EXTRA.6

18 Jun 1994 - 11 Oct 1994

Topics

  1. automobili (90)
  2. avioni (515)
  3. hi.fi (427)
  4. tv (114)
  5. biznis (210)
  6. sf (64)
  7. zvezde (167)
  8. misterije (176)
  9. sport (950)
  10. etf (123)
  11. mg (36)
  12. yucca (235)
  13. cadua (213)
  14. razno (1512)
  15. oruzje (168)

Messages - zvezde

zvezde.1 kriss,
Ajd da otvorim sezonu: Skoro sam gledao na TV-u emisiju posve}enu Hablovom teleskopu, između ostalog i ono što je 'otkriveno' posle stavljanja 'naočara' istom. :) Pominju se i crne rupe - naime konačno & definitivno je potvrđeno postojanje istih - na osnovu najjačeg kandidata - Cygnis X-1. Da li je neko čuo nešto više o svemu?
zvezde.2 ilazarevic,
> rupe - naime konačno & definitivno je potvrđeno postojanje istih - na > osnovu najjačeg kandidata - Cygnis X-1. Da li je neko čuo nešto više o > svemu? O konačnom i definitivnom potvrđivanju bi se moglo mnogo raspravljati. Sve dok to neko ne isproba ;) ostaje sumnja u teoriju o crnim rupama, kao i o tamnoj materiji u kosmosu.
zvezde.3 kriss,
I još jedno pitanje: - Fotoni se kreću brzinom svetlosti. Jel tako? (tako je); - Kada prolaze pored crne rupe, u zavisnosti od blizine prolaska u većoj ili manjoj meri skreću sa probitnog pravca kratanja; - Zbog kretanja koje na tom delu nije pravolinijsko, javlja se ubrzanje; Da li se pri tom fotoni kreću brzinama većim od brzine svetlosti?
zvezde.4 mirche,
> - Kada prolaze pored crne rupe, u zavisnosti od blizine > prolaska u većoj ili manjoj meri skreću sa probitnog pravca > kratanja; Ako pretrče granicu događaja onda su završili sa skretanjem. :) > - Zbog kretanja koje na tom delu nije pravolinijsko, javlja se > ubrzanje; Ma, zaboravi klasičnu mehaniku. > Da li se pri tom fotoni kreću brzinama većim od brzine > svetlosti? Jel' čovek lepo rekao da nema kretanja brzinom većom od brzine svetlosti. Ako mi sada pomeneš onaj primer od dva zraka svetlosti koji se kreću u suprotnim smerovima lupiću ti ignore da ćeš da se pušiš! :)))
zvezde.5 inferno,
Ů ˙ I još jedno pitanje: Ů ˙ Da li se pri tom fotoni kreću brzinama većim od brzine Ů ˙ svetlosti? Vidi, vidi... U pravu si, samo mnogi misle da je C njveća moguća brzina. nisam jedan od njih.. :)
zvezde.6 ognjen,
)-> Jel' covek lepo rekao da nema kretanja brzinom vecom od )-> brzine svetlosti. Ako mi sada pomenes onaj primer od dva )-> zraka svetlosti koji se krecu u suprotnim smerovima lupicu ti )-> ignore da ces da se pusis! :))) Mozes li ovo da blize objasnis (ne ignore, nego 2xBrzina svetlosti - nije moguca). Naime, ja sam cuo nesto o tome, ali nista konkretno. Zasto nije moguce? Kad upotrebis zakon mehanike, relativna brzina je jednaka zbiru te dve brzine svetlosti! I, sta uopste znaci definicaja: "Ako se telo krece brzinom svetlosti ima beskonacnu masu"? Beskonacna masa? Tesko. :)
zvezde.7 umajstorovic,
>>- Zbog kretanja koje na tom delu nije pravolinijsko, javlja se >>ubrzanje; >>Da li se pri tom fotoni krecu brzinama vecim od brzine svetlosti? Jok. Da se javlja ubrzanje, javlja se. Ali se ono "trosi" samo za promenu pravca vektora brzine a ne i njenog intenziteta.
zvezde.8 umajstorovic,
>> Mozes li ovo da blize objasnis (ne ignore, nego 2xBrzina >>svetlosti - nije moguca). Naime, ja sam cuo nesto o tome, ali >>nista konkretno. Zasto nije moguce? Kad upotrebis zakon mehanike, >>relativna brzina je jednaka zbiru te dve brzine svetlosti! Ti rece da upotrebis zakone mehanike. Tu si mislio na zakone klasicne mehanike. Ti zakoni pocivaju na nekakvim apriori uvedenim pretpostavkama, iliti postulatima. Jedan od postulata klasicne mehanike je da vreme tece isto u svim referentnim sistemima (sistemima vezanim za neki koordintni sistem). To bi znacilo da, ako imas dva ispravna casovnika koji pokazuju isto vreme, pustis ih da se malo "prosetaju" jedan u odnosu na drugi i zatim ih opet dovedes na isto mesto, oni ce opet pokazivati isto vreme. Drgi postulat glasi da su u svim inercijalnim sistemima referencije svi zakoni mehanike isti. To bi, otprilike, znacilo da ako se nalazis zatvoren u nekom brodu (bez prozora ;) koji se krece ravnomerno pravolinijski u odnosu na zemlju, nikakvim mehanickim eksperimentom ne bi mogao da utvrdis da li se kreces u odnosu na zemlju ili mirujes. Ovakvi postulati ti se, verovatno, cine prirodnim. I iz takvih postulata se izvodi da se relativna brzine jednostavno sabiraju. Medjutim, neki ljudi (Majkelson i Morli) na pocetku ovog veka eksperimentisase nesto oko brzine prostiranja svetlosnih zraka i otkrise da je brzina svetlosti ista u svim referentnim sistemima. (ako vas zanima kako je izgledao tacno experiment, vicite). Dakle brzina svetlosti se ne moze sabirati sa jos nekom brzinom pa da se dobije njena relativna brzina. Znaci, pravilo o sabiranju brzina ne vazi, a prema tome ni postulati iz kojih je ono izvedeno nisu "tacni". Pri tome "tacni" znaci da se slazu sa rezultatima eksperimernata. E, sad, posto postulati mehanike (kasnije nazvane klasicne mehanike), nisu dobri valjalo je "smisliti" nove postulate, tj. nove cinjenice koje cemo prihvatiti kao apriori tacne. I tu se pojavio cika Albi :), i predlozio sledece amandmane: prvi postulat cemo da ukinemo, a umesto njega cemo staviti da je brzina svetlosti ista u svim referentnim sistemima. Drugi postulat cemo malo da prosirimo, pa ce on da glasi da su u svim inercijalnim sistemima svi zakoni (a ne samo zakoni mehanike) isti. I tako je nastala relativisticka mehanika. E, iz takvih postulata se izvodi nesto drugacije pravilo o slaganju brzina. Po tom pravilu, kada racunas brzinu nekog svetlosnog zraka u odnosu na drugi svetlosni zrak dobijes kao rezultat brzinu svetlosti (a ne 2xBrzina svetlosti, kao u klasicnoj mehanici). Medjutim, ako to pravilo upotrebis za brzine koje su "male" (mnogo manje od brzine svetlosti) reziltat je slican kao rezultat klasicne mehanike. Prema tome, rezultati klasicne mehanike vaze dosta dobro, ako su brzine tela koja proucavamo mnogo manja od brzine svetlosti. I to je razlog zasto jos uvek proucavamo klasicnu mehaniku u skolama. >>I, sta uopste znaci definicaja: "Ako se telo krece brzinom svetlosti >>ima beskonacnu masu"? Beskonacna masa? Tesko. :) E, vidis, to nije definicija. To je rezultat koji se izvodi iz gorepomenutih postulata. Da bih to objasnio, potrebno je da uvedemo jos neke pojmove. Primetio si da smo odbacili postulat o apsolutnom vremenu iz klasicne mehanike. Iz relativistickih postulata se pokazuje da ako imas dva sata koja su ispravna i koja su nekada pokazivala isto vreme ne mora da znaci da ce oni uvek ispovremeno pokazivati isto vreme. Vremenska razlika izmedju ta dva sata zavisi od brzine kojom se krece neki sat u odnosu na onaj drugi. To znaci da vreme, kao fizicka velicina zavisi od izabranog referentnog sistema. Isto tako se pokazuje da i masa, kao fizicka velicina, zavisi od izabranog referentnog sistema, tj. od brzine kretanja tako izabranog referentnog sistema i tela ciju masu merimo. I tako se uvodi pojam mase mirovanja (ili sopstvene mase). To je masa tela koju ono ima u odnosu na nepokretni referentni sistem u odnosu na to telo. E, sad, moze se pokazati da masa tela cija je masa mirovanja razlicita od nule tezi beskonacnosti (u odnosu na neki referentni sistem) kada brzina tela tezi ka brzini svetlosti (u odnosu na taj isti referentni sistem). Ovo je jedan od dokaza da brzina svetlosti ne moze da se "prekoraci", tj. da neko telo koje se krece brzinom manjom od brzine svetlosti u nekom trenutku ne moze da se krece brzinom koja je veca od brzine svetlosti u nekom kasnijem trenutku. Uoci da ovo ne znaci da ne postoje tela koja se krecu brze od svetlosi, vec samo da ne postoje tela koja mogu da prekorace brzinu svetlosti. E, sad, posto se svetlost krece brzinom svetlosti, da li to znaci da je masa svetlosti beskonacna? Posto merenja pokazuju da to nije tako (srecom za nas :), ostaje da svetlost spakujemo u onu grupu tela cija je masa mirovanja nula. Sta to znaci da je masa mirovanja nekog tela nula? Pa ako to pitanje postavimo za svetlost, odgovor ne postoji, jer svetlost ne moze mirovati u odnosu na neki referentni sistem (postulat prvi), pa takvo pitanje nema smisla ni postavljati.
zvezde.9 kriss,
˙˙ O konačnom i definitivnom potvrđivanju bi se moglo mnogo ˙˙ raspravljati. Sve dok to neko ne isproba ;) ostaje sumnja u ˙˙ teoriju o crnim rupama, kao i o tamnoj materiji u kosmosu. Naravno, ali onda bacamo sumnju i na pulsare, kvazare i sve što je malo dalje od nas ... Uostalom, postoji jedan jako lep tekst o crnim rupama pa ako nekog zanima ... podjednako 'školski' i zabavan. :)
zvezde.10 inferno,
Ů ˙ malo dalje od nas ... Uostalom, postoji jedan jako lep Ů ˙ tekst o crnim rupama pa ako nekog zanima ... podjednako Ů ˙ 'školski' i zabavan. :) Bilo bi zanimljivo..
zvezde.11 vstan,
...... a rostilj ?!
zvezde.12 alien,
[] Jok. Da se javlja ubrzanje, javlja se. Ali se ono "trosi" samo [] za promenu pravca vektora brzine a ne i njenog intenziteta. Hmmm... ;) Ako se nešto kreće pravolinijski po pravcu x brzinom c i dobije neko ubrzanje koje deluje normalno na taj pravac, a to ubrzanje stvori i određenu y komponentu brzine tog nečega, nije li dr/dt veće od c (vrlo malo, ali veće)?
zvezde.14 kriss,
˙˙ Ako pretrče granicu događaja onda su završili sa skretanjem. Ma to je OK. ˙˙ Ma, zaboravi klasičnu mehaniku. Neću ;) ˙˙ Jel' čovek lepo rekao da nema kretanja brzinom većom od brzine ˙˙ svetlosti. Ako mi sada pomeneš onaj primer od dva zraka ˙˙ svetlosti koji se kreću u suprotnim smerovima lupiću ti ignore ˙˙ da ćeš da se pušiš! :))) žovek jeste lepo rekao, ali to što je on rekao uopšte ne mora da bude tačno. ;) Jeste za ovo vreme, ali uopšte ne priznajem da je to max. moguća brzina kretanja. Isto kao bi se pomirili da postoji maksimalni broj. :) P.S. Zamalo da zaboravim - dva zraka se kreću u suprotnim smerovima ... :))))
zvezde.15 kriss,
˙˙ Vidi, vidi... U pravu si, samo mnogi misle da je C njveća ˙˙ moguća brzina. nisam jedan od njih.. :) Ma nisam, ali pokušavam da nađem rupu (ne ni crnu ni ... ) - verovatno je da se u datom slučaju vrzine, odnosno ubrzanja sabiraju relativistički ... ali je sve opet nelogično, smuti_pa_prospi itd.
zvezde.16 kriss,
˙˙ Jok. Da se javlja ubrzanje, javlja se. Ali se ono "trosi" samo ˙˙ za promenu pravca vektora brzine a ne i njenog intenziteta. Dobro, uzmi ovako - šta je sa fotonima koji se kreću ka crnoj rupi - u trnutku kad ih gravitacija 'zahvati' - da li se tik pre prolaska kroz horizont događaja kreću brže od svetlosti?
zvezde.17 pneman,
-=- I, sta uopste znaci definicaja: "Ako se telo krece brzinom svetlosti -=- ima beskonacnu masu"? Beskonacna masa? Tesko. :) Pa to onda znaci da svetlost (fotoni) isto imaju beskonacnu masu? Ja svakako onda vise nikad necu da pozelim da me obasja sunce i pretvori u palcinku :)
zvezde.18 zormi,
* Dobro, uzmi ovako - šta je sa fotonima koji se kreću ka crnoj rupi - u * trenutku kad ih gravitacija 'zahvati' - da li se tik pre prolaska kroz * horizont događaja kreću brže od svetlosti? Ne, promene boju :)
zvezde.19 vitez.koja,
#=> tačno. ;) Jeste za ovo vreme, ali uopšte ne priznajem da #=> je to max. moguća brzina kretanja. Isto kao bi se #=> pomirili da postoji maksimalni broj. :) Ma šta kažeš ;))) Možda osporavaš i apsolutnu nulu - ko je ikad čuo za minimalni broj ? :)
zvezde.20 ilazarevic,
> Pa to onda znaci da svetlost (fotoni) isto imaju beskonacnu masu? Ne, telo koje ima masu mirovanja imalo bi beskonačnu masu kada bi se kretalo brzinom svetlosti. Fotoni nemaju masu mirovanja, dakle nemaju beskonačnu masu.
zvezde.21 inferno,
Ů ˙ -=- I, sta uopste znaci definicaja: "Ako se telo krece Ů ˙ brzinom svetlosti -=- ima beskonacnu masu"? Beskonacna Ů ˙ masa? Tesko. :) Ů ˙ Pa to onda znaci da svetlost (fotoni) isto imaju beskonacnu Ů ˙ masu? Ja svakako onda vise nikad necu da pozelim da me Ů ˙ obasja sunce i pretvori u palcinku :) žek, malo. Zar nas prof.Ajinštajn ne uči da kad se telo kreće brzinom svelosti da se pretvara u energiju?
zvezde.22 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ trnutku kad ih gravitacija 'zahvati' - da li se tik pre prolaska kroz Ů█▀█Ţ horizont događaja kreću brže od svetlosti? Mene interesuje nešto drugo. Uzmimo paralelan snop fotona koji prolazi normalno na jednu ravan crne rupe. Svi fotoni koji upadnu u Švarcijev omotač više ne izlaze. Međutim fotoni tik iza omotača ne bivaju uvučeni, već bi po zdravoj logici trebalo samo da skrenu što neminovno dovodi do distorzije svetlosti. Zar se ne može na taj način otkriti (ne)postojanje crnih rupa.
zvezde.23 zormi,
* u Švarcijev omotač više ne izlaze. Međutim fotoni tik iza omotača * ne bivaju uvučeni, već bi po zdravoj logici trebalo samo da skrenu Ako misliš na to da crna rupa deluje na svetlost kao sočivo, to je tačno. Problem je što treba naći neku crnu rupu koja se nalazi tačno izmedju nas i neke galaksije, pa da ta galaksija zbog skretanja svetlosti oko crne rupe izgleda uveličano (i da mi znamo kolika je ona stvarno).
zvezde.24 vlaslo,
> nista konkretno. Zasto nije moguce? Kad upotrebis zakon > mehanike, relativna brzina je jednaka zbiru te dve brzine > svetlosti! I, sta uopste znaci definicaja: "Ako se telo krece > brzinom svetlosti ima beskonacnu masu"? Beskonacna masa? Tesko. Da se i ja ukljucim malo, posto sam se bas sa ovim stvarima cackao. Tu ne vaze pravila Galileja, jer se sada posmatra odnos izmedju kordinatnih sistema, a ne uopsteni prostor koji sadrzi sve sistema, tj. nema referentnog sistema => masa se ne povecava do beskonacnosti tj. uopste se menja u datom sistemu, menje se jedino merna vrednost relativne mase iz drugog sistema u odnosu na prvi. Zoli
zvezde.25 vlaslo,
> Covek jeste lepo rekao, ali to sto je on rekao uopste ne mora > da bude tacno. ;) Jeste za ovo vreme, ali uopste ne priznajem > da je to max. moguca brzina kretanja. Isto kao bi se pomirili > da postoji maksimalni broj. :)
zvezde.26 vlaslo,
># => tacno. ;) Jeste za ovo vreme, ali uopste ne priznajem da ># => je to max. moguca brzina kretanja. Isto kao bi se ># => pomirili da postoji maksimalni broj. :) > > Ma sta kazes ;))) > > Mozda osporavas i apsolutnu nulu - ko je ikad cuo > za minimalni broj ? :) Ja mislim da analog u matematici, problem koji je neodluciv sa trenutno raspolozivim aparatom, mislim tu na aksiomatiku i nacin izvodjenja. Ja mislim, da je to do nesavrsenosti mernih aparata (svi su elektronski) pa zavise od C. Inace postoje tahioni, cestice koje "matematicki" imaju vecu brzinu od C, tj. zive duze nego sto bi trebale sa tom brzinom i poluraspadom... Ali sta ces? :) imamo relativitet i zasada nema nista bolje. :-) Zoli
zvezde.27 kriss,
˙˙* horizont događaja kreću brže od svetlosti? ˙˙ ˙˙ Ne, promene boju :) Pretpostavljao sam da će neko to da kaže, ali da li neko to može matematički ovdi da izvede. Šta sve izjednačavate sa čim, pa dokazujete. Da ne ispadne sprda*ina, ozbiljno me zanima. I da li to onda znači da neku zvezdu čiji je foton skrenuo pod uticajem gravitacionog polja crne rupe vidimo sjajniju/tamniju nego što zaista jeste? :)
zvezde.28 kriss,
˙˙ Možda osporavaš i apsolutnu nulu - ko je ikad čuo ˙˙ za minimalni broj ? :) Eh, pa ovde govorimo o prirodnim brojevima - pa prema tome apsolutnu nulu ne osporavam, već samo maksimalnu brzinu kretanja ;)) Možda je c trenutno najveća dostižna brzina za tela, ali sam uveren da nije i najveća maksimalna ... :)
zvezde.29 pele,
>=} ˙˙ Jel' čovek lepo rekao da nema kretanja brzinom većom >=} od brzine ˙˙ svetlosti. Ako mi sada pomeneš onaj primer >=} od dva zraka ˙˙ svetlosti koji se kreću u suprotnim >=} smerovima lupiću ti ignore ˙˙ da ćeš da se pušiš! :))) Ima načina da se čestica kreće brže od svetlosti. O tome sam i ranije bio pisao. U pitanju je tzv. žerenkovljevo zračenje tj. pojava da se čestice kreću brže od svetlosti u optički gušćim sredinama i pri tome emituju gorenavedeno zračenje. Ova metoda predstavlja i jedan od načina detekcije kosmičkog zrače- nja. pele.
zvezde.30 pele,
>=} Ne, promene boju :) Pocrvene od muke :) pele.
zvezde.31 markov,
HI!!! Trenutno radim na jednom projekticu i potrebna mi je pomoc. Tema rada mi je: Sistemi 2 i 3 tela (naravno gravitacioni). Koristim kompis da mi iterativnom metodom racuna pozicije tela, ali je do problema doslo kada je trebalo naci jednacine koje bi korak po korak opisivale pozicije u sistemu 3 tela koja medjusobno reaguju. Svaka pomoc je veoma dobrodosla!!!!!! Unapred hvala , Marko
zvezde.34 umajstorovic,
>>Ne, telo koje ima masu mirovanja imalo bi beskonacnu masu kada bi se >>kretalo brzinom svetlosti. Fotoni nemaju masu mirovanja, dakle nemaju >>beskonacnu masu. Da, medjutim ta masa mirovanja za fotone je veoma apstraktna. Iz teorije sledi jedna formula za racunanje mase koja izgleda otprilike kao m0/f(v), gde je m0 masa mirovanja (konstanta). Posto f(v) -> 0 kada v -> c sledi da je lim (m0/f(v))=+oo (plus beskonacno :) ako je m0 razlicito od 0 v->c Medjutim, fotoni nemaju beskonacnu masu iako se krecu brzinom c. E, sad, mogli smo da kazemo da gornja formula ne vazi za fotone, ali je bilo jednostavnije da proglasimo m0 za nulu pa da ostavimo gornju formulu da vazi. Inace, po definiciji masa mirovanja je masa tela koju ono ima u sistemu u odnosu na koji miruje. Kako ne postoji sistem u kome foton miruje, ne mozemo ni definisati masu mirovanja fotona.
zvezde.35 umajstorovic,
>> Ako se nesto krece pravolinijski po pravcu x brzinom c >>i dobije neko ubrzanje koje deluje normalno na taj pravac, a >>to ubrzanje stvori i odredenu y komponentu brzine tog necega, >>nije li dr/dt vece od c (vrlo malo, ali vece)? Ma, pazi, u klasicnoj mehanici, ako ubrzanje deluje normalno na pravac kretanja ono ne menja intenzitet brzine. Ali nije u tome stvar. Poenta je u tome sto se u relativistickoj mehanici foton po definiciji krece brzinom svetlosti. I ako nesto deluje na njega, pre ce promeniti masu, enegriju ili talasnu duzinu nego sto ce promeniti brzinu. E, sad se ti mozda pitas a otkud mi znamo da je nasa definicija dobra. Pa, ne znamo, ali rezultati koje smo dobili iz te definicije se, bar za sada, savrseno poklapaju sa rezultatima eksperimenata. Ako izvedemo bar jedan eksperiment koji se ne slaze sa teorijskim rezultatima, bice vreme da menjamo teoriju, pa i gorepomenutu definiciju. Do tada ostaje nam ono sto imamo.
zvezde.36 umajstorovic,
>> Cek, malo. Zar nas prof.Ajinstajn ne uci da kad se telo >> krece brzinom svelosti da se pretvara u energiju? :)))) Jok, bre. A sta ti to u stvari znaci pretvoriti se u energiju? Energija je sposobnost tela da izvrsi rad. Ako se telo pretvori u "sposobnost" sta ce onda da izvrsi rad? :) No, ono na sta ti mislis je verovatno sledece: imas par cestica-anticestica (elektron i pozitron, recimo) koji stoje blizu jedan drugoga. Dakle, kineticka energija sistema je nula. U nekom sledecem trenutku, zbog elektrostatickih privlacnih sila, e- (elektron) i e+ (pozitron) ce se naci na istom mestu i umesto njih ce nastati jedan gama kvant (iliti foton). Trenutak pre nastajanja gama kvanta sistem je imao neku kineticku energiju, ali je ona bila mala jer smo pretpostavili da su e- i e+ stajali blizu jedan drugoga pa nisu mogli da se nesto strasno ubrzaju na tako malom rastojanju (koje uvek mozemo da ucinimo proizvoljno malim). Dakle, sistem je pre sudara imao veoma malu kin. energiju ( -> 0 ), a posle sudara imamo foton koji ima energiju. E, sad, ostaje nam samo da zakljucimo da se masa koju su imali e+ i e- pre sudara nekako transformisala u energiju fotona. I tako dobismo cuvenu relaciju o ekvivalentnosti mase i energije.
zvezde.37 umajstorovic,
>>Inace postoje tahioni, cestice koje "matematicki" imaju vecu brzinu od C, >>tj. zive duze nego sto bi trebale sa tom brzinom i poluraspadom... Cekaj malo. Mislio saam da jos uvek niko nije detektovao tahione. Tahioni su hipoteticke cestice koje se krecu brze od svetlosti. Medjutim, postojanje tahiona nije u kontradikciji sa teorijom relativnosti. Naime, teorija relativnosti dokazuje da ne postoje tela sa masom mirovanja koji mogu da "prekorace" brzinu svetlosti, tj. da se u jednom trenutku krecu sporije od svetlosti a u nekom kasnijem trenutku brze od svetlosti. Za tahione je pretpostavljeno da su se "oduvek" kretali brze od svetlosti, pa nema problema da se i sada krecu brze od svetlosti. Medjutim, iako nije u kontradikciji sa teorijom relativnosti (a danas se niko ne bavi necim sto je suprotno doticnoj), malo ljudi se bavi tom tematikom, jer je detekcija takvih cestica veoma teska. Naime, oni bi, valjda, jedino sa fotonima mogli da interaguju, a i ta interakcija je veoma sumnjiva, jer ljudi ne znaju sta bi trebalo da ocekuju, pa samim tim ni kakve eksperimente da izvode.
zvezde.38 umajstorovic,
>>Pretpostavljao sam da ce neko to da kaze, ali da li neko to moze >>matematicki ovdi da izvede. Sta sve izjednacavate sa cim, pa >>dokazujete. Da ne ispadne sprda*ina, ozbiljno me zanima. Ma, ti bi mnogo. :) Ovo je Sezam, nije ovo CASTOR instituta za fiziku :) No, salu na stranu, za to ti treba opsta relativnost koja pak zahteva tenzorski racun. Medjutim ideja je u sledecem: oko svake mase se javlja zakrivljenje prostora. To zakrivljenje (u svakoj tacki prostora) se opisuje brojem koji se naziva krivina prostora. Intuitivno to izgleda nekako ovako: recimo imas neki stap koji se nalazi u nekoj oblasti prostora cija je srednja krivina R1. I tu si izmerio (nekako posredno) da je duzina stapa L1. Posle toga premestis stap u neku drugu oblast prostora gde je srednja krivina R2. I, ako je recimo R1<R2, sada meris duzinu stapa L2<L1. U okolini crnih rupa je zakrivljenje prostora veliko, pa se samim tim samnjuje i talasna duzina fotona koji se tamo nalazi. Medjutim, ovaj efekat je prisutan u okolini bilo kakve mase, ne samo u okolini crnih rupa. >>I da li to onda znaci da neku zvezdu ciji je foton skrenuo pod uticajem >>gravitacionog polja crne rupe vidimo sjajniju/tamniju nego sto zaista >>jeste? :) Ne. Ako se ta zvezda nalazi u oblasti prostora cija je krivina slicna nasoj, videcemo je istu kakvu bi je videli da nije crne rupe. To ima veze sa zakonom o odrzanju energije. Kada bi je recimo videli ljubicastijim nego sto je bio, to bi znacilo da su svi fotoni samo prolaskom pored crne rupe dobili malo energije koju nisu izgubili dok su stigli do nas, a to je perpetuum mobile I. Analog tome bi bila obicna kuglica koja prolazi pored neke planete, ali recimo ne pada na nju. Ta kuglica ima veliku kin. energiju blizu planete (odgovara velikoj energiji fotona u blizini crne rupe, tj smanjenoj tal. duzini), ali je polako gubi dok se udaljava od nje (isto tako se fotonu povecava tal. duzina dok se udaljava od crne rupe. Inace, ne pokusavaj da iz relativnosti izvedes brzinu svetlosti koja je veca od c. Cela relativnost je zasnovana na aksiomi da je brzina svetlosti konstantna. Ako pak i uspes da izvedes nekako da se foton krece brzinom koja je razlicita od c (bilo veca ili manja), to bi moglo da znaci da si ili pogresio u racunu (vrlo verovatno ;), ili da je teorija relativnosti kontradiktorna. U poslednjem slucaju ti opet rezultat ne valja, jer si posao od kontradiktornih aksioma, pa nisi ni mogao da dobijes nesto pametno. Ali, u tom slucaju bi morali da menjamo teoriju...
zvezde.39 umajstorovic,
>>Ima nacina da se cestica krece brze od svetlosti. O tome sam >>i ranije bio pisao. U pitanju je tzv. Cerenkovljevo zracenje >>tj. pojava da se cestice krecu brze od svetlosti u opticki >>guscim sredinama i pri tome emituju gorenavedeno zracenje. Ma da, ali se tu govori o brzini svetlosti u opticki guscim sredinama koja je manja od c0 (brzina svetlosti u vakuumu). U relativistickoj mehanici se pominje samo c0, tako da ni ovo nije u suprotnosti sa relativistickom mehanikom. Inace, jel neko uspeo da da nekakvo normalno tumacenje ovog zracenja?
zvezde.40 inferno,
Ehej, samo malo.. oko ovee diskusije da je nemoguća brzina veća od brz. svetlosti... Postoje čestice koje se kreću bržee od C.. Zovu se teletroni ili tako nekako... (nisam siguran, možda sam lupio za ime..)
zvezde.41 ilazarevic,
> Ima načina da se čestica kreće brže od svetlosti. O tome sam Da, ali se kod žerenkovljevog zračenja ipak ne prelazi brzina svetlosti u vakuumu, a _ona_ je najveća moguća.
zvezde.42 pele,
>=} Ma da, ali se tu govori o brzini svetlosti u opticki >=} guscim sredinama koja je manja od c0 (brzina svetlosti u >=} vakuumu). U relativistickoj mehanici se pominje samo c0, >=} tako da ni ovo nije u suprotnosti sa relativistickom >=} mehanikom. Nije mi ni bila namera da tražim rupe u relativističkoj mehanici već samo jedan interesantan primer "probijanja svetlosnog zida" u optički gušćim sredinama :) pele.
zvezde.43 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ i umesto njih ce nastati jedan gama kvant (iliti foton). Trenutak pre Zar ne treba dva gama kvanta.
zvezde.44 jerry,
> Da li se pri tom fotoni krecu brzinama vecim od brzine svetlosti? Naravno ne. Mogu samo da promene frekvencu. Tj, ako su bili u plavom spektru bice u nekom drugom, i t.d.
zvezde.45 jerry,
Posle popravke Hablovog teleskopa stigli su snimci magline u Orionu. Utvrdjeno je postojanje zvezdi sa velikim oblacima oko njih. Na nekim mestima se vec formiraju planete. Ovi snimci cvrsto dokazuju postojanje drugih planeta u kosmosu.
zvezde.46 umajstorovic,
>> Zar ne treba dva gama kvanta. Mozda. :) U stvari, trebalo bi da moze i dva i tri. Tu se radi o odrzanju nekog kvantnog broja sistema (leptonskog, valjda), ali nisam bas siguran.
zvezde.47 ilazarevic,
> Zar ne treba dva gama kvanta. Dva kvanta, zbog održanja impulsa.
zvezde.48 duleb,
> To bi znacilo da, ako imas dva ispravna casovnika koji pokazuju > isto vreme, pustis ih da se malo "prosetaju" jedan u odnosu na drugi i > zatim ih opet dovedes na isto mesto, oni ce opet pokazivati isto vreme. > Drgi postulat glasi da su u svim inercijalnim sistemima referencije > svi zakoni mehanike isti. To bi, otprilike, znacilo da ako se nalazis > zatvoren u nekom brodu (bez prozora ;) koji se krece ravnomerno > pravolinijski u odnosu na zemlju, nikakvim mehanickim eksperimentom > ne bi mogao da utvrdis da li se kreces u odnosu na zemlju ili mirujes. Zdravo, Da Vas sve pitam nesto? U nekim knjigama se pominju relativisticka putovanja, tj. kada bi covek krenuo na put svemirskim brodom brzinom bliskom brzini svetlosti i proveo na putu npr. godinu dana, po povratku na Zemlju bi ustanovio da je proslo npr. 20 godina. Zeleo bi da mi neko objasni ovaj efekat. Jasno mi je da vreme protice razlicito u razlicitim inercijalnim sistemima, medjutim meni se cini da do takvog efekta ne bi doslo. I interesuje me zasto bi vreme brze proticalo na hipotetickom vasionskom brodu a ne na Zemlji, jer potpuno je sve jedno da li se brod udaljava od Zemlje ili Zemlja od broda. Unapred hvala. Dule.
zvezde.49 dcolak,
│ velikim oblacima oko njih. Na nekim mestima se vec │ formiraju planete. Ovi snimci cvrsto dokazuju │ postojanje drugih planeta u kosmosu. Super, no kako sam shvatio te planete se tek stvaraju. Da li smo videli neku planetu koja poseduje sve uslove za postojanje života? Ako to uopšte možemo i da znamo.. Sledge DAMMIR!
zvezde.50 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Postoje čestice koje se kreću bržee od C.. Zovu se Ů█▀█Ţ teletroni ili tako nekako... (nisam siguran, možda sam Tahioni, oni valjda ne postoje na brzinama manjim od 10000*C. Iskopaše neki istraživački centar na 10km dubine i sad ga jure.
zvezde.51 dr.grba,
>> (nekako posredno) da je duzina stapa L1. Posle toga premestis stap >> u neku drugu oblast prostora gde je srednja krivina R2. I, ako je >> recimo R1<R2, sada meris duzinu stapa L2<L1. U okolini crnih rupa Staro, dobro komplikovanje života: Dok budeš merio, ne zaboravi da će i sprava za merenje dužine doći pod uticaj zakrivljenja prostora i da će pokazati istu dužinu kao u prošlom slučaju. (: Sorry.
zvezde.52 inferno,
Ů ˙ Super, no kako sam shvatio te planete se tek stvaraju. Da Ů ˙ li smo videli neku planetu koja poseduje sve uslove za Ů ˙ postojanje života? Ako to uopšte možemo i da znamo.. Hmm. Koliki je svemir? - OGROMAN! Ako senegde u tom svemiru stvorio život (naša planeta), onda nije teško predvideti da se nešto slično deesilo u mnogo sistema sličnih našem, zar ne?
zvezde.53 inferno,
Ů ˙ Iskopaše neki istraživački centar na 10km dubine i sad ga Ů ˙ jure. ajd nek im je sa srećom... Ako iko zna neku informaciju o ovome., bilo bi super da javi...
zvezde.54 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Super, no kako sam shvatio te planete se tek stvaraju. Da li smo Ů█▀█Ţ videli neku planetu koja poseduje sve uslove za postojanje života? Pa rekoše pre neku nedelju da je otkriven planetarni sistem sa vodom na 200000ly. Nemam pojma kako su otkrili, jer sam došao na sam kraj. :( Ako neko zna...
zvezde.55 pierre,
>>U nekim knjigama se pominju relativisticka putovanja, tj. kada >>bi covek krenuo na put svemirskim brodom brzinom bliskom brzini >>svetlosti i proveo na putu npr. godinu dana,po povratku na Zemlju >>bi ustanovio da je proslo npr. 20 godina.Zeleo bi da mi neko objasni Siguran sam da postoje ljudi na Sezamu koji ovo mogu bolje da objasne, pošto ja baš nisam neki stručnjak,ali... Pri svakoj brzini dolazi do odredjene dilatacije dužine.Ovo najbolje možeš da primetiš kada se voziš npr. automobilom i prodješ pored nekog objekta.Dužina tog objekta će izgledati manja.Kod brzine svetlosti ta dilatacija je maksimalna,što znači da ako se krećeš brzinom svetlosti svaki predjeni put za tebe traje jedan tren.Isti vremenski interval će proteći ako predješ 1 svetlosnu godinu i ako predješ x svetlosnih godina. Za ljude na zemlji put će trajati tih 1 ili x godina.Znači ako je čovek krenuo na put 1.1.1994. i prešao 2 svetlosne godine(1 u putu i jedna u povratku),kada se vrati biće 1.1.1996.,a za njega to vreme će proći trenutno.
zvezde.56 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ zakrivljenja prostora i da će pokazati istu dužinu kao u prošlom Ů█▀█Ţ slučaju. (: All is relative. AA. ;)
zvezde.57 dcolak,
│ Za ljude na zemlji put će trajati tih 1 ili x godina.Znači ako je čovek │ krenuo na put 1.1.1994. i prešao 2 svetlosne godine(1 u putu i jedna │ u povratku),kada se vrati biće 1.1.1996.,a za njega to vreme će proći │ trenutno. Omašio si, i to potpuno... ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.58 arazumenic,
-> Siguran sam da postoje ljudi na Sezamu koji ovo mogu bolje da objasne, -> pošto ja baš nisam neki stručnjak,ali... -> Pri svakoj brzini dolazi do odredjene dilatacije dužine.Ovo najbolje -> možeš da primetiš kada se voziš npr. automobilom i prodješ pored nekog -> objekta.Dužina tog objekta će izgledati manja.Kod brzine svetlosti Da nisi napisao ovo što samo prvo citirao, slatko bih se nasmejao drugom citatu. A za ostalo su ti već odgovorili. Uzmi brzinu automobila i od 1.000 km/h i izračunaj skraćenje. Saša
zvezde.59 pierre,
>citatu.A za ostalo su ti već odgovorili. >Uzmi bezinu automobila i od 1.000 km/h i uzračunaj sraćenje. Dobro,priznajem primer sa automobilom je glup,ali nisam ga ja izmislio.Za ostalo koliko vidim niko mi ništa nije odgovorio.
zvezde.60 umajstorovic,
>>Dok budes merio, ne zaboravi da ce i sprava za merenje duzine doci >>pod uticaj zakrivljenja prostora i da ce pokazati istu duzinu kao >>u proslom slucaju. (: Ma naravno, ali sam zato i rekao (citat :) :"(nekako posredno)" (odnosi se na merenje). Elem, pod posrednim merenjem smatram sledeci primer (recimo): duzinu doticnog stapa vidis pod odredjenim uglom i nekako znas rastojanje do stapa, onda racunas duzinu stapa pomocu duzine i ugla (koji meris). Sad neko moze da kaze: ma to sa krivinom prostora oko mase je sr*nje, nema tu nikakve krivine, vec jednostavno masa doticnog tela deluje na fotone (pomocu kojih merim ugao pod kojim se vidi stap), pa oni pocnu da se krecu po putanjama koje nisu prave linije, pa ja ne vidim stap onoliki koliki je vec vidim samo neku njegovu "prividnu velicinu". Medjutim, ako prihvatimo tezu da se fotoni u vakuumu krecu po nekakvim krivim linijama, sta onda uopste mozemo smatrati pravim linijama? Najpriridnije je da to bude putanja fotona. I zato se uvodi aksioma da se fotoni krecu po pravim linijama (u "krivim prostorima" se prave linije zovu geodezici), a efekte koje uocavamo objasnjavamo zakrivljenoscu prostora, a ne krivom putanjom forona. Rezultat proracuna pod pretpostavkom krivine prostora i pod pretpostavkom krive putanje fotona je potpuno isti.
zvezde.61 umajstorovic,
>> bi ustanovio da je proslo npr. 20 godina. Zeleo bi da mi neko objasni >> ovaj efekat. Jasno mi je da vreme protice razlicito u razlicitim >> inercijalnim sistemima, medjutim meni se cini da do takvog efekta ne >> bi doslo. I interesuje me zasto bi vreme brze proticalo na >> hipotetickom vasionskom brodu a ne na Zemlji, jer potpuno je sve >> jedno da li se brod udaljava od Zemlje ili Zemlja od broda. To je tacno, ali pod pretpostavkom da brod ni malo ne usporava niti ubrzava (sto je nemoguce). Kada bi mogao da zanemaris efekat ubrzanja ili usporenja, satovi bi pokazivali potpuno isto vreme kada ih dovedes na isto mesto. Ima jedan misaoni eksperiment koji neutralise ubrzanje, i tu se lepo vidi da nema nikakve kontradikcije. Ali o tome drugi put :).
zvezde.62 umajstorovic,
>>Dobro,priznajem primer sa automobilom je glup,ali nisam ga ja >>izmislio.Za ostalo koliko vidim niko mi nista nije odgovorio. E, izgleda da cu morati ja :). Elem, pitanje je postavljeno u kontekstu ravnopravnosti inercijalnih sistema. Dakle imamo svemirski brod koji se "krece" i zemlja koja "stoji". I imamo da, kada vezemo posmatraca za zemlju, vreme u sv. brodu tece brze od onog na zemlji. A kada vezemo posmatraca za sv. brod, vreme na brodu sporije tece nego na zemlji. Dakle resenje problema zavisi od toga gde smo postavili posmatraca, a to ne moze. Kontradikcija? Jeste! Ali stvari, na srecu, ne stoje tako kako sam opisao. Naime, pri preracunavanju vremena u onom drugom koordinatnom sistemu moramo u obzir uzeti brzinu kojom se on krece ali i rastojanje na kojem se on nalazi. Tako da kada dovedemo sisteme u istu tacku (a to je jedino mesto gde moze nastupiti kontradikcija) stvari se srede tako da satovi pokazuju isto vreme. No vise o tome u misaonom eksperimentu koji sam najavio, ali drugi put.
zvezde.63 pele,
>=} Ů ˙ Iskopaše neki istraživački centar na 10km dubine i >=} sad ga Ů ˙ jure. >=} >=} ajd nek im je sa srećom... Ako iko zna neku >=} informaciju o ovome., bilo bi super da javi... Ja mislim da je to eksperiment za ispitivanje karakteristika neutrina, jedne od najkontroverznijih čestica u prirodi. Za nju se vezuje da određuje kakav će svemir da bude. Pulsirajući ili večito šireći. Fora je u tome da se dokaže da li neutrino ima masu ili ne. Špekuliše se sa masom od 13 eV što je zaista mizerno. Ne znam da li ima nekih novih informacija u vezi sa neutrinima. pele.
zvezde.64 kriss,
˙˙ E, izgleda da cu morati ja :). Elem, pitanje je postavljeno u ˙˙ kontekstu ravnopravnosti inercijalnih sistema. Dakle imamo ˙˙ svemirski Da li zna neko kao tačno ide onaj eksperiment sa dva brata blizanca? Da banalizujem, jedan je na zemlji, drugi se vozi svem. brodom brzinama bliskim c, i kada se 'pilot' vrati kući sa oduševljenjem konstatuje da je mlađi od (možda mlađeg ;) brata ...
zvezde.66 kriss,
˙˙ Da li zna neko kao tačno ide onaj eksperiment sa dva brata ˙˙ blizanca? Ja opisah po sećanju, ali ovo i dalje stoji - zanima me kako tačno ide :)
zvezde.67 bigbrada,
*>> Da li zna neko kao tacno ide onaj eksperiment sa dva brata *>> blizanca? Da banalizujem, jedan je na zemlji, drugi se vozi *>> svem. brodom Radili su isto to i sa dva atomska casovnika.
zvezde.68 kriss,
˙˙ Radili su isto to i sa dva atomska ˙˙ casovnika. Radili ili je sve ostalo na misaonom experimentu?
zvezde.69 vlaslo,
> tahione je pretpostavljeno da su se "oduvek" kretali brze od > svetlosti, pa nema problema da se i sada krecu brze od > svetlosti. Pretpostavimo da je to tacno. Tada se postavlja pitanje: kako se moze predstaviti koordinatni sistem kretajuceg tahiona u odnosu na kor. posmatranja. Relativitet ovde daje corak :) Sa druge strane pretpostaviti da je relativitet oboren, => elektrodinamika pada u vodu. Ima li ko predlog za doradu. Ocito to je jedino resenje. Ali kakvo ???;) > Medjutim, iako nije u kontradikciji sa teorijom > relativnosti (a danas se niko ne bavi necim sto je suprotno > doticnoj) Ja sam se cackao sa ovim stvarima, ali nazalost ne vidim rupu u mat. izvodjenju relativiteta. Normalno nisam genije. Prosla su doba Paulija.
zvezde.70 dr.grba,
Gospodo, šta se to aktuelno zbiva oko Jupitera? Neka kometa se, kažu, zakucava ovih dana u mališu... Različiti proračuni, od ignorantskih do onih koji najavljuju neke klarkovske scene... Zna li ko išta konkretnije?
zvezde.71 zormi,
* Gospodo, šta se to aktuelno zbiva oko Jupitera? Neka kometa se, kažu, * zakucava ovih dana u mališu... Različiti proračuni, od ignorantskih do * onih koji najavljuju neke klarkovske scene... Evo umetničke vizije najavljenog sudara. Na prvi pogled nije ništa naročito, ali kad se uzme u obzir koliki je Jupiter... jupicom.gif
zvezde.72 kriss,
˙˙ Gospodo, šta se to aktuelno zbiva oko Jupitera? Neka kometa ˙˙ se, kažu, zakucava ovih dana u mališu... Različiti proračuni, ˙˙ od ignorantskih do onih koji najavljuju neke klarkovske ˙˙ scene... Ne mnogo konkretnije ali - delovi komete (xyz), njih oko 20-ak poznatih i n nepoznatih je udarilo u Jupiter (ili će tek, nije ni bitno O:) i to u tamnu stranu. U narodnoj opservatoriji sam čuo da će ista zasvetleti (zasvetlela je) gotovo isto kao i ova osvetljena. E sad, mi to nećemo videti, ali su kao neke američke letelice 'pohitale na lice mesta' (ovo zadnje neprovereno). Eto, nadam se da sam makar malo pojasnio. :)
zvezde.73 armitage,
> Gospodo, šta se to aktuelno zbiva oko Jupitera? Neka kometa se, kažu, > zakucava ovih dana u mališu... Različiti proračuni, od ignorantskih do > onih koji najavljuju neke klarkovske scene... Jedan monolit je moj, jedan monolit je MOJ! :)) -*- Armitage -*-
zvezde.74 dcolak,
│ Ne mnogo konkretnije ali - delovi komete (xyz), njih oko 20-ak │ poznatih i n nepoznatih je udarilo u Jupiter (ili će tek, nije ni │ bitno O:) i to u tamnu stranu. U narodnoj opservatoriji sam čuo da će Rekli su i da je udar svakog dela komete jači od najjače neutronske bombe. So, kad bi tako nešto kresnulo Zemlju, verovatno ništa od nas ne bi ostalo. BTW, da li Jupiter ima atmosferu? :) Mada, verovatno bismo skinuli kometu nekim "meteorološkim" satelitom. :) Sledge DAMMIR!
zvezde.75 banek,
>> Rekli su i da je udar svakog dela komete jači od najjače neutronske >> bombe. So, kad bi tako nešto kresnulo Zemlju, verovatno ništa od čeleo bih da mi nešto više kažeš o tome. Imaš li neke podatke? Cifre?
zvezde.76 neman,
> Jedan monolit je moj, jedan monolit je MOJ! :)) Samo da se HAL ne prebroji :)
zvezde.77 pele,
>=} Gospodo, šta se to aktuelno zbiva oko Jupitera? Neka >=} kometa se, kažu, zakucava ovih dana u mališu... >=} Različiti proračuni, od ignorantskih do onih koji >=} najavljuju neke klarkovske scene... Ne jedna nego više njih. Preciznije, raspala se jedna kometa pa parčići ( čuj, parčići :) treba da se sudare sa Jupiterom. Prika- zivali su na TV-u neke animacije kako bi to otprilike trebalo da izgleda. Mislim da neće biti ništa spektakularno, bar ne sa Zemlje jer će do sudara doći sa druge strane Jupitera ili na horizontu. pele.
zvezde.78 dcolak,
│ čeleo bih da mi nešto više kažeš o tome. │ Imaš li neke podatke? Cifre? Voleo bih da znam više, ali ne znam. To je bila kratka informacija na TV, ja je odslušah i gotovo.. Inače rekli su i da se na površini planete javljaju neki procesi koji nisu bili očekivani (verovatno po jačini reakcije) te da su promene izuzetno velike... So, ako neko zna više neka javi.. Što se tiče cifara, rekoše nešto o jačini od 20x Najjača atomska bomba.. Jadni "Marsovci" :> Sledge DAMMIR!
zvezde.79 inferno,
Ů ˙˙˙ BTW, da li Jupiter ima atmosferu? :) Ů ˙˙˙ Mada, verovatno bismo skinuli kometu nekim "meteorološkim" Ů ˙˙˙ : satelitom. ) Teško da bismo je uništili, makaar i njjačim nukleaarnim projektilima. Bar tako kažu muddre glave.. Verujem da bi išli na skretanje sa opasne putanje. InFernO
zvezde.80 pele,
>=} Rekli su i da je udar svakog dela komete jači od najjače >=} neutronske bombe. So, kad bi tako nešto kresnulo Zemlju, >=} verovatno ništa od nas ne bi ostalo. Hm, kolko ja znam, neutronske bombe se prave da budu što manjeg razornog a što većeg emisionog dejstva tako da im i nije neka analogija. Sa drugim delom rečenice se slažem ;) pele.
zvezde.81 vvelisavljev,
Da li se taj udar desio ili tek treba da se desi jer baš nisam u toku događaja. :(
zvezde.82 stigor,
> Da li se taj udar desio ili tek treba da se desi jer baš nisam > u toku događaja. :( Na Jupiter je do subote uveče palo šest delova komete Šumejker-Levi 9, a juče su atronomi širom sveta očekivali jedan veći komad, označen kao G, čiji će udar, kako se predviđa, osloboditi 25 puta veću energiju nego prvi. Udar komada A stvorio je na Jupiteru krater veličine Zemlje i hiljadau kilometara visoki stub, a jačina eksplozije se poredi sa 10 miliona megatona TNTa. Jučerašnji sudar komete i najveće planete Sunčevog sistema najboje se mogao videti sa Novog Zelanda i Havaja, a osim teleskopa na Zemlji, ovu retku nebesku pojavu prati orbitalni teleskop Habl i tri američka satelita. Kometa je dobila ime po astronomima koji su je otkrili 1993. godine. Približavajući se Jupiteru ona se raspala na 21 komad. Komadi komete nastaviće da bombarduju Jupiter do petka i svi će, procenjuje se, pasti u blizini južnog pola planete.
zvezde.83 vvelisavljev,
Nešto od toga sam i ssaznao iz onog teksta koji je uz sliku jupicom.gif koju je ovde neko ostavio. No, ima li ko ovde još kakvih slika ili snimaka pa da se to vidi? Ima li neka emisija o tome? A direktan prenos? :)
zvezde.84 stigor,
> slika ili snimaka pa da se to vidi? Ima li neka emisija o tome? > A direktan prenos? :) Pa puste neki insert na TV u trajanju od 10ak sekundi ... Mislim da na nekom satelitskom kanalu ima prenosa ( o tome će ti valjda neko reći nešto opširnije) ... Najlakše ti je da odeš u BG opservatoriju i pogledaš kroz teleskop ... :)
zvezde.85 vvelisavljev,
> valjda neko reći nešto opširnije) ... Najlakše ti je da > odeš u BG opservatoriju i pogledaš kroz teleskop ... :) Ha Ha. Jako smešno. :(((
zvezde.86 stigor,
>> odeš u BG opservatoriju i pogledaš kroz teleskop ... :) > Ha Ha. Jako smešno. :((( Nije smešno, već je istinito, treba iskoristiti priliku (ko može) i svrnutu do opseravtorije Ruđer Bošković, takvo nešto se samo jednom u životu viđa ... P.S. A što se tiče onog mog smajlija na kraju poruke, on je tu stavljen, čisto navike radi ...
zvezde.87 vvelisavljev,
> Nije smešno, već je istinito, treba iskoristiti priliku > (ko može) i svrnutu do opseravtorije Ruđer Bošković, takvo > nešto se samo jednom u životu viđa ... Nisam ni ja mislio ozbiljno već mi jednostavno neka gorčina došla što nemogu da dođem u Beograd.
zvezde.88 kriss,
˙˙ Nije smešno, već je istinito, treba iskoristiti priliku (ko ˙˙ može) i svrnutu do opseravtorije Ruđer Bošković, takvo nešto ˙˙ se samo jednom u životu viđa ... A šta pa može da se vidi kad "parčići" padaju na tamnu stranu? A i teleskop je tamo taaako jak ... :(
zvezde.89 stigor,
> A šta pa može da se vidi kad "parčići" padaju na tamnu stranu? > A i teleskop je tamo taaako jak ... :( Nije Habl, ali je ipak bolji od amaterskog teleskopa ... :) Pre neki dan izjaviše u novinama kako su snimili preko 100 fotografija koje će im pomoći u daljem naučnom radu (ako su slagali novine, onda su i nas slagali:) ... P.S. Jesil bio na "gledanju" u Ruđeru?
zvezde.90 kriss,
˙˙ Nije Habl, ali je ipak bolji od amaterskog teleskopa ... :) Što jes, jes, ali je opet slabo, bar za kometu i džupiter. Mada su ga popravljali i još uvek rade na tome zadnjih mesec-dva, tako da ima nade za pristojno posmatranje. A što se tiče slikanja - nek im je Bog u pomoći: praćenje je motor nekog prastarog gramofona, ;) (ili je bolje :( ), koje uz to i ne radi, tj. slabo radi, bar se tako priča gore. ˙˙ P.S. Jesil bio na "gledanju" u Ruđeru? Na gledanju "komete i Jupitera" ne, ali na svim ostalim gledanjima - da. :)
zvezde.91 stigor,
> Što jes, jes, ali je opet slabo, bar za kometu i džupiter. Mada > su ga popravljali i još uvek rade na tome zadnjih mesec-dva, Ma dobro je što i takav imamo, jest da je u fazi poluraspada, ali ipak je bolji od dvogleda ... :) Dobro je da su "štap i kanap" prevaziđeni ... > Na gledanju "komete i Jupitera" ne, ali na svim ostalim > gledanjima - da. :) Ima li nekoga ko je bio na "gledanju" Jupitera, mogao bi da iznese svoje utiske ovde?
zvezde.92 vvelisavljev,
Zanima me gde bi se mogao i po kojoj ceni kupiti jedan telescope za osmatranje zvezda i oklonih nam planeta?
zvezde.93 vvelisavljev,
Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je sastav sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 predstavlja jednu šibicu koja će ga potpaliti i započeti procese pretvaranja u zvezdu te će mo za jedno 10 godina biti solarni sistem sa dve zvezde. ?!
zvezde.94 dcolak,
│ Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je sastav │ sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 predstavlja jednu šibicu koja │ će ga potpaliti i započeti procese pretvaranja u zvezdu te će mo za │ jedno 10 godina biti solarni sistem sa dve zvezde. ?! Odiseja 2010? To bi bilo nešto novo. Kako objasniti našoj deci da je postojalo vreme kada je izlazilo samo jedno sunce? :) BTW, koliko bi takvo sunce bilo veliko u odnosu na "staro" Sunce? Sledge DAMMIR!
zvezde.95 zormi,
* Zanima me gde bi se mogao i po kojoj ceni kupiti jedan telescope za * osmatranje zvezda i oklonih nam planeta? Zavisi naravno šta ti treba. Po astronomskim časopisima sam vidjao reflektorske od 15-25 cm za kućnu upotrebu (jako lepi i kompaktni) sa motorom za praćenje, elektronikom za navodjenje i (čak) RS232 interface-om za PC (podržava ga npr. program ECU for Windows) za reda $800-$1500. Srednje rešenje je neki domaći ručno pravljeni teleskopčić. Koliko bi to koštalo ne znam tačno, pretpostavljam 50-200 din. Na drugoj strani, ruski durbin 20 x 30 košta reda 20-tak dinara a njim se mogu videti Saturnov prsten, Jupiterovi najveći sateliti, planine na Mesecu...
zvezde.96 zormi,
* Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je sastav * sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 predstavlja jednu šibicu koja * će ga potpaliti i započeti procese pretvaranja u zvezdu te ćemo za * jedno 10 godina biti solarni sistem sa dve zvezde. ?! Jupiteru nedostaje dosta mase za tako nešto. A kako bi to izgledalo pogledaj na kraju filma "Odiseja 2010". :) Ne bi trebalo da dodje do nekih dramatičnih promena, osim što bi Jupiter bio vidljiv i danju, a noću dosta sjajniji od Meseca. Inače, binarni zvezdani sistemi su pre pravilo nego izuzetak i to lepo radi ;). Npr. nama najbliža zvezda Proxima Centauri je deo trojnog sistema. Sama Proxima se ne vidi jer je mali smedji patuljak od zvezde (ali je proxima=najbliža), dok su Alpha Centauri A & Alpha Centauri B mnogo veće i zajedno čine prilično "drečavu" Alpha Centauri na južnom nebu. Sve tri su 4.2 svetlosne godine daleko, a medjusobno su dosta blizu (ako se dobro sećam A i B su nešto kao Sunce i Neptun, dok je Proxima udaljenija od njih a bliža nama). Kako to "izgleda" izbliza možeš pročitati u "Zadužbina i Zemlja" Asimova. Posmatrano odatle, naše Sunce je najsjajnija zvezda sazveždja Cassiopeiae (proverio ;).
zvezde.97 stigor,
> Na drugoj strani, ruski durbin 20 x 30 košta reda 20-tak dinara > a njim se mogu videti Saturnov prsten, Jupiterovi najveći > sateliti, planine na Mesecu... Gde se to "jeftino" čudo može naći (nemoj samo da odgovoriš: U Rusiji! :) ...
zvezde.98 vitez.koja,
#=> Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je #=> sastav sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 #=> predstavlja jednu šibicu koja će ga potpaliti i započeti #=> procese pretvaranja u zvezdu te će mo za jedno 10 godina #=> biti solarni sistem sa dve zvezde. ?! Nije, naravno. -> Milja ponovo jaše...
zvezde.99 pele,
>=} Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je >=} sastav sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 >=} predstavlja jednu šibicu koja će ga potpaliti i započeti >=} procese pretvaranja u zvezdu te će mo za jedno 10 godina >=} biti solarni sistem sa dve zvezde. ?! Sastav jeste sličan ali mu fali dosta mase da bi mogao da otpočne i održava termonuklearne reakcije. On i sada emituje više energije nego što je prima ali je to daleko od toga da bi se navvao zvezdani početak. pele.
zvezde.100 zormi,
*> Na drugoj strani, ruski durbin 20 x 30 košta reda 20-tak dinara *> a njim se mogu videti Saturnov prsten, Jupiterovi najveći *> sateliti, planine na Mesecu... * * Gde se to "jeftino" čudo može naći (nemoj samo da odgovoriš: U Rusiji! :) Najjeftiniji je tamo, mi smo sa apsolventske ekskurzije doneli nekoliko. ;) Imali su ih i u Cinephoto radnjama pre par godina, mada ih odavno nisam vidjao. Možda u nekom komisionu...
zvezde.101 bearboy,
> │ Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je > sastav │ sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 predstavlja > jednu šibicu koja │ će ga potpaliti i započeti procese > pretvaranja u zvezdu te će mo za │ jedno 10 godina biti solarni > sistem sa dve zvezde. ?! čisto sumnjam. Em ima premalu masu (stoga i pritisak/temperaturu), em ima previse helijuma u sebi. > Odiseja 2010? To bi bilo nešto novo. Kako objasniti našoj deci > da je postojalo vreme kada je izlazilo samo jedno sunce? :) :) > BTW, koliko bi takvo sunce bilo veliko u odnosu na "staro" > Sunce? Sitno :) Bilo bi exactly toliko veliko koliko je i sada, mozda malo vece. Problem bi bio to što bi se ogromna količina svetlosti dolazila iz jedne tačke so ne bi bilo previše zdravo gledati u nj. Naravno, bio bi vidljiv i danju a noću bi trebao dabude nekoliko puta svetliji od punog meseca.
zvezde.102 kriss,
Tek sada sam video jedan zanimljiv tekst o kometi koja je udarila u Jupiter i Cray kompjuteru - vredi pročitani, a nije ni dugačak: 4.960 NOVOSTI.6:microb ˙˙ Supercomputer Changes Views On Comet Collision 07/08/94 ˙˙ PITTSBURGH, PENNSYLVANIA, U.S.A. (NB) -- Thanks to modeling on ˙˙ a Cray C90 supercomputer at the Pittsburgh Supercomputing ˙˙ Center, astronomers believe that a mid-July collision between ˙˙ comet Shoemaker-Levy 9 and Jupiter, will produce a bang, not a ˙˙ whimper.
zvezde.103 vstan,
> Najjeftiniji je tamo, mi smo sa apsolventske ekskurzije doneli > nekoliko. ;) Imali su ih i u Cinephoto radnjama pre par godina, > mada ih odavno nisam vidjao. Mozda u nekom komisionu... ... a na buvljacima pogotovo.
zvezde.104 mirche,
> Da li je istina to što sam pročitao za Jupiter da mu je sastav > sličan Suncu i da kometa Šumejker-Levi 9 predstavlja jednu > šibicu koja će ga potpaliti i započeti procese pretvaranja u > zvezdu te će mo za jedno 10 godina biti solarni sistem sa dve > zvezde. ?! Gde si to pročitao? Da nisi čuo od znamenitog nam magistra fizike, specijaliste za ubijanje ljudi putem telefona a uz pomoć izvesnog Hertzijusa, koji je možda negde usput postao i magistar astronomije? ;))
zvezde.105 vvelisavljev,
> Gde si to pročitao? Da nisi čuo od znamenitog nam magistra > fizike, specijaliste za ubijanje ljudi putem telefona a uz > pomoć izvesnog Hertzijusa, koji je možda negde usput > postao i magistar astronomije? ;)) Pročitao sam u Trećem oku. :))))
zvezde.106 jerry,
Svez tekst iz laboratorije za propulziju o udaru fragmenata komete SL9 o povrsinu Jupitera. Na pocetku poruke su i SITES sa astro novostima i lepim bazama podataka. Dosta interesantnih podataka. Ako vas interesuje... Jerry astrnews.zip
zvezde.107 milan,
Blagodarimo! :)) Pl poz M
zvezde.108 pele,
Jel zna neko nešto više o filadelfijskom eksperimentu? Da li je taj eksperiment stvarno postojao i u čemu se sastojao? pele.
zvezde.109 crncic,
-*> Jel zna neko nešto više o filadelfijskom eksperimentu? Da li je taj -*> eksperiment stvarno postojao i u čemu se sastojao? Kažu ljudi da ima nešto o tome u EXTRA.6 misterije 8.35 ...
zvezde.110 radosav,
Nešto mi je palo na pamet pre neki dan. Da koji slučajem "želindžer" nije "vrisnuo", nebi, naravno, došlo do odlaganja svemirskog programa i "Galileo" bi bio poslat na vreme. To znači da bi bio u orbiti oko Jupitera još pre par godina. A to opet znači da bi gledali udar komete praktično iz prvog reda. Neprežaljivo, jel` da?
zvezde.111 ilazarevic,
> još pre par godina. A to opet znači da bi gledali udar komete praktično > iz prvog reda. Neprežaljivo, jelž da? Sledeći put moraju da postave gušću ogradu, da se gremlini ne provuku.
zvezde.112 kriss,
˙˙ prvog reda. Neprežaljivo, jel` da? Da. ;) Nego, da li ovde postoji neko ko se tu i tamo odšeta do NASA-e? Ako ima, nek se seti par ljudi ;) koji prate ovu temu, pa nek pošalje neku sličicu ili tekst, da oživimo malo ... Neprežaljivo je što nemamo slike udara.
zvezde.113 vstan,
Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) Sve ukupno 650kila. Na 14.400 je bilo za manje od 7 minuta a ovde ima da se oteeeeeeeegne :[ Orbits - ilustrovani prikaz Suncevog sistema. Ako ste videli "Discover Space" a njegovih 10 MB vam se ucinilo previse evo dostojne zamene. orbits.arj
zvezde.114 vstan,
Orbits - ilustrovani prikaz Suncevog sistema - drugi deo. (Kriss dugujes jedno pivo) orbits.a01
zvezde.115 kriss,
˙˙ Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) Već skinuto i mogu reći da je veoma lepo urađeno. Taman ako treba nekom objašnjavati stvari. :)
zvezde.116 kriss,
˙˙ (Kriss dugujes jedno pivo) Dugujem dva. Tebi i još nekom, so vidimo se u klubu.
zvezde.117 pedjak,
> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) > Sve ukupno 650kila. Na 14.400 je bilo za manje od 7 minuta Da li radi na herkulesu..?
zvezde.118 vstan,
>> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) > > Da li radi na herkulesu..? Pretpostavljam da ne radi.
zvezde.119 mvukolic,
> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) Skinuo sam ga i traži mi orbits.a01.
zvezde.120 vstan,
>> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) > > Skinuo sam ga i trazi mi orbits.a01. Pa svuci i njega ;)
zvezde.121 mvukolic,
> Pa svuci i njega ;) Pojma nemam kako mi je izmak'o.
zvezde.122 .bata.,
ŔŔŔ ˙˙ Radili su isto to i sa dva atomska ŔŔŔ ˙˙ casovnika. ŔŔŔ ŔŔŔ Radili ili je sve ostalo na misaonom experimentu? Radili i dobili su rezultate koji su odgovarali teoriji relativiteta. Dakle dobili su razliku na atomskim casovnicima na X-toj decimali..
zvezde.123 bulaja,
│Orbits - ilustrovani prikaz Suncevog sistema. └─── Prebačeno je u GRAPHICS direktorijum, hvala na prilogu.
zvezde.124 ratman,
Postoje li neke (relativno jednostavne) jednacine kojima se moze izracunati trajanje obdanice i noci u funkciji datuma i geogr, koordinata. Ne razumem se bas mnogo u astronomiju, ali bas me intersuje.. Ako neko ima programcic, listing ili slicno, moze i to sa attachuje.
zvezde.125 ratman,
>> se moze izracunati trajanje obdanice i noci u funkciji datuma >> i geogr, koordinata. Zar niko nema takav neki prg. ili listing, ili jednacine?
zvezde.126 dikla,
> Postoje li neke (relativno jednostavne) jednacine kojima > se moze izracunati trajanje obdanice i noci u funkciji datuma > i geogr, koordinata. Zar to ne radi onaj ORBITS, neko ga je slao ovih dana..
zvezde.127 kriss,
Malo (mnogo) se umrtvila tema, pa da malo razmrdamo: ;) zanima me na koji fazon sateliti koji se mogu videti u vedrim noćima kao tačke koje se polako (?) kreću nebom - svetle? Odsjaj - nije; svetlo - sumnjam, šta će im; ??? - e to je. :) I ako neko zna, zanima me visina na kojoj "lete" isti.
zvezde.128 kriss,
Da sve ne bi bilo samo jedna poruka ;) nastavljam sa pitanjima: :) Kod geostacionarnih satelita se pominju visine od 30000 (trideset hiljada) kilometara - da li je moguće da su toliko visoko, i ako jesu, zašto jesu? :) Koje su pa najmanje visine na kojima kruže (vojni?) sateliti? I na kojoj visini najčešće kruži Šatl (pošto se, jelte, šeta po potrebi :)? žetvrto - šta ima novo sa ruskom orbitalnom stanicom 'Mir'? Jel planiraju da je vrate, da je prošire, ostave takvu kakva jeste? I da li postoje neki planovi sa Šatlom i tom stanicom? (jer se sećam da sam davno negde čitao da će možda-ono-ako Šatl prevoziti materijal do stanice, i da će posade biti mešane - po nacionalnosti i polovima ;)
zvezde.129 stigor,
> I ako neko zna, zanima me visina na kojoj "lete" isti. Trebalo bi da bude na 36.000Km iliti u takozvanom "Klarkovom pojasu" ...
zvezde.130 zormi,
* Kod geostacionarnih satelita se pominju visine od 30000 (trideset * hiljada) kilometara - da li je moguće da su toliko visoko, i ako jesu, * zašto jesu? :) Upravo na toj visini period za koji satelit obidje oko Zemlje iznosi 24h što se poklapa sa okretanjem iste, tako da je prividno uvek iznad iste tačke (ako je iznad ekvatora i naravno okreće se u istom smeru). Ako je bliže okreće se brže od Zemlje, a ako je dalje sporije. Sve to može da se izračuna iz zahteva da sila gravitacionog privlačenja bude jednaka centrifugalnoj (sve se odnosi na kružne orbite). Jako lepo objašnjeno sa ilustracijama imaš u programu ORBITS koji je u nekom od kataloga. * Koje su pa najmanje visine na kojima kruže (vojni?) sateliti? Ne znam tačno, reda 50-100 km. Zahtev je da ne zakače značajno atmosferu što bi ih usporilo i nateralo da udju dublje i sagore (ili se sruše). * I na kojoj visini najčešće kruži Šatl (pošto se, jelte, šeta po * potrebi :)? Shuttle leti na par stotina km, mislim da mu je maximalni "domet" reda 500 km.
zvezde.131 kriss,
˙˙ Trebalo bi da bude na 36.000Km iliti u takozvanom "Klarkovom ˙˙ pojasu" ... Kakav je to pojas?
zvezde.132 stigor,
> ˙˙ Trebalo bi da bude na 36.000Km iliti u takozvanom "Klarkovom > ˙˙ pojasu" ... > Kakav je to pojas? Pa nisam baš ni ja mnogo upućen u to, ali ajde ... Klarkov pojas je najpogodniji za satelite, pošto je u njemu neko polu-bestežinsko stanje (prisutan je i uticaj zemljine gravitacije), pa je potrebno malo energije da bi se održavala normalna putanja satelita ... Zato svaki satelit ima odredjenu količinu goriva, pomoću koje ispravlja svoju orbitu, ako do nekog pomerenja dodje (ne dešava se često, ali zbog raznoraznih uticaja i do toga dolazi) ... Vek satelita se odredjuje na osnovu količine goriva koju ponese, ako ponese više goriva - duže mu je vreme trajanja i može duže da održava normalnu orbitu oko zemlje (zato sateliti posle 5-6 godina upotrebe, odlaze na "groblje") ...
zvezde.133 .bata.,
ŔŔŔ Svez tekst iz laboratorije za propulziju o udaru fragmenata ŔŔŔ komete SL9 o povrsinu Jupitera. Na pocetku poruke su i SITES ŔŔŔ sa astro novostima i lepim bazama podataka. ŔŔŔ Dosta interesantnih podataka. Ako vas interesuje... Da li bi mogao da skines neki fajl koji se pominje u tom tekstu ??
zvezde.134 hook,
> žetvrto - šta ima novo sa ruskom orbitalnom stanicom 'Mir'? Jel > planiraju da je vrate, da je prošire, ostave takvu kakva jeste? I da > li postoje neki planovi sa Šatlom i tom stanicom? (jer se sećam da sam > davno negde čitao da će možda-ono-ako Šatl prevoziti materijal do > stanice, i da će posade biti mešane - po nacionalnosti i polovima ;) Nešto više o ovoj temi imaš u Galaksiji br.244 (septembar 1994). Navešću ti dva naslova: 1) PRODUčEN čIVOT "MIRA" "Zahvaljujući finansijskoj pomoći Zapada, ruski kosmički program je uspeo da prebrodi najveću krizu u koju je zapao od prvog "Sputnjika". Okosnica ruske kosmonautike ostaje stanica "Mir", koja osam godina brodi kosmosom" 2) KOSMIžKA STANICA BUDUĆNOSTI ""Alfa", kosmička stanica XXI veka, nastaće objedinjavanjem projekata ruske i američke orbitalne stanice. Šestočlane posade smenjivaće se dva puta godišnje.
zvezde.135 kriss,
˙˙ Nešto više o ovoj temi imaš u Galaksiji br.244 (septembar ˙˙ 1994). Navešću ti dva naslova: ˙˙ ˙˙ 1) PRODUčEN čIVOT "MIRA" Da, da, baš taj dan kupih Galaksiju, ali je poruka otišla. :) U svakom slučaju sjajni tekstovi i sjajan broj (reklama za časopis, nadam se da ću za ovo dobiti makar za 6 meseci na sezamu ;). Vredi uzeti.
zvezde.136 haevorn,
// sateliti posle 5-6 godina upotrebe, odlaze na "groblje") ... Gde je to?
zvezde.137 ilazarevic,
> kao tačke koje se polako (?) kreću nebom - svetle? Odsjaj - nije; Ja bih baš rekao da je odsjaj od Sunca, jer nema šta drugo da bude. Kao što kaže Holms, kada isključiš sve što je nemoguće, ono što ostane, ma koliko izgledalo neverovatno, mora da bude rešenje :)
zvezde.138 stigor,
> // sateliti posle 5-6 godina upotrebe, odlaze na "groblje") ... > Gde je to? "Groblje" je naziv za orbitu na 30000 i kusur kilometara, gde se nalaze sateliti koji su odradili svoje ... Kako godine prolaze sve je više "odumrlih" satelita, pa će uskoro morati da se to područje čisti, kako ne bi smetali novim satelitima ...
zvezde.139 jerry,
} Zar niko nema takav neki prg. ili listing, ili jednacine? Imas Windows planetarijum na SEX BBS-u. Mnogo dobar program.
zvezde.140 crncic,
>> sve je više "odumrlih" satelita, pa će uskoro morati da se to >> područje čisti, kako ne bi smetali novim satelitima ... A kako misle da ga čiste ?
zvezde.141 stigor,
> A kako misle da ga čiste ? Pa za sada se nijedna firma nije usudila da ulaže novac u taj projekat ... Ali, ko prvi to uspe da odradi, ima da se nafatira love-ko blata ... Taj "čistač" bi trebao da bude modifikovana verzija šatla, koji će taj "otpad" odgurati dalje od 36.000Km ili će biti u fazonu kontejnera (vraćaće satelit na zemlju, pa bi se možda posle odredjene poravke on mogao ponovo koristiti) ...
zvezde.142 kriss,
˙˙ sve je više "odumrlih" satelita, pa će uskoro morati da se to ˙˙ područje čisti, kako ne bi smetali novim satelitima ... E svašta. :) U stvari, sigurno da ima logike, čim tako rade, ali je ja ne vidim. ;) Zašto lepo ne ugrade padobrane, pa umesto da troše gorivo da ih dignu sa 400 na 30000 km , lepo uz manje energetske zahteve spuste (zabiju) u more ili zemlju. Pa iskoriste delove koji rade itd.
zvezde.143 kriss,
˙˙} Zar niko nema takav neki prg. ili listing, ili jednacine? ˙˙ ˙˙ Imas Windows planetarijum na SEX BBS-u. Mnogo dobar program. Malo reklame. ;) Na tom istom BBS-u se nalazi i dosta lepih GIF-ova, koje nisam viđao po drugim BBS-ovima. Pa ko voli, neka zađe u astro dir.
zvezde.144 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Shuttle leti na par stotina km, mislim da mu je maximalni "domet" Ů█▀█Ţ reda 500 km. Teško. Ko onda izbacuje geostacionarne na 30000km. Šatl ne bi trebalo da ima ograničenja u visini.
zvezde.145 stigor,
> da ih dignu sa 400 na 30000 km , lepo uz manje energetske > zahteve spuste (zabiju) u more ili zemlju. Pa iskoriste delove > koji rade itd. I ovako je Zemlja zagadjena, samo im još fali da dovlače i "svemirski otpad" ... :) Malo bi toga ostalo posle zabijanja u zemlju, a da može da se ponovo koristi ... :)
zvezde.146 stigor,
> Teško. Ko onda izbacuje geostacionarne na 30000km. Šatl ne bi > trebalo da ima ograničenja u visini. Upravo tako .. Šatl dodje do 30000 i kusur Km, i sa svojom "čuvenom" hidrauličnom rukom, izbaci satelit iz svog cargo bay-a ...
zvezde.147 zormi,
* Ů█▀█Ţ Shuttle leti na par stotina km, mislim da mu je maximalni "domet" * Ů█▀█Ţ reda 500 km. * * Teško. Ko onda izbacuje geostacionarne na 30000km. Šatl ne bi trebalo * da ima ograničenja u visini. Shuttle izbaci satelit a onda se na njemu aktiviraju motori koji ga odvuku do geostacionarne orbite.
zvezde.148 jerry,
} Da li bi mogao da skines neki fajl koji se pominje u tom tekstu ?? Tesko. Nemam nikakvog pristupa na Internet osim EMAIjL-a. Tekst koji sam prosledio sam dobio od mog kuma (bio pstojkov na sezamu). On je na doktoriranju na Brown univerzitetu tako da je na licu mesta. Ako vidi nesto sto misli da ce mi biti interesantno, on mi samo sljusne u mail. Ako neko od vas ima full internet, nek mazne interesantne stvari pa nek okaci "odje". Sorry, Jerry.
zvezde.149 jerry,
}> kao tacke koje se polako (?) krecu nebom - svetle? Odsjaj - nije; } } Ja bih bas rekao da je odsjaj od Sunca, jer nema sta drugo da bude. I jeste odsjaj od sunca. I to od one iste materije od koje je IVANNA imala onaj metalasti prekrivac kojim sam ja uvio gitaru da je zastitim od kise kad smo isli u Petnicu. :) Petnica? Sta to bese?
zvezde.150 kriss,
˙˙ Petnica? Sta to bese? Da, sramota, ti si jedini čovek koji ima veze tamo i nisi ih potegao da se ponovo družimo u prirodi. O;) Nisu vredele ni danicine molbe u grupi. ;) Zato problem iznosim pred sud javnosti, pa ti vidi šta ćeš.
zvezde.151 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Shuttle izbaci satelit a onda se na njemu aktiviraju motori koji Ů█▀█Ţ ga odvuku do geostacionarne orbite. Jel ti to siguran podatak? To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za gorivo potrebni na setlitu, a shuttle ih već ima. Samim tim je i cena lansiranja satelita veća jer mu je i masa veća. Ne vidim ni jedan razlog zašto shuttle ne bi mogao da dođe do 30000km. Takav metod lansiranja nisam još video. Možda je ovo laički, ali ja sam video da ruka izvuče satelit iz spremišta, pusti ga u orbitu, mali retro motor na trenutak bljesne na satelitu i da mu spin. Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na 30000km.
zvezde.152 stigor,
> ga u orbitu, mali retro motor na trenutak bljesne na satelitu i > da mu spin. Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na > 30000km. Upravo tako ... Nešto slično sam napisao par poruka pre ove ...
zvezde.153 drndi,
>> Ů█▀█Ţ Shuttle izbaci satelit a onda se na njemu aktiviraju motori koji >> Ů█▀█Ţ ga odvuku do geostacionarne orbite. >> >> Jel ti to siguran podatak? >> To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za gorivo potrebni >> na setlitu, a shuttle ih vec ima. Samim tim je i cena lansiranja satelita >> veca jer mu je i masa veca. Ne vidim ni jedan razlog zasto shuttle ne bi >> mogao da dode do 30000km. Takav metod lansiranja nisam jos video. Mozda je >> ovo laicki, ali ja sam video da ruka izvuce satelit iz spremista, pusti >> ga u orbitu, mali retro motor na trenutak bljesne na satelitu i da mu spin. >> Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na 30000km. "...Satl je tada trebalo da upali motore, udalji se od satelita, koji bi uz pomoc motora potisnog stepena krenuo ka planiranoj geostacionarnoj orbiti, na 35.680 kilometara iznad Atlantika..." - Galaksija broj 243 (jul 1994) strana 17. Ako oni lazu, ja lazem vas.
zvezde.154 kriss,
˙˙ To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za gorivo ˙˙ potrebni na setlitu, a shuttle ih već ima. Samim tim je i cena Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su bočne (valjda se zovu busteri - pojma nemam) koje otpadaju posle izvesnog vrenema, ali šta je centralna? I kad ona otpada?
zvezde.155 zormi,
* Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su bočne (valjda * se zovu busteri - pojma nemam) koje otpadaju posle izvesnog vrenema, * ali šta je centralna? I kad ona otpada? Tank sa gorivom.
zvezde.156 inferno,
Ů│ ˙ Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su bočne (valjda Ů│ ˙ se zovu busteri - pojma nemam) koje otpadaju posle izvesnog vrenema, Ů│ ˙ ali šta je centralna? I kad ona otpada? Verovao ili ne, ali to je tank sa gorivom. Da mi je znati kolika mu je kubatura??
zvezde.157 haevorn,
// Kad ona otpada? Pa pošto je rezervoar (za boostere), otpada kad se istroši, a to je malo pre nego što se otkače boosteri.
zvezde.158 kriss,
˙˙ Verovao ili ne, ali to je tank sa gorivom. ˙˙ Da mi je znati kolika mu je kubatura?? Dakle, busteri ga odvuku do visine _______ (nek popuni ko zna), a onda šatl pali svoje motore, koristeći gorivo iz tog rezervoara.
zvezde.159 kriss,
˙˙ Pa pošto je rezervoar (za boostere), otpada kad se ˙˙ istroši, a to je malo pre nego što se ˙˙ otkače boosteri. ??? Koliko se sećam, prvo se odvoje busteri, a šatl i dalje leti sa onom čumom?
zvezde.160 haevorn,
// ??? Koliko se sećam, prvo se odvoje busteri, a šatl i dalje // leti sa onom čumom? Ne znam redosled, ali rezervoar je za boostere, a šatl se sam "snalazi" (možda se i on malo napaja odatle, ali nisam siguran). Inače, pri poletanju rade i motori na šatlu i busteri.
zvezde.161 zormi,
*// ??? Koliko se sećam, prvo se odvoje busteri, a šatl i dalje *// leti sa onom čumom? * * Ne znam redosled, ali rezervoar je za boostere, a šatl * se sam "snalazi" (možda se i on malo napaja odatle, ali nisam * siguran). Inače, pri poletanju rade i motori na šatlu i busteri. Ni ja nisam poznavalac (više volim astronomiju od astronautike ;) ali čini mi se da busteri sagorevaju sopstveno čvrsto gorivo pa otpadnu, a u tanku je tečno gorivo koje troše shuttle-ovi motori da ga podignu na orbitu. Tank se potom takodje otkači a shuttle nastavi sa sopstvenim rezervoarom.
zvezde.162 ilazarevic,
> Petnica? Sta to bese? Beše, beše, ali izgleda da nam nema odlaska tamo do proleća. Ili, možda... možda si se angažovao :)
zvezde.163 pele,
>=} Jel ti to siguran podatak? >=} To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za >=} gorivo potrebni na setlitu, a shuttle ih već ima. Samim >=} tim je i cena lansiranja satelita veća jer mu je i masa >=} veća. Ne vidim ni jedan razlog zašto shuttle ne bi mogao >=} da dođe do 30000km. Takav metod lansiranja nisam još >=} video. Možda je ovo laički, ali ja sam video da ruka >=} izvuče satelit iz spremišta, pusti ga u orbitu, mali >=} retro motor na trenutak bljesne na satelitu i da mu >=} spin. Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na >=} 30000km. Bila je divna emisija na ART kanalu pre jedno mesec dana o Šatlu i lansiranju satelita. lepo se vidi kako se, nakon što se Šatl pozi- cionira na određenu visinu, otvara tovarni prostor i satelit roti- rajući izađe odatle i ode na predviđenu mu orbitu. pele,
zvezde.164 pele,
>=} Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su >=} bočne (valjda se zovu busteri - pojma nemam) koje >=} otpadaju posle izvesnog vrenema, ali šta je centralna? I >=} kad ona otpada? Bustri imaju zadatak da daju onu početnu snagu Šatlu i otpadaju nakon ne zna ni ja tačno koliko sekundi i padobranima se spuštaju na Zemlju. Onaj veliki rezervoar otpada nešto kasnije i potrošan je, tj. sagori u atmosferi. pele.
zvezde.165 nemanja.,
# Dakle, busteri ga odvuku do visine _______ (nek popuni ko zna), a 40 km.
zvezde.166 radosav,
U vezi šatla. Sastoji se iz 4 dela: orbiter, tank sa rezervoarom (ona sredi- šnja budža) i dve buster rakete. Busteri su na čvrsto gorivo, dakle jednom se pokrenu i ne gase se dok ne potroše svo gorivo i ne može im se regulisati rad u toku leta. Rezervoar ima tankove za tečni kiseonik i tečni vodonik. To je jedina komponenta sistema koja ne može da se koristi ponovo. Isto gorivo ima i orbiter u sebi ali u neuporedivo manjoj količini. Nosivost mu je oko 30t. U trenutku poletanja rade svi motori i orbitera i bustera. To što se ne vidi plamen iz orbiterovih motora je zato što je njegov produkt sagorevanja pregrejana vodena para koja nema boje (providi se). Motori orbitera rade i izvesno kraće vreme posle odvajanja rezervoara posle čega se gase. Glavni motori će se upaliti još jednom kada po završetku misije počne kočenje i ulazak u gornje slojeve atmosfere. Na pistu sleće kao jedrilica sa ugašenim motorima. Ovde se koncepcija BURAN-a pokazuje kao bolja jer Buran ima goriva za manevrisanja u atmosferi. Dok se nalazi u orbiti orbiter koristi motore za manevrisanje koji rade na komprivani azot (valjda, nisam siguran). Radna orbita jeste na oko 500km, geostacionarni sateliti se naknadno posebnom raketom dižu na 36000km. Gorivo u samom satelitu služi za manevrisanje na orbiti kao i za manje korekcije orbite. Skok sa 500km na 36000km ne spada u manje korekcije orbite. Ono što je neko video na snimku sigurno nije bio geostacio- narni satelit (mada sam siguran da su na TV rekli da jeste ;) ili je tek trebalo da pali svoje motore. Toliko od mene za sada. Valjda sam bio od pomoći.
zvezde.167 miroslavn,
U koliko sati su ona predavanja o astronomiji u Donjem gradu? (beše petkom i subotom valjda, al' od koliko sati...?)