electron.204moma,
-> #202, banusko>> Da li neko ima program za pogramiranje PAL i GAL cipova ?
>>
Mene zanima ima li ko neku literaturu o PAL i GAL, al da ne
bude EXAR/EXEL (to imam). Ima li zainteresovanih za izradu programatora
za PAL ?
Pozdrav, Moma
electron.205moma,
-> #203, stigor>>
>> Da li neko ima semu FM-predajnika (od 3W do 10W izlaza)?
>>
Sema nije problem. Tranzistor koji ce da da snagu od
3W na 100MHz jeste (bar kako sada stoji situacija sa nabavkom).
Predajnik te snage na toj frekvenci nisam gradio, (mada imam
u planu) ali na nizim frekvencama jesam. Blok sema bi bila:
OSCILATOR -> udvostrucivac -> ........ -> IZLAZ ------> ANT
^
|
NF
Znaci: sa NF se frekventno modulise oscilator, cija se
frekvenca potrebni broj puta umnozava, pobudjuje se izlazni
stepen pa u antenu. To je teorija, a praksa: ako nadjes PROVERENU
semu javi da ne gubim vreme.
electron.206stigor,
-> #205, moma
Ako si močda primetio u MŠEIII,postoji jedna šema FM predajnika
po kojoj sam izradio predajnik.Medjutim sve je to jadno i bedno
kad baca samo 500-600m u etar.(sve je ovo provereno,ali suviše
slabo)KKKKKKKKKKKKKK suviše slabo).Sam predajnik sam stavio pored antene na
krov,ali time ´kništa nisam dobio.Mada je modulacija bila izvanredna
kako muzike,tako i govornog signala.Močda bi to i bacalo i dalje,
nego nisam imao izlazno pojačalo visoke frekvencije.Ako slučajno imaš
šemu IZL.POJAžALA VF za FM(sa spiskom delova),obavezno javi.
OVO VAčI i za ostale!
stIGOR.
electron.207moma,
-> #201, dtadic>> Problem je u tome sto mene zanima da li na TDA1035 postoji NF ulaz (na
>> semi koju ja imam dva pina nisu nigde vezana - pretpostavljam da je na
>> nekom od njih). Iako nije mnogo bitno, zanima me i osetljivost NF ulaza.
Ovako : unutrasnja (blok) sema TDA1035 je objavljena u knjizi
ELEKTRONSKE CEVI I POLUPROVODNICI od Velimira Mesarosa. Ja imam peto
izdanje te knjige (iz 1979), ali bi trebalo da postoji i u kasnijim
izdanjima. Pokusaj da je nabavis ili pozajmis, a ako ne uspes javi da ti
precrtam semu. Za sada cu opisati funkcije pojedinih pinova TDA1035, mozda
ce ti to biti dovoljno:
PIN BR. Funkcija
1 i 2 diferencijalni ulazi medjufrekventnog pojacavaca.
3 izlaz NF signala sa demodulatora za video. Na ovaj signal
ne deluje NKP.
4 i 5 LC oscilatorno kolo
6 upravljacki ulaz naponske kontrole pojacanja (NKP). Na ovaj
ulaz se dovodi jednosmerni napon 0-10V kojim se regulise
"jacina zvuka".
7 NF ulaz sa videa. Na ovaj signal deluje NKP
8 invertovani ulaz NF izlaznog stepena. Negativna povratna
sprega.
9 NF izlaz (za zvucnik)
10 napajanje +24V
11 ???
12 izlaz iz stepena za naponsku kontrolu pojacanja. Ovaj izlaz
je interno spojen sa neinvertujucim ulazom izlaznog stepena.
13 masa
Karakteristike (nije napisano, ali mislim da se odnose samo na NF deo):
Naponsko pojacanje: 40dB
Napon napajanja: 24V
Struja napajanja: 400mA
Izlazna snaga: 4W na 16oma
Granicna frekvenca: 40kHz
Max. napon napajanja: 30V
Osetljivost NF dela nije data, ali se moze izracunati iz izlazne snage,
opterecenja i naponskog pojacanja.
Pozdrav, Moma
electron.208moma,
-> #206, stigor>> Ako si moZda primetio u MSEIII,postoji jedna sema FM predajnika
>> po kojoj sam izradio predajnik.Medjutim sve je to jadno i bedno
>> kad baca samo 500-600m u etar.
Nisam video tu semu. Koji je izlazni tranzistor? Kojim naponom
se napaja predajnik? Koja je antena koriscena (verovatno vertikalni
dipol)? Mozes li da nacrtas ti semu i posaljes u konf. mozda moze da
se poveca snaga?
Snaga koju si postigao sa tim predajnikom je stvarno mala.
Ja sam nesto manji domet (oko 300m) imao sa "predajnikom" koji je u
izlazu imao obican BC109, i koji je istovremeno bio oscilator na
100Mhz i izlaz. Antena je bilo parce zice duzine 20cm, a napajanje je
iz baterije 9V (radilo se o predajniku za bezicni mikrofon i za tu pri-
menu je domet bio dovoljan).
Ma snagu je lako nagurati, ako imas sa cim. Trebalo bi prvo
odabrati neki malo snazniji tranzistor sa Fg > 150-200 Mhz. Ostalo
su samo podesena oscilatorna kola na izlazu i ulazu, a to je vec drugi
problem (ili mozda prvi, jer ce najteze biti podesavanje).
P.S. Sta je MSEIII ?
Moma
electron.209dkuki,
Potreban AC ADAPTER
220 V/ 50 Hz ---> DC 12 V; 1 A
electron.210zkrstic,
-> #208, moma> Nisam video tu semu. Koji je izlazni tranzistor? Kojim naponom
> se napaja predajnik? Koja je antena koriscena (verovatno vertikalni
Obzirom da sam "pomenut" da dodam. U pitanju je komplet delova
RK 3400, čIni mi se, tkzv. FM predajnik - u prevodu na srpski Bezžični
mikrofon. Fina igračkica za decu i ni sekund iznad toga. Domet je par
stotina metara. Na žalost nisu mi na ovom računaru tekstovi, pa ću gle-
dati da ih donesem sa posla, pa da ti bacim spisak delova. Onako na pa-
met, koliko se sećam, unutra nema ništa extra, par BC-a i slično.
Pozdrav, Zkr
PS. MŠE = Serija knjiga Mla škola elektronike, 4 komata ;)
electron.211d.petrovic,
-> #205, momaĂ> stepen pa u antenu. To je teorija, a praksa: ako nadjes PROVERENU
Ă> semu javi da ne gubim vreme.
Treba da vidim možda ja nešto imam, samo se izjasnite... čovek
nije nigde pomenuo 100 MHz, nožda hoće za 144, 49, 68 ;)...
electron.212moma,
-> #210, zkrstic>> PS. MSE = Serija knjiga Mla skola elektronike, 4 komata ;)
Dugo nisam bio u radioamaterskom svetu, pa kada sam tu,
reci mi sta je se Vladimirom, jel ziv, itd....
Sto se MSE tice, moracu da sidjem u podrum. Tamo postoji
jedna MSE stara 20-tak godina. Tada je sve to bilo u jednoj knjizi
pa ne mogu da promasim. Hm, ... bice prilicno nostalgicno prelistati
je opet.
Pozdrav, Moma
electron.213dtadic,
-> #207, moma>> Ovako : unutrasnja (blok) sema TDA1035 je objavljena u knjizi
>> ELEKTRONSKE CEVI I POLUPROVODNICI od Velimira Mesarosa. Ja imam peto...
Puno ti hvala na korisnim informacijama. Potrudicu se da nabavim knjigu.
DT
electron.214stigor,
-> #210, zkrstic
Slačem se potpuno sa tobom da je to igračka.Nego ako već imaš
stvarno neko dobru šemu predajnika za FM područje a koja nije igračka
nacrtaj je ovde,a po mogućnosti izbaci i listing potrebnih delova.
Pozdrav!
stIGOR.
electron.215ognjan,
-> #205, moma>> stepen pa u antenu. To je teorija, a praksa: ako nadjes
>> PROVERENU semu javi da ne gubim vreme.
Imam knjigu "Radio priručnik" u kojoj se mogu naći provjerene
šeme. Navodno su sve isprobane u praksi.
Ogy.
electron.216melev,
-> #205, moma║ >>
║ >> Da li neko ima semu FM-predajnika (od 3W do 10W izlaza)?
║ >>
║
║ Sema nije problem. Tranzistor koji ce da da snagu od
║ 3W na 100MHz jeste (bar kako sada stoji situacija sa nabavkom).
Kao prvo ne razumem se baš mnogo u elektroniku, ali mislim da znam
koji bi tranzistor mogao da ti pomogne. Pouzdano znam da 95% pirata
u gradu koristi MRF tranzistore koji daju gore pomenutu snagu, a kao
pobudu za te lineare koriste slabije tranzistore (iz serije 2N).
Nisu loši ni 2N3866 i 2N3553(ovaj je jaci), ali hteo bih da napomenem
da domet stanice najviše zavisi od antene i polozaja. Što se tiče antena
uglavnom svi 'pirati' koriste GP antene, jer mana dipola je kao što znate
da ne baca podjednako na sve strane.
pozdrav....... Melev
electron.217zkrstic,
-> #206, stigor> Ako si močda primetio u MŠEIII,postoji jedna šema FM predajnika
> po kojoj sam izradio predajnik.Medjutim sve je to jadno i bedno
> kad baca samo 500-600m u etar.(sve je ovo provereno,ali suviše
> slabo)KKKKKKKKKKKKKK suviše slabo).Sam predajnik sam stavio pored
> antene na
Elem, prevideo si jednu maaaaalu, malecku sitnicu u vezi pomenutog
FM predajnika. :))
Evo ti citata iz same knjige koju si pomenuo (MŠE III) i uputstva
za sastavljanje:
=> Naša je namera da malo eksperimentišemo, da sastavimo predajnik kojim
=> možemo da prenesemo neku modulaciju na području našeg stana ili škole
=> u svakom slučaju ne na daljinu veću od stotinu metara.
Prema tome... ti kažeš da si uspeo da baciš 500-600 metara, što je
sjajno! Inače, mi u radio klubu ovaj komplet nazivamo "Bezžični mikrofon"
i u okviru njega dajemo (u novoj varijanti) i elektretski mikrofon koji se
vezuje sa jednim otpornikom i jednim kondenzatorom. Na skici koja ide uz
komplet je sve lepo ucrtano.
čao mi je što je došlo do zabune :(
Poznato mi je kakav predajnik bi ti želeo, tek da znaš da nisi
jedini koji tako nešto traži ali je, što usled nekih tupavih propisa što
usled nemogućnosti nabavke adekvatnih kvalitetnih komponenata (pre svega
izlaznih tranzistora i tjuner-ICa) trenutno neizvodljivo tako nešto po-
nuditi kupcima. :((
Elem, da se je ne bih reklamirao ovde, ako nekome treba neki info
bilo oko ovog kompleta delova ili bilo čega drugog vezano za Radio klub
"Nikola Tesla", odnosno prodavnicu u njemu, izvolte me emajlirati. :)
Biće mi drago ako mogu da pomognem :)
Zkr :)
electron.218zkrstic,
-> #208, moma> Nisam video tu semu. Koji je izlazni tranzistor? Kojim naponom
> se napaja predajnik? Koja je antena koriscena (verovatno vertikalni
U pitanju je mali bezžični mikrofon. Koriste se BC 109 i BC 183,
znači igračkica :) Pored njih ima 5-6 otpornika, 5 ker.kondenzatora, tri-
mer potenciometar, trimer-kondenzator, elektretski mikrofon i da - 4 mala
elektrolita. Sve to zajedno u kompletu sa pločicom i još koječime potre-
bnim se zove "RK 3400, FM predajnik" i košta, čini mi se oko 22.000
Napaja se na 9V. Antena? Koja antena, koje sankcije? ;) Jednosta-
vno - antena namerno nije predvidjena, da bi se smanjio domet :)
Zkr
electron.219zkrstic,
-> #209, dkuki> 220 V/ 50 Hz ---> DC 12 V; 1 A
Na žalost, ovi adapteri su kod mene u radnji bukvalno planuli za
tri dana :( Toliko brzo da sam jedva jedan za sebe sakrio ;) A oni od
pola ampera (500mA) ... prodavaću ih do sudnjeg dana, ako isti ne bude
došao prebrzo ;) žak ih je do skora i po gradu bilo :)
Zkr :)
electron.220mstanic,
-> #204, moma>> Ima li zainteresovanih za izradu programatora za PAL ?
Ja sam zainteresovan, ali bi možda bilo bolje da se
pravi univerzalni eprom/eřrom/pal/mikrokontroler
programator.
electron.221dexi,
-> #217, zkrsticKvalitetno rešenje predajnika svakako ne podrazumeva colpitts-ov
oscilator kao izlazni stepen i modulaciju na bazi. Dobro rešenje
bi moglo biti korišćenje VCXO-a i umnožavački lanac. Dakle, u
osnovi je naponski kontrolisan kvarcni oscilator, koji radi na
niskoj učestanosti, a izlaz mu se vodi na potreban broj umnoživača.
Umnoživačima se između ostalog određuje devijacija izlaznog signala,
pošto je promena frekvencije na osnovnoj učestanosti nedovoljna
(povlačenja učestanosti koja se dobijaju varikap diodom su relativno
mala). Rezultat svega je izlazni signal solidne stabilnosti, a i
kvalitet modulacije je dobar. Uostalom, ovo se rešenje koristi u svim
bežičnim telefonima, većini amaterskih i dosta profesionalnih predajnika
manje snage (do par desetina vati). Od drugih rešenja, postoje varijante
sa PLL-om koje ne preporučujem za zahtevane primene zbog veće složenosti.
Pozdrav dexi :)
P.S.
Zkr, imate li tamo možda keramičke filtre za 10.7 Mhz (za upotrebu u
FM stereo prijemnicima, dakle širokopropusne, mislim da su tipa SFE 10.7MA)
i po kojoj ceni, čisto informativno ?
electron.222zkrstic,
-> #214, stigor> Slačem se potpuno sa tobom da je to igračka.Nego ako već imaš
> stvarno neko dobru šemu predajnika za FM područje a koja nije
> igračka nacrtaj je ovde,a po mogućnosti izbaci i listing potrebnih
> delova.
Na žalost, trenutno imam (video sam ih) par šema koje ja kao
laik (što da se lažemo;) odokativnom metodom mogu da procenim kao
bez veze :((( A što je najgore, ljudi te šeme prodaju ;(
Uzgred, dao sam bratu domaći, ima metar dana da nam iskopa
nešto zanimljivo na tu temu, pa ću baš da ga podsetim.
Uzgred, u kom programu predlažete da uradim/bacim ovde šemu ?
Vredi li se majati sa OR Cadom, za tako nešto ?
Zkr
electron.223zkrstic,
-> #215, ognjan>>> stepen pa u antenu. To je teorija, a praksa: ako nadjes
>>> PROVERENU semu javi da ne gubim vreme.
>
> Imam knjigu "Radio priručnik" u kojoj se mogu naći provjerene
> šeme. Navodno su sve isprobane u praksi.
Moj mali savet: Knjige u kojima su prevashodno šeme koje NE! rade
su knjige koje je potpisao Svetislav Šiler. Za neupućene, čovek koji je u
elektronici nešto kao AK u računarima.
Radio priručnik? Jel to beše Mesaroš ? Ili Tadej ?
Zkr
electron.224moma,
-> #211, d.petrovic>> Treba da vidim mozda ja nesto imam, samo se izjasnite... covek
>> nije nigde pomenuo 100 MHz, nozda hoce za 144, 49, 68 ;)...
Meni treba predajnik za ??? - 88 Mhz. Prijem bi se vrsio na
UKT prijemniku radjenim za POLJSKU (njihov UKT opseg je ispod naseg,
mislim da pocinje na 75, ali nisam siguran, a zavrsava se na 88 MHz).
Snaga bi trebala da je takva da osigura prijem na 1÷2 km. Nemam bas
mnogo prakticnog iskustva sa UKT-om, pa pretpostavljam da bi za to
bila potrebna izlazna snaga od 0.05W do 0.1W . Posto je malo verovatno
da imas semu za bas tu frekvencu, posalji sta imas, a ja cu frekvenciju
korigovati promenom kapaciteta. Naravno, u obzir dolaze samo seme sa
kompletnim podacima o induktivnostima posto nemam cim da ih izmerim.
U stvari mozda cu i imati, jedan drugar pravi GDM, treba jos samo da
donesem brojac frekvencije sa posla da motamo zavojnice i istovremeno
bazdarimo pojedine opsege. Ako ima zainteresovanih poslacu semu GDM
u conf., za sada da kazem da je radjen sa LAMPOM. To je malo cudno u
doba intenzivnog razvoja poluprovodnicke elektronike, ali covek je
isprobao nekoliko sema sa tranzistorima i na kraju se odlucio za
lampu. Kaze da sa tranzistorima nije mogao da postigne dovoljno dubok
"dip". Pre desetak godina sam gradio GDM sa FET-om BF245 koji bi trebalo
da da rezultate najslicnije lampi. Ne da nisam imao dovoljno dubok,
nego nisam imao nikakav dip. Posto mi nije bio preko potreban, nisam
se ni trudio da ga zavrsim, sada tesko da bih uspeo i da ga pronadjem.
P.S. :
GDM = Grid Dip Meter = instrument bez koga se nije mogla zamisliti ni
jedna radioamaterska gradnja pre 30-tak godina.
Pozdrav, Moma
electron.225moma,
-> #215, ognjan>> Imam knjigu "Radio prirucnik" u kojoj se mogu naci provjerene
>> seme. Navodno su sve isprobane u praksi.
Ko je autor? Me(t)zger ?? I iz koje je godine?
Pozdrav, Moma
electron.226moma,
-> #216, melev>> Nisu losi ni 2N3866 i 2N3553(ovaj je jaci), ali hteo bih da napomenem
>> da domet stanice najvise zavisi od antene i polozaja. Sto se tice antena
2N3866: Si, npn, 30V, 400mA, 5W, Fg>500MHz
2N3553: Si, npn, 40V, 1A , 7W, Fg>10MHz
Za UKT je "upotrebljiviji" 2N3866.
Pozdrav, Moma
electron.227moma,
-> #218, zkrstic>> U pitanju je mali bezzicni mikrofon. Koriste se BC 109 i BC 183,
>> znaci igrackica :) Pored njih ima 5-6 otpornika, 5 ker.kondenzatora, tri-
>> mer potenciometar, trimer-kondenzator, elektretski mikrofon i da - 4 mala
>> elektrolita. Sve to zajedno u kompletu sa plocicom i jos kojecime potre-
>> bnim se zove "RK 3400, FM predajnik" i kosta, cini mi se oko 22.000
Covek je rekao predajnik, pa sam to i ocekivao. Tih 500-600m
kojih je postigao je dobra reklama za RK 3400.
Pozdrav, Moma
electron.228moma,
-> #220, mstanic>> Ja sam zainteresovan, ali bi mozda bilo bolje da se
>> pravi univerzalni eprom/eřrom/pal/mikrokontroler
>> programator.
Za eprome cemo lako, sto se tice njihovog programiranja
(skoro) sve je jasno. Ni za eerom ne bi trebalo da bude problema.
Za PALove imam malo literature (samo za EXEL), a za mikrokontrolere
skoro nista.
minimum bi bio:
raspored pinova
opis funkcija pinova
procedure upisa u citanja
tajming
Imas li sta od ovoga i za sta (EPROM/EEROM/PAL/uC) ?
Poziv svima koji posdeduju literaturu na ovu temu da se jave !!!!
Pozdrav, Moma
electron.229zelmil,
-> #193, djovicevic
Hvala puno za asembler. A ako ti nije problem pogledaj
da li slucajno imas i disasembler.
ZELMIL
Da li neko ima noviji katalog za intelove mikrokontrolere
odnosno posle `86. Samo na uvid eventualno za kopiranje.
electron.230stigor,
-> #222, zkrstic
> Uzgred, u kom programu predlačete da uradim/bacim ovde šemu ?
Što se mene lično tiče,moče u bilo kom programu. Vačno je da si tu
šemu našao,na čemu ti unapred zahvaljujem.
> Vredi li se majati sa OR Cadom, za tako nešto ?
Vredi, što da ne!
Pozdrav!
stIGOR.
electron.231zkrstic,
-> #221, dexi> Zkr, imate li tamo možda keramičke filtre za 10.7 Mhz (za upotrebu u
> FM stereo prijemnicima, dakle širokopropusne, mislim da su tipa SFE
> 10.7MA)
Uh, bilo ih je do skoro, možda ih ima još uvek u "kugli" sa
jeftinim stvarčicama :) Cena im je oko 1 DEM. Proveriću, pa ću ti od-
vojiti ako ih ima.
Zkr
electron.232zelmil,
-> #228, moma???? Imas li sta od ovoga i za sta (EPROM/EEROM/PAL/uC) ?
???? Poziv svima koji posdeduju literaturu na ovu temu da se jave !!!!
I ja sam zainteresovan za gradnju programatora mada vise za
mikrokontrolere i za eprome jer u vezi palova na znam bas puno.
Inace imam podatke za intelov mikrokontroler 8748,8749 koji se inace
dosta slicno programiraju kao i epromi. To su malo stariji cipovi
a za nove ne znam da li isto vazi.
ZELMIL
electron.233bojs,
Da li neku zna gde se u Beogradu mogu naći 15-polni konektori za VGA
monitore?
electron.234bdanilo,
Help!
Potrebna su mi dva tranzistora BFY90(crko mi je pojačivač na anteni),
zanima me cena i ako neko može da mi pošalje pouzećem.
BTW da li postoji način da proverim ispravnost tranzistora BFY90?
electron.235madamov,
-> #233, bojs
Potrebna su mi dva kabla za napajanje, gde se mogu naći, a da to nije firma
koja valja kompjutere jer iz iskustva mi je poznato da neće da rasparuju
kablove od mašina? I koliko košta komad?
electron.236jtitov,
-> #219, zkrstic> Na zalost, ovi adapteri su kod mene u radnji bukvalno
> planuli za tri dana :( Toliko brzo da sam jedva jedan za
> sebe sakrio ;) A oni od
Jeli, sta jos imas interesantno u radnji?
electron.237tuci,
Treba mi integralac TAA 790, zna li neko gde se može naći ?
Pozdrav, Zlatko
electron.238mstanic,
-> #222, zkrstic>> Vredi li se majati sa OR Cadom, za tako nešto ?
Pošto kod nas većina "hardveraša" koristi gore pomenuti
program, predložio bih da usvojimo da sve sheme šaljemo
u tom formatu, sem ako neko ne skenira nešto sa papira i
mrzi ga da to crta.
electron.239dexi,
-> #238, mstanic> Pošto kod nas većina "hardveraša" koristi gore pomenuti
> program, predložio bih da usvojimo da sve sheme šaljemo
Naravno, ukoliko se koriste standardne biblioteke, a ne
neke tipa mika.lib i pera.lib ;)
Podržavam, dexi :)
electron.240moma,
-> #238, mstanic>> Posto kod nas vecina "hardverasa" koristi gore pomenuti
>> program, predlozio bih da usvojimo da sve sheme saljemo
Mislim da bi standard trebalo usvojiti, i po meni bi to trebalo
da bude OrCAD ili AutoCAD. Ovde cu dati svoje vidjenje prednosti/mana
jednog i drugog programa, a vi dopunite.
Orcad:
Prednosti: - brzo crtanje sema (zahvaljujucu bibliotekama)
- poseduje pomocne programe (ERC, PARTLIST,
NETGEN)
- fajl u kome se nalazi crtez ima malu duzinu.
- ima interfejse ka: Autocad-u i HPGL-u
Nedostaci: - nekompatibilnost crteza. Prilikom prelaska na
novu verziju stari crtezi se moraju "propustiti"
kroz program FIX??X. Crtez nacrtan novijom verzijom
programa ne moze se ucitati u stari OrCAD.
Autocad:
Prednosti: - nema problema sa kompatibilnoscu.
- nema problema sa nepostojecim bibliotekama jer je
sve crtano upotrebom duzi, lukova, ....
Nedostaci: - crtez ima vecu duzinu u odnosu na Orcad
- nema nista poput PARTLIST-a, ERC-a, ..... , ovde je
crtez samo crtez, moze se gledati i nista vise.
Na kraju da napomenem da sam par puta slao crteze u ovu konf.
i (cini mi se) uvek sam morao da naknadno konvertujem crtez u .DXF
ili .DWG. Moj predlog je da se crtezi salju u oba ova formata, t.j.
OrCAD ( po pitanju verzije treba tek da se dogovorimo) i AutoCAD .DXF
Pozdrav, Moma
electron.241mstanic,
-> #228, moma>> Za eprome cemo lako, sto se tice njihovog programiranja
>> (skoro) sve je jasno. Ni za eerom ne bi trebalo da bude
>> problema. Za PALove imam malo literature (samo za EXEL),
>> a za mikrokontrolere
Ne isplati se praviti programator za određenu vrstu
programibilnih kola, bar po mojem mišljenju. Daleko
bolje bi bilo napraviti jedan univerzalni programator,
pa koji se chip umetne da ga može programirati.
Takođe bi trebalo napraviti odgovarajući softver, koji
bi bio fleksibilan u pogledu upotrebe, ulaznih podataka,
definicionih fajlova i naravno ciljnih komponenti.
Ja ne znam da li bi neko bio zainteresovan za izradu
jednog profesionalnog uređaja takve vrste jer bi tu
bilo prilično posla.
Ja sam pre dve godine dao ideju jednom Slovencu (Srbinu
koji je postao Slovenac), on je bio oduševljen idejom,
ali nakon svih ovih događaja ne znam da li je on to
realizovao.
Da zaključim, ako ima dovoljno zainteresovanih mogli
bi da organizujemo izradu takvog uređaja, mada nisam
siguran da će ići lako (Evo ja sam na 50 km od BGD-a,
vezu sve teže dobijam a kad je dobijem često je takva
da samo mogu da pritsnem Alt-H :( ).
Kad bi postojalo tržište napravio bih ja njega.
electron.242vgredic,
U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
konferenciji.
OrCad 4.0 ne prihvata ove seme ?
electron.244moma,
-> #241, mstanic>> Da zakljucim, ako ima dovoljno zainteresovanih mogli
>> bi da organizujemo izradu takvog uredaja, mada nisam
Evo, ja sam zainteresovan, predpostavljam da je
je i ZELMIL, mozda jos ko, ...... Moze li ukratko ta
ideja?
Pozdrav, Moma
electron.245moma,
-> #242, vgredic>> U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
>> konferenciji.
>> OrCad 4.0 ne prihvata ove seme ?
Ne secam se vise tacno u kom sam ga OrCAD-u crtao, dal' je bio
3.00 ili 3.10, mislim da je ipak bio 3.00 jer sam tek skoro kompletirao
3.10 (nedostajao mi je PRINTER.DRV i DXF.DRV), pa sam skoro presao na
njega. Prilikom prelaska morao sam crteze crtane sa 3.0 da prevodim u
3.10 format. U OrCAD-u 3.10 za to je zaduzen program FIX30X, koji (vero-
vatno) postoji i u verziji 4.0. Sintaksa je:
FIX30X stari_crt.tip novi_crt.tip
Pozdrav, Moma
electron.246mstanic,
-> #239, dexi>> Naravno, ukoliko se koriste standardne biblioteke, a ne
>> neke tipa mika.lib i pera.lib ;)
Ma zakačiš i biblioteku, naravno prvo izdvojiš elemente
koji su upotrebljeni u toj shemi. OrCAD upravo to
omogućava.
electron.247mstanic,
-> #240, moma>> novu verziju stari crtezi se moraju "propustiti"
>> kroz program FIX??X.
Pa uradiš tako i nema problema.
electron.248zelmil,
-> #238, mstanic???>> Vredi li se majati sa OR Cadom, za tako nesto ?
???Posto kod nas vecina "hardverasa" koristi gore pomenuti
???u tom formatu, sem ako neko ne skenira nesto sa papira i
Slazem se da prihvatimo, ali uz obavezu da ako elemenat nije
u originalnoj bibliteci taj koji salje semu posalje i biblioteku
vezanu sa tom semom ili samo taj elemnat da bi i drugi mogli da
upotrebe.
Bilo bi isto tako, dobro da se izjasnimo ko koju verziju programa
koristi ja na primer imam 4.02 mislim da je to naj novija.
pozdrav ZELMIL
electron.249zelmil,
-> #244, moma??? Evo, ja sam zainteresovan, predpostavljam da je
???je i ZELMIL, mozda jos ko, ...... Moze li ukratko ta
???ideja?
Da zainterosovan sam.
I da kazem sto se tice trzista. Pre dve godine sam radio
u EI-u u njihovom institutu i znam da su prvo eprome programirali
sa privatnim komodorom 64 i nekim eprom programatorom, a tek kasnije
su kupili pravi eprom programator, mozda ima i hobista koji bi to
kupili, a vec kad napravis jedan komad posle nije tesko stancovati
kolko hoces.
Postoji i druga strana medalje a to je po mom misljenju
nedostatak delova kod nas i za mene bar jako tesko dolazenje do njih.
Ali ipak nek se jave zainteresovani pa cemo se dogovoriti.
Inace i ja zivim 30 km od beograda i isti slucaj imam sa
vezama ali sta ces.
electron.250dsoskic,
Hteo bih da isprogramiram, (valjda je eprom) u Lap Top-u
koji ima CGA, trebaju mi naša slova po Custom2 ili Yuscii-ju.
Radi se o Toshiba T-1000 SE.
Kome da se obratim za pomoć ili za uslugu? I da li se to radi
istim programatorom kao i za printere?
Jes da nije ovo tema za to, al nema veze, valjda će pročitati
neko ko zna da mi odgovori na sledeće pitanje.
Zašto je problem softverski rešiti problem naših slova na svim
drugim video karticama, sem vga, kad postoje programi koji
koriste svoje fontove i sa njima se dobijaju slova po želji?
Na primer CHI i EVE.
p.s. znam da za herkules postoji program na Sezamu, ali meni
treba i za CGA :((.
electron.251dtadic,
-> #234, bdanilo>> Potrebna su mi dva tranzistora BFY90(crko mi je pojacivac na anteni),
>> zanima me cena i ako neko moze da mi posalje pouzecem.
>> BTW da li postoji nacin da proverim ispravnost tranzistora BFY90?
U prodavnici GENEL-a (ulica Dragoslava Jovanovica, prekoputa Savezne
Skupstine) su pre dva-tri meseca imali solidan izbor VF tranzistora.
Ako nemaju BFY90 trazi BFR99 ili BFX89.
Ispravnost tranzistora mozes proveriti ommetrom, rezultati za ispravan
(NPN) tranzistor treba da budu ovakvi:
E B C OTPOR
+ - veliki
- + mali
+ - mali
- + veliki
+ - vrlo veliki
- + vrlo veliki
Rapored izvoda za BFY90:
E
"budza" na kucistu->* °
masa° °B
°C
DT
electron.252dtadic,
Povodom diskusije o PAL programatoru:
Koliko sam uspeo da primetim algoritmi programiranja palova se znatno
razlikuju od proizvodaca do proizvodaca (za razliku od npr. eproma).
Zato bi prvi korak u eventualnoj izradi PAL programatora trebao da bude
nabavka kataloga bar 10-15 poznatijih firmi sto, u bestragiji u kojoj
zivimo, predstavlja pravi podvig.
DT
PS: Mogu da nabavim katalog sa PAL komponentama Texas Instruments, ali
u njemu pise da se algoritmi za programiranje "isporucuju na poseban
zahtev".
electron.253dtadic,
Da li ima zainteresovanih za Motorolin katalog poluprovodnickih
komponenti (iz januara 1992)? ARJ, dva dela od po 165kb.
DT
electron.254melev,
-> #242, vgredic│ U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
│ konferenciji.
└───────
Kako bih mogao da nabavim ove šeme. Kako se zove fajl uz poruku
(i broj poruke ako već znate) ?
electron.255petrovics,
-> #242, vgredic>> U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
>> konferenciji.
>> OrCad 4.0 ne prihvata ove seme ?
Posto sam relativno nov ovde prvi put cujem za taj ploter. Moze
li neko da me uputi na pravu poruku?
electron.256moma,
-> #247, mstanic>>>> novu verziju stari crtezi se moraju "propustiti"
>>>> kroz program FIX??X.
>>
>> Pa uradis tako i nema problema.
Da, al' kroz sta da propusti onaj sto ima staru verziju programa
i novu semu?
electron.257moma,
-> #254, melev>>│ U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
>>│ konferenciji.
>> └───────
>> Kako bih mogao da nabavim ove seme. Kako se zove fajl uz poruku
>> (i broj poruke ako vec znate) ?
U nedelju (24.1) cu da posaljem ponovo taj fajl (ima i neke
male izmene i dopune).
Pozdrav, Moma
electron.258moma,
-> #253, dtadic>> Da li ima zainteresovanih za Motorolin katalog poluprovodnickih
>> komponenti (iz januara 1992)? ARJ, dva dela od po 165kb.
>>
>> DT
Salji !!!!
electron.259moma,
-> #255, petrovics>>>> U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
>>>> konferenciji.
>>>> OrCad 4.0 ne prihvata ove seme ?
>>
>> Posto sam relativno nov ovde prvi put cujem za taj ploter. Moze
>> li neko da me uputi na pravu poruku?
Prikacen je uz neku poruku u ovoj konf. koja je poslata
preko DNIKOLIC. U nedelju stize prosireno i dopunjeno izdanje.
Moma
electron.260zkrstic,
-> #253, dtadic> Da li ima zainteresovanih za Motorolin katalog poluprovodnickih
> komponenti (iz januara 1992)? ARJ, dva dela od po 165kb.
Oćeš da stavim i tvoju sliku pored Sv. Petke na zid ? :))))
Šalji!
Zkr :)
electron.261feniks,
-> #253, dtadic│ Da li ima zainteresovanih za Motorolin katalog poluprovodnickih
│ komponenti (iz januara 1992)? ARJ, dva dela od po 165kb.
└─────
Ima! Šalji ;)
electron.262redhot,
-> #253, dtadic> Katalog ...
Bicemo ti zahvalni ako nam to posaljes.
electron.263spantic,
-> #253, dtadic> Da li ima zainteresovanih za Motorolin katalog
> poluprovodnickih komponenti (iz januara 1992)? ARJ, dva
> dela od po 165kb.
Da :) Ja imam jedan stari od 1991. Hvala unapred :)
electron.264panco,
Ovih dana mi zatreba bezicni mrezni prekidac koji mi je
riknuo pre par meseci.Problem je u tome sto je riknuo
deo koji prekida mrezni (naizmenicni) napon jer rele
koji mu napon za pobudu korektno radi.E,taj je deo
'majstor' osmirglao pa neznam dal' je to triak ili
tiristor i koji bi tip bio najadekvatniji za jedno 150W
snag portrosaca ?
electron.265dtadic,
Katalog MOTOROLA, prvi deo.
DT
motorola.arjelectron.266dtadic,
Katalog MOTOROLA, drugi deo.
DT
motorola.a01electron.267nenadb.,
-> #253, dtadic>> Da li ima zainteresovanih za Motorolin katalog poluprovodnickih
>> komponenti (iz januara 1992)? ARJ, dva dela od po 165kb.
Jes l' ti normalan ? :)
Take stvari se ne pitaju ....
Naravski, islji...
electron.268dexi,
-> #264, panco tiristor i koji bi tip bio najadekvatniji za jedno 150W
snag portrosaca ?
Imao sam malo problema da shvatim ko je tu koga...
Elem, ako staviš triak za odgovarajuću struju nećeš pogrešiti. To je
sve pod pretpostavkom da se ne koristi tiristor/triak sa osetljivim
(neki kažu slabostrujnim) gejtom, koji mora biti zamenjen tipom koji
takođe ima osetljiv gejt. Za utehu, malo je verovatno da je takav i
korišćen u pomenutom uređaju. Dakle, preporučujem tipove za više od
3 ampera. Da ne bih sada izvlačio neke egzotične tipove koje ne možeš
naći u ovoj bestragiji (kad su elektronske komponente u pitanju),
preporučujem da se raspitaš kod Zkr-a :)
Pozdrav, dexi :)
electron.269moma,
-> #254, melev>> │ U kom programu su nacrtane seme za ploter od 10DM objavljenom u ovoj
>> │ konferenciji.
>> └───────
>> Kako bih mogao da nabavim ove seme. Kako se zove fajl uz poruku
>> (i broj poruke ako vec znate) ?
ORKA.1:elektron 3.87 PLOTER.ARJ 59046
Ovo je jedina verzija koja je poslata u konf. Posle toga sam
poslao jos par poboljsanja ali na mail. Evo sada i tih poboljsanja
u conferenciji.
Za one koji ne znaju: radi se o upustvu za izgradnju plotera
od delova koji mogu da se nadju kod nas. Jedini delovi iz uvoza su 2
koracna motora (CONRAD=4.5 DM), te je tako to postao ploter od 10DM.
Ostatak plotera su tri celine:
1. Mehanika - horizontalna ravna ploca sa X i Y kolicima i elektro-
magnetom za dizanja/spustanje pera.
2. Motor Driver - pogon za 2 koracna motora i 2 elektromagneta
3. Input/Output - karta sa 2 komada 8255. (ovo nije obavezno, moze
da radi i preko LPT porta).
Ploter, a pogotovo program, je pravljen "za svoju dusu" i za
samo jedan racunar - MOJ. Toga cete postati svesni kada vidite sta sve
treba da promenite da bi radio na vasem (uglavnom neke konstante).
Ovde moram da kazem da je program pisan u asembleru i da sam na njemu
ucio asm. za I8086 - sada vam je jasno sta od njega mozete da ocekujete.
U planu su bile i neke radikalne prepravke programa, ali od izbijanja
rata u Bosni u mojoj kuci je guzva - od tada nista po tom pitanju nisam
radio. Ali, naci ce se vec neko na Sezamu ko ce da napise posten program
za ovo.
ploter2.arjelectron.270mstanic,
-> #252, dtadic>> PS: Mogu da nabavim katalog sa PAL komponentama Texas
>> Instruments, ali u njemu pise da se algoritmi za
>> programiranje "isporucuju na poseban zahtev".
Za isti tip PAL čipa je procedura programiranja (algoritam)
identična, inače ne bi imalo smisla da za svakog
proizvođača praviti posebnu proceduru.
Potrebno je napraviti razliku između različitih programi-
bilnih kola (PAL, GAL, PLD itd.).
Za mikrokontrolere sa eprom-om ili eřprom-om je najbolje
rešenje napraviti dodatne adaptere (za svaki TIP drugi
adapter).
electron.271panco,
-> #268, dexi> Imao sam malo problema da shvatim ko je tu koga...
Sto jest' jest' ;)
electron.272redhot,
Imam ovde telefonsku radio stanicu JAGUAR 8000, pa ako zna neko
nesto o semama za isti ili ako neko ima nekog iskustva u opravci
molio bih ga da mi pomogne savetima. (redhot, buefq5::babovi23088d)
Konkretno, riknuo mi je davno nekakav encoder EP-9P i (to je bilo
pre 2 godine) majstor ga je skinuo i stavio neke zicice pa od onda
to kao radi, ali ... Sad sam na▀bavio taj cuveni EP-9P i stavio ga
na svoje mesto, zicice 'pomerio' na jedini logican nacin i stvar
ne radi. Radi se iskljucivo o LOGICI za prepoznavanje, dakle ne o
'hardverskom' delu modulisanja i pojacavanja signala.
Majstora 'fala bogu nigde, a novi bi to rado popravio ali ja nemam
para, a imam vol│ju.▀
Ako je neko zainteresovan, detaljnije cu mu objasniti, da sad ne gusim.
Od onih na fakultetu nema neke koristi.
Vrlo zahvalan
Marko
electron.273vstan,
Hi!
Da li da siljem Philips-ov katalog od januara 92. Duzina arj-ovana
je 441k. Naravno podelio bi na dva dela. Ajd javljajte se !
electron.274dexi,
Ponavljam, pitanje od pre neki dan:
-da li neko ima disasembler za mikrokontroler 8048/8748 ?
Ako ima, ne bilo mu zapoveđeno da ga UL-je ovde ili meni u mail :)
Pozdrav, dexi :)
electron.275redhot,
-> #273, vstan
> Philips-ov katalog ...
Evo javljam se kao prvi.
Marko
electron.276dtadic,
-> #270, mstanic>> Za isti tip PAL cipa je procedura programiranja (algoritam)
>> identicna, inace ne bi imalo smisla da za svakog
>> proizvodaca praviti posebnu proceduru.
Pogresno sam se izrazio. Svakako da se odredeni tip PAL-a moze
programirati samo na jedan nacin. Mislio sam na parametre - napon
programiranja i trajanje impulsa. Hvala na ispravci.
DT
electron.277petrovics,
-> #259, moma>> Prikacen je uz neku poruku u ovoj konf. koja je poslata
>> preko DNIKOLIC. U nedelju stize prosireno i dopunjeno izdanje.
Hvala !
Pokupljeno :)))
electron.278ogiglisic,
-> #273, vstan=> Da li da siljem Philips-ov katalog od januara 92. Duzina arj-ovana
Javljamo se, javljamo se.
electron.279moma,
-> #273, vstan>> Philips-ov katalog od januara 92.
Salji, naravno!
electron.280moma,
-> #272, redhot>> telefonsku radio stanicu JAGUAR 8000
Imao sam negde semu od nekog Jaguara (valjda 2000), pogledacu
da li ima na njoj taj modul EP-9P, i javicu ti.
Pozdrav, Moma
electron.281zkrstic,
-> #272, redhot> Konkretno, riknuo mi je davno nekakav encoder EP-9P i (to je bilo
> pre 2 godine) majstor ga je skinuo i stavio neke zicice pa od onda
Odaj mi tajnu! Gde si našao to kolce, u stvari, beš ih par unutra.
Mom prijatelju, koga izgleda trenutno nema ovde, je to isto riknulo,
i nikada nisam uspeo da nadjem ta kola :(((((( žak mi je Aca, majstor iz ser-
visa u čičkoj rekao da će celu količinu da mi otkupi, ako ih nadjem a za cenu
ga nije briga.
Zkr
electron.282zkrstic,
-> #273, vstan> Da li da siljem Philips-ov katalog od januara 92. Duzina arj-ovana
Elem, sveta Petka dobija još jednog komšiju na zidu kod mene :)))
Šalji! :))))
electron.283vstan,
Dobro kad ste navalili B)))
Raspakivanje : arj x .....
= Pozdrav
philips.arjelectron.284dkuki,
HITNO !!! Potreban AC ADAPTER
220 V/ 50 Hz ---> DC 12 V; 1 A
electron.285vstan,
Evo i drugog dela B))
philips.a01electron.286dkuki,
HITNO !!! Potreban AC ADAPTER
220 V/ 50 Hz ---> DC 12 V; 1 A
(Len Typ: 38/80)
electron.287redhot,
-> #281, zkrstic> Odaj mi tajnu! ED-9P ...
Svecano objavljujem │da se ED-9P moze kupiti u istoj onoj radnji u
kojoj ste kupili telefon, naravno ako imate srece. Moj cale je imao tu
srecu na moje veliko zaprepascenje i kostalo ga je nekih 30-ak DEM sto
i nije tako malo s obzirom na pravu vrednost.
Da li neko slucajno zna koje su mu funkcije?
P.S. Pitacu caleta koja je to radnja.
Da li neko zna kolika je impedansa one stap antene (posebno za Rx
posebno za Tx)?
Da li neko zna gde se moze kupiti onakav antenski konektor za Hand
deo?
P.P.S. Radnja je u Munchen-u naravno.
electron.288redhot,
-> #280, moma
> Jaguar 2000 ...
Ako imas semu od nekog Jaguara ja bih ti se vrlo zahvalio na posudi iste.
Marko
electron.289mstanic,
-> #276, dtadic>> programirati samo na jedan nacin. Mislio sam na parametre
>> - napon programiranja i trajanje impulsa. Hvala na
>> ispravci.
Pa i to bi trebalo da se slaže (napon i trajanje impulsa).
Pričamo li mi o istim stvarima, ozbiljno pitam.
electron.290zelmil,
-> #274, dexi??? -da li neko ima disasembler za mikrokontroler 8048/8748 ?
??? Ako ima, ne bilo mu zapovedeno da ga UL-je ovde ili meni u mail :)
??? Pozdrav, dexi :)
Javi da li ti je neko poslao pa posalji i ti nama.
Pozdrav ZELMIL
electron.291dexi,
-> #290, zelmil Javi da li ti je neko poslao pa posalji i ti nama.
Evo jednog :))
dexi :)
P.S. Na kraju sve moraš sam ;)
8048dis.exeelectron.292ognjan,
-> #224, moma>> "dip". Pre desetak godina sam gradio GDM sa FET-om BF245
>> koji bi trebalo da da rezultate najslicnije lampi. Ne da
>> nisam imao dovoljno dubok,
Ja namjeravam praviti neko čudo za mjerenje induktiviteta, po
jednoj šemi (čini mi se iz "Radio amatera"). Trebalo bi da pretvara
induktivnost u frekvenciju, tako da prethodno moram napraviti i
frekvenciometar, što je takođe u planu.
Da nije neko možda već pravio to ?
Otkako sam nabavio Digitalni multimetar, koji mjeri i kapacitivnosti,
samo me još induktivnosti za*ebavaju kad nešto pravim. Odlučio sam da
i to nekako riješim pa šta košta da košta ... :))
Ogy.
electron.293ognjan,
-> #244, moma>> Evo, ja sam zainteresovan, predpostavljam da je
>> je i ZELMIL, mozda jos ko, ...... Moze li ukratko ta
>> ideja?
I ja bih se pridružio!
Ogy.
electron.294bdanilo,
Treba mi kolo La 4570(SMD-tehnika, NF pojačalo), gde može da se nađe i kolika
je cena?
electron.295dtadic,
-> #289, mstanic>> Pa i to bi trebalo da se slaze (napon i trajanje impulsa).
E pa ne slaze se :) Evo podataka koje ja imam za napon
programiranja PAL komponenti. Poticu iz jednog starog
Byte-a (maj 1987).
PROIZVODAC Vpp[V]
MMI 10,0
National Semiconductor 10,75
Texas Instruments 11,5
AMD 20,0
DT
electron.296gcurcic,
-> #273, vstan>> Da li da siljem Philips-ov katalog od januara 92. Duzina
>> arj-ovana je 441k. Naravno podelio bi na dva dela. Ajd
Jašta, šilji!
electron.297vstan,
Evo jos jednog kataloga. Rec je o Burr-Brown-u. Jest malo
bajat, decembar 90., ali moze da posluzi.
bb_12_90.arjelectron.298vstan,
Evo i treceg kataloga. Rec je o PMI. Precizna linearna kola,
A/D i D/A konvertori. Godiste 1988 B((
pmi12_88.arjelectron.299moma,
-> #292, ognjan>> Ja namjeravam praviti neko cudo za mjerenje induktiviteta, po
>> jednoj semi (cini mi se iz "Radio amatera"). Trebalo bi da pretvara
>> induktivnost u frekvenciju, tako da prethodno moram napraviti i
>> frekvenciometar, sto je takode u planu.
A sta mislis o gradnji kauntera sa Z80 u sebi?
Moma
electron.300dexi,
-> #292, ognjan Otkako sam nabavio Digitalni multimetar, koji mjeri i
kapacitivnosti, samo me još induktivnosti za*ebavaju kad nešto
Ja induktivnosti merim dosta precizno na sledeći način:
-paralelno zavojnici vežem veliki kondenzator poznatog kapaciteta
reda 100nF. (Izmerim digitalnim multimetrom). Svrha ovoga je da
kapacitivnost sonde osciloskopa utiče što je moguće manje na merenje.
-preko otpornika od 10k privodim gorepomenutoj vezi signal iz digitalnog
PLL generatora (home made). Signal je naravno četvrtastog oblika.
-Menjajući frekvenciju (rezolucija je 10E-3) pratim oblik i nivo
signala na osciloskopu, sve dok se na ekranu ne pojavi čist izdvojen
osnovni harmonik ulaznog signala.
-Pročitam vrednost frekvencije generatora (uz PLL generator nije potrebno
imati frekvencmetar) i dobijenu vrednost uvrstim u formulu za rezonansu
paralelnog oscilatornog kola.
-Greška koja se dobija ovom metodom je manja od 5%, a vrednosti zavojnica
koje se mogu izmeriti zavisi od njihovog Q faktora, osetljivosti osciloskopa,
i sl. Opseg vrednosti koje sam uspevao da izmerim je od .2uH do par H.
Naravno za veće očekivane induktivnosti, treba povećati gore
pomenuti kondenzator.
Toliko od mene, dexi :)
electron.301ddobricic,
Odgovor na poruku 12.497 u conf MALI OGLASI/razno:
>> Pošto je u onom prethodnom spisku pojačivača bilo više modela, bilo
>> bi korisno da, nama smrtnicima, koji se ne razumemo u materiju, objasniš
>> za šta služi koji pojačivač, kakva je razlika, koji je najbolji za koje
>> kanale, itd.
Pokušaću ukratko, mada je to teško. U principu, najveća ZABLUDA oko
pojačavača je da oni treba da imaju ŠTO VEĆE POJAžANJE!
Rezon je: signal je slab pa ga treba samo što više pojačati.
Ovo bi bilo potpuno tačno kada ne bi postojao ŠUM, koji je nerazdvojni
deo primljenog signala.
Za kvalitet slike na TV VAčAN je ODNOS SIGNAL/ŠUM tj. koliko je signal
veći od šuma, a ne njihova apsolutna veličina.
E sad, očigledno je da TV signal koji izlazi iz antene sa slabim
odnosom signal/šum (u daljem tekstu S/N) NIKAKAV pojačavač ne može da
popravi, jer će se pojačati zajedno i signal i šum i na izlazu će biti
u istom odnosu, ali na višem nivou snage ili napona.
Zapravo taj odnos će biti i nešto LOŠIJI jer svaki pojačavač unosi
i svoj sopstveni šum.
Taj sopstveni šum, koji generiše svaki antenski pojačavač ili ulazni
pojač. u TV prijemniku, zavisi od kvaliteta konstrukcije i upotrebljenog
tranzistora. Da bi mogli da se upoređuju pojačavači međusobno, uveden
je pojam FAKTOR ŠUMA. Uzeto je da idealni (bešumni) prijemnik ima
faktor_šuma=1. Faktor šuma je odnos snaga šuma koje generišu neki realni
i idealni pojačavač i on je uvek veći od 1. Ako se izrazi kao logaritam
odnosa dobijamo ŠUMNI BROJ u dB.
Iz do sada iznetog, jasno je da je NAJBOLJI odnos signal/šum sa kojim
raspolažemo, za date uslove, onaj, koji imamao na IZLAZU IZ ANTENE.
Zašto?
Jednostavno zato što bilo kakvo pojačavanje signala neminovno donosi
degradaciju S/N zbog šuma pojačavača.
Sada možemo da korigujemo gornju zabludu i da utvrdimo da je
potrebno pojačati signal, ali tako, da se što manje degradira
S/N koji je dobijen iz antene.
Znači, NE, ŠTO VEĆE POJAžANJE nego ŠTO MANJI DODATNI ŠUM!
Zašto je uopšte potrebno pojačavati signal pojačavačem?
Postoje samo dva razloga za ovo:
1. Velika dužina kabla od antene do TV prijemnika, pa je potrebno
kompenzovati gubitke kabla, i tada se obavezno stavlja pojačavač
blizu antene. Ukoliko se pojačavač stavi kod TV prijemnika,
onda on pojačava signal koji je već degradiran jer su gubici u
kablu direktno smanjili S/N. Posledica toga su slabi rezultati.
2. Neosetljiv TV tj. prijemnik sa velikim sopstvenim šumom.
Njemu je potreban veliki ulazni nivo signala u odnosu na njegov
sopstveni šum, kako bi se smanjilo degradiranje S/N.
U tom slučaju se stanje može popraviti i sa pojačavačem kod TV
prijemnika ali je UVEK bolje da je što bliže anteni.
Kod sobnih antena kabl je uvek kratak, pa je pojačavač potreban
samo zbog neosetljivog (šumnog) ulaznog pojačavača u TV prij.
Da rezimiramo:
Svaki TV prijemnik na svom ulazu ima pojačavač koji generiše šum
određene snage. Da bi TV prijemnik imao dobru sliku potrebno je da S/N
bude dovoljno veliki. Najbolji S/N, za date uslove, imamo na anteni.
Da TV prijemnik, svojim (obično lošim) ulaznim pojačavačem, ne bi
pokvario S/N, ili da ga ne bi pokvario dugačak kabl svojim slabljenjem,
potrebno je signal pojačati odmah iza antene jer je tu najbolji.
Antenski pojačavač kojim to radimo mora da ima sledeće osobine:
1. ŠTO MANJI SOPSTVENI ŠUM kako bi degradacija S/N bila što manja!
Mera kvaliteta je Šumni broj (NF) u decibelima. Idealni (bešumni)
pojačavač ima NF=0dB. U praksi NF treba da bude što manji.
2. DOVOLJNO POJAžANJE da kompenzuje gubitke u kablu i sopstveni šum
TV prijemnika ali ne i preveliko (!) iz razloga koji će kasnije
biti objašnjeni.
Ove osobine zajedno određuju DINAMIžKI OPSEG pojačavača.
Dinamički opseg ili raspon od najslabijeg do najjačeg signala na
ulazu pojačavača određen je, sa donje strane (za najslabije signale),
sopstvenim šumom, a sa gornje (za najjače signale), trenutkom početka
zasićenja. Zasićenje znači da prestaje linearni rad pojaćavaća tj.
pojačavač je preopterećen. Kao posledica toga javljaju se izobličenja,
tzv. intermodulacija, koja se manifestuje smetnjama u slici i mešanjem
više programa (duple slike).
Do zasićenja TV prijemnika dolazi vrlo lako ako se koriste pojačavači
sa velikim pojačanjem (nekoliko desetina dB), jer su signali nekih
snažnih stanica veoma pojačani i oni preopterećuju TV prijemnik, bez
obzira što, u isto vreme, neke slabe stanice još nisu dovoljno iznad
šuma.
Prema tome, pošto pojačavač pojačava sve stanice, bez obzira koju mi
trenutno gledamo, ograničenje u veličini pojačanja predstavlja NAJJAžA
stanica a ne, kao što se obično misli, najslabija!
Pojačavači koji imaju ogromno pojačanje (preko 40db), imaju po
pravilu veoma MALI dinamički opseg. Da bi se ostvarilo veliko pojačanje
(zbog pomenute zablude) potrebno je imati četvorostepene, petostepene,
šestostepene... itd. pojačavače.
Kod takvih pojačavača sopstveni šum prvog tranzistora, u narednim
stepenima biva TOLIKO pojačan, da ZASITI poslednji stepen.
Pojačavač, kod koga sopstveni šum dostigne nivo zasićenja zadnjeg
stepena, ima dinamički opseg JEDNAK NULI!
To zači da su signali na ulazu, JOŠ NA NIVOU ŠUMA, a na izlazu već
počinju IZOBLIžENJA i smetnje zbog ZASIĆENJA.
žemu može da služi ovakav pojačavač, prosudite sami!
Kao i obično, univerzalnog recepta za sve slučajeve, nema!
Medjutim, pokušaću da sve ovo, dosad izneto, pretočim u par saveta:
1. ANTENA JE NAJVAčNIJA! Nikakav pojačavač ne pomaže ako je signal na
izlazu iz antene slabog kvaliteta. On samo pomaže da se postojeći
signal bez velike degradacije kvaliteta reprodukuje u vidu slike
i tona na TV prijemniku. Antena je najbolji pojačavač, jer kao
pasivna ne generiše sopstveni šum, osim toga nikakav pojačavač je
NE MOčE ZAMENITI! Samo ONO, ŠTO ONA PRIMI, pojačavač može da pojača!
Kvalitet tj. dobit TV antene direktno je srazmerna njenoj dužini.
Izaberite najoptimalnije mesto za antenu, tako što će te to mesto
eksperimentalno utvrditi pomerajući antenu i u horizontalnoj ravni
i po visini. U gradovima ili kod slabih signala, retko kada primamo
direktan signal od predajnika, obično su to višestruke refleksije
od zgrada i drugih objekata. U tom slučaju formira se kumulativno
polje koje je slično, po analogiji, sa uzburkanom površinom vode.
Postoje vrlo izraženi minimumi i maksimumi polja u prostoru i
treba jednostavno sa antenom i malo dužim kablom, ispitati ceo krov,
terasu ili dvorište kako bi se našao maksimum polja. On se veoma
menja i sa visinom antene.
Kada se to uradi treba kabl otseći na najmanju neophodnu dužinu.
Ukoliko je dužina velika ili je slika slaba zbog neosetljivog
TV prijemnika staviti pojačavač ŠTO BLIčE ANTENI.
2. POJAžAVAž MORA DA BUDE NISKOŠUMAN I OTPORAN NA PREOPTEREĆENJE,
tj. da ima veliki dinamički opseg. Pojačanje treba da bude određeno
tako da bude 6-10 dB veće od gubitaka u kablu koji spaja pojačavač
sa TV prijemnikom. Ako ne znate koliko slabljenje ima vaš kabl
uzmite dužinu kabla u metrima i podelite sa dva. Broj koji dobijete
predstavlja potrebno pojačanje pojačavača u dB. Ukoliko vam je TV
prijemnik neosetljiv možete dodati još 6-10 db na ovu vrednost.
Primer: dužina kabla 40m, pojačanje 20 dB plus 6 do 10 dB zbog lošeg
prijemnika. Ovo je samo orijentaciono i zavisi od kabla i TV prij.
Ako je dužina kabla vrlo velika, onda na polovini dodati pojačavač,
tako da bude sledeća veza: antena - kabl_1m - pojačavač_25dB -
kabl_50m - pojačavač_20+(6 do 10)dB - kabl_40m - TV_prijemnik.
3. Ako signali dolaze iz različitih pravaca moraju se koristiti
posebne antene, jer antene imaju vrlo usmereno dejstvo, tj. primaju
signale samo iz smera u kome su usmerene, sve ostale signale iz drugih
smerova veoma slabe! Antene se moraju spajati preko filterskih
skretnica kako bi se sprečile smetnje u slici.
4. Antenama smetaju bliske prepreke ili drugi objekti.
5. Kao i uvek: kada sve krene naopako pozovi stručnjaka!
* * *
Nadam se da nije bilo mnogo teško i nerazumljivo, trudio sam se da
maksimalno uprostim stvar. Ako je nešto ostalo nejasno ili nedorečeno
stojim na usluzi.
Pozdrav, Dragan.
electron.302dexi,
-> #301, ddobricic Nadam se da nije bilo mnogo teško i nerazumljivo, trudio sam se
da maksimalno uprostim stvar. Ako je nešto ostalo nejasno ili
nedorečeno
Zaboravio si da sve ilustruješ odgovarajućim, dijagramima, npr.
Smitovim ;) Šalu na stranu, odgovor je iscrpan i kvalitetan i
preporučujem ga :)
dexi :)
electron.303ivanna,
-> #301, ddobricicKad su vec antene pomenute i ja nesto da pitam.
Na jednom TV-u je prikacena antena sa krova. Na kraju antenskog kabla
(kod TV-a), uz pomoc najobicnijih zica, prikacila sam jos jedan antenski
kabl koji vodi do drugog TV (na kome je bito losija slika, ali to je
verovatno zbog starijeg modela, dodatne duzine kabla,..).
Pitanja: -da li sad taj novi kabl, zice,.. slabe kvalitet slike PRVOG
TV-a?
-da li ce kvalitet slike na drugom TV-u bitno da se poboljsa ako
nabavim odgovarajuci razvodnik i stavim ga umesto onih zicica?
electron.304tomae,
-> #299, moma> A sta mislis o gradnji kauntera sa Z80 u sebi?
Bolje neki mikrokontrole; recimo 8031, ili slično ...
Pozdrav, T.