razno.1dejanr,
Evo nas u trećoj konferenciji PC.HARD u istoriji Sezama :)
razno.2wizard,
> Evo nas u trećoj konferenciji PC.HARD u istoriji Sezama :)
Ne bi bilo loše da moderator inicira svaku temu, kako bi nam se one
pojavile u off-line readerima, a i dobro dođe da se podsetimo ko je
moderator. :)
razno.3vlad,
-> Evo nas u trecoj konferenciji PC.HARD u istoriji Sezama :)
Eto prilike da aktuelizujemo vec postavljeno pitanje prenosenja resign-a na
novootvorene konferencije.
Bas me nervira da svaki put kad se otvori nova konferencija "trcim" kroz
nju i udaram resign na teme koje me nikad nisu interesovale, a verovatno
nikad i nece.
Ima li sanse da se to sredi u novoj verziji?
razno.4mediaco,
Potrebni su mi drajveri za multiuser karte:
- Star gate ACLII 8 portova
- neznam proizvođača, a tip karte je A960 8 portova
Operativni sistem je SCO xenix SystemV/386 ver 2.3.1 kid 5.34.
Ima li neko iskustva sa instalaciom multiuser Longshine LCS-8683?
Janko
razno.5dejanr,
Kartice koje hlade unutrašnjost PC kućišta. Takođe, kako se pomoću
lista toalet papira (!) utvrđuje da li vam je ovakva kartica
potrebna. NOVOSTI/microb 4.602.
razno.6vdizdarevic,
Da li neko zna kako moze (ako moze da se pojaca zvuk na BEEP - eru ) ?
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
razno.7zkadic,
>>>> Radi se o streamer-u WANGTEK (ilitakonekako) 5150EQ
>>>> Da li i kako radi pod Xenix-om bez driver-a?
>>
(odgovor na PC.HARD.2 11.826)
Koliko se sećam uz taj strimer je išla i diskteta sa driver-om
za XENIX 2.3.2 (ne radi za XENIX 2.3.4). Na žalost nemam tu
disketu, tako da sa te strane ne mogu da ti pomognem.
Inače na UNIX-u radi bez problema (na 2.3.4 sa mkdev tape, a na
2.3.2 se automatski prepoznaje ako su default parametri).
Pozdrav Zoran
razno.8funky,
Ima li neko nekih podataka o SONY monitoru 1301E ?
(rezolucija,frekvencija....)
Pozdrav!
razno.9dejanr,
Prvi PC opremljen za multimedijalne primene za manje od $1000.
NOVOSTI/microb 4.632.
razno.10darone,
E, znate li šta je 'Daylight savings' u setapu
Amijevih biosa? Provalio sam danas, to je pomeranje
vremena na letnje i zimsko, koje bios sam radi.
Nije provereno, ja nemam AMI bios, ako neko ima,
neka proba. Promene se, koliko se sećam, vrše
posledenje nedelje aprila i posledenje nedelje
septembra.
darone
razno.11predragd,
># Postoji li bilo kakva mogucnost da se obicni audio CD
># plejeri koriste kao CD-ROM-ovi.
>
> Video sam tako nesto u svetu kompjutera ali pre podosta
> vremena.
Ajde molim te, ako ti nije teško, da vidiš u kom broju je to
objavljeno.
Peđa.
razno.12vlad,
-> #6, vdizdarevic-> Da li neko zna kako moze (ako moze da se pojaca zvuk na BEEP - eru
Ima nekoliko nacina.
Mozes da probas da promenis zvucnik i stavis neki malo kvalitetniji
i mozda manjeg otpora.
Da izvedes izlaz sa beep-era i dovedes ga na neko pojacalce. Tu nije neki
kvalitet zvuka, ali je bar jace.
razno.13tica,
-> #6, vdizdarevic/Đ Da li neko zna kako moze (ako moze da se pojaca zvuk na BEEP - eru ) ?
Vrlo lako: Otvoriš komp isečeš par žica ,dovučeš stub (i sl.) prevežeš žice
i uživaš :)
tica /Đ Da li neko zna kako moze (ako
moze da se pojaca zvuk na BEEP - eru ) ?
razno.14demil,
-> #10, daroneDE> E, znate li šta je 'Daylight savings' u setapu
DE> Amijevih biosa? Provalio sam danas, to je pomeranje
DE> vremena na letnje i zimsko, koje bios sam radi.
Pročitao si byte no.685 iz poslednjih Računara ? ;>
Jedino sa mesecima treba da se usaglasiš (ono mart-april,
septembar-oktobar).
Demil
razno.15vstan,
-> #10, darone>E, znate li sta je 'Daylight savings' u setapu
>Amijevih biosa? Provalio sam danas, to je pomeranje
>vremena na letnje i zimsko, koje bios sam radi.
Darone zar i ti poceo sa toplom vodom ;)
>Nije provereno, ja nemam AMI bios, ako neko ima,
>neka proba. Promene se, koliko se secam, vrse
Kolko se secam to nikome ne radi. Paya rece da je to
mozda predvidjeno za rad pod Unix-om.
razno.16darone,
-> #14, demil>> DE> E, znate li šta je 'Daylight savings' u
>> setapu DE> Amijevih biosa? Provalio sam danas,
>> to je pomeranje DE> vremena na letnje i zimsko,
>> koje bios sam radi.
>>
>> Pročitao si byte no.685 iz poslednjih Računara ?
>> ;>
Nisam majke mi :) Stvarno, nove R sam samo pogledao
u Klubu prošle nedelje. Ajd, izvinjavam se :)
darone
razno.18djovicevic,
Ima li neko skener A4 da iznajmi na par dana. Vrlo hitno! Javiti
mail-om!. Pozdrav,
D.J.
razno.19dj.rainovic,
-> #15, vstanŢ Kolko se secam to nikome ne radi. Paya rece da je to
Ţ mozda predvidjeno za rad pod Unix-om.
Možda on tu uslugu daje samo ako se traži vreme od BIOS-a ?
Da li on stalno pamti dva vremena, obično i ono sa pomeranjem, ili
računa kad treba da doda (ili oduzme) jedan čas ?
Da li bi to moglo da se uradi na sledeći način ?
-prilikom boot-a pročita RTC
-izračuna da li je letnje/zimsko vreme
-uporedi rezultat sa prethodnim boot-om (zapisao u CMOS-u)
-ako se razlikuju => dosslo je do promene (koriguj ˝1 sat)
-zapiši u CMOS stanje letnje/zimsko
Ako računar radi u trenutku prebacivanja vremena moglo bi se dodati
ispitivanje slično onome kod prelaska iz jednog u drugi dan (ponoć)
ili se praviti lud do sledećeg boot-a (ovo je daleko sigurnije rešenje).
razno.20ninani,
Potreban mi je sadrzaj EPROM-a sa YU setom znakova
za EPSON LX 400.
ma wr ninani
razno.21kenza,
-> #13, tica(;> tica /D Da li neko zna kako moze (ako
(;> moze da se pojaca zvuk na BEEP - eru ) ?
Tico, sta uradi sa ovim ? Izgleda visak ;)
razno.22jerry,
-> #18, djovicevic> Ima li neko skener A4 da iznajmi na par dana. Vrlo hitno! Javiti
Ha! Opet hoces da saljes slike zenskih na FON a?
razno.23tica,
-> #21, kenza/Đ Tico, sta uradi sa ovim ? Izgleda visak ;)
Tako ti je to sa pocetnicima ;)
razno.24seki,
Posedujem Sound Blaster Pro.U knjizici kojoj sam dobio pise da mogu povezati CD
player sa karticom,medjutim kada pokusam da startujem aplikaciju za to ispise
mi poruku da nije instaliran driver Mscdex koji izgleda trazi driver koji se
dobija uz CD-ROM.Moje pitanje je:da li mogu povezati obican CD-player a ne
CD-ROM i kako da ga instaliram.Ako je nemoguce instalirati obican interesuje me
cena CD-ROM-a.Unapred hvala svima koji se jave da mi pomognu.
Pozdrav
Ognjen
razno.25funky,
-> #24, seki Dobro pitanje. I mene bi to zanimalo.. Zar nemas opciju u programu
da biras oces li CDrom ili externi CD? Jel ti kartica ima LINE IN?
Za karticu ne bi trebalo da ima razlike da li semplujes sa CDa ili nĘpr
kasetofona ili mikrofona.. Javi da li si resůio problem.
razno.26dejanr,
Nova kompanija koju je IBM osnovao (IBM PC Company) i njeni planovi.
NOVOSTI/microb 4.793.
razno.27dejanr,
AMD najavljuje tri 80486 koprocesora sa sopstvenim mikrokodom. Intel
već podneo tužbu. NOVOSTI/microb 4.800.
razno.28kuki,
-> #27, dejanr> AMD najavljuje tri 80486 koprocesora sa sopstvenim mikrokodom. Intel
> već podneo tužbu. NOVOSTI/microb 4.800.
hmm, nije 4.800, već 4.802, a čini mi se da ni ostali hintovi nisu
bili najprecizniji :(
razno.29dejanr,
-> #28, kuki>> hmm, nije 4.800, već 4.802, a čini mi se da ni ostali hintovi nisu
>> bili najprecizniji :(
Hmmm... u pravu si. Moj novi program koji sve to automatski radi (još
kad bi umeo da odabere koje su vesti najzanimljivije i u koju to temu
na Sezamu spada... :) ima malu greščicu. Tj. on dobro radi, ali loše
"pamti" gde je stao od slanja do slanja vesti. Ispravio sam digest,
ispravio sam program, a mislim da nema smisla ponovo slati pointere,
svi podaci u jučerašnjim pointerima su za dva manji.
Biće bolje :)
razno.30mazi,
-> #25, funky<O-O> Dobro pitanje. I mene bi to zanimalo.. Zar nemas opciju u
<O-O> programu da biras oces li CDrom ili externi CD? Jel ti
<O-O> kartica ima LINE IN?
Tako radi ako hoćeš samo zvuk sa CD-a na SB-u, za semplovanje, itd.
Inače, da bi radio kao CDROM, mora se povezati preko konektora na
samom SB-u, i to neka 2 komada.
Ne verujem da običan CD može da radi kao CDROM, ili je bar finansijski
neisplativo.
Ivan.
razno.31dejanr,
-> #30, mazi>> Ne verujem da običan CD može da radi kao CDROM, ili je bar finansijski
>> neisplativo.
Ne znam za to, ali obrnuto sam video, čak više puta - u firmi imaju CDROM
da bi se bavili novim tehnologijama, multimedijalnim primenama itd, a onda
na njemu slušaju muziku sa "običnih" CD-ova.
Verovatno bi moglo i u drugom smeru, samo treba imati karticu za PC itd.
Ako bi se to kupovalo odavde, tražilo po radnjama ima li ili nema da se
nabavi i sa čim je kompatibilno, svakako bi ispalo to što kažeš:
neisplativo.
razno.32dr.grba,
-> #31, dejanr>> Verovatno bi moglo i u drugom smeru, samo treba imati karticu za PC
>> itd.
žini mi se da je bilo reči da "obični" CD plejer ne bi mogao tako lako
da odgovori na zahteve uloge CD ROM-a, e zbog posebnih servo-kontrola
koje se zahtevaju...
razno.33seki,
-> #25, funkyKartica ima dva ulaza(LINE IN i mikrofon) i jedan izlaz(zvucnici ili
slusalice).Svi imaju onaj klasicni ulaz kao na vokmenu.Vezao sam CD player sa
kablom koji sam dobio uz SBP,sa jedne strane kao za vokmen a sa druge dva cinch
(levi i desni) za CD.U manualu takodje pise da Line-in i mikrofon ne mogu biti
koriseceni istovremeno.Medjutim kao sto sam rekao aplikacija nece da prepozna
CD zato sto vec pomenuti Drajver nije ucitan.Sto se tice toga izbora:CD ili
CD-ROM nisam provalio kako.Fora je takodje sto sam gledao kako ljudi iz Game
vezu kasetofon u Line-in i skidaju muziku u fajl,pitaj boga kako.
Ognjen
razno.34dcolak,
-> #33, seki│ CD-ROM nisam provalio kako.Fora je takodje sto sam gledao kako ljudi iz Game
│ vezu kasetofon u Line-in i skidaju muziku u fajl,pitaj boga kako.
Izvini što "upadam" ali zašto ne pozoveš Gamu i lepo pitaš?
Sledge DAMMIR!
razno.35spale,
Da li analogni monitori mogu da imaju ograničenje u broju boja
koje mogu da prikažu na ekranu? Ja sam čuo da samo digitalni
imaju to ograničenje, ali mi System information iz Nortona
prijavljuje 4096 boja na mom monitoru. U uputstvu za monitor
nisam naišao na informaciju o bojama.
Nikola
razno.36draganm,
-> #35, spale*> Da li analogni monitori mogu da imaju ogranicenje u broju boja
*> koje mogu da prikazu na ekranu? Ja sam cuo da samo digitalni
*> imaju to ogranicenje, ali mi System information iz Nortona
*> prijavljuje 4096 boja na mom monitoru. U uputstvu za monitor
*> nisam naisao na informaciju o bojama.
Jedino katodna cev moze da utice na broj boja koje mozes da vidis
na analognom monitoru.
razno.37ognjan,
Maloprije sam prisustvovao neobicnom dogadjaju. Radi se o
programu za neke proracune antena za radio amatere (probram je iz
Belgije, (c) By John Delvoldere, 1989).
Program se nalazi ne disketi 3.5" i ima neku zastitu, ali se
moze preinstalirati na drugi flopi ili hard. E upravo smo to uradili -
preinstalirali ga na disketu 5.25" i sve je proslo OK, medjutim na
originalnoj disketi nismo skidali write protect, tek da vidimo sta ce
uraditi. Na nase iznenadjenje program je upisao podatke i na ovu
orginalnu disketu (ime korisnika i oznaku r. kluba) !!!???
Ne, senzor na flopiju nije neispravan! :)
Ima li neko objasnjenje?
Ogy.
razno.38dejanr,
-> #37, ognjan>> Ne, senzor na flopiju nije neispravan! :)
>> Ima li neko objasnjenje?
Ako je write protect sve vreme bio na mestu (neki write-protect-ovi (kakva
reč ;) na 3.5 disketama stoje u nekom srednjem položaju pa mala oscilacija
znači uključen/isključen, možda je skliznuo) i ako je senzor provereno
ispravan, onda je jedino objašnjenje da su podaci zapravo upisani negde na
hard (ili cmos ram, mada ne verujem da bi tamo stalo) pa ih install odatle
pročita.
Ako se podaci pojave i kada se diskete odnese na drugi računar onda...
crna magija? :)
Naravno, ako je disketa bila bela onda je bela magija itd ;))
razno.39kenza,
-> #37, ognjan(;> uraditi. Na nase iznenadjenje program je upisao podatke i na
(;> ovu orginalnu disketu (ime korisnika i oznaku r. kluba)
(;> !!!??? Ne, senzor na flopiju nije neispravan! :)
Verovatno je na neki nacin softverski izbegnuta provera
da li je disk write-protected.
razno.40dejanr,
-> #39, kenza>> Verovatno je na neki nacin softverski izbegnuta provera
>> da li je disk write-protected.
Nema načina da se to uradi. Provera ne teče putem "zovem disk - da li
je disketa write protected - nije - pišem" nego putem "pišem - nije
uspelo, disketa je write protected". Upis zabranjuje hardver samog
flopija i nema načina da se to zaobiđe, osim eventualno pomeranjem
mikroprekidača na samom flopiju.
Tako je bar na svim flopijima čiju sam tehničku dokumentaciju video.
Naravno, pod pretpostavkom da je sam senzor ispravan.
razno.41mazi,
-> #33, seki<O-O> CD-ROM nisam provalio kako.Fora je takodje sto sam gledao
<O-O> kako ljudi iz Game vezu kasetofon u Line-in i skidaju
<O-O> muziku u fajl,pitaj boga kako. Ognjen
Pa lako. Već ima dosta programa kojima možeš da kažeš sa kog
spoljnog uredjaja se uzima signal. Definišeš kao LINE IN, pustiš
signal (muziku), startuješ digalizator u SB-u, oprostiš se od
par mega na disku, i eto pesme u fajlu! :))
Ivan.
razno.42ganta,
-> #37, ognjan> Maloprije sam prisustvovao neobicnom dogadjaju. Radi se o
> programu za neke proracune antena za radio amatere (probram je iz
> Belgije, (c) By John Delvoldere, 1989).
Ako ti nije teško, voleo bih da znam za koje opsege se vrše
izračunavanja. Trebao bi mi proračun za 2m opseg. Mada, još
nisam ni stanicu nabavio. Imam položenu klasu, ali ne znam gde
da se obratim za dozvolu. O kom se radio klubu radi?
Voleo bih da se opet aktiviram na ovom planu.
Pozdrav,
Goran.
razno.43ddobricic,
-> #37, ognjan> Maloprije sam prisustvovao neobicnom dogadjaju. Radi se o
> programu za neke proracune antena za radio amatere (probram je iz
> Belgije, (c) By John Delvoldere, 1989).
Zainteresovan sam za taj program. Ukoliko je moguće, javi mi
se na mail. Ako poseduješ neke programe iz elektronike
bio bih zainteresovan takođe. Ja imam neke programe koje bih
mogao da podelim sa zainteresovanima. Svi su PD i SW naravno ;)
Dragan, YU1AW.
razno.44vlad,
-> #38, dejanr-> Ako se podaci pojave i kada se diskete odnese na drugi racunar
-> onda... crna magija? :)
Ja sam imao jedno slicno magijsko iskustvo. Dobio sam iz Francuske
neformatirane (i neotpakovane) 3.5" BASF diskete. Lepo sam ih formatizovao,
a kad sam slucajno probao da podignem racunar sa jedne od njih ispisala mi
se poruka "Disque non-systeme, erreur de disque. Replacez..." (ne secam se
doslovno). Da li je moguce da je to bilo snimljeno na neformatiranu disketu
tako da ni DOS-ov format nije mogao da ga izbrise?????
razno.45asterix,
-> #44, vlad> a kad sam slucajno probao da podignem racunar sa jedne od njih ispisala mi
> se poruka "Disque non-systeme, erreur de disque. Replacez..." (ne secam se
razno.46jerry,
-> #42, ganta> nisam ni stanicu nabavio. Imam polozenu klasu, ali ne znam gde
> da se obratim za dozvolu. O kom se radio klubu radi?
Ides u Filipa Filipovica mislim da je br 83. Tamo ti je savez radio
amatera. U istoj zgradi na spratu je i Phoenix BBS.
Podneses zahtev za znak. (Pod uslovom da imas bar E i F klasu.)
Kad dobijes znak podneses zahtev za izdavanje dozvole za rad i gotovo.
Uplatis neku taksu popunis formulare i to ti je to. Naravno, uslov je
da si clan u nekom radio klubu. Na pr. YU1BKL :) (moj rodjeni klub)
razno.47jerry,
-> #43, ddobricicBtw, kako ide SSTV? Nisam vas dugo ni video ni cuo.
Poz. Zlatko (YU1BKL).
razno.48dejanr,
-> #44, vlad>> Lepo sam ih formatizovao, a kad sam slucajno probao da podignem racunar
>> sa jedne od njih ispisala mi se poruka "Disque non-systeme, erreur de
>> disque. Replacez..." (ne secam se doslovno). Da li je moguce da je to
>> bilo snimljeno na neformatiranu disketu tako da ni DOS-ov format nije
>> mogao da ga izbrise?????
Sledeći put kada formatiraš, kaži FORMAT A: /U i biće stvarno formatirano.
Mnogi FORMAT programi su nedestruktivni, a od verzije 5 DOS-a takva je i
sama naredba FORMAT... ako se ne doda /u.
razno.49kriss,
-> #42, ganta>> nisam ni stanicu nabavio. Imam položenu klasu, ali ne znam gde
>> da se obratim za dozvolu. O kom se radio klubu radi?
Koju klasu imaš položenu? Predpostavljam E. Ako je tako, treba sa
potvrdom (koju si valjda dobio posle polaganja) da se "odvučeš" u
ministarstvo za radio (bez)veze ;) koje se nalazi u Nemanjinoj
ulici (zaboravih koji broj, al ako je potrebno - prisetiću se ),
i isto da predaš. E onda idu muke ... :((( Ja sam na dozvolu
čekao više od godinu dana (oko 15 meseci), jer ljude MRZE,
ponavljam MRZE da rade, tako da ti onda jedino ostaje da se
dereš, kukaš, moliš. U svakom slučaju, želim ti da što pre
dobiješ dozvolu, al nemoj baš puno da se nadaš ... :( naročito ne
u ovakvim uslovima (poluanarhija u zemlji, sankcije, itd.)
razno.50kriss,
-> #43, ddobricic>> bio bih zainteresovan takođe. Ja imam neke programe koje bih
>> mogao da podelim sa zainteresovanima. Svi su PD i SW naravno
>> ;)
Zainteresovan!!! Jel ti nije teško da objaviš spisak?
razno.51ddobricic,
-> #50, kriss> Zainteresovan!!! Jel ti nije teško da objaviš spisak?
Ima puno toga, reci oblast koja te zanima, ali ne u ovoj conf.
razno.52ganta,
-> #46, jerry> Uplatis neku taksu popunis formulare i to ti je to. Naravno, uslov je
> da si clan u nekom radio klubu. Na pr. YU1BKL :) (moj rodjeni klub)
A gde je sad BKL ? Izgubio sam mu trag otkako je srušen :))
BTW, tu sam i položio.
G.
razno.53valhala,
Ne znam pogodih li temu, i konferenciju, ali ide...
Jel moze neko da mi objasni sta su to "scalabble" fontovi, i gde
se mogu nabaviti, tj. mogu li se uopste nabaviti? Naime,
skoro sam skinuo sa Sezama evp-EnVisionPublishing(ili -er) koji
koristi te fontove. E sad, posto je tih fontova samo tri (!) necu da
mi propadne 400k downloada jer ako nemam fontova ne treba mi nista ni prg.:(
Mogu li da koristim neke druge fontove ako tih vec nema?( predpostavljam da
ne mogu, ali bolje da pitam...).
One more thing, ako je neko vec skidao/koristio taj program neka me mailne,
imao bih par pitanja koja nisu objasnjena u Manual.doc:(
Val.
razno.54vlad,
-> #48, dejanr-> Sledeci put kada formatiras, kazi FORMAT A: /U i bice stvarno
-> formatirano. Mnogi FORMAT programi su nedestruktivni, a od verzije
-> 5 DOS-a takva je i sama naredba FORMAT... ako se ne doda /u.
Ako se dobro secam meni je vec tada svic /U bio default za FORMAT komandu
(alias). Trenutno mi 3.5" drajv nije bootable ali cu pretresti te diskete
prvom prilikom.
razno.55jerry,
-> #52, gantaDje's ba kolega, ja sam isto clan BKL-a. (Mada nisam platio clanarinu
ne pamtim.)
YU1BKL je sada situiran u prostorijama omladine u Brace Jugovica 2a.
Skupljaju se cetvrtkom oko 6 po podne.
razno.56dveselinovic,
-> #53, valhala "Scalable" fontovi su fontovi koje možeš po sopstvenom nahođenju
povećavati i smanjivati sve do granica sposobnosti štampača, a i
šire. Dakle, nisi vezan za određene unapred generisane, veličine ili
punktaže slova, pa to što imaš, to ti je.
Takođe, u najvećem broju slučajeva, sve izmene u veličini radiš
odmah, tokom rada ("on the fly"), mada ima programa koji traže da sve
generišeš unapred (što ne potire slobodne veličine).
Ima ih po raznim programima, kada više, kada manje, a danas se sve
to mahom odnosi na Windows okruženje, tj. na sve što radi pod
"Prozorima". To jeste zgodno, jer fontove razvijaš jednom i držiš ih
na jednom mestu, a sve što imaš ih prepoznaje i koristi (ako radi pod
istim okruženjem).
Pozdrav,
DVV
P.S. Ovo je samo uopšteno - DejanR i ZZivotic bi o tome mogli mnogo
više i stručnije da ti kažu.
razno.57darone,
-> #54, vlad>> Ako se dobro secam meni je vec tada svic /U bio default za FORMAT komandu
>> (alias). Trenutno mi 3.5" drajv nije bootable ali cu pretresti te diskete
>> prvom prilikom.
Ne moraš da premeštaš kablove, poruka se nalazi u prvih par sektora, za čas je
pronađeš, recimo, sa NU.
darone
razno.58dikla,
-> #54, vlad> Ako se dobro secam meni je vec tada svic /U bio default za FORMAT
> komandu (alias). Trenutno mi 3.5" drajv nije bootable ali cu pretresti
A kako postavljas default kod DOS-ovih komandi, jel to znaci da napravis
neki .BAT ili ....?
razno.59dikla,
-> #55, jerry> YU1BKL je sada situiran u prostorijama omladine u Brace Jugovica 2a.
~~~~~~~~
Gledam ovaj znak, pa se setih da sam se nekada bavio radioamaterstvom
(YU1BPQ), pa me bas interesuje jel se nesto menjalo u nacinu davanja
znakova RK-ovima, ono 1 bese republika 1-Srbija itd...ili je ostalo isto?
razno.60kriss,
Pazi sad zonu sumraka:
Mašina 386/40:
- Digne se pod Turbo režimom i sve OK;
- Digne se bez Turba - Internal Stack Overflow, System Halted ...
Ajd help!!
razno.61darone,
-> #58, dikla>> > Ako se dobro secam meni je vec tada svic /U bio default za FORMAT
>> > komandu (alias). Trenutno mi 3.5" drajv nije bootable ali cu pretresti
>>
>> A kako postavljas default kod DOS-ovih komandi, jel to znaci da napravis
>> neki .BAT ili ....?
Piše gore, koristi aliase u 4dosu.
darone
razno.62vlad,
-> #58, dikla-> A kako postavljas default kod DOS-ovih komandi, jel to znaci da
-> napravis neki .BAT ili ....?
Batch je najjednostavnije ali i najsporije resenje. Prvo treba da ga nadje na
disku, pa da ga ucita i onda ga izvrsava liniju po liniju.
Sve sto moze batch fajl mogu i aliasi 4DOS/NDOS-a, samo sto su stalno u
memoriji i ponasaju se kao interne komande operativnog sistema. Izvrsavaju
se brzo k'o struja, a svi su u istom fajlu pa ne moras da ih trazis po
disku kad hoces nesto da menjas.
razno.63dcolak,
-> #60, kriss│ - Digne se pod Turbo režimom i sve OK;
│ - Digne se bez Turba - Internal Stack Overflow, System Halted ...
Sorry, nemam odgovor no imam i ja jedno pitanje ;)
Kad isključim turbo (386/40) čuje se neki čudan ton,
neko veoma visoko zujanje, kao kad stojiš pored Miga 29 i
utišaš ton sa 10 (normalno dok stojiš pored) na 1 ...
BTW, zvuk Miga 29 koji turira, a u isto vreme se stoji na svega
par koraka od njega, je toliko jak da je to nestvarno! :)
Ko razume shvatiće ;))
No, sve u cilju da što vernije opišem ton :))
Sledge DAMMIR!
razno.64darone,
-> #60, kriss>> Mašina 386/40:
>> - Digne se pod Turbo režimom i sve OK;
>> - Digne se bez Turba - Internal Stack Overflow, System Halted ...
Mašina 386SX/33:
- Diže se bez Turbo režima i sve OK;
- Diže se pod Turbom - ostavi crn ekran ;) znači ni da gekne.
>> Ajd help!!
Takođe :))
darone
razno.65zlaya,
-> #64, daroneYO!
Za sve kvarove ovog tipa postoje 2 rešenja:
1) Ploča se jako pažljivo izvadi iz kutije, postavi na karton ( može i od
fabričke ambalaže ) istih dimenzija, uhvati čvrsto sa 2 ruke tako da se pravac
prostiranja slotova poklapa sa pravcem pogleda u nultu tačku, i jednim odlučnim
pokretom prelomi preko kolena.
2) Ploča se jako pažljivo izvadi iz kutije i vrati prodavcu ako je u
garantnom roku, ili mu se odnese cela skalamerija.
Postoje još doduše razne podvarijante rešenja No 1, ali ovo je najefikasnije.
Ukoliko je korisnik u nemogućnosti da uradi 1 ili 2, onda radiš sa kompjuterom
onako kako je on raspoložen da radi:
:))))))))))))))))) ZLAYA
razno.66dveselinovic,
-> #60, kriss Odogovr je toliko prost da nije čudo što ga se ti i Darone niste
setili, a svodi se na sinhronizaciju.
Jednostavno, ima ploča koje zahtevaju neke minimume odnosa vremena
osvežavanja memorije prema mašinskom ciklusu. Na primer, ako je ploča
podešena da ima duži ciklus osvežavanja memorije jer koristi
relativno sporu memoriju u odnosu na radni takt, kada se taj radni
takt sa 40 spusti na 8 MHz, sve se asinhronizuje jer se radi o 5 puta
sporijoj brzini. U takvom slučaju, trebalo bi skratiti vremena rada
sa memorijom, recimo sa 1 na 0 stanja čekanja, osvežavanje skratiti
sa recimo 60 na 15 mikrosekundi, itd.
Međutim, to je indikacija da je mašina najverovatnije loše
podešena i za brzi takt, jer nema sumnje da tako nešto ne sme da se
desi, sem u slučaju da je upotrebljena za današnje pojmove veoma
spora memorija, recimo 85 ili 100 nS, što je malo verovatno.
Problem je sličan podešavanju brzine sabirnice; ako se pretera u
brzini, ne valja, a ako se pretera po sporosti, opet se može desiti
da ne valja, posebno sa nekim boljim i bržim diskom.
Pozdrav,
DVV
razno.67ddobricic,
-> #47, jerry> Btw, kako ide SSTV? Nisam vas dugo ni video ni cuo.
> Poz. Zlatko (YU1BKL).
Odgovor je u conf. EXTRA.3 razno - poruka 14.704.
razno.68darone,
-> #66, dveselinovic>> Odogovr je toliko prost da nije čudo što ga se ti i Darone niste
>> setili, a svodi se na sinhronizaciju.
Ok, ja ću probati, a memorije su 70ns, provereno. Nego, meni je ovde bilo
čudno to što pri uključivanju u turbo modu (mod-u, da malo pratim modu
(moda-u???) na Sezam-u ;))) mašina ne daje nikakve znake života, osim što se
ventilator i hard vrte (što je malo i logično :) Niti jedan znakić na monitoru
ili zvučić biperu.
darone
razno.69ganta,
-> #63, dcolak> BTW, zvuk Miga 29 koji turira, a u isto vreme se stoji na svega
> par koraka od njega, je toliko jak da je to nestvarno! :)
>
> Ko razume shvatiće ;))
> No, sve u cilju da što vernije opišem ton :))
Sempluj pa da čujemo i mi ;)
Mislim da imaš ESP sposobnosti, pa čuješ ono što drugi ne čuju
:)
razno.70spale,
Da li bi neko mogao da mi naiše nešto detaljnije o tipovima
memorije? Šta je simm, sipp, dram, vram... koje su prednosti,
jednog u odnosu na druge, razlike, kako se raspoznaju...
Nikola
razno.71biki,
Zdravo svima,
Drugar ima problem, u vezi je harda, pa pisem u ovu temu.
Ima 486/50 i 8mb ram mem.
Problem je sto se hard pali i kada to nije potrebno. Primera ima
dosta, a evo na primer kada hoce da pusti animaciju disk se ne gasi
dok traje animacija bilo koje velicine. U 3D-u se pali pri nekim
sitnim operacijama, a isto tako i u Corelu.
Ako je neko imao ovakav problem ili zna u cemu je problem
neka bude dobar pa napise sta covek da radi.
razno.72dejanr,
Prvi Pentium računari ispod $2500. NOVOSTI/microb 4.809.
razno.73dejanr,
-> #71, biki>> Problem je sto se hard pali i kada to nije potrebno. Primera ima
>> dosta, a evo na primer kada hoce da pusti animaciju disk se ne gasi
>> dok traje animacija bilo koje velicine. U 3D-u se pali pri nekim
>> sitnim operacijama, a isto tako i u Corelu.
Samo na osnovu toga, ne bih rekao da postoji ikakav problem. Normalno
je da se pri radu sa tim "velikim" programima stalno nešto piše i čita
po disku. Ja se ne bavim CAD-om, ali znam ljudi koji se bave i koji su
proširili RAM na 16 ili više mega, pa opet disk stalno nešto štekće.
razno.74pinokio,
-> #65, zlaya> Postoje još doduše razne podvarijante rešenja No 1, ali ovo je
> najefikasnije. Ukoliko je korisnik u nemogućnosti da uradi 1
> ili 2, onda radiš sa kompjuterom onako kako je on raspoložen da
> radi:
Moram priznati da sam zadivljen umešnosću autora ovog napisa
i koristim priliku da mu uputim sve pohvale. Potpuno se slažem sa
gospodinom i želim samo da dodam da postoje još neke varijante koje
i nemaju veze sa gorepomenutim ali da bi posezanje sa istim vodilo ka
povećanju krvnog pritiska, jezovitom stresu i sl. Prema tome, svi oni
koji imaju slićne probleme mogu da ,između ostalog, izađu na balkon
(može i francuski) i arlauknu žestoko !
Ovo vam velim iz lično iskustva. Empirija majka.
Nenad
razno.75dcolak,
-> #69, ganta│ Sempluj pa da čujemo i mi ;)
│ Mislim da imaš ESP sposobnosti, pa čuješ ono što drugi ne čuju
Ee.. Tamo bi popucale tegle a kamoli neki mali sempler ;)
BTW, i dalje mi zuji nešto u kompjuteru kad isključim TURBO :?
Sledge DAMMIR!
razno.76mmile,
-> #70, spale> Da li bi neko mogao da mi naiše nešto detaljnije o tipovima
> memorije? Šta je simm, sipp, dram, vram... koje su prednosti,
> jednog u odnosu na druge, razlike, kako se raspoznaju...
> Nikola
Ja mislim ovako :
simm = single inline memory duguljaste niske i pljosnate
plocice koje se "zabadaju" u plocu ima ih od
0.25, 0.5 , 1, 2 i 4 mb.
sipp = single inline pin visoke (?),plosnate plocice isto se zabadaju.
dram = to su cipovi sto ih treba 18 ili 36 za 1 mb
vram = ? ( Video RAM? )
Novije ploce podrzavaju uglavnom samo simm-ove.
razno.77michelle,
-> #64, darone> Mašina 386SX/33:
> - Diže se bez Turbo režima i sve OK;
> - Diže se pod Turbom - ostavi crn ekran ;) znači ni da gekne.
Ne znam koji su čipovi na m/brdu, ali proveri natpis na procesoru (mislim na
frekvenciju), na kvarcnom oscilatoru i ako ima, na nekom od većih čipova.
Ako neki od čipova i/ili procesor ima frekvenciju koja je manja od fosc/2, onda
je tu problem, a ako je to OK, onda probaj sa smanjenjem bus clock-a. Možda su
i stanja čekanja problem.
mp
razno.78oldtimer,
-> #73, dejanr>>> Problem je sto se hard pali i kada to nije potrebno. Primera ima
> Samo na osnovu toga, ne bih rekao da postoji ikakav problem. Normalno
> je da se pri radu sa tim "velikim" programima stalno nešto piše i čita
> po disku. Ja se ne bavim CAD-om, ali znam ljudi koji se bave i koji su
> proširili RAM na 16 ili više mega, pa opet disk stalno nešto štekće.
Upravo tako. 8Mb i nije mnogo RAM-a kod ovih programa pa čim neka operacija
ne može da se odradi u raspoloživoj memoriji, počne korišćenje virtuelne tj.
HD-a. Naravno, sve to uz osetno usporenje. Dakle, ipak se pali zato što mu je
potrebno ;)
B) Miša
razno.79biki,
-> #73, dejanr@->>> Problem je sto se hard pali i kada to nije potrebno. Primera ima
@->>> dosta, a evo na primer kada hoce da pusti animaciju disk se ne gasi
@->>> dok traje animacija bilo koje velicine. U 3D-u se pali pri nekim
@->>> sitnim operacijama, a isto tako i u Corelu.
Posto se ocito nismo razumeli oko pitanja ... Evo malog objasnjenja.
=======================================================================
Animacija (.FLI) formata, velicine 750 kb, pustena kod mene
na 386/40-4Mb sa 'AAPLAY' istim kao kod mog prijatelja
NE PIPNE HARD (sem kod ucitavanja..).
A kod njega ne prestaje da koristi hard, iako ima 486/50-8Mb.
Ima jos primera, ali ovaj je interesantan .. I mozda jednostavan
Oboica imamo iste konfig fajlove ... QEMM + SMART + STACKER + VSHIELD
unapred HVALA ... MILAN
razno.81zlaya,
-> #74, pinokioYO!
Ako ste se zapitali čemu služi onaj karton istih dimenzija kao maderbord iz
rešenja No 1, to vam je da ne isečete prste na pinove kad je budete lomili...
:)))))))))))))) ZLAYA
razno.82fancy,
-> #80, dejanrŮŢ> vrIżž)JÄö┐(ĐI&Ň1]Fl!ňŠĺ'pĆIP^vWŢzőM┼[HvnUÍgqčäô
Dejrane??? :o ??
razno.83darone,
-> #76, mmile>> simm = single inline memory duguljaste niske i pljosnate
>> sipp = single inline pin visoke (?),plosnate plocice isto se zabadaju.
Ralika između SIPPova i SIMMova je čisto mehanička: siPovi imaju Pinove koji
se zabadaju u 'rupičasto' podnožje, dok se siMovi jednostavno Montiraju na
podnožje za njih, dakle ne ubadaju se, a konektori im nisu iglice, već obični
vodovi na pločici.
┌──────────────┐ ┌──────────────┐
│┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐│ │┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐│
│└┘└┘└┘└┘└┘└┘└┘│ │└┘└┘└┘└┘└┘└┘└┘│
└┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┘ └┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┘
Ovo je SIPP. Ovo je SIMM.
┌──────────────┐ ┌┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┐
│oooooooooooooo│ ║ ║
└──────────────┘ └┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┘
Ovo je podnožje Ovo je podnožje
za SIPP. za SIMM.
Od SIMMa se može napraviti SIPP, tako što mu se nalemi igličasti konektor.
Nešto kao:
┌──────────────┐
│┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐│
│└┘└┘└┘└┘└┘└┘└┘│ <- SIMM
└┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┘
+
┌──────────────┐
└┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┘ <- dodatak, igličasti konektor
=
┌──────────────┐
│┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐┌┐│
│└┘└┘└┘└┘└┘└┘└┘│ <- kvazi SIPP
├┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┴┤
└┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┬┘
SIPPovi se manje koriste, jer su SIMMovi jeftiniji (zbog iglica) u prizvodnji.
Dakle, na njima se nalaze isti čipovi, iste su im karakteristike, dimeznije,
sve. Samo konektori nisu.
Proizvode se u 256-kilobitnim, megabitnim i četirimegabitnim varijantama
(256K, 1Mb i 4Mb, respektivno). Ovo nisam siguran da je baš ovako kako kažem,
ali nadam se da jeste.
E, sad, DRAMovi su obični čipovi koji se ubadaju u obična podnožja (valjda se
takve ploče više i ne prozvode).
darone
p.s. roberte, reaguj. Evo nije me mrzelo da napišem jedan FAQ :))
razno.84dejanr,
-> #79, biki>> Animacija (.FLI) formata, velicine 750 kb, pustena kod mene
>> na 386/40-4Mb sa 'AAPLAY' istim kao kod mog prijatelja
>> NE PIPNE HARD (sem kod ucitavanja..).
>> A kod njega ne prestaje da koristi hard, iako ima 486/50-8Mb.
>> Ima jos primera, ali ovaj je interesantan .. I mozda jednostavan
>> Oboica imamo iste konfig fajlove ... QEMM + SMART + STACKER + VSHIELD
Verujem da je nešto oko QEMM-a. Šta kaže MEM (ili još bolje Manifest),
koliko ima extended i koliko expanded slobodne memorije? Možda je keš
program rezervisao sav RAM a iz nekog razloga se isključio?
razno.85robert,
-> #83, darone>> E, sad, DRAMovi su obični čipovi koji se ubadaju u obična podnožja
>> (valjda se
DRAM = Dynamic Random Access Memory
dinamička memorija kojoj je porttrebno osvežavanje u
određenim vremenskim intervalima jer bi u suprotnom sve
"zaboravila" za razliku od SRAM (Static RAM) kojoj ne treba
osvežavanje. U principu se SRAM memorija može napraviti
brža od DRAM međutim ona je i prilično skuplja. Koristi se
uglavnom kao interna ili eksterna keš memorija tj. tamo gde
je zaista potrebna vrlo brza memorija.
VRAM = Video RAM
memorija je specijalno namenjena za video kartice i čipove
ali trenutno ne mogu da se setim koje su posebne osobina
VRAM :(.
>> p.s. roberte, reaguj. Evo nije me mrzelo da napišem jedan FAQ :))
Ok, imaš jedno CTRL-R :))).
razno.86miroslavn,
-> #60, kriss
Ma i kod mene je zona sumraka...
U turbo režimu se radi ok, picikato.... nikad nema problema
ali kad ga prebacim u normal, onda kad mu se cefne, u dosu,
ispise stack overflow, system halted, i onda mora hard reset!
ne uradi to odmah, neki put posle 10 sec, nekad tek posle sat dva,
a nekad i ne uradi... dakle??? A u turbu nema problema, ponavljam!
razno.87mark,
Zanima me da li ispravljac u kompjuteru istovremeno i
stabilizuje napon?
Marko
razno.88ganta,
-> #72, dejanr> Prvi Pentium računari ispod $2500. NOVOSTI/microb 4.809.
U isto vreme, recimo od Silicon Valley Computers dobih
prospekt gde su cene neverovatne: (američka firma)
486DX2-66 sa 170 MB Connerom $ 1125 a za doplatu od 49 se
dobija disk od 340 MB ! VESA LB. Ko ne verije, nek doje da vidi.
Sistemi su bez video kartice (isto smešna cena $119 za cirrus
win accelerator, ili vesa 32 bit video acc sa Weitec
processorom + ($394). Brzina: 26.7 MIPS-a.
G.
P.S. I ja sam mislio da je cena ako se uzme 100 kom, ali nije.
razno.89corto,
-> #71, biki> dok traje animacija bilo koje velicine. U 3D-u se pali pri
> nekim sitnim operacijama, a isto tako i u Corelu.
Za prikaz i najbednije animacije ti je potreban disk, izmedju ostalog i
zato sto cita fajl ;). Za takve poslove je NEOPHODNO mnooogo RAM-a, a
8MB je minimum sa kojim se isplati raditi. Svakako preporucujem 32MB,
sto je maksimum koji 3DS prepoznaje. Takodje treba sto vise praznog
diska u komadu, znaci defragmentovanog, odnosno propustenog kroz
compress ili sd. Iz licnog iskustva znam da je razlika u vremenu
renderinga izmaedju 8 i 16MB RAM 45%. Da, RAM mora da bude sa vremenom
pristupa od najvise 70ns. Bezobzira na sve ovo, disk ce i dalje da se
pali.
dJOLE
razno.90corto,
-> #79, biki> Oboica imamo iste konfig fajlove ... QEMM + SMART + STACKER +
> VSHIELD
E, onda nabavi Performance and installation guide za 3DS (ima ga u
gradu, sigurno u OSI) pa procitaj malo kako se PharLap DOS extender
slaze sa QEMM-om i kako ga prekonfigurisati. Stos je sigurno u tome.
Probajte da dignete sistem u cistom DOS-u pa proverite. A sa STACKEROM
se stvar dalje komplikuje....nadam se da su bar swapovi na
nestakerovanom drajvu.
dJOLE
razno.91novim,
-> #82, fancy> ŮŢ> vrIżž)JÄö┐(ĐI&Ň1ĆFl!ňŠĺ'pĆIPžvWŢzőM┼ŠHvnUÍgqčäô
>
> Dejrane??? :o ??
pa rekoh ti: il spanta ili POOOOžEEEELO JEEEEEE!!!
razno.92jerry,
-> #86, miroslavn> ispise stack overflow, system halted, i onda mora hard reset!
> ne uradi to odmah, neki put posle 10 sec, nekad tek posle sat dva,
> a nekad i ne uradi... dakle??? A u turbu nema problema, ponavljam!
Imas li mozda u config.sys: STACKS=0,0 kao sto to predlaze manifest
iz QEMM paketa?
razno.93jerry,
-> #87, mark> Zanima me da li ispravljac u kompjuteru istovremeno i
> stabilizuje napon?
Da. Pored toga sto ga ispravlja, on ga i stabilise. I to sa dosta viso-
kim stepenom stabilizacije. U danasnje vreme su stabilizatori toliko
jeftini da maltene i naj manji ispravljac ima stabilizatore. (To vazi
za pojacala, kasetofone, televizore i ostalu tzv. zabavnu elektroniku.
razno.94dveselinovic,
-> #93, jerry I da i ne, zavisi šta se od njega traži. Samom činjenicom da se
naizmenih napon od 220 V pretvara u jednosmerne od +5, -5, +12 i -12
V omogućava stabilizaciju. Međutim, reći da je sve stabilisano
jednostavni nije tačno.
Mislim da se ovde brkaju pojmovi "stabilizacije" i "regulacije".
Regulacija zaista postoji u svim uređajima koji rade na jednosmerni
napon, a svodi se na neko filtriranje sa ispravljača (50 Hz) najčešće
elektrolitskim kondenzatorima, od čijih kapaciteta u odnosu na
potrošnju zavisi stepen regulacije. U praksi, ta regulacija uopšte
nije velika; samo probajte da izmerite nazivne napone na nekon
ispravljaču kada priđete malo bliže njegovim granicama, pa da vidite
kako napon lepo pada.
Regulacija je međutim proces kojim se napon(i) bezuslovno drži na
nazivnoj vrednosti, ili nečemu jako, jako blizu njoj, sve do samih
granica kapaciteta uređaja. Iako se dobro zna kako se to radi, takvi
uređaji su veoma skupi (u odnosu na najveći deo cena uređaja koje
servisiraju), pa se zato retko koriste za iole veće potrošače, sem
visoko profesionalnih uređaja.
U računarima, postoji regulacija, ali ne i prava stabilizacija.
Preciznije, ima jako dobrih izvora napajanja koji zaista i
stabilizuju napajanje maltene do ivice potrošnje, ali su to dosta
skupi uređaji. Da je to tako, najbolje možete videti po samohvali
koju proizvođači udare kada napakuju bilo kakav izvor napajanja preko
200 VA. Uzmite da ploče potroše 5-25 VA, prosečna kartica 4-5 VA,
disk (moderniji) 6-8 VA i flopi 5-15 VA. Sa osam kartica, mašina
teorijski troši 53-83 VA; dakle, ako je napon regulisan, zašto ima
2,2 puta veće napajanje?
Poređenja radi, neki moji proračuni pokazuju da bi stabilisano
napajanje od 150 VA koštalo oko 3,2 puta više od sadašnje cene. Ko bi
to platio, kada je očigledno jeftinije regulisati ga na dupli
kapacitet za +15-25%?
Pozdrav,
DVV
razno.95vstan,
-> #94, dveselinovic> Regulacija je medutim proces kojim se napon(i) bezuslovno drzi na
~~~~~~~~~~
>nazivnoj vrednosti, ili necemu jako, jako blizu njoj, sve do samih
>granica kapaciteta uredaja. Iako se dobro zna kako se to radi, takvi
>uredaji su veoma skupi ...
Lapsus - Stabilizacija ;)
razno.96dj.rainovic,
-> #94, dveselinovicŢ 200 VA. Uzmite da ploče potroše 5-25 VA, prosečna kartica
Ţ 4-5 VA, disk (moderniji) 6-8 VA i flopi 5-15 VA. Sa osam
Ţ kartica, mašina teorijski troši 53-83 VA; dakle, ako je
Ţ napon regulisan, zašto ima 2,2 puta veće napajanje?
Moderniji, prosečno.... sme li se konstruktor računara osloniti na
takve stvari? Samo da bi uštedeo koji dolar na napajanju.
Ţ Poređenja radi, neki moji proračuni pokazuju da bi
Ţ stabilisano napajanje od 150 VA koštalo oko 3,2 puta više
Ţ od sadašnje cene. Ko bi to platio, kada je očigledno
Ţ jeftinije regulisati ga na dupli kapacitet za +15-25%?
Hajde reci nešto više o tim proračunima.
Na čega se odnose procenti +15-25?
Nije mi jasna tvoja podela na regulisanje i stabilizaciju.
Sledi malo duže pojašnjenje.
Ono što ti nazivaš regulacijom, zove se filtriranje napona. Svrha
filtriranja je da smanji naizmenične komponente (n * (2) * 50 Hz) koje
se javljaju na izlazu ispravljača. Ako je količina naelektrisanja koju
preuzme potrošač ( Ip * T ), znatno manja od srednje količine
naelektrisanja kojom je napunjen kondenzator ( C * U), promene napona na
kondenzatoru su dovoljno male i to je OK za neke uređaje (pojačavači
snage). Problem je što ulazna veličina čitavog sklopa (ispravljač +
filter), napon mreže (220V), nije podatak na koji se konstruktor
složenijeg uređaja može osloniti. Varijacije mrežnog napona su ˝10%, a
negde i više (-), to pre svega zavisi od opterećenja NN mreže, kao i
od toga koliko je potrošač udaljen od trafo-stanice (čuvajte sijalice
od 235V!).
Za složenija kola, kakva su recimo TTL, varijacije napona 5V su ˝5% max.
Očigledno je da filtriranje nije dovoljno, zbog toga se koristi
stabilizacija napona. Neki koriste termin regulacija napona =>
regulatori napona.
Da bi se napon stabilisao, koriste se razne metode, najpoznatije su:
1-linearni serijski stabilizator (linearni regulator). U seriju sa
potrošačem je ubačen element (tranzistor) koji na sebe prima sav višak
napona, prethodni stepeni se konstruišu za najgori mogući slučaj. Ovo
je dobro rešenje za manje potrošače, ili npr. potrošače gde je bitan
*jako* mali šum na izlazu.
2-impulsni stabilizatori (prekidački stepeni). Filtriran napon se
'secka' visokom frekvencijom, pri čemu se može menjati faktor ispune
(signal-pauza), zatim se najčešće preko VF trafoa menja napon/struja,
da bi se na kraju signal ispravio i filtrirao. Za one koji se pitaju:
zbog čega sve to? odgovor: daleko je lakše dobro filtrirati VF od NF
signala (manji kondenzatori), a faktorom ispune se menja (reguliše)
izlazni napon (povratna sprega!!). Ovo je dobro za velike potrošače,
jer se postiže veliki stepen korisnog dejstva, a i zapremina je mnogo
manja.
U računarima, monitorima, TV aparatima ... nalaze se impulsni
stabilizatori, koji su u slučaju računara uglavnom dovoljnog :)
kapaciteta. Ako na njemu piše 200W, a proizvođač je ozbiljna firma,
taj će i dati bar 200W (ako su i drugi uslovi ispunjeni). Ako pak
kupujete proizvod sumnjivog kvaliteta i još hoćete da mu dušu
vadite.... možda u tome i uspete :)
Svrha ovako duge poruke je da (nadam se) objasni ove stvari ljudima
kojima ovo nije struka, valjda ima takvih ovde :)
Pozdrav, Đorđe
razno.97dens,
-> #87, mark>> Zanima me da li ispravljac u kompjuteru istovremeno i
>> stabilizuje napon?
Da.
razno.98dens,
-> #94, dveselinovic>> Poređenja radi, neki moji proračuni pokazuju da bi stabilisano
>> napajanje od 150 VA koštalo oko 3,2 puta više od sadašnje cene. Ko bi
>> to platio, kada je očigledno jeftinije regulisati ga na dupli
>> kapacitet za +15-25%?
Uopšte mi nije jasno o čemu pričaš ? Početak izlaganja je bio dobar,
ali nastavak mi nije jasan. Prekidačka napajanja u PC računarima
su svakako i regulatori. Sam proces i svojstva su međutim nešto
drugačiji nego kod linearnih regulatora. Impulsni regulatori imaju
sporiji odziv, ali ne moraju da imaju i bitno lošiju regulaciju
Podatak o snazi (korisnoj) na izlazu je tačan, a da se iz ovih izvora
ne može izvući 200W je besmislica. U pitanju su veoma robusna prekidačka
napajanja na bazi HALF-BRIDGE sprege, kojom se bez problema izvlače i
veće korisne snage od tih 200W.
Što se tiče cene tih izvora napajanja, moram i ja da primetim da je
ona zapanjujuće niska. žinjenica je da se kupujući komponente na
komad ne bi po istoj šemi moglo naparaviti to napajanje bez minimalno
duplo većih troškova.
Pozdrav, Dejan :)
razno.99zlaya,
-> #87, markYO!
Dodao bih da je pod tvoje 2 naš standardni SWITCHER iz PC makine, ili neke
druge. Ceo fazon je u tome što on daje maksimalno onoliko Watti, a njegova
potrošnja iz mreže varira od optereće─nja izlaza. Napon brujanja ( stepen
filtracije ) je jako mali, tako da su pored akumulatora ovo najbolje rađene
jedinice za napajanje momentalno.
:)))))))))))))))))) ZLAYA
razno.100jerry,
-> #94, dveselinovic> potrosnju zavisi stepen regulacije. U praksi, ta regulacija uopste
> nije velika; samo probajte da izmerite nazivne napone na nekon
> ispravljacu kada pridete malo blize njegovim granicama, pa da vidite
> kako napon lepo pada.
U praksi, na pr. u racunarskoj tehnici a i bilo kojoj gde postoji TTL
tehnika MORA biti visok stepen stabilizacije. U suprotnom ni jedan
kompjuter na svetu nemoze da radi ako se TTL napon od 5V promenina samo
5.5 (sto je 10%) a u mnogim slucajenima i mnogo manje. Za takve slucajeve
se upotrebljavaju stabilizatori tipa 7805 i 7905 za 5 volti, (plus ili
minus to je ono 78nn ili 79nn) a za 12V -> 7812 ili 7912.
Posto su ti stabilizatori relativno male snage oni se koriste za pobudu
tranzistora snage sto drasticno pojeftinjuje celu stvar.
Postoje i aplikacije sa veoma stabilnim izvorima referentnog napona koji
se mogu jeftino napraviti u svacijem domu sa obicnim opracionim pojacavacem.
> U racunarima, postoji regulacija, ali ne i prava stabilizacija.
> Preciznije, ima jako dobrih izvora napajanja koji zaista i
Svaki switching power supply iliti svicer je dosta precizan stabilizator
koji stabilnost napona odrazava prekidanjem izlaznog napona na visokoj
frekvenciji (desetine kiloherca) a na izlazu imaju veliki elektrolit tako
da se to prekidanje nemoze osetiti na samom uredjaju a napon je ravan, ravan...
razno.101dveselinovic,
Opa, ovo bre poletelo!:-)))))))))))))))))
Razvi se polemika, bogtemazo! Odavno nije bilo ovako, pa moram
reći, zdravo godi.
Što se mog objašnjenja tiče, ono je bilo jako pojednostavljeno,
jer sam pretpostavio da će ga čitati ljudi kojima to nije struka, pa
da ih ne zagušim onim što ne znaju.
RE: Regulacija vs. stabilizacija. Ovde bi se moglo mnogo toga
reći, ali čini mi se da u slučaju računarskih napajanja, imamo blagi
nesporazum oko tolerancija. Naime, uz dobro dimenzionisanje, može se
postići veoma dobra regulacija napona i sa odgovarajuće velikim
elektrolitima I U RAžUNARIMA - sećam se jednog CROMEMCO računara iz
1986. godine koji je imao 8 elektrolita od po 22.000 uF u izvoru. I
lepo je radio.
Dakle, za potrebe tog uređaja, i to bi se moglo nazvati
regulacijom. Inače, pored filtriranja naizmenične komponente, isti ti
elektroliti su i baterije (praktično gledano), rezervoari struje i
veoma primitivni (ali prilično funkcionalni) regulatori zadatog
napona. Naravno, nisu podešljivi, pa u funkciji baterije drže samo
onoliki napon koliki im dođe sa ispravljača. Gurneš im po bleeder i
stalno su aktivni.
Sklop sa tranzistorom i zener diodom i sam koristim kada mi ne
treba ništa posebno kompleksno; ubaciš i trimer, pa sve bude i
varijabilno, odnosno prilično podešljivo.
Stabilizatora sa tri nožice (5/12/24 V) imam po kući jer su bre
brate mnogo korisni za relativno male potrošnje, a ako su potrošnje
veće, drmneš im bypass tranzistor(e), pa to onda gura i 2+ ampera bez
problema. Ako treba veći napon, na GND nožicu vežeš zenerku, i eto ti
većeg napona (naravno, uz propratne elemente).
Najzad, računarski ispravljači (svičeri) koje mi koristimo po
našim PC uređajima. Da ne gubimo mnogo vremena - probajte sledeće.
Uzmite neke diskove sa strane, idealno bar 3-4 i to onih starjih,
koji su lokali po 10-14 VA. Onda popunite sve utičnice nekim starim
PC (ne AT, nego PC) karticama, koje su takođe trošile prilično mnogo
struje, neretko i po 7-8 VA. Na kraju ćete dobiti ukupnu potrošnju od
110-140 VA. Prikačite PSU od nominalno 200 VA, zakačite voltmetar na
neku granu, idealno +5 V, uključite i gledajte.
Po mome iskustvu, bar polovina napajanja će odmah otići na ispod
+5V za 3-4%, a to je već jako opasno blizu granice tolerancije, IAKO
JE U NOMINALNIM GRANICAMA SAMOG NAPAJANJA. Otvorite ga i videćete
kako se i gde štedilo. To je zastrašujuće.
Oko 20% PSU-a će odmah otkazati; ili će proraditi zaštita, ili će
nakon n minuta izleteti osigurač. Tragično, a piše 200 VA.
Poslednje stabilisano napajnje koje sam ja napravio pre nekih 10
godina je radilo do granice nominalnih kapaciteta tako da je na 1% od
granice napon pao za oko 1%. E, to se zove stabilizacija.
Zato i povlačim razliku između regulacije i stabilizacije. Najzad,
ako baš hoćete, i mali čipovi se zovu "three point voltage
REGULATORS", a ne "stabilizers".
Razlog - niz tajvanskih proizvođača juri isključivo cenu, pa se
igra svodi na ono kako napraviti uređaj da radi a košta što manje.
Zato neretko takve jedinice imaju 200 VA IMPULSNO, a ne trajno. Na
žalost.
Pozdrav,
DVV
razno.102mmile,
-> #85, robert│ VRAM = Video RAM
│ memorija je specijalno namenjena za video kartice i čipove
│ ali trenutno ne mogu da se setim koje su posebne osobina
│ VRAM :(.
Veca brzina ?