razno.106zolika,
-> #105, dejanr!: Još jednom bih upozorio da na Sezamu nije dopušteno piratovanje softvera,
!: oglašavanje prodaje i "želja" za piratovanim softverom. Kršenje ovog
!: pravila može imati neprijatne posledice.
OK, mighty SYSADM, nou frks nou paniks...
razno.107gristic,
Interesuje me da li su programi pisani u Microsoft COBOLu V2.20 pod DOSom
direktno prenosivi ´kna UNIX verziju tog istog COBOLa . Ovo mi je jako
bitno i HITNO !!
razno.108kvelkovski,
-> #107, gristic>> Interesuje me da li su programi pisani u Microsoft COBOLu V2.20 pod DOSom
>> direktno prenosivi ´kna UNIX verziju tog istog COBOLa . Ovo mi je jako
>> bitno i HITNO !!
Isprobao sam moji domaci iz COBOL-a (ISAM, SCREEN-ovi ...) i radi SUUUPER
i pod UNIX-om ! Samo, ova DOS verzija koju sam ja koristio bila je 2.10 a
XENIX-ova 2.20 tako da je moguce otstupanje ;-). Ipak verujem da neces
imati *nikakvih* problema.
Kupe
P.S. Radio je sa grafickim znacima koje sam koristio za okvire ali ih VI
'sredi' (dobio sam qqqqqqqqqqqqqq ... ;-))) ).
razno.109gristic,
-> #108, kvelkovskiHvala ti puno. Ako se ikad budemo sreli imaš piće.
razno.110kvelkovski,
-> #109, gristic>> Hvala ti puno. Ako se ikad budemo sreli imas pice.
OK. Samo mi napisi kada dolazis u Skopje ;-)
Kupe
P.S. Ako ga intenzivnije testiras pisi sta ne radi !
razno.111ivan.s,
Da li je Borland dokumentovao format simbolickih informacija
koje koristi Turbo Debuger? Da li se to moze naci u uputstvu za
TD ? Narocito bih cenio ako neko ima kakav .doc fajl.
Pozdrav, Ivan.
razno.112gristic,
-> #110, kvelkovskiNema problema, osim ukoliko u međuvremenu ne šiznem od COBOLa ;) .
Pozdrav Ô.P.
razno.113sstakic,
Da li je neko negde video Yacc i Lexx koji rade pod
MS DOSom, a da je jos usput shareware? (Ne bih bas
da kr***m sw ako bas ne moram ;))
razno.114sstakic,
-> #113, sstakicSad videh flex, jel probao nako da ga portuje?
razno.115djelovic,
-> #113, sstakic Imas u PC.SOFT BYACC - odlican je. Pomocu njega mozes napraviti FLEX.
razno.116igor.mil,
-> #114, sstakic> Sad videh flex, jel probao nako da ga portuje?
Da, meni je uspelo, i radi bez greske.
U PC.OS:unix, poruke 2.2 i 2.3 sam ostavio file sa step-by-step
uputstvom za pravljenje izvrsne verzije "flex"-a. Pre tog ces morati
da dl-ujes "yacc" koji je okacen uz poruku PC.SOFT:unix 3.303 file
BYACC.ZIP u okviru koje je EXE verzija "yacc"-a za MSDOS, i "tar" koji
je takodje nalazi u PC.SOFT:unix (ne znam broj prouke, arhiva se zove
TAR.ZIP).
razno.117djelovic,
Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor? Dajte
momci, pozovite coveka (vi ste poziv dobili preko SEZAM-a) pa odbranite cast
umesto da se kuka ovde.
razno.118ilazarevic,
-> #117, djelovic█ Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor?
Zovite obavezno, ali recite kad ćete zvati, da upalim TV machinu,
pa da vas slušam u Prolupatoru!
razno.120bulaja,
-> #117, djelovic│ Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor? Dajte
│momci, pozovite coveka (vi ste poziv dobili preko SEZAM-a) pa odbranite cast
│umesto da se kuka ovde.
└───
Kad? Gde? Ocuuuu na TV!!! ;)
razno.121ppekovic,
-> #118, ilazarevic>> █ Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor?
>>
>> Zovite obavezno, ali recite kad ćete zvati, da upalim TV machinu,
>> pa da vas slušam u Prolupatoru!
Ma otišli bi mi ali se plašimo jer je naše znanje suviše skromno u
poređenju sa Andrijinom genijalnošću. :))))
Paya
razno.122mjova,
reply na bilten :)
ajde pajo, malo veselja! ovo se čeka ko benzin :)
razno.123fric,
Overleji & TopSpeed Modula-2 ver. 2.0
Radim na razvoju jednog intenzivno overlejisanog programa koristeći
Logitech Modulu-2. Prešao bih na TopSpeed Modulu 2.0, ali ne znam
kakve su njene mogućnosti za rad sa overlejima.
Gledao sam uputstvo za TechKit TopSpeed Module verzija 1.14 (čini mi
se). Tamo su overleji rešeni vrlo bedno - kreiraju se, kako sam
shvatio pomoću pomoćnog programa, prostor za njih se alocira preko
Storage.Allocate, a za pozivanje procedura na liniji bazni deo koda -
overlej i za prenos podataka se treba snalaziti pomoću štapa i kanapa.
Meni treba mogućnost pozivanja overleja (CallOverlayInLayer),
instaliranja i deinstaliranja overleja (rezidentni overleji).
fric
razno.124nenadp,
Osnivam grupu MATH
Za one koji smatraju da je donji program divan nacin resavanja
sistema diferencijalnih jednacina. Za one koji u svom radu ili
studiranju nailaze na matematicke probleme koje do sada nisu
mogli elegantno i brzo resavati bez gomile koda na c - u
ili Paskalu.
Dakle ako ste kod kuce ili na fakultetu koristili ili koristite
izuzetan program:" Mathematic for 386 " , pisali neke programe
na njoj a ocete da vidite kako drugi to rade javite se mail - om.
Pozdrav, Nenad
BeginPackage["RungeKutta`"]
RungeKutta::usage =
"RungeKutta[{e1,e2,..},{y1,y2,..},{a1,a2,..},{t1,dt}]
numerically integrates the ei as function of the yi
with initial
valuse a1. The integration proceeds in steps of dt
from 0 to t1."
Begin["`Private`"]
RKStep[f_, y_, y0_, dt_] :=
Block[{k1, k2, k3, k4},
k1 = dt N[ f /. Thread[y -> y0] ];
k2 = dt N[ f /. Thread[y -> y0+k1/2] ];
k3 = dt N[ f /. Thread[y -> y0+k2/2] ];
k4 = dt N[ f /. Thread[y -> y0+k3] ];
y0 + (k1+2 k2 + 2 k3 + k4)/6
]
RungeKutta[f_List,y_List,y0_List,{t1_,dt_}] :=
NestList[ RKStep[f, y, #, N[dt]]&, N[y0], Round[N[t1/dt]] ] /;
Length[f] == Length[y] == Length[y0]
End[]
EndPackage[]
P.S. jel moze neko krace na c -u ili nekom drugom jeziku :)))
razno.125zolika,
Imam jedan problem više softverske prirode: koristim VGA karticu
firme TRIDENT i želeo bih da mi se prilikom svakog uključenja računar budi
u tzv. Modu 2, tj. sa 25 redova i 80 znakova na ekranu, ali sa rezolucijom
640x350 tačkica. Naime, u takvom načinu rada slova su lepša i čitljivija.
Jedan način je da prilikom svakog uključenja računara startujem program
MODETEST kojim se to ručno podešava.
Da li postoji metod da se ovo što želim ostvari automatski, tj.
pomoću AUTOEXEC-a? Ako neko ima istu VGA karticu ili je rešavao sličan
problem, molim ga da mi se javi.
Unapred zahvalan,
Zolika
razno.126dgrbic,
-> #125, zolika:: Jedan nacin je da prilikom svakog ukljucenja racunara
:: startujem program MODETEST kojim se to rucno podesava.
Verovatno taj program (ili neki drugi, koji si dobio uz karticu),
ima mogucnost da mu se parametri zadaju u komandnoj liniji.
Valjda si dobio neku knjizicu uz VGA karticu?
razno.127zolika,
-> #126, dgrbic!: Verovatno taj program (ili neki drugi, koji si dobio uz karticu),
!: ima mogucnost da mu se parametri zadaju u komandnoj liniji.
!: Valjda si dobio neku knjizicu uz VGA karticu?
Da, dobio sam knjižicu uz VGA karticu, ali tamo ništa ne piše o postavlja-
nju željenog moda iz komandne linije za program MODETEST. Pokušao sam i sâm
to što si rekao, ali ne uspeva. Normalno je da sam prvo pročitao knjižicu uz
karticu, pa sam tek tada stavio poruku na Zezam...
Zolika
razno.128darone,
-> #127, zolika>> Da, dobio sam knjižicu uz VGA karticu, ali tamo
>> ništa ne piše o postavlja- nju željenog moda iz
>> komandne linije za program MODETEST. Pokušao sam
>> i sâm to što si rekao, ali ne uspeva. Normalno
>> je da sam prvo pročitao knjižicu uz karticu, pa
>> sam tek tada stavio poruku na Zezam...
MODETEST /?
Možda radi...
darone
razno.129dvidovic,
Domogao sam se OBERON-a, Wirthovog novog jezika i alpha verzije
Katzovog ZIP-a 1.93A, pa ako ima zainteresovanih, kazite da ih
bacim ovde.
Pozdrav
Dule
razno.130ppekovic,
-> #129, dvidovic>> Domogao sam se OBERON-a, Wirthovog novog jezika i alpha verzije
>>Katzovog ZIP-a 1.93A, pa ako ima zainteresovanih, kazite da ih
>>bacim ovde.
Nesto mi je sumnjivo da je Oberon SW ili PD program,
tako da mu nije mesto na sezamu, ali ako je taj ZIP PD ili SW,
bio bih ti jako zahvalan ako ga posaljes.
Paya
razno.131beast,
-> #130, ppekovic>> Nesto mi je sumnjivo da je Oberon SW ili PD program,
>> tako da mu nije mesto na sezamu, ali ako je taj ZIP PD
>> ili SW, bio bih ti jako zahvalan ako ga posaljes.
Dali bi neko hteo da mi kaže razliku izmedju PD i SW
softvera?
razno.132bulaja,
-> #129, dvidovic│Domogao sam se OBERON-a, Wirthovog novog jezika i alpha verzije
│Katzovog ZIP-a 1.93A, pa ako ima zainteresovanih, kazite da ih
│bacim ovde.
└───
Za ZIP sigurno ima zainteresovanih ;), a ni Oberon nam nece skoditi.
Najbolje bi bilo da programe posaljes meni na mail, pa cu proveriti da
li su PD i onda ih staviti tamo gde im je mesto (ako je ZIP ok
verovatno pravo u dir, za Oberon bi vec bolje mesto mozda bila ova
conf, bar dok ne ispitamo zajedno vredi li nesto).
Pozdrav,
Bulaja
razno.133ppekovic,
-> #131, beast>> Dali bi neko hteo da mi kaže razliku izmedju PD i SW
>> softvera?
PD ili Public Domain software je software u javnom vlasnistvu tj. software
koji je autor programa poklonio svima. Autor vise ne polaze nikakve prava na
taj program. Naravno to neznaci da je program niciji i da ga moze koristiti i
prepravljati kako ko hoce.
SW ili ShareWare software je software koji se slobodno distribuira, i svaki
takav program se moze slobodno koristi izvestan period (oko 30 dana) a onda,
ako si zadoovoljan i zelis ga i dalje koristiti, moras autoru platiti trazenu
sumu).
Paya
razno.134radunovic,
Imam nekoliko pitanja, i nisam siguran da li bas ovde
da ih ostavim. Problem je u debugerima. Kako mogu u Codeview-u
da izmenim instrukciju, ili da nesto pronadjem (neku
instrukciju). Kako mogu u Turbo Debugeru da pogledam bilo koju
memorisku lokaciju (segment i ofset po izboru). I kako mogu da
izvrsavam program dok se u nekom registru ne nadje odredjena
vrednost. Unapred zahvalan,
Boki
razno.135dgrbic,
-> #127, zolika:: Da, dobio sam knjizicu uz VGA karticu, ali tamo nista ne
:: pise o postavlja- nju zeljenog moda iz komandne linije za
:: program MODETEST. Pokusao sam i sâm
Pa, koja je to kartica???
Usput, ako te ne mrzi, u onom fajlu o interaptima (ima sad i
novi), imas podatke o takvim stvarima.
Imas negde na 40:xxx bajtove koji oznacavaju konfiguraciju za sledece
pebacivanje video moda, pa ti pogledaj sta ti treba:
87h BYTE Video EGA/VGA control: [MCGA: =00h]
bit 7: =1 if not to clear RAM (see INT 10h, AH=00h)
bits 6-5: RAM on adapter = (this field + 1) * 64K
bit 4: reserved
bit 3: =0 if EGA/VGA video system active, =1 if inactive
bit 2: =1 if to wait for display enable (what means this?)
bit 1: =0 for color or ECD monitor, =1 for mono monitor
bit 0: =0 alphanumeric cursor emulation enabled, =1 not.
When enabled, text mode cursor size (INT 10,AH=01h)
settings looking like CGA ones are translated to
equivalent EGA/VGA ones.
88h BYTE Video EGA/VGA switches: [MCGA: reserved]
bits 7-4: power-on state of feature connector bits 3-0
bits 3-0: configuration switches 4-1 (=0 on, =1 off)
Values as read:
0h Pri MDA, Sec EGA+old color display 40 x 25
1h Pri MDA, Sec EGA+old color display 80 x 25
2h Pri MDA, Sec EGA+ECD normal mode (CGA emul)
3h Pri MDA, Sec EGA+ECD enhanced mode
4h Pri CGA 40 x 25, Sec EGA mono display
5h Pri CGA 80 x 25, Sec EGA mono display
6h Pri EGA+old color display 40 x 25, Sec MDA
7h Pri EGA+old color display 80 x 25, Sec MDA
8h Pri EGA+ECD normal mode (CGA emul), Sec MDA
9h Pri EGA+ECD enhanced mode, Sec MDA
Ah Pri EGA mono display, Sec CGA 40 x 25
Bh Pri EGA mono display, Sec CGA 80 x 25
> When bit4 of 40h:89h is 0, VGA emulates 350-line EGA if
> this byte is x3h or x9h, otherwise emulates 200-line CGA in
> 400-line double scan. VGA resets this byte to x9h after the
> mode set.
89h BYTE Video MCGA/VGA mode-set option control:
bits 7 and 4:
0 0 350-line mode requested
0 1 400-line mode at next mode set
1 0 200-line mode requested
1 1 reserved
Apparently VGA BIOS mode set disregards bit 7 and uses
byte 40h:88h to determine 200/350 selection when bit 4
is zero. Presumably bit 7 is a convenience for other
purposes. Bit 7 is reset to zero after the mode set.
bit 6: =1 if display switching enabled, =0 if disabled
bit 5: reserved
bit 4: [VGA] =1 if to use 400-line mode at next mode set
=0 if to emulate EGA at next mode set
This bit set to 1 after the mode set.
[MCGA] =1 use 400-line mode at next mode set
=0 emulate CGA, digital monitor, 200 lines,
8 x 8 text font at next mode set
Bit unchanged by mode set.
bit 3: =0 if default palette loading enabled at mode set
bit 2: =1 if mono display, =0 if color display
bit 1: =1 if gray scale summing enabled, =0 if disabled
bit 0: [VGA] =1 if VGA active, =0 if not
[MCGA] reserved, zero
Markirao sam deo sa detaljnijim objasnjenjem STA treba postaviti.
razno.136darone,
-> #132, bulaja>> Najbolje bi bilo da programe posaljes meni na
>> mail, pa cu proveriti da li su PD i onda ih
>> staviti tamo gde im je mesto (ako je ZIP ok
Evo još jednog poziva na piratovanje ;> C c c c...
Kao fora, 'proveriće' xexexexexe
darone
razno.137maleksic,
-> #136, darone>> >> Najbolje bi bilo da programe posaljes meni na
>> >> mail, pa cu proveriti da li su PD i onda ih
>> >> staviti tamo gde im je mesto (ako je ZIP ok
>>
>> Evo još jednog poziva na piratovanje ;> C c c c...
>> Kao fora, 'proveriće' xexexexexe
Pa nemoj tako da optužuješ bulaju.
Ako utvrdi da program nije PD/ShW, on će kompletan program uredno
vratiti :)))
razno.138dragan.juric,
-> #134, radunovicZa Turbo Debugger: meni View opcija Dump - s tim ćeš videti šta god hoćeš
za izvršavanje do uslova ću pogledati pa ću da ti javim
zdravo,
Dragan
razno.139ppekovic,
-> #137, maleksic>> Pa nemoj tako da optužuješ bulaju.
>> Ako utvrdi da program nije PD/ShW, on će kompletan program uredno
>> vratiti :)))
I umnoziti ga u 10-ak primeraka i podeliti nam svakom
po primerak. Onda je verovatnoca da ce neko jedan (onaj koji je
dobio, a posto su sve kopije iste, svejedno) baciti. :))))
Paya
razno.140skoprivica,
-> #139, ppekovic>->>> Pa nemoj tako da optuzujes bulaju.
>->>> Ako utvrdi da program nije PD/ShW, on ce kompletan program
>->>> uredno vratiti :)))
>->
>-> I umnoziti ga u 10-ak primeraka i podeliti nam svakom
>-> po primerak. Onda je verovatnoca da ce neko jedan (onaj koji je
>-> dobio, a posto su sve kopije iste, svejedno) baciti. :))))
>->
>-> Paya
Da, mozda neko ipak 'utvrdi' (mislim nekim cudom nestane Cop.. -
- a, da napisem pa moderator ponistio) da je to ipak PD/ShW :)
Ajd' pa zdravo... CTEBO.
razno.141lazo,
Htio bih da zamjenim PLINK86, koji me dobro služi u pravljenju overlay-a, MS
LINK-om koji, čini mi se, takođe može da pravi overlay-e, a pošto je ovaj
drugi kolko-tolko brži od prvog pomenutog. E sad problem je što ja ne znam
kako da naredim LINK-u od kojih .OBJ da napravi .OVL . Vidim da LINK ne
podržava fajlove sa LNK ekstenzijom, što me navodi na misao da se ne može
napraviti izvršna verzija sa overlejima, a opet onaj parametar /O:n, koji je
vezan za overleje ...???
Linka je MicroSoft LINK Ver. 3.05
Pozrav, Mickey.
p.s. za TLINK znam da ne može praviti overleje, dok za LINK I don't sure.
razno.142dvidovic,
-> #130, ppekovic>Nesto mi je sumnjivo da je Oberon SW ili PD program
Nema mesta sumnji, Payo. U DOC fajli pise da je distribucija
po BBS-│ovima slobodna. Dakle, evo novog ceda tate Wirtha.
Pozdrav
Dule
oberpc.ziprazno.143dvidovic,
-> #142, dvidovic Saljem ovde i novi ZIP, cisto da ga narod proba, posto
u dokumentaciji koja prati paket, ljudi kazu da ne garantuju
kompatibilnost sa konacnom verzijom.
Pozdrav
Dule
razno.144gww.,
-> #125, zolika> Imam jedan problem više softverske prirode: koristim VGA karticu
>firme TRIDENT i želeo bih da mi se prilikom svakog uključenja računar budi
>u tzv. Modu 2, tj. sa 25 redova i 80 znakova na ekranu, ali sa rezolucijom
>640x350 tačkica. Naime, u takvom načinu rada slova su lepša i čitljivija.
Biće da ima još utility, bar po poslednjim util za Trident VGA (kupila moja
devojka skoro) beše zove se SVM89 ili tako nešto, SVM (čitaj set video
mode) ali 89 šta bi to moglo da znači? Koliko se sećam prima parametre.
U pricipu stvar možeš da rešiš malim programčićem koji poziva video bios
int, f-ja set video mode. i koristiš kodove od 0-255 pa ćeš negde naći ono
što ti odgovara.
Moguće je da karti pošalješ jedan mod a ona se javlja kao da je u drugom
(ovo je pretpostavka, da li neko ima konkretna iskustva?) Koliko sam ih
shvatio iz gore-pomenutog utility postoji više paralelnih stvari odnosno
modova na primer video mod 3 što bi rekli color 80x25 postoji i na cga
karti i na ega i na vga a svaki ima svoj soft set (svaki sa različitom
finoćom fonta) pa se zapravo ne zna kako ekran izgleda .... Za to valjda i
imaš taj utility (ili bi trebao da imaš, ako nemaš kolji dobavljača ili
pitaj nekog ko još ima trident kartu)
razno.145ppekovic,
-> #142, dvidovic>> Nema mesta sumnji, Payo. U DOC fajli pise da je distribucija
>> po BBS-│ovima slobodna. Dakle, evo novog ceda tate Wirtha.
Iako ispadoh dezurno zanovetalo :))) moram da priznam
da mi je drago sto je Oberon SW program. Upravo ga DL-ujem i
nadam se da ce se pokazati da nisam trosio dzabe vreme. A ako
bude interesovanja, eto i teme oberon.
Paya
P.S. Hvala i za ZIP.
razno.146djelovic,
-> #145, ppekovic Ajd kad bacis pogled daj kratki komentar, da znamo da li da DL-ujemo...
razno.147bulaja,
-> #145, ppekovic│Iako ispadoh dezurno zanovetalo :))) moram da priznam da mi je drago sto
│je Oberon SW program. Upravo ga DL-ujem i nadam se da ce se pokazati da
│nisam trosio dzabe vreme. A ako bude interesovanja, eto i teme oberon.
└───
Pa ja se ne bih bas tako zaletao ;), od samog jezika daleko je vaznija
njegova implementacija (sem ako necemo da programiramo samo u sveskama ;)
tako da cemo prvo detaljno ispitati ovaj compiler pa onda gledati sta
dalje. Tako sam sam se ja svojevremeno (pre dve-tri godine, kad je u
Racunarima bilo onih Dejranovih tekstova) dosta nalozio na Modulu-2 ali
kako je jedini kompajler do koga sam uspeo da dodjem (ne secam se vise
ni kako se zvao) bio teski shit, onda sam digao ruke od M2.
razno.148ppekovic,
-> #147, bulaja>> Pa ja se ne bih bas tako zaletao ;), od samog jezika daleko je vaznija
>> njegova implementacija (sem ako necemo da programiramo samo u sveskama ;)
>> tako da cemo prvo detaljno ispitati ovaj compiler pa onda gledati sta
>> dalje. Tako sam sam se ja svojevremeno (pre dve-tri godine, kad je u
>> Racunarima bilo onih Dejranovih tekstova) dosta nalozio na Modulu-2 ali
>> kako je jedini kompajler do koga sam uspeo da dodjem (ne secam se vise
>> ni kako se zvao) bio teski shit, onda sam digao ruke od M2.
Dl-ovao sam Oberon i tamo je kompajler, zatim jedan fajl koji onak▀o
ukratko kaze sta je Oberon, zatim fajl u kome opisuje sta radi jedan od datih
primera, gomila primera i dve definicije jezika Oberon u meni nepoznatom
formatu. Dakle, ne postoji niti jedan DOC fajl koji bi obajsnio bar malo
detaljnije ovaj jezik. Odustao sam od daljeg "razgledanja" Oberona jer stvarno
nema smisla bez bar nekog uputstva. U read.me fajlu se pominju neke 3-4 knjige
(pogodite ko je autor) medjutim, otkud to u nasim krajevima.
Dakle, ako nekog ne mrzi da na osnovu datih primera (koji su prilicno
bedni) provaljuje Oberon, samo napred.
Paya
razno.149darone,
-> #144, gww.>> (...) ali 89 šta bi to moglo da znači?
>> Koliko se sećam prima parametre.
89 je skraćenica za 8900. žini mi se da sam negde
primetio i SVM88 za Trident 8800.
darone
razno.150miro,
-> #141, lazoJa sam davno vidio MS Overlay linker ali mislim da je fol u tome da
kad navodis objekte za linkovanje uradis sljedece:
a+(b+c)+(d+e)
pri cemu su slovca naravno tvoji objektni fajlovi.
Dragisa
razno.151miro,
-> #145, ppekovic■■> nadam se da ce se pokazati da nisam trosio dzabe vreme.
■■> A ako bude interesovanja, eto i teme oberon.
Tu dolazi ona "Sta je starije: Kokos ili Jaje ?". Modula 2 je cedo
tate Wirtha koje KORISTE korisnici Sezama (ne mnogi, ali sigurno vise
nego sto ce ikada koristiti Oberon). Za Modulu postoje i komercijalni
kompajleri tako da su sanse za profi upotrebu vece. Znaci, prvo
tema Modula2 pa onda Oberon.
Inace o Oberonu znam podosta jer mi je jedan prijatelj bio
na konferenciji sa Wirthom u vrijeme kad je Oberon osmisljavan.
Opste misljenje je da Wirth ima periode u svojoj inventivnosti.
PASCAL modula-1 MODULA-2 oberon :))
Jedna od najboljih stvari koje Modula 2 uvodi (a preuzela je to iz
Simule 67) je odvojena kompilacija. Svako ko je razvijao vece programe
znao bi to cijeniti. E, Oberon je uvodeci ekstenzibilnost slogova
morao to da zezne. Tj. tek prevodjenjem imp. dijela finalizira se i
def. dio. Osim toga, ukinuta je FOR petlja, prebrojani tip i jos
gomila "nepotrebnih" stvari. Cilj je bio smanjivanje jezika, ali
CIJENA je, bar ja tako mislim, prevelika.
Dragisa (Modula-2 Man)
razno.152miro,
-> #147, bulaja■■> Racunarima bilo onih Dejranovih tekstova) dosta nalozio
■■> na Modulu-2 ali kako je jedini kompajler do koga sam
■■> uspeo da dodjem (ne secam se vise ni kako se zvao) bio
■■> teski shit, onda sam digao ruke od M2.
Ja sam koristio skoro sve kompajlere koji su se prodavali za M2. Ti si
vjerovatno sreo Logitech 1.1 kompajler. Probaj da dodjes do TopSpeed
2.0 kompajlera koji je alat i po.
Dragisa (Modula-2 Man)
razno.153miro,
-> #148, ppekovic■■> Dakle, ako nekog ne mrzi da na osnovu datih primera
■■> (koji su prilicno bedni) provaljuje Oberon, samo napred.
■■>
■■> Paya
Miro ce skinuti Oberon sutra, a ja cu se potruditi da to pregledam
u toku ove sedmice. Ocekuj opsiran izvestaj sljedece sedmice. :)
Dragisa
razno.154cacxa,
Napisao sam kratki programčić za selektivno brisanje,kopiranje i *muvanje*
fileova i sve bi bilo lepo da sve osim brisanja nije očajno SPORO.
Prvo sam prepisao Turbo help za Block(read/write) i uživao u light showu kad se
radi sa floppyijem.
Onda sam uzeo odavde program od V.Cerovskog (Copy1) da vidim kako je on to
uredio,...aha, buffer od 400k pa žarulja ne titra i trebalo bi da je brže...
Jok! Sporije!
Kopiranje 800k sa HD na FD primerom THelpa 1'20".
Kad se primeni buffer 1'45" !?
Je'l može ovo brže ?
razno.155cacxa,
-> #154, cacxa
Tek sad sam se setio da nije 800k već 400.E da je 800 KM
razno.156ssokorac,
Meni se danas iz 'čista mira' pojavio fajl u ROOT-u dužine 1.3Mb sa nekim
veoma čudnim imenom, čini mi se AKNABULK... Šta to može da bude?? Je l'
se nekom to isto desilo... DEL-ovao sam ga, i svi programi idalje normalno
rade... ???
Stasha
razno.157dnikolic,
-> #156, ssokorac>> Meni se danas iz 'cista mira' pojavio fajl u ROOT-u duzine 1.3Mb sa nekim
>> veoma cudnim imenom, cini mi se AKNABULK... Sta to moze da bude?? Je l'
>> se nekom to isto desilo... DEL-ovao sam ga, i svi programi idalje normalno
>> rade... ???
Da nisi mozda koristio program za kopiranje disketa u jednom prolazu, mislim
da se na sezamu zove 1PASS?? On pravi kopiju diskete na hardu pod nekim
nebuloznim imenom ( pod uslovom da ti ne zadas ime ). Ako samo procita disketu
a ti resetujes racunar, temp fajl ostaje. xexe, i meni se to desilo! :)))))))
dn
razno.158ssokorac,
-> #157, dnikolic -=)> Da nisi mozda koristio program za kopiranje disketa u
-=)> jednom prolazu, mislim da se na sezamu zove 1PASS?? On
-=)> pravi kopiju diskete na hardu pod nekim nebuloznim
-=)> imenom ( pod uslovom da ti ne zadas ime ). Ako samo
-=)> procita disketu a ti resetujes racunar, temp fajl
-=)> ostaje. xexe, i meni se to desilo! :)))))))
Joj da!... Sad sam se setio! To je! Ali, zašto, zaboga, onakva
imena??!! Mora da je programer pošandrcao... :)))
razno.159adulic,
Postoji li način da se, npr. u paskalu, uključi turbo-mod računara?
Moja matična ploča radi na 12MHz sa 1 stanjem čekanja pri uključenju,
a kada se prebaci u turbo, nema stanja čekanja.
Ovo pitam jer ModEdit ne može da radi ako turbo-mod nije uključen,
a ne bih hteo da svaki put pritiskam taster --II-- kada pokrećem ModEdit.
AD
razno.160dgrbic,
-> #159, adulic:: Postoji li nacin da se, npr. u paskalu, ukljuci
:: turbo-mod racunara? Moja maticna ploca radi na 12MHz sa 1
:: stanjem cekanja pri ukljucenju, a kada se prebaci u
:: turbo, nema stanja cekanja.
Ja imam 12MHz plocu, kad sam u "slow" modu (6MHz), i pustim
ModPlay, on me sam prebaci na 12MHz. Ali, to nema veze sa stanjem
cekanja, za to mi nije poznato da se menja sa tastature, a ako se
menja s pomocu turbo tastera, onda otvori kuciste, pronadji gde
ti je nakacen taj turbo taster, i stavi tu jedan dzamper,
verovatno ce da radi.
razno.161zolika,
-> #135, dgrbic!: Pa, koja je to kartica???
To je TRIDENT Super 8900 VGA kartica sa 512 Kb memorije...
razno.162dgrbic,
-> #161, zolika:: To je TRIDENT Super 8900 VGA kartica sa 512 Kb
:: memorije...
Jel to bese diskusija o setovanju kartice na 350 linija?
Ako jeste, probaj ovo:
mov ax,1201h
mov bl,30h
int 10h
Ovo setuje karticu na 350 linija, mozda posle toga da stavis i
mode set (int 10h,ah=0), a mozda i nije potrebno, probaj prvo bez
toga.
razno.163adulic,
-> #160, dgrbic# Ja imam 12MHz plocu, kad sam u "slow" modu (6MHz), i pustim
# ModPlay, on me sam prebaci na 12MHz. Ali, to nema veze sa stanjem
# cekanja, za to mi nije poznato da se menja sa tastature, a ako se
# menja s pomocu turbo tastera, onda otvori kuciste, pronadji gde
# ti je nakacen taj turbo taster, i stavi tu jedan dzamper,
##############
Ex. Nije reč o Modplay, nego o Modedit.
A to sa džamperom, fazon je koji mi se ne svidja.
Ne znam zašto, imam osećaj da je machina mnogo
sigurnija u radu sa 1 wait state, nego sa 0 ws.
Ne, ja bih hteo da otkucam npr. <me> <enter> i da
odgovarajuća me.bat datoteka uključi turbo, modres, modedit,
a kada završim sa 'muziciranjem' da se redom sve isključi.
Da se ne desi da moram resetovati samo zato što sam bio
zaboravan, pa nisam pritisnuo <turbo> pre Modedit-a.
AD
razno.164dgrbic,
-> #163, adulic:: Ne znam zasto, imam osecaj da je machina mnogo
:: sigurnija u radu sa 1 wait state, nego sa 0 ws.
Oko toga nemoj da brines, ako ti ploca radi kad je prebacis rucno
na 0 WS, onda ce uvek lepo da radi na 0 WS.
:: Ex. Nije rec o Modplay, nego o Modedit.
Video sam ja to, ali ja nemam modedit :(
Mnogo je dugacak onaj .ARJ za nas sa 1200 boda modemima :(
razno.165bearboy,
-> #159, adulic> Postoji li nacin da se, npr. u paskalu, ukljuci
> turbo-mod racunara? Moja maticna ploca radi na 12MHz sa 1
> stanjem cekanja pri ukljucenju, a kada se prebaci u turbo,
> nema stanja cekanja. Ovo pitam jer ModEdit ne moze da radi
> ako turbo-mod nije ukljucen, a ne bih hteo da svaki put
> pritiskam taster --II-- kada pokrecem ModEdit.
Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ?
razno.166dejanr,
-> #165, bearboy>> Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ?
Ja mislim da se to radi nekom OUT instrukcijom koja zavisi od
ploče.
razno.167ivujanic,
-> #158, ssokorac╠ Joj da!... Sad sam se setio! To je! Ali, zašto, zaboga, onakva
╠ imena??!! Mora da je programer pošandrcao... :)))
Pre će biti da je to izgenerisao sam DOS, na zahtev za unique
file name, ili kako se već zvaše ta funkcija, mrsko sada da kopam po
litertaturi. Tek, postoji funkcija namenjena baš za formiranje
temporary file-ova, koja napravi file sa jedinstvenim imenom.
Ivica
razno.168bearboy,
-> #159, adulic> Postoji li nacin da se, npr. u paskalu, ukljuci
> turbo-mod racunara? Moja maticna ploca radi na 12MHz sa 1
> stanjem cekanja pri ukljucenju, a kada se prebaci u turbo,
> nema stanja cekanja. Ovo pitam jer ModEdit ne moze da radi
> ako turbo-mod nije ukljucen, a ne bih hteo da svaki put
> pritiskam taster --II-- kada pokrecem ModEdit.
Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ?
razno.169adulic,
# Oko toga nemoj da brines, ako ti ploca radi kad je prebacis rucno
# na 0 WS, onda ce uvek lepo da radi na 0 WS.
##############
Nisam siguran, ali mislim da se u tom slučaju chipovi
nešto jače zagrevaju? Ne znam, pa zato i pitam.
U svakom slučaju, radna frekvencija (takt) ostaje ista - 12 MHz.
Tako bar kaže većina test-programa.
# >> Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ?
#
# Ja mislim da se to radi nekom OUT instrukcijom koja zavisi od ploče.
##############
Da, treba mi softverko prebacivanje. Ali, koja OUT
instrukcija je u pitanju? Kako da to 'iščačkam'?
AD
razno.170ndragan,
-> #167, ivujanic/ Pre će biti da je to izgenerisao sam DOS, na zahtev za unique
/ file name, ili kako se već zvaše ta funkcija, mrsko sada da kopam po
AKNABLJK - to je pre 5.00 bilo 0BD01CAB naprimer, a to mu dođe sistemski
časovnik u heks formatu (hhmmssnn, gde su nn stotinke). Bolji je bio onaj
stari format sa heks ciframa; potražim sve 0* i 1* i pobijem bez milosti;
ovako sam morao po nekoj vetruštini da uzletim na bicikl i odem do mušterije
- obrisali a*.dbf, i sa njima AMBA.DBF. Srećom, nova ambalaža se pojavljuje
jednom godišnje, pa je i stari zip poslužio.
Bue_ NDragan
razno.171ssokorac,
Ne znam u koju temu ovo ide, nadam se da sam pogodio. Imam PKZIP 2.0 beta
verziju i PKZIP 1.93 alfa verziju, video sam da ovde ima samo 1.93 beta,
pa, ako treba, da li da pošaljem?
razno.173vasic,
Da li je jos neko primetio da DOSSHELL iz DOS-a 5.0 prikazuje inverzne
karaktere u dva nivoa osvetljenosti? (tako je na herkulesu-ne znam za
ostale) Upravo sam nasao kako to radi. Ako nekog zanima, da pisem.
(Ne bih voleo da se raspisujem o necemu ako je opstepoznato.)
Vasa
razno.174kzoran,
Narode!
Zna li neko nešto o jeziku LOGO - implementaciji na PC, literaturi, mogućnosti
nabavke i sl.?
Pozdrav,
Zoran
razno.175ppekovic,
-> #174, kzoran>>Zna li neko nešto o jeziku LOGO - implementaciji na PC, literaturi,
mogućnosti
>> nabavke i sl.?
Skoro je neko u PC.SOFT trazio LOGO. Na tricklu ga nije bilo, a onda je
drakce rekao da ga je nabavio, ali logo-u ni traga ni glasa. Drakce?
Pogledao sam ponovo na trickle-u i i dalje nema nista za MSDOS, ima samo
par verzija za UNIX/XENIX, pa ako ti odgovara...
Paya
razno.176alazic,
ÚKoliko me secanje sluzi , ovde se malo diskutovalo o nacinu kako
prosirirti neku datoteku najbrze. Posto ja imam malo
pojednostaljen problem tj zelo bih da na najbrzi mogu`┘nacinprosirim datoteku
za neki fiksni blok (odgovaralo bi mi i da taj
blok bude duzine jednoga klastera) , ucinilo mi se da bi bilo
najjednostavnije da to uradim tako sto "na divljaka" prevezem
obe fat tabele, tako da ulancam neki slobodan blok van datoteke.
Takodje zeleo bih da napomenm , da nikakava emulacija fat-a
(tj stranicene) ne bi dolazilo u obzir (zbog cache programa i pretrazivanja.
Ipak postoji jedan sitan problemcic : Koliko me secanje sluzi,
dos ne posebeX-Wb5á╠ąćŇ╣yĐĽ╔-jĽda li neko zna za
vec postojecu takvu funkciju (ponajvise C-a) , da li nesto
slicno postoji na Unix-u i sl. Ili jos bolje, da li neko zna
kako nesto slicno da obavim na taj nacin (Uzgled pala mi je na
pamet tehnika koriscenja praznoga prostora usred datoteke ali mi
se ni malo ne dopada)
Ú Puno pozdrava.
razno.177dgrbic,
-> #175, ppekovic:: Pogledao sam ponovo na trickle-u i i dalje nema nista za MSDOS, ima
:: samo
Ja imam za DOS, ali reko bih da nije PD :)
To je IBM LOGO, koji se (čini mi se) dobijao uz PC Jr
razno.178drakce,
-> #175, ppekovic
│ Skoro je neko u PC.SOFT trazio LOGO. Na tricklu ga nije bilo, a onda je
│ drakce rekao da ga je nabavio, ali logo-u ni traga ni glasa. Drakce?
└────
Ovdi!
Pretražio sam konferencije i nađoh ga. Ostavio sam ga u staroj PC.SOFT, broj
poruke 5.124. Tužno je u celoj toj priči da sam ga poslao na traženje iri.ic-a
iz Pule, koji nikada taj odgovor nije video. Baš tada je došlo do prekida veza
i čovek se odonda nije javljao :(.
razno.179alexa,
-> #176, alazicMalo ti je poruka zabrljana, pa nisam baš sve razumeo, ali odmah
da ti kažem za UNIX: nema sile, prepis je jedini način. A ono
čačkanje po FAT-u - grozno! Imam utisak da hoćeš na silu da
uradiš nešto za šta ti u stvari treba drugačija organizacija podataka.
razno.180alazic,
-> #179, alexaPa , da jos jednom ponovim:
Interesuje me da li postoji ugradjena funkcija za ubacivanje celoga cl▀ustera
( tj jedinicnog prostora koji se alocira na disku). Naravno , najcivilizovaniji
nacin bi bio , kada bi posedovao nesto ĎÝao fat tabelu za tu datoteku , tj da
datoteku da rascepkam na blokove koj ne moraju da budu fifzicki linearno
rasporedjeni... Ipak , mislim da bi to suporavalo pretrazivanaj (koja bih zeleo
da obavljam). Zato sam i mislim da postoji neka funkcija dos-a i unixa (zbog
organizacije po fat-u / inod-ovima) koja bi ulancala usred liste jedan c▀eo
clustre . Izgleda
da ipak tako nesto ne postoji (na nivou dos-a/unix-a /C-a)
P.S Izvinjavam se nagomili djubreta , ali ne mogu da vrsim upload (pa samim
time ne mogu da saljem exec)
razno.181vbole,
-> #180, alazic> da obavljam). Zato sam i mislim da postoji neka funkcija
> dos-a i unixa (zbog organizacije po fat-u / inod-ovima)
> koja bi ulancala usred liste jedan c▀eo clustre . Izgleda
> da ipak tako nesto ne postoji (na nivou dos-a/unix-a /C-a)
Nemas ni u DOS-u, a koliko ja znam ni u BIOS-u, jer nije mnogo
u upotrebi ;).Time bi mozda ubrzao neke specificne operacije, ali
bi sigurno usporio pristup podacima na disku.Zar nije bolje zalepiti
taj cluster na kraj, pa onda indeksovati ?
Moraces sam da brljas po FAT-u (sto i nije tako komplikovano, ali
moras da azuriras i duzinu fajla i da pises u FAT2, pa preracun, pa...)
Ja mislim isto da bi trebao da pretreses program i otklonis uzrok a
ne posledice.
(No hard feelings - to je samo moje misljenje).
bye... vbole
razno.182ppekovic,
Nova verzija programa dflat koja se od pre par dana nalazi na sezamu je ponovo
pokrenula neke stare (vecite (?)) dileme oko user interface-a. Iako dflat
izgleda veoma lepo postavlja se pitaje funkcionalnosti takvog pristupa. Svedoci
smo da su padajuci meniji postali nekakv standard za user interface, ali isto
tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise plasio, a to je nemogucnost
izbora opcija nekom od kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto
drasticno usporava rad sa programom.
Bas me zanimaju druga misljenja o ovom zaista zanimljivom problemu.
Paya
razno.183vkrstonosic,
-> #182, ppekovic>> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise plasio, a to je
>> nemogucnost izbora opcija nekom od kombinacija tastera, vec samo
>> preko menija, sto drasticno usporava rad sa programom.
>> Bas me zanimaju druga misljenja o ovom zaista zanimljivom problemu.
Padajući meniji i prozori uopšte, su vrlo zgodni za početnike i
zato se dosta koriste. Medjutim, svako ko koristi neki program duže,
toliko navikne na njega da mu šetanje kursora i pritiskanje Enter za
svaku opciju postaje suviše sporo. Jedno od rešenje je uvodjenje da se
svaka opcija može izabrati i sa jednim slovom, uglavnom prvim, što je
mnogo zgodnije za one korisnike koji program često koriste.
Rešenje koje se meni najviše svidja je neka kombinacija padajućih
menija i dodeljivanja funkcija odredjenim tasterima. Menije koristiti
na početku programa, za podelu na veće delove, a zatim u samim
potprogramima koristiti odredjene tastere. Već je postalo standardno
da je ESC korak u nazad, Enter izbor i F1 help. Uz to uglavnom
koristimo Ins za novi podatak, Del za brisanje i F10 za promenu
podatka. Na ovakav način rada se korisnici najbrže naviknu i vrlo su
zadovoljni. Ovo govorim za programe koji se koriste više meseci ili
godina i koje su korisnici dobro upoznali.
razno.184ppekovic,
-> #183, vkrstonosic>> Rešenje koje se meni najviše svidja je neka kombinacija padajućih
>>menija i dodeljivanja funkcija odredjenim tasterima. Menije koristiti
>>na početku programa, za podelu na veće delove, a zatim u samim
>>potprogramima koristiti odredjene tastere. Već je postalo standardno
Mozda je to bas tako, ali nije bas preporucljivo uvek se oslanjati na licni
ukus. Nadam se, tj. siguran sam da se u svetu verovatno nasiroko i nadugacko
prica o ovome i da verovatno postoje raznorazne teorije. S tim u vezi, jel ima
neko informaciju o nekim knjigama, ili je upoznat sa nekim od naucno zasnovanih
pristupa ka ovom problemu?
Paya
razno.185cacxa,
-> #182, ppekovic> Bas me zanimaju druga misljenja o ovom zaista zanimljivom
> problemu.
Jeste, ja najviše mrzim onako lepe shellove kao, za olakšavanje rada u DOS-u,
a onda da bi izbrisao file, traži delete u 20 podprozorčića...
razno.186zuckero,
-> #182, ppekovic> Nova verzija programa dflat koja se od pre par dana nalazi
> na sezamu je ponovo pokrenula neke stare (vecite (?))
> dileme oko user interface-a. Iako dflat
> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise
> plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od
> kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno
> usporava rad sa programom.
Sve je to veeelika zavera amiga i atari klana, oni zele da se i
mi patimo kao i oni. :)))
Pozdrav Sladjan
razno.187bulaja,
-> #184, ppekovic│S tim u vezi, jel ima neko informaciju o nekim knjigama, ili je
│upoznat sa nekim od naucno zasnovanih pristupa ka ovom problemu?
└───
Evo ti istovremeno odgovor i za dflat i naucni pristup ;).
Naucni pristup se naziva IBM-ov SAA/CUA standard, SAA je skraceno od
Standard Aplication Architecture, a CUA pojma nemam al i to je nesto
slicno ;). Ima i knjizica o tome, dobija se npr. uz MS Windows SDK. Na
tom standardu je i zasnovan user interface u Windows 3 i D-Flat-u. Inace
sam tu knjigu samo malo listao pa ne znam bas kako sve to izgleda, ali
znam da mi je strasno licilo na Windows. Prosetacu se ;) ovih dana do te
SDK dokumentacije i pokusati da saznam jos ponesto.
razno.188mjova,
-> #182, ppekovic> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise
> plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od
> kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno
> usporava rad sa programom.
evo ovako, ja u početku koristim samo opcije koje su ponuđene u tim
padajućim menijima. ali, sa vremenom, počinjem da koristim kombinacije
u stilu alt & ctrl. dalje, imam potrebu za makroima jer se neke stvari
mogu obaviti nizom kombinacija i krajnje je glupo ići peške ;)
dakle, ja sam za padajuće menije, kombinacije ctrl & alt i makroe.
SY
razno.189spantic,
-> #183, vkrstonosic> Padajući meniji i prozori uopšte, su vrlo zgodni za
> početnike i zato se dosta koriste. Medjutim, svako ko
> koristi neki program duže, toliko navikne na njega da mu
> šetanje kursora i pritiskanje Enter za svaku opciju
> postaje suviše sporo. Jedno od rešenje je uvodjenje da se
> svaka opcija može izabrati i sa jednim slovom, uglavnom
> prvim, što je mnogo zgodnije za one korisnike koji program
> često koriste.
Tu si u pravu. Ali napredovanje ka grafički orijentisanim interfejsima
je postala nužna stvar, bez obzira koliko mi lično voleli komadnu liniju,
HOT tastere i slično.
Prednosti takvog pristupa se brane kao jednostavnost korišćenja pre svega.
Slažem se da dužom upotrebom nekog programa sve su ti potrebnije prečice,
ali one su tek na drugom, u najboljem slučaju, mestu prioriteta kada se
govori o korisničkom interfejsu uopšte.
Na kraju krajeva, sve je namenjeno korisnicima. Najgore je kada programeri
sami testiraju i ocenjuju svoj proizvod. Prošla su vremena uzmi-ili-ostavi.
razno.190mjova,
-> #185, cacxa> Jeste, ja najviše mrzim onako lepe shellove kao, za
> olakšavanje rada u DOS-u, a onda da bi izbrisao file,
> traži delete u 20 podprozorčića...
kao pct na primer ;)
razno.191vvelisavljev,
-> #174, kzoran Imam ja knjigu (ne znam šta će mi): John Cunliffe "LOGO programski
jezik računarski izazov za decu i roditelje" ,prevedeno na naški iztavač
TEHNIžKA KNJIGA pa ako ti treba mail me.
Pozdrav, Viktor !
razno.192ndragan,
-> #182, ppekovic/ smo da su padajuci meniji postali nekakv standard za user interface,
/ ali isto tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise plasio, a
/ to je nemogucnost izbora opcija nekom od kombinacija tastera, vec
/ samo preko menija, sto
Retko citiram ovako dugačko :) - ali slažem se da su meniji neophodni dok ne
popamtiš tastere, a nema ni svrhe da ih pamtiš sve, nego samo one koje češće
koristiš. Ako je gledati po nosiocima trendova, u pendžerima je standard da u
svakom meniju imaš aktivno slovo. Stvar iz glavnog menija se dobija sa
alt+slovo, a kad padne meni, samo aktivno slovo. U FoxProu je isto tako, i
štaviše, omogućava da programiraš menije koji se upravo tako ponašaju. U
FoxPro 2.0 ima i mogućnost dodeljivanja vrućeg tastera, za aktiviranje opcije
iz menija i kad roletna nije otvorena. Ista stvar je moguća i pod GEMom (sem
one varijante sa alt+aktivno slovo), tako se ponaša i PCTools - te mislim da
od trenda ukidanja aktivnih tastera nema ništa. Propada u startu. Ako dflat
generiše kod koji ne omogućava pozivanje sa tastature (bilo po aktivnom
tasteru, bilo po vrućem), konkurencija sutra pravi nešto što omogućava.
Don't worry, be lepi.
Bue_ NDragan
razno.193cacxa,
-> #190, mjova> kao pct na primer ;)
Đe me nađe.... ;))))))
razno.194dnikolic,
-> #190, mjova>> kao pct na primer ;)
Sad, uzeti PCT kao primer za komplikovano brisanje fajlova i nije bas najbolje.
Pa to se vrsi samo pritiskom na jedan taster ( T ). Mislim na novije verzije.
dn
razno.195djnsnd,
-> #186, zuckero>> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise
>> plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od
>> kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno
>> usporava rad sa programom.
>
> Sve je to veeelika zavera amiga i atari klana, oni zele da
> se i mi patimo kao i oni. :)))
Rečenje je naravno, kombinacija jednog i drugog. Primer su
WordPerfect 5.1 i Turbo Pascal 6.0. Dakle, programirajte u
Turbo Vision-u i sve će biti OK.
Djn
razno.196mjova,
-> #194, dnikolic> Pa to se vrsi samo pritiskom na jedan taster ( T ). Mislim
da, savim normalno da se slovom T označi komanda koja ima vrlo veliki
intenzitet upotrebe u dosu (pored copy, move i dir).
sorry, nisam znao da su toliko napredovali ;)
SY
ps. sad će drakce da odvali 10kb reply-a ;)
razno.197nbatocanin,
-> #187, bulajaO korisnickim interfejsima je napisana gomila knjiga. Ja sam se jedno
vreme bavio tom problematikom, pa imam neku literaturu. Trenutno imam
neke tekstove i od knjiga Ben Shneiderman: "Design the User
Interface: Strategies for Effective Human-Computer Interaction",
James Martin: "Design of Man-Computer Dialogues" itd.
razno.198nbatocanin,
-> #192, ndraganKorisnicki interfejsi su veoma siroka tema kalibra, na primer, baza
podataka, ma kako to cudno zvucalo. Na zalost, kod nas se malo
postuju teorijska dostignuca, pa se novine prihvataju tek kad sa
strane dodje program koji radi po novim principima. Moram da primetim
prilicnu nespremnost nasih programera da menjaju navike.
Korisnicki interfejs je izuzetno vazan, a VRLO cesto i presudan za
kvalitet programa - setite se samo koliko puta ste izbrisali program
sa diska samo zato sto vam se ne svidja kako izgleda naslovni ekran!
Opredeljenje za jedan pravac tipa meniji ili F-tasteri je vrlo naivno
- program je skup funkcija i najmanji je problem obezbediti vise
puteva do jedne funkcije, pa ko hoce neka kuca <ALt-S>, a ko nece
neka bira stavku iz menija, neka pokazuje misem i sl. Problem je
mera: ako u interfejs natrpate sve to, program ce biti podjednako los
kao i onaj sa samo jednim tipom biranja.
Ja mislim da je neko buduce resenje u necem drugom. Naime palo mi je
na pamet da interfejs kreira onaj koji ce i koristiti program -
kranji korisnik! Novi programi cine blage korake ka tome: u svakom
boljem programu mozete birati boje, redefinisati tastaturu, makroima
kreirati F-tastere i sl. Medjutim, moja je zamisao mnogo agresivnija
- ja mislim da korisnik ne treba samo da konfigurise interfejs, vec
da ga KREIRA! Usudjujem se da prognoziram da ce se vrlo brzo pojaviti
ovakvi programi, sa punom implementacijom. Uostalom, ja sam vec
planirao da radim nesto na tu temu.
Izvinite za duzinu poruke.
Pozdrav, Nenad
razno.199darone,
-> #198, nbatocanin>> - ja mislim da korisnik ne treba samo da
>> konfigurise interfejs, vec da ga KREIRA!
>> Usudjujem se da prognoziram da ce se vrlo brzo
>> pojaviti ovakvi programi, sa punom
>> implementacijom.
PA to se već i pojavljuje, doduše negde u začetku.
Pogledaj WP za vindouze - svi su se (odu)ševili ;)
što na dnu možeš da imaš neke naredbe koje često
koristiš i koje stalno stoje na ekranu.
darone
razno.200vvelisavljev,
-> #198, nbatocanin> kreirati F-tastere i sl. Medjutim, moja je zamisao mnogo agresivnija
> - ja mislim da korisnik ne treba samo da konfigurise interfejs, vec
> da ga KREIRA! Usudjujem se da prognoziram da ce se vrlo brzo pojaviti
Sve je to lepo. Ali se ja plašim da bi "korisnika" mrzelo da pravi
menije i sl. Kako da pravi menije kada ne zna ni šta zapravo želi, niti kako
program treba da izgleda. (!?) Mislim na domaće korisnike. Jasno je da će
programer uvek voleti da može tuđ program što više da prilagodi sebi.
To bi izgledalo ovako : programer napravi skup instrukcija, napravi
generator padajućih menija i na kraju napravi i same menije uz pomoć svog
generatora. I to lepo da korisniku koji se neće usuditi da upotrebi ni vrući
taster a kamoli da definiše neki makro ili da menja izgled menija. Kasnije će
taj program tajanstvenim putem doći do 3. lica koje se neće usuditi da pita
autora za uputstvo. (sve što je jeftino (džabe) je dobro)
Stvar već postoji u WINDOWSima (naravno). Uz TPW se dobija i zgodna
alatka za izmenu menija, prozora, tekstova, fontova, helpova ... u SVIM
windows programima! A verovatno i uz druge Borland-ove kompajlere.
pozdrav, Viktor !
razno.201jpavlov,
Trebao bih da odštampam jedan katalog rađen u FoxBase+, ali bih
pre toga hteo da ga indeksiram po našoj abecedi. Ali nemam, a ne
znam tačno kako izgleda fajl koji bi se (recimo) zvao JUS.MEM.
Sintaksa je INDEX ON SYS(15,JUS,ime) TO naziv. U Fox-u postoji
jedan sličan fajl koji se zove EUROPEAN.MEM. Dakle u isti treba
samo ubaciti naša slova po nekom, meni nepoznatom rasporedu.
O tome je, istina, bilo nešto napisano u Računarima br. 76 u bajtovima
lične prirode (B. Meštrović) ali se odnosilo na FoxPro i verovatno
greškom izostavljeno je slovo 'č'. Pa ako neko zna, a nadam se da zna,
mnogo bi mi pomogao.
Pozdrav Jovan
razno.202nbatocanin,
-> #199, daroneNisam nikad radio sa Windows-ima, ali si me zainteresovao. Moracu to
da pogledam!
razno.203nbatocanin,
-> #200, vvelisavljev> Sve je to lepo. Ali se ja plasim da bi "korisnika" mrzelo
> da pravi menije i sl. Kako da pravi menije kada ne zna ni
> sta zapravo zeli, niti kako program treba da izgleda. (!?)
Pa u tome i jeste stos! Napraviti mogucnost POTPUNOG kreiranja
interfejsa koju ce koristiti i neuk korisnik. Doduse, ovo se dosta
jednostavno moze polovicno resiti tako sto mu uz program isporucis
nekoliko predloga, pa ako nece da pravi ili prepravlja, neka koristi
gotovo!
> To bi izgledalo ovako : programer napravi skup
> instrukcija, napravi generator padajucih menija i na kraju
> napravi i same menije uz pomoc svog generatora.
Ja ne mislim samo na kreiranje menija. Uostalom, to je vec ostvareno
kroz hrpu meni generatora - korisnicki interfejs ukljucuje mnogo
drugih principa komuniciranja: seti se samo komandne linije.
Interesuju me misljenja i ostalih.
Pozdrav, Nenad
P.S. Je li, jesam li tebe upoznao u redakciji?
razno.204draganf,
-> #201, jpavlovSlobodno probaj , funkcioniše
razno.205vvelisavljev,
-> #203, nbatocanin> P.S. Je li, jesam li tebe upoznao u redakciji?
Nikad nisam bio tamo. :(
pozdrav, Viktor !
P.S. Primetio sam da ima podosta Viktora na SEZAMU.
razno.206miro,
-> #184, ppekovic■■> prica o ovome i da verovatno postoje raznorazne teorije.
■■> S tim u vezi, jel ima neko informaciju o nekim knjigama,
■■> ili je upoznat sa nekim od naucno zasnovanih pristupa ka
■■> ovom problemu?
Ja sam procitao jednu odlicnu knjigu koja nazalost nije trenutno
kod mene a tacnog naslova se ne sjecam. Knjiga je od jednog
americkog autora koji je sudeci po svemu psiholog po struci, a
uzeo je ucesca u mnogo softverskih projekata.
Knjiga se bavi svim aspektima korisnickih interfejsa, kako
kontrolom transakcija (slobodan prevod, autor pod ovaj naziv
svrstava rad sa dijalozima, menijima, specijalnim tasterima i
komandnom linijom, tako i opstim dizajnom programa, nacinom
ispisa tekstova poruka, helpova i sl. Zamisljena je kao
prirucnik, i svako od poglavlja ima nesto kao zakljucak gdje je
ukratko navedeno sta NE raditi i sta raditi (tj kako nesto
uciniti ili ne uciniti). Isto tako autor se poziva na dosta
ozbiljnih studija provedenih u tom pravcu. Jedna od njih je npr.
navedena u sklopu price o vjecitoj dilemi, mala ili velika slova.
Naveo je kao primjer jednu studiju koja je pokazala da je citanje
malih slova 5-10% brze od citanja velikih slova (FORTRAN
programeri, zdrrrravo:) ). Slicno je i sa npr. help tekstovima
koje on preporucuje da niposto ne budu razvuceni nego iskljucivo
udesno podeseni, pogotovu kod tekstova duzih od jednog pasusa
(4-5 redova). I tako dalje...
Dragisa
razno.207miro,
-> #189, spantic■■> Tu si u pravu. Ali napredovanje ka graficki
■■> orijentisanim interfejsima je postala nuzna stvar, bez
■■> obzira koliko mi licno voleli komadnu liniju, HOT
■■> tastere i slicno.
Ne bih se slozio. U knjizi koju sam pomenuo u svojoj prethodnoj
poruci autor govori o cetiri nivoa interakcije. To su, redom,
dijalozi, meniji, hotkeys i komanda linija. Kada korisnik pocne
da radi sa programom njemu ce odgovarati jedan ili kombinacija
prva dva nacina. Medjutim, vremenom ce da se ufura u sve to i
onda to pocinje da ga sputava (isprobano!!:)) ). Na tom mjestu
pojavljuje se jedan od druga dva nacina. Ja licno koristim
hotkeys jer je to ipak laksi i direktniji nacin od komande linije
za ne previse racunarski obrazovane korisnike.
Drugo, graficki interfejs ne iskljucuje ni hotkeys ni komandu
liniju. Za MS Windows nisam programirao, ali koliko mi je poznato
tamo se pominju akceleratori, a to nije nista drugo nego hotkeys.
Dragisa