EXTRA.9

08 Dec 1995 - 14 Feb 1998

Messages - fotografija

fotografija.102 biber, -> #75, djcorto
RE:Slajd rekorder & MicroAnima Davno su ga prodali..
fotografija.103 biber, -> #56, fric
>> Konkretno se spremam za nabavku skenera Polaroid >> sprint scan 35 (valjda bese 2700 dpi) te me zanima Kad nabavis, obavesti nas. Bice musterija... :)
fotografija.104 biber, -> #63, kum.djole
>> film ORWO NP 20.. ;) Fleke na negativu, tanka emulzija.. Moje iskustvo kaze da je ORWO NP odlican film. Moguce da ti je film bio star. Obratite paznju na datum na kartonskoj kutiji. Vidjao sam primerke ciji je rok dobrano istekao ( sto kaze sifra otisnuta na kutiji npr. 0190) dok je neko naknadno utisnuo npr. NOV 98
fotografija.105 biber, -> #55, djcorto
>> delovima. Dosta je i trajno, jedino ako okacite na stalno >> osuncan zid moze da izbledi. Mozda se varam, ali cini mi se da sam citao neki tekst, da je CIBA najmanje osetljiva na UV zrake ( sunce ;) od svih foto materijala
fotografija.106 biber, -> #83, teorist
>> Moze li malcice detalja ??? Ovo nisam cuo. CIBA i sl: Nema tu mnogo toga da se prica. Eksponiras slajd na specijalan papir, provuces papir kroz par hemikalija i eto je fotografija direktno sa slajda. Fotografija ima onu zivost, kontrast i ostrinu slajda. Do pre pojave ovog postupka, radilo se preko internegativa. Slajd se preslika na negativ, i dalje se radi klasican negativ-pozitiv postupak. Postoji i cini mi se R3 postupak. To postupak prilagodjen masinskoj izradi slika direktno sa slajda, ali cini mi se nema vise toga u BG. Rezultati me nisu dojmili, ali je moguce da su hemikalije dugo stajale u masini tamo gde sam to radio. >> Za vece formate ipak mora da se radi rucno - barem eksponiranje papira. Ne mora, rade masine i to. Koliko znam do formata 50x70. Preko toga eksponiranje rade rucno, a obradu na masini. Sirina slike 2 metra, ako se dobro secam. I sve ovo u BGD. Neverovatno...
fotografija.107 biber, -> #97, vrasa
>> Molim za pomoc. Posedujem snimljen film ORWO CHROM UT18. To je slajd film, koji se radi po nekom ORWO postupku. Vec sam o tome pisao, ali evo ponovo. U BG je to nekad radio foto Miroc, u makedoniji je bilo predstavnistvo ORWO-a. Sve zajedno mislim da ces tesko pronaci nekoga ko bi ti taj film razvio u originalnim hemikalijama. Ako ti je nesto jako vazno na filmu, probaj da ubedis nekog fotografa da ti film razvije kao negativ standardnim C-41 postupkom, s tim da obori temperaturu na 33 stepena, ili mi se javi na mail, da ti to isto uradim. Dakle od tog filma mozes da dobijes jedino negativ ( nisam siguran da bi se neko usudio da ga pusti kroz E-6 hemiju ), pri cemu su slike ( u zavisnosti od kriterijuma ) jako loseg kvaliteta ( veliki kontrast, pomerene boje ...). Postoji, doduse mala mogucnost, da ti neko donese iz Rusije ili sl. zemalja hemiju za razvijanje ORWO slajda. Ona tamo nije skupa, a rezultati su solidni. Kurioziteta radi, ORWO filmovi razvijeni u ovoj ruskoj hemiji imaju zelenkasti "stih". ( Apropo ovoga E-6 postupak voli da vuce na magentu. ) Imam recepturu za ove hemikalije ( na ruskom ) pa ako neko misli da ima sanse da nabavi gomilu organskih hemikalija ... ;>
fotografija.108 biber, -> #94, miobrado
>>>> Kakva su iskustva u fotografisanju monitora. Ovo pitanje je postavio HOOK, ali moram da uradim reply na MIOBARDO zbog "sitnih" gresaka koje su se pokrale u njegovoj poruci, kako ne bi neko pogresio prateci njegove savete. >> 1. Otvr blende - maksimalan. Otvor blende sto manji, koliko to svetlosni uslovi vec dozvoljavaju. Da ne bude zabune, otvor blende 22 je manji od 11, 11 je manji otvor od 8 i tako dalje >> 4. Stativ >> >> Nisam ga nikad koristio - sam odluci. Stativ je korisan u gotovo svakoj prilici, pogotovo kad su u pitanju duze ekspozicije kao sto je to ovde slucaj. Opste pravilo: Pri slikanju "iz ruke" ekspozicija ne bi trebala biti duza od 1/f, gde je f zizna duzina objektiva, dakle za objektiv od 50 mm iz ruke moze 1/60, 1/125, 1/250 ... sto ovde ne dolazi u obzir. >> 6. KONTRAST NA EKRANU MONITORA >> >> Podesi ga obavezno prema svojim potrebama, a preporucujem sto >> kontastnije! S obzirom da se bavis repro fotografijom, trebalo bi da ti je poznato da prilikom svakog preslikavanja raste kontrast, dakle moja preporuka bi bila sto manji kontrast, a to cini mi se kaze i tekst koji si citirao. Ovo je naravno vec finesa, i zavisi od onoga sto slikas, i sta zelis da dobijes. PS. Ovo nema mnogo veze sa temom, ali zamolio bih kriticki nastrojene citaoce ovih i ostalih namenskih konferencija ( tema ), da svoje potrebe za kriticizmom ne zadovoljavaju time sto ce napisati "reply" tipa "ne kaze se ovako, vec ...", ili "e pogresno si napisao..." itd. Time se sa jedne strane povecava broj nekorisnih poruka, a sa druge demotivisu ljudi koji nesto znaju, pogotovu sto su te greske posledica 1. zurbe u pisanju i 2. uobicajenog nacina izrazavanja primer slika (=) fotografija Treba ipak ceniti to sto je neko odvojio vreme i otkucao dva tri ekrana teksta, kako bi pomogao drugome. PPS Ne kaze se otkucao dva tri ekrana ;>>
fotografija.109 biber, -> #70, mnikolic
>> Ako imas konkretnije podatke o tim procesorima, daj neku tabelicu tipa, >> proizvodac, model, cena, stepen automatizacije. Najpoznatija firma je JOBO, sa svojim modelima CPA, CPE, i CPP. Iza ovih oznaka slede i brojevi modela, ali je osnovno da je CPA amaterski , CPP profesional, a CPE nesto izmedju. Stariji modeli prikazuju temperaturu pomocu niza led dioda, noviji imaju digitalni displej, ali sve je to sminka koja nije neophodna. Ja bih izbegao bilo kakvu automatizaciju, tipa sam (pro)sipa hemikalije. Jedino je bitno da ti odrzava temperaturu dobro, i da ima vise "preset"-ova za temperature, tako da mu definises 24, 33 i 38 stepeni. Cena ??? Ja bih dao za neki polovni CPP od 500 do 600 DEM
fotografija.110 vrasa, -> #100, djcorto
> Nekada se to moglo slanjem u Skopje. Radi se o filmu za Najlepše hvala za datu informaciju. Da li možda znaš na koju adresu u Skoplju da se javim. Dobro bi mi došao i telefon ako ga znaš. Unapred zahvalan VRASA
fotografija.111 olio, -> #74, kum.djole
> Ako budes triplirao ovu poruku, moracu da te poslusam. :))) Izvinjavam se na dupli EXEC. Poz.Oliver.
fotografija.112 ser.mika,
Ima li neki dobrovoljac koji ima kućni foto studijo (mračna komora i te stvari) koji bi me primio da vidim kako se to radi. To bi bilo nekad kad bi dolazijo za bg.
fotografija.113 kum.djole, -> #104, biber
>> Moje iskustvo kaze da je ORWO NP odlican film. Moguce da ti je film >> bio star. Obratite paznju na datum na kartonskoj kutiji. Moguće jeste, ali ako je film bio brižljivo čuvan na hladnom mestu, može da radi ko zmaj i nakon _petnaest godina_.. ;)
fotografija.114 kum.djole, -> #98, djcorto
>> Kahm ... ne bih se slozio. Razlog je prost : ekran monitor je >> uvek zakrivljen, tako da je bar minimalna dubinska ostrina >> neophodna. Za to svakako ne treba maksimalni otvor blende ;) A možda jedno brišuće svetlo od 500W zbog isticanja treće dimenzije ? ;)))
fotografija.115 kum.djole, -> #112, ser.mika
>> Ima li neki dobrovoljac koji ima kućni foto studijo (mračna >> komora i te stvari) koji bi me primio da vidim kako se to >> radi. To bi bilo nekad kad bi dolazijo za bg. Bolje bi ti bilo da se pod hitno učlaniš u neki foto klub. Ima ih i u KG sigurno. Em imaš šta da vidiš, em imaš gde da radiš, em uz to imaš i koga da pitaš.. :)
fotografija.116 despot, -> #112, ser.mika
Vec sam ti rekla da mozes da dodjes kod mene kad dodjes u Bgd. A sto kaze i Kum,mogao bih da se uclanis u neki fotoklub. Bas smo danas gledali knjigu fotografija o Kragujevcu. Spomenar 1904-1914,snimci kragujevackih fotoamatera fotomonografija. Autori su Predrag Mihajlovic-Cile i Milomir Minic.Mogao bih da pogledas! Interesantno je!A i ostali bi mogli da vide ....:) pozdrav creemers
fotografija.117 vrasa, -> #107, biber
Najlepše hvala za ovako iscrpan odgovor. Kako mi je rešenje ovog problema jako važno biću slobodan da ti zatražim još. informacija. > U BG je to nekad radio foto Miroc, u makedoniji je bilo Gde se nalazi foto Miroč? Da li znaš adresu predstavništva u Makedoniji. > Ako ti je nesto jako vazno na filmu, probaj da ubedis nekog > fotografa da ti film razvije kao negativ standardnim C-41 postupkom, Ovo mislim da uradim tek pošto iscrpem sve mogućnosti. > Postoji, doduse mala mogucnost, da ti neko donese iz Rusije ili sl. > zemalja hemiju za razvijanje ORWO slajda. Iz ćega se sastoji komplet za traženu hemiju. Potrebne su mi oznake za naručivanje koje bi koristila osoba koja se ne razume u fotografiju. > Imam recepturu za ove hemikalije ( na ruskom ) pa ako neko misli da > ima sanse da nabavi gomilu organskih hemikalija ... ;> Pošalji mi spisak da potražim. Unapred zahvalan VRASA
fotografija.118 miobrado, -> #98, djcorto
>> Kahm ... ... optimalna. Uopšteno uzev, - da, ali u razmatranje nisi uključio osetljivost emulzije, koja je stvar izbora, uvaženog korisnika hook-a. Ukoliko namerava da izradi pozitive vešeg formata, može npr. da se odluči i za emulzije osetljivosti i ispod 17 DIN-a. S obzirom da mi je priroda, hook-ovih, pobuda nepoznata, mogu da pretpostavim da su iste: estetskog, stručnog ili nekog trešeg karaktera. Upravo zato, ili baš zbog toga ništa me ne ometa da u razmatranje uvedem i pitanje upotrebe širokougaonog objektiva - koje ti izostavljaš. >> Svakako ... ... stativa. Stativ se a, u skladu sa predmetom rasprave, može i improvizovati. >> Uz stativ ide i zicani ili pneumatski okidac (za nuzdu moze i >> tzv autoknips) , kao i dizanje ogledala pre >> okidanja, pogotovo ako su u igri 1/8 i duze ekspozicije. Ovo tretiram kao dopunu mog izlaganja. >> Svakako, ali ne toliko da slika pocne da se razliva. Otprilike >> je dobro da podesis kontrast na tekstualnom ekranu - tako da >> izmedju crne pozadine teksta i okvira katodne cevi nema razlike, >> a da tekst previse ne bljesti. Prevelika osvetljenos t ekrana ce >> dovesti do razlivanja slike i gubitka ostrine. Ovo je ključno pitanje, - sa jedne strane, a sa druge - stvar je ličnog izbora. Uglavnom, korisna dopuna mog izlaganja. >> NE moze mu nista pomoci, osim da stavi Frame Rate na 1, i jako >> brzo skljoca ;) Saglasan!
fotografija.119 miobrado, -> #99, djcorto
>> Terminologija je u nasem jeziku veoma veliki problem. Saglasan sam! Standardizacija iste je neophodno iz već iznesenih razloga, a ovo mesto je, između ostalih, prilika za to. >> I fotografska terminologija je donekle neresena. postoji ono sto >> Kum zove zargon, tj uobicajeni izrazi. Moze se, svakako, reci i >> svetlopis, sto bi bio bukvalan prevod grckog originala ( a moglo >> bi i svetloris, i svetlocrt) ali ne zvuci uobicajeno. Osim toga, >> kovanice jezicima exYu nisu donele mnogo dobrog - primera u >> hrvatskom ima jako puno. Ni'' mi je lako al' moram ovako! 1. Reč fotografija je engleskog porekla! Prvi ju je upotrebio Sir John Herschel, sin, mnogo poznatijeg oca, inače astronoma, Wilhelma, u prepisci sa W.F. Talbotom i to 1839. godine. godine. Nekako, baš u to vreme grci su se oslobađali od turskog ropstva i uporedo, sticali priznanje ondašnje međunarodne zajednice, a novogrčki, nije bio jezik koji je upotrebljavan u fotgrafskim krugovima. Dakle, reč fotografija je kovanica dveju starogrčkih reči. 2. A šta ako, je npr. hrvatski jezik samo žargon nekog drugog jezika? 3. Ono jes' da sam najuočljiviji, no nisam i jedini koji je prigovarao načinu izražavanja (smislu, terminologiji). I dalje smatram da termin svetlopis nije za odbacivanje, što ne implicira njegovo uvođenje, a još manje sprdanje sa istim. >> Ovu jezicku diskusiju bismo mogli da nastavimo u civ:o.jeziku, >> bas tema vapije za nekim dobrim pocetkom. Ukoliko ima interesenata zašto da ne, ali se ne odričem i delovanja u matičnoj.
fotografija.120 miobrado, -> #108, biber
>> Ovo pitanje je postavio HOOK, ali moram da uradim reply na MIOBARDO >> zbog "sitnih" gresaka koje su se pokrale u njegovoj poruci, kako ne bi >> neko pogresio prateci njegove savete. Uvaženi korisnik, hook, u svojoj poruci izražava potrebu za saznanjem, pretpostavljam različitih - a, nikako npr. unisonih - iskustava, i to sledešim pitanjem: "Kakva su iskustvau fotografisanju monitora.". Pored toga, iz daljeg teksta njegove poruke, da se naslutiti da je nepoznata: - priroda vizuelizacije (pokretna ili nepokretna?); - oprema i matrerijal kojim še se učiniti operacija; - pobuda, status i odnos spram fotografije. Takođe ga interesuju parametri i uslovi snimanja, te naglašava: "Sve informacije su dobrodošle.". Izložio sam svoje iskustvo bez pretenzija, da ono mora biti prihvašeno od bilo kog korisnika, pa i od strane uvaženog korisnika hook-a (naime, nisam tašt, jer slobodno izražavam svoje iskustvo po ovom predmetu). Mišljenja sam da je, u najmanju ruku nekolegijalno (prema korisniku hook-u a i prema ostalim) sakrivanje, odnosno ne izlaganje sopstvenog iskustva. >> Otvor blende sto manji, koliko to svetlosni uslovi vec dozvoljavaju. >> Da ne bude zabune, otvor blende 22 je manji od 11, 11 je manji otvor od >> 8 i tako dalje. 1. Blenda je, "prstenast uređaj smešten između stakala objektiva". Pomuću nje se reguliše jačina svetla kojom se osvetljava emulzija (i dubinska oštrina). Što znači da se izborom jedne brojčane veličine smanjuje ili povešava optička moš objektiva (smanjuje recimo svetlosna jačina objektiva, a povešava dubinska oštrina istog). To da, ".. otvor blende 22 je manji od 11, .." ja ovom prilikom nešu uzimati u razmatranje, jer mi je npr. poznato da je pri otvoru blende od 22 svetlosnoa jačina objektiva duplo manja nego pri otvoru blende od 16, ili četvoroduplo manja nego pri otvoru blende od 11 itd. i tsl. 2. Apstrahovao si, nepotrebno, osetljivost emulzije. >> Stativ .. .. slucaj. >> Opste .. .. obzir. Uopšteno uzev, - da, ali šta ako: a) uvaženi korisnik hook ne poseduje isti (da li sme da ga improvizuje?), b) je, uvaženi korisnik, hook, npr. potomak Mandušića Vuka, odnosno c) tebi npr. drkte ruke kada upotrbljavaš "lično naoružanje" ? >> S obzirom da se bavis repro fotografijom, trebalo bi da ti je poznato >> da prilikom svakog preslikavanja raste kontrast, dakle moja preporuka bi >> bila sto manji kontrast, a to cini mi se kaze i tekst koji si citirao. Fotografiše se, u ovom slučaju, objekt sa promenljivim kontrastom. Dakle kontrast je, uslovno rečeno, nezavisna promenljiva - a, usko je povezana sa nepoznatom nam prirodom vizuelizacije. >> Ovo je naravno vec finesa, i zavisi od onoga sto slikas, i sta zelis >> da dobijes. Naturilich! Zato ja i iznosim sopstveno iskustvo. >> Treba ipak ceniti to sto je neko odvojio vreme i otkucao dva tri >> ekrana teksta, kako bi pomogao drugome. Ovo podseša na npr. vapaj za honorar od strane npr. predstavnika tzv. male privrede kome npr. nikad nije jasno zbog zašto mora da plaća porez i zašto je on iznosi toliko i toliko! LM evo šta se veli za tu npr. "boljku", u sledešem citatu (ne baš doslovno ali svkako poučno): "Snimanje zahteva izuzetan napor, kako fizički tako i psihički. U toku snimanja to še se retko primetiti, jer fotografija zaokuplja pažnju. I zato budite sveži, ispavani, mirnih živaca. Ne treba ići kad je čovek nervozan, neraspoložen, gladan ili umoran." (Fotografija od ideje do realizacije, str.8)
fotografija.121 djcorto, -> #114, kum.djole
> A mozda jedno brisuce svetlo od 500W zbog isticanja trece > dimenzije ? ;))) Mislis spot u renderingu ? ;)
fotografija.122 djcorto, -> #118, miobrado
> Upravo zato, ili bas zbog toga nista me ne ometa da u > razmatranje uvedem i pitanje upotrebe sirokougaonog objektiva > - koje ti izostavljas. Nedovoljno upotrebljivo, jer : - kvari originalnu perspektivu slike - ubija ostrinu u glovima, gde je i ince problematicna - "hvata" previse Treba da naglasim da ja smatram sirokougaonim objektive od 24mm i dalje, dakle 35 i 28 mm su mi i dalje mali .. :)) Za ove stvari, najbolji je (po licnom iskustvu) 50mm, a moze i nesto portretno - 85 ili 105.
fotografija.123 djcorto,
Jos ni jedna slika u civ:galerija ??????? Cccccccccc, fotografi, ja sam razocaran :((((((
fotografija.124 kum.djole, -> #118, miobrado
>> Ovo je ključno pitanje, - sa jedne strane, a sa druge - stvar je >> ličnog izbora. Uglavnom, korisna dopuna mog izlaganja. Interesantno, ali sa treće strane to je i jedna poznata fotografska zakonitost, iliti standard, a to je da fotografski film ima manju moć vizuelizacije kontrasta (tamnih i svetlih predela) od ljudskog oka, pa je stoga poželjno da predmet (akt) bude manje kontrastan. U fotografskom procesu kontrast se sam povećava, pa rezultat izgleda upravo onako kako želimo. - Test-fotografisanje ekrana, John Hedgecoe: Pentax Spotmatic, 105mm, Tri-X, 1/25 sek. f8.
fotografija.125 kum.djole, -> #120, miobrado
>> 1. Blenda je, "prstenast uređaj smešten između stakala objektiva". Definicija je pomalo nejasna i nepotpuna. Ko je autor ?
fotografija.126 kum.djole, -> #123, djcorto
>> Jos ni jedna slika u civ:galerija ??????? >> Cccccccccc, fotografi, ja sam razocaran :(((((( A da se produži rok.. ? Nešto bi tek trebalo da se poveća, o skeniranju da ne pričamo. :(
fotografija.127 kum.djole,
Zna li tko ima li igde fotografskih hemikalija ? (Boraks, Natrijum tiosulfat..)..
fotografija.128 djcorto,
Postovani fotografi, poplava vasih radova je zapljusnula ovaj sistem gigabajtima vrednih likovnih zlodela. Uprava vas moli da malo usporite sa uploadom, nece sistem izdrzati ;) Ako do sada niste imali razloga da ucestvujete, obavestvam vas zvanicno da su su nagrade : Prva nagrada : mesec dana pretplate na Sezam Druga nagrada: 40 min po pozivu, to jest 120 minuta dnevno, na period od mesec dana Treca nagrada: Aktuelni primerak Racunara
fotografija.129 djcorto,
Postovani fotografi, sada je vase vreme. Vase radove, koje cete slati nadam se jos zivlje nego sada, ce zirirati troclani ziri u sastavu: djcorto mnikolic balinda Nagradjeni ce verovatno znati kome da zahvale, a nenagradjeni ce verovatno zeleti da upoznaju ziri radi iznosenja primedbi ;) Ako vam je skeniranje ili upload problem, redakcijski skener Racunara je na raspolaganju.
fotografija.130 hook, -> #89, ljubinko
> Ja sam napravio seriju slajdova. > > Preporucujem da prostorija bude zamracena, aparat na stativu, > da slika ekrana prekriva ceo format (ne da oko ekrana imate I, dali si zadovoljan rezultatima?
fotografija.131 hook,
Zahvaljujem se na iscrpnim odgovorima u vezi fotografisanja monitora.
fotografija.132 kum.djole, -> #128, djcorto
>> Prva nagrada : >> mesec dana pretplate na Sezam Oh.. :( Zar uprava nije mogla da ustanovi neke fotografske nagrade ? Razumem da je 'galerija' Sezamov produkt i da važi samo za Sezamovce, ali.. evenutalni izbor iz literature, poneki katalog ili filmić bi delovali primamljivije od pretplate i trošenja vremena na još uvek nedovoljno funkcionalnom sistemu. :( Na žalost, of kors.. :(
fotografija.133 vstan, -> #123, djcorto
> Jos ni jedna slika u civ:galerija ??????? > > Cccccccccc, fotografi, ja sam razocaran :(((((( Razocaran i ja sto nema nigde da se skenira slajd :(
fotografija.134 crncic, -> #121, djcorto
>> Mislis spot u renderingu ? ;) Spot od 500W, hmm... O:) Btw, da li vas interesuje fotografija sa PROa ? Nema toga mnogo, ali ljudi pišu, trude se ;)
fotografija.135 djcorto, -> #126, kum.djole
> A da se produzi rok.. ? > Nesto bi tek trebalo da se poveca, o skeniranju da ne pricamo. > :( Ova obavijest ide ovde, a ne u galeriju, jer pretpostavljam da je vecina zainteresovanih ovde. Ima par dopuna. Rok je 1.4. Aprilili ;) Ne, ne, ne, ozbiljan sam! Ziriranje je do 10.4. Nagradjeni imaju pravo i obavezu da originale dostave redakciji, iliti ziriju, ako je moguce i na trajnu upotrebu, u cilju objavljivanja i slicno, uz zadrzavanje copyright-a.
fotografija.136 djcorto, -> #132, kum.djole
> Zar uprava nije mogla da ustanovi neke fotografske nagrade ? Na zalost, ne. Od vasih reakcija i uspeha ove akcije ce zavisiti i vrsta buducih nagrada u buducim izlozbama ... kao i da li ce buducih izlozbi biti. > Na zalost, of kors.. :( Of kors :( Ja sam u prvoj najavi rekao da ce nagrade da budu sezamovske, a mislim da je jasno sta to znaci. Dakle, pretplata, vreme i slicno.
fotografija.137 batman, -> #73, kum.djole
>Nemoj da zaboravis na _kompletan referat_ i sve o tome. ;) Referat... Ok Pa evo FORTE filmove od 21 din 36 fotki po kutiji platio sam 2.3 DM FORTE filmove 0d 27 din 36 fotki po kutiji platio sam 2.7 DM FORTE papir 100 9X12 Normal White Glossy Mediumweight po kutiji platio sam 10 DM Nisam nasao 9X13 ili 14 niti nrki veci format od normal papira. Na buvljaku sam naisao Zenit-ov foto snajper. Aparat 12-ica, a objektiv mi nisu dali da vidim. Sve ukupno je bilo 30.000 ft ili ti nesto malo vise od 300 Nemaca. Na zalost nisam ga uzeo :( Nabavio sam aparat za pravljanje c/b fotografija (kako god da se zove) ali zbog glomaznosti bice mi dostavljen za 2 meseca kad keva bude isla autom gore. Cenu neznam jer sam je nasledio od ujaka koji je vec duze vreme preko bare i sigurno mu nece trebati... Ne znam da li su cene povoljne ali mi se cini da su bolje no kod nas. U KG-u jos nisam naleteo na c/b film. Inace upravo sam sad (u ponedeljak) presao na c/b film. Otislo je par snimaka ali treba da udjem u ponovnu formu. Mesec dana na jednom filmu... Mozete zamisliti. Sve u svemu pocinjem uskoro sa izucavanjem zanata kod, cini mi se, dobrog majstora. Ali zato sam nasao strasne Pink Floyd originale maltene za dzabe ;) Toliko do Brata Bata Brat Bat
fotografija.138 biber, -> #98, djcorto
>> tzv autoknips) , kao i dizanje ogledala pre >> okidanja, pogotovo ako su u igri 1/8 i duze ekspozicije. Vidis ovo je dobra ideja. Kako to izvedes?
fotografija.139 biber, -> #134, crncic
>> Btw, da li vas interesuje fotografija sa PROa ? Ajde prebacuj, makar jednom mesecno. Jos kad bi bilo dvosmerno... .. Inter-Djole-net
fotografija.140 biber, -> #118, miobrado
>> pitanje upotrebe sirokougaonog objektiva - koje ti izostavljas. Kakav crni sirokougaoni objektiv za reprodukciju !!!!!
fotografija.141 biber, -> #117, vrasa
>> Gde se nalazi foto Miroc? Da li znas adresu predstavnistva >> u Makedoniji. Za makedonce na znam, reklamirali su se nekad po SAM-ovima, a za Miroca citiram poruku PIFAT-a iz jedne slicne prepiske: "Foto "MIROC" je sada na uglu Kicevske i (valjda) Molerove, malo nize od XIV gimnazije, iduci u smeru od Golsvortijeve ka Zorinoj(tj. Ivana Milutinovica)" >> Iz cega se sastoji komplet za trazenu hemiju. Potrebne su mi oznake za >> narucivanje koje bi koristila osoba koja se ne razume u fotografiju. Evo sta pise na kutiji ( ruska cirilica, a ja pisem iz razumljivih razloga latinicom ;) Velikim slovima ( oko 3 cm ) CO zatim manjim: nabor himikatov dia obrabotki cvetnih obras, aemih kino - fotonlenok i najmanjim: co-22, co-32d, co-90l, co-180l, co-65 zavod "REAKTIV" Kutija je otprilike velicine kutije 5,25" disketa, samo je duplo deblja. >> Posalji mi spisak da potrazim. Nema sanse, to su hemikalije tipa onog sto mozes procitati ne kutijicama od lekova 1,4 dimetil.... Veliki je problem naci i najobicnije neorganske materije tipa KBr, a da ne govorim o hidrohinonu, koji je obicajena hemikalija u fotografiji.
fotografija.142 biber, -> #116, despot
>> Vec sam ti rekla da mozes da dodjes kod mene kad dodjes u Bgd. ^^^^^ Ako je u mracnoj komori "...i tata bi, sine" ;>>
fotografija.143 biber, -> #120, miobrado
>> bilo kog korisnika, pa i od strane uvazenog korisnika hook-a (naime, >> nisam tast, jer slobodno izrazavam svoje iskustvo po ovom predmetu). Poslao si tri i po kilobajta teksta ;> u kome se gotovo ne spominje tema ili problem o kome pisemo. Toliko o tastini.
fotografija.144 miobrado, -> #122, djcorto
>> Treba da naglasim da ja smatram sirokougaonim objektive od 24mm >> i dalje, dakle 35 i 28 mm su mi i dalje mali .. :)) Naravno, u skladu sa dijagonalom formata negativa, a ovde nadam se, tretiramo 24 x 36 mm. >> Za ove stvari, najbolji je (po licnom iskustvu) 50mm, a moze i >> nesto portretno - 85 ili 105. Saglasan! Meni najviše odgovara 85mm. Dakle, u skladu sa predmetom rasprave ovo možemo da uopštimo kao predlog uvaženom korisniku hook-u.
fotografija.145 miobrado, -> #124, kum.djole
>> Interesantno, ali sa treće strane to je i jedna poznata fotografska >> zakonitost, iliti standard, a to je da fotografski film ima manju >> moć vizuelizacije kontrasta (tamnih i svetlih predela) od ljudskog >> oka, pa je stoga poželjno da predmet (akt) bude manje kontrastan. Naravno, ali: 1. To je tzv Main Stream reprofotografije! 2. U, ovom slučaju, predmet fotografisanja nije reprodukcija fotografije vizuelizacije (sa) monitora - već, ista. Dakle, predmet fotografisanja nije klasičan reprofotografski predločak - nego onaj sa izmenljivim kontrastom, a nepoznate nam dinamike. 3. Nije li drug Tito, jednom prigodnom prilikom, izrekao: "Ove naše sudije pridržavaju se paragrafa k'o pijan plota!". Takođe, jednom drugom prigodnom prilikom isti, reče: "Ništa nam ne sme biti toliko "sveto" da .........". Ko shvaća - biće mu odmah jasno! >> U fotografskom procesu kontrast se sam povećava, pa rezultat >> izgleda upravo onako kako želimo. Što znači da je podložan kontroli - uslovno rečeno standardizaciji. >> - >> Test-fotografisanje ekrana, John Hedgecoe: >> Pentax Spotmatic, 105mm, Tri-X, 1/25 sek. f8. Hvala, za referencu, - pogledao sam (str. 163)! Uz svo uvažavanje J. Hedgecoe-a, predlažem: Magazin, "SVET" (ISSN 0354 - 3269), Osnivač i izdavač: SVET PRESS, izlazi svakog drugog petka, Broj 99, od 4. III 1996., strana 23., fotografija K. Bijeliša (gornji levi ugao stranice), od juče na kioscima. 1. FOTOAPARAT ......................... PRAKTICA L2 2. OBJEKTIV ........................... MIR - 1B , 2,8/37 3. FILM ............................... "SVEMA - FOTO 64" (64 GOST-a) 4. BLENDA ............................. 2,8 5. EKSPOZICIJA ........................ 1/8 6. IZAZIVAč EMULZIJE NEGATIVA ......... FR - 16 7. FIKSIR EMULZIJE NEGATIVA ........... FF - 2 8. IZAZIVAč EMULZIJE POZITIVA ......... FR - 16 9. FIKSIR EMULZIJE POZITIVA ........... FF - 2 10. FOTOPAPIR .......................... EMAKS (MAT) 11. AUTOR .............................. JA NAPOMENA: a) Ukoliko se odlučiš za upoređivanje, molim za apstrakciju kvaliteta papira na kome su, eventualni predmeti upoređenja, odštampani. b) A, ukoliko format predloga nije podoban za analizu, u celini ga možeš osmotriti u istoj publikaciji - broj 42, od 25. XII 1993., strana 18.
fotografija.146 miobrado, -> #125, kum.djole
>> Definicija je pomalo nejasna i nepotpuna. >> Ko je autor ? S obzirom da je, - a, u skladu sa predmetom, i tokom rasprave - blenda tretirana u funkcionalnom smislu, navođenje celine teksta definicije bilo je - izlišno. Dakle, nepotrebno je izostavljeno - a, navedeni tekst u celini glasi: "To je prstenast uređaj smešten između stakala objektiva, koji pomošu tankih metalnih listića može da koncentrično smanjuje i povećava otvor objektiva." Izvor: "Elementarna tehnika fotografije", Dragoljub Kažić, treće dopunjeno izdanje, Univerzitet umetnosti - Beograd, 1987., str. 85, stav I, alineja 2., 3., 4. i 5. (a, poglavlju - Dijafragma - su posvećene stranice: 85., 86. i 87.))
fotografija.147 kum.djole, -> #145, miobrado
>> 6. IZAZIVAč EMULZIJE NEGATIVA ......... FR - 16 >> 8. IZAZIVAč EMULZIJE POZITIVA ......... FR - 16 >> 9. FIKSIR EMULZIJE POZITIVA ........... FF - 2 Čekaj malo, šta ti je ovo ? Ko je sad tvorac ove terminologije ? Ko je "izazivač emulzije" ? Frenk Bruno ? Misliš na metol, hidrohinon ? Nema teorije. Čak i da je postojala želja za drugačijim terminom, ovaj ne valja ništa. Šta to treba da _izazove_ emulziju ? Zar je _emulzija_ ono što se pojavljuje na 'svetlopisu' ? Kao prvo, u fotohemijskom procesu niko i ništa ne _izaziva_ emulziju. Emulzija postoji, ona je nanesena. Na nju delujemo svetlom, i razvijačkom supstancom (rastvorom). Razvijačke supstance _izazivaju pojavu *naslaga kristalnih grupa elementarnog srebra* u zrnima srebrohalogenida_. Kao drugo, čak i da je 'izazivač emulzije' okej, drugi deo je tek ordinarna glupost. Negativ i pozitiv nastaju tek pošto se fotohemijski proces stvaranja latentne slike, razvijanja i fiksiranja okonča. Umesto toga, valjalo je napisati 'filma' ili 'fotoosetljivog papira'. Ovako, slikovito rečeno, tebi razvijač 'izaziva' postojeću emulziju na negativu i 'svetlopisu'. (btw, još nisam uspeo da shvatim šta mu dođe negativ ako je pozitiv u stvari 'svetlopis'..). Na kraju - ako ćemo bukvalno - fiksir, u tvom opisu, takođe vrši pos'o nad nepostojećom emulzijom gotovog negativa i svetlopisa. Dok ti upotrebljavaš ovakve reči, masa ljudi upotrebljava poznate i logične termine - negativski razvijač, pozitivski razvijač, i sl. Sve u svemu - opštepriznati i poznati pojmovi, tradicija, smisao. Banalizuješ tako poznate pojmove da je to smešno. Ne znam da li je ovakva 'posebnost u izražavanju' uopšte vredna komentara, ali u strogo fotografskim krugovima deluje, kako već rekoh, stravično bezvezno, smešno, zgubidanski. Neću ići dalje u tanka creva. :I poz, kum..
fotografija.148 djcorto, -> #138, biber
> Vidis ovo je dobra ideja. Kako to izvedes? Dizanje ogledala ? Aparat mora da ima tu mogucnost. Na primer, Olympus OM1, 2, 4, pa Nikon F 2, AS, FM ...
fotografija.149 djcorto, -> #143, biber
> ne spominje tema ili problem o kome pisemo. Toliko o tastini. Polako, momci. Nismo u Forumu.
fotografija.150 djcorto, -> #144, miobrado
> Naravno, u skladu sa dijagonalom formata negativa, a ovde > nadam se, tretiramo 24 x 36 mm. Naravno :) Mozda bi bilo dobro okaciti paralelne zizne daljine za 24x36, 60x60 itd ... ?
fotografija.151 djcorto, -> #145, miobrado
> Magazin, "SVET" (ISSN 0354 - 3269), Osnivac i izdavac: > SVET PRESS, Sveze ... > 1. FOTOAPARAT ......................... PRAKTICA L2 Istorija istocnih TTL kamera i materijala ili ... ?
fotografija.152 ljubinko, -> #130, hook
>I, dali si zadovoljan rezultatima? Da. Film je bio FUJICHROME SENSIA 100, aparat NIKON FE, objektiv 2.8/100.
fotografija.153 djcorto, -> #138, biber
> Vidis ovo je dobra ideja. Kako to izvedes? Dizanje ogledala ? Aparat mora da ima tu mogucnost. Na primer, Olympus OM1, 2, 4, pa Nikon F 2, AS, FM ...
fotografija.154 djcorto, -> #143, biber
> ne spominje tema ili problem o kome pisemo. Toliko o tastini. Polako, momci. Nismo u Forumu.
fotografija.155 djcorto, -> #144, miobrado
> Naravno, u skladu sa dijagonalom formata negativa, a ovde > nadam se, tretiramo 24 x 36 mm. Naravno :) Mozda bi bilo dobro okaciti paralelne zizne daljine za 24x36, 60x60 itd ... ?
fotografija.156 djcorto, -> #145, miobrado
> Magazin, "SVET" (ISSN 0354 - 3269), Osnivac i izdavac: > SVET PRESS, Sveze ... > 1. FOTOAPARAT ......................... PRAKTICA L2 Istorija istocnih TTL kamera i materijala ili ... ?
fotografija.157 miobrado, -> #140, biber
>> Kakav crni sirokougaoni objektiv za reprodukciju !!!!! Širokougaoni objektiv je samo, a u skladu sa predmetom rasprave, pomenut - a, ne i predločen. Dakle, raspravlja se o mogućnosti njegove upotrebe, kao što se moglo raspravljati npr. o ribljem oku, teleobjektivu i tsl .- što ne ne obavezuje na upotrebu i preporuku istog, Par Exellance!
fotografija.158 miobrado, -> #143, biber
>> Poslao si tri i po kilobajta teksta ;> u kome se gotovo >> ne spominje tema ili problem o kome pisemo. Toliko o tastini. Ispričavam se, ali ako mi je dozvoljeno da primetim - ti još uvek: 1. nisi, u skladu sa predmetom rasprave izložio sopstveno iskustvo, 2. nisi uputio, eventualno zainteresovane korisnike, na dostupnost tvog iskustva - ako je ono veš bilo izloženo (na sistemu), i 3. ulaziš u raspravu po pojedinostima, sa neskrivenim predrasudama! Uzgred budi rečeno, da li bi bio ljubazan da nam - ukoliko imaš na raspolaganju slobodnog vremena - ispričaš, nešto o sebi i fotografiji?
fotografija.159 spantic, -> #132, kum.djole
> Zar uprava nije mogla da ustanovi neke fotografske nagrade ? > Razumem da je 'galerija' Sezamov produkt i da važi samo za > Sezamovce, ali.. evenutalni izbor iz literature, poneki katalog Zaboravljeno je da će biti priredjena prava virtuelna galerija, na WWW matične strane "Računara".
fotografija.160 miobrado, -> #147, kum.djole
>> Dok ti upotrebljavaš ovakve reči, masa ljudi upotrebljava poznate >> i logične termine - negativski razvijač, pozitivski razvijač, i sl. >> Sve u svemu - opštepriznati i poznati pojmovi, tradicija, smisao. "Koga to od upotrebljenih termina boli glava"? Ex cathedra! Ali da ne bih usmerio raspravu prema mestu koje joj nije cilj, odričem se upotrebljenh termina i prihvatam predložene (uobičajene - neg. raz. i poz. raz.), te napominjem: 1. Prema meni dostupnoj literaturi priroda latentne slike nije definitivno razjašnjena, a najbliža joj je teorija "srebrovih klica". 2. Par citata (u kojima je nepotrebno izostavljeno): "...., nakon razvijanja, ili izazivanja, ....." (str. 62) "Pri izazivanju panhromatskih filmova, .........." (str. 85) "Smotani film se najčešće izaziva u dozi, ......." (str. 86) ("Foto kino priručnik", izdavač f.k.k. "Branko Bajić", N.Sad, 1979.)
fotografija.161 miobrado, -> #151, djcorto
>> Istorija istocnih TTL kamera i materijala ili ... ? :) It's only, svetlopis!
fotografija.162 djcorto, -> #159, spantic
> Zaboravljeno je da ce biti priredjena prava virtuelna galerija, > na WWW maticne strane "Racunara". Kako je to dogovor od ranije, bez tehnickih mogucnosti sada, nisam hteo da istrcavam, ali sad, kad si me prozvao ... Kako ce na Sezamu postojati WWW site, sve izlozbe ce biti pretocene i u WWW prezentacije ... sa ovim idemo i u svet. Ovo bi trebalo da pricam u galeriji, a ne ovde, ali program rada je definisan za sledecih 6 meseci ... a nove ideje pristizu ;) Vi, prijatelji fotografi, ste tu kao prvi, s obzirom da punite najposeceniju temu konferencije EXTRA.
fotografija.163 vstan, -> #156, djcorto
> Istorija istocnih TTL kamera i materijala ili ... ? ... dupli exec ;)
fotografija.164 vstan, -> #141, biber
[subj - ORWOCHROM] >>> Gde se nalazi foto Miroc? Da li znas adresu predstavnistva u Makedoniji. > > Za makedonce na znam, reklamirali su se nekad po SAM-ovima, a Firma se zvala Interimpex. Bajata adresa je Interimpex - ORWOCOLOR laboratorija, p.fah.204. Skopje.
fotografija.165 vstan,
[Advanced Photo System - APS] Vidim niko ne pominje ;) U cetvrtak u Politici, str.8, bio clanak o novousvojenom standardu/formatu za film od strane grupacije Kodak/Nikon/Canon/Minolta/Fuji, koji stupa na scenu u Aprilu. Format je 24mm, film se nalazi u kaseti koja se moze vaditi "usred filma", sto omogucava izmenu filma po potrebi. Film ostaje u kaseti i posle razvijanja. Ima i magnetni medijum na kome se zapisuju tehnicki podaci o snimku, sto ce se koristiti u automatskim labovima. Na poledjini svake fotografije, koja ce biti razvijena po ovom sistemu, nalazice se relevantni podaci o snimku. Aparati su manji za oko 20%, laksi oko 40% a skuplji za 20-30%. Od 1991 grupacija utrosila oko 1mrd$ na razvoj. Minolta vec spremila 6 modela aparata. Kako izjavljuju date kompanije glavna atrakcija treba da budu jednostavnost rukovanja i povecan broj opcija kod razvijanja. Podrazumeva se da format nije kompatibilan ni sa jednim prethodnim ;) Sve u svemu, korak nazad.
fotografija.166 vujos, -> #150, djcorto
¨> Mozda bi bilo dobro okaciti paralelne zizne daljine za 24x36, ¨> 60x60 itd ... ? Í─────────┬──────────Ě ║format │ž. daljina║ Izvor: ă─────────┼────────── Džepni foto priručnik, Ž. Jeremić /'81. ║24x36 mm │ 50 mm ║ ă─────────┼────────── ║ 6x6 cm │ 75 mm ║ ă─────────┼────────── ║ 6x9 cm │ 105 mm ║ ă─────────┼────────── ║ 9x12 cm │ 150 mm ║ ă─────────┼────────── ║13x18 cm │ 210 mm ║ ă─────────┼────────── ║18x24 cm │ 300 mm ║ Ë─────────┴──────────Ż
fotografija.167 batman,
Jel neko pokusavao da sa color negativa pravi fotke na c/b papiru? Kakav je efekat? Ima li se svrhe isprobavati? Brat Bat 9 dana do gubljenja usera
fotografija.168 kum.djole, -> #167, batman
> Jel neko pokusavao da sa color negativa pravi fotke na c/b papiru? > Kakav je efekat? Ima li se svrhe isprobavati? Ima, na tvrdom, kontrastnom papiru sa tvrdim razvijačem. Beše nekad jedan ORWO Normal papir, efekat izvanredan.
fotografija.169 miobrado, -> #166, vujos
>> Izvor: >> Džepni foto priručnik, Ž. Jeremić /'81. Priručnik, iz koga sam sticao prva saznanja. Ah, ....
fotografija.170 hook, -> #120, miobrado
> sledešim pitanjem: "Kakva su iskustvau fotografisanju monitora.". Pored toga, > iz daljeg teksta njegove poruke, da se naslutiti da je nepoznata: > - priroda vizuelizacije (pokretna ili nepokretna?); Potrebno je fotografisati nepokretnu sliku na monitoru. Ako nešto znači, u pitanju je TIFF 1024x768 (24 bitna) > - oprema i matrerijal kojim še se učiniti operacija; Posedujem aparat Canon AE-1 (objektiv 75-125 + makro objektiv. Stativ nije problem. Film? O tome sam hteo nešto više da saznam na ovom mestu. > - pobuda, status i odnos spram fotografije. Razlog je inženjerska prezentacija arhitektonskog objekta.
fotografija.171 djcorto, -> #166, vujos
> ║format │z. daljina║ Izvor: Vuki, ovo su normalci ... kamo ostalo? ;)
fotografija.172 djcorto, -> #167, batman
> 9 dana do gubljenja usera Sto ? :(
fotografija.173 vujos, -> #167, batman
¨>Jel neko pokusavao da sa color negativa pravi fotke na c/b papiru? Kakav je ¨>efekat? Ima li se svrhe isprobavati? Ima :)
fotografija.174 teorist, -> #167, batman
=> Jel neko pokusavao da sa color negativa pravi fotke na c/b papiru? Kakav je => efekat? Ima li se svrhe isprobavati? IMa itekako. Samo da ti nije previše 'tanak' kolor negativ.
fotografija.175 teorist, -> #170, hook
=> Potrebno je fotografisati nepokretnu sliku na monitoru. => Ako nešto znači, u pitanju je TIFF 1024x768 (24 bitna) => Posedujem aparat Canon AE-1 (objektiv 75-125 + makro objektiv. => Stativ nije problem. Ako je svetlomer OK, stavi ga blendu 5.6 i Auto Exposure. Ako su svi slajdovi sa istom kombinacijom pozadina/tekst-crtež možda bi mogao da ispucaš parče filma na probe, a onda da sve uslikaš sa ručnom ekspozicijom, jer automatika ipak ponekada zna da omane (najčešća greška je bila da ponekad preeksponira - - Minolta 7000 aparat) - meni je za jednu seriju slajdova išlo tačno 1/30 na 5.6 blendi, ali ne mora da znači, jer zavisi dosta od sadržaja slike. BTW, sliku sabij na što manji deo ekrana (pomoću potenciometara na samom monitoru) i namesti odnos širina-visina na format negativa. => Film? O tome sam hteo nešto više da saznam na ovom mestu. => Razlog je inženjerska prezentacija arhitektonskog objekta. Pretpostavljam da ti treba slajd film - slobodno bilo koji. (ja sam probao sa 64 i 100 asa i sve je OK)
fotografija.176 mnikolic, -> #167, batman
> 9 dana do gubljenja usera Pretplata? Hm, dovoljno vremena da pošalješ rad u galeriju, i ako pobediš, nagrada je mesec dana. m.
fotografija.177 djcorto, -> #175, teorist
> BTW, sliku sabij na sto manji deo ekrana (pomocu potenciometara > na samom monitoru) i namesti odnos sirina-visina na format > negativa. A sta cemo sa iskrivljenim odnosom strana u tom slucaju ? :) Najbolje je uraditi malo siri rendering, pa onda u slikanju kadrirati. Naravno, pozeljno je da se u trazilu aparata vidi sto vise slike ...
fotografija.178 miobrado, -> #165, vstan
>> Ima i magnetni medijum na kome se zapisuju tehnicki podaci >> o snimku, sto ce se koristiti u automatskim labovima. Na poledjini svake >> fotografije, koja ce biti razvijena po ovom sistemu, nalazice se >> relevantni podaci o snimku. Koristan dodatak, a prilog automatizaciji i standardizaciji. >> Sve u svemu, korak nazad. Da, jer še tzv. prigodna, fotografija poput npr. tzv. turističke, tzv. rođendanske, tzv.svadbarske tzv., ekskurzijske i tsl. učvrstiti prevlast koju ima - diktirajući glavne tokove masovnog tržišta, a na radost vlasnika i proizvođača automatskih laboratorija. Dakle, čuvajte vaša dela jer će vaši potomci biti u mogušnosti da im podignu cenu sa npr. "Aaa molim, to je izrađeno ručno! Upa - 510!", dok se masovna ručna izrada, polako ali sigurno, seli u istoriju fotografije i postaje samo jedan od tzv. "plemenitih postupaka" pa se time njena dostupnost ograničava - na, samo posvećene. "Ne daj se Ines!" - "Ni zrna žita okupatoru!".
fotografija.179 miobrado,
Pročitah u LUDUS-u (koga, uzgred budi rečeno, ne "čitam", no gledam) da še se na stolu savezne vlade uskoro "naći nacrt Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji bi, ako bude usvojen trebalo da zameni važeći". Isti priprema "Savezni zavod za intelektualnu svojinu". "Nacrtom se precizira da je delo originalno ako je 'duhovna tvorevina autora izražena u određenoj formi', a da je delo autorsko ukoliko je originalno". Da li je neko, načuo kakav je tretman zaslužila fotografija? Da li su neke informacije"procurele"? Predlog - za one koji vole da analizuju, npr. fotografija Tamare Vučković, autora Vesne Pavlović. Izvor: LUDUS, 5. februar 1996., br. 34., str. 15. i 9.
fotografija.180 ser.mika,
Imali negde da se kupe filmovi za slajdove. I kako se isti razvijaju? (pave slajdovi)
fotografija.181 miobrado, -> #170, hook
Pre nego što pokušam da odgovorim na neka od postavljenih pitanja, sumirašu, ukratko dosadašnji tok rasprave povodom poruke 16.94. Dakle, od predloženih šest tačaka najviše se diskutovalo o, - 1., 4., i 6. Mišljenja sam, da šestu tašku treba dopuniti sa IV stavom poruke 16.98, VI st. por. 16.108 i 5. i 6. alinejom I st. por. 16.124. Četvrtu tačku dopuniti dopuniti III st. por. 16.98, a prvu tačku ostaviti otvorenom zbog osetljivosti eventualno upotrebljenog filma (teorija i priručnici upućuju na jedno, a iskustvo i praksa na drugo). Pitanje upotrbe objektiva, apsolvirano je porukom 16.122 st. III. Eventualno, novu dimenziju otvaraju poruke 16.89 te 16.175. >> Film? O tome sam hteo nešto više da saznam na ovom mestu. Opet se postavlja pitanje: - c/b, - boja, - negativ i - dijapozitiv. Moje iskustvo, a radio sam sa c/b negativ filmovima (osetljivosti od 32 do do 250 gost-a, te 17 do 27 din-a), kao i sa ORWOCHROM (diapositive) UT18. Takođe, pogledao sam i rezultate rađene sa FUJI G 200 i AGFA XRG 100, koji su korektni. Što se tiče izbora ostajem pri trećoj tački por. 16.94 (jer mi je poznato da ni u vreme najbolje snabdevenosti foto dućana izbor nisko i visoko osetljivih filmova nije bio Bog zana kakav).
fotografija.182 miobrado,
Današnji gost emisije trćeg kanala "Podne - popodne" bila je Svetlana Ašer, članica FKK Beograd, osvajač nagrade na nedavno održanoj međunarodnoj izložbi fotografije u Kapošvaru (Mađarska).
fotografija.183 djcorto,
Informacija za SEZAM Foto kino klub "Novi Beograd" organizuje izlozbu fotografija sa 2 teme: - Novi pravci i tendencije - eksperiment - Zivot (Lfe). To je tradicionalna, u fotografskim krugovima poznata izlozba "NOVA F", koja je ove godine dobila medjunarodni karakter i visoko pokroviteljstvo FIAP-a (Medjunarodne federacije fotografske umetnosti), prva takva u Beogradu za 50 godina postojanja Foto saveza Jugoslavije. Ziri u sastavu: Enrik Pamies MFIAP (Spanija) - Predsednik FIAP-a Albano Sgarbi EFIAP (San Marino) - clan direktorijuma FIAP-a Milan Aleksic KMF FSJ, MFA (Jugoslavija), imace tezak zadatak da 8. i 9. marta, u prostoru Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, od prispelog materijala odabere fotografije koje ce biti izlozene. Rok za prijem radova, je istekao a fotografije jos uvek stizu. Do sada je prispelo preko 1500 radova od oko 350 autora iz 31 zemlje, pa ce, po broju zemelja ucesnica, to biti jedan od najznacajnijih kulturnih dogadjaja u Beogradu uopste. U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a fotografije clanova zirija u zasebnom bloku, uvelicace izlozbu, koju ce biti otvorena 14. aprila i trajati do 15. maja 1996. godine u Muzeju savremene umetnosti. Izlozbu ce pratiti luksuzno opremljen katalog sa oko 80 strana teksta i reprodukcija (koji se obavezno salje svim ucesnicima) i odgovarajuca promocija u svim dostupnim medijima. Gosti na javnom ziriranju i pratecim programima, a po tom i na izlozbi su DOBRO DOSLI. Sponzori takodje, pa ako ste zainteresovani - izvolite! Adresa FKK "Novi Beograd" je 11070 Beograd, Bulevar AVNOJ-a 166, a telefon (011) 699-384. Radno vreme je: utorkom i cetvrtkom od 18 do 20 h, a subotom i nedeljom od 12 do 14 h (do 10. marta radi se i van redovnog radnog vremena - po ceo dan). Gordan Pomorisac KMF FSJ
fotografija.184 vujos, -> #171, djcorto
¨> Vuki, ovo su normalci ... kamo ostalo? ;) Jel' mora? ;)
fotografija.185 djcorto, -> #184, vujos
> Jel' mora? ;) Znam da nisi kaskader, al' poskoci malo ;)
fotografija.186 biber, -> #157, miobrado
RE: sirokougaoni objektiv i repro >>- a, ne i predlocen. Dakle, raspravlja se o mogucnosti njegove upotrebe, Nema sta da se raspravlja. Jednostavno je neupotrebljiv za ove svrhe.
fotografija.187 biber, -> #149, djcorto
>> Polako, momci. Nismo u Forumu. Ali usmeravamo raspravu na prave staze.
fotografija.188 biber, -> #158, miobrado
>> Ispricavam se, ali ako mi je dozvoljeno da primetim - ti jos uvek: Prihvatio (prihvatili?) bih (bismo?) ispriku, ali ti ni ova poruka nije za temu! Mogao si da mi je posaljes na mail pa da se siti ispricamo :) No posto si me vec javno prozvao evo i odgovora, uz izvinjenje uvazenim citaocima ove teme, na trosenju njihovog vremena ;) >> 1. nisi, u skladu sa predmetom rasprave izlozio sopstveno iskustvo, Pre mene je nekoliko ljudi vec odgovorilo postavljeno na pitanje, pa nisam osetio potrebu da se ponavljam slican odgovor. >> 2. nisi uputio, eventualno zainteresovane korisnike, na dostupnost >> tvog iskustva - ako je ono ves bilo izlozeno (na sistemu), i Meni je isto toliko vremena potrebno da pronadjem gde se nalazi taj odgovor, kao i bilo kome drugom, prema tome onaj koga to stvarno interesuje ce to i da trazi. >> 3. ulazis u raspravu po pojedinostima, sa neskrivenim predrasudama! ??? Nije mi bas jasno, sta hoces time da kazes. U ovoj temi ne moze da bude predrasuda, bar dokle govorimo o tehnickoj strani fotografiji, a do sada smo sde drzali toga. Moji odgovori na tvoje poruke su trebale da skrenu paznju na greske u tvojim, kako neko ne bi dobio lose rezultate. >> ... ispricas, nesto o sebi i fotografiji? Ovo moze kad odemo negde na pice. Dalju diskusiju, ako je uopste potrebna, ocekujem u mail.
fotografija.189 biber, -> #180, ser.mika
>> Imali negde da se kupe filmovi za slajdove. I kako se isti razvijaju? Trebalo bi da ih drzi svaka bolja fotografska radnja. Jevtinije ces proci na oglasima. Slicno vazi i za razvijanje. Cini mi se da je amaterska cena razvijanja oko 7 DEM. Da ih sam obradjujes se uglavnom ne isplati, jer ima dosta hemikalija i skupe su. Jedino ako hoces da "natezes" osetljivost filma ima smisla raditi sam, jer ce te u 90 % radnji pogledati belo ako im trazis "push" proces.
fotografija.190 teorist, -> #177, djcorto
> BTW, sliku sabij na sto manji deo ekrana (pomocu potenciometara > na samom monitoru) i namesti odnos sirina-visina na format > negativa. => A sta cemo sa iskrivljenim odnosom strana u tom slucaju ? :) Hm, rekao sam da sabije sliku (koliko monitor dozvoli) da bi se što manje videla deformacija ekrana. => Najbolje je uraditi malo siri rendering, pa onda u slikanju => kadrirati. Naravno, pozeljno je da se u trazilu aparata vidi sto => vise slike ... Da, i to sam zaboravio da spomenem. Samo, ako se slika slajd, onda je vidljivo kompletno područje tražila.
fotografija.191 pifat, -> #127, kum.djole
Za hidrohinon i ostale zacine koji fotografima zivot cine lepsim valja se raspitati u prodavnici "Jugolaboratorije" u Karadjordjevoj ulici, gotovo ispod samog mosta u Brankovoj ulici. Tamo su to nekad imali. Takodje, nesto od hemikalija se nekada moglo dobiti i u "Tehnickoj knjizi" na Obilicevom vencu, ali mislim da to vise ne drze. Igor
fotografija.192 djcorto, -> #186, biber
> Nema sta da se raspravlja. Jednostavno je neupotrebljiv za ove > svrhe. Da se ne ponavljam, slazem se sa prethodnim. Najmanje normalac, pozeljno blagi portretni.
fotografija.193 kum.djole,
Ovaj zanimljiv tekst ne zaslužuje veliki i srceparajući uvod. :) Skup pitanja koje bi svaki fotograf, autor i kritičar morao da uvrsti u _podsvest_ da bi stvarao, napredovao i realno rasuđivao. - 20 PITANJA O FOTOGRAFIJI - Dok analizirate neku fotografiju, bilo da Vam se ona sviđa ili ne, postavite sebi sledeća pitanja. Naravno, ova lista nije potpuna - kao što takva lista i ne može biti - ali ovo će Vas naterati da mislite i naučiće Vas da sistematski prilazite _čitanju_ fotografija. Studirajte sami fotografije uz pomoć ovih pitanja. Nadamo se da će rezultat učvrstiti Vaše razumevanje i uživanje u fotografijama kao i da će Vam pomoći da sami pravite bolje slike. 1. Šta je cilj fotografa ? -------------------------- Da li da otkrije povezanost između ljudi i predmeta ili da prikaže raspoloženje. Želi li on da predstavi neki događaj da probudi osećanja, da sugerira neku akciju, da prikaže karakter ili da napravi neku društvenu, političku i psihološku izjavu ? Šta on to pokušava i zašto ? 2. Da li je slika efektna zbog načina obrade ili zbog motiva snimanja ? ----------------------------------------------------------------------- Ponekad je običan momentni snimak interesantan zbog toga što je sam motiv snimanja nov, neobičan ili impresivan. U drugu ruku, neki običan motiv može biti pretvoren u dobru fotografiju putem imaginativnog gledanja fotografa ili pak njegovim originalnim postavljanjem. Ponekad i oboje, i motiv i način obrade imaju uticaja. U kojoj meri svaki od njih doprinosi slici koju gledate ? 3. Možete li reći da li je slika slučajna ili režirana ? -------------------------------------------------------- Neke fotografije su potpuno slučajne i predstavljaju momenat iz života. Druge su pažljivo režirane, da je svaki elemenat postavljen tako da postigne tačno onaj efekat koji je fotograf želeo. Mnoge slike su nešto između toga - režirane do izvesne mere, da izgledaju prirodne i slučajne. Možete li reći koji je način upotrebljen i zašto ? 4. Koliko je bila važna uloga sreće pri snimanju fotografije ? -------------------------------------------------------------- Sreća igra znatnu ulogu u mnogim vrstama fotografije, ali na nju se ne može unapred računati, naročito u sportskoj, slobodnoj i novinarskoj fotografiji, uopšte uzevši u fotografiji akcije. Ipak, dobar fotograf može da pomogne svojoj sreći. On treba da je dovoljno iskusan da zna šta se može dogoditi, dovoljno vešt i sposoban da uhvati bljesak sreće koji mu se ukaže. Možete li otkriti te elemente na slici koju gledate ? 5. Da li je i koliko kompozicija efektna ? ------------------------------------------ Zašto je fotograf izabrao baš taj ugao snimanja i razdaljinu ? Da li su oblici i linije, tamne i svetle površine stavljene u skladnu celinu, da zadovoljavaju Vašu želju za redom i planom ? Da li kompozicija pomaže onom što slika govori ? Ili smeta ? Zašto ? 6. Kakav je izvor, pravac i kvalitet svetlosti ? ------------------------------------------------ Kakav je pravac glavnog izvora svetlosti - dolazi li ona spreda bočno ili sa zadnje strane ? Da li je ona direktna i tvrda, sa oštrim senkama, ili je indirektna i meka, bez jasnih granica senki ? Možete li reći koji je svetlosni izvor bio upotrebljen - dleš, reflektor, slabo dnevno svetlo, jasno sunce, otvorena senka ili nešto drugo ? Da li je bio upotrebljen jedan ili više svetlosnih izvora ? Ako ih jebilo više, kako su bili postavljeni pomoćni izvori svetlosti, i zašto ? Da li takvo osvetljenje pomaže ili smeta kompoziciji, izrazu, motivu ? 7. Da li je ekspozicijom kontrolisan kontrast i obim tonova slike, i kako ? ----------------------------------------- Da li je slika normalno eksponirana ? Da li je ekspozicija određena prema partijama u senci, osvetljenim delovima ili prema međutonovima, i zašto ? Da li je preeksponirano da bi se površine uprostile gubljenjem detalja na osvetljenim partijama ? Ili je pak podeksponirano da bi se dobio efekat siluete ? 8. Da li je dubinska oštrina - bilo velika ili mala - upotrebljena da bi se postigao neki naročiti efekat i zašto ? ---------------------------------------------------------------- Da li se oštrina konture proteže od bliskih predmeta pa sve do udaljenih ? Ili je samo jedan plan oštar ? Ako je tako, našta je fotograf uoštrio i zašto ? Da li je mala dubinska oštrina, koja razdvaja planove, upotrebljena da se dobije miran prvi plan i pozadina ? Da li je ona upotrebljena da istakne ili izoluje neki predmet ? Zašto je fotograf izabrao baš taj otvor blende (i odgovarajuće polje dubinske oštrine) ? 9. Da li je kratka ili duga ekspozicija upotrebljena da kontroliše oštrinu pokreta i kako ? ------------------------------------------------------ Ako fotografija prikazuje kretanje, da li je pokret zaustavljen i da li su konture oštre ? Da li je neki predmet namerno razvučen ? Ili je pak celo kretanje predstavljeno kao razvučeno upotrebom dugačke ekspozicije ? Da li je izbor ekspozicije planiran, a ako jeste, zašto ? Kako pojava razvučenog pokreta (ili nedostatak toga) pomaže slici ? da li bi rezultat bio efektniji ili ne da je upotrebljena neka druga brzina zatvarača ? 10. Da li je upotrebljen širokougaoni ili teleobjektiv i zašto ? ---------------------------------------------------------------- Možete li reći da li je fotograf upotrebio normalan, širokougaoni ili teleobjektiv i zašto ? Da li mu je širokougaoni objektiv bio potreban da izbliza obuhvati veliku scenu ? Zbog veće dubinske oštrine ? Ili da poveća prostor i prividno uveliča bliske objekte ? Da li je upotrebio teleobjektiv da bi dobio krupne planove udaljenih predmeta ili krupne planove onih predmeta kojima nije mogao da priđe, ili možda da bi izbegao deformacije na portretu ? Ili da _sabije_ prostor zbog vizuelnog efekta ? 11. Da li je upotrebljen filter ? --------------------------------- Ima li znakova da je bio upotrebljen filter da bi zatamnio nebo ili izmenio odnos tonova ? Da li je kontrastan filter upotrebljen da se izrazi dramatika ili neprirodan efekat ? Na kolor fotografijama, da li je filter upotrebljen da izmeni ili eliminiše neke boje ? 12. Da li je osećanje fotografa za momenat dobro ? -------------------------------------------------- Potrebna je tačnost reagovanja u deliću sekunde da se uhvati _pravi trenutak_. Da li je fotograf pritisnuo okidač baš u pravom momentu ? Da li je ekspozicija nešto zakasnila ? Da li bi fotografija bila bolja da je eksponirano ranije ili docnije ? Ako jeste, zašto ? 13. Da li su kontrast i tonovi kontrolisani pri kopiranju fotografije i kako ? --------------------------------------------------- Da li fotografija odgovara uobičajenim zahtevima dobre tehnike - oštre konture, duga tonska skala, bogate crnine i čiste beline, sitno zrno itd. ? Ili ona ne odgovara ovim standardnim merama ? Ako je ovo drugo, zašto ? Da li je to namerno tamna 'low key' slika ? Namerno svetla 'high key' ? Da li je opšti kontrast pojačan ili umanjen pri kopiranju ? Zašto je fotograf iskopirao fotografiju baš tako ? Da li možete da nađete znake delimičnog ispravljanja - zadržavanja ili dosvetljavanja ? Možete li reći zašto je to urađeno - da bi se ispravile greške ili zbog nekog naročitog efekta ? Da li je trebalo fotografiju kopirati svetlije ? Tamnije ? Kontrastnije ? Mekše ? 14. Da li je fotografija povećana u najboljem izrezu ? ------------------------------------------------------ Obično ova analiza može biti delimična sve dok ne vidite kopiju celog negativa. Da li bi drugačiji ili manji izrez poboljašo fotografiju ? Da li bi ona bolje izgledala kao horizontalna ? Vertikalna ? Zašto, ili zašto ne ? Da li je fotograf izabrao neki neobičan izrez, i ako jeste, iz kog razloga ? 15. Da li su upotrebljeni neki trikovi da bi se dobio specijalan efekat? ------------------------------------------------------------------------ Možete li naći znake ma kakvih tehničkih trikova pri snimanju ili procesu ? Mekocrtač, vazelin razmazan na objektiv, pomeranje kamere, infracrveni film ili filter, retikulaciju ili solarizaciju negativa, montažu, višestruku ekspoziciju, barreljef, itd. Zašto je to upotrebljeno i kakav je efekat ? 16. Da li su pri izradi fotografije savlađivane neke tehničke prepreke ? ------------------------------------------------------------------------ Da li je snimak napravljen pri veoma slabom svetlu, i zahteva neku naročitu obradu pri maksimalnoj osvetljenosti filma ? Da li ona zahteva izuzetno veliku dubinsku oštrinu ili brzinu zatvarača ? Da li su postojale opasnosti ili teškoće za fotografa ? Možete li reći kako su problemi rešeni ? 17. Koliko je fotografija slična ostalim sa istim predmetom koji ste videli ? ------------------------------------------------ Da li je svakidašnja ? Pokazuje li neke znake banalnosti ili naročitog gledanja ili mišljenja ? Da li vas podseća na rad bilo kog drugog fotografa ? Da li je slična bilo kojoj školi fotografije koju poznajete - "grupi f64" npr. ili salonskom piktorijalizmu, ili pak nemačkoj grupi "subjektivne fotografije" ? Da li vas podseća na neku od velikih fotografija napravljenu u prošlosti ? 18. Koliko je ona nesvakidašnja ? --------------------------------- Da li fotograf doprinosi svežem, originalnom gledanju i mišljenju ? Da li Vas fotografija primorava da razrogačite oči, da se iznenadite, oduševite, ili Vas zaprepašćuje novim načinom gledanja na neki svakidašnji motiv ? Da li je upotrebljen neki od gore navedenih metoda kontrole u fotografiji kao nov i efektan način ? Da li je u fotografiju uneta sopstvena ličnost obeležena individualnim stilom ? 19. Da li fotografija kao celina vredi da se još jednom pogleda ? Ako vredi - zašto ? ----------------------------------------------------------------- Nije tako teško naći prilično dobru i uspelu fotografiju. Međutim, zaista velike fotografije, prizori vredni da se pamte - retki su. Jedan od najboljih načina da se oceni vrednost fotografije jeste - imati je pred očima duže vremena. Da li vam se ona i dalje sviđa i da li Vas interesuje ? Da li još uvek vidite nešto novo u njoj ? Ili, da li Vam je brzo dosadila i prestala da Vas interesuje? Možete li za ovo pronaći razloge ? 20. U kojoj je meri fotograf postigao svoj cilj ? ------------------------------------------------- Zadnje i možda najvažnije pitanje od svih. Završno mišljenje biće naravno uslovljeno odgovorima koje ste dali na pitanja od 2 do 19. "Popular photography" mart 1958. Prevod u izdanju lista "Beogradski objektiv", septembar 1958. kum..
fotografija.194 vrasa, -> #141, biber
Zahvaljujem na korisnim informacijama. Pošto sam ovih dana putovao u Skoplje to sam iskoristio priliku da tamo razvijem film i uradim fotografije. Film je razvijen kao negativ.
fotografija.195 ketama, -> #193, kum.djole
Eto mene...(Tamara -creemers)...najzad na svom useru ovde!:) Poznata su mi ta pitanja....:)))) pozdrav Tamara -creem.
fotografija.196 kum.djole,
Aparat je Canon AE1 a dobijeni objektiv Pentax Macro-Revuenon 1:3,5/28mm.. Interesuje me adapter za Canonov bajonet, gde ih ima i lična iskustva sa bilo kakvim adapterima. Hvala. :)
fotografija.197 oldtimer, -> #196, kum.djole
> Aparat je Canon AE1 a dobijeni objektiv Pentax Macro-Revuenon > 1:3,5/28mm.. Interesuje me adapter za Canonov bajonet, gde ih Pentax objektiv na Canon - teško :( Ako ti je baš važno, mogu da prekopam po starim katalozima opreme za Canon, ali ne bih se mnogo nadao. U jednom periodu sam imao istovremeno AE1 i ME, ali se ne sećam da su im se objektivi družili :)) Adaptere su radile firme kao npr. Tokina, da bi svoje objektive kačile na bilo koji od poznatijih aparata, a ovakav teško da su pravili bilo Canon bilo Asahi.
fotografija.198 kum.djole, -> #197, oldtimer
>> Pentax objektiv na Canon - teško :( :( >> Ako ti je baš važno.. Nije da nije. Objektiv je poklon jednog poznatog fotografa, on reče da ima 'neki adapter' i mora da prekopa po studiju da bi ga pronašao.. ali po svemu sudeći, to nije adapter za Canon. Naravno, njemu to nije od sudbinske važnosti kao meni ;) pa, kako sam kaže, "ma samo da nađeš ono kurence i to je to".. :)) Moraćemo da nađemo, ali neko solomonsko rešenje.. trampa. ;)
fotografija.199 oldtimer, -> #198, kum.djole
>>> Pentax objektiv na Canon - teško :( > Moraćemo da nađemo, ali neko solomonsko rešenje.. trampa. ;) Po vrednosti je to možda blizu nekog slabijeg 28mm za Canon, tj. objektiva koji nije Canon original, pa je možda prodaja pravo rešenje. Odokativno to ima vrednost nekog 2.8/28 manje poznatih proizvođača, a za Canon ih je bilo dosta.
fotografija.200 kum.djole, -> #199, oldtimer
>> Po vrednosti je to možda blizu nekog slabijeg 28mm za Canon, >> tj. objektiva koji nije Canon original, pa je možda prodaja >> pravo rešenje. Odokativno to ima vrednost nekog 2.8/28 manje >> poznatih proizvođača, a za Canon ih je bilo dosta. Hvala na pomoći. Objektiv ću najverovatnije vratiti čoveku i zahvaliti se. :)
fotografija.201 kum.djole,
Ajde iskusni fotografi pomagajte. :) Prednost dajem dr.grbi ;) Sve što bi trebalo da se uradi je potvrda sledećeg: Mađarska flašica, UNIVERZAL ELOHIVO, fekete-feher filmekhez es fekete-feher papirokhoz. Sikfilmek - 1:3, Roll- es normalfilmek 1:7, Kontakt papirok 1:1, Nagyitopapirok 1:3.. Koncentrat je 375 ml cc. marke "Reanal". Prvi deo mi je jasan, univerzalni razvijač - ali, treba mi adekvatan prevod ovih odnosa, da ne bih napravio zbrlj.. Hvala. :)