PCPROG.1

20 Sep 1991 - 03 Dec 1992

Topics

  1. ms.dos (235)
  2. cccc (0)
  3. asembler (321)
  4. pascal (896)
  5. clipper (1059)
  6. zastita (239)
  7. basic (178)
  8. baze.podataka (116)
  9. novi.fajlovi (66)
  10. algoritmi (52)
  11. razno (707)
  12. van.teme (126)
  13. unknown (986)

Messages - razno

razno.208 miro, -> #185, cacxa
■■> Jeste, ja najvise mrzim onako lepe shellove kao, za ■■> olaksavanje rada u DOS-u, a onda da bi izbrisao file, ■■> trazi delete u 20 podprozorcica... Mislim da je vecina korisnika, bar nasih programa, mnogo vise naklonjena "lepim shellovima" nego komandoj liniji koju ja, a ocito i ti, vise volim. Ono sto ne shvataju programeri koji ne razmisljaju suvise o dizajnu interfejsa jeste tuzna cinjenica da korisnici u sustini pojma nemaju :) (sa naseg aspekta), ali nas softver, ukoliko ga zelimo uspjesno prodati, treba da amortizuje taj njihov "ociti":) nedostatak. Dragisa
razno.209 miro, -> #200, vvelisavljev
■■> Sve je to lepo. Ali se ja plasim da bi "korisnika" ■■> mrzelo da pravi menije i sl. Kako da pravi menije kada ■■> ne zna ni sta zapravo zeli, niti kako program treba da ■■> izgleda. (!?) Mislim na domace korisnike. Jasno je da ce :) 1. Uvijek postoji, kako to Ameri kazu, factory setup. Korisnik dobije menije kreiran na jedan nacin, a tokom rada kada se malo priuci, moze postepeno da sebi pocne prilagodjavati strukturu. 2. Ako si naveo domace korisnike kao primjer "pameti" mislim da bi sevap bio upoznati te sa par prosjecnih stranih korisnika. Zahvaljujuci idealnom zapadnom sistemu skolovanja sa visokim stepenom specijalizacije, njihov IQ nije veci od "domaceg" prosjeka. ■■> programer uvek voleti da moze tud program sto vise da ■■> prilagodi sebi. 3. I ne samo programer. Ukoliko je programer napravio program koji ne opterecuje krajnjeg korisnika, nema nikakvog razloga da, poslije perioda prilagodjavanja, i smrtni korisnici pozele nesto vise i drugacije i sa nekom "licnom" notom u svemu. Sve to korisniku i ne mora biti nuzno, ali samo to sto moze da uradi sto zeli doprinijece njegovoj licnoj sreci i povecace rejting onoga ko mu je napravio (i/ili prodao) softver sto s druge strane moze da ima znacajne finansijske efekte za nas (poor programmers:)). Dragisa
razno.210 cacxa, -> #208, miro
> Mislim da je vecina korisnika, bar nasih programa, mnogo > vise naklonjena "lepim shellovima" nego komandoj liniji > koju ja, a ocito i ti, vise volim. Pogodi me ;) Komandna linija je (po meni) svakako najpogodnija za rad : ne moraš da pamtiš silne kombinacije, moguće je izvoditi i komplikovanije stvari a bogami i brzo je. Pitanje da li to odgovara korisnicima ili ne je dosta složeno. Istina je da će korisnik koji relativno retko i bez ambicija koristi određeni program najviše voleti sistem menija, ali oni (čitaj: mi ;) koji stalno iz dana u dan čame u tim programima i često ih pozivaju prosto crkavaju čekajući da se opcija najzad pojavi. Ostaje na programeru da oceni koja grupa će kupovati program i osmisli sistem koji će odgovarati i jednima i drugima. Mene recimo nerviraju ovi šelčići sa menijima pa sam u afektu ;) napravio mali shell za internu upotrebu : iz komandne linije ga pozivaš sa parametrima operacije(c-copy, d-del , m-move ; target dir; <dir mask> ), označiš fajlove, pritisneš dvaput enter (za proveru) i gotovo. A pcshell dok se digne.... pozdrav , cacxa.
razno.211 djnsnd, -> #206, miro
> Ja sam procitao jednu odlicnu knjigu koja nazalost nije > trenutno kod mene a tacnog naslova se ne sjecam. Knjiga je > od jednog americkog autora koji je sudeci po svemu > psiholog po struci, a uzeo je ucesca u mnogo softverskih > projekata. Da li to znači da ćeš je dobiti nazad? Interesuje me takvo štivo. Dejan
razno.212 djnsnd, -> #198, nbatocanin
> kreirati F-tastere i sl. Medjutim, moja je zamisao mnogo > agresivnija - ja mislim da korisnik ne treba samo da > konfigurise interfejs, vec da ga KREIRA! Usudjujem se da > prognoziram da ce se vrlo brzo pojaviti ovakvi programi, > sa punom implementacijom. Uostalom, ja sam vec Button bar u WP4WIN ili Borlandov ObjectVision bi trebali da budu primeri za to. Dejan
razno.213 djnsnd, -> #197, nbatocanin
> O korisnickim interfejsima je napisana gomila knjiga. Ja > sam se jedno vreme bavio tom problematikom, pa imam neku > literaturu. Trenutno imam neke tekstove i od knjiga Ben > Shneiderman: "Design the User Interface: Strategies for > Effective Human-Computer Interaction", James Martin: > "Design of Man-Computer Dialogues" itd. Da li mogu da se pogledaju? Dejan
razno.214 dejanr, -> #212, djnsnd
>> Button bar u WP4WIN ili Borlandov ObjectVision bi trebali >> da budu primeri za to. Da, Button bar je zaista osveženje. Ako pogledate uputstvo za WP4WIN, videćete na jednoj od naslovnih strana da je firma WP zaštitila frazu 'Button bar' kao svoj registered trademark.
razno.215 ndragan, -> #201, jpavlov
/ jedan sličan fajl koji se zove EUROPEAN.MEM. Dakle u isti treba / samo ubaciti naša slova po nekom, meni nepoznatom rasporedu. Taj smo problem rešili programčetom koje menja taj raspored; napravi prvo jedan string od 256 bajta, pa onda ukucavaš slovo, pa zamenu itd. Ostavljam ovu poruku da je pošaljem malo kasnije, sa spremljenim zipom sa dva takva stringa, jedan sređen za ćirilicu, jedan za latinicu. Bue_ NDragan abc.zip
razno.216 ndragan, -> #210, cacxa
/ Komandna linija je (po meni) svakako najpogodnija za rad : ne moraš da / pamtiš silne kombinacije, moguće je izvoditi i komplikovanije stvari a / bogami i Da, ali moraš da pamtiš svičeve ;(. Sad, za stvari koje koristim svaki dan, popamtim po nekoliko (za zip oko 5, za arj oko 3), ali, recimo, za backup i restore ni dan danas ne znam da li imaju neki svič, a kad hoću da vratim bekap u drugi direktorij (različit od originala), čupam kosu pet puta, dok napokon ne izsimuliram nešto pomoću subst naredbe (čiju sintaksu utrefim iz treće). Možda je jedna od boljih kombinacija menijem/hot_key vođen editor komandne linije; tako radi FoxPro, neki šelovi na atariju i još negde... ne sećam se: jednostavno, opcija iz menija ili odgovarajući vrući taster samo ispisuju tekst u komandnu liniju. Em radi, em korisnik vidi šta se radi, pa može, ako hoće, da pređe na šta hoće. Bue_ NDragan
razno.217 jpavlov, -> #215, ndragan
.../ jedan sličan fajl koji se zove EUROPEAN.MEM. Dakle u ... Taj smo problem rešili programčetom koje menja taj ... raspored; napravi prvo jedan string od 256 bajta, pa ... onda ukucavaš slovo, pa zamenu itd. Preuzeo sam datoteku ABC.ZIP, to je ono što mi je trebalo. Radi. Hvala, Jovan
razno.218 cacxa, -> #216, ndragan
> Da, ali moraš da pamtiš svičeve ;(. Sad, za stvari koje > koristim svaki dan, popamtim po nekoliko (za zip oko 5, za > arj oko 3), ali, recimo, za backup i restore ni dan danas > ne znam da li imaju neki svič, a kad hoću da vratim bekap > u drugi direktorij (različit od originala), čupam kosu pet > puta, dok napokon ne izsimuliram nešto pomoću subst > naredbe (čiju sintaksu utrefim iz treće). E, pa....a autor programa može valjda da na poziv programa (ili komande) bez parametara da mali help. 4Dos lepo rešava to za komande. A svičeve....ja znam uvr glave 3-4... ;)) pozdrav, cacxa.
razno.219 miro, -> #211, djnsnd
■■> Da li to znaci da ces je dobiti nazad? ■■> Interesuje me takvo stivo. Jutros sam je dobio nazad, nakon kratke borbe sa tipom kome sam je posudio:). Title: Designing User Interfaces for Software Author: Joseph S. Dumas 174 stranice, malo vece od A5. Problem je samo sto sam ja u Sarajevu:(. Dragisa
razno.220 djnsnd, -> #219, miro
> Title: Designing User Interfaces for Software > Author: Joseph S. Dumas > > 174 stranice, malo vece od A5. Problem je samo sto sam ja > u Sarajevu:(. Stvarno je problem. Djn
razno.221 nbatocanin, -> #213, djnsnd
> Da li mogu da se pogledaju? Moze! Ali, molim te, javi mi se za jedno 10 dana - u strasnoj sam guzvi!
razno.222 ndragan, -> #217, jpavlov
/ Preuzeo sam datoteku ABC.ZIP, to je ono što mi je trebalo. Radi. Pozdrav od MPA Zrenjanin. Mi ovo u stvari jako retko koristimo - samo za spiskove radnika kod LDa, HTZ i sitnog inventara. Spiskovi koji stižu u ruke samo nekolicini ljudi idu po yuscii - nekolicini se može objasniti da ovako, ipak, brže radi. Pa onda obično izaberu brzinu na uštrb komfora. Bue_ NDragan
razno.223 vasic, -> #24, cacxa
> Ja se u tim shellovima zadrzavam uvr glave minut, i ocu odma da izadem. Je si li probao 4dos-ov select? Vasa
razno.224 mmihajlovic, -> #24, cacxa
> Ma probo sam ja Xtree i Gold i Pro ali opet.... > Ja se u tim shellovima zadrzavam uvr glave minut, i ocu odma da izadem. Zato > mi ovako najlepse. :) > Jos kad bi neko napravio dobar shell bas po mojim zeljama... Sto se tice shell-ova probaj MIshell. Distribuira ga OPENetwork ($100). Potpuno je programabilan, ima FORTH alike script jezik i mozes od njega napraviti sta zelis. Ja licno sam ga napravio da bude 95% kao NC 3.0 ali svi (i sve kombinacije Alt, Ctrl...) taster su programabilni, mogu im se dodeljivati razne procedure, npr. selektiras 5 .C fajlova i jednim tasterom ih prosledis compileru sve zajedno ili jedan po jedan... Ako primas 'DDJ' ili 'C Users' tamo ima reklama u skoro svakom broju (mislim da ga ima i u BYTE-u). Ako je neko zainteresovan mogu poslati detaljan opis od nekog odusevljenog momka iz USA. MM
razno.225 nboskovic,
Evo programa koji u isto vreme omogućava i RAM disk i keš program tj. za ta dva posla koristi istu extended memoriju. Jedino što traži to je neki organizator memorije ( extended normalno ). Lepo radi može da se " digne " u gornju memoriju. Pisao ga je neki tip iz Moskve :)))) (c) klap nikola
razno.227 spantic, -> #224, mmihajlovic
> Ako je neko zainteresovan mogu poslati detaljan opis od > nekog odusevljenog momka iz USA. Hajde pošalji ako ti nije teško.
razno.228 mmihajlovic, -> #227, spantic
Evo detaljnijeg opisa MIshell-a. review.zip
razno.229 spantic, -> #228, mmihajlovic
> Evo detaljnijeg opisa MIshell-a. Hvala. Može li se to kod nekoga videti na delu?
razno.230 bearboy, -> #223, vasic
-+={ Je si li probao 4dos-ov select? Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice....
razno.231 skoprivica, -> #230, bearboy
>-> Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice.... Kako ? Aje... CTEBO.
razno.232 pdukic,
─ Potrebne informacije o FORTHu - dokumenti, standardi, (PD)programi, (PC)implementacije: 1. Forth-processor NOVIX NC40xx; 2. Forth-83 standard.
razno.233 bearboy, -> #231, skoprivica
-+={> -> Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice.... -+={ -+={ Kako ? Valjda sa 4doskey, ali nisam siguran.... Aje.... :)
razno.234 ognjan,
Moj prijatelj koji radi sa venturom ima nekih problemčića: - ne radi mu štampanje u landscape orjentaciji. U stvari radilo je dok jedan tip nije nešto prčkao i zeznuo stvar. Šta treba popraviti? - on radi u venturi 3.0 pa ga zanima može li koristiti fontove od verzije 2.0 ? Treba li nekakva konverzija il' sve šljaka bez problema? - kada je prenosio nekakvu sličicu iz Corel Draw programa, slova koja su bila "šuplja" (outlined) i sa sjenkom, postala su potpuno crna. Sličicu je snimao u IMG formatu!? Ogy.
razno.236 igor.mil, -> #233, bearboy
>-+= {> -> Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice.... > Valjda sa 4doskey, ali nisam siguran.... Aje.... :) Ne, nego, na primer, za dodelu naredbe "dir" tasteru F5: r (ako je sa komandne linije) r (ako je iz alias fajla) r (^Xr) znaci return. Ako necete izrsavanje posle pritiska, onda bez toga. Na primer, za "describe" stavte: alias @f8 `describe ` Tako jedan blanko iza describe, pa mozete da ukucate ime fajla i tekst opisa.
razno.237 xenomorphe,
Ima jedna stvar koja me muci vec godinama. Radi se o rekurzijama. Ukapirao sam logiku programiranja u proceduralnim jezicima jos pre nekih 7-8 godina, i to relativno dobro, vecinu algoritamskih resenja mogu dosta lako da realizijem u npr. BASIC-u ili Pascalu. Rekurzije su stvar koja sa jedne strane jako privlaci svojom kratkocom i elegancijom source koda, a izludjuje svojom 'spolja-jadac-iznutra- gladac-pa-unutra-opet-jadac-pa-onda-k..ac' logikom. Uvek me dohvati sevdah kada vidim pgm. sa rekurzijama. Stvarno mocna stvar, ali daleko od nacina razmisljanja jednog ne-matematicara kakav sam ja. Do sada sam uspeo (ne znam ni sam kako!) da napravim (posebno) pgm.e koji generisu sve varijacije sa ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja, i permutacije bez ponavljanja (sto je samo poseban slucaj VbP) u T.Pascalu, naravno, (i u QBasicu, posle). I to sve nekako vise intuitivno, nego racionalno. Najsmesnije je kada napises pgm., koji radi OK, pa onda nemas pojma kako radi! Pogotovu posle par meseci! :)) Ustvari, umeo bih i za kombinacije.bP da napisem pgm., sa nestovanim for..next petljama, ali da to izvedem rekurzivno.. :)) ne umem da me ubijes! Uspeo sam, istina, da napisem i pgm. koji rekurzivno cacka po poddirektorijumima, ali to je ista prica... Strasno me interesuje kako bi izgledao pgm. za generisanje kombinacija (nemam ni blagu ideju), ali i za prethodne stvari (imam utisak da su moji pgm.i dosta naivni) I jos nesto: mogu li se gornji problemi resiti (ikako) bez rekurzija? (ja sam daleke '84, ili '85 napisao pgm. koji generise resenje za Hanojske tornjeve-bez rekurzije, naravno! U BASIC-u, na Spectrumu 48k! Secam se samo, imao sam jedan string koji se citao u suprotnim smerovima i udvostrucavao za svaki disk. Disk u 'tornju', tada drugih diskova nije bilo!) Ima li negde pogodna literatura gde se tretira rekurzivno pgm.iranje (i razmisljanje)? Pozdrav, Dejan.
razno.238 dejanr, -> #237, xenomorphe
>> I jos nesto: mogu li se gornji problemi resiti (ikako) bez >> rekurzija? Svakako. Zapravo, teorijski se može pokazati da se SVAKI problem rešiv rekurzivno može rešiti iterativno. Naravno, činjenica da 'može' ne znači uvek da se do rešenja lako dolazi ili da je elegantno. >> Strasno me interesuje kako bi izgledao pgm. za generisanje >> kombinacija (nemam ni blagu ideju) Vidi, postoji jedan opšti metod da konstruišeš SVE te kombinacione stvari. Radi otprilike ovako: generišeš sve varijacije sa ponavljanjem (što se radi tako što, na primer ako je N=5 a K=3, počneš od broja 0 napisanog kao K puta po nula (u datom slučaju 000) a onda mu dodaješ 1 u brojnom sistemu osnove N, dakle u konkretnom primeru 000, 001, 002, 003, 004, 010 i tako dalje do 444) a onda iz njih IZDVAJAŠ šta ti treba, dakle kombinacije ne bi trebalo da budu problem. Ovakvo rešenje nije naročito racionalno. Pogledaj u "Računarima 24" i "Računarima 27", (pokojna) rubrika "Programerska radionica", gde su predstavljeni neki od programa koji rade te stvari.
razno.239 igor.mil, -> #238, dejanr
> Svakako. Zapravo, teorijski se moze pokazati da se SVAKI problem > resiv rekurzivno moze resiti iterativno. Naravno, cinjenica da > 'moze' ne znaci uvek da se do resenja lako dolazi ili da je elegantno. Šta se tačno podrazumeva pod iteretivnim rešenjem a šta pod rekurzivnim? Pitam zato što je meni jasno da se apsolutno svaki rekurzivni algoritam može modifikovati tako da nema rekurzivnih poziva, ali se ekplicitno održava stek. Na primer, za jedan od tipova obilazaka stabla (mislim da se radi o post-oreder-u) je neophodno simulirati stek preko niza (na primer, ako pišemo u FORTRAN-u, moramo ovako da radimo). Da li je onda to iterativno rešenje? Nekako mi je čudno da ga zovem iterativnim, pošto je priroda algoritma ostala rekurzivna, samo umesto run-time steka, o kome se brine kompajler, koristimo stek o kojem se brinemo mi sami. Kako tačno izgleda ta teorija koju si spomenuo?
razno.240 igor.mil, -> #237, xenomorphe
> Ima jedna stvar koja me muci vec godinama. Radi se o rekurzijama. O rekurzijama možeš naći ponećto u gotovo svakoj knjizi koja se bavi programiranjem na nekom nivou koji je relativno iznad početničkog. Rekurzivni algoritmi su, za početak, neophodni za rad sa rekurzivnim :) strukturama podataka, a to su grafovi i stabla (kao njihov specijalan slučaj). Znašaj ovih struktura je ogroman, sreću se u gotovo svim značajnijim, praktičnim i teorijskim, aspektima računarstva, od baza podataka, do paralelnih mašina i superkompjutera. A rekurzivni algoritmi se vrlo lako rezumevaju kada se posmatra njihova primena u radu sa grafovima i stablima.
razno.241 ssokorac, -> #236, igor.mil
-=)> r (ako je sa komandne linije) -=)> r (ako je iz alias fajla) -=)> r (žXr) znaci return. Ako necete izrsavanje posle -=)> pritiska, onda Ja ne znam za ostale, ali ja u poruci vidim samo ovo gore quoteirano, dakle, i dalje nemam pojma gde (žXr) treba staviti? Možeš li taj deo da otkucaš ponovo...? Thanx.
razno.242 ljupco, -> #237, xenomorphe
> Strasno me interesuje kako bi izgledao pgm. za generisanje > kombinacija (nemam ni blagu ideju), ali i za prethodne stvari > (imam utisak da su moji pgm.i dosta naivni) Evo ga programcic koji stampa kombinacije od KOMB_OD elemenata, klase KOMB_SO. Elementi skupa su od 1 do KOMB_OD. Pazi, ne radi ako je KOMB_OD==KOMB_SO (sad sam ga isprobao). Inace izgleda da je u redu. #include <stdio.h> /* zbog printf... */ #define KOMB_OD ... #define KOMB_SO ... int i, j, k[KOMB_SO+1]; int q; /* zbog stampanja */ void main(void) { for(i=1; i<=KOMB_SO; i++) /* inicijalizacija */ k[i]=1; i=2; /* inicijalizacija */ while (i) { for(k[i]++, j=i+1; j<=KOMB_SO; j++) k[j]=k[j-1]+1; /* kombinacija ja u k[1] do k[KOMB_SO] */ for(q=1; q<=KOMB_SO; q++) printf("%d ",k[q]); printf("\n"); for(i=KOMB_SO; k[i]==KOMB_OD-KOMB_SO+i; i--); } } Mogao bi da inicijalizaciju izdvojis u jednu f-ju, a generisanje u drugu. Onda jednom inicijalizujes, i svaki put kad pozoves f-ju za generisanje, dobijes sledecu kombinacuju. Ako elementi skupa nisu od 1 do KOMB_SO, nego recimo {5, 8, 10, 53} ides sa int skup[]={0, 5, 8, 10, 53}; /* 0 je zbog toga sto pocinju od 1 */ i sad su kombinacije skup[k[1]] skup[k[2]] skup[k[3]] skup[k[4]]
razno.243 igor.mil, -> #241, ssokorac
> Ja ne znam za ostale, ali ja u poruci vidim samo ovo gore > quoteirano, dakle, i dalje nemam pojma gde (CXr) treba staviti? > Mozes li taj deo da otkucas ponovo...? Thanx. Moja greska. Pogledaj PC.OS, 5.105, tamo imas objasnjeno.
razno.244 ndragan, -> #239, igor.mil
/ Šta se tačno podrazumeva pod iteretivnim rešenjem a šta pod / rekurzivnim? Pitam zato što je meni jasno da se apsolutno svaki Što bi reko Marfi, razlika je ista :) U načelu, iteracija je višekratno ponavljanje istog postupka dok se ne ispuni kriterijum valjanosti rešenja ili kriterijum nerešivosti (ili je greška manja od zadate, ili je broj pređenih ciklusa probio zadati bonus). Kod rekurzije se u samom postupku poziva isti taj postupak (ili dva tri pozivaju jedan drugoga u krug) do kriterijuma, a onda se rezultati VRAĆAJU sve do povratka u prvi potprogram, odnosno glavni program. Podrazumeva se da kod rekurzije pozivani potprogram za svako pozivanje pravi nov set lokalnih promenljivih, što ume dobro da isecka i pojede memoriju. Ideja izbegavanja rekurzije je da se ne prave nove kopije svih promenljivih, nego samo onih koje nas zanimaju, a to je onda ručna simulacija steka, i zahteva veštinu. Poslednji put sam se bavio time kad sam pravio generator dokumentacije za generator menija; to je praktično jedna baza organizovana kao povezana lista (ili drvo, kako hoćeš), i tu je bilo dovoljno simulirati stek do nekog petog-šestog nivoa. Bue_ NDragan
razno.245 nesa,
Pošto mi je predhodna poruka izbrisana, moram se malo prilagoditi duhu Sezama i izjaviti nešto tako strano duhu ovih geografskih širina: Ima li neko iskustva sa nekom novom verzijom Sled programa (a posebno sa listanjem njegovog UPUTSTVA)? Takođe, zna li neko nešto o Corel Draw 2.0 programu (i njegovoj funkciji Set Text to Path) i ima li neku pisanu (stranu) reč o tome, koju bih uz interesantan razgovor umnožio u Ohridskoj ulici? :) Pozdrav!
razno.246 jpavlov,
Ako neko ima neka negativna iskustva sa PKLITE, bilo bi mi interesantno da saznam, budući da sam ga tek počeo koristiti pa me je pomalo strah da ne ispadne veća šteta nego što je korist. Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? Šta je sa programom DIET, za koga je Bulaja rekao pre dva meseca da ga testira i da će se naći u ĐibmpcĐarchiver direktorijumu ako se pokaže dobar? Da li je možda u pitanju neka greška, s obzirom da se sličan program postoji i za Atari? Pozdrav, Jovan
razno.247 dzakic, -> #246, jpavlov
>> počeo koristiti pa me je pomalo strah da ne ispadne >> veća šteta nego što je korist. Nema zime. Ako proradi prvi put nakon što si ga sabio, radiće uvek ubuduće! Može da smeta samo ako 1) program sam sebe modifikuje upisivanjem određenih podataka na fiksno mesto u datoteci (koje sada nije na istoj poziciji) 2) program proverava neki crc samog sebe ili nešto slično. >> Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? Verovatno ne. Ne vidim kako bi scan mogao da dekompresuje to pa onda traži virus signature. Kod mene je dosta programa kompresovano pklite-om, uglavnom na disketama. Nije bilo nikakvih problema do sada (osim onih programa koji nisu nikada ni hteli da rade sa njim jer imaju neke overlaye koje on ne može da svari čak ni posle optimize headers). dz
razno.248 bojt, -> #246, jpavlov
>> Ako neko ima neka negativna iskustva sa PKLITE, bilo bi mi >> interesantno da saznam, budući da sam ga tek počeo koristiti >> pa me je pomalo strah da ne ispadne veća šteta nego što je >> korist. Ja sam ga dosta koristio za svoje programe koje sam pravio MS kompajlerima, i nije bilo nikakvih problema dok nisam, da bi imao više memorije, počeo da skraćujem onaj "heap space" koji program uzme "za svaki slučaj" ("extra paragraphes wanted" kod programa EXEHDR, obično je ffff, tj 64K, a ja ga spustim na 32-64 bajta više od "extra paragraphes needed" i programi radi sasvim fino). Kada tako napravljene programe sabijem sa PKLITE-om, nešto se bune kad ih pokrenem (jave neku poruku, ne sećam se više koju) i - neće da rade ;).
razno.249 feniks, -> #247, dzakic
│ >> Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? │ │ Verovatno ne. Ne vidim kako bi scan mogao da dekompresuje to │ pa onda trazi virus signature. └──────── Moze ;)) . Ali da ne pricam previse evo poruka (SCAN85): "File is compressed with PKLITE and is infected externally" ili "File is compressed with PKLITE and is infected internally" To kaze za neke viruse iz moje zbirke ;) PS. Ako neko ima virus nek' mi zarazeni file posalje na MAIL ! Moguca i razmena, naravno. Í─Ě Í─Ě ║ ║ ║ Ë─Ż đ đ
razno.250 beast, -> #249, feniks
>> To kaze za neke viruse iz moje zbirke ;) Khm! Izvinte što smetam, a dali bih mogao da pogledam malo tu tvoju zbirku i da dobijem po koji?
razno.251 skoprivica, -> #247, dzakic
>->>> Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? >-> Verovatno ne. Ne vidim kako bi scan mogao da dekompresuje to >-> pa onda trazi virus signature. Trazi, sigurno, pa on ne dekompresuje, nego ima podatke o kompresovanim virusima (i pklite i lzexe, juce sam nasao Key virus LZEXEovan).... Aje... CTEBO.
razno.252 macak, -> #250, beast
>>Da li bih mogao da donijem po koji? Momci,cuvajte se!!! Beast proucava viruse i pravi super virus :)))
razno.254 dzakic, -> #249, feniks
>> "File is compressed with PKLITE and is infected externally" Znači i na to su mislili. Svaka čast!
razno.255 beast, -> #252, macak
>> Momci,cuvajte se!!! Beast proucava viruse i pravi super >> virus :))) Ma to sam ja davno uradio :) ali mi žao Sezama. Širi se naredbom chat :) Sad trenutno radim na virus killeru za taj virus... Da nebi zavladala panika, posle treba IBM da me tuži...
razno.256 vojkan, -> #255, beast
-> Sad trenutno radim na virus killeru za -> taj virus... Da nebi zavladala panika, posle treba IBM -> da me tuži... Nek se zove PAGEOFF :)
razno.257 dejanr,
Da li neko zna (ili ima papire) o tome kako se kontrolišu Genius ručni skaneri? Dakle, koje im se komande šalju, kako oni šalju podatke itd. Naravno, uz skaner ide i softver, ali postoji potreba da se bez tog softvera komunicira sa skanerom.
razno.258 zormi, -> #246, jpavlov
* Ako neko ima neka negativna iskustva sa PKLITE, bilo * bi mi interesantno da saznam... Vraćanje u nekompresovani oblik po neki put mi nije uspelo. žuvaj zato originalni program.
razno.259 mmihajlovic, -> #229, spantic
> Hvala. Moze li se to kod nekoga videti na delu? Moze kod mene, naravno, samo ja sam u Novom Sadu. PS Izvinjavam se sto se nisam javio ranije ali sam bio zatrpan nekim projektom pa nisam imao vremena da odem do modema. MM
razno.260 gkod,
Ima li neko program za projektovanje stampanih ploca. Imam samo jedan zahtev, mora da ima auto ruter. Odnosno da od zadate liste veza i rasporeda elemenata sam napravi stampu, najvise u dve ravni. Mail gkod.
razno.261 spantic, -> #259, mmihajlovic
> Moze kod mene, naravno, samo ja sam u Novom Sadu. Hvala u svakom slučaju. Možda uspem da skoknem.
razno.262 ognjan, -> #260, gkod
>> Ima li neko program za projektovanje stampanih ploca. Imam >> samo jedan zahtev, mora da ima auto ruter. Odnosno da od zadate >> liste veza i rasporeda elemenata sam napravi stampu, najvise u >> dve ravni. Jes' da je ST prilično tanak na tom području, ali sobzirom na minimalne zahtijeve zašto ne koristiš PLATINE ??? Ogy
razno.263 nesavic,
Pozdrav, interesuje me da li neko ima iskustva sa TPrologom i ako ima, ako bi mogao ukratko da mi objasni strukturu programa jer se ocigledno razlikuje od Arity prologa koji je samo interpreter... thanks, NeSa!
razno.264 kole, -> #263, nesavic
>> interesuje me da li neko ima iskustva sa TPrologom i ako ima, ako bi >> mogao ukratko da mi objasni strukturu programa jer se ocigledno razlikuje >> od Arity Radio sam dosta u njemu, i zadovoljan sam. Jedina suštinska razlika u odnosu na C & M je u tome što ne trpi liste u liste (Compound Objects po njemu ). Malo treba deklarisati vrstu podataka sa kojim se radi na početku (ode osnovna ideja Prolog-a :)) ), ima solidan Trace, bitno je da na početku kažeš _nowarnings_ da te ne bio upozoravao da se promenljiva ne koristi ( ovo ti uvek treba za granične slučajeve ). Primer : nowarnings domains n = integer nn = integer* /* ovo '*' oznacava listu */ predicates member(n,nn). clauses member(H,[H|T]). member(H,[_|T]) :- member(H,T). Pozdrav, Kole
razno.265 nesavic, -> #264, kole
Hvala, jos bolje bi bilo ako imas neke male primere da mi ih ostavis na nesavic, jer sam ga uzeo na divljaka... unapred zahvalan, NeSa!
razno.266 ales,
Uz poruku sam zakacio jedan fortran programcic koji u sebi sadrzi potprogram za stampanje matrice, ali neznam kako da potprogramu posaljem matricu , ja sam nesto pokusavao ali ne vredi , ako neko moze da mi pomogne bicu mu zahvalan. p.s. Program radi ok ako nema potprograma vec sve radi glavni program , ALI ja hocu potprogram :) prg.arj
razno.267 spantic, -> #266, ales
Kada pozivaš potprogram, ti ga pozivaš sa parametrom: CALL STAMPA( A(19,19,19),N) što prosto znači da ti potprogramu šalješ elemenat trodimenzionalnog niza sa parametrima 19, 19, 19, a ne sam niz koji potprogram očekuje. Dakle, ispravno bi bilo u programu pozivati sa: CALL STAMPA ( A, N) U potprogramu opet nije neophodno izvršiti tačno deklarisanje sa ali to ta tvoj domaći pretpostavljam nije od prevelikog značaja. To ima veze sa strukturama podataka.
razno.268 ales, -> #267, spantic
Dakle prg. ide ukratko ovako : DIMENSION A(19,19,19) . . CALL STAMPA( A, N) - N je dimenzija matrice . . END SUBROUTINE STAMPA( A, N) DIMENSION A(N,N,N) . . END I evo sta na kraju dobijem : FOR1 zad22 Microsoft FORTRAN77 V3.31 August 1985 (C) Copyright Microsoft Corp 1982, 1983, 1984, 1985 Object filename [zad22.OBJ]: Source listing [NUL.LST]: Object listing [NUL.COD]: Pass One No Errors Detected 70 Source Lines PAS2 zad22 Press enter key to begin pass two : Code Area Size = #04F0 ( 1264) Cons Area Size = #0013 ( 19) Data Area Size = #71B8 (29112) Pass Two No Errors Detected. LINK zad22 The COMPAQ Personal Computer Linker Version 2.40 (C)Copyright Compaq Computer Corporation 1982, 1986 (C)Copyright Microsoft Corp. 1981, 1986 Run File [ZAD22.EXE]: List File [NUL.MAP]: Libraries [.LIB]: D:\FORTRAN> D:\FORTRAN>zad22 Unesite N (N<20) = 2 A( 1, 1, 1) = 1 ? Error: Data format error in file USER Error Code 1234, Status 000E PC = 00ED: 84E4; SS = 5565, FP = 0006, SP = 84C4 D:\FORTRAN>
razno.269 gkod, -> #262, ognjan
Nije za mene, vec za jednog jadnicka sa PC-om. Ja ima na ST-u i bolje od Platine-a. Hvala za savet. GK
razno.270 nbatocanin, -> #268, ales
U potprogramu moraš deklarisati matricu istih dimenzija kao u glavnom programu (preciznije, moraš tačno navesti prvih N-1 dimenzija, gde je N broj dimenzija). I moraš razlikovati STVARNE dimenzije od onog što koristiš. Na primer, deklarišeš matricu 3x3, ali od toga iskoristiš samo deo (2x2). Tada će (stvarna) situacija biti ovakva: ┌───┬───┬───┐ │ 11│ 12│ │ ├───┼───┼───┤ │ 21│ 22│ │ ├───┼───┼───┤ │ │ │ │ └───┴───┴───┘ U memoriji su elementi matrice obično poređani po vrstama, znači ide: ┌───┬───┬───┬───┬───┬───┬───┬───┬───┐ │ 11│ 12│ │ 21│ 22│ │ │ │ │ └───┴───┴───┴───┴───┴───┴───┴───┴───┘ Ako sada u potrogramu ovu matricu deklarišeš sa A(2,2), potprogram će skroz pogrešno raditi. Jer, on ima samo početnu adresu (element 11) i podatak (pogrešan) da matrica ima dimenzije 2x2, tako da on vidi sledeće: ┌───┬───┐ │ 11│ 12│ ├───┼───┤ │ │ 21│ └───┴───┘ Što verovatno nije ono što si hteo. P.S. Nisam gledao tvoj program, nadam se da će ti i ovo pomoći!
razno.271 dtadic, -> #266, ales
>> Uz poruku sam zakacio jedan fortran programcic koji u sebi sadrzi potprogram U glavnom programu elemente matrice ucitavas sa formatom I4 sto je pogresno jer se radi o matrici realnih brojeva. DT
razno.272 spantic, -> #268, ales
U glavnom programu prilikom učitavanja trodimenzionalnog niza u formatu čitanja navodiš parametar I4, a reč je o nizu koji je po osnovnom deklarisan kao realni. U FORTRANu samo promenljive od I pa do M se ako nema deklaracije podrazumevaju kao INTEGER. Dakle greška je u glavnom programu : 40 FORMAT, a istu ponavljaš i u potprogramu STAMPA prilikom štampanja sloja. Dakle, ako je potrebno da se radi samo sa celobrojnim vrednostima promeni umesto DIMENSION A(19,19,19) stavi INTEGER A(19,19,19) a ukoliko trebaju baš realne vrednosti onda promeni umesto I4 u FORMATu stavi, recimo, F8.3. Pozdrav, Srđan
razno.273 spantic, -> #268, ales
> D:\FORTRAN>zad22 > > Unesite N (N<20) = 2 > > A( 1, 1, 1) = 1 > > ? Error: Data format error in file USER Xm. Na prvi pogled bi se reklo da sa formatom nije u redu. Samo da ponovo skinem tvoj program, obrisao sam ga.
razno.275 ales,
Programcic proradio :)) Greske su bile sledece : U prvoj verziji matrica je trebala da bude tipa integer ali sam nesto isprobavao zaboravio da to ponovo ispravim , a druga (glavna) greska bila je u dimenzionisanju matrice u okviru potprograma sto sam shvatio iz poruke nbatocanina . Zahvaljujem svima koji su mi pomogli .
razno.276 igor.mil, -> #270, nbatocanin
> U memoriji su elementi matrice obično poređani po vrstama, znači ide: Osim kod FORTRAN-a, gde su poređani po kolonama :)
razno.277 nbatocanin, -> #276, igor.mil
> Osim kod FORTRAN-a, gde su poređani po kolonama :) Da, to zaboravih! Ali, ne menja stvar - princip ostaje isti.
razno.278 dgrbic, -> #1, dejanr
:: Zvuči dobro, ali ne ide. Naime, ja sam pravio softver za prelom :: nekog specifičnog višekolonskog teksta i to tako da se prvo prelama :: i štampa u fajl a docnije iz fajla ide direktno na laser (kako bi :: manje grejao paus u uključenom laseru, mnogo se greje --> :: izvitoperi se). Normalno, potrebna je mogućnost da se neka strana :: ponovi, da se prekine pa nastavi štampa i tako to. A mogo bi da probaš da svaku stranu "guraš" u poseban fajl, strana.xxx, pa ondak to šalješ na printer sa copy strana.*/b prn. Ili sa select copy [strana.*] prn (ako koristiš 4dos). A ako treba da ponoviš neku stranu... Ništa lakše. A što se tiče prekida štampanja i slično, nije teško napisati program koji bi to kontrolisao, u svakom slučaju, mnogo je lakše kad su strane razdvojene u više fajlova, ne mora mnogo da se razbija glava.
razno.279 ljupco,
Ima li neko iskustva sa programiranjem NetBios-a ? Celo popodne pokusavam da saljem poruke sa datagramima. Kad radim sa UNIQUE_NAME's radi ok. Ali kad koristim GROUP_NAME's, i saljem datagram sa SEND_DATAGRAM, umesto da sve stanice koje imaju registrovan taj GROUP_NAME u svojim tabelama prime datagram, prima samo jedna, a ostale cekaju. Ako i stanica koja salje ima registrovano taj isti GROUP_NAME, najpre dategram ide njoj, mada uopste nije bila izdata komanda RECIEVE_DATAGRAM na toj stanici. Send i recieve datagram su sa WAIT, dakle bez POST rutina. Probao sam na dve mreze, obe pod Novell-om, sa dos 3.30 i 5.0. NetBios emulaju 'netbios.exe' i 'int2f'. Ako neko ima NEATTEST.EXE (autor je Barry Nance, program se moze naci na bix-u) bio bih mu zahvalan ako ga okaci ovde.
razno.280 nandi, -> #279, ljupco
neattest.arj, autor barry nance HH nandi ps: nema na čemu neattest.arj
razno.281 ndragan, -> #278, dgrbic
/ Ideja nije upalila jer se kod <FF> može pojaviti (i zaista se pojavi!) Mislio sam na normalan svet kome ne treba spuler kad štampa grafiku :) Pošao sam od svoje normalne (!) radne okoline po firmama gde se mnooogo štampaju izveštaji; tu sasvim ladno mogu da se oslonim na to da <ff> jeste to što jeste, a ne zagubljeni bajt u niztovaru... žim uletiš u grafiku, oprosti se od analize fajla za štampu. Nije neizvodljiva, ali više liči na ono "analiza/paraliza"; ne isplati se. Mnogo zavisi od štampača. Pogledaj diskusiju oko konverzije yiscii/cp852 rezidentnim programom koji bi presretao štampu. Ispalo je da treba da pišeš program koji zna sve što zna štampač, a to je opet značilo da za drugi set sekvenci treba da ga preradiš temeljno, ili bar da mu instaliraš drugi set, kako bi znao šta da gleda a šta jok. Kolji vola za kilo mesa. Bue_ NDragan
razno.282 dejanr, -> #278, dgrbic
>> A mogo bi da probaš da svaku stranu "guraš" u poseban fajl, strana.xxx, >> pa ondak to šalješ na printer sa copy strana.*/b prn. E... kad ja štampam tim programom, to je retko ispod 1000-2000 strana, a toliki fajlovi bi napravili takav slack na disku da bi se sve pušilo. Zato mi se moja ideja sa mapom čini najpogodnijom.
razno.283 dgrbic, -> #282, dejanr
:: E... kad ja štampam tim programom, to je retko ispod 1000-2000 :: strana, a toliki fajlovi bi napravili takav slack na disku da bi se :: sve pušilo. Zato mi se moja ideja sa mapom čini najpogodnijom. A da usput pozivaš PKZIP (dok formatiraš) i PKUNZIP dok štampaš strane? Jes da će da malko zaposli procesor, ali štampač je dovoljno spor da se to i ne oseti u krajnjem rezultatu. A i zauzeće diska će, u opštem slučaju, biti značajno manje.
razno.284 dejanr, -> #283, dgrbic
>> A da usput pozivaš PKZIP (dok formatiraš) i PKUNZIP dok štampaš strane? >> Jes da će da malko zaposli procesor, ali štampač je dovoljno spor da se to >> i ne oseti u krajnjem rezultatu. Mogu da ti kažem da baš i nije, laser (pogotovu LJ3) prima dosta brzo, zapravo čak sam merio koliko puta bude ready/notready (pošto šaljem preko BIOS-a) i baš i nije neki odnos koji bi obezbedio startovanje PKZIP-a!
razno.285 marvin,
Jedno pitanjce vezano za Fortran... : Elem, profanka iz fortrana nas tera da kad pisemo prg. sa matricama, matricu ucitavamo i operisemo sa njom po kolonama jer ucitavanje/operisanje po vrstama kao mnogo trosi procesorsko vreme. E, ovo meni zvuci sulu- do ali, evo, ipak pitam da mi bude mirna savest kad se budem preganjao sa njom... E pa fortranci, oglasite se...
razno.286 dejanr, -> #285, marvin
>> Elem, profanka iz fortrana nas tera da kad pisemo prg. >> sa matricama, matricu ucitavamo i operisemo sa njom >> po kolonama jer ucitavanje/operisanje po vrstama kao >> mnogo trosi procesorsko vreme. E, ovo meni zvuci suludo Ko ti je profanka? Svaka joj čast, malo je onih koji to znaju! Zvuči suludo, ali ipak nije :) Naime, u fortranu se matrice smeštaju po kolonama dakle raspored u memoriji je: a11 a21 a31 a41 a12 a22 a32 a42 a13 a23 a33 a43 a14 a24 a34 a44 | | | | E sad, zamisli da pristupaš redom elementima po vrstama, dakle onima na koje pokazuje crtica. Kao što vidiš, oni su prilično udaljeni. Zamislimo da u jednu memorijsku stranu staju samo 4 elementa, dakle pri čitanju po vrstama ćeš napraviti čak 16 page fault-ova tj. 16 puta zahtevati dovođenje nove zone sa diska u memoriju. Ako čitaš po kolonama, napravićeš samo 4 page fault-a.Svaki od njih troši procesorsko vreme (ne previše!) i angažuje periferijske jedinice, kanale itd. Ukratko, znatno "skuplji" program. Naravno, to je beznačajno za matricu gore pomenute veličine koja bi i tako stala na jednu memorijsku stranicu. Ali za neku ogromnu matričetinu, moglo bi da bude značajne uštede!
razno.287 marvin, -> #286, dejanr
Profanka je Nada Stefanovic (VI beogradska)... Ona rece da su im na tome insistirali na fax-u... Ali, pretpostavimo da matrica cela stane u memoriju, jer mi verovatno i necemo raditi neke izrazito velike, pretpostavljam da bi onda bilo svejedno kako se cita... A i zasto li su to sve tako napravili u Fortranu :((( (da nama zagorcaju (i tako gorak) zivot ?)... Ne mogu da smislim Fortran, suvise se, brate, bakces nekim formalnostima (sto lepo ne radimo C ko ljudi, ili bar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem...
razno.288 dejanr, -> #287, marvin
>> Ali, pretpostavimo da matrica cela stane u memoriju, >> jer mi verovatno i necemo raditi neke izrazito velike, >> pretpostavljam da bi onda bilo svejedno kako se cita... Naravno da bi bilo, ali se radi o sticanju dobrih navika za buduće veće projekte. >> A i zasto li su to sve tako napravili u Fortranu :((( *Potpuno* ista priča bi, recimo, bila u paskalu ako bi elementi bili složeni po vrstama a ti im pristupao po kolonama. U većini jezika se ne zna (u standardu jezika) kako su nizovi složeni, što znači da u jednoj implementaciji može biti ovako, u drugoj onako. U fortranu je predviđeno standardom, što je po meni dobro. E sad može se pitati zašto su odredili da bude ovako a ne onako. Pošto je u suštini svejedno, stvarno ne znam. Možda su bacili dinar (tj. dolar)?
razno.289 prvul, -> #287, marvin
Ů Ne mogu da smislim Fortran, suvise se, brate, bakces Ůnekim formalnostima (sto lepo ne radimo C ko ljudi, ili Ůbar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem... Ů▄▄▄ Eheh, tako sam i ja mislio... ako misliš da se baviš ma kom prirodnom naukom Fortran ti ne gine. Ja sam dotični jezik morao na brzinu da naučim kada sam već bio na Vajcmanovom institutu samo zato što je sav softver za fiziku i matematiku bio u fortranu (a ja nisam blesav da sve pišem iz početka). Osim toga, kada naučiš par proceduralnih jezika, ostale možeš da učiš samo čitanjem Quick-Refernce-a... Prvul. P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;)
razno.290 dega, -> #286, dejanr
|... Zvuci suludo, ali ipak nije :) Naime, u fortranu se matrice |... smestaju po kolonama dakle raspored u memoriji je: Sjajno! Verujem da bi ti mnogi bili zahvalni za jedan tabelarni prikaz ovog problema po programskim jezicima koji su prisitni kao tema pri ovoj CO. \bye
razno.291 nbatocanin, -> #285, marvin
> po kolonama jer ucitavanje/operisanje po vrstama kao > mnogo trosi procesorsko vreme. Bože me oprosti.
razno.292 nbatocanin, -> #286, dejanr
O ovome nisam razmišljao. Doduše, sećam se da je u starijim udžbenicima FORTRAN-a bila preporuka da se radi po kolonama, ali to nisam nikad uzimao za ozbiljno. Nešto se mislim, možda razlika i nije tako velika. Kada se radi sa malom matricom, ili sa operativnim sistemom koji nema virtualnu memoriju, potpuno je svejedno kako se pristupa - tek neki optimizator to može svesti na razliku između instrukcija INC i ADD. U slučaju VM, u memoriju ide više stranica, tako da rezultat zavisi od kapaciteta memorije i algoritma učitavanja stranica. Ako se učitavaju redom strane sa elementom A11, pa A12, A13, ... može se desiti da neke ostanu u memoriji pri obradi druge vrste, tako da se ne moraju ponovo učitavati iste strane pri pristupanju A21, A22, A23, ... Mrzi me da računam, ali ne izgleda mi neka katastrofalna razlika. Ipak mi se čini da ovo može da bude u nastavi odlična NAPOMENA ili PREPORUKA, ali ne INSISTIRANJE.
razno.293 nbatocanin, -> #288, dejanr
> Pošto je u suštini svejedno, stvarno ne znam. Možda su > bacili dinar (tj. dolar)? Ne znam za kolone, ali znam zašto FORTRAN ignoriše space simbole pri analizi teksta programa (što je dosta neuobičajeno). Primećeno je da operateri na bušačima kartica često izostavljaju blankove, pa su autori ubacili ignorisanje.
razno.294 dejanr, -> #292, nbatocanin
>> Nešto se mislim, možda razlika i nije tako velika. Kada se radi sa >> malom matricom... Naravno da je tada svejedno kojim se redom obrađuje. >> ... ili sa operativnim sistemom koji nema virtualnu memoriju, >> potpuno je svejedno kako se pristupa Ne mora biti. Rad sa matricama se često prevodi preko nekih baznih adresiranja, u kom slučaju na procesorima iz serije 80x86 može biti razlika po pitanju brzine izvršavanja instrukcija, i to ne samo zbog segmenata. Takođe, većina današnjih PC procesora kešira pristup memoriji, a ako je matrica velika onda i pristup disku. Za ogromnu matricu bi na većini današnjih platformi moralo da bude razlika, čak bitnih! >> Ipak mi se čini da ovo može da bude u nastavi odlična NAPOMENA ili >> PREPORUKA, ali ne INSISTIRANJE. Apsolutno!
razno.295 dragisha, -> #289, prvul
ű> P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;) ^^^^^^^^ Ohoohoho, ima finih ljudi na ovom Sezamu:). Koji kompajler/kompajlere koristis? BTW, poceo sam da dobijam Usenet newsgroup comp.lang.modula2. Ako nekoga zanima, nek se prijavi na mail pa da to dijelimo:). dragisha
razno.296 spantic, -> #295, dragisha
> ű> P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;) > ^^^^^^^^ > Ohoohoho, ima finih ljudi na ovom Sezamu:). Pa dobro, da nećete možda i Oberon? ;)
razno.297 prvul, -> #295, dragisha
Ů Koji kompajler/kompajlere koristis? Ů▄▄▄ Svejedno mi je, radim samo sa standardnim funkcijama... do sada sam najviše radio sa JPI M2 na PC-u i TDI M2 na Amigi... Prvul.
razno.298 dragisha, -> #296, spantic
ű>> ű> P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;) ű>> ^^^^^^^^ ű>> Ohoohoho, ima finih ljudi na ovom Sezamu:). ű> ű> Pa dobro, da necete mozda i Oberon? ;) Kaki crni Oberon, jesi li ti to pogledao uopste?:) dragisha
razno.299 mjova,
ima li neki int kojim se može videti stanje video adaptera? zanima me kako jednostavno mogu da saznam koliko ima kolona i redova na ekranu. znam da mogu da vidim u kom modu radi karta pa onda preko toga da dobijem i koliko je max x i max y, ali tu ima posla... ima li lakše? SY
razno.300 vbole, -> #299, mjova
> ima li neki int kojim se moze videti stanje video adaptera? > zanima me kako jednostavno mogu da saznam koliko ima kolona i > redova na ekranu. 40:49 byte Video mod 40:4A word Broj kolona 40:84 byte Broj redova bye... vbole
razno.301 prvul, -> #296, spantic
Ů Pa dobro, da nećete možda i Oberon? ;) Ů▄▄▄▄ Ja neću... nisam se mnogo bavio Oberonom, ali i ono što sam video mi se ne sviđa... u stvari, postoji nekoliko filozofija... Modula 2 mi se sviđala zbog stroge sintakse, a da ipak omogućava sve što i C. Sa Oberonom je preterao... pa lakše mi je da naučim ADA-u (mada mislim da niko normalan ne može da ZNA adu, pa taj jezik ima stotine ključnih reči...) Prvul.
razno.302 janko, -> #287, marvin
> Ne mogu da smislim Fortran, suvise se, brate, bakces > nekim formalnostima (sto lepo ne radimo C ko ljudi, ili > bar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem... Bljak! Clipper je nužno zlo, a nikakva lepota. Ako biste učili takvo ***** u školama, pogrešno biste razmišljali celog života. Kad porasteš (ili budeš više znao) ovo što ti pričam biće ti jasno.
razno.303 spantic, -> #298, dragisha
> Kaki crni Oberon, jesi li ti to pogledao uopste?:) Jesam, zato i pitam. :)
razno.304 dgrbic, -> #299, mjova
:: ima li neki int kojim se može videti stanje video adaptera? :: zanima me kako jednostavno mogu da saznam koliko ima kolona i :: redova na ekranu. Najlakši način: na adresi 0x40:0x49 je trenutni video mod (BYTE); 0x4a je broj kolona (WORD); ako je mod veći od 7 onda pogledaj 0x40:0x84 za broj redova-1 (BYTE), inače je 25. Što se tiče segmenta video memorije (ako nekog zanima): Na adresi 0x40:0x63 je (WORD) I/O adresa CRTC: za mono je 0x3b4, za kolor 0x3d4, a znamo da je segment mono tekst modova 0xb000, a za kolor tekst 0xb800. VREDNOST VIDEO SEGMENTA IZGLEDA NIJE NIGDE ZAPISANA nego je BIOS određuje upravo na osnovu ove vrednosti.
razno.305 mjova, -> #304, dgrbic
> ako je mod veći od 7 onda pogledaj 0x40:0x84 za broj > redova-1 (BYTE), inače je 25. zašto ako je veći od 7? meni radi sa modom 3, tj pravilno me obavežtava o broju redova. dobro, modovi manji od 7 imaju uvek 25 redova. hvala obojci, nisam bio siguran da li je to pravo rešenje, imao sam to na umu (gledajući silne helpove) ali nisam znao da li je to pravo rešenje i ima li bolje. zapravo problem je nastao kad sam pokušao iz BCC-a da (koristeći njegove funkcije iz biblioteka) odštampam neki tekst, a da je VGA pri tome u nekom modu sa većim gronem kolona/redova. kako sam došao do zaključka da te osnovne funkcije za rad sa videom (window, cprintf, gettextinfo...) ne rade kako treba, tj. kako meni treba ;), pokušao sam da vidim o čemu se radi. mislio sam da bios ne prijavljuje tačan broj redova/kolona u tekućem režimu pa rekoh eto belaja. ove rutine uvek misle da ima samo 25 redova i ako se kurzor nađe u nekom većem redu, onda se ili zaglavi program ili nešto slično. broj kolona uvek tačno detektuje. sad, kad znam o čemu se radi, moraću sam da napišem gore pomenute fn iz čiste obesti ;) SY ps. ima li neko ideju o čemu se radi? da li je samo bug ili nešto drugo? kako se ponaša msc?
razno.306 ndragan, -> #287, marvin
/ bar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem... Smatram da fortran treba učiti iz istog razloga iz kojeg se u gimnaziji uči latinski. Mnogo lakše posle učiš ostale jezike. Ako ti je prvi jezik kliper, bejzik, ili, ne d'o bog, lisp ili fort, imaš dobre šanse da postaneš (mentalno) kompatibilan samo sa samim sobom (i kuhinjom :). Jes da je zastareo, da sadrži previše istorije, ali te natera na određeni način razmišljanja koji te posle prati kroz ostale jezike, i dobro dođe. Konj razume shvatiće :) Bue_ NDragan
razno.307 dega, -> #306, ndragan
|... Ako ti je |... prvi jezik kliper, bejzik, ili, ne d'o bog, lisp ili fort, |... imas dobre sanse da postanes (mentalno) kompatibilan samo sa |... samim sobom (i kuhinjom :). :))))))))))))))))))))))))) ps. Ovo je jedna od onih glupih poruka, ali je spontana :))))))) \bye
razno.308 prvul, -> #306, ndragan
ŮSmatram da fortran treba učiti iz istog razloga iz kojeg se u gimnaziji uči Ůlatinski. Mnogo lakše posle učiš ostale jezike. Ako ti je prvi jezik kliper, Ů▄▄▄▄ Za prvi jezik ipak bih preporučio pascal. Fortran mi je uvek delovao nekako suviše nestrukturisano. Može i C (naročito ako ima ona dva plusa), samo što nikako ne treba učenicima objasniti kako isključuju warning-zi ;). Još jedan problem sa fortranom kao prvim jezikom je taj što nema rekurziju niti "auto" memorijsku klasu varijabli... Prvul.
razno.309 dejanr, -> #308, prvul
>> Za prvi jezik ipak bih preporučio pascal. Fortran mi je uvek delovao >> nekako suviše nestrukturisano. Može i C (naročito ako ima ona dva plusa) Slažem se za paskal, ali mislim da C nikako ne bi trebao da bude prvi jezik. Meni je prvi jezik bio fortran i nisam primetio da mi je škodio.
razno.310 prvul, -> #309, dejanr
ŮSlažem se za paskal, ali mislim da C nikako ne bi trebao da bude prvi jezik. Ů▄▄▄▄ Da, ako nauče prvo C onda im posle ostali jezici deluju anemično ;) ŮMeni je prvi jezik bio fortran i nisam primetio da mi je škodio. Ů▄▄▄▄ Naravno, fortran je jedan od jezika koje treba znati, pa ma koji da je po redu ne može škoditi. Jedino što neki drugi jezik eventualno može više koristiti kao prvi jezik (zapaziti konstrukciju rečenice :). Prvul. P.S. Nešto mi pade na pamet: da nisi tada učio fortran zato što C i Pascal još nisu ni postojali? ;>
razno.311 dejanr, -> #310, prvul
>> P.S. Nešto mi pade na pamet: da nisi tada učio fortran zato što C i Pascal >> još nisu ni postojali? ;> Postojali su, mada moram priznati da je za C ovde u to vreme slabo ko čuo ;)