ │ │ B4 Outlines of revolved sections in plane │ │ │ B5 Initial outlines prior to forming │ │ │ B6 Controlling lines │ │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ C1 Limits of partial or interrupted views │ Continuous thin │ │ and sections, if the limit is not an │ (freehand, unsuitable │ │ axis │ for drawing by machine)│ │ │ │ │ D1 As for C1 │ Continuous thin │ │ │ (straight) with │ │ │ zigzags │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ E1 Hidden outlines and edges │ Broken thin │ │ F1 Hidden outlines and edges │ Broken thick (see note)│ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ G1 Centre lines and lines of symmetry │ Chain thin │ │ G2 Reference lines │ │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ H1 Cutting planes │ Chain thin, thick at │ │ │ ends and changes of │ │ │ direction │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ J1 Indication of lines od surfaces to │ Chain thick │ │ which a special requirement applies │ │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ K1 Outlines od adjacent parts │ Chain thin │ │ K2 Alternative and extreme position of │ double-dashed │ │ movable parts │ │ │ K3 Centroidal lines │ │ ├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤ │ NOTE.Although two alternatives are available, it is recommended │ │ that on any one drawing, only one type of lines should be used│ └────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Grids - General The use of grids, to which sizes and locations of building components may be related, is helpful in the preparation of all types of drawings and particularly so when modular co-ordination is applied to design and construction (see also BS 4011 and DD 51) - Grid notation Grid notations should be used as appropriate for each form of grid. Most current methods of grid notation apply only to planning and structural grids. Letters should be used to define the lines on one axis, and numerals to define the lines on the other axis. - Structural grid A structural grid notation should be used to define a structure and the basic location of the main loadbearing components of a building. It coincides most commonly with the planning grid and is shown primarily on location drawings. A coding system is used to identify each component. RECOMMENDATIONS FOR SYMBOLS AND OTHER GRAPHIC CONVENTIONS Conventions for indicating zones Conventions Type of line behind K cutting plane, hidden behind J cutting plane, visible beyond B cutting plane, visible beyond E cutting plane, hidden NOTES: - The cutting plane is not usually drawn on cuts, elevations and sections. - For Floor bench mark (FBM) see BS 5606 Termination of dimension lines open common datum (dot in circle) arrowhead point for running dimensions closed arrowhead open arrow for small dimensions oblique stroke closed arrow dot for small dimensions circle GUIDE FOR STRUCTURING OF COMPUTER GRAPHIC INFORMATION BS 308 gives recommendations for engineering drawings in industries associated with mechanical, electrical, electronic, hydraulic, pneumatic and nuclear engineering disciplines. The National Transfer Format (NTF) is for mapping information and can be used for site surveys which are not specifically covered in this Part of BS 1192. Organization and use of layers - General The layering facilities provided by proprietary CAD systems permit the entities within a CAD model to be organized in logical groupings for manipulation and selective display or suppression. The means by which layering is accomplished vary between CAD systems as do the number of layers permitted. Projected data can be divided into different files, each with its own layering structure. This should be done to keep files to a manageable size, to preserve separation of data or to reduce data duplication. Within a model, layering is accomplished by assigning a layer attribute to each entity. Those entities with the same attribute then form a layer. Entities can be transferred between layers by changing the attributes assigned to them. In a 2D model, layers can be likened to the individual transparent sheets used in overlay draughting with all the entities relating to the same coordinate system. In 3D modelling the concept is similar but entities can be three dimensional and can be related to a 3D coordinate system. - Model relationships Layer allocations can be assigned individually or, with the exception of primitives, in multiples to the entity types that make up the basic data structure of a CAD model. Primitives are generally assigned a layer attribute on creation. When groups are created, or sub-models containing a number of primitives or groups are brought into a model, the entire group or sub-model should be assigned a layer attribute. The layer attribute already assigned to the primitives should then be suppressed. (a) conceptual design; (b) preliminary; (c) production; (d) record. Building models should be allocated layer based upon a widely used classification system such as the CI/SfB table 1 elemental classification system or the Common Arrangement of Work Sections. These provide a basis for consistency required for CAD data exchange allow classification od layers for CAD systems. The choice of classification system depends upon various factors, e.g.: (1) stage of project; (2) disciplines involved; (3) size of project; (4) application of the data. For computer drawings produced at or after the preliminary stage the Common Arrangement of Work Sections can be used as an alternative to CI/SfB, particularly where they relate too components, for derivation of quantities or for building services. Both systems allow further subdivisions within the tables given in appendix A and can relate to the number of layers offered by the CAD system being used, or the number needed for the project. Ú Certain layers should be reserved for drawing elements in order to manage the amount of data being handled during design. With CI/SfB these drawing elements should be allocated to categories 01 to 09 with further subdivision if necessary. A similar arrangement should be used with the Common Arrangement. - Requirements for each discipline In any project team where CAD is used, different requirements will emerge from the disciplines involved. It is recommended that one discipline co-ordinates the CAD activities of the project team. This will ensure that all CAD translation and layering requirements are fully discussed to establish whether any constraints or conflicts exist. Those involved include: (a) architect (b) building services engineer (c) building surveyor (d) building user (e) client (f) component manufacturer (g) contractor (h) electrical engineer (i) land surveyor (j) landscape architect (k) mechanical engineer (l) project manager (m) quantity surveyor (n) structural engineer (o) sub-contractor Future layering and translation strategies should be flexible enough to take account of the requirements of all members of the project team. Any translation commitments undertaken should be reflected in each individual discipline's work programme as well as the overall project programme. Annotation - General The object of annotation is to provide concise information that is not readily conveyed graphically. In its simplest form it consists of a textual note; in more elaborate examples it may be associated with an enclosing circle or rectangle, a leader line and arrow, dimension lines, etc. - Fonts CAD systems generally offer a wide choice of character fonts and sizes. A disciplined selection should be made to ensure good appearance and legibility of the drawings and to aid data transfer. Character heights should be restricted to those recommended in BS 1192: Part 1 (2.5 mm, 3.5 mm, 5 mm and 7 mm). Upright rather than italic characters should be used as they are more legible on a computer screen. Unnecessarily elaborate fonts and routines which distort characters by stretching them to fill in a space should be avoided. Data transfer will be facilitated by the use of regularly spaced characters. - Line styles and line thicknesses CAD systems generally offer a wide choice of line styles and line thicknesses. A disciplined selection should be made to ensure the good appearance and legibility of the drawings. Line styles should be restricted to those recommended in BS 1192: Part 3. Caution is advised when using line thickness settings, which should be achieved using plotter settings. Unnecessarily elaborate line styles, including those which incorporate text and/or special graphic constructions, should be avoided when exchanging data between CAD system. A example of use of line styles is given below. Example of line styles for pipework diagrams, based on the recommendations of BS 1192: Part 3 Type of pipework Type of line Pipework in false ceiling K Pipework at high level J Pipework at low level B Pipework below floor E Drawing production - General Computer produced drawings should always satisfy the requirements of the users of information shown on the drawings. The drawings should also conform with the recommendations of all parts of BS 1192. When output is to be provided from a model of a construction project, the selected views are given in a drawing specification. A computer produced drawing may contain one or several 2-D views and 3-D projections from a single model or from different models. In order that each view may appear as required on the drawing sheet the computer should be given a drawing specification. There are three distinct parts of this information: (a) drawing sheet information (b) title panel information (c) model view information Model views are derived from the building model and placed on the drawing sheet according to a drawing specification - Drawing sheet and title panel information Sheet size, border and layout, and the information contained in the title panel should conform to the recommendations of BS 1192 : Part 1. - Model view information Any number of model views can be placed in different positions and at different scales on the drawing sheet. How this is carried out by a specific CAD system is unique to that system. In some systems, the border information may also be included as part of the drawing. Each model view should have the following attributes: (a) specification of the boundary of the information within that view: the boundary is often a rectangle; (b) the scale at which the information is to be shown; (c) the association between lines specified in the model and those needed on the drawing: in the case of pen plotters, this will relate to the pens available (colour, thickness, etc.); (d) the position and orientation of the model views; (e) information necessary to specify a 3-D projection. - Levels of detail In computer produced drawings, the sane data is used to produce drawings at various scales. Appropriate levels of detail should be shown at each scale. Specific layers should be allocated to the information to be shown only at large scales. BS 1192 : Part 2 gives examples of the amount of detail appropriate at each scale. Allocation od layers should allow for several levels od detail: for example 1:100 and below; 1:50; 1:20 and above. Line thicknesses should be selected from the range in BS 1192 : Part 1 and should be appropriate for the scale at which a drawing is plotted. - Simplified representation The full application od standardized methods for representation, simplified representation and symbols is not always desirable in CAD, and may result in unnecessary computer processing and plotting time. A typical example is where a check plot is needed for the examination of data for accuracy and position in which case, by simplifying the representation, a plot can be produced more quickly. Typical examples of such simplifications, for checking purposes only, are as follows: (a) replacement of arcs and splines with straight lines; (b) replacement of circles with squares or triangles; (c) replacement of broken and chain dotted lines with full lines; (d) omission of fill or replacement with a symbol; (e) omission of hatching or replacement with a symbol: (f) replacement of text with an enclosing rectangle. Guidance to CAD system managers - General This system cannot be used to validate CAD systems but users may find the following useful in generating a fuller understanding of their system and also in transferring information between CAD systems: (a) a data structure diagram should be adapted for the CAD system being used; (b) a layer chart should be established for the office or for each project; (c) system specific terms should be converted into standard ones; (d) office and project libraries should be set up as recommended; (e) the project team should agree the following: (1) whether CAD data will be transferred between parties in the project team and, if so, by whom and in which directions; (2) the extent of data transmission (drawings and/or database information); (3) the formats for transmission including physical media; (4) the relevant responsibility for the data; (5) allocation of layers; (f) trial exchanges should be carried out with small amounts of information: further checks on the information data should be made throughout a project. ┌───────────────────────────────────────────────────────────────────────────── ────┐ │Classification of layers │ ├─────────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────── ────┤ │Drawing elements │ Building elements or Work sections │ │ ├───────────────────────────────────────────────────────────┤ │ │ CI/SfB table 1 Common Arrangement │ ├─────────────────────┼──────────────────────────────┬──────────────────────── ────┤ │01 Drawing sheet │ 1 - Substructure │A. Preliminaries │ │ │ │B. Complete buildings │ │ │ │ │ │02 Frame, title block│ 2 - Structure │C. Demolition alteration │ │ │ │D. Groundwork │ │ │ │ │ │03 Grids │ 3 - Secondary elements │E. Concrete │ │ │ │F. Masonry │ │ │ │G. Structure; metal, timber │ │ │ │ │ │04 Hatching │ 4 - Finishes │H. Cladding │ │ │ │ │ │05 Free annotation │ 5 - Services, pipes and ducts│J. Waterproofing │ │ │ * │K. Linings │ │ │ │L. Windows, doors │ │ │ │ │ │06 Detail for large │ 6 - Services, electrical │M. Surface finishes │ │ scale │ * │N. Furniture, equipment │ │ │ │ │ │07 Dimensions │ 7 - Fittings │P. Fabrics; sundries │ │ │ * │ │ │ │ │ │ │08 Origins │ 8 - Furniture │Q. Paving, etc. │ │ │ * │R. Disposal systems │ │ │ │ │ │09 (vacant) │ 9 - External elements │S. Piped systems │ │ │ │T. Heating; cooling │ │ │ │U. Ventilation │ │ │ │V. Electrical │ │ │ │W. Communication │ │ │ │X. Transport │ │ │ │Y. Services spec. │ │ │ │Z. Fabric spec. │ │ │ │ │ ├─────────────────────┴──────────────────────────────┴──────────────────────── ────┤ │* Likely changes to title within CI/SfB table 1: │ │5 - Supply and disposal systems │ │6 - Climate control systems │ │7 - Transport and communications │ │8 - Fittings and furniture │ └───────────────────────────────────────────────────────────────────────────── ────┘ ┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── ────┐ │ Layers used at project stages │ │ │ │ PROJECT OUTPUT MODEL CLASSIFICATION LAYER │ │ STAGE CATEGORY EVALUATION SYSTEM ALLOCATION│ │ │ │ │ │ │ │ CONCEPTUAL LOCATION MODEL A │ │ │ │ │ │ LOCATION │ │ │ │ PRELIMINARY ASSEMBLY MODEL B │ │ │ │ COMPONENT │ │ │ │ │ │ LOCATION CI/SfB │ │ TABLE 1 │ │ ASSEMBLY AGREED │ │ PRODUCTION MODEL C LAYERS │ │ COMPONENT FOR │ │ PROJECT │ │ SCHEDULE │ │ COMMON │ │ ARRANGEMENT │ │ LOCATION │ │ │ │ ASSEMBLY │ │ RECORD MODEL D │ │ COMPONENT │ │ │ │ SCHEDULE │ │ │ └────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── ────┘ Pozdrav. zsiz, CADUA P.S. Izvinjavam se za ove dve zadnje tabele, ali nisu mogle da stanu u Sezamove margine.
cadua.88 bajind,
> izrade tehnicke dokumentacije. Nisam napisao proces > projektovanja jer projekat nastaje u glavi i tu ostaje zauvek. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ > Kvalitet o kome ti pricas je samo jedna utopija koja kod nas > nece jos dugo vremena zaziveti. Izvodjacki projekat ne sluzi da > bi se po njemu izvodio objekat vec da bi se dobila gradjevinska > dozvola. > Jos kako je stvar u iscrtavanju. Crtez je finalni proizvod, a > da li ce arhitekta sve da drzi pod kontrolom - to je i pored > racunara ostavljeno njemu na dusu. CAD daje tu mogucnost a da > li ce se ... Mozda bi bilo korisno razmotriti pravu ulogu tehnicke dokumentacije, da bi se potpuno razumeli. Bez obzira na kaljugu u kojoj zivimo! Bas naprotiv. Po mom misljenju, u glavi projektant drzi prostorni - 3D - model ili predstavu svoje kuce. Bar tako bi trebalo da bude. A saopstava ostalom svetu (vlastima, investitoru, izvodjacu itd.) kako to treba da izgleda preko 2D crteza - na papiru. Pre pojave CAD tehnologije taj prenos u ravan papira bio je uslovljen stepenom prostorne orijentacije njega samog i (eventualno) njegovih saradnika, i savescu i znanjem, naravno. CAD omogucava definiciju 3D modela na ekranu racunara i, dobrim delom automatsku transformaciju pogleda na model u ravan crteza. Pod pogledima (matematicari to zovu "reprezentacije") podrazumevam preseke, osnove koje su u stvari horizontalni preseci, izglede kao i kose projekcije i perspektive. Ako za ovu priliku zanemarimo pratece aktivnosti (kote, srafure, opise), onda taj proces nije podlozan ljudskim greskama pa samim tim postavlja kreaciju tamo gde joj je i mesto: u prostor. I to je, mislim, glavni razlog otpora kod onih koji, buduci skolovani na klasican nacin ili nedovoljno gipkog intelekta, nisu u stanju da se uhvate u kostac sa problemima u tri dimenzije. > Koriscenje racunara je jos kako racionalno za 2D crteze. Svi > crtezi glavnog projekta su 2D i to se uglavnom i radi 2D. 3D je > fina stvar, ali se i tu pojedini elementi mogu jednostavno > "zaboraviti" da ne bi naruzili izgled objekta. Sta ce biti kada > se izvede,... pa nece se i Efekti graficke realizacije projekta na osnovu dobro struktuiranog 3D modela tesko da se mogu porediti sa 2D crtanjem, pa i uz pomoc racunara. Pre svega vremenski, a narocito u pogledu konzistencije i sinhronizacije podataka. Da ne govorim o CAD vizualizacijama koje se rade na bazi istog 3D modela. I zato mi oni koji sve nacrtaju rucno (ili cak CAD-om ali 2D) a onda dodju da im se uradi vizualizacija (za koju se uvek pravi - kakav takav - model) izgledaju kao pali s Marsa. Na temu 2D/3D citiram mr Jovana Zagajca koji je na doktorskim studijama na Cornell univerzitetu i cije misljenje cenim: > Moje mishljenje je da su ortogonalne projekcije samo jedan od mogucih > nachina kako se inzhinjeri (i arhitekte) mogu izraziti (kroz savremeno > shkolovanje se praktichno primoravaju da govore jezikom projekcija). > Ubedjen sam da se namera projektanta moze predstaviti i 3D modelom > (pa makar i deklarisali jednu od osa kao "gore" zbog gravitacije). > Jedan od razloga shto to vec ne radimo je da trenutno ne postoji > efikasan nachin da se ovakav model prikazhe (izuzev projekcija); takvi > alati su medjutim "skoro tu" (npr "virtual reality" - umesto da gleda > sliku na ekranu terminala korisnik navuche specialnu kacigu i rukavice > koje ga "pretvore" u deo zamishljenog sveta kroz koji onda on mozhe da se > sheta, dodiruje, itd ... ). Izvodjenje samog projekta ("construction" u > gradjevini, odnosno "manufacturing" u mashinstvu) kao i neki > funkcionalni zahtevi onoga sto se dizajnira mogu biti po prirodi > dvodimenzionalni ali to ne znachi da se sam dizajn mora tako > zapisati. Osnovna prednost 3D modela je ta da ne zahteva intervenciju > choveka da bi se interpretirao (kao na primer tlocrt), pa stoga > predstavlja dobru osnovu za "dizajn jezik" koji je nedvosmislen (za > razliku od klasichnih metoda). ... > ... Osnovna > motivacija u modernom dizajnu je "podela posla" (ovaj koncept je u srzhi > industrijske revolucije). Da bi efikasna podela posla bila moguca mora > postojati nedvosmislen i robustan jezik kojim ce grupe koje rade na nekom > proizvodu medjusobno komunicirati. Ort. projekcije *mogu* (uz puno pazhnje) > biti nedvosmislene ali ce tesko ikada biti robusni medijum za komunikaciju > (pa su "podvale" moguce). Za raliku od ort. projekcija, solid-modeli > su *nedvosmisleni* i *robusni* medij za prikaz forme (geometrijskog > sadrzaja). Na kraju, ali mozda i najvaznije. 3D modeliranje stavlja na raspolaganje projektantski alat neprocenjive vrednosti. Apstrahujuci brzinu i pare, mogucnost da se proveri kako to sto ste smislili zaista izgleda, da probate nesto drugo, da sklepate preliminarni oblik (kao od stiropora) i da zadate koordinate posmatraca, da podesite boje i osvetljenje - sve to pruza izuzetnu sansu da napravite dobru kucu. Mozda neke forme i sistemi tek cekaju da budu otkriveni. Uz pomoc racunara. Ova prica zahteva posebnu temu. Mozda sam vam oduzeo suvise vremena, ali mislim da su ovo pitanja koja CADUA treba da rascisti pre svega u svojim redovima. Poruka koju salje Corto na istu temu ukazuje na zdrave snage (bez navodnika) medju nama.
cadua.89 duleb,
********************************** > Mozda bi bilo korisno razmotriti pravu ulogu tehnicke dokumentacije, da bi > se potpuno razumeli. Bez obzira na kaljugu u kojoj zivimo! Bas naprotiv. > Po mom misljenju, u glavi projektant drzi prostorni > - 3D - model ili predstavu svoje kuce. Bar tako bi trebalo da bude. > A saopstava ostalom svetu (vlastima, investitoru, izvodjacu itd.) kako > to treba da izgleda preko 2D crteza - na papiru. Pre pojave CAD tehnologije > taj prenos u ravan papira bio je uslovljen stepenom prostorne orijentacije > njega samog i (eventualno) njegovih saradnika, i savescu i znanjem, > naravno. CAD omogucava definiciju 3D modela na ekranu racunara i, dobrim > delom automatsku transformaciju pogleda na model u ravan crteza. Pod > pogledima (matematicari to zovu "reprezentacije") podrazumevam preseke, > osnove koje su u stvari horizontalni preseci, izglede kao i kose projekcije > i perspektive. Ako za ovu priliku zanemarimo pratece aktivnosti (kote, > srafure, opise), onda taj proces nije podlozan ljudskim greskama pa samim > tim postavlja kreaciju tamo gde joj je i mesto: u prostor. I to je, mislim, > glavni razlog otpora kod onih koji, buduci skolovani na klasican nacin ili > nedovoljno gipkog intelekta, nisu u stanju da se uhvate u kostac sa > problemima u tri dimenzije. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Izgleda da je doslo do malog nesporazuma sto se tice termina koji upotrebljavamo, pa da bih bio do kraja jasan pokusacu da rekonstruisem ceo proces projektovanja. - Investitor postavlja projektni zadatak (pod investitorom se podrazumeva strucno lice investitora tj. konsultant koji poznaje materiju - obicno arhitekta ili neka arhitektonska firma), - Projektant - autor pristupa izradi idejnog resenja (pravi skice koje mu pomazu da u saradnji sa investitorom precizno definise sve parametre za izradu idejnog projekta). Za izradu idejnog resenja moze biti raspisan i konkurs, gde se vise autora nadmece i gde ce jedan dobiti posao ili ce se kombinovati vise resenja koja su prikazana na konkursu. - Pristupa se izradi idejnog projekta koji ima zadatak da precizno definise gotovo sve parametre buduceg objekta, pogotovu u odnosu na instalacije, polozaj na terenu. Osim toga idejni projekat definise i neke parametre koji su neophodni za dobijane urbanisticko - tehnickih uslova, kao sto su: povrsine objekta, spratnost, potrebne kolicine vode, elektricne energije i PTT prikljucaka itd. - Kada se od nadleznih organa dobiju potrebne dozvole i potrebni parametri pristupa se razradi idejnog projekta i izradi glavnog (ili izvodjackog) projekta koji predstavlja skup tehnickih crteza, opisa, detalja, propisa i sl. po kojima se objekat izvodi. Glavni projekat koji ima sve potrebne saglasnosti (razne tehnicke, pravne, socijalne prirode i sl.) je osnova za dobijanje gradjevinske dozvole bez koje gradnja ne sme biti zapoceta. Ovaj gornji opis treba da prikaze koliko je proces projektovanja komplikovan i koliko razlicitih faza ima. Svaka faza se naziva projektom, iako to mozda i nije. Kod nas, u praksi, se obicno idejno resenje i idejni projekat spajaju u jedan elaborat koji je nesto izmedju. U celom ovom procesu sve faze su kriticne, kada investitor odlucuje o daljoj sudbini projekta: - definisanje projektnog zadatka, kada investitor definise svoje potrebe, - idejno resenje, kada investitor sagledava kolika sredstva su potrebna za realizaciju projekta, - idejni projekat, kada investitor ponovo treba da preispita svoje mogucnosti i kada na osnovu idejnog projekta treba da obezbedi od banaka sredstva za izgradnju, - glavni projekat, kada su vec znatna sredstva ulozena u projektovanje i kada odustajanje od celog poduhvata moze spasiti investitora od finansijske propasti. Sa aspekta upotrebe racunara, on se moze koristiti u svim fazama, ali svaka faza ima svoje specificnosti. Idejno resenje i idejni projekat su veoma znacajni sa aspekta graficke obrade, jer su obicno to i naj kriticnije faze kada se ili odustaje od projekta ili ide u realizaciju. Ovde je potrebno 3D modeliranje i vizuelizacija, kako bi se prostor predstavio onima koji ga ne razumeju, a koji odlucuju o finansiranju projekta. Glavni projekat nema nikakve veze sa vizuelizacijom i lepim crtezima. To je cista tehnicka dokumentacija, to su crtezi koje ce radnici razvlaciti po gradilistima i za sada ne postoji potreba da se za izradu ove dokumentacije koristi 3D crtanje. Sto se tice fizickog obima posla, daleko je najveci kod izrade glavnog projekta i toj dokumentaciji naj vise odgovara naziv tehnicka dikumentacija. Upotreba kompjutera drasticno smanjuje vreme izrade ove dokumentacije, ali tu se koristi iskljucivo 2D i cini mi se da ce jos dugo ostati tako, sve dok se ne razviju specijalizovani programski alati kolji ce biti u stanju da na nivou volumena (3D) kontrolisu sve delove objekta. Ovo je narocito znacajno pri izradi predmera, shema i sl. gde ce racunar spojiti graficki i tekstualni deo dokumentacije. I sada postoje programi koji imaju ovakve pretenzije, ali stvar nije uradjena do kraja jer je dijapazon oblika koji se mogu pomocu ovih programa interpretirati ogranicen (nisam video program koji moze da interpretira zid proizvoljnog oblika sa otvorima proizvoljnih oblika npr. olimpijske objekte Kenzo Tange-a u Tokiju). Ti programi (AutoArhitect, ARC+ i sl.) mogu da posluze pri projektovanju stambenjaka, administrativnih zgrada i sl. ali postoji opasnost da se arhitekti opredele iskljucivo sa oblike koje program podrzava a ne za neke zanimljivije oblike koje program ne podrzava (to je opasnost o kojoj sam pisao u poruci gde donekle podrzavam izjave nasih profesora). Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao da bude osnovni nacin razmisljanja dobrog arhitekte bez obzira da li crta na racunaru ili ne. Problem je sa drugom stranom, sa investitorima koji kao po definiciji uopste nisu u stanju da iz 2D crteza stvore prostornu predstavu objekta. 3D je zbog njih a ne zbog arhitekata, mada i arhitektama olaksava posao, a i lepse je :)). > Efekti graficke realizacije projekta na osnovu dobro struktuiranog 3D > modela tesko da se mogu porediti sa 2D crtanjem, pa i uz pomoc racunara. > Pre svega vremenski, a narocito u pogledu konzistencije i sinhronizacije > podataka. Da ne govorim o CAD vizualizacijama koje se rade na bazi istog 3D > modela. I zato mi oni koji sve nacrtaju rucno (ili cak CAD-om ali 2D) a > onda dodju da im se uradi vizualizacija (za koju se uvek pravi - kakav > takav - model) izgledaju kao pali s Marsa. Graficke realizacije kog dela projekta? Ukoliko mislis na idejno resenje ili idejni projekat onda si u pravu. Vizuelizacija ima smisla samo u fazama koje sam gore naveo. Hocu ponovo da napomenem da je fizicki obim posla koji treba da se odradi naj veci kod glavnih projekata i da je naj racionalnije smanjiti posao tamo gde je najveci :)). > Na temu 2D/3D citiram mr Jovana Zagajca koji je na doktorskim studijama na > Cornell univerzitetu i cije misljenje cenim: Sa citatom se u potpunosti slazem, ali on govori uglavnom o kreativnim fazama projekta, idejni.... > Na kraju, ali mozda i najvaznije. 3D modeliranje stavlja na raspolaganje > projektantski alat neprocenjive vrednosti. Apstrahujuci brzinu i pare, > mogucnost da se proveri kako to sto ste smislili zaista izgleda, da probate > nesto drugo, da sklepate preliminarni oblik (kao od stiropora) i da zadate > koordinate posmatraca, da podesite boje i osvetljenje - sve to pruza > izuzetnu sansu da napravite dobru kucu. Mozda neke forme i sistemi tek > cekaju da budu otkriveni. Uz pomoc racunara. Ova prica zahteva posebnu > temu. Ovde se slazem sa tobom. Nadam se da nisam previse pisao, ali smatram da stvari treba precizno postaviti na svoje mesto da bismo svi znali o cemu zapravo govorimo. Pozdrav DULE.
cadua.90 bajind,
> Izgleda da je doslo do malog nesporazuma sto se tice termina > koji upotrebljavamo, pa da bih bio do kraja jasan pokusacu da > rekonstruisem ceo proces projektovanja. Ako cemo da rasciscavamo pojmove, onda bih uveo jednu prostu analogiju: Ako si nekad radio na nekom tekst-procesoru n.pr. tehnicki opis ili nesto slicno, onda si prvo ukucao teze, zatim razvio pojedine, onda izpremestao pasuse, u medjuvremenu prekidao posao spasavajuci tekst (pod istim imenom ili u varijantama) i ponovo nastavljao, stampajuci probe i sl. Hocu reci da si ceo posao radio nad ISTOM BAZOM PODATAKA a izlazi su bili trenutna stanja posla na disk ili printer. Veruj mi da je moguce tako isto raditi i projekat na racunaru: > komplikovan i koliko razlicitih faza ima. Svaka faza se naziva ^^^^^^^^^^^^^^^ > projektom, iako to mozda i nije. Kod nas, u praksi, se obicno > idejno resenje i idejni projekat spajaju u jedan elaborat koji > je nesto izmedju. ^^^^^^^^^^^^^^ Bez obzira na broj faza i izlaznih elaborata baza podataka se samo nadogradjuje i razvija, sa ploterskim i rendering izlazima u skladu sa fazom rada. > vizuelizacijom i lepim crtezima. To je cista tehnicka > dokumentacija, to su crtezi koje ce radnici razvlaciti po > gradilistima i za sada ne postoji potreba da se za izradu ove > dokumentacije koristi 3D crtanje. ^^^^^^^^^^ U 3D se modelira a ne crta. Crtez je imanentno 2D pojava. Dakle, iz 3D modela koji sadrzi sve sto treba izvlaci se 2D predstava po zahtevanom (u toj fazi rada) kriterijumu. Uzgred, sufiks .DWG ni u AutoCAD-u vise nema smisla od verzije 12. > koji se mogu pomocu ovih programa interpretirati ogranicen > (nisam video program koji moze da interpretira zid proizvoljnog > oblika sa Svaki 3D modeler program, uz dozu vestine, moze proizvesti krajnje nekon- vencionalne oblike. Softver koji ti spominjes su ustvari ekspertski sistemi u koje su ugradjeni najcesci slucajevi i standardni oblici. Vec AutoCAD v.12 i njegov AME modeler moze skoro sve - samo resursi su problem. > Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao Jao, samo da znas da i nije bas uvek tako. Bog mi je svedok da sam se par puta gadno iznenadio. Sem toga, nije problem u "shvatanju" prostora nego nacrtne geometrije odnosno kako se nesto vidi u datoj ravni. Ako hoces to sam da nacrtas (2D) onda moras da znas. Ako crtez vadis iz 3D modela, onda softver zna. Prosto.
cadua.91 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Thu, 04 Aug 1994 10:42:10 "J> kompjuter. Oni pokusavaju da perspektivama i aksonometrijama nekog "J> zavaraju, ali kompjuter je samo jedan tehnicki crtac koji brze radi." Ne bih rekao da je ovo negativan publicitet. Ovo je sustina. Racunar je samo "malo" savrseniji alat od crtace table. Bez coveka, to je samo gomila gvozdja, plastike i silicijuma. Misljenja da ce CAD programi daljim razvojem umanjiti potrebu za arhitektama su potpuno pogresna. Oni ce umanjiti potrebu za velikim brojem tehnickih crtaca, a arhitektama samo olaksati posao. Negativo je to sto mnogi sticu utisak da nabavkom racunara resavaju sve svoje probleme i da mogu sve da urade. To nije slucaj samo sa CAD programima vec, prakticno, u svim oblastima primene racunara. I dalje ispred racunara treba da stoji covek da bi uopste bilo rezultata. ... Be carefull. Death is PERMANENT! * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.92 postmast,
From: Slobodan.Popovic@p100.f114.n103.z38.setgate.setnet.co.yu (Slobodan Popovic) Subject: cadua Date: Thu, 04 Aug 1994 13:12:00 > I dalje ispred racunara treba da stoji covek da bi > uopste bilo rezultata. Da, ovo je apsolutna istina celokupne danasnje informatike kao nauke i takva ce i ostati sve dok se ne razvije masina koja ce moci da, za razliku od danasnjih, razvija sopstveno misljenje. Medjutim, posto je i nasem mozgu trebalo pad miliona god ina evoucije da se razvije do danasnjeg stepena, sumnjam da ce se takva masina razviti skoro. Uostalom, ne zaboravite da je vecina ljudi izuzetno sumnjicava prema novotarijama. Kada je stigao kalkulator (namerno ne kazem "digitron") dosta ljudi je smatralo da je to samo zavaravanje i da covek treba da razvija sopstvene sposobnosti racuna nja umeto da koristi takve sprave. Takodje, ni televizija nije bila bas najbolje prihvacena u pocetku. Film su smatrali djavoljom napravom, a pocetkom ovog veka smatralo se da novine uopste ne treba da imaju slike u sebi i da dobar novinar mora sve to da opise reima. Isto tako, dosta ljudi danas smatra racunar nepotrebnom masinom. Ideja da racunar moze da zameni coveka apsolutno ne stoji, bar ne jos. Ali stoji to da on itekako povecava produktivnost coveka koji za njim radi. Znam jednog druga koji uporno izbegava a koristi Norton Commander i slicne alatke (grozi se cak i NCD-a) jer smatra da to zaglupljuje ljude. To sto ja radim poslove tri puta brze od njega uz pomoc tih programa njemu nista ne znaci... Pretpostavljam da firme koje proizvoda CAD/CAM softver ne bi ulagale tolike pare u njegov razvoj niti bi korisnici sirom sveta placali te programe da ih ne smatraju vanredno korisnim. Mozda su doticni arhitekti koji to tvrde samo uplaseni, mada licno n vidim zbog cega bi bili. Ko znam, mozda misle da ljudi nisu nezamenljivi, pa smatraju racunar neprijateljem svog posla. * Origin: SETNet point (38:103/114.100)
cadua.93 corto,
>  Sa aspekta upotrebe racunara, on se moze koristiti u svim >  fazama, ali svaka faza ima svoje specificnosti. Idejno resenje >  i idejni projekat su veoma znacajni sa aspekta graficke >  obrade, jer su obicno to i naj kriticnije faze kada se ili >  odustaje od projekta ili ide u realizaciju. Ovde je potrebno >  3D modeliranje i vizuelizacija, kako bi se prostor predstavio >  onima koji ga ne razumeju, a koji odlucuju o finansiranju >  projekta. Glavni projekat nema nikakve veze sa vizuelizacijom >  i lepim crtezima. To je cista tehnicka dokumentacija, Au, koliko kvotiramo ! :) Ali, mora. Slozio bih se potpuno da je modelovanje kljucno u "idejnoj" fazi. Zasto navodnici ? Jednostavno : po mom shvatanju, klasicni "razdor" izmedju B5-idealni svet idejne i "tvrde" izvodjacke faze izrade projekta primenom racunara nestaje. I u idejnoj fazi je potrebno dati precizne mere, vec uklopljene donekle i recimo 90% tacne. Da ne govorimo o krajnje realnom i, bar u mom iskustvu, vrlo cestom slucaju da glavni projekat ne bude nista drugo nego idejni, dopunjen kotama, opisima i oznakama. Tu se slazem s bajindom. Ako se "idejna" faza radi u modelu, operise se sa istom bazom podataka. Iz tog istog modela, posle dovodjenja CELINE u pravo stanje, izvlace se osnove, preseci i izgledi. Od savesti i morala projektanta zavisi, kao i u manuelnom nacinu rada, koliko ce laganja d tu bude ;) >  Tokiju). Ti programi (AutoArhitect, ARC+ i sl.) mogu da >  posluze pri projektovanju stambenjaka, administrativnih zgrada >  i sl. ali postoji opasnost da se arhitekti opredele iskljucivo >  sa oblike koje program podrzava a ne za neke zanimljivije >  oblike koje program ne podrzava (to je opasnost o kojoj sam >  pisao u poruci gde donekle podrzavam izjave nasih profesora). Beep ! Wrong ! U stvari, right, ako iste programe gledas kao konacan proizvod. Tako posmatrano, AutoCAD je totalno neupotrebljiv u arhitekturi. Gledaj na te, citiram bajind-a, "ekspertne sisteme" kao na graficko okruzenje u kome ti razvijas SVOJ ekspertni sistem. Ako se vidimo uzivo, pokazacu ti neke stvari koje sam radio u AEC-u, a AutoArchitect mi uskoro stize na ekstenzivno testiranje. Uopste, shvatati CAD pakete kao gotove i zavrsene, je jako opasno, iz prostog razloga sto ih onda koristis sa 20%. Tacno je i da svako naprednije koriscenje zahteva utrosak vremena radi ucenja novog, ali, ako neko od nas misli da zna sve sto mu je potrebno, e onda .... ;) Sve vreme koje radis u tim programima imas "pod" njima AutoCAD (osim ARC+, naravno) u kome mozes da izmodeliras sta god ti se svidja. >  Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao >  da ... Apsolutno pogresno, osim ako nisi imao srecu pa sretao ljude koji dobro shvataju prostor. Inace je mnogo cesci obrnut slucaj. Problem u primeni je snaga masine koja omogucava rad u realnom vremenu, pogotovo ako se radi u AutoCAD-ovom solidu i to dugo i detaljno, "visak" znanja za koji mnogi nisu spremni da uloze potreban napor, kao i nepodnosljiva lakoca primene AutoCAD-a kao puke crtace table, mada mu i ta primena sluzi na cast. Zakljucujemo, cini mi se, da jos ne postoji softver koji je APSOLUTNO primenjiv u nase strucne svrhe. Pogotovo je problem, i to veliki, generisanje baze materijala i kolicina, odnosno ulaza za predmer i predracun. Sve sto sam video do sad na tu temu nije ono sto bi trebalo da bude, i tu mislim da se svi apsolutno slazemo. Dobra diskusija, samo napred, kolege :) Cudi me nedostatak reakcija s drugih i ovog sistema, ili, mozda, veze rade malo sporije, a, mozda, nikog osim nas ovo ne zanima ???? ;)
cadua.94 zsiz,
Evo kako su u AEC-u slojevi standardizovani: AutoCAD AEC UK2.1 Layering Convention This layering convention conforms to the BS1192 layering convention but does not explain the BS1192 layering convention. Layer Name Formulation The layer names are derived using the following rules: 1. A letter is allocated depending on the discipline the layer belongs to. 2. A CISfB three digit code is given denoting the type of structure. 3. A letter or digit representing the layer type shown in the drawing, either the colour, text type or hatch. 4. A letter denoting the BS Boundary. 5. The level indicator, starting with $0 as ground level. For example: A2127X$1 would indicate: 1. A - for architect 2. 212 - exterior wall code 3. 7 - colour white 4. X - BS Boundary 5. $1 - level 1. Therefore A2127X$1 is an exterior wall on the first level. The discipline codes for the layers have been allocated as follows: A = Architect B = Building Surveyor C = Civil Engineers D = Drainage, Sewage and Road Engineers E = Electrical Engineers F = Facilities Managers G = Geographic Information System Engineers and Land Surveyors H = Heating and Ventilation Engineers I = Interior Designers J K = Client L = Landscape Architects M = Mechanical Engineers N O P = Public Health Engineers Q = Quantity Surveyors R = Structural Engineers T = Town and Country Planners U V W = Contractors X = Subcontractors Y = Specialist Designers Z = General (non-disciplinary) The layer type is shown as follows, either: A colour, referred to by a number: 1 - red 2 - yellow 3 - greed 4 - cyan 5 - blue 6 - magenta 7 - white Or a letter indicating one of the following: A - attribute D - dimension H - hatch pattern N - note T - text AutoCAD AEC UK2.1 Layer Names AEC UK2.1 ALLIAS LTYPE COLOUR AEC UK2.0 ????DX Dimension Continuous 4 ARDIM ????NX Note Continuous 4 ARNOTE AECVPORT Vport Continuous 2 NEW AECFROZEN Frozen Continuous 7 NEW A2125X Extcavity Continuous 5 NEW A2207X Wall_NS Continuous 7 NEW Arhitectual Layers A7433X Accessory Continuous 3 ARACCESSORY Q743AX Accessory_Spec Continuous 4 ARACCSPEC A7303X Appliance Continuous 3 ARAPPLIANCE Q740AX Appliance_Spec Continuous 4 ARAPPLSPEC A0005X Area Continuous 5 ARAREA A2007X Block Continuous 7 ARBLOCK A2135X Intcavity Continuous 5 ARCAVITY A3505X Ceiling Continuous 3 ARCEILING A7602X Cabinet Continuous 2 ARCABINET A3122X Door_Arch Continuous 2 ARARCH A3152X Door Continuous 2 ARDOOR Q315AX Door_Spec Continuous 4 ARDOORSPEC A6612X Lift Continuous 2 ARELEVATOR A2302X Floor Continuous 2 ARFLOOR A3142X Glazing Continuous 2 ARGLAZING A0324X Grid Continuous 4 ARGRID A3197X Door_Header Continuous 7 ARHEADER G9014X North Continuous 4 ARNORTH A2233X Partition Continuous 3 ARPARTITION A2705X Roof Continuous 5 ARROOF A7602X Cabinet Continuous 2 ARSCABINET A2402X Stair Continuous 2 ARSTAIR A240TX Stairtext Continuous 2 ARSTAIRTXT A0104X Title_Block Continuous 4 ARTBLOCK A010TX Title_Text Continuous 5 ARTTEXT A3207X Wall_S Continuous 7 ARWALL A0007X Spacedia Continuous 7 ARWALL1LINE A210HX Wall_Texture Continuous 5 ARWALLTEX A2127X Wall_Exterior Continuous 7 ARWALLX A3122X Window_arch Continuous 2 ARWARCH A2107X Wallface Continuous 7 ARWFACE A3197X Window_Header Continuous 7 ARWHEADER A3142X Window Continuous 2 ARWINDOW Q314AX Window_Spec Continuous 4 ARWINDOWSPEC Electrical Layers E6401X Communication Continuous 1 EECOMM E6871X Control Continuous 1 EECONTROL E6193X Indicator Continuous 3 EEINDICATOR E6382X Light_Emrgncy Continuous 2 EELIGHTEM E6322X Light_Floresc Continuous 2 EELIGHTFL E6322X Light_Incand Continuous 2 EELIGHTIN E6312X Light_General Continuous 2 EELIGHTING Q630AX Light_Spec Continuous 4 EELIGHTSPEC E6203X Power Continuous 3 EEPOWER E6233X Switch Continuous 3 EESWITCH Elevation and Section Layers A0403X Elev Continuous 3 ELDOOR A0403X Elev Continuous 3 ELLINE A0403X Elev Continuous 3 ELMISC A0403X Elev Continuous 3 ELSANITARY A0403X Elev Continuous 3 ELSITE A0403X Elev Continuous 3 ELSWING A0403X Elev Continuous 3 ELWINDOW A0501X Section Continuous 1 ELSECTION A050CX Section_Line Center 1 ELSECTLINE Furniture Layers F7641X Case Continuous 1 FMCASE F7251X Chair Continuous 1 FMCHAIR F7231X Desk Continuous 1 FMDESK F6491X Equipment Continuous 1 FMEQUIPMENT F7661X Files Continuous 1 FMFILE F7661X Misc_Furniture Continuous 1 FMMISC F7672X Partition Continuous 2 FMPARTITION F9043X Plant Continuous 3 FMPLANT Q720AX Furniture_Spec Continuous 4 FMSPEC F7251X Table Continuous 1 FMTABLE F7311X Unit Continuous 1 FMUNIT F4341X Woodgrain Continuous 1 FMWDGRAIN F7311X Worktop Continuous 1 FMWORKTOP Site Layers L9012X Misc_Site Continuous 2 LSMISC L9051X Pavement Continuous 1 LSSIDEWALK L9052X Parkspace Continuous 2 LSSTRIPING L9043X Tree Continuous 3 LSTREEDC L9012X Vehicle Continuous 2 LSVEHICLE Services Layers H5901X Diffuser Continuous 1 MHDIFF H5903X Service_Equip Continuous 3 MHEQUIP H5773X Fan Continuous 3 MHFAN H6831X Fire Continuous 1 MHFIRE H5683X Radiator Continuous 3 MHRADIATOR Q590AX Service_Spec Continuous 4 MHSPEC Q740AX Fixture_Spec Continuous 4 MPFIXTSPEC A7403X Fixture Continuous 3 MPFIXTURE Structural Layers S2816X Column Continuous 6 STCOLUMN S2806X Concrete Continuous 6 STCONCRETE S2806X Metal Continuous 6 STMETAL S2296X Concreteh Hidden 6 STHCONCRETE S2296X Metalh Hidden 6 STHMETAL S2296X Woodh Hidden 6 STHWOOD Q280AX Structural_Spec Continuous 6 STSPEC S2856X Wood Continuous 6 STWOOD Miscellaneous Layers CENTERH CenterH Dashdot 7 CENTERH CENTERL CenterL Dashdot 2 CENTERL CENTERM CenterM Dashdot 6 CENTERM DASH1H Dash1H Dashed 7 DASH1H DASH1L Dash1L Dashed 2 DASH1L DASH1M Dash1M Dashed 6 DASH1M DASH2H Dash2H Hidden 7 DASH2H DASH2L Dash2L Hidden 2 DASH2L DASH2M Dash2M Hidden 6 DASH2M LPROPH LspropertyH Phantom 7 LSPROPERTYH LPROPL LspropertyL Phantom 2 LSPROPERTYL LPROPM LspropertyM Phantom 6 LSPROPERTYM HEAVY LineH Continuous 7 HEAVY MEDIUM LineM Continuous 2 MEDIUM LIGHT LineL Continuous 6 LIGHT Group Aliases The Group Aliases are used for effecting multiple layers with a single alias. For example you could turn off all furniture layers. ALIAS AEC UK2.1 Appliances ?730?X Stairs A240?X Title A010?X Roofs A270?X Electrical E????X Lighting E63??X Furniture F????X Site L????X Services H????X Structural S????X Specs Q???AX Notes,Text ????ŠNTĆX Dims ???DX Elevs ?0Š45Ć0?X Doors: ?315?X A312?X Windows ?314?X Walls: ?Š23Ć12?X ?21Š23Ć?X ?319?X ?320?X ?2Š12Ć0?X Cavities ?21Š23Ć5X Arch,Architectural A????X Level Aliases All layers belonging to a particular level have the appropriate suffix shown below. ALIAS AEC UK2.1 LEVEL0, GROUND *$0 LEVEL1 *$1 LEVEL2 *$2 LEVEL3 *$3 LEVEL4 *$4 LEVEL5 *$5 LEVEL6 *$6 LEVEL7 *$7 LEVEL8 *$8 LEVEL9 *$9 LEVEL10 *$10 LEVELALL *$* Text and Dimension Layers Fields LAYER FIELD AEC UK2.1 General ????X Ext-Wall ?210?X Int-Wall ?220?X Floor ?230?X Ceiling ?350?X Door ?315?X Windows ?314?X Frame ?280?X Section ?050?X Roof ?240?X Finish ?270?X Service ?500?X Electrical ?600?X Ext-Works ?900?X Furniture ?700?X Elevation ?040?X Pozdrav. zsiz, CADUA
cadua.95 zsiz,
Evo sređene zadnje dve tablice iz izvoda BS 1192. ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │Classification of layers │ ├─────────────────────┬────────────────────────────────────────────────────┤ │Drawing elements │ Building elements or Work sections │ │ ├────────────────────────────────────────────────────┤ │ │ CI/SfB table 1 Common Arrangement │ ├─────────────────────┼────────────────────────┬───────────────────────────┤ │01 Drawing sheet │1 - Substructure │A. Preliminaries │ │ │ │B. Complete buildings │ │ │ │ │ │02 Frame, title block│2 - Structure │C. Demolition alteration │ │ │ │D. Groundwork │ │ │ │ │ │03 Grids │3 - Secondary elements │E. Concrete │ │ │ │F. Masonry │ │ │ │G. Structure; metal, timber│ │ │ │ │ │04 Hatching │4 - Finishes │H. Cladding │ │ │ │ │ │05 Free annotation │5 - Services, pipes and │J. Waterproofing │ │ │* ducts │K. Linings │ │ │ │L. Windows, doors │ │ │ │ │ │06 Detail for large │6 - Services, electrical│M. Surface finishes │ │ scale │* │N. Furniture, equipment │ │ │ │ │ │07 Dimensions │7 - Fittings │P. Fabrics; sundries │ │ │* │ │ │ │ │ │ │08 Origins │8 - Furniture │Q. Paving, etc. │ │ │* │R. Disposal systems │ │ │ │ │ │09 (vacant) │9 - External elements │S. Piped systems │ │ │ │T. Heating; cooling │ │ │ │U. Ventilation │ │ │ │V. Electrical │ │ │ │W. Communication │ │ │ │X. Transport │ │ │ │Y. Services spec. │ │ │ │Z. Fabric spec. │ │ │ │ │ ├─────────────────────┴────────────────────────┴───────────────────────────┤ │* Likely changes to title within CI/SfB table 1: │ │5 - Supply and disposal systems │ │6 - Climate control systems │ │7 - Transport and communications │ │8 - Fittings and furniture │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │Layers used at project stages │ │ │ │PROJECT OUTPUT MODEL CLASSIFICATION LAYER │ │STAGE CATEGORY EVALUATION SYSTEM ALLOCATION│ │ │ │ │ │ │ │CONCEPTUAL LOCATION MODEL A │ │ │ │ │ │ LOCATION │ │ │ │PRELIMINARY ASSEMBLY MODEL B │ │ │ │ COMPONENT │ │ │ │ │ │ LOCATION CI/SfB │ │ TABLE 1 │ │ ASSEMBLY AGREED │ │PRODUCTION MODEL C LAYERS │ │ COMPONENT FOR │ │ PROJECT │ │ SCHEDULE │ │ COMMON │ │ ARRANGEMENT │ │ LOCATION │ │ │ │ ASSEMBLY │ │RECORD MODEL D │ │ COMPONENT │ │ │ │ SCHEDULE │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
cadua.96 corto,
>  Da, ovo je apsolutna istina celokupne danasnje informatike kao >  nauke i takva ce i ostati sve dok se ne razvije masina koja ce >  moci da, za razliku od danasnjih, razvija sopstveno misljenje. >  Medjutim, posto je i nasem mozgu trebalo pad miliona god ina >  evoucije da se razvije do danasnjeg stepena, sumnjam da ce se >  takva masina razviti skoro. Uostalom, ne zaboravite da je >  vecina ljudi izuzetno sumnjicava prema novotarijama. Kada je >  stigao kalkulator (namerno ne kazem "digitron") dosta ljudi je >  smatralo da je to samo zavaravanje i da covek treba da razvija >  sopstvene sposobnosti racuna nja umeto da koristi takve >  sprave. Takodje, ni televizija nije bila bas najbolje >  prihvacena u pocetku. Film su smatrali djavoljom napravom, a >  pocetkom ovog veka smatralo se da novine uopste ne treba da >  imaju slike u sebi i da dobar novinar mora sve
cadua.97 duleb,
> I u idejnoj fazi je potrebno dati precizne > mere, vec uklopljene donekle i recimo 90% tacne. Da ne govorimo o > krajnje realnom i, bar u mom iskustvu, vrlo cestom slucaju da glavni > projekat ne bude nista drugo nego idejni, dopunjen kotama, opisima i > oznakama. Nisam jos sreo slucaj da je idejni projekat ono sto se konacno i izvede. U idejnom projektu je gotovo nemoguce postaviti tacne mere objekta, jer gotovo nikada u ovoj fazi nemamo i tacne mere lokacije (protokol o regulaciji, ili bar tacan snimak lokacije od strane geometra). Kada projektujemo objekat na "ledini" onda to i nije mnogo bitno, ali ukoliko projektujemo u gradskom jezgru gde se svaki kvadrat prostora skupo prodaje i gde se cena ugovara "po projektu" onda se situacija drasticno menja. Ukoliko se model napravi sa odredjenim netacnostima u dimenzijama onda nije ni mali ni lak posao da se sve to ispravi, pogotovu kada nam prostorni model vise nije potreban jer je posao dobijen i predstoji samo fizikalisanje ciji je konacni cilj 2D crtez po kome se na gradilistu radi. > Tu se slazem s bajindom. Ako se "idejna" faza radi u modelu, operise se > sa istom bazom podataka. Iz tog istog modela, posle dovodjenja CELINE u > pravo stanje, izvlace se osnove, preseci i izgledi. Od savesti i morala > projektanta zavisi, kao i u manuelnom nacinu rada, koliko ce laganja d > tu bude ;) Treba napraviti sistem koji nece da zvisi od svesti i savesti, vec treba propisati kako i koliko mora biti uradjeno. Ukoliko CAD to ne postigne nismo nista uradili! > Gledaj na te, citiram bajind-a, "ekspertne sisteme" kao na graficko > okruzenje u kome ti razvijas SVOJ ekspertni sistem. Svaki objekat je prica za sebe i svaki ima neke svoje specificnosti. Ukoliko za svaki objekat treba da razvijam poseban sistem onda se postavlja pitanje cemu sve to. Moguce je razviti sistem za jednu vrstu objekata (npr. za stabmenjake) i onda fabrikovati projekte, ali mi se cini da tu arhitektura gubi. Jasno je meni sta ti hoces da kazes, da je moguce iskoristiti neki od tih programa ili ti "ekspertnih sistema" (koji to u stvari nisu) da bi se zavrsio posao koliko god je moguce sa njima, a zatim ostalo doraditi na neki drugi nacin. Svi ti programi olaksavaju posao, ali i sputavaju. Ukoliko hocu da isprojektujem okrugao prozor to se postavlja kao problem koji program ne moze da savlada i onda po liniji manjeg otpora na mestu okruglog postavim prozor kvadratnog oblika jer me jednostavno mrzi da sedim i mozgam kako da napravim okrugao. Mislim da si shvatio sta hocu da kazem. Ti programi su lepi samo kao ideja i nista vise. Oni su fini za prezentacije gde se vidi kako oni sve "sami iscrtavaju", ali stvarnost je malko drugacija. Oni su dobra naznaka za ono sto ce biti u buducnosti, ali za sada... Kada se uoce sve mane onda se postavlje pitanje da li treba gubiti vreme i uciti ih ili sto je jos gore ubedjivati druge da ih uce i poducavati ih ili sacekati koju godinu da se pojave ozbiljnije alatke. Hendikep arhitekata je u tome sto im je profesija izuzetno kompleksna i stoga komplikovana za racunarsku obradu. Lako je nacrtati osnovu, ali kada ti dodje covek i pita te da mu u trenutku kazes koliko mu je potrebno plocica za taj objekat ti shvatis da ti za taj odgovor treba nekoliko sati. Kada ovakve odgovore bidemo dobijali od racunara koji ce to izvlaciti iz crteza onda cu te programe smatrati ozbiljnim i vrednim primene u arhitekturi. >>   Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao >>   da ... > > Apsolutno pogresno, osim ako nisi imao srecu pa sretao ljude koji dobro > shvataju prostor. Inace je mnogo cesci obrnut slucaj. Dugotrajan rad na 3D modelima izuzetno razvija sposobnost shvatanja prostora. Ogromni 3D modeli koje drzimo u glavi i vrtimo ih tu pre nego sto zadamo komandu racunaru doprinose tome da prostor shvatamo na jedan drugaciji nacin od onih koji ne koriste racunar, ali to ne znaci da oni ne shvataju prostor. Arhitektura je disciplina koja se bavi modelovanjem prostora, a svi arhitekti su morali da prodju bar prijemni ispit na kome se trazi samo sposobnost shvatanja prostora. Malo vise strpljenja i videces da ce gotovo svi arhitekti na kraju shvatiti sta si hteo da im kazes, dok onima koji nisu arhitekti to isto mozes da pricas i pricas i ... > Problem u primeni je snaga masine koja omogucava rad u realnom vremenu, Pa valjda zbog arhitekata i razvijaju sve brze racunare i programe :))). Salu na stranu, nije mi posnato da neka tehnicka disciplina trazi vise racunarske snage. Kako je lepo biti npr. gradjevinac i naj komplikovanije proracune vrsiti na npr. 286-ici. Tada nije problem da li ce rezultati izaci za 2 minuta ili 6 sekundi. > Zakljucujemo, cini mi se, da jos ne postoji softver koji je APSOLUTNO > primenjiv u nase strucne svrhe. Pogotovo je problem, i to veliki, > generisanje baze materijala i kolicina, odnosno ulaza za predmer i > predracun. Sve sto sam video do sad na tu temu nije ono sto bi trebalo > da bude, i tu mislim da se svi apsolutno slazemo. Izgleda da se mi u svemu slazemo, ali da na problem gledamo sa razlicitih strana pa nam on onda izgleda drugaciji. Dosta mi je vise onih koji kazu da je racunar fenomenalna stvar koja sve radi skoro sama, dok ti samo nekoliko puta kliknes misem i sve gotovo. Racunar jeste sjajna sprava i CAD jeste sjajan alat za crtanje i modelovanje, ali ljudi su ti koji rade. Nije dovoljno nauciti komande napamet i znati CAD, on se stalno uci i usavrsava. Novi programi dodatno olaksavaju i brzavaju posao, ali mi se cini da U OVOM trenutku to samo znaci vise posla, a ne i vise kreativnosti i neznam kako da uticem na okolini da se to izmeni. Neznam koliko je arhitekata koji prate ovi nasu malu polemiku, ali mi se cini da su ovde pomenuti problemi neki od kljucnih problema danasnjice u vezi sa primenom CAD u arhitekturi. Onako kako se sada postavimo prema CAD-u to ce generacije iza nas naslediti. Trebamo da se potrudimo da naslede sto manje gluposti jer je glupost bolest koja se veoma tesko leci. Pozdrav DULE. P.S. Da li ce biti skupa CADUA ove subote. Ako ce biti javi mi na mail, mozda se i vidimo u subotu.
cadua.98 trol,
> Salu na stranu, nije mi posnato da neka tehnicka disciplina trazi > vise racunarske snage. Kako je lepo biti npr. gradjevinac i naj > komplikovanije proracune vrsiti na npr. 286-ici. Tada nije problem > da li ce rezultati izaci za 2 minuta ili 6 sekundi. Verovatno nisi skoro imao prilike da prisustvujes nekom proracunu. Kako se razvijaju racunari tako rastu zahtevi za boljim (preciznijim) modeliranjem konstrukcije. Na primer : prostorna konstrukcija sa nekoliko hiljada stapova ili ploca modelirana kao rostilj (opet par hiljada stapova).Ako vas interesuje mogu da okacim .dwg fajlove. Proracun traje od 2 do n minuta (gde n moze biti preko 30). Medjutim, nikada se ne radi samo jedan proracun vec se uvek konstrukcija 'propusti' bar nekoliko puta. Pomnozi 30 sa 5 pa vidi koliko je to vremena. Ovo vazi za obicne (svakodnevne) konstrukcije radjene na 486/33 sa 32MB rama, plus extremno brz program za proracun. Nesa
cadua.99 mcgera,
;;> Salu na stranu, nije mi posnato da neka tehnicka disciplina trazi ;;> vise racunarske snage. Kako je lepo biti npr. gradjevinac i naj Nepoznavanje nije opravdanje za tako hvalisav stav :) Veliki broj masinaca bi sigurno umro od smeha kada bi procitao tvoju izjavu, i mozda ne bi bili u pravu. I neke druge ljude iz drugih struka bi bilo tesko zadrzati da ne dehidriraju od suza ali ni oni verovatno ne bi bili u pravu :) > Verovatno nisi skoro imao prilike da prisustvujes nekom proracunu. Dobar odgovor. Poenta bi bila da delovanje na upotrebi CAD-a u nasoj okolini nije neophodno zaciniti pricom o tome ko ima 'veci' 'problem'. Te price su za 'kafansku' varijantu, ne tako stranu 'intelekt- ualcima' u ovoj zemlji. Kako su tvoje poruke do sada bile kon- struktivne mislim da je reakcija na taj deo teksta, cak i ako ti tako iskreno mislis, nepotrebna, naravno preko ovoga sto sam ti napisao. Ovo je naravno moj licni stav. Gera. P.S. Sastanci CADUA subotom ce poceti od 3.09.'94. Verovatno, ako bude bilo promena svi zainteresovani, a nama poznati, ce biti obavesteni. Gera, CADUA. P.S. Izvinjenje trol-u sto ga nisam u tekstu jasnije citirao.
cadua.100 corto,
>  P.S. Da li ce biti skupa CADUA ove subote. Ako ce biti javi mi >  na mail, mozda se i vidimo u subotu. Prvi subotnji skup CADUA posle letnje pauze ce biti 3.9. osim ako ne dodje do nekih izmena. U medjuvremenu, lepo se razgovaramo :)
cadua.101 duleb,
> Nepoznavanje nije opravdanje za tako hvalisav stav :) > > Veliki broj masinaca bi sigurno umro od smeha kada bi procitao > tvoju izjavu, i mozda ne bi bili u pravu. I neke druge ljude iz > drugih struka bi bilo tesko zadrzati da ne dehidriraju od suza > ali ni oni verovatno ne bi bili u pravu :) Uraaa, najzad jos neko u diskusiji i to tek kada se osetio pogodjenim. Narode, pisite kakvi vas problemi tiste u vezi sa CAD-om. Mozda cemo zajednicki uspeti da bar definisemo probleme ukoliko ih ne resimo, a to je pola puta do resenja. Namerno sam bio malo "bezobrazan" kako bih izazvao reakcije i naterao ljude da napisu nesto. U procesu projektovanja i izrade tehnicke dokumentacije pored arhitekata ucestvuju i strucnjaci drugih struka koji ce uskoro takodje preci na CAD jer ce podloge za svoj rad dobijati na disketi. Cudi me da niko od njih nije do sada uzeo ucesce u diskusiji, ali se nadam da ih sada biti mnogo vise :)). Jasno mi je da se sa razvojem racunara razvijaju i mogucnosti za unapredjenje konstrukcija (metoda konacnih elemenata, razni iterativni postupci i sl.), sto opet zahteve jos vecu racunarsku snagu i tako u krug, a i dalje se grade monstrumi kao pre pronalaska kalkulatora kada se sve radilo pomocu sibera (logaritmara). Treba menjati nesto kapitalno, pre svega u pristupu konstrukciji, a tek onda u nacinu tretiranja konstrukcije. I programi za proracune su Computer Aided Design, jer uz pomoc racunara dizajniramo konstrukcije. Kolege raznih struka ujedinite se, u CAD. DULE.
cadua.102 mcgera,
>> Uraaa, najzad jos neko u diskusiji i to tek kada se osetio ^^^^^^^^^ Samo komentar. Nervozna reakcija pre odlaska na posao, kao i ova:( >> ucestvuju i strucnjaci drugih struka koji ce uskoro takodje preci na ^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Zasto uskoro? Taj dan se, i na ovim prostorima, zavrsio nekoliko desetina godina pre ovog jutra :)) >> CAD jer ce podloge za svoj rad dobijati na disketi. :))))))))) >> Cudi me da niko od njih nije do sada uzeo ucesce u diskusiji, >> ali se nadam da ih sada biti mnogo vise :)). Diskusija je do sada bila poluprivatna, arhitektonska i kao takva je interesantna. Reakcija, izvan arhitektonskih krugova, ce biti kada bude bila konstruktivna i za druge ili bar za saradnju sa vasom strukom. Ili kada bude imala vise veze sa CAD-om ili njegovom primenom :). Gera.
cadua.103 corto,
>  Zasto uskoro? >  Taj dan se, i na ovim prostorima, zavrsio nekoliko desetina >  godina pre ovog jutra :)) Na zalost, gera je vrlo u pravu. Izgleda da nas athitekte stvar najvise tisti :( Ne nzam zasto se ne ukljucuju i ljudi masinske, elektro i drugih struka koji su ukljuceni u izradu projekata za investiciono izvodjenje. Mislim da Gerin komentar, na zalost, ponavljam, tacan, govori dovoljno. >  :))))))))) Slazem se :( Razmena podloga na disketama je vise stvar privatnog dogovora, kada sam biras saradnike. Radi se i oompatibilnosti softverskih paketa. Mnogi staticki programi nemaju ulaz iz AutoCAD-a ili eceg slicnog, da ne govorim o programima za gradjevinsku fiziku i predmer i predracun. A to je ista faza, strogo gledano. >  interesantna. Reakcija, izvan arhitektonskih krugova, ce biti >  kada bude bila konstruktivna i za druge ili bar za saradnju sa >  vasom strukom. Hm, Gero, moram ovako javno, diskusije radi: tvoja reakcija znaci da imas sta da kazes na tu temu. Znam inace da imas i ti, i svi oni koji su se do sada ovde javili. A poznajem jos njih par koji bi svakako imali sta da kazu. Mislim da je pravi nacin integracija SVIH faza izrade projekta. Na primer: uzevsi AutoCAD kao operativni sistem, imati module za svaku fazu (A, E, M, G, PP, GF) koji vuku podatke jedni od drugih. Koliko znam, za sada jedino Softdesk ima familiju takvog softvera, koji je dosta kabast, ogranicen i mnogo vuce na americke propise i nacin rada, dok je kod nas ipak preovladjujuci DIN tj nemacka skola projektovanja. Iskreno receno, ne znam koliko je projektantu elektro instalacija pomoc da radi na CAD podlozi. Oni koje znam da tako rade, nisu prezadovoljni dobitkom na vremenu, mada jesu prezadovoljni dobitkom na lakoci izmene. Predlazem da ova diskusija preraste u iznosenje licnih iskustava. Ne zaboravimo da je kod nas glavni problem UPOTREBA i UVODJENJE CAD tehnologije na koristan nacin. Da sad ne krecemo na temu investitora kome nije u interesu da projekat bude brzo i tacno uradjen, vec da bude po muzickj zelji i tome slicno. Taj problem je znacajan za celu granu privrede koja se zove gradjevinarstvo u najsirem smislu, ne samo za CAD. Dakle, dame i gospodo, vasa iskustva u primeni CAD-a i uklapanju istog u tzv "svakodnevni proces proizvodnje" ? :)
cadua.104 corto,
PRIKAZ 3D Studio knjiga u izdanju Mikro knjige i preduzeca Micro Anima, autor Milena Mandic Na ovdasnjem racunarskom trzistu pojava kvalitetne literature za popularne profesionale pakete je relativno retka pojava. Inostrane literature ima, ali po cesto bezobrazno visokim cenama. Knjiga Inside 3D Studio, koja u USA kosta 47 USD, se, na primer, ovde prodavala za 180 DIN ! Kako zbog jezickih, tako i zbog materijalnih problema, literatura koja na visokom nivou obradjuje odredjenu temu, u ovom slucaju profesionalni paket za modelovanje, fotorealisticno prikazivanje i animaciju, uvek nadje svoje kupce. Knjiga je, po dobrom obicaju renomiranog izdavaca, odlicno opremljena i tehnicki realizovana. Dobar broj strana u boji taj utisak jos pojacava. Izgleda nevelika, sa na prvi pogled premalim brojem strana za obimnu materiju koju obradjuje. Vec prvo prelistavanje otrkiva zasto : autor Milena Mandic se odlucila za princip reference manuala, tj opisa komadi pojedinih programskih modula i njihovih opcija. Po zavrsenom opisu jednog modula, kroz zadati primer se komande vezbaju. Svaki od modula 3D Studija je opisan na ovaj nacin, sa naglaskom na logican niz operacija koje se nizu od praznog programa ka gotovoj animaciji ili fotorealisticnom prikazu. Od 2D Shapera, preko 3d Loftera, 3D Editora, Materials Editora do Keyframera, opisani su osnovni koraci i postupci na osnovu kojih ce svaki pocetnik prohodati u 3D Studiu, a dalji razvoj, naravno, zavisi od sopstvene maste i znanja. Naglasavam osnovni, jer detaljnih razmatranja, Tips&Tricks i precica nema skoro uopste. Ova knjiga, koja je vise pisana kao udzbenik nego kao prirucnik za napredne korisnike, i nema vece pretenzije. Da se ne bi stekao utisak da nema mana, navodim i njih. Osnovna je, naravno, sto je obradjena verzija 2.0, zastarela vec vise od godinu dana. Knjiga izlazi u vreme kad verzija 3.0 dozivljava svoj upgrade, postajuci verzija 3.0A. Postoji dodatak u kome su opisane, vrlo kratko i sturo, razlike izmedju verzija 2.0 i 3.0, iz koga se ne vide sve prednosti koje verzija 3.0 nosi sa sobom, kao ni povecani hardversk zahtevi iste verzije. Uvoz modela iz AutoCAD-a takodje nije dovoljno detaljno objasnjen, kao ni konfigurisanje programa. Pocetnik koji se prvi put srece s instalacijom 3d Studija i konfiguracijom sistemskih i programsih parametara ce verovatno imati par problema dok ne razjasni sebi sve detalje. Takodje, neke od opcija Keyframera su samo naznacene. Video post opcija je, na primer, objasnjena telegrafski, a ima izuzetno veliki znacaj u krajnjoj obradi i pripremi animacije. Osim shortcut kombinacija tastera, uopste nije obradjen nacin unosenja komandi tastaturom, sto i ne cudi, jer u 3D Studiu je skoro nemoguce raditi bez misa ili graficke table. Ipak, nekoliko desetina stranica vise ovoj knjizi ne bi skodilo. Opsta ocena je ipak dobra. Knjiga popunjava prazninu na trzistu, pruza dovoljno informacija za siguran pocetak rada u programu, i veoma je upotrebljiva kao literatura na svakom kursu 3D Studija. Vredi da je procitaju i oni koji sa programom vec rade, podsetice se nekih sitnica koje ne koriste svakodnevno. Uz doplatu, mozete dobiti i disketu sa primerom iz knjige, primenjenim materijalima, i vec uradjenom animacijom, kako biste mogli da uporedite rezultat svoga rada sa prilozenim. Opcija vredna pohvale. Za kraj, nadamo se da ce autor, kao i izdavaci, smoci snage da obrade aktuelnu verziju 3.0. Na trzistu kao sto je nase, gde je veci problem naci kvalitetnu literaturu nego kvalitetan softver, ovakvi naslovi ce, da ponovim jos jednom, naci svoju publiku. Ova kvalitetna i zaista dobro uradjena knjiga je za preporuku, ako vas zanima svet virtuelne stvarnosti.
cadua.105 corto,
>  Na zalost, gera je vrlo u pravu. Izgleda da nas athitekte >  stvar najvise tisti :( Ne nzam zasto se ne ukljucuju i ljudi >  masinske, elektro i drugih struka koji su ukljuceni u izradu >  projekata za investiciono izvodjenje. Mislim da Gerin >  komentar, na zalost, ponavljam, tacan, govori dovoljno. Eto sta biva kad citam poruke sveze probudjen :)))) Htedoh da kazem, dan je prosao, svi smo ukljuceni, ali stepen ukljucenosti je individualan. Sorry za zbrku u prethodnoj poruci :)
cadua.106 mcgera,
;;> Na zalost, gera je vrlo u pravu. Izgleda da nas athitekte ;;> stvar najvise tisti :( ^^^^^^^^^^^^^ >> je prosao, svi smo ukljuceni, ali stepen ukljucenosti je individualan. ??????? >> Eto sta biva kad citam poruke sveze probudjen :)))) Iskreno odgovaras? :)) P.S. :))))
cadua.107 corto,
>  Iskreno odgovaras? :)) Ne, nego naopacke :))))) PS :)))))))))
cadua.108 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic) Subject: cadua Date: Mon, 22 Aug 1994 02:50:00 > Diskusija je do sada bila poluprivatna, arhitektonska i > kao takva je > interesantna. Reakcija, izvan arhitektonskih krugova, ce > biti kada bude > bila konstruktivna i za druge ili bar za saradnju sa vasom Ne znam zasto samo arhitektonci pricaju o CAD tehnologiji. Ja sam dosta dugo radio u vazduhoplovnoj industriji i CAD/CAM tehnologija je u njoj od sustinskog znacaja. Bez nje nema danas ni idejnog projekta a kamoli razrada. U svetu je to normalna pojava. Dok sam radio u UTVI radili smo neki avioncic licencno sa englezima. Dobijali smo - ne samo crteze, vec i kompletnu tehnologiju (razradjena kretanja alata i sl) na diskovima i disketama. Pa, cak i u nasim okvirima to je standardna stvar vec pristojan broj godina - eto ORAO kao i ostali noviji nasi avioni, je skoro ceo dokumentovan na elektronskom mediju, a onaj nesudjeni novi nadzvucni avion je skoro ceo i isprojektovan na racunarima. Verujem da je slicna situacija i u auto industriji. Dakle, CAD tehnologija pomaze stim sto pomaze razlicito. Arhitektama pomaze, verujem, samo da sagledaju prostor i da nacrtaju projekat, u masinstvu je stvar malko drugacija - mi mozemo da simuliramo rad masina, opterecenje, sklapanje i sl na racunaru pored standardne izrade dokumentacije, a posle jos mozemo i da izradimo i tehnologiju za CAM masine, sto strahovito stedi pare i vreme. Pozdrav Aleksandar * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*BG*011-1768-526*od 23-07* (38:103/114)
cadua.109 spantic,
U međuvremenu se verovatno proširio upgrade 3DS na 3.0A. Mi smo ga instalirali i sve lepo radi. Uostalom, evo liste izmena:
cadua.110 corto,
>  U meduvremenu se verovatno prosirio upgrade 3DS na 3.0A. Mi >  smo ga instalirali i sve >  lepo radi. Uostalom, evo liste izmena: Naravno ;) Kamo lista ? ;)
cadua.111 trol,
> Poenta bi bila da delovanje na upotrebi CAD-a u nasoj okolini > nije neophodno zaciniti pricom o tome ko ima 'veci' 'problem'. > Te price su za 'kafansku' varijantu, ne tako stranu 'intelekt- > ualcima' u ovoj zemlji. Nisam mislio da kazem da je problem gradjevinaca najveci vec sam ga samo naveo kao primer. Kao zakljucak poruke trebalo je da stoji : SVIMA, ne samo arhitektama, su potrebni jaci racunari :) Nesa
cadua.112 meda,
>> Nisam mislio da kazem da je problem gradjevinaca najveci vec >> sam ga samo naveo kao primer. Gradjevinci (konstrukteri), su velikim delom krivi sto su se njihovi problemi ukrupnili do ovih srazmera. Kao sto arhitekta mora da "vidi" svoj projekat, tako i konstruktivac mora da ga "oseti" sa svoje strane. Mnogo bi se moglo o ovome pricati, ali bolje da vas ne opterecujem. Meda, CADUA
cadua.113 postmast,
From: Andjelka.Dulic@f119.n111.z38.setgate.setnet.co.yu (Andjelka Dulic) Subject: ARCAD II Date: Mon, 15 Aug 1994 21:43:09 Zdravo svima. Da li neko od Vas koristi program ARCAD II - softver Radimpex-a Beograd- -program za izradu detalja armature? Zelela bih kupiti ovaj program ali bih pre toga rado "saslushala" Vasha iskustva i mishljenja. Pozdrav. ...A.D... ... Catch the Blue Wave! * Origin: ECSTASY BBS * Indjija * 022 53 218 * (38:111/119)
cadua.114 mcgera,
>> Nisam mislio da kazem da je problem gradjevinaca najveci vec sam ga samo >> naveo kao primer. Svaka struka ima svoje probleme i nema svrhe uporedjivati ih. Bar ne u temi CADUA. U ovoj temi bi trebalo da se razmenjuju iskustva u kor- iscenju CAD-a a ne u 'hvalisanju'. Bilo bi lepo kada bi objasnio kako si u mojoj poruci nasao razlog za ovakvu repliku. U svakom slucaju izvini. :( >> Kao zakljucak poruke trebalo je da stoji : SVIMA, ne samo arhitektama, >> su potrebni jaci racunari :) Ovo je takodje za neku drugu, placniju, temu. :((( SVIMA, SVUDA U SVETU I UVEK, ili bar jos dugo, ce trebati jaci racunari :) Ovde smo da pricamo kako da ih KORISTIMO u CAD-u, zar ne?
cadua.115 mcgera,
>> Ne znam zasto samo arhitektonci pricaju o CAD tehnologiji. Ja sam dosta dugo >> radio u vazduhoplovnoj industriji i CAD/CAM tehnologija je u njoj od ^^^^^^^^^ >> sustinskog znacaja. Bez nje nema danas ni idejnog projekta a kamoli razrada. U ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ U istom pasusu si odgovorio na sopstveno pitanje. U krugovima kolega arhitektonaca CAD nije prihvacen na gore kvotiran nacin i oni se zbog toga zale, dosta glasno i placno i to je bio razlog za moju reakciju. Mogao bi pomoci novi pristup ovoj temi ako bi izneo malo konkretnije svoja CAD iskustva iz avio industrije. Osim toga da li tvoje novo zanimanje ima i dalje veze sa CAD-om ili se samo secas 'dobrih starih' vremena? Bavi li se neko jos uvek CAD-om u UTVI i ima li ga na SEZAMU? Koji je CAD u pitanju, ako nije vojno-nacionalno-industrijsko-politicka tajna? Gera.
cadua.116 trol,
> Mnogo bi se moglo o ovome pricati, ali bolje da vas ne > opterecujem. Samo nas ti opterecuj, zato smo ovde :) > Gradjevinci (konstrukteri), su velikim delom krivi sto su se > njihovi problemi ukrupnili do ovih srazmera. Kao sto > arhitekta mora da "vidi" svoj projekat, tako i konstruktivac > mora da ga "oseti" sa svoje strane. Verovatno hoces da kazes da se previse oslanjamo na racunar a da se gubi inzenjerski rezon.Tu ima istine. Nastavicu poruku kasnije pocelo je nevreme ... Nesa, CADUA
cadua.117 trol,
> Gradjevinci (konstrukteri), su velikim delom krivi sto su se > njihovi problemi ukrupnili do ovih srazmera. Kao sto > arhitekta mora da "vidi" svoj projekat, tako i konstruktivac > mora da ga "oseti" sa svoje strane. >> Verovatno hoces da kazes da se previse oslanjamo na racunar a da se >> gubi inzenjerski rezon.Tu ima istine. Takodje je istina da investitori traze sve racionalnije konstrukcije sa sto manje utrosenog materijala i vremena za projektovanje (ovo poslednje je opste poznat problem :(( ). Takve konstrukcije se mogu projektovati samo pomocu racunara. Nesa
cadua.118 zcvele,
ş> Gradjevinci (konstrukteri), su velikim delom krivi sto su se ş> njihovi problemi ukrupnili do ovih srazmera. Kao sto ş> arhitekta mora da "vidi" svoj projekat, tako i konstruktivac mora da napravi da svi umetnički izleti naših dragih arhitetaka stoje. O oplatama tek da ne govorimo. I tako dođe do tesara a oni ga pošalju u lepu postojbnu. Cvele CAD(EC) :)) <Ko se više mrzi konstruktivci i arhitekte ili mašinci i energetičari-električari)
cadua.119 corto,
>  Zelela bih kupiti ovaj program ali bih pre toga rado >  "saslushala" Vasha iskustva i mishljenja. Za sada su ogranicena utiskom sa sajamskih prezentacija. Vreme godisnjih odmora nas je omelo da CADUA isproba doticni softver, o cemu postoji preliminarni dogovor sa Radimpexom. Corto, CADUA
cadua.120 corto,
OBAVESTENJE CADUA sve zainteresovane obavestava da ce se prvi subotnji sastanak posle letnje pauze odrzati na starom mestu, u Prote Mateje 36, u dvoristu, II MZ Vracar, tacno u podne. Corto, CADUA
cadua.121 corto,
>  <Ko se vise mrzi konstruktivci i arhitekte ili masinci i >  energeticari-elektricari) Oni koji ne koriste CAD one koje ga koriste. A mi smo ovde upravo zato da pricamo kako koristimo CAD, pokusavajuci da prevazidjemo tradicionalne profesionalne animozitete. Corto, CADUA
cadua.122 corto,
>  SVIMA, SVUDA U SVETU I UVEK, ili bar jos dugo, ce trebati jaci >  racunari :) Idelana CAD konfiguracija : as fast as possible
cadua.123 postmast,
From: Malisa.Stojanovic@f119.n111.z38.setgate.setnet.co.yu (Malisa Stojanovic) Subject: 3D Studio 3.0 Date: Tue, 23 Aug 1994 18:38:18 Da li neko zna kako da u 3D Studiju animaciju snimim kao *.fli a ne kao *.flc. Unapred zahvalan Malisa Stojanovic       ...[ST] If at 1st you don't succeed, call it v1.0. * Origin: ECSTASY BBS * Indjija * 022 53 218 * (38:111/119)
cadua.124 jmilosevic,
Može li neko da pomogne. Treba mi makro za auto cad koji će nakon svog završetka pozvati sam sebe. primer: ***POP10 ŠMakroĆ ... ... ŠprobaĆ*žCžCchange si auto Đperp;Đ$p10=proba $p10=* Krstio sam ga proba mada on ustvari objekat koji se sa change izabere a to je linija, postavi na liniju sa kojom trenutno nije ortogonalna u ortogonalni položaj. ( "Đ" čeka da se izabere objekat a "perp" ga postavi u ortogonalu). Iza toga mi se sa $p10=proba $p10=* (pop meni 10) ovaj meni otvori ali neće da se izabere "proba", nego moram ručno da odem da je sa mišem izaberem. Probao sam i u lispu tu mi izgleda ovako. (defun C:pr () (command "osnap" "perp") (command "CHANGE") (command "osnap" "none") ) ovo radi ali mi kao posledica ostaje uključen osnap mod perp. Prilično mi je hitno jer skidam grafičkom tablom veliki crtež ručno rađen a ovim linije koje su na originalnom crtežu ortogonalne, dovodim i u acad crtežu u ortogonalu. Hvala što ste se potrudili da ovo pročitate. jmilosevic
cadua.125 corto,
>  Da li neko zna kako da u 3D Studiju animaciju snimim kao *.fli > * a ne kao .flc. Unapred zahvalan U Keyframer-u izaberes Setup opcije Renderer. Kao izlazni file format izaberes GIF. Pokrenes proces renderinga (Render View) i oznacis da snimas na disk. Kao izlazni format animacije s pojavljuje *.FLI. Corto, CADUA
cadua.126 meda,
>> CADUA sve zainteresovane obavestava da ce se prvi subotnji >> sastanak posle letnje pauze odrzati na starom mestu, u Prote >> Mateje 36, u dvoristu, II MZ Vracar, tacno u podne. 03.09.1994.
cadua.127 jmilosevic,
> Treba mi makro za auto cad koji će nakon svog završetka pozvati sam sebe. Problem sam u međuvremenu rešio. Ako nekog interesuje može da doda u ACAD.MNU datoteku ovo, posle ***POP9 : ***POP10 ŠMakroĆ ... ... ŠprobaĆ*žCžCchange si auto Đperp;Đ$p10=proba 'redraw │ ┌───────────────────────────┘ │ Ovaj return (prazno mesto) ponavlja makro i istovremeno u lancu je i ovaj redraw koji obriše tragove. Makro je efikasan: trimuje, postavlja pod pravim uglom linije i extenduje. Sve u jednom prolazu. Potrebno je da budete samo u ortho modu. Ako imate zakošene linije isto radi kao i gore ali ne smete biti u ortho modu. Naravno nazovite ga kako vam drago. jmilosevic
cadua.128 corto,
>  03.09.1994. Hvala na dopuni, ne znam kako mi je promaklo :) Sorry :)
cadua.129 meda,
>> Da li neko od Vas koristi program ARCAD II - softver >> Radimpex-a Beograd- -program za izradu detalja armature? >> Zelela bih kupiti ovaj program ali bih pre toga rado >> "saslushala" Vasha iskustva i mishljenja. Ja sam imao prilike da pogledam program ARMCAD i mogu ti reci da sam bio veoma zadovoljan programom. Program radi pod ACAD11 i predstavlja modul za izradu planova oplate i armature. Takodje radi specifikaciju i i zbirnu rekapitulaciju armature. Ko se time bavi svakodnevno bice mu prava pomoc u poslu. Takodje radi i optimizaciju krojenja i postavljanja mreza. Prava poslastica za rad :). Ako ti treba vise podataka slobodno se javi i pitaj. Meda, CADUA
cadua.130 meda,
>>>> Verovatno hoces da kazes da se previse oslanjamo na racunar >>>> a da se gubi inzenjerski rezon.Tu ima istine. Ne mislim da se previse oslanjamo na racunare, vec da od njih ocekujemo nesto sto po meni ipak u ovom trenutku moze da pruzi samo dobar inzinjer, a to je konstrukcija koja ima dusu i koja je sposobna da se nosi sa opterecenjem i vremenom. E to je taj inzinjerski rezon i tu su nam racunari dragoceni da nam pomognu da li smo u pravu ili ne. >> Takodje je istina da investitori traze sve racionalnije >> konstrukcije sa sto manje utrosenog materijala i vremena za >> projektovanje (ovo poslednje je opste poznat problem :(( ). >> Takve konstrukcije se mogu projektovati samo pomocu racunara. Racionalnost konstrukcija nije samo zelja investitora, vec pod brojem jedan njenog projektanta (ako je to pravi projektant). S druge strane postoje i neki propisi koji se moraju postovati (propisi za betonske konstrukcije su po mom licnom misljenju odlicni) pa i oni odredjuju pravila igre. Danas su konstrukcije stesane skoro do maksimuma. Njihovu racionalnost diriguju stabilnost, vitkost, deformacije, vreme, dinamicki uticaji, duktilitet i sl. Da ne govorim o uslovima fundiranja i sadejstvu tlo konstrukcija. I ne mogu se sloziti sa tobom da se mogu projektovati samo pomocu racunara, ali da su racunari neophodni i dragoceni pri proracunu i analizi konstrukcija to je postao aksiom za uspesnog konstruktera. Meda, CADUA PS. Evo i jednog primera. Konstruktivni sistem krovne konstrukcije hangara na aerodromu Beograd i sportske arene na N. Beogradu je ideja Mise Ivkovica i njegovih saradnika (zvanicno Perisic, Acic i Pakvor). Tu ideju su u razvoju pomogli racunari ali je nisu stvorili. A takvu konstrukciju cu ja i bez racunara samleti u razumnom vremenu. Ali ipak kazem: "Boze, volim ove racunare". I ne mogu bez CAD.
cadua.131 banek,
>> Da li neko zna kako da u 3D Studiju animaciju snimim kao *.fli a ne >> * kao .flc. Unapred zahvalan Pa ako renderujes iznad 320x200 neces moci da ga snimis kao *.FLI
cadua.132 bajind,
Prateci pazljivo dosadasnju diskusiju, imam neodoljivi osecaj entropije koja raste. Ne ulazeci u ocenu pojedinih stavova, cini mi se da bi bilo dobro da se rasprava na neki nacin kanalise. CADUA kao tema ipak je veoma sirok okvir. Predlozio bih nekoliko pravaca za dalju diskusiju: A - arhitektonski pristup, 2D ili 3D, kako modelovati nestandardne forme, homogen razvoj projekta od idejne do izvodjacke faze ili parcijalan pristup, tacnost podloga ... B - standardizacija razmere i lejera, razmena podataka medju strukama, koordinacija tokom projekta ... C - problem resursa, optimalne konfiguracije hardvera, odnos price/performance, kako racionalno koristiti hardver (kompresija, purge-ovani crtezi itd.) ... D - rad u mrezi i t. sl. Predlazem da moderator nase teme koga cemo izabrati (Corto?) a i svi koji su zainteresovani reviduju i prosire ovaj spisak, a da onda pojedinci-dobrovoljci napisu "uvodna izlaganja". Dalja diskusija odvijala bi se kao grana replika na uvodna izlaganaj A, B, C itd. poruke sto bi bilo preglednije za pracenje. Naravno, interdisciplinarni odnosno intertematski prilozi su dozvoljeni ako zaista imaju sta da kazu.
cadua.133 corto,
Imam prvo na repliku, prozvan sam ;) >  A - arhitektonski pristup, 2D ili 3D, kako modelovati >  nestandardne forme, homogen razvoj projekta od idejne do >  izvodjacke faze ili parcijalan pristup, tacnost podloga ... Previse usko strucno, i van zone interesovanja ostalih. Dobro za mail, ili, ako neko od vas dvojice zeli, osnujte grupu gde cemo ukljuciti jos par sezamovaca arh struke (pishta, muadib, zmaj ..) pa razgovarati, a ovde slati eventualnu esenciju. >  B - standardizacija razmere i lejera, razmena podataka medju >  strukama, koordinacija tokom projekta ... Jedan od osnovnih zadaataka CADUA, jako slozena i obimna oblast. CADUA pozdravlja sve konstruktivne predloge. Videti poruke by zsiz kao etalon preciznosti i svrsishodnosti. Interdisciplinarna tema, gde sve struke imaju mnogo da kazu, ali molim bez plakanja na ramenu, to smo valjda odradili ? ;) >  C - problem resursa, optimalne konfiguracije hardvera, odnos >  price/performance, kako racionalno koristiti hardver >  (kompresija, purge-ovani crtezi itd.) ... D - rad u mrezi Vrlo zanimljivo polje. U pripremi je testiranje CAD konfiguracija, koje su ponudili isporucioci hardvera. Svako iskustvo je dobro doslo, podrobno obrazlozeno i dokumentovano. CADUA ce rezultate testiranja uciniti dostupnima javnosti, s tim sto ce na oceni biti ISKLJUCIVO hardver, bez obzira na poreklo, odnosno firmu iz koje dolazi. Jos jednom, molba da se tehnicka pitanja salju u temu CAD konferencije PC.USER. Ponavljam obavestenje da ce se prvi sastanak posle letnje pauze odrzati 3.9.1994. tacno u podne u Prote Mateje 36. CADUA poziva sve koji su u mogucnosti da dodju, pogotovo potencijalne clanove koji su oziveli ovu temu u poslednje vreme. Corto, CADUA PS Malo zvanicniji ton ne znaci da sam se prihvatio moderisanja teme. Najbolji moderator je nas profesionalni nivo i nasa savest.
cadua.134 duleb,
Nije lose kanalisati diskusije da se ne bismo previse rasplinuli i pisali o svemu i svacemu. Corto misli da u ovoj konferenciji ne treba diskutovati o problemima koji su vezani samo za jednu struku i to je u redu, ali... Ali cini mi se da ova konferencija ne privlaci bas veliku paznju. Broj poruka u ovoj konferenciji je relativno mali (nekoliko dnevno), tako da ne predstavlja opterecenje i za one kojima mozda tema i nije bas naj bliskija. Predlazem da ipak ostavimo sve poruke u ovoj konferenciji i da se ne delimo u grupe, mozda ce nasa (arhitektonska) diskusija nagnati i ostale da se ukljuce sa problemima koji njih tiste a vezani su za CAD. Cini mi se da je bajind dao dobre smernice za razvoj diskusija ali da ih treba malo prosiriti. Mozda ne bi bilo lose da se bavimo malo i onima koji se ne bave CAD-om. Naime, veliki je broj ljudi koji su veoma zainteresovani za CAD i potencijalni su korisnici, ili investitori u opremu a nisu bas nacisto da li to isplati, da li se i koliko isplati uloziti vreme da se savlada upotreba racunara i CAD i da li se i koliko isplati uloziti novac u opremanje biroa. Ima li neko ideju kako naterati nekoga ko ima biro da ulozi pare i vreme, da kupi opremu i nauci da se koristi njome? Pozdrav DULE.
cadua.135 postmast,
From: spop@setgate.setnet.co.yu (Slobodan Popovic) Subject: 3D Studio 3.0 Date: Sun, 28 Aug 1994 02:00:10 * Originally from: Malisa Stojanovic * Originally to: All MS> Da li neko zna kako da u 3D Studiju animaciju snimim kao *.fli a ne MS> kao *.flc. Unapred zahvalan Ne znam sta ce ti to, jer je to u biti isti format zvani FLIC. FLI animacije su u rezoluciji 320x200, a FLC u svom ostalima (obe u 256 boja). 3D Studio ce sam videti treba li da pravi FLI ili FLC animaciju. ... Ubuduce molim prilazite Tagove u cetiri primerka. * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*BG*011-1768-526*od 23-07* (38:103/114)
cadua.136 corto,
>  Ima li neko ideju kako naterati nekoga ko ima biro da ulozi >  pare i vreme, da kupi opremu i nauci da se koristi njome? To je danas i ovde ravno misionarstvu. Takodje jedan od ciljeva i zadataka CADUA. Naterati nije pravi izraz, treba ubediti i objasniti. Mada, to je moguce samo s privatnicima koji imaju realan obrt kapitala. Sa drustvanim inertnim firmama je star mnogo teza, i obicno se zavrsi na nabavci opreme, sa par kurseva, i onda stane. A to je samo pocetak pocetka ..... Vidimo li se u subotu ? ;) Corto, CADUA
cadua.137 mcgera,
>> Ali cini mi se da ova konferencija ne privlaci bas veliku paznju. Sa prilozima u formi koju je corto predlozio (da ujedno prosledim svoju podrsku stavovima g.p.), broj ucesnika bi se mogao povecati. Sa tvojim predlogom je tesko sloziti se, jer se dugotrajna diskusija o arhitektonskim problemima svela na tri ucesnika i nekoliko komen- tara. Pri cemu su prilozi i predlozi corta bili do sada daleko naj- konstruktivniji ako se kao mera uzme zainteresovanost onih koji ni- su arhitekte (vazi pogotovu u slucaju da su reper samo arhitekte). Komentari pisanija o arhitektonskoj primeni CAD-a na nacin na koji je do sada vodjena u ovoj temi, medju onima koji inace prate ovu te- mu, interesujuju se za CAD i koriste ga u svom svakodnevnom radu ni- su pozitivni. U svakom slucaju to pisanje nije izazvalo zelju kod istih da se ukljuce u diskusiju, mozda je neke i odbilo, a sigurno je da se oni ne bi mogli svrstati u neobavestene ili nezaniteresovane. Moglo bi se pokusati sa nekom drugom formom pisanja ili sa nekim dr- ugojacijim nastupom u pisanju o problemima arhitektura/CAD ako je namera pisca "nagnati i ostale da se ukljuce sa problemima koji njih tiste a vezani su za CAD". >> Ima li neko ideju kako naterati nekoga ko ima biro da ulozi pare i >> vreme, da kupi opremu i nauci da se koristi njome? Zasto bi ga ubedjivao? To je posao prodavaca opreme, zar ne? Pokusaj da mu preuzmes posao tako sto ces ga uraditi brze, u kracem roku i sa kvalitetnijom prezentacijom rezultata, izvesti ga u 1:1 za kraci pe- riod nego sto on moze da postigne, sa manje ljudi i troskova, vecom zara- dom i on ce biti ubedjen ili mrtav (u poslovnom smislu). U svakom slucaju ti ces mnogo vise zaraditi a to je cilj, zar ne? Upotre- ba CAD-a ima za cilj samo povecanje (a kada postane standardni oblik rada na trzistu i uslov za sticanje) zarade i ako neko toga nije svestan zasto bi ga ti, ili bilo ko drugi, u to ubedjivao. Gera, CADUA
cadua.138 mcgera,
;;> B - standardizacija razmere i lejera, razmena podataka medju ;;> strukama, koordinacija tokom projekta ... ;; Jedan od osnovnih zadaataka CADUA, jako slozena i obimna oblast. CADUA ;; pozdravlja sve konstruktivne predloge. Videti poruke by zsiz kao etalon ;; preciznosti i svrsishodnosti. Interdisciplinarna tema, gde sve struke ;; imaju mnogo da kazu, ali molim bez plakanja na ramenu, to smo valjda ;; odradili ? ;) Sve je receno. Zdenkovi prilozi bi mogli biti podloga za odrzavanje nekakvog skupa posvecenog standardizaciji a kamoli za diskusiju o tom problemu. Pravi problem je u tome sto diskusija na tu temu podrazumeva visoki profesionalni nivo, poznavanje problematike i detaljno proucavanje vrlo obimnih i multidisciplinarnih priloga kojima nas on raduje u nekoliko proteklih meseci. Gera, CADUA. P.S. U svemu ostalom takodje podrzavam misljenje corta. Kao dodatne za clanstvo u grupi (arh) predlazem i neke nearhitektonske clanove.
cadua.139 corto,
>  P.S. U svemu ostalom takodje podrzavam misljenje corta. Kao >  dodatne za clanstvo u grupi (arh) predlazem i neke >  nearhitektonske clanove. Koga osim sebe ? :)
cadua.140 bajind,
>> A - arhitektonski pristup, 2D ili 3D, kako modelovati >> nestandardne forme, homogen razvoj projekta od idejne do >> izvodjacke faze ili parcijalan pristup, tacnost podloga ... > > Previse usko strucno, i van zone interesovanja ostalih. Dobro > za mail, Shvatanje interdisciplinarnosti kao iskljucivog (exclusive OR) skupa problema koji su zajednicki moze nas odvesti u shematizam. Bez zelje da popujem, ipak bi trebalo "uzeti u obzir" cinjenicu da je, najcesce, arhitektonski projekat hronoloski prvi, pa prema tome i veoma utice na sudbinu (projektantsku) svih ostalih. Ako, nedaj Boze, kilavo (u smislu CAD tehnologije) pocne, niko se nece usreciti. > Komentari pisanija o arhitektonskoj primeni CAD-a na nacin na > koji je do sada vodjena u ovoj temi, medju onima koji inace > prate ovu te- mu, interesujuju se za CAD i koriste ga u svom > svakodnevnom radu ni- su pozitivni. U svakom slucaju to pisanje ^^^^^^^^^^^^^^^^ > nije izazvalo zelju kod ... Prilicno neljubazno. Bar s obzirom na proklamovane ciljeve CADUA. Jer svako "pisanije" doprinosi rasciscavanju nekih dilema i formulisanju nekih metoda. A cilj je, valjda, savrseni CAD. Za sve. Ja to tako shvatam. bajind, CADUA
cadua.141 duleb,
> Zasto bi ga ubedjivao? To je posao prodavaca opreme, zar ne? Moze i tako da se interpretira, samo sto se u tom slucaju nabvi porema koju doticni prodavac moze trenutno da nabavi i proda, a ne oprema koja bio trebalo da se nabavi. Kada se nabavi takva oprema vise nema "kukanja". "Imate racunare i sta hocete?" je pitanje kojim se veoma lako zacepe usta. Imati racunar i imati odgovarajuci racunar su dve razlicite stvari, ali kako to objasniti nekome ko nema pojma o racunarima? > Pokusaj da mu preuzmes posao tako sto ces ga uraditi brze, u kracem roku > i sa kvalitetnijom prezentacijom rezultata, izvesti ga u 1:1 za kraci pe- > riod nego sto on moze da postigne, sa manje ljudi i troskova, vecom zara- > dom i on ce biti ubedjen ili mrtav (u poslovnom smislu). Nazalost, cini mi se da stvari stoje malcice drugacije. Kod nas se poslovi retko dobijaju zato sto se mogu brzo i kvalitetno obaviti. Postoji nesto sto se zove "prihvatljivi kvalitet i brzina", a to je ono sto vecina moze da pruzi na trzistu. Ostatak, do dobijenog posla je u kafani. Narucioca posla retko interesuje kako ce posao biti uradjen, milije mu je da fino caska u kafani na sastancima sa izvrsiocem posla, pogotovu ukoliko se znaju "od ranije". Cini mi se da je ubedjivanje ipak potrebno! Pozdrav DULE.
cadua.142 duleb,
> To je danas i ovde ravno misionarstvu. Takodje jedan od ciljeva i > zadataka CADUA. Naterati nije pravi izraz, treba ubediti i objasniti. Slazem se da je to ravno misionarstvu. Mozda sam bio malo ostriji, ali i nije bas naj potrebnije da taj neko shvati, vec da kupi. Kasnije ce mu se reci samo :) (ovde mislim da treba ubediti direktora da firmi trebaju racunari). > Vidimo li se u subotu ? ;) Nadam se ;)
cadua.143 mcgera,
> Naterati nije pravi izraz, treba ubediti i objasniti. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Treba stvoriti potrebu :). Pravilo broj jedan svake prodaje :( U kojoj kategoriji je sluzbeni auto koji koristi tvoj direktor, u odnosu na svetsku ponudu u automobilskoj industriji, a u kojoj najbolji racunar na kome radi neko u tvojoj firmi. :(((( 'Ali potrebno je brzo, sigurno ...' je odgovor mog direktora :( 'i za takvav kvalitet to i nije skupo' :((( Kada su racunari u pitanju nije siguran, ali se radi na tome :(( Gera, CADUA
cadua.144 mcgera,
;; >> A - arhitektonski pristup, 2D ili 3D, kako modelovati ;; > za mail, ;; Shvatanje interdisciplinarnosti kao iskljucivog (exclusive OR) skupa problema ;; koji su zajednicki moze nas odvesti u shematizam. Probleme treba resavati efikasno i primenjivati metode koje odgovaraju trenutnom rasporedu snaga. Uostalom shvatanje interdisciplinarnosti kao spremnosti drugih da shvataju probleme arhitekata kao najvaznije nas takodje moze negde odvesti? Mene, licno, interesuje sta bi se moglo reci pod temom A (prema vasoj specifikaciji), ali nemislim da je treba drugima naturati uz bilo kakvo opravdanje. Inace do sada je jako malo receno iz teme pod A., uglavnom 'plakanje na ramenu' i nadam se da tako nece biti ubuduce. Posto sam imao zadovoljstvo da vidim neke od radova Biroa Bajin odnosno vase supruge i vas, siguran sam da ima mnogo toga sto bi mogli reci zainteresovanima za problematiku. ;; bi trebalo "uzeti u obzir" cinjenicu da je, najcesce, arhitektonski projekat ;; hronoloski prvi, pa prema tome i veoma utice na sudbinu (projektantsku) svih ;; ostalih. Ako, nedaj Boze, kilavo (u smislu CAD tehnologije) pocne, niko se ;; nece usreciti. Vecina onih koji prate temu cadua ne radi u gradjevinarstvu, nisu arhit- ekte i nisu se ukljucili u diskusiju do sada. (mozda je to indikativno?) Ponudjeno resenje grupa-> vazni detalji -> tema bi imalo pozitivan efe- kat na razumevanje, uslovno receno, dve strane i bolje koriscenje CAD-a. ;;> Komentari pisanija o arhitektonskoj primeni CAD-a na nacin na ;;> koji je do sada vodjena u ovoj temi, medju onima koji inace ;;> prate ovu te- mu, interesujuju se za CAD i koriste ga u svom ;;> svakodnevnom radu ni- su pozitivni. U svakom slucaju to pisanje ^^^^^^^^^^^^^^^^ ;;> nije izazvalo zelju kod ... ;; Prilicno neljubazno. Prilicno iskreno i prema onome sto sam ja do sada cuo tacno. Komentar se pojavio kada je iz neucestvovanja drugih struka u diskusiji autor (duleb) poceo da izvlaci zakljucke. :( Na arhitektonsku, strucnu, diskusiju nije bilo negativnih komentara u temi, u stvari nije ih bilo uopste i to je razlog sto je cortov predlog jedino efikasno resenje. U buducnosti bi se mogli praviti povremeni provokativni upadi u temu da bi se osetio puls onih koji je prate i eventualno preslo u potpunosti iz grupe (eventualne) u temu cadua. >> Bar s obzirom na proklamovane ciljeve CADUA. Resavanje usko strucnih problema u gradjevinarstvu i arhitekturi nije pr- venstveni cilj CADUA i bio bi preambiciozano za grupu gradjana kojima je CAD preokupacija. Tu problematiku resavaju vec godinama druga, strukovna udruzenja, gradjevnaca i arhitekata prvenstveno. Koriscenje CAD-a postoji i izvan gradjevinarstva i arhitekture. Malo tolerancije i za druge, pogo- tovu kada oni cine vecinu prisutnih, nebi bilo na odmet. Gera, CADUA P.S. Radom na tacki B (po vasoj specifikaciji) koja je u CADUA stavljena na prvo mesto mogu se ljudi navesti na resavanje i drugih problema koji im na prvi pogled izgledaju odbojni i ja predlazem da se akcenat stavi na 'standardizaciju' rada u CAD-u u svim aspektima tog pojma. Mislim da bi tu vase iskustvo moglo biti od neprocenjive koristi za sve i naravno za arhitekte i gradjevnarstvo koje u principu stavljate na prvo mesto.
cadua.145 mcgera,
>> ...... . Imati racunar i imati odgovarajuci >> racunar su dve razlicite stvari, ali kako to objasniti nekome ko >> nema pojma o racunarima? Na isti nacin na koji si ga ubedio da uopste kupi bilo koji :((( To je samo pitanje novca :((( Svi imaju identican problem kao i ti, nikad dovoljno novca i .., kako me je corto tesio posle poslednje kupovine racunara 'oprema tehnoloski zastareva onog trenutka kada prihvatis neciju ponudu za isporuku iste' :( Na srecu u stvari jer ima necega cemu mozes da tezis :)) >> Nazalost, cini mi se da stvari stoje malcice drugacije. Kod nas se ... >> izvrsiocem posla, pogotovu ukoliko se znaju "od ranije". Bez obzira kako je posao dobijen on mora biti uradjen i tu je sansa onih koji koriste efikasnije metode. Poznanstva, kafana, podmicivanje ... nisu specijalitet samo nase sredine, ali drugi koriste i CAD. 'Prihvatljivi kvalitet i brzina' je OK (postojace i kada svi budu radili na racunarima), tvoja zarada je u tome sto si brzi od onoga 'sto vecina moze da pruzi na trzistu'. Ako svoje poslove mozes brze da obavis ostaje ti vise vremena za 'fino caskanje u kafani na sastancima sa' "isporuciocem" posla. Kada budes vise investitora znao 'od ranije' moci ces kumulativno da prihodujes :), a da pri tome nemas ekipu od 100 saradnika i probleme velike organizacije za male poslove. Vecina privatnih biroa nema dilema koje ti navodis, a struktura direktora u njima je mnogo nepovoljnija, sa stanovista formalnog obrazovanja, nego u tkzv. drustvenim. Sedenje u kaf- anama i drugi oblici 'korisnih sastanka' sa investitorima im nisu strani ali im je oprema nesto bolja i broj saradnika 'nesto manji' nego u drugim 'projektantsko-izvodjackim' sredinama. Gera, CADUA.
cadua.146 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic) Subject: cadua Date: Tue, 30 Aug 1994 23:45:01 > From: "Sonja Vulesevic" <corto@sezam.UUCP> > Newsgroups: yu.comp.cadua > Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > Jos jednom, molba da se tehnicka pitanja salju u temu CAD > konferencije > PC.USER. Hmm... Samo jedna prijateljska napomena. Izgleda da se u vodjstvu CADUA (izvinjavam se ako vodjstvo ipak nije) zaboravlja da se ova konferencija razmenjuje sa Bintom, da odlazi na FON, SETNetovih 23 BBS-a, MR-systems i tako dalje. Ogranicavanjem na Sezam (z duzno postovanje Instituciji) se lisavate mogucnosti da vam se clanstvo prosiri i na korisnike koji nemaju, iz raznih razloga, pretplatu na Sezam. Zaboravlja se, izgleda, da su pobrojani sistemi koji razmenjuju CADUA konferenciju *besplatni *. Mozda bi vam trud da se stvari organizuju u tom smeru pomogao i u razvoju samog udruzenja. Nazalost, izgleda da jos uvek vlada misljenje da su "mali" BBS-ovi beskorisni, ali ja moram da istaknem da se ti "mali" BBS-ovi sve cvrsce i profesionalnije p ovezuju da imamo trenutno, samo u SET-u 7 BBS-ova koji rade non-stop, a nekoliko sa vise nodova, i da je to i dalje tendencija. Olakim gledanjem na to :) ispustate priliku :) Pozdrav Aleksandar * Origin: Infosys*BBS za opste informacije*011 1768-526 (38:103/114)
cadua.147 corto,
>  Hmm... Samo jedna prijateljska napomena. Izgleda da se u >  vodjstvu CADUA (izvinjavam se ako vodjstvo ipak nije) >  zaboravlja da se ova konferencija razmenjuje sa Bintom, da >  odlazi na FON, SETNetovih 23 BBS-a, MR-systems i tako dalje. >  Ogranicavanjem na Sezam (z duzno postovanje Instituciji) se >  lisavate mogucnosti da vam se clanstvo prosiri i na korisnike >  koji nemaju, iz raznih razloga, pretplatu na Sezam. Zaboravlja >  se, izgleda, da su pobrojani sistemi koji razmenjuju CADUA > * konferenciju *besplatni . Prihvatamo primedbu. Tebe bismo molili da , iz stih razloga koje navodis, (citaj razmena) probas da desnu marginu svog editora podesis na 66 znakova, ovako je necitljivo dok se ne sredi kao gore.   >  Mozda bi vam trud da se stvari organizuju u tom smeru pomogao >  i u razvoju samog udruzenja. Nazalost, izgleda da jos uvek >  vlada misljenje da su "mali" BBS-ovi beskorisni, ali ja moram >  da istaknem da se ti "mali" BBS-ovi sve cvrsce i >  profesionalnije p ovezuju da imamo trenutno, samo u SET-u 7 >  BBS-ova koji rade non-stop, a nekoliko sa vise nodova, i da je >  to i dalje tendencija. Olakim gledanjem na to :) ispustate >  priliku :) Ne zelimo da se shvati ovako kako si to postavio. Naravno da ljudi iz SET-a i drugih sistema gde se ovo prenosi mogu da postave i pitanje tehnicke prirode. Upozorenje se odnosi prevashodno na Sezamovce.  Kako sam primetio da se u emil konferenciji pojavilo par poruka od ljudi koji se bave slicnim stvarima kao i mi, a iz Makedonije su, dobro bi bilo da ih nekako uputis ovamo, ili da se tema/konferencija CADUA prenosi i njima, jer u, koliko sam shvatio, u Setnetu. Corto, CADUA
cadua.148 bajind,
> Uostalom shvatanje > interdisciplinarnosti kao spremnosti drugih da shvataju > probleme arhitekata kao najvaznije nas takodje moze negde ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ U svakom projektovanju najvazniji problem je OBJEKAT. A to je problem svih koji ucestvuju. Zajednicki. > odvesti? Mene, licno, interesuje sta bi se moglo reci pod > temom A (prema vasoj specifikaciji), ali nemislim da je treba > drugima naturati uz bilo kakvo opravdanje. Inace do sada je > jako malo receno iz ^^^^^^^^^^^^^^^^ Pridev "arhitektonski" u mom tekstu je, ocigledno, nesrecno upotrebljen. U izvorom znacenju "tektonika" i "arhitektonika" odnosi se na oblik odnosno prostornu strukturu. Rec je, naravno, o 3D pristupu a to ne moze biti van oblasti interesovanja onih koji se bave Computer Aided DESIGN-om pa ma koje struke bili. > Vecina onih koji prate temu cadua ne radi u gradjevinarstvu, > nisu arhit- ekte i nisu se ukljucili u diskusiju do sada. > (mozda je to indikativno?) ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ I jeste! Ali sta se iz toga moze zaljuciti? Da arhitekti "naturaju" temu koja nikog ne interesuje? Ili da oni koji cute svoje poslove rade u 2D (sa svim manama koje iz toga proizlaze) jer AutoCAD tek od verzije 12. ima pravi 3D, a covek je konzervativno bice - sto dikla navikla. > poceo da izvlaci zakljucke. :( Na arhitektonsku, strucnu, > diskusiju nije bilo negativnih komentara u temi, u stvari nije > ih bilo uopste i to je razlog sto je cortov predlog jedino > efikasno resenje. Koji predlog? Grupa arhitekata koja interno raspravlja o problemima koji se ticu svih? Jer svi zive u trodimenzionalnom svetu. > Resavanje usko strucnih problema u gradjevinarstvu i > arhitekturi nije pr- venstveni cilj CADUA i bio bi > preambiciozano za grupu gradjana kojima je CAD preokupacija. Sumnjam, dakle, da se radi o "usko strucnim problemima" a takodje i da CADUA ne moze da odgovori i na pomenuta pitanja. Jer radi se o razvoju tehnologije. > problematiku resavaju vec godinama druga, strukovna udruzenja, > gradjevnaca i arhitekata prvenstveno. I Gera i svi ostali znaju vrlo dobro da NIJE tako. > Koriscenje CAD-a postoji > i izvan gradjevinarstva i arhitekture. Malo tolerancije i za > druge, pogo- tovu kada oni cine vecinu prisutnih, nebi bilo na > odmet. Malo tolerancije, zaista, ne bi bilo na odmet. A i van gradjevinarstva i arhitekture postoji prostor. Cak i stampana kola imaju vise slojeva - po z-koordinati. > na prvi pogled izgledaju odbojni i ja predlazem da se akcenat > stavi na 'standardizaciju' rada u CAD-u u svim aspektima tog > pojma. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Ne znam samo sta cemo to standardizovati ako se ne pozabavimo i SUSTINOM tog rada. Na kraju, na danasnjem sastanku CADUA na moje pitanje "ko ovde ne resava probleme u 3D" diglo se dve ruke. Od desetak prisutnih. Ja naravno ne znam ko je sve clan Sezama, ali verujem da je proporcija slicna. Ajde, momci, javite se! Pozdrav bajind, CADUA
cadua.149 trol,
Diskusija arhitekata (corto, bajind, duleb ...) na temu primena CAD-a u projektovanju je interesantna i voleo bih da se nastavi. Ponekad je mozda previse rasplinuta. Trebalo bi se posvetiti konkretnim temama kao sto je izrada standarda, npr. Neophodno je uvesti koliko-toliko reda u arhitektonske podloge radjene u CAD-u jer su one osnova za sve druge struke koje ucestvuju u projektovanju. Nesa, CADUA
cadua.150 meda,
Uz ovu poruku saljem zakljucke o saradnji CADUA sa remnomiranom beogradskom firmom OSA Racunarski inzinjering. Na sastanku predstavnika preduze}a "OSA" Ra~unarski in`injering iz Beograda (u daljem tekstu OSA) sa predstavnicima Asocijacije CAD korisnika-CADUA iz Beograda, odr`anom 06.07.94. u prostorijama OSA, kome su prisustvovali: sa strane OSA: @eljko Tomi} i Petar Damjanovi}, sa strane CADUA: Djordje Gruji}, Zoran Koji}, Dejan Gavran, Neboj{a Bulovi}, Vladan Aleksi} i Milan Mihajlovi}, doneti su zajedni~ki zaklju~ci o saradnji na relaciji OSA-CADUA. OSA je zaintresovana za u~e{}e u : -organizaciji prezentacija softvera i hardvera sa CADUA; -izradi standarda za kori{}enje programa AutoCAD, pri izradi tehni~ke dokumentacije koji je zapo~ela CADUA; -izradi standarda za prebacivanje postoje}e tehni~ke dokumentacije u elektronski oblik i primeni medjunarodnog standarda ISO9001/87. U tom smislu se predla`e formiranje stru~ne grupe u koju bi u{le li~nosti sa obe strane. OSA je spremna da u okviru saradnje sa CADUA ponudi sa svoje strane: -programske pakete na testiranje i pisanje stru~nih recenzija; -demo programe sa pripadaju}im prospektima nadalju slobodnu distribuciju, od strane CADUA; -bazu podataka o autorizovanim korisnicima proizvoda Autodesk-a, na teritoriji SRJ; -adrese srodnih user-group u svetu; -pristup dokumentaciji Autodeska koju poseduje; -odredjene tehni~ke usluge, koje bi bile re{ene posebnim dogovorom u konkretnim slu~ajevima; Za kontakt izmedju dve strane odredjeni su : Petar Damjanovi} od strane OSA Milan Mihajlovi} Djordje Gruji} od strane CADUA U slu~aju neke promene obe strane se obavezuju da }e obavestiti drugu stranu u roku od 15 dana. U Beogradu, 08.08.1994. Za "OSA" Ra~unarski in`enjering Petar Damjanovi}, dipl.ing.ma{. direktor (SR) Za "CADUA" Djordje Gruji}, dipl.ing.arh. predsednik (SR)
cadua.151 meda,
Zahvaljujuci saradnji sa firmom OSA i njihovoj ljubaznosti uz ovu poruku vam saljem opis programa AutoCAD LT for Windows. AutoCAD LT for Windows AutoCAD LT: a new perspective on the CAD standard New CAD talent like this is hard to find Designers on the drafting board will use it to make the transition to CAD. Construction companies and electrical and plumbing tractors will appreciate its low-cost CAD toolset. And large design firms will employ it to complement AutoCAD software for preliminary design work, drawing annotation and redlining, and training. It's Autodesk's versatile new AutoCAD LT for Windows. With flexible drawing features and 100 percent AutoCAD compatibility, AutoCAD LT software gives professionals across many disciplines a cost-effective way to get the advantages of CAD more quickly and easily than ever. It may represent the best new "talent" you could hire for your business: dependable, fits right in and contributes immediately to the bottom line. You'll be a quick study Whether you're using CAD for the first time, or you're a CAD manager in a large firm where AutoCAD software is the office standard, AutoCAD LT lets you get right to work. AutoCAD LT software will have a familiar feel because it uses the same Windows interface as most of your other business software. If you're already working with pull-down menus, dialog boxes and the drag- and-drop simplicity of Windows, you've mastered the basics of AutoCAD LT. And the AutoCAD LT toolbox and toolbar are easily customized-just like those in your other Windows applications-so you, can quickly grab the drawing tools you use most often. To further shorten the learning curve, AutoCAD LT has an on-line guided tour and context-oriented Help. So you can use the program immediately, without first plowing through reams of documentation. Give your business the edge with AutoCAD LT All these features deliver the improved drafting flexibility and productivity you expect from CAD. But AutoCAD LT may actually improve your design skills. You can visualize designs from several views, make adjustments, then fine-tune the details without the aggravation of revising paper-based designs. Whether you're creating architectural floor plans, electrical schematics or parts for air conditioners, AutoCAD LT software will broaden your design horizons, and make you more competitive in an increasingly CAD-oriented market. As an added bonus, AutoCAD LT lives and breathes native AutoCAD .DWG file format, so you'll never have to worry about meeting customers' design specifications, or exchanging files with the more than 900,000 professionals already using AutoCAD software. Drawing on performance. Drafting on an industry standard. AutoCAD LT upholds the Autodesk tradition of Product performance and quality by incorporating proven AutoCAD features. With its extensive selection of AutoCAD drawing tools- including powerful 2D and basic 3D drafting, practical editing and versatile display options-AutoCAD LT software gives you wide-ranging design flexibility. You'll be delighted with the capabilities of AutoCAD LT whether you're working on a simple design for a home in the country, or drafting the architectural, mechanical and electrical plans for an office complex. But there's more. AutoCAD LT includes some features you won't find in comparably priced programs. Like Aerial View, a window that gives you an overall view of your drawing and enhances zooming and panning. Or the external reference feature (Xref) that lets you easily link drawings. When you update the master, linked drawings are updated automatically. And AutoCAD LT Paper Space lets you scale, assemble and arrange drawing views, then preview them before you print. These advanced features, plus 100 percent AutoCAD compatibility are standard fare in AutoCAD LT- at a price that's hard to beat. Extend the value of your AutoCAD investment The next best thing to AutoCAD If your company already uses AutoCAD software, AutoCAD LT offers you some unexpected values. Designers who typically produce paper-based designs can move to AutoCAD LT and easily transfer their skills to CAD. Managers, engineers, designers and CAD trainees who don't require AutoCAD software's higher-level functions can use AutCaD LT software to view drawings or learn basic CAD techniques. And the .DWG drawing files created in AutoCAD LT software can be passed to production drafters working in AutoCAD with no drawing conversion necessary. You can even bring drawings back into AutoCAD LT for annotation and edit- ing without losing any drawing data. The AutoCAD LT advantages don't end there. This software uses many familiar AutoCAD commands and tools, so your AutoCAD drafters already have the knowledge to train new hires and existing staff who are learning CAD. And with its file-locking capability and Windows network support, you can network AutoCAD LT so electronic drawing files can be passed to your AutoCAD drafters. AutoCAD LT software is also an inexpensive way to take AutoCAD to your home PC or into the field on your laptop. Of course, there's no substitute for AutoCAD software When you buy AutoCAD LT software you buy into the family of interoperable Autodesk CAD products. If and when you need additional power for advanced applications, choose AutoCAD software-the world's leading desktop CAD platform. Only AutoCAD software offers exceptional 2D and 3D design and drafting capacity, full AutoLISP programming language for customizing tasks and the AutoCAD SQL Extension (ASE) interface for linking external databases to drawing data. The unique AutoCAD Development System (ADS) interface allows the use of Autodesk programs such as AutoCAD Data Extension (ADE) for querying large, multiple drawings; Advanced Modeling Extension (AME); and AutoVision photorealistic still- rendering software. With its open architecture, the AutoCAD platform also gives you the benefit of more than 4,000 independently developed applications across many disciplines, including those for AEC, mechanical, mapping/GIS, process and power and facilities management. Welcome to the family AutoCAD LT software is part of Autodesk's growing family of powerful computer design, visualization and multimedia products. It gives you industry-standard CAD compatibility and all the advantages of working with the world's acknowledged leader in desktop CAD. AutoCAD LT alone will meet your needs for a low-cost, Windows-based drafting program or it will fit comfortably within your existing AutoCAD network. All things considered, you won't find a more cost-effective design addition to your workplace than AutoCAD LT for Windows. AutoCAD LT for Windows Features Drawing tools and commands - Draw points, lines, double lines, circles, arcs, polylines, polygons, donuts, ellipses, solids and rectangles - Object-snap to intersection, insert, perpendicular, tangent, quick, nearest point, endpoint, midpoint, center, node and quadrant - Set drawing grid, snap to grid (on, off) and control grid size and origin - Constrain lines to 90-degree angles with orthogonal draw - Apply up to 52 hatch-pattern fills - Enter text using 23 built-in AutoCAD LT fonts and align left, center, middle, right or fit - Access built-in Type 1 PostScript fonts, or use additional Type 1 fonts available from independent suppliers 2D and 3D features - Use 2D or 3D user coordinate system (UCS) - Build 2D and 3D points using XYZ filtering - Create 3D extrusions, lines and polylines - Quick-shade 3D lines to distinguish surfaces - Remove hidden lines - Create multiple drawing perspectives showing side and elevation views Edit and inquiry commands - Enable object grips and set their color and size for easier object handling - Manipulate entities with Move, Copy, Rotate, Scale, Mirror, Stretch, Array, Change point, Break, Extend, Trim, Fillet, Chamfer, Offset, explode, Erase, Oops, Undo and Redo commands - Measure distance and area, display point coordinates and list information for a selected object - Select entities using window, fence or crossing polygon selection tools Display and view capabilities - Easily pan and zoom through drawings with the Aerial View window - Zoom to all, center, extents, previous and window - Move the display window with Pan - Change drawing Plan view relative to current UCS - Create orthographic, isometric and perspective drawing views and display them in multiple drawing viewports - With Paper Space, scale, annotate and arrange multiple drawing views on screen before printing Features Windows features - Embed AutoCAD LT drawing in other Windows applications using Object Linking and Embedding (OLE) - Copy and paste AutoCAD LT symbols and Windows Meta File (.WMF) art into AutoCAD LT drawings with the Windows clipboard - Quickly launch files with the Windows icon drag-and-drop feature - Run other Windows and MS-DOS programs simultaneously with AutoCAD LT File functions - Save files in AutoCAD .DWG drawing format - Import .DXF and .WMF files; export .BMP .WMF and PostScript files - Use Find File to specify file search parameters and locate files - Load a file with a single mouse click from a list of the last four files opened - Define user operational and environmental settings in Preferences dialog box Additional features - Group entities and save as Blocks, then edit and display Block attributes; save Blocks in a library for reuse - Dynamically link drawing elements to master Blocks or drawings with Xref feature - Create and edit an unlimited number of layers with Layer command - Define entity color, linetype (24 styles), scale and elevation - Dimension drawings using align, continue/baseline, radius, diameter, angular ordinate, horizontal and vertical constraints; draw arrows linking dimensions and other text with entities - Obtain on-line, context-oriented help and use the on-line quick program tour - Use Make/View Slide to create "snapshots" of drawings and portions of drawings for presentations - Access an extensive library of AutoCAD LT drawing symbol System requirements - 386/486/Pentium-based PC or compatible - MS-DOS 3.31 or higher (5.0 recommended) - Windows3.1 (running enhanced mode) - Math coprocessor - Minimum 4MB RAM - 8MB free hard-disk space (plus minimum 2MB for AutoCAD LT symbol files) - Permanent swap file, 2X to 4X RAM (recommended) - Windows-supported VGA screen display or higher - Windows-compatibile pointing device - Windows-supported system printer or plotter
cadua.152 mcgera,
>> I jeste! Ali sta se iz toga moze zaljuciti? Da arhitekti "naturaju" temu ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ >> koja nikog ne interesuje? Ili da oni koji cute svoje poslove rade u 2D Samo da forma koju je diskusija o pravim problemima uzela nije prava. >> Koji predlog? Grupa arhitekata koja interno raspravlja o problemima koji se >> ticu svih? Jer svi zive u trodimenzionalnom svetu. Alternativa je da grupa arhitekata prica o problemu na nacin koji je prihv- atljiviji za druge u temi i ima vise veze sa CAD-om, ili da se bar necude sto se niko ne ukljucuje u diskusiju. (trenutno evidentno nemoguca opcija) Ili da u svojoj diskusiji sadrzinom i kvalitetom isprovocira zainteresovan- ost drugih arhitekata i nearhitekata. (do sada nije bilo ozbiljnih pokusaja u tom pravcu) Grupa sa mesovitim sastavom je izgledala kao jako dobro prelazno resenje i priprema za sve zainteresovane. >> I Gera i svi ostali znaju vrlo dobro da NIJE tako. Gera zna da je tako, bar na papiru, i da nije previse uspesno, u praksi :( Jos jedno udruzenje tog tipa nebi promenilo puno :( Uostalom CADUA nije udruzenje arhitekata, gradjevinaca, masinaca ... vec korisnika CAD-a. >> Ne znam samo sta cemo to standardizovati ako se ne pozabavimo i SUSTINOM >> tog rada. Pri prvom ozbiljnom pokusaju standardizacije stvari ce se razotkriti i ucesnici ce odustati od daljeg rada ili se 'pozabaviti sustinom tog rada'. Tako ce se doci izmedju ostalog i do problema koje vi isticete i mnogih koje od pocetka ove price o standardizaciji pominje Zdenko. Samo tada ce u standardizaciji i radu na problemima koriscenja CAD-a biti aktivno dvadesetak, po persimistickoj varijanti, vrlo zainteresovanih ljudi. Bice mnogo lakse da diskusije budu sa vise od dva ili tri ucesnika i sa ve- rovatnocom da se priblizimo nekavom resenju vecom od nule. Mozda ne mnogo vecom, ali :( U pitanju je samo redosled poteza i nesto malo vec pomenute forme, i ipak samo jedna od oblasti delovanja CADUA. >> Na kraju, na danasnjem sastanku CADUA na moje pitanje "ko ovde ne resava >> probleme u 3D" diglo se dve ruke. Od desetak prisutnih. Ja naravno ne znam Kakav zakljucak iz toga moze da se izvuce? Da ljudi zive u 3D prostoru i da nisu u stanju da uspostave zadovoljavajucu formu komunikacije pri po- kusaju da ga opisu? Inace ova prica predugo traje. Sve dalje je od pocetnih razloga za disku- siju i jos dalje od onoga sto ste naveli kao kljucno. Ja se potpuno slazem sa vasim prilazom problemu : - primene 3D i solida u projektovanju, - homogenog razvoja projekta od idejne do izvodjacke faze, - tacnosti podloga ... i mislim da na tome treba nesto (puno toga) uraditi i zelim da o tome cujem misljenje pravih strucnjaka, izmedju ostalih i vas jer se tim problemom ba- vite dugo i kvalifikovano. Ovo moje, licno i profesionalno, interesovanje nije nazalost ni u najmanjoj meri zadovoljeno. Pozdrav do neke konstruktivnije forme price o ovoj problematici koja bi opravdala utrosak vremena Gera, CADUA P.S. Mozda bi se za pocetak ili za probu mogli prihvatiti ucesca u nekom, od ponudjenih kompromisnih resenja (grupa, rad na standardizaciji razmene izmedju struka). Ove forme delovanja nisu slucajno izabrane i imamo na- meru da ih u trenutku kada prevazidju svoju svrhu ukinemo u sada naved- enom obliku ili prilagodimo novonastaloj situaciji.
cadua.153 mcgera,
>> Hmm... Samo jedna prijateljska napomena. Izgleda da se u vodjstvu CADUA >> (izvinjavam se ako vodjstvo ipak nije) zaboravlja da se ova konferencija >> razmenjuje sa Bintom, da odlazi na FON, SETNetovih 23 BBS-a, MR-systems >> i tako dalje. Ogranicavanjem na Sezam (uz duzno postovanje Instituciji) >> se lisavate mogucnosti da vam se clanstvo prosiri i na korisnike koji nemaju, >> iz raznih razloga, pretplatu na Sezam. Zaboravlja se, izgleda, da su pobrojani >> sistemi koji razmenjuju CADUA konferenciju *besplatni*. Rukovdstva CADUA je kada se tema cadua pojavila o ovom problemu u vise navrata raspravljalo i odlucilo da se negde mora povuci crta :((( Neracionalno i neefikasno je da se istovremeno radi isti posao na dva mesta u okviru jednog sistema komunikacija:( Stoga jednostavnije resenje bi bilo da se preko Binta i ostalih navedenih sistema prenosi i tema cad nego da se na jednom vec jasno definisanom prostoru prave nove kombinacije. U slucaju da to nije moguce mi smo spremi za saradnju u okviru konferencije CAD na jednom od sistema koji je za to zainteresovan a nalazi se u mrezi i razmenjuje poruke. Za eventualne predloge mozes koristiti ovu temu ili mail. Uostalom tvoje pisanje ima vise nameru da sa malo negativne reklame za SEZAM i puno pozitivnog pristupa ostalom u tvojoj poruci propagira oblast u kojoj delujes nego da se pobrine za 'zapostavljene' (samo po tvom misljenju) pote- ncijalne clanove CADUA. U ovom trenutku postoji mogucnost razmene poste, i za svaki tehnicki problem je moguce je dobiti kvalifikovan odgovor. Dovoljno je pitati :(. To mozda nije najudobniji nacin rada, ali nije sigurno zapostavljanje. :) Jasno i glasno jako smo zainteresovani za saradnju i nista vise i nista manje od toga. Ako si stvarno zainteresovan za saradnju ili poznajes nekog ko jeste, posalji neku manje 'prijateljsku' poruku, sa manje samoreklame i sa nekim ko- nstruktivnim predlogom. Sa nase strane je ovde bilo konstruktivnih predloga koje smo u stanju da sprovedemo. Gera, CADUA.
cadua.154 corto,
>  U svakom projektovanju najvazniji problem je OBJEKAT. A to je >  problem svih koji ucestvuju. Zajednicki. Tacno. Moj predlog je bio da mi svoju arhitektonsku zvaku prebacimo u grupu je bio usmeren ka dva cilja : plakanje kolegama na ramenu, sto drugima ne znaci mnogo, ili nista, i smanjenje insistiranja na upotrebi CAD tehnologije u gradjevinarstvu. Zasto ? Zato sto je, recimo, masincima konstrukterima, ili aeronauticarima, CAD daleko vise sustinski potreban nego nama. Mislim da se oko toga slazemo. Drugo je pitanje sto vecina nas ovde radi u gradjevinarstu ili je usko vezana za isto. Na tom planu bismo morali da radimo svi zajedno (citaj standardizacija i razmenjivost). >  prostornu strukturu. Rec je, naravno, o 3D pristupu a to ne >  moze biti van oblasti interesovanja onih koji se bave Computer >  Aided DESIGN-om pa ma koje struke bili. Naravno da je rec o 3D pristupu. Svako ce za tri meseca da nauci 2D. to uopste nije problem, niti vredno diskusije i razgovora. Posmatrano u okvirima AutoCAD-a kao takvog, moram da ispravim kolegu bajind-a da isti ima 3D mogucnosti od verzije 9, a dovoljno mocne od verzije 10, s tim sto je solid u punoj snazi integrisan (mada kao opcija, ne ulazi u osnovni paket) od verzije 11, dok je za verziju 10 postojao odvojeni modul, AutoSolid. Ovde se postavlja problem shvatanja AutoCAD-a. AutoCAD out-of-the-box je primenjiv univerzalno. To, istovremeno, znaci da primenjivost na zadatu temu zavisi i u direktnoj je zavisnosti od znanja i snalazljivosti korisnika. Za 2D rad, mozda vam vise i ne treba. U stvari, ako se prica o verziji 12, ja onima koji ne misle da u zivotu rade 3D, a pokorili su se opstoj Windows maniji, najtoplije preporucujem da uzmu R12 LT, i zaustave se na tome. Onima, pak, koji zele zaista da rade, dakle da udju u prostor, koji je, jel'te, i cilj svakog projektovanja, najtoplije preporucujem da AutoCAD shvate kao OKRUZENJE. Kao sto je DOS. Onda se oci otvaraju, i stvar krece u pravom smeru. Za arhitekturu znam odmah tri jako primenjive i korisne aplikacije, prave 3D modelere s bogatim bibliotekama simbola, i mnostvom rutina koje cine zivot laksim. E, u tom okruzenju mozemo da pricamo o pravom 3D pristupu projektovanju pod AutoCAD-om. Radi se o Autodeskovom AEC-u, Softdeskovom AutoArchitect-u, i madjarskom programu, koji radi pod Winows-om, kome ne znam tacno ime. >  I Gera i svi ostali znaju vrlo dobro da NIJE tako. Na zalost. CADUA pokusava da stupi u kontakt sa strucnim asocijacijama i u saradnji s njima oformi bar zvanican stav po ovom pitanju, ali odgovora ne da nema, nego upitani ni ne zele da razmisle o mogucnosti odgovaranja. Mali smo ? Beznacajni ? Lose radimo ? Prebrzi smo ? Opasni ? Po koga ? ;) >  Ajde, momci, javite se! Zaista dobar poziv :) Anketa je pocela. Glasam za 3D :) Corto, CADUA
cadua.155 corto,
>  Diskusija arhitekata (corto, bajind, duleb ...) na temu >  primena CAD-a u projektovanju je interesantna i voleo bih da >  se nastavi. Ja bih voleo da se i ti i Tepa aktivnije ukljucite >  Neophodno je uvesti koliko-toliko reda u arhitektonske podloge >  radjene u CAD-u jer su one osnova za sve druge struke koje >  ucestvuju u projektovanju. Poslat je ovde interni standard projektnog biroa gde radim. Komentara se ne secam ;) Mislim da je bilo jos u EXTRA.2, pogledajte. Zanima me komentar, jako!
cadua.156 trol,
>Ja bih voleo da se i ti i Tepa aktivnije ukljucite I ja bih voleo, ali mi smo siroti studenti :) koji pokusavaju da uce i da rade, sto je prilicno naporno :(( >Poslat je ovde interni standard projektnog biroa gde radim. Komentara se >ne secam ;) Mislim da je bilo jos u EXTRA.2, pogledajte. Zanima me >komentar, jako! Odgovorio sam (poruka 13.62). Mislim da posle 4-5 meseci rasprave sto na sastancima, sto ovde, treba uraditi Predlog standarda.Sto se mene tice za pocetak se moze uzeti bas interni standard tvog biroa.U ovom trenutku imena lejera nisu od presudnog znacaja vec disciplina u njihovom koriscenju.Potrebno je uz Standard (ili Predlog standarda) dati i uputstva o koriscenju blokova, xref-ova, itd. Standard bi se (za sada) prakticno odnosio samo na arhitektonske podloge. Podloge (crtezi) svih ostalih struka su mnogo jednostavnije. Pokusacu da ovo pitanje pokrenem sa mrtve tacke vec na sledecem sastanku. Nesa, CADUA
cadua.157 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic) Subject: cadua Date: Sat, 03 Sep 1994 23:36:01 * U originalnoj poruci za All, "Sonja Vulesevic" kaze: > From: "Sonja Vulesevic" <corto@sezam.UUCP> > Newsgroups: yu.comp.cadua > Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > Kako sam primetio da se u emil konferenciji pojavilo par > poruka od ljudi > koji se bave slicnim stvarima kao i mi, a iz Makedonije su, > dobro bi > bilo da ih nekako uputis ovamo, ili da se tema/konferencija > CADUA > prenosi i njima, jer u, koliko sam shvatio, u Setnetu. Da, imamo dva noda iz Makedonije i jedan iz Bugarske. Cesce se javljaju u GRAPHICS konferenciju , ali provericu da li im ide CADUA. Pozdrav Aleksandar * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*BG*011-1768-526*od 23-07* (38:103/114)
cadua.158 trol,
Poruka je trebalo da bude odgovor na poruku corto-13.155 a ne na trol-13.149 Sorry :) Nesa
cadua.159 corto,
>  I ja bih voleo, ali mi smo siroti studenti :) koji pokusavaju >  da uce i da rade, sto je prilicno naporno :(( Znam iz licnog iskustva :) >  Odgovorio sam (poruka 13.62). Znam da si TI odgovorio, ali ima pozvanih za to koji nisu. Disciplina s layerima, xrefovima i blokovima se u osnovi sadrzi u preporukama za pravilno crtanje i blizim uslovima za prijem clanova.
cadua.162 duleb,
Zsiz je poslao ovaj predlog koriscenja layer-a u jednom arhitektonskom birou, u poruci 13.57 > ose 8 dashdot > beton 5 continuous > opeka 1 " > malter 4 " > sanitarije 3 " > namestaj 4 " > oprema 4 " > vrata 2 " > prozori 2 " > bravarija 7 " > izgled 7 " > nevidljivo 7 hidden > oznake 1 continuous > srafura 3 " > kote 7 " > kontura 3 " > lpres 1 dashed > tekst 7 continuous > pecat 7 " Pspace > okvir 7 " " Sa predlogom sa izradu standarda se u potpunosti slazem i mislim da se ovaj predlog strukture layer-a moze usvojiti kao polazna osnova za diskusiju i za precizno definisanje standarda. Ali ipak osecam obavezu da ovaj predlog layer-a malo prokomentarisem bez ambicije da dam konacni sud o tome kako treba organizovati layer-e. U nacelu se zalazem da layer-a ima sto manje, kako bi se rad sa layer-ima sto vise pojednostavio i ubrzao. Neznam koliko je potrebno razdvajati svaki materijal u poseban layer. Ovde posebno mislim na materijale za zidove. Slazem se da je neophodno izdvojiti beton od drugih materijala za zidove, ali nisam siguran da je neophodno odvajati npr. opeku od blokova ili neke druge ispune. U principu zid je zid (osim betona koji se mora posebno naznaciti) i predlazem da se i layer tako zove, a da se neki materijali posebno odvajaju samo ukoliko zaista postoji potreba za tim (npr. montazni pregradni zidovi, plakarske pregrade i sl.). Takodje nisam siguran da je neophodno odvajati vrta i prozore, pogotovu ukoliko su od istog materijala (stolarija), a treba razmisliti i o tome da se integrise stolarija i bravarija u jedan layer, jer ne vidim neki poseban razlog zasto je to odvojeno. Mislim da je potrebno razdvojiti kote na vise layer-a i to: -spoljasnje kote -unutrasnje kote -visinske kote naime, desavalo mi se da mi instalateri traze podloge sa spoljasnjim kotama, ili samo sa visinskim kotama, pa sam imao "problema" da im isplotujem takve osnove. Potrebno je razdvojiti i oznake na vise layer-a. Nekada su potrebne samo oznake prostorija, a nekada i kompletne oznake (parapeti, pozicije shema,...). Takodje predlazem da se uvede jedan pomocni layer kao obavezan gde ce se crtati npr. okviri za komplikovane srafure, konstrukcije pojedinih delova koje bi trebalo da ostanu na raspolaganju i sl. Cini mi se da ne bi bilo lose pored toga sto se standardizuju nazivi layer-a da se standardizuje i sta se ucrtava u pojedinim layer-ima. Treba uciniti odredjeni napor, ali tako ce standard biti kompletan. Cini mi se da je razmera 1=1cm idealno pogodjena i da se nje svakako treba drzati. Hteo bih da malo prodiskutujem upotrebu boja. Nisam uporedio sve boje koje se gore koriste ali bih izneo neke principe koje mozda treba postovati pri izboru boja: Ukoliko pretpostavimo da se crta na crnoj podlozi (verujem da vecina nas upravo tako crta), onda treba koristiti svetlije boje za sve delove crteza na kojima se stalno radi, za zidove, za vrata i prozore, za kotne linije i sl. Takodje predlazem da se koriste samo boje 1-8 kako bi s pojednostavilo setovanje pera za ploter. Iako je koriscenje puno boja mozda lakse sa aspekta razdvajanja pojedinih elemenata crteza cini mi se da previse boja moze izazvati suprotan efekat i predlazem da se broj boja ogranici na pet sto je cini mi se sasvim dovoljno za sve potrebe arhitekture. Toliko od mene za sada. Pozdrav DULE.
cadua.163 corto,
>  Zsiz je poslao ovaj predlog koriscenja layer-a u jednom >  arhitektonskom birou, u poruci 13.57 Ta~no, u birou u kome ja radim :) >  U nacelu se zalazem da layer-a ima sto manje, kako bi se rad >  sa layer-ima sto vise pojednostavio i ubrzao. Nije po`eljno, iz razloga eventualne veze s programom za predmer i predra~un. Ako pogleda{ standarde za layere u BS ili AIA (britanski i ameri~ki) vide}e{ da podela ide jo{ mnooogo dublje. Lispovi kao {to su Frzlayer, Setlayer ili Chlayer znatno olak{avaju snala`enje. >  Mislim da je potrebno razdvojiti kote na vise layer-a i to: Apsolutno si u pravu! >  Potrebno je razdvojiti i oznake na vise layer-a. Nekada su >  potrebne samo oznake prostorija, a nekada i kompletne oznake >  (parapeti, pozicije shema,...). Tako|e :) >  Takodje predlazem da se uvede jedan pomocni layer kao obavezan >  gde ce se crtati npr. okviri za komplikovane srafure, >  konstrukcije pojedinih delova koje bi trebalo da ostanu na >  raspolaganju i sl. Za to mo`e da se koristi non-plot layer DEFPOINTS. >  Ukoliko pretpostavimo da se crta na crnoj podlozi (verujem da >  vecina nas upravo tako crta), onda treba koristiti svetlije >  boje :))))) Nemoj opet rat izme|u crnoekranaca i beloekranaca. Ja npr radim na ekranu boje 252.
cadua.164 duleb,
> ameri~ki) vide}e{ da podela ide jo{ mnooogo dublje. Lispovi kao {to su > Frzlayer, Setlayer ili Chlayer znatno olak{avaju snala`enje. Gde moze da se dodje do ovih lispova? Ukoliko nisu dugacki, i ukoliko nisu zasticeni autorskim pravima posalji ih ovde. > :))))) Nemoj opet rat izme|u crnoekranaca i beloekranaca. Ja npr radim > na ekranu boje 252. Nije mi namera da popnovo zapocinjem rat, ali treba standardizovati i upotrebu boja. A standard treba da je takav da naj veci broj ljudi bezbolno predje na njegovo koriscenje i da ukoliko vec pravimo standard napravimo takav koji ce nam naj vise sacuvati oci. Svi mi provodimo dosta vremena pred monitorom i treba napraviti takav standard koji ce iziskivati naj manje naprezanja nasih ociju. Mozda ne bi bilo lose da se konsultuju neki strucnjaci i sprovede neko malo istrazivanje na tu temu. Sve veci broj ljudi koristi racunare i bulji u monitor, pa ukoliko je vec tako dajte da im pomognemo da ne ostanu bez ociju posle xx godina buljenja u monitor ukoliko se stetni efekti mogu spreciti ili bar umanjiti. Cini mi se da ovo pitanje nije ni malo naivno i da mu treba posvetiti malo vremena. Pozdrav DULE.
cadua.165 gremlin,
>> :))))) Nemoj opet rat između crnoekranaca i beloekranaca. Ja npr >> radim na ekranu boje 252. Why not? Razbijaš jaje sa pogrešne strane ;)
cadua.166 gremlin,
>> Nije mi namera da popnovo zapocinjem rat, ali treba standardizovati >> i upotrebu boja. A standard treba da je takav da naj veci broj ljudi >> bezbolno predje na njegovo koriscenje i da ukoliko vec pravimo Mislim da nema nikakve svrhe da ustanovljavamo standard pozadine jer je to stvar navike. Ja ću da koristim crni ekran zato što ne volim utisak "lampe za saslušanje" na svojem licu, a corto će da se kvarca na svetloj pozadini zato što će to da ga vrati u dane njegove mladosti dok je radio ARRAY na belom papiru ;) Šalu na stranu, bojim se da će prevaspitavanje, bilo kod jednih, bilo kod drugih, doneti slabe rezultate. Pusti kaurine... ;)
cadua.167 corto,
>  Nije mi namera da popnovo zapocinjem rat, ali treba >  standardizovati i upotrebu boja. A standard treba da je takav >  da naj veci broj ljudi Stvar navike i oka, nacina opazanja i slicno. Nema teorije da se kod korisnika bilo sta tu promeni. >  malo istrazivanje na tu temu. Sve veci broj ljudi koristi >  racunare i bulji u monitor, pa ukoliko je vec tako dajte da im >  pomognemo da ne ostanu bez ociju posle xx godina buljenja u >  monitor ukoliko se stetni efekti mogu spreciti ili bar >  umanjiti. Crna pozadina je relikt iz ranih dana racunarstva. Istini za volju, i ja sam sa EGA karicom sa 64K na XT-u radio na crnom, jer inace ubi bljesak. Ali, necemo o tome. Ergonomija je nesto o cemu se tek od skora vodi racuna. Ako covek bulji u monitor, nesto nije u redu. Ako gleda, onda dobro ! ;) Pravilo je da se postigne isti ni osvetljaja racunarske slike i pozadine monitora. U crtackim biroima, gde obicno postoji visak svetla, takav ideal je prakticno nemoguc. Svetlo (prozor) ne treba da bude iza monitora. Ni opazanje boja nije isto u mraku, s jakim osvetljajem i u prigusenoj atmosferi (romantika ziva ! ) :))) Princip je da treba imati dobar monitor, i NE ODVRTATI kontrole za kontrast i osvetljaj do daske. Ona fabricka srednja vrednost je obicno dovoljna. Lakse je spustiti roletnu, nego imati glavobolju tri dana. U radu se odmarati 10 minuta na sat rada. Odmarati se ovde znaci gledati negde u stranu, najbolje kroz prozor na kome roletna nije spustena ;) Itd... U svakom slucaju, prilagoditi radnu okolnu sebi i svom oku pre svega ! Corto, CADUA
cadua.168 trol,
> U nacelu se zalazem da layer-a ima sto manje, kako bi se rad sa > layer-ima sto vise pojednostavio i ubrzao. Moje iskustvo je pokazalo : sto vise lejera to bolje.Detaljna podela na lejere omogucava znatno brze i preciznije izmene na projektu, a to je jedna od osnovnih prednosti CAD-a. Mislim da je prefiks u imenu lejera neophodan. To omogucava formiranje Lisp ili ADS rutina za manipulaciju sa lejerima i pripremu podloga za rad svih struka koje rade na projektu. Npr. : arhitekta radi sa 'normalnim' nazivima lejera (vrata, kota itd.), pre predaje gradjevincu pusti program koji doda A- prefiks a zatim gradjevinac drugim programom odvoji lejere koji su mu potrebni za rad (ose, beton, itd.). I svi su srecni i zadovoljni :) Nesa, CADUA
cadua.169 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar ninkovic) Subject: cadua Date: Wed, 07 Sep 1994 17:59:02 > From: "Mihajlo Gerun" <mcgera@sezam.UUCP> > Newsgroups: yu.comp.cadua > Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 >>> Hmm... Samo jedna prijateljska napomena. Izgleda da se u vodjstvu CADUA >>> (izvinjavam se ako vodjstvo ipak nije) zaboravlja da se ova konferencija > Uostalom tvoje pisanje ima vise nameru da sa malo negativne > reklame za SEZAM i puno pozitivnog pristupa ostalom u tvojoj > poruci propagira oblast u kojoj delujes nego da se pobrine za > 'zapostavljene' (samo po tvom misljenju) potencijalne clanove > CADUA. Svako dobronameran bi shvatio sta sam tom porukom hteo da kazem ... ali evo da nacrtam -> SEZAM je sistem pod predplatom, to nije ni reklama ni anti reklama, jednostavno to je tako. Ako udruzenje zeli da koristi modemske komunikacije, onda je, valjda, normalnije i povoljnije da se potenciraju otvoreni i svakom dostupni sistemi inace se CADUA pretvara u Sezamov servis, jer mozda ne zeli svaki clan CADUA da se uclani na Sezam, a zeli da komunicira sa ostalima na ovaj nacin. Dalje, sramota je ovo sto si napisao! Ja ne propagiram SVOJ sistem, eto koristite Osmeh kao bazu. A sramota je i sto si ovakvu poruku poslao nekome ko vam zeli najiskrenije dobro :( SET je CADUA ponudio otvaranje konferencije udruzenja davno pre nego sto ste se osnovali. Pitaj Vladana Aleksica, sreli smo se u B-92, kad je dosao, sa jos jednim vasim koleom po statut YUCCA,tamo smo popricali o tome. Pre bi se, na kraju, moglo reci da tebe ne interesuje udruzenje i njegova korist vec da propagiras Sezam. Izvinjavam se postovanim kolegama sa Sezama na eventualnom negativnom prizvuku :) I dalje isticem da je Sezam vec Institucija i da bi bez njega komunikacije na ovom podneblju bile na daleko nizem nivou. * Origin: Infosys*BBS za opste informacije*011 1768-526 (38:103/114)
cadua.170 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Thu, 08 Sep 1994 19:19:19 ==== "Mihajlo Gerun" rece: ====================================== To: "Mihajlo Gerun" <mcgera@sezam.UUCP> "G> U slucaju da to nije moguce mi smo spremi za saradnju u okviru "G> konferencije CAD na jednom od sistema koji je za to zainteresovan a "G> nalazi se u mrezi i razmenjuje poruke. Za eventualne predloge mozes "G> koristiti ovu temu ili mail. "G> Uostalom tvoje pisanje ima vise nameru da sa malo negativne reklame za "G> SEZAM i puno pozitivnog pristupa ostalom u tvojoj poruci propagira "G> oblast u kojoj delujes nego da se pobrine za 'zapostavljene' (samo po "G> tvom misljenju) pote- ncijalne clanove CADUA. Mislim da si deo aleninove poruke izvukao iz konteksta i dao joj pogresno tumacenje. On je reagovao na to sto je neko predlozio da se pojedini delovi diskusije a koji su direktno vezani za rad CADUA, prenesu u druge teme ili grupe, koje onda korisnicima na BeoInternetu ne bi bile dostupne. Da nije on, ja bih. Medjutim tvoja poruka me je navela na nesto drugo. Naime mi ovu konferenciju u BeoInternetu nazivamo cadua. Iz toje poruke zakljucujem da je ona na Sezamu nazvana cad, odnosno da njena namena moze biti i sira od kontakata sa udruzenjem CADUA. BeoInternet ima konferenciju graphics gde smo mi usmeravali sva pitanja vezana za grafiku pa i ona za CAD koja nisu direktno bila vezana za udruzenje i teme u ovoj konferenciji. I jos jedno pitanje, koje nije vezano za predjasnju diskusiju. Da li CADUA planira neku vrstu predavanja ili tribina u okviru svoje namene? Konkretno, zanima me na koji nacin se moze izvesti da neko iz CADUA odrzi predavanje zainteresovanima u Uzicu? ... BR> Danas sam mladji no sto cu ikada biti. * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.171 tepa,
> Frzlayer, Setlayer ili Chlayer znatno olak{avaju snala`enje. I Dellayer čuda stvara:) Tepa
cadua.172 tepa,
> Gde moze da se dodje do ovih lispova? Ukoliko nisu dugacki, i Dule. Pregledaj prethodne poruke u temi Cadua. Dosta je lisp-ova poslato, a ako nešto fali tu smo. Tepa
cadua.173 corto,
>  Medjutim tvoja poruka me je navela na nesto drugo. Naime mi >  ovu konferenciju u BeoInternetu nazivamo cadua. Iz toje poruke >  zakljucujem da je ona na Sezamu nazvana cad, odnosno da njena >  namena moze biti i sira od kontakata sa udruzenjem CADUA. >  BeoInternet ima konferenciju graphics gde smo mi usmeravali >  sva pitanja vezana za grafiku pa i ona za CAD koja nisu >  direktno bila vezana za udruzenje i teme u ovoj konferenciji. Na Sezamu je CADUA tema konferencije EXTRA. Otvorena je posle registracije Asocijacije, i slu`i prevashodno za informisanje SVIH zainteresovanih, potencijalnih i sada{njih ~lanova na SVIM sistemima, jer se, u dogovoru sa Bintom i SET-om, prenosi, kao {to zna{. Postoji i tema konferencije PC.USER koja se zove CAD, i gde se raspravljaju tehni~ka pitanja. Kako je diskusija potekla od moje poruke, `elim da naglasim da je NA SEZAMU uspostavljena principijelna podela na tehni~ke i organizacione teme, {to nikako ne zna~i da ljudi s drugih sistema ne treba da postavljaju i tehni~ka pitanja u CADUA, jer nemaju pristup u PC.USER:CAD. CADUA je nastala okupljanjem ljudi na Sezamu, te nam je on mati~ni sistem. To apsolutno NE zna~i da mi reklamiramo Sezam, ili Sezam nas. Jednostavno, radimo zajedno za op{te dobro, ili se bar nadamo da je tako :) Veza i komunikacija s ljudima izvan Sezama, pogotovo s podru~ja tzv u`e Srbije, nam je vrlo zna~ajna, po{to drugog puta za sada nemamo. >  I jos jedno pitanje, koje nije vezano za predjasnju diskusiju. >  Da li CADUA planira neku vrstu predavanja ili tribina u okviru >  svoje namene? Konkretno, zanima me na koji nacin se moze >  izvesti da neko iz CADUA odrzi predavanje zainteresovanima u >  Uzicu? Za oktobar se planiraju prezentacije specijalizovanih ekstenzija za AutoCAD u ma{instu i arhitekturi, u saradnji sa OSA Ra~unarskim in`enjeringom (obezbedili softver) i obrazovnim centrom instituta Vin~a (obezbedi}e prostor i termine). To va`i, naravno, za Beograd. Ako ima{ konkretnu ideju o temi potencijalnog predavanja ili tribine i ako zna{ koji bi bio profil zainteresovanih, tu smo da se dogovorimo :) Na {irem planu, po~ela je organizacija CAD Foruma II, koji }e se odr`ati u Novom Sadu krajem aprila slede}e godine. Dakle, ako imate konkretne predloge, i ideje, pi{ite da se dogovorimo :) Corto, CADUA
cadua.174 pishta,
>> ameri~ki) vide}e{ da podela ide jo{ mnooogo dublje. >> Lispovi kao {to su Frzlayer, Setlayer ili Chlayer znatno > olak{avaju snala`enje. > > Gde moze da se dodje do ovih lispova? Ukoliko nisu > dugacki, i ukoliko nisu zasticeni autorskim pravima > posalji ih ovde. Evo verzije lispova koje ja koristim, inače ih je napisao username andrade. Piva idu njemu :) layerlsp.zip
cadua.175 mcgera,
>> Svako dobronameran bi shvatio sta sam tom porukom hteo da kazem ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ .... >> i njegova korist vec da propagiras Sezam. Posto si do sada organizovao rad SEZAM-a, CADUA, otkrio ko, zasto i kako zeli da se uclani i prganizuje rad u CADUA, ustupio CADUA Osmeh, ...., mogao bi da procitas moju prethodnu poruku i da eve- ntualno, (malo verovatno) rastumacis jos jednom sebi sta tamo pi- se i pokusas sa nekim smislenijim odgovorom (jos manje verovatno). Da bi ti bilo lakse tamo su data dva moguce resenja na tvoje str- epnje da bi korisnici CAD-a koji nemaju novca ni zelje da komuni- ciraju na drugi nacin osim preko SET mogli ostati bez tehnickih informacija o CAD-u o kojim uz to i ne zele da pitaju. (samo tebi logicna kombinacija). Ako imas neki komentar na to bilo bi mozda interesantno cuti te kada pricas o necemu donekle smislenom. Inace interesovanje CADUA za modemske komunikacije i 'otvorene i svakom dostupne sisteme' kako ih ti nazivas postoji i uostalom je- dan od konatakata koji si video si citirao. Drugi u kome ucestvuj- es nisi uspeo da primetis zbog crvene marame zvane SEZAM, a mnoge druge koji su se vec dogodili zbog nezainteresovanosti ili ... (?). Dogovor o nekom novom obliku saradnje sa nekim iz okruzenja u kome delujes, nekim ko je ozbiljniji, pismeniji, kulturniji ... (i puno toga sto ti do sada nisi pokazao, a cudom mozda i posedujes) bi bio jednostavan bar sto se tice CADUA i doprineo bi zadovoljenju potreba i CADUA i korisnika CAD-a za koje se, nadam se, brines. Moguce je da imas problema sa pokusajima da svoje mislis pretocis u slova, reci ... (videti ^), ali nemoj se brinuti to je bolno samo za one koji moraju da to citaju. Gera. P.S. Inace kod tebe ko o cemu .... Pokusaj sa drugom vrstom hrane, mozda ti ova skodi. :) Cini te nervoznim :) Predji u vegetarijance. :( P.S.II Procitaj i cortov odgovor i moju sledecu poruku mozda ti pomognu :(
cadua.176 mcgera,
>> Mislim da si deo aleninove poruke izvukao iz konteksta i dao joj >> pogresno tumacenje. On je reagovao na to sto je neko predlozio da se >> pojedini delovi diskusije a koji su direktno vezani za rad CADUA, prenesu >> u druge teme ili grupe, koje onda korisnicima na BeoInternetu ne bi bile >> dostupne. Da nije on, ja bih. Sudeci po aleninovoj sledecoj poruci nisam :( Prica se nastavila. :) Kako ti je corto odgovorio u medjuvremenu, nadam se da dodatnih pojasnjenja oko postojece organizacije poruka nece biti :( I ti i alenin ste propustili da procitate deo u mojoj poruci koji je predlog za saradnju u okviru sistema na kome delujete i u kojoj su ponudjena dva moguca resenja kojima se ne remeti kucni red na sistemu sa koga ti saljem ovu poruku, oba u korist zainteresovanih za CAD koji nisu korisnici SEZAM-a. Jedno bi predpostavljalo dogovor izmedju vaseg rukovodstva i uprave SEZAM-a sto je izvan uticaja CADUA, a drugo da, posto se izmedju sebe dogovorite o potrebi takve teme nezavisne od grafike uopste koju imate (?), stupite u kontakt sa CADUA i dogovorite se o prisustvu CADUA na nekom od BBS-ova koji je u mrezi. Nadam se da ce na ove, ponovljene, predloge biti nekakvog komentara. U medjuvrem- enu ostaje kao u cortovoj poruci :) >> ... . Da li CADUA >> planira neku vrstu predavanja ili tribina u okviru svoje namene? O ovome ti je dosta opsirno odgovorio corto. >> Konkretno, zanima me na koji nacin se moze izvesti da neko iz CADUA >> odrzi predavanje zainteresovanima u Uzicu? Potrebno je da stupimo u direktni kontakt, mail, voice, fax biraj oruzje:) dogovorimo se oko teme, mesta dogadjaja i procenjenog interesovanja, mi proverimo slobodne termine osoba koje bi svojim strucnim kvalitetima i nastupom mogli da odgovore izabranoj temi i auditorijumu, usaglasimo termine, resimo problem transporta i ...(?), i predavanje je tu. Ovaj posao moze da se zavrsi za 10, 100 ili ...(?) dana u zavisnosti od interesovanja obe, uslovno receno, strane. Sada si ti na potezu :) Pozdrav Gera, CADUA
cadua.177 meda,
>> U svakom slucaju, prilagoditi radnu okolnu sebi i svom oku pre >> svega ! Slazem se sa ovim, ali mislim da ljudima ipak treba reci: "Po timi tim standardima (npr. Svedski standardi su poznati da vode puno racuna o coveku, pojedincu u zdravstvenom pogledu) preporucena je ili zahtevana ta i ta pozadina". A on posle moze da postupi po svom nahodjenju, ako mu se ne dopada preporuka.
cadua.178 postmast,
From: "slobodan.Radoicic"@f123.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("slobodan Radoicic") Subject: cadua Date: Sat, 10 Sep 1994 04:10:11 Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > U nacelu se zalazem da layer-a ima sto manje, kako bi se rad sa > layer-ima sto vise pojednostavio i ubrzao. Moje iskustvo je pokazalo : sto vise lejera to bolje.Detaljna podela na lejere omogucava znatno brze i preciznije izmene na projektu, a to je jedna od osnovnih prednosti CAD-a. Mislim da je prefiks u imenu lejera neophodan. To omogucava formiranje Lisp ili ADS rutina za manipulaciju sa lejerima i pripremu podloga za rad svih struka koje rade na projektu. Npr. : arhitekta radi sa 'normalnim' nazivima lejera (vrata, kota itd.), pre predaje gradjevincu pusti program koji doda A- prefiks a zatim gradjevinac drugim programom odvoji lejere koji su mu potrebni za rad (ose, beton, itd.). I svi su srecni i zadovoljni :) Nesa, CADUA * Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0) * Origin: HELLAS PRO BBS. Nod1#28-31-387 Nod2#28-31-908 SETNet(38:103/123)
cadua.179 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar ninkovic) Subject: cadua Date: Sun, 11 Sep 1994 21:46:00 > Dogovor o nekom novom obliku saradnje sa nekim iz okruzenja u kome > delujes, nekim ko je ozbiljniji, pismeniji, kulturniji ... (i puno > toga sto ti do sada nisi pokazao, a cudom mozda i posedujes) bi bio > jednostavan bar sto se tice CADUA i doprineo bi zadovoljenju potreba > i CADUA i korisnika CAD-a za koje se, nadam se, brines. > Moguce je da imas problema sa pokusajima da svoje mislis pretocis > u slova, reci ... (videti ^), ali nemoj se brinuti to je bolno samo > za one koji moraju da to citaju. :))))) Svaka ti cast na argumentaciji :)))))) Ja se nesto ne secam da sam nekoga vredjao a ti to pokusavas od prvog odgovora. Dakle, ko ima problema sa kulturom :)))) Ja nemam cega da se stidim. Mozda ja imam problema da srocim reci :)) ali ti, ocigledno imas vise problema da lepo sroceno procitas i shvatis. Ti si odmah poceo kao da smo mi neprijatelji, a poslao sam samo poruku gde pozivam na jos bolju saradnju izmedju nas. Jos jednom kazem da su tvoje poruke sramotne, ali sta da se radi :) Nisi ti kriv za pomankanje domaceg vaspitanja :) Cisto zbog odnosa prema CADUA, ocekujem ogradu od ove poruke od CADUA u slucaju da je Gera clan uprave. Kad clan nase uprave nesto zabrlja mi se ili ogradimo ili stanemo iza toga - dakle - cekam poruku od uprave. Ujedno pozdravljam Corto-a i zahvaljujem mu se na konstruktivnim porukama :) Pozdrav * Origin: Infosys*BBS za opste informacije*011 1768-526 (38:103/114)
cadua.180 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Sun, 11 Sep 1994 23:12:00 >Na Sezamu je CADUA tema konferencije EXTRA. Otvorena je posle >registracije Asocijacije, i slu`i prevashodno za informisanje >SVIH zainteresovanih, potencijalnih i sada{njih ~lanova na SVIM >sistemima, jer se, u dogovoru sa Bintom i SET-om, prenosi, kao {to zna{. >Postoji i tema konferencije PC.USER koja se zove CAD, i gde se >raspravljaju tehni~ka pitanja. Kako je diskusija potekla od moje poruke, Ok, ovo mi je razjasnilo stvar. Dakle CADU akonferencija je za CADUA a za grafiku ide drugakonferencija. Meni je ovo i logicno i malo me zbunilo kad je gera napisao nesto sto je licilo kao da se CADUA u stvari smestila u CAD konferenciju. Sto se CAD konferencije tice, SETNet bi se rado odazvao i takvoj konferenciji, a koliko poznajem administratore BInt-a i oni bi to podrzali. Odluka je na administatorima Sezama posto je ipak nama zanimljiva njihova konferencija a ne obrnuto. >CADUA je nastala okupljanjem ljudi na Sezamu, te nam je on >mati~ni sistem. To apsolutno NE zna~i da mi reklamiramo Sezam, ili >Sezam nas. Jednostavno, radimo zajedno za op{te dobro, ili se bar nadamo >da je tako Mislim da niko nije ni zamerao za reklamiranje Sezama, kao sto je Gera pogresno razumeo. Koliko znam oko konferencije CADUA nije bilo nikakvih problema. Ponekad se desi da neko na Sezamu uz poruku zakaci daoteku, sto naravno do nas ne dodje, ali i to se u poslednje vreme retko desava posto ljudi vode racuna... >:) Veza i komunikacija s ljudima izvan Sezama, pogotovo s >podru~ja tzv u`e Srbije, nam je vrlo zna~ajna, po{to drugog puta za sada >nemamo. Isto tako je i ljudima van Sezama vazan kontakt sa vama na Sezamu, tj. to je uzajamno uslovljeno. >za Beograd. Ako ima{ konkretnu ideju o temi potencijalnog >predavanja ili tribine i ako zna{ koji bi bio profil zainteresovanih, tu >smo da se dogovorimo :) Ja nazalost nisam u vasem svetu i ne znam mnogo ljudi koji se time bave, ali znam da je Uzice puno arhitekata, masinskih i ostalih inzenjera i crtaca, koji bi valjda trebali da budu zainteresovani. Kako vi ispitujete da li se isplati organizovati tako nesto? * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.181 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Sun, 11 Sep 1994 23:22:00 >>> Mislim da si deo aleninove poruke izvukao iz konteksta i dao joj >>> pogresno tumacenje. On je reagovao na to sto je neko predlozio da se > Sudeci po aleninovoj sledecoj poruci nisam :( Prica se >nastavila. :) Uh, do cega dovede mali nesporazum. A da je stvarno nesporazum, vidi se iz toga da se svi slazemo sa onim sto je corto napisao. . . . >Nadam se da ce na ove, ponovljene, predloge biti nekakvog komentara. U >medjuvremenu ostaje kao u cortovoj poruci :) Mislim da biste ti i Alenin sada, kada ste na neresenom rezultatu po broju razmenjenih vatrenih poruka, trebali da se premestite u mail, da nam ne dizete tenziju ovde, a kad se lepo izmirite i odlucite da proslavite picem, zovite i mene, ja placam. :) > posto se izmedju sebe dogovorite o potrebi takve teme >nezavisne od grafike uopste koju imate (?), stupite u kontakt sa CADUA i >dogovorite se o prisustvu CADUA na nekom od BBS-ova koji je u mrezi. Zasad, mi nemamo potrebe da CAD odvajamo od grafike, i ne verujem da ce uskoro biti potrebe, sem ako ne budemo poceli da uzimamo CAD konferenciju sa Sezama. Mislim da je najbolje resenje ovako kako je sada. Broker p.s. za pice se nisam salio, zato, bolje da se izmirite inace ostadoste kratkih rukava. p.p.s nadam se da ste umereni u picu, inace ja ostadoh kratkih rukava :) * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.182 corto,
>  Ok, ovo mi je razjasnilo stvar. Dakle CADU akonferencija je za >  CADUA a za grafiku ide drugakonferencija. Meni je ovo i >  logicno i malo me zbunilo kad je gera napisao nesto sto je >  licilo kao da se CADUA u stvari smestila u CAD konferenciju. Drago mi je da smo se razumeli :) Istini za volju, Sezam ima i temu CAD i temu GRAFIKA, jer su to ipak razlicite stvari. Da li moze da se prenosi i tema CAD (sad se bas prica o ucenju AutoCAD-a i definicijama elemenata u 3DS-u) zavisi od ljudi na Sezamu, naravno :) >  problema. Ponekad se desi da neko na Sezamu uz poruku zakaci >  daoteku, sto naravno do nas ne dodje, ali i to se u poslednje >  vreme retko desava posto ljudi vode racuna... Trudimo se da sva obavestenja saljemo kao poruke, jer znamo da vi ne mozete da skidate fajlove. Sve sto je slato kao fajl je poslato i kao poruka (informacije, prijavnice, pristupnice, itd ...) Nisu, istina, slati svi lispovi, ali i to je izvodljivo, ako ima interesovanja :) >  ali znam da je Uzice puno arhitekata, masinskih i ostalih >  inzenjera i crtaca, koji bi valjda trebali da budu >  zainteresovani. Kako vi ispitujete da li se isplati >  organizovati tako nesto? Licnim kontaktom :) Eto, pojavio si se kao dobrovoljac da ispitas situaciju i preneses rezultate :))))) Valjda nekog poznajes. Kao sto Gera rece, kad budes znao sta tvoje sugradjane zanima, obavesti nas, mi cemo odrediti ekipu koja je najstrucnija na datom polju, i .... jos ako obezbedis i nekog sponzora, tim bolje ;) Ocekujemo novosti :) Corto, CADUA
cadua.183 corto,
>  Zasad, mi nemamo potrebe da CAD odvajamo od grafike, i ne >  verujem da ce uskoro biti potrebe, sem ako ne budemo poceli da >  uzimamo CAD konferenciju sa Sezama. Mislim da je najbolje >  resenje ovako kako je sada. Ako se u CAD temi pojavi nesto jako zanimljivo, nije problem prebaciti poruku ili okaciti nekom od vas u mail. Ovde ocekujte nastavak prospekata novog Autodesk softvera (imamo tehnickih problema) i price o layerima u arhitektonskim i masinskim ekstenzijama AutoCADa po US, DIN i drugim standardima :) Da ponovim : na Sezamu, CADUA je tema konferencije EXTRA. CAD i GRAFIKA su teme konferencije PC.USER. Tako je organizovano. Eventualno prenosenje je stvar dogovora izmedju vasih i administratora Sezama.
cadua.184 corto,
>  A on posle moze da postupi po svom nahodjenju, ako mu se ne >  dopada preporuka. Svakako :) Prethodnu poruku sam napisao iz licnog iskustva i s odacima koje sam skupljao sa raznih strana, a skoro isti tekst mi cuci u glavi za upotrebu na onima koji kukaju kako ih bole oci, ili onima koji insistiraju da su od racunara izgubili vid. Zato se tekst i zavrsava "...prem svojim ocima". Oci i ruke su nam najpotrebnije alatke, i ne smemo ih zanemarivati.
cadua.185 mcgera,
>> :))))) Svaka ti cast na argumentaciji :)))))) Ja se nesto ne >> secam da sam nekoga vredjao a ti to pokusavas od prvog odgovora. >> Dakle, ko ima problema sa kulturom :)))) Ja nemam cega da se Ti imas problema sa tumacenjem sopstvenih poruka ili misli? Od pocetka insistiras na "prijateljskom nastupu" i "dobronamernosti", sada i na "kulturi" umesto da dopustis da to tvoj tekst ucini za tebe. Efekat koji proizvodi tvoje pisanje je daleko od tvojih javno proklamovanih namera i to je razlog za moju reakciju. >> poruku gde pozivam na jos bolju saradnju izmedju nas. Jos jednom >> kazem da su tvoje poruke sramotne, ali sta da se radi :) Nisi ti >> kriv za pomankanje domaceg vaspitanja :) Moje poruke su sadrzale u principu dva jasno razdvojena dela. Jedan deo koji je bio u duhu tvojih tekstova (zbog cega me opravdano kritikujes) :)) i drugi u kome sam davao predloge za resenje od tebe obnarodovanog inicijalnog razloga za tvoje pisanje. Predloge za nalazenje nacina da zainteresovani za CAD koji nisu pretplatinici SEZAM-a budu obavesteni o tehnickim detaljima koji su im potrebni, koji su poznati clanovima CADUA i sticajem interne podele na konferencije nisu tema u temi CADUA . Tvoj izbor za reakciju je bio uvek samo jedan :( "dobronameran" i bez vredjanja. :) Pokusaj da ponovo iscitas razmenjene poruke. >> Cisto zbog odnosa prema CADUA, ocekujem ogradu od ove poruke od >> CADUA u slucaju da je Gera clan uprave. Kad clan nase uprave >> nesto zabrlja mi se ili ogradimo ili stanemo iza toga - dakle - >> cekam poruku od uprave. Zasto bi tebi uprava CADUA bilo sta odgovarala? Inace ocekujem skoru ogradu vase uprave od tvoga nekonstruktivnog i nezgrapnog pisanja. :)))))) To je kod vas kako kazes obicaj a u tvom slucaju ima bar dovoljno razloga. :) >> Ujedno pozdravljam Corto-a i zahvaljujem mu se na konstruktivnim porukama :) Ako procitas jos jednom moju prvu poruku tesko da ces naci nesto sto se razlikuje od cortovog predloga. Cisto da primetis koliko si "dobronameran". On je samo, pametno, propustio da se osvrne na tvoju aroganciju. :) Gera. P.S. Zbog pokusaja brokera da pozitivno deluje u ovoj prepisci ponovo sam procitao sve tvoje i moje poruke po ovom pitanju i nalazim da sam obzirom na ton i stav koji si zauzeo od pocetka dovoljno konstruktivno reagovao. Kako ocigledno nemas zelju da poboljas "saradnju" i korisnicima usluga SET-a omogucis da dobiju dodatne informacije nema razloga za dalju prep- isku sa tobom. Sto se mene tice ovaj "dobronameran razgovor" je zavrsen.
cadua.186 mcgera,
>> Uh, do cega dovede mali nesporazum. A da je stvarno nesporazum, vidi se >> iz toga da se svi slazemo sa onim sto je corto napisao. Moguce, mada sumljam da je u pitanju mali nesporazum. :) >> Mislim da biste ti i Alenin sada, kada ste na neresenom rezultatu po broju >> razmenjenih vatrenih poruka, trebali da se premestite u mail, da nam ne >> dizete tenziju ovde, a kad se lepo izmirite i odlucite da proslavite picem, >> zovite i mene, ja placam. :) Pitanja po kojima se alenin i ja ne slazemo nisu licna iako se nase pisanje izrodilo pa nema razloga za prelazak u mail. :) Posto delim tvoja ocenu o efektima koje proizvode aleninove i moje poruke ja cu za sada odustati od daljeg odgovaranja na njegove poruke. Neces zbog moje saglasnosti imati materijalnih izdataka. :) U svakom slucaju hvala na ponudi. >> ... . Mislim da je najbolje resenje ovako kako je sada. Tvoj zakljucak me je zbunio. Sada mi nije jasno zasto si ti hteo da reagujes i zasto je alenin uopste reagovao u pocetku citave price, ako je sve u najboljem redu? Ja sam vas shvatio da medju aktivnim ucesnicima konferencija koje se razmenjuju preko SET-a postoji potreba za vecom kolicinom informacija o CAD-u i da si ti zeleo da reagujes a on je reag- ovao da bi se obezbedili uslovi da se ta potreba zadovolji. Gera.
cadua.187 corto,
>  Zasad, mi nemamo potrebe da CAD odvajamo od grafike, i ne >  verujem da ce uskoro biti potrebe, sem ako ne budemo poceli da >  uzimamo CAD konferenciju sa Sezama. Mislim da je najbolje >  resenje ovako kako je sada. Hm, po par zalutalih poruka u EMAIL temi ovdasnje konferencije KOMUNIKACIJE vidim da se svezi stranci, tj Makedonci dosta zanimaju i rade i ove nase CAD stvari. Da li biste mogli da clanstvo Sezama informisete sta i kako se desava u vasoj temi grafika, mozda da dogovorite s upravom prenos poruka ? A Geru pohvaljujem na prekinutoj diskusiji koja je pretila da pomuti lepu kolegijalnu atmosferu ovde. Radimo zajedno, a sto se vise razlikujemo, to ce nam biti zanimljivije, zar ne ? :)
cadua.188 meda,
Zeleo bih da se problemi koji su se pojavili u ovoj temi rese na najbolji moguci nacin. U tom cilju pozivam g. Aleksandra Ninkovica na nas redovni sastanak, (sastanak CADUA) u subotu. Sastanak se odrzava u ulici Prote Mateje br.36 (prizemna zgrada sa desne strane). Sastanak pocinje u 12:00. Voleo bih da spomenute probleme resimo u direktnom kontaktu i da popricamo o eventualanoj saradnji uzivo. Smatram da bi na taj nacin izgladili nesporazum do koga je doslo i dogovorili se o nasoj buducoj saradnji. Mi smo pokusavali da ostvarimo kontakt sa YUCCA, pri kojem se ni Miroslav ni Zonjic nisu pojavili na nasim sastancima, a bili su pozivani. Miroslav je cak isao sa nama na CADForum u Novi Sad kao akreditovani novinar. Kontakt sa tobom nismo uspostavili, ali se nadam da je ovo pravi put za nase vidjenje. Nadam se da se vidimo u subotu.
cadua.189 corto,
OBAVESTENJE Od 1.10.1994. CADUA nemojte kontaktirati na user corto, nego na user djcorto. Izmena je nastala iz tehnickih razloga. Znaci, konakt email adrese su : djcorto@sezam.co.yu gremlin@sezam.co.yu meda@sezam.co.yu zsiz@sezam.co.yu
cadua.190 meda,
Zahvaljujuci firmi OSA, CADUA je dobila programski paket Auto-Architect na testiranje. Iz prirucnika Reference Manual prenosim deo koji govori o lejerima. Using the AIA Layering Guidelines ============================================== The American Institute of Architects (AIA) CAD layering Guideline is fully supported by the Auto-Architect module. A key feature of this layering division between layers for building information (for examle, A-WALL for wals) and the layers for drawing information. On Floor plans, dimensions are placed on layer A-PFLR-DIMS, however on reflected ceiling plans they are placed on the A-PCLG-DIMS layer. The Auto-Architect module uses the to place the building information on the correct layer and the layer default files with a plan type variable to place the drawing information on the corect layers4. For more information on the AIA layer guidelines, see CAD Layer Guidelines published by AIA. Layer Defaults ────────────── The following table shows the layer defaults in the Auto-Architect module, and the corresponding layer descriptions and names to match the CAD Layer Guidelines of the AIA. Some of the Auto-Architect's layers, for example the layer for 3D Door Jambs, have no AlA equivalent and a new layer name has been created following the AIA guidelines. Description │ ───────────────────────────────────────────────┼ Layer Name Auto-Architect AIA │ │ ───────────────────────────────────────────────┴─────────────── Appliances Appliances A-FLOR-APPL Case work Case work A-FLOR-CASE (Manufactured Cabinets) Ceiling major fixtures Ceiling information A-CLNG Ceiling grid Ceiling grid A-CLNG-GRID Column grid lines Column grid S-GRID Column grid bubbles Column Grid Tags S-GRID-IDEN Columns Columns S-COLS Doors Doors A-DOOR 3D Doors Doors (3D Views) A-DOOR-ELEV Door elevation Doors (3D Views) A-DOOR-ELEV Door elevation swing N/A A-DOOR-ELEV-SYMB Door jamb Door and window jambs A-WALL-JAMB 3D door jamb N/A A-WALL-JAMB-3D 2D door sills N/A A-DOOR-SILL Door and window Door and window A-WALL-HEAD headers headers Door callouts Door number hardware A-DOOR-IDEN group etc. Electric components Lighting E-LITE 2D Fireplace N/A A-FLOR-FIRE 3D Fireplace N/A A-FLOR-FIRE-ELEV 2D Chimney N/A A-ROOF-CHIM 3D Chimney N/A A-ROOF-CHIM-ELEV Framing members Framing plan (beams, S-FRAM joists) Framing extents Framing plan S-FRAM-DIMS dimensions Kitchen/bath counter Architectural A-FLOR-WDWK woodwork Plumbing fixtures Plumbing fixtures P-Fixt Toilet stalls ToiletPartitions A-FLOR-TPTN Toilet Stall 2D doors Toilet Partitions A-FLOR-TPTN Toilet stall 3D doors N/A A-FLOR-TPTN-ELEV Toilet accessories Architectural A-FLOR-SPCL specialties Foundation walls N/A S-FNDN Floor Floor or building A-FLOR-OTLN outline Footing N/A S-FNDN-F00T Furniture Furniture A-FURN Office panels Furniture system A-FURN-PNLS panels Hatching N/A PATT Rooflines 2D Roof Outline A-ROOF-OTLN Roof faces 3D Roof surfaces (3D A-ROOF-ELEV views) Roof fascia & soffit 3D N/A A-ROOF-EDGE Roofgutters N/A A-ROOF-GUTR Room callouts Room numbers A-AREA-IDEN Closet shelves N/A A-FLOR-WDWK Closet rods N/A A-FLOR-OVHD Site Site Plan C-PSIT Space planning Area calculation A-AREA boundary lines Sprinklers Sprinkler head F-SPRN-CLHD (ceiling) Sprinkler text Fire protection notes F-SPRN-NOTE Stairs Stair Treads and A-FLOR-STRS Escalaton Stair risers Stair risers A-FLOR-RISR Stair 3D treads N/A A-FLOR-STRS-3D Stair 3D riser N/A A-FLOR-RISR-3D Stair 3D handrail N/A A-FLOR-HRAL Stair 3D balusters N/A A-FLOR-BALS-3D Stair 3D stringers N/A A-FLOR-STNG-3D Elevator Elevator cars and A-FLOR-ELTR equipment Streets Roads C-ROAD Symbols N/A SYMB Titles N/A TTLB Walls Walls A-WALL Walls - low Partial height walls A-WALL-PRHT Masonry walls N/A A-WALL-MASN Wall center lines N/A A-WALL-CENT Wall Poche Wall insulation, A-WALL-PATT Hatching and fill Wall jamb lines (caps) Door and window A-WALL-JAMB jambs Wall 3D head closures N/A A-WALL-ELEV Wall 3D sill closures N/A A-WALL-SILL-ELEV Windows Windows A-GLAZ Window jamb Door and Window A-WALL-JAMB Jambs Window sills Window sills A-GLAZ-SILL Window footers Partial height walls A-WALL-PRHT Window elevation Glazing and mullions A-GLAZ-ELEV (elevations) Window elev. swing N/A A-GLAZ-ELEV-SYMB Window tags Window numbers A-GLAZ-IDEN Wood details N/A S-WOOD Parking symbols Parking lots C-PKNG Parking stalls Parking lot stripping C-PKNG-STRP Site utilities Site Utility Plan C-PULT Drainage symbols Storm Drainage catch C-STRM basins People N/A A-ELEV-SYMB Plants - outdoor Plant and landscape L-PLNT material Plants - indoor Plants A-FURN-PLNT Vehicles Graphic illustration C-PKNG-CARS of cars Structural steel N/A S-FRAM Light steel Miscellaneous metal S-METL Concrete N/A S-SLAB Details (misc.) Details A-DETL Elevation (misc.) Elevations A-ELEV Section (misc.) Sections A-SECT Rebar Slab reinforcing S-SLAB-REBAR Masonry N/A A-SECT-MASN Shadows N/A C-BLDG-PATT General Layers ────────────────── The following table shows the general layers that are used for annotation, dimensioning, and sheet layout. These layers need to have the Trade and Plan masks applied to them, except in the cases where the layer name is complete. For example the layer for column grids, S-GRID. Auto-Architect Description AIA Layer Name ────────────────────────────────────────────────────────────────── General Use ──────────── Heavy objects HEVY Medium objects MEDM Lite objects LITE Dashed objects DASH Hidden objects HIDD Phantom objects PHNT Center objects CENT Dotted objects DOT Divided objects DIV User text (small) NOTE User text (medium) NOTE User text (large) N0TE Object label text TEXT Annotation ───────────── Hatch patterns PATT Annotation, leaders, etc NOTE Annotation text NOTE Dimension lines DIMS Dimension text DIMS Plan grid lines S-GRID Plan grid bubbles S-GRID-IDEN Plan grid bubble text S-GRID-IDEN Section marks SYMB Section mark text SYMB Detail marks SYMB Detail mark text SYMB Miscellaneous annotation symbol SYMB Miscellaneous annotation text SYMB Border & Schedules ──────────────────── Border line SHBD Border text (small) SHBD-TEXT Border text (medium) SHBD-TEXT Border text (large) SHBD-TEXT Title block text (small) SHBD-TTLB Title block text (medium) SHBD-TTLB Title block text (large) SHBD-TTLB Title text SHBD-TTLB Title lines SHBD-LINE Schedule lines SCHD-LINE Heavy schedule lines SCHD-LINE Schedule text (titles) SCHD-TEXT Schedule tex (entries) SCHD-TEXT Schedule text (notes) SCHD-TEXT Legend lines SCHD-LINE Legend text (large) SCHD-TEXT Legend text (small) SCHD-TEXT Reference objects PLOT Noplot layer NPLT Boundary lines PLOT Match lines PLOT Match line text PLOT Plan types ────────────────── Dimensions, symbols, and items that are related to plan type, are placed on drawing information layers that have the plan type as the AIA Minor group. For example, dimensions drawn on floor plans are placed on the layer A-PFLR-DIMS, where A is the major group and PFLR is the plan type. The following table lists the AIA Plan types. Plan Type Description ──────────────────────────────────────────────────── PFLR Floor Plan PLCG Reflected Ceiling Plan PROF Roof Plan PXFU Fixtures and Furniture Plan PEQM Equipment Plan PMFN Materials and Finish Plan PDEM Demolition Plan PARE Area Calculations POCC Occupancy Plan After setting the system up to use the AIA Guidelines, a plan type must be set using the Plan Matrix before inserting dimensions and annotation to insure that the entities are placed on the correct layers. Plan Matrix ───────────── The Plan Matrix is used for changing between different plan types and controls the color and linetype of layers for each of them. With this matrix, headers (A-WALL-HEAD) an have a linetype of INVISIBLE in floor plans, but have a linetype CONTINUOUS in refleected ceiling plans. To set the plan type, use the [Set (PLANS)] command, and pick one of the AIA plan types from the side screen.
cadua.191 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar ninkovic) Subject: cadua Date: Wed, 14 Sep 1994 01:50:00 Dakle, da i ja uputim poslednju poruku na ovu temu. Pocelo je mojom porukom oko preporuke vasem udruzenju da mozda prebacite glavnu aktivnost na neki od besplatnih sistema (pod time sam mislio, kao sto i Pedja rece, na slanje eventualnih fajlova, lisp-ova i slicno, a sto distribuira samo udruzenje). Na sta mi je Gera odgovorio: **************************************************** Uostalom tvoje pisanje ima vise nameru da sa malo negativne reklame za SEZAM i puno pozitivnog pristupa ostalom u tvojoj poruci propagira oblast u kojoj delujes nego da se pobrine za 'zapostavljene' (samo po tvom misljenju) pote- ncijalne clanove CADUA. **************************************************** Ostali deo poruke je ok, meni je zasmetalo ovaj deo, jer Gera to nigde nije mogao izvuci iz moje poruke i to smatram zlonamernim i nicim izazvanim. Sledile su gore stvari: ********************************************************************* Osmeh, ...., mogao bi da procitas moju prethodnu poruku i da eve- ntualno, (malo verovatno) rastumacis jos jednom sebi sta tamo pi- se i pokusas sa nekim smislenijim odgovorom (jos manje verovatno). ..... logicna kombinacija). Ako imas neki komentar na to bilo bi mozda interesantno cuti te kada pricas o necemu donekle smislenom. ...... Dogovor o nekom novom obliku saradnje sa nekim iz okruzenja u kome delujes, nekim ko je ozbiljniji, pismeniji, kulturniji ... (i puno toga sto ti do sada nisi pokazao, a cudom mozda i posedujes) bi bios ...... Moguce je da imas problema sa pokusajima da svoje mislis pretocis u slova, reci ... (videti ^), ali nemoj se brinuti to je bolno samo za one koji moraju da to citaju. ....... Pokusaj sa drugom vrstom hrane, mozda ti ova skodi. :) Cini te nervoznim :) ********************************************************************** I tako dalje, dakle nastavilo se gomilom uvreda... da bi doslo do: ***************************************************************** Ti imas problema sa tumacenjem sopstvenih poruka ili misli? ****************************************************************** O pasusima prve Gerine poruke se moglo razgovarati, ali je on odmah opalio samar, utoliko cudnije, jer ja nikoga nisam ni pokusao da diskreditujem ili uvredim ali to je njegov stil i ja protiv toga nemogu nista. Da samo odgovorim na Gerino pitanje pa da i ja zavrsim za pisanjem u yu.cadua : ********************* Zasto bi tebi uprava CADUA bilo sta odgovarala? ********************* Zato sto sam ja poruku poslao u ime SETNet mreze, kao clan saveta mreze koja je trenutno najveca e-mail mreza amaterskih i profesionalnih BBS-ova na ovom delu Balkana, a ne u svoje ime, iako me i kao pojedinca interesuje rad CADUA jer sam dugo godina korisnik CAD/CAM sistema a i prvi sam podrzao otvaranje na nasoj mrezi konferenciju vaseg udruzenja. Dakle, ako vam ne treba nasa podrska, ok, nema problema. Samo, smatram da ono gore izcitirano podrzava i uprava ako to izricito ne kaze, jer ti u ovoj konferenciji ne predstavljas pojedinca vec CADUA (naravno, ako si clan uprave). *************** Inace ocekujem skoru ogradu vase uprave od tvoga nekonstruktivnog i nezgrapnog pisanja. :)))))) To je kod vas kako kazes obicaj a u tvom slucaju ima bar dovoljno razloga. :) *************** Da, to je kod nas obicaj i verujem da ces vrlo brzo i dobiti nas odgovor, a i ja cu se postarati da ga dobijes. P.S. Izvinjavam se svim korisnicima sto su morali da otprate ovaj duel. Sve poruke su bile javne i na njih se moralo odgovoriti. Ova poruka je poslednja sa moje strane, a kako je i Gera to isto obecao, vise ih nece ni biti. * Origin: Infosys*BBS za opste informacije*011 1768-526 (38:103/114)
cadua.192 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Wed, 14 Sep 1994 01:46:00 >>> ... . Mislim da je najbolje resenje ovako kako je sada. > > Tvoj zakljucak me je zbunio. Sada mi nije jasno zasto si ti >hteo da reagujes i zasto je alenin uopste reagovao u pocetku citave >price, ako je sve u najboljem redu? Ja sam vas shvatio da medju >aktivnim ucesnicima konferencija koje se razmenjuju preko SET-a postoji potreba za vecom kolicinom informacija o CAD-u i da si ti zeleo da reagujes a >on je reagovao da bi se obezbedili uslovi da se ta potreba zadovolji. Upravo od pocetka i pricam da je posredi nesporazum. Alenin je regovao na jednu poruku u kojoj je neko pozvao da se odredjene diskusije vezane za CADUA konferenciju premeste u neku grupu, i ja se sa njim slazem, jer posto se na BeoInterent prenosi samo konferencija CADUA a ne i grupe, korisnici koji nisu na Sezamu bi bili uskraceni za te informacije. Mi smo jasno razgranicili da cadua konferencija nije isto sto i cad konferencija i kod nas je to tako definisano od momenta kada smo poceli da preuzimamo vasu konferenciju. Dakle, aleninova intervencija je bila iskljucivo u smislu da teme koje su vezane za pitanja kojima se bavi cadua treba da ostanu u ovoj konferenciji. Ti si to nekako potpuno naopacke protumacio i od toga je nastao veliki problem (izuzetno veliki). Ocigledno je da ovde svi govore o istim stvarima, a misle da oni drugi govore o nekim drugim, ili (utoliko gore) govorimo o razlicitim stvarima, a mislimo da govorimo o istim. Ceo problem je upravo zbog toga i nastao. Ja sam bio iznenadjen tonom tvojih poruka, jer u njima nas tretiras kao klincadiju koja se igra BBS-ova i pokusavas da nam drzis lekcije. Optuzujes nas za neke stvari koje nam nikad nisu bile ni na kraj pameti. Da smo hteli nesto od CADUA mi bismo to trazili na pocetku saradnje. Ovako, samo smo ponudili da konferenciju prenosimo u SETNet i time vam pomognemo da efikasnije delujete, a zauzvrat nismo trazili nista. Medjutim, doziveli smo da nam se iz CADUA lupaju cuske, a to nam se nikako ne svidja. Nadam se da ce se sada stvar razjasniti i smiriti. Doveo si nas u vrlo nezgodnu situaciju, jer ne mozemo tek tako da predjemo preko ovoga sto si rekao. Nadam se da ces sada shvatiti da si bio u zabuni i da ces odustati od svojih tvrdnji iz prostog razloga sto nisu tacne. * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.193 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Wed, 14 Sep 1994 01:50:00 To: "Sonja Vulesevic" <corto@sezam.UUCP> >Hm, po par zalutalih poruka u EMAIL temi ovdasnje konferencije >KOMUNIKACIJE vidim da se svezi stranci, tj Makedonci dosta >zanimaju i rade i ove nase CAD stvari. Da li biste mogli da clanstvo >Sezama informisete sta i kako se desava u vasoj temi grafika, mozda da dogovorite s upravom prenos poruka ? Interesovanje postoji, ali nije u tolikoj meri da otvaramo posebnu konferenciju za CAD, vec sve srodne teme idu u konferenciju grafika. Ovo naravno govorim u ime SETNet-a. Verujem da, ako bi se pojavilo nekoliko strucnih ljudi u konferenciji da bi postalo veoma zanimljivo. Konferenciju mozes pogledati na bilo kom BeoInternet sistemu. >A Geru pohvaljujem na prekinutoj diskusiji koja je pretila da >pomuti lepu kolegijalnu atmosferu ovde. Radimo zajedno, a sto se vise >razlikujemo, to ce nam biti zanimljivije, zar ne ? :) Da, samo sto nas je Gera dirnuo tamo gde smo najosetljiviji... * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.194 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Wed, 14 Sep 1994 01:56:00 >Drago mi je da smo se razumeli :) Istini za volju, Sezam ima i >temu CAD i temu GRAFIKA, jer su to ipak razlicite stvari. Da li moze da >se prenosi i tema CAD (sad se bas prica o ucenju AutoCAD-a i >definicijama elemenata u 3DS-u) zavisi od ljudi na Sezamu, naravno :) Koliko sam upucen administratori BeoInterneta su raspolozeni za sve konstruktivne predloge. Ako se Sezam pojavi a predlogom da pusti svoju CAD i grafika konferenciju na BeoInternet, verujem da ce naici na odobravanje. Za SETNet mogu da kazem da ce sigurno biti zainteresovan i da ce i konferencija cad naici na odobravanje. >> zainteresovani. Kako vi ispitujete da li se isplati >> organizovati tako nesto? >Licnim kontaktom :) Eto, pojavio si se kao dobrovoljac da >ispitas situaciju i preneses rezultate :))))) Valjda nekog poznajes. >Kao sto Gera rece, kad budes znao sta tvoje sugradjane zanima, obavesti >nas, mi cemo odrediti ekipu koja je najstrucnija na datom polju, i .... >jos ako obezbedis i nekog sponzora, tim bolje ;) Ocekujemo novosti :) Eh, znam mozda tri cetiri coveka koji se time bave i njih mogu da pitam...ali sumnjam da bi vam to bilo dovoljno. Sto se sponzora tice, evo vec dve i po godine ne uspevam da nadjem sponzora za svoj BBS...:( Da li imate, recimo neki materijal, ili mozda da napravite neki kao anketni list? Ja bih vec mogao da se raspitam i napravim vam spisak adresa na koje bi to valjalo poslati. * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.195 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Wed, 14 Sep 1994 02:09:00 To: corto@sezam.UUCP Izvinjavam se sto ovde pisem, nisam siguran da ce mail da stigne, a trebao bih da se sa tobom sto pre cujem voice. mozes li da mi ostavis broj na koji mogu da te nadjem ili da me potrazis? Moj broj je 031/28276 (kuci, posle 16h) a u firmi 031/46-249, u oba slucja trazis Pedju. Jos jednom izvinjenje ostalima. Broker * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.196 corto,
>  OBAVESTENJE broj 2 : Predsedniku Prijemne komisije i njegovom zameniku mozete pisati na : mcgera@sezam.co.yu slazic@sezam.co.yu Izvinjavam se prethodno navedenima sto ih nema u prethodnoj poruci.
cadua.197 corto,
>  Izvinjavam se sto ovde pisem, nisam siguran da ce mail da >  stigne, a trebao bih da se sa tobom sto pre cujem voice. mozes >  li da mi ostavis broj na koji mogu da te nadjem ili da me >  potrazis? Na zalost ne, putujemo sutra. Neko iz CADUA ce se vec javiti, ne brini. :) Ako mozes, zovi ti na CADUA telefon, 4460169, mozes i ostaviti poruku na sekretarici.
cadua.198 corto,
>  Eh, znam mozda tri cetiri coveka koji se time bave i njih mogu >  da pitam...ali sumnjam da bi vam to bilo dovoljno. Sto se >  sponzora tice, evo vec dve i po godine ne uspevam da nadjem >  sponzora za svoj BBS...:( i jedan pravi covek na pravom mestu cini cuda ! Hvala na dobroj volji, u svakom slucaju :) Ono o sponzorima je bila polusala :) >  Da li imate, recimo neki materijal, ili mozda da napravite >  neki kao anketni list? Ja bih vec mogao da se raspitam i >  napravim vam spisak adresa na koje bi to valjalo poslati. Ovde su kaceni i anketni i prijavni listovi, statut CADUA i jos dosta informacija. Ponovicemo ako treba. Jos jednom hvala na dobroj volji :) Corto, CADUA
cadua.199 bobby.quyne,
Uz poruku je prikacen file cadua.dwg koji predstavlja ideju za dogovor o standardu za razmenu izmedju masinaca i gradjevinaca-arhitekata. Ocekujem komentare u subotu. Milan. cadua.dwg
cadua.200 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar ninkovic) Subject: cadua Date: Fri, 16 Sep 1994 00:40:03 > From: "Milan Mihajlovic" <meda@sezam.UUCP> > Newsgroups: yu.comp.cadua > Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422 > Zeleo bih da se problemi koji su se pojavili u ovoj temi > rese na najbolji moguci nacin. U tom cilju pozivam g. > Aleksandra Ninkovica na nas redovni sastanak, (sastanak > 12:00. Voleo bih da spomenute probleme resimo u direktnom > kontaktu i da popricamo o eventualanoj saradnji uzivo. > Smatram da bi na taj nacin izgladili nesporazum do koga je > doslo i dogovorili se o nasoj buducoj saradnji. Ljudi moji, nije u pitanju nesporazum - u pitanju su uvrede sa Gerine strane! Nesporazum nikada nije bio u pitanju, bar ne sa moje strane, ja savrseno razumem i vase odnose sa Sezamom i vas nacin rada i tu nema sta da se doda ili oduzme. Da bi se taj "nesporazum" razresio dovoljno je da se CADUA javno izjasni povodom onih Gerinih izjava gde me je popljuvao na veliko. Ja i ostali clanovi SETNet-a cekamo to izjasnjenje, jer se bojim, da bez toga od dalje saradnje nece biti bas mnogo cega. > Mi smo pokusavali da ostvarimo kontakt sa YUCCA, pri kojem > se ni Miroslav ni Zonjic nisu pojavili na nasim sastancima, > a bili su pozivani. Miroslav je cak isao sa nama na CADForum > u Novi Sad kao akreditovani novinar. Sto se tice YUCCA, eto mogu da pripomognem, clan sam g.o. YUCCA pa cu poraditi na tome, ali sto se mene i SETNet-a tice, da bi se stvari sredile potrebno je izjasnjenje o kome sam napred govorio. > Kontakt sa tobom nismo uspostavili, ali se nadam da je ovo > pravi put za nase vidjenje. * Origin: Infosys*BBS za opste informacije*011 1768-526 (38:103/114)
cadua.201 bobby.quyne,
Dopunjavam svoju poruku sa prototype file-om cadua.dwg: Nazivi lejera el-in, vo-in i sl. oznacavaju lejere za elektricnu, vodovodnu i ostale instalacije. t1-in i dalje oznacavaju lejere instalacija koje nisu uobicajene a predstavljaju tehnoloske instalacije prema potrebi (parovodi, transport brasna, secera, ...). lejeri 0-25 i ostali oznacavaju standardne lejere sa debljinama linija u koje se stavljaju delovi masinske opreme. Milan.
cadua.202 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Mon, 19 Sep 1994 22:56:00 >> Da li imate, recimo neki materijal, ili mozda da napravite >> neki kao anketni list? Ja bih vec mogao da se raspitam i >> napravim vam spisak adresa na koje bi to valjalo poslati. >Ovde su kaceni i anketni i prijavni listovi, statut CADUA i jos >dosta informacija. Ponovicemo ako treba. Mislio sam na stampani materijal, jer ipak, jos uvek mnogo tih ljudi koji su vama interesantni, nemaju modeme i lakse se snalaze kad dobiju papir nego disketu. Iz nekog takvog anketnog lisica bi CADUA trebalo da sazna sve sto j zanima i dosta toga sto je trenutno ne zanima ali bi mogla da upotrebi kasnije. Tako biste lako mogli da procenite gde valja da se pojavite i sa kakvom temom za razgovor. Broker * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.203 zsiz,
Dva pojedinca su se dobro izvređala. Kako je za saradnju izmedju organizacija forma kontakta poznata mi ovu, dosadasnju, prepisku tretiramo kao privatnu. Naš arhivar još uvek nije primio nikakvo zvanično pismo od rukovodstva SETNET-a, u vezi sa predlozima za saradnju sa CADUA. Takvo pismo, kada ga dobijemo, mi ćemo uredno zavesti u našu prijemnu knjigu, razmotriti i poslati naš odgovor uredno potpisan, overen pečatom i zaveden. Zdenko Šižgorič, Sekretar CADUA CADUA, Svetog Save 13, 11000 Beograd Tel/Fax: 011-446-0169 E-mail : djcortočsezam predsednik gremlinčsezam podpredsednik zsizčsezam sekretar medačsezam odnosi sa javnoscu PRILOG: =============================== 9.1 PC.USER:cad bulaja, 22.09.91. 00:22, 469 char --------------------------------------------------------- Posto ova tema nije imala svoj ekvivalent u starom PC.SOFT, red je da malo objasnim cemu sluzi (ma kako to izgledalo ocigledno ;). Namenjena je svim onima koji se bave (ili ih zanima) projektovanje pomocu racunara, tj. Computer Aided Design - CAD. Standardni CAD program u nasim krajevima je AutoCAD, ali pretpostavljam da ce biti reci i drugim programima iz te oblasti. Nadam se da ce se na Sezamu naci dovoljno interesenata za ovu novootvorenu temu. ----------------------------------------------- 9.1 --- =============================== 11.1 PC.SOFT:grafika dejanr, 09.11.89. 00:42, 698 char --------------------------------------------------------- Razni grafički programi predstavljaju potencijalan problem - imate skaniranu ili nacrtanu sliku, možete da je štampate ili dalje manipulišete sa njom ali je ne možete pročitati iz svog programa i obrađivati na neki specijalan način. Banalan primer potrebe za ovakvom transformacijom je iscrtavanje memoranduma vaše firme (nacrtali ste ga, na primer, u SLED-u) u okviru inicijalizacione faze programa. Nevolja je u tome što svaki poznatiji grafički program piše sliku u nekom specijalnom formatu trudeći se da maksimalno ubrza rad i smanji zauzeće prostora na disku. Ovi formati su obično slabo dokumentovani pa ćemo u okviru ove teme pokušati da proniknemo u njihove tajne. -----------------------------------------------11.1 --- =============================== 13.1 EXTRA.5:cadua corto, 25.05.Wed 20:28, 1286 char --------------------------------------------------------- POZDRAV CENJENOM PUBLIKUMU ! Postovani sezamovci, ovim vas obavestavamo da CADUA, CAD User Association, zvanicno pocinje s radom, jer je 17.5.1994. registrovana u Ministarstvu pravde. Za one koji ne znaju, CADUA je organizacija koja okuplja sve CAD korisnike, bez obzira na softversku i hardversku platformu, kao i struku. Znaci, dovoljno je da radite CAD, i mozete postati clanovi CADUA. Clan CADUA postajete tako sto podnesete primere svojih radova ili reference prijemnoj komisiji, i, posle pregleda istih, komisija vas izvestava o vasem statusu. Clanarina je 10 dinara godisnje, s tim sto se prilikom uclanjenja placa jos 10 dinara inicijalne clanarine. Oni koji tek pocinju, mogu, kao i do sada, postavljati pitanja sto ovde sto u PC.USER:cad, a mi cemo, po obicaju, na njih odgovarati. Suta je u Novom Sadu CAD Forum, seminar na temu upotreba CAD tehnologija, koji organizuje Vojvodina PRO ING 46 dd u saradnji sa CADUA. S obzirom na zestoke pripreme, izvinjavamo se sto imamo vremena samo za ovu kratku pocetnu poruku. Za sve informacije, kontakt telefon CADUA je 4460169, a email mozete slati na user corto, gremlin, meda, ili zsiz (abecednim redom ;) ) HAVE A PLEASANT CAD ! :) -----------------------------------------------13.1 --- EXTRA.6 topics: 2. avioni 382, 3 new 3. hi.fi 346, no new msg. 4. tv 46, 1 new 5. biznis 108, 5 new 7. zvezde 119, 1 new 8. misterije 112, 3 new 9. sport 903, no new msg. 10. etf 104, 2 new 11. mg 10, no new msg. 12. yucca 157, 3 new 13. cadua 195, no new msg. <------------------- 14. razno 1405, 5 new 15. oruzje 102, 6 new PC.USER.3 topics: 1. editori 140, no new msg. 2. tekst.procesori 39, no new msg. 3. word.perfect 125, 2 new 4. word 315, 5 new 5. ventura 71, no new msg. 6. baze.podataka 50, no new msg. 7. tabele 23, no new msg. 8. matematika 39, no new msg. 9. cad 990, 1 new <------------------- 10. zastita 12, 1 new 11. nabavka 27, no new msg. 12. knjige 34, no new msg. 13. razno 442, 1 new 14. van.conf 27, no new msg. PC.UTIL.3 topics: 1. setup 0, no new msg. 2. memory.mgr 53, 4 new 3. disk.soft 33, no new msg. 4. disk.cache 0, no new msg. 5. arhiveri 40, no new msg. 6. virusi 146, no new msg. 7. grafika 18, no new msg. <------------------- 8. zvuk 337, 4 new 9. tools 31, no new msg. 10. razno 17, no new msg. 11. van.conf 0, no new msg.
cadua.204 slazic,
Recenzija programa Mechslide verzija 4.2. ----------------------------------------- Koristite AutoCAD godinama, ve} ste zaboravili {ta je to tabla za crtanje, rapidografi, krivuljari i sli~ne alatke ali i dalje tragate za ne~im {to }e vas osloboditi pretra`ivanja po knjigama, standardima, prora~una na papiru i svega onoga {to vam je potrebno za projektovanje u ma{instvu. Postoji jedno re{enje, koje vam nudi i vi{e od gore navedenog - Mechslide. Mechslide je proizvod {vedske firme EMT AB i zadnja verzija je 4.2. kako za DOS tako i za Windows okru`enje. Ovaj softver se reklamira kao vode}e re{enje za projektovanje, prora~unavanje i konstruisanje ma{inskih delova kao i iscrtavanje sklopnih i radioni~kih crte`a te vo|enje kompletnog projekta u ma{instvu a sve u okru`enju AutoCAD-a. Potrebna konfiguracija za rad je ista kao i za slu~aj AutoCAD-a verzija 12. Mechslide zauzima oko 18 MB na hard disku. Tokom instalacije se biraju: industrijski standardi, localni ili rad u mre`i i vrsta digitajzera; mogu}nost rada sa mi{om u klasi~nom AutoCAD okru`enju, padaju}ih i screen menija ili pomo}u grafi~ke table. Uz program ide hardlock, priru~nik sa uputstvima za rad i {abloni za rad sa grafi~kom tablom. Mechslide se automatski u~itava po pokretanju AutoCAD-a. Po prvom u~itavanja potrebno je podesiti parametre MECHSLIDE-a. Pod ovim se podrazumeva biranje industrijskog standarda a ima ih devet (ANSI, ISO, DIN, BSI pa ~ak i MSZ ma|arski standard, ko je rekao JUS?), zatim na~in kotiranja, na~in iscrtavanja standardnih ma{inskih elemenata u 2D ili 3D, uklju~ivanje automatskog PURGE sa par podopcija, uklju~ivanje automatskog kreiranja LAYER-a, pretra`ivanje Xref crte`a, izbor osnovnog fonta, pode{avanje mernih jedinica, formata crte- `a, razmere crtanja i svega onoga {to bi ru~no pode{avali po ulasku u neki novi crte`. Sva pode{avanja su mogu}a i kasnije u toku rada. Mechslide u sebi sadr`i biblioteku od preko 40.000 standardnih ma{inskih elemeneta. Zastupljeni su vijci, navrtke, osovine, opruge, mazalice, ~eli~ni profili,klinovi, prstenovi, ~ivije, kotrljajni le`ajevi i jo{ mnogo toga. U svakom od ovih slu~ajeva mogu}e je birati industrijski standard, pogled, dimenzije, dodavati atribute radi kasnijeg formiranja sastavnice, dodavati svoje informacije o ma{inskim delovima i vr{iti pretragu po odre|enom kriterijumu. Jo{ jednom podvla~im da je ve}inu delova mogu}e iscrtati u 3D. Za neke od delova je mogu}e raditi prora~un kao npr. opruge, zup~anici itd. U Meschslide je ugra|eno preko 70 ma{inskih prora~una.Postoji vi{e prora~una greda za razli~ite slu~ajeve; prosta greda pod optere}enjem, konzola, uklje{tena greda, slu~ajevi izvijanja, savijanja prave grede pod uticajem osnog napona, prora~un prirodne u~estanosti, jedna~ina krive grede pod dejstvom sile i jo{ dosta toga. Za svaki od ponu|enih prora~una Mechslide iscrtava gredu, sme{ta informacije u atribute i zapisuje rezultat u fajl u zavisnosti da li to korisnik `eli. Druga grupa su prora~uni optere}enja, istezanja, uvijanja, optere}enja oslabljenih zidova, prenosa toplote konvekcijom i kondukcijom. Prora~un zup~anika, vratila, kotrljajnih le`ajeva, te`i{ta zatvorene konture. Jedina mana je {to nisu prikazane fizi~ke konstante u odnosu na odre|eni prora~un, {to }e verujem ve} u narednoj verziji biti ispravljeno. Prilikom samog iscrtavanja mogu}e je pozivati nove funkcije za pra}enje i editovanje linije. Mnogo br`i na~in otsecanja, prekidanja ili offseta linije, crtanje u tri projekcije na osnovu kojih se automatski generi{e prikaz u izometriji, ubrzano crtanje cevi, pomo}nih linija. Oboga}en je na~in biranja referentne ta~ke kako u 2D tako i u 3D crtanju. Kod kotiranja je mogu}e odabrati dosta varijanti za razli~ite na~ine ko- tiranja. Mo`da je najinteresantniji na~in automatsko kotiranje. Nakon selek- tovanja objekata Mechslide na jedan od ponu|enih na~ina za kotiranje, auto- matski iscrtava kote. Tako|e je mogu}e izvla~iti koordinate objekata u nekom zami{ljenom koordinatnom sistemu. Zamislite neku zatvorenu konturu u kojoj se nalaze razli~iti krugovi ili zatvorene konture. Dovoljno je odabrati koordi- natni po~etak i Mechslide automatski izvla~i koordinate, zapisuje ih u tablicu na crte`u, s tim {to je informaciju mogu}e sa~uvati u fajlu. Kotiranje u Mechslide-u je mnogo primernije i prirodnije ma{inskoj struci nego u standardnom AutoCAD-u. U okviru kotiranja se nalaze moduli za tolerisanje mera, tolerisanje oblika i povr{ina, te razli~iti simboli koji se koriste za povr{insku obradu, zavariva- nje, kovanje i sli~no koji su u potpunoj saglasnosti sa JUS-om. Tako|e je omogu}eno automatsko isrcrtavanje linije preseka, te uve}anje detalja. Rad sa layerima je organizovan na interesantan na~in po grupama layera i sam pristup odre|enom layeru je jednostavan i brz. Na~in kako su layeri organizo- vani mo`e da bude preporu~ljiv i za na{e uslove. U okviru pomo}nih programa }u navesti samo par, koji su mo`da najefektniji. Part List - automatsko izvla~enje pozicija i kreiranje liste delova, sa mogu- }no{}u a`uriranja, dodavanja novih informacija i povezivanja sa nekim od standardnih programa za baze podataka. Mogu}e je kreiranje sopstvenih formata i tipova sastavnica. Param - parametarsko konstruisanje. Korisnik mo`e na lak na~in da defini{e standardne ma{inske delove, tako {to iscrta i unese podatke o objektima a Mechslide automatski kreira blok, data file sa podacima, slajd i slajd biblioteku. U konkretnom slu~aju se nacrta standardni deo. Kroz tabelu se defini{u parametri, stvarne fizi~ke mere koje se menjaju. Pozivanjem definisanog bloka se automatski unose razli~ite varijante standardnog ma{inskog dela. Primedba za ovakav na~in konstruisanja je {to napredniji korisnici kroz Lisp rutine mogu lak{e da defini{u standardne ma{inske delove. Editor - ekranski editor za pisanje i unos teksta u AutoCAD. Osim standardnih operacija sa tekstom, editor poseduje help za AutoLisp koji mo`e biti veoma koristan onima koji u~e ili su se ve} oprobali u pisanju "lispovskih" rutina. Lisp - Br`i na~in izlaska u editor i kasnije u~itavanja AutoLisp rutina. Korisno za programere u AutoLispu.Mana je {to korisnik sam mora da kompajlira meni kako ne bi u~itavao lispove pod imenom "lisp1..2.." itd.. Xlib - automatsko kreiranje icon-menija Koristan modul za rad sa blokovima. Od korisnika se o~ekuje da samo obele`i objekte koji }e da ~ine novi blok a dalje Mechslide automatski kreira blok, sme{ta ga u biblioteku blokova, pravi slajd i sme{ta ga u biblioteku slajdova. Insertovanje novog bloka se vr{i sa Xlib-icon menija. Ina~e u okviru jedne biblioteke mogu}e je vr{iti pomeranje, brisanje, insertovanje i sortiranje novih blokova. Jedini problem je {to se takve biblioteke nazivaju xlib1..2.. itd. Kalkulator - Ekranski kalkulator sa mogu}no{}u rada sa skoro svim matemati~kim operacijama te geometrijskim radnjama tipa rastojanje povr{ina, koordinata itd. Ugra|en stek kalkulatora sa mogu}no{}u pam}enja 9 vrednosti. Izgled kalkulatora je dosta zastareo s obzirom na mogu}nosti DCL programiranja u Autocad-u R12. E-mail - mogu}nost razmene poruka u slu~aju da su korisnici povezani u mre`u. Nemogu}e je nabrojati sve mogu}nosti Mechslide. Definitivno je br`e koristiti blagodeti prepune baze podataka ma{inskih elemenata, prora~una, rutina za crtanje i kotiranje te biblioteke simbola koje su prilago|ene ma{inskoj struci. Mechslide je otvoren i prilagodljiv korisni~kim potrebama , mada je u nekim slu~ajevima prilago|avanja potrebno ipak znanje naprednijeg korisnika. Program ispunjava sva o~ekivanja a to je da bude uop{teni ma{inski paket pod AutoCAD-om. Ovim putem se zahvaljujem firmi "OSA In`injering" u svoje i ime CADUA {to mi je omogu}ila testiranje paketa "Mechslide 4.2". Tako|e se zahvaljujem kolegama iz CADUA na sugestijama. Slobodan Lazi} ma{.ing. CADUA
cadua.206 slazic,
postovane kolege ovo je 200-ta poruka u temi:)
cadua.207 dkuki,
Svi koji ste se upisali na masinski faks, ╔══╗ ╔═════╗ svi koji se nalazite u njemu, ║ ╚═╗ ║ ║ i vi koji ste u struci - ╔═════╗ ║ ║ ║ ╔══╝ ║ ║ ╚╗ ║ ╔═╗ ║ ║ - JAVITE SE !!! ║ ╔╗ ╚╗ ║ ║ ║ ╚╗ ║ ║ ║ ║╚╗ ╚══╗ ║ ║ ║ ╚═╗ ║ ║ ╔═══╗ ╔══╗ ║ ║ ╚═╗ ╚╗ ║ ╚══╝ ╚═══╝ ║ ║ ╚╗ ║ ║ ║ ╚═══╝ ╚═╗ ╚══════════════════╝ ║ ╚╗ ║ ╚═╗ ║ ╔════╗ ║ ┌██████████████████████┐ ║ ╔═╗╚══╝ ╚╗ ║ ║ ╚╗ ╚╗ │█ GRUPA JE POCELA █│ ║ ║ ║ ╔╗ ║ ╚═══╝ ╚═══╝ │█ 24. MAJA 1993. █│ ╔═╝ ║ ╚╗ ╔╝║ ║ │█ SA RADOM █│ ║ ║ ╚═══╝ ║ ╚╗ │██████████████████████│ ╔╝ ║ ║ ║ └──────────────────────┘ ╚═════╝ ╚═══╝ (Koja ste godina faksa, smer, radite...?)
cadua.208 obrada,
> Svi koji ste se upisali na masinski faks, ╔══╗ ╔═════╗ > svi koji se nalazite u njemu, ║ ╚═╗ ║ ║ > i vi koji ste u struci - ╔═════╗ ║ ║ ║ ╔══╝ > ║ ║ ╚╗ ║ ╔═╗ ║ ║ > - JAVITE SE !!! ║ ╔╗ ╚╗ ║ ║ ║ ╚╗ ║ ║ Mogao si bar da objasnis cime se bavi ta grupa, kao i to kakve sve to veze ima sa ovom temom.
cadua.209 bajind,
Na temu standardizacije layera, iznecu neka svoja razmisljanja, uz osvrt na ono sto je na Sezamu do sad o tome receno ili preneto, a sto sam ja video. Poruka 13.94 - zsiz - je pregled konvencije o imenovanju layera koju sadrzi AutoCAD - AEC a u vezi je sa BS1192 (Britanski Standard). Format imena je: A2127X$1 sto znaci: ^^oznaka nivoa (sprata) ^ovo ne razumem ^boja layera (moze D-dimenzije, T-text) ^^^CISfb kod konstrukcije ili elementa ^oznaka struke (A-arh. E-el. C-civil ing. itd.) Poruka 13.190 - meda - se odnosi na Auto Architect u vezi AIA (American Institute of Architects) konvencije. Format imena je: A-FLOR-OTLN ili A-WALL-JAMB-3D (!) ili A-ROOF-CHIM-ELEV i sl. U prvom slucaju imamo nedvosmislenu sifru (moze se automatski generisati i prepoznati) ali nije citka za korisnika. Duzina je fiksna (8 chr) i cela se vidi na statusnoj liniji AutoCAD-a. U drugom slucaju sifra je asocijativna i pregledna ali je promenljive duzine i ne vidi se cela u statusnoj liniji. Prilozen je CADUA.DWG sa imenima layera za razmenu informacija i to: KL-IN EL-IN KOTE ISPR SRAF OSA itd. sto je prepoznatljivo ali ne koristi sva raspoloziva polja od 8 chr. Duleb ima brojne korisne sugestije i to: oznake i kote u vise lejera (spoljne, unutrasnje, visinske), pomocni layer, boje od 1 - 8 zbog lakseg setovanja plotera. Problem razmere 1unit = 1cm ja vidim u svetlu prenosenja informacija AutoCAD - drugi softver, i moje iskustvo kaze 1unit = 1metar (ali to je mozda moj specifican stav). Dakle, ja smatram da sifra za ime layera mora da bude prepoznatljiva i nedvosmislena, a duzina imena da je po mogucstvu vidljiva iz statusne linije. Treba iskoristiti mogucnost operacije sa vildkardima (*) pa bih predlozio podelu na 1) polje struke (A,B,C ... kao AEC) 1 chr. 2) polje konstrukcije (WAL, ROF, FLG) 3 chr. ili porodice elmenata (SAN, EQI) 3) polje materijala (CON, MSN, WOD) 2-3 chr. ili obrade (DIM, HAT, TXT). Izmedju polja stavljam "-" kao delimiter, mada bi mozda i tu mogli biti specijalni karakteri kao nosioci dodatnih informacija. Primetili ste, naravno, engleski koren skracenica (FLG = Floor and Galery, WEX = Wall External, EQI =Equipment, SAN = Sanitary etc.) sto je (problematicna?) posledica nekadasnjeg rada na CI/Sfb kodiranju sto je ugradjeno u nas (Custom) softver (kao i merenje u metrima). Na primer, A-WAL-CON znaci Arh-Zid-Betonski A-WEX-MSN Spoljni_zid-Opeka A-FLG-HAT Pod-Srafura Teznja treba da bude sto lakse snalazenje, bez suvise krutih pravila, sa maksimumom informacije. U vezi nase prosle rasprave, a sto je vidljivo i iz konvencije Auto Architect-a, treba imati u vidu i opciju da fajl - DWG - moze sadrzati i 3D model kao i 2D informacije pa bi i ime layera moglo da odrazava i taj podatak;) Pozdrav bajind, CADUA
cadua.210 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: cadua Date: Tue, 27 Sep 1994 11:03:00 >tretiramo kao privatnu. Nas arhivar jos uvek nije primio >nikakvo zvanicno pismo od rukovodstva SETNET-a, u vezi sa predlozima za >saradnju sa CADUA. Takvo pismo, kada ga dobijemo, mi cemo >uredno zavesti u nasu prijemnu knjigu, razmotriti i poslati nas >odgovor uredno potpisan, overen pecatom i zaveden. Vrlo cudan zahtev. SETNet je smatrao da nema potrebe za tim i da ce najbolje pomoci CADUA tako sto jednostavno pocne da distribuira konferenciju. Kako mi se cini, to se racuna kao da smo radili na svoju ruku iako smo kontaktirali ljude iz CADUA? SETNet je neformalna organizacija i nema pecat, ziro racun, potpis i ostalo sto uz to ide. * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.211 mcgera,
Ovo je spisak knjiga koje se mogu, bar prema reklami, nabaviti u Londonu, UK a odnose se na AutoCAD i njegovu primenu. Knjige koje se odnose na verzije 10 i 11. Naslov Izdavac ISBN Autor(i) 3D AutoCAD 10 11 Archs Engs 2e MCGRAW-HILL 0070326479 Johnson,Frank AutoCAD 10 & 11 For Beginners NEW RIDERS PUBL 156205015X New Rders AutoCAD 10 11 Reference Gde 2e NEW RIbERS PUBL 0934035024 New Riders AutoCAD 11 Express 2e SPRINGER-VERLAG 3540197486 McCarthy,Tim AutoCAD 11 Student WkBk BkDk NEW RIDERS PUBL 1562050184 Conner,Frank AutoCAD Complete Reference 2e OSBORN E/MCGRAW 0078817137 Johnson Illustrated AutoCAD 10 WORDWARE PUBLIS 1556220642 Schlieve & Berghause Inside AutoCAD 10 & 11 Spec Ed NEW RIDFRS PUBL 1562050206 Raker & Rice Learn AutoCAD 10 11 In A Day WORDWARE PUBLIS 1556222416 Grabowski,Ralph Manage & Network CAD & AutoCAD NEW RIDERS PUBL 0934035857 New Riders Maximizing AutoCAD Volume II NEW RIDERS PUBL 0934035989 Gesner & Smith Second Complete AutoCAD Databk PRENTlCE-HALL 0137969880 Hill & Pilkington Students AutoCAD LONGMANS 0582074908 Yarwood Knjige koje se odnose na verziju 12. Naslov Izdavac ISBN Autor(i) 1000 AutoCAD 12 Tips Tricks 3e VENTANA PRESS 1566010078 O'Head G & J ABCs Of AutoCAD Rel.12 SYBEX 078211038X Miller,Alan R Advanced AutoCAD 12 3e SYBEX 0782111874 Thomas,Robert AutoCAD 12 Instant Reference SYBEX 078211167X Omura,G &Callori, AutoCAD 12 On Screen Adv BkDk NEW RlDERS PUBL 156205208X New Riders Press AutoCAD 12 Professional Ref 2e NEW RIDERS PUBL 1562050591 Hempe et al AutoCAD 12 Programming BkDk ABACUS SOFTWAHE 1557551731 Imrriler,Christian AutoCAD 12 Quickstart QUE 1565290062 Fulton,Nancy AutoCAD 12 Tutor NEW RIDERS PUBL 1562050818 Conner,Frank AutoCAD 3D Companion VENTANA PRESS 1566040426 O'Head,George AutoCAD Concise Guide3e VENTANA PRESS 1566040086 Leigh,Ronald W AutoCAD Productivity Book,5e VENTANA PREES 1566040264 O'Head,George et a! AutoCAD Prof API Toolkit BkDk NEW RlDERS PUBL. 1562051628 Hampe AutoCAD Rel 12 Encyclopedia ADDISON-WESLEY 0201622629 Cohn,David S AutoCAD Release 12 Beginners NEW RIDERS PUBL 1562050567 Wriqht, Victor AutoLisp Plain English 4e VENTANA PRESS 1566040094 O'Head,George Autocad 10 11 12 Quick Ref 3e QUE 1565290240 Que Development Hands On AutoCAD Release 12 NEW RIDERS PUBL 1562052217 Boyce,Jim Inside AutoCAD 12 Student Ed NEW RIDERS PUBL 1562052041 Boersma,Tom Inside AutoCAD Release 12 BkDk NEW RIDERS PUBL 1562050569 New Riders Introduction To 3D AutoCAD LONGMANS 0582209919 Yarwood,A Learn AutoCAD 12In A Day BkDk WORDWARE PUBLIS 1556223390 Grabowski,Ralph Mastering AutoCAD 12 5e BkDk SYBEX 0782111343 Omura,G Maximizing AutoCAD 12 NEW RlDERS PUBL 1562050869 Gesner&Smith New Riders Ref Gde AutoCAD 12 NEW RIDERS PUBL 1562050583 New Riders Solid Modelling AutoCAD 2e VENTANA PRESS 1566040043 Leigh,Ronald Using AutoCAD 12 4e QUE 0880229411 Que Development Knjige samo za WIN varijantu R.12 Naslov Izdavac ISBN Autor(i) AutoCAD Power Tools BkDk RANDOM HOUSE IN 0679791450 Smith,Bud et al AutoCAD Rel 12 Win Inst Ref SYBEX 0782112226 Omura,George Inside AutoCAD 12 Win BkDk NEW RIDERS PUBL 1562051466 Gesneret et al Killer AutoCAD Utilities BkDk NEW RIDERS PUBL 1562052047 Hampe,Kurt et al Mastering AutoCAD Rel 12 Win SYBEX 0782112218 Omura,George Diskete sa praticim sadrzajem uz knjige koje se nezavisno prodaju: Naslov Izdavac ISBN Autor(i) AutoCAD 12.Tutor Disk NEW RIDERS PUBL 1562050931D N.R.P. AutoCAD 3D Disk VENTANA PRESS 0000000000 Ventana Press AutoLISP Plain Eng Disk 5.25 VENTANA PRESS 0000000000 N.R.P. Inside AutoCAD 1011Disk 3.5 NEW RIDERS PUBL 1562050303D N.R.P. Inside AutoCAD 10/11Disk 5.25 NEW RIDERS PUBL 1562050303 Raker,D &,Rice,H Inside AutoCAD 12Disk (3.5) NEW RIDERS PUBL 156205121OD New Rider s Publishi Inside AutoCAD 12Disk 5.25 NEW RIDERS PUBL 1562051210 New Riders Inside AutoCAD 12Win Disk 3.5 NEW RIDERS PUBL 1562051466D New Riders Inside AutoCAD Win Disk 5.25 NEW RIDERS PUBL 1562051024 New Riders Opsti naslovi o AutoCAD-u koji nisu vezani direktno za verziju (10,11 ili 12) Naslov Izdavac ISBN Autor(i) AutoLISP Prog By Example BkDk WINDCREST BOOKS 0830639934 Straka,Gene Illustrated AutoLISP WORDWARE PUBLIS 1556221614 Oliver,William M Inside 3D Studio BkCD NEW RIDERS PUBL 1562050753 Elliot,Stephen Inside AutoCAD LT Windows BkDk NEW RIDERS PUBL 1562052969 Buersma,T et al Learn CAD Now BkDk MICROSOFT 1556152817 Omura,George Maximizing AutoLISP BkDk NEW RIDERS PUBL 1562050850 New Rider s Staff Gera, CADUA P.S. Cene su grozne i zato ih nisam dao. Kada neku od ovih knjiga trazite najcesci odgovor je da dodjete za par dana dok stigne iz USA :(
cadua.212 meda,
>> Vrlo cudan zahtev. SETNet je smatrao da nema potrebe za tim >> i da ce najbolje pomoci CADUA tako sto jednostavno pocne da >> distribuira konferenciju. Kako mi se cini, to se racuna kao >> da smo radili na svoju ruku iako smo kontaktirali ljude iz >> CADUA? U nasem odgovoru nema nikakvog zahteva, vec smo se izjasnili da sukob alenina i gere smataramo za sukob pojedinaca u temi, i ne tretiramo ga kao iznosenje zvanicnih stavova SETNet i CADUA. Dalje smo u odgovoru naveli nase shvatanje zvanicnih odnosa izmedju dve organizacije ili udruzenja i to se uopste ne odnosi na vasu inicijativu da distribuirate konferenciju CADUA preko SETNet. Mi smo tu vasu inicijativu prihvatili kao akt vase dobre volje u korist svih zainteresovanih. Vidi se po porukama (nakon sto je razmena krenula), da je ta vasa odluka izazvala, sa nase strane samo pozitivne reakcije. Tako da su od tog trenutka prilozi u temu slati u formi koju je moguce razmenjivati (ASCI) sa SETNet, a ne u arhiviranoj formi sto je obicaj i olaksica na SEZAM-u. >> SETNet je neformalna organizacija i nema pecat, ziro racun, >> potpis i ostalo sto uz to ide. To za nas nije razlog da sa vama ne uspostavimo zvanican kontakt, pa vas jos jednom pozivamo na nase sastanke subotom u Beogradu, ul. Prote Mateje br.36, u 12:00. Srdacni pozdrav, Milan Mihajlovic Clan Predsednistva CADUA
cadua.213 djcorto,
PRIKAZ softverskog paketa Softdesk AutoArchitect R 12.03 U primeni ra~unara u arhitektonskom projektovanju, AutoCAD sam po sebi je primenjiv samo u polju izrade klasi~ne projektne dokumentacije, kao ma{ina za crtanje.Koristi se 1:1, to jest jedan crte` u ra~unaru proizvodi jedan crte` na papiru. To jeste i br`e i bolje nego rad rukom, ali se ne posti`e pun efekat. Mogu}e je i raditi 3D modele, crtanjem svakog zida, prozorskog stakla i crepa posebno, {to veliki broj kolega i radi, ali samo oni koji to rade znaju koliko je to mukotrpno, i koliko znanja, volje i ljubavi zahteva, strpljenje da ne spominjemo. Ipak, kako je 3D projektovanje mo`da i jedini pravi razlog za primenu ra~unara u projektnim ku}ama uop{te, sredstva ulo`ena u opremu treba opravdati iskori{}enjem instaliranog ra~unarskog sistema tako da se postigne pun efekat. To zna~i jedan crte`, prostorni model, iz koga se "izvla~e" svi crte`i potrebni za klasi~nu projektnu dokumentaciju. Pun efekat primene AutoCAD-a u projektovanju uop{te se posti`e shvatanjem da je on koliko program za sebe, toliko i operativni sistem, pod kojim rade specijalizovane ekstenzije. Ne samo u arhitekturi, nego i u drugim projektantskim in`enjerskim oblastima, postoje dodatni paketi koji rade pod AutoCAD-om kao operativnim sistemom, a ugra|enu podr{ku programskim jezicima AutoLISP i C, kao i Autodeskov ADS koriste u potpunosti. Ve}ina tih dodatnih programa radi u 3D, dakle projektant od po~etka svoj budu}i objekat modeluje u prostoru, sagledavaju}i na taj na~in prostorni koncept i celinu objekta od proste geometrijske forme pa do potpuno zavr{enog modela. Tek s tim ekstenzijama AutoCAD pokazuje svoju pravu snagu, i biva primenjiv potpuno na datu in`enjersku oblast. Postoji veliki broj nezavisnih softverskih ku}a koje proizvode takve pakete za sve mogu}e in`enjerske oblasti primene. Jedan od boljih i poznatijih paketa za primenu u arhitekturi, je AutoArchitect, proizvod poznate ameri~ke ku}e Softdesk. Ovde }e biti kratko opisana najnovija dostupna verzija, koja radi pod AutoCAD-om verzije 12. 1. Op{ti opis Program se isporu~uje u ~vrstoj kutiji formata 11.5x25x22cm. Unutra je sve {to je potrebno: koverat sa 8 instalacionih disketa, koverat sa hardlock-om, dve debele spiralom ukori~ene sveske Reference Manuala, Tutorial i dodatak sa opisom principa postavljanja i rukovo|enja layerima, kao i registraciona dokumentacija. Za{tita je dvostruka: osim hardlock-a, program mora pro~itati i {ifru koja se dobija kao fajl. Ni bez jednog, ni bez drugog, rada nema. Program zauzima oko 20 MB na disku. Sam se raspore|uje u potrebne direktorijume. Instalacija je jednostavna, svih 8 disketa prolazi brzo i lako. Potrebna pode{avanja sistemskih promenjlivih AutoCAD-a i ra~unara uop{te, ina~e minimalna, su jasno obja{njena u Tutorial knjizi i prete`no su automatska. Program radi uz AutoCAD R12, bez obzira na serijski broj. Sve drajvere koristi iz AutoCADa, tako da nikakva dodatna pode{avanja nisu neophodna. 2. Osobine AutoArchitect je vrlo potpun i ozbiljno ura|en program. Oslanja se na AIA (American Institute of Architects) i Softdesk standarde za layere, ali je izuzetno prilagodljiv. Layering groups, kako se sistem kodiranja layera u programu naziva, je potpuno otvoren i korisnik je slobodan da unese svoj `eljeni na~in obele`avanja layera. Pri tome, automatsko postavljanje odre|enih entiteta na pripadaju}e layere se i dalje zadr`ava. Parametri programa su podesivi na globalnom i lokalnom nivou. To zna~i da korisnik mo`e ceo program da podesi tako da on radi po datom standardu, a mo`e i da odre|ene parametre fiksira samo za dati projekat u kome radi. Jako korisno ako se radi za tr`i{ta sa razli~itim standardima (npr doma}e, rusko, nema~ko ... ) Kao {to mo`e da se pode{ava sistem layer-a, na isti na~in se pode{avaju i biblioteke simbola, sa mno{tvom 2D i analognih 3D blokova svega {to u jednom objektu mo`e da se na|e, kao i biblioteka vrsta zidova sa posebnim editorom zida kojim je mogu}e definisati ne samo izgled zida u osnovi, uklju~uju}i i {rafure, nego i u preseku, sa erkerima, vencima, nazidcima, ~ak i zidovima kosih strana (na primer, potporni zidovi ili kontrafori). Vrlo su mo}ni i pomo}ni programi za konstruisanje krovova, stepeni{ta, kamina i dimnjaka. Program tako|e raspola`e rutinama za izra~unavanje koli~ina utro{enog materijala, i sli~no. Naravno, moduli za izvoz predmera u DBF i drugim popularnim formatima tako|e postoje. Za potrebe prezentacije, postoje potprogrami za crtanje ba~enih senki za datu geografsku {irinu, dan i doba dana, generisanje walkthrough sekvence, kao i shade i render opcije AutoCAD-a malo izmenjene radi lak{e primene. 3. Crtanje Izgled crte`a i elemenata crte`a koji su konstantni (pe~at, okvir i sli~no) su potpuno podesivi i mogu se apsolutno, do najsitnijeg detalja, podesiti prema va`e}em standardu, ili ukusu i potrebama projektanta, odnosno investitora. Program sam nudi vi{e na~ina prikazivanja otvora u osnovi, bogat meni za pode{avanje promenjivih za kotiranje, koje je automatsko, a ve}ina elemenata koji su proizvod nekog od brojnih potprograma (npr stepenice, kamini, krovovi..) mogu biti nacrtani istovremeno i u 2D i u 3D. Zaista je impresivna brzina kojom AutoArchitect re{ava vrlo slo`eni krov nad razu|enom osnovom, ili modeluje spiralne stepenice. Osnovni princip rada je, kao {to je ve} re~eno, izrada prostornog modela iz koga se "izvla~e" osnove, preseci i izgledi. To je po`eljno, ali ne i obavezno. Tako|e je mogu}e raditi samo u 2D, pri ~emu korisnik ostaje uskra}en za automatsko generisanje preseka i izgleda. U svakom trenutku na raspolo`enju su rutine za konverziju 2D crte`a u 3D model i obrnuto, s tim {to koverzija ne mora da se vr{i na svim elementima crte`a ili modela. Jo{ jedna primena u prezentaciji, recimo enterijera, sa osnovom u 2D, a elementima enterijera u 3D. Visok kvalitet ugra|enih rutina za crtanje je bolje probati nego opisati. Osnap meniji su pro{ireni, ugra|en je komplet alata za referentno crtanje, (na primer, filteri keep x, y ili z, referentno crtanje u odnosu na datu ta~ku, ravan ili liniju, ili izra~unatu ta~ku, kori{}enjem ugra|enog geometrijskog kalkulatora) i jo{ mnogo toga. 4. Nedostaci Kao i svakom programu koji radi povr{inski, a ne solid model, generisanje detaljnog preseka je slaba strana AutoArchitecta. Ipak, dobijeni presek ima sve klju~ne elemente potrebne za definiciju preseka, a program obezbe|uje set alatki za rad na presecima, sa bogatom bibliotekom simbola. Autori su, koriste}i snagu AutoCAD-a i Paper space, uveli mogu}nost da se u odvojenom viewportu, ili vi{e njih, posmatraju preseci modela u zadatim ravnima, sa svim detaljima. Vrlo korisno i dobra opcija za ve{tog korisnika. Drugih ve}ih nedostataka nema, osim {to je za jako brz rad na velikim modelima ipak potreban malo ja~i ra~unar. Razumljivo, jer, ovakvi programi, sa svojom cenom i ciljnom grupom korisnika, to podrazumevaju. 5. Zaklju~ak AutoArchitect je vrlo primenjiv, kako na izradu ~istih prostornih modela, tako i na izradu klasi~ne projektne dokumentacije. Glavna prednost je u potpunoj otvorenosti sistema, gde je korisnik potpuno slobodan da okru`enje oblikuje prema svom na~inu rada i standardima po kojima radi, kao i u povezanosti sa drugim Softdeskovim paketima koji pokrivaju ostale grane gra|evinarstva. Kako neguje zaista arhitektonski pristup problemu, mo`emo ga preporu~iti svakoj projektnoj organizaciji i pojedincu. Zahvaljujem OSA Ra~unarskom in`enjeringu na kopiji ustupljenoj na testiranje, i Izdava~kom savetu CADUA na konstruktivnim primedbama. \or|e Gruji}, DIA CADUA