razno.312ndragan,
-> #307, dega>* ps. Ovo je jedna od onih glupih poruka, ali je spontana
Ja spontano težim pravljenju gluposti u životu i šire ;), ali
razmisli da li je to baš tako glupo. Ili bar objasni zašto. Da
zvuči smešno, zvuči - ne branim se od toga. I dalje mislim da
prvi jezik treba da nauči programera logici same mašine, da
bude što sličniji većini ostalih jezika. Fortran je moj izbor
jer zaista ima manje više sve što i sadašnji jezici (naravno
mnogo je manje elegantan), i što su skoro svi autori jezika
nekad radili u fortranu, tako da se idejna linija provlači :).
Da se razumemo, ne volim fortran jer je grozan za rad sa
stringovima, sintaksa ima glupih ograničenja, formatiranje
ispisa je stravično ubrljano... ali je rasprostranjen. Nalazi
se po kojekakvim starim mašinama i nikad ne znaš kad će ti
zatrebati. Treba ga znati bar donekle (ne moraju trikovi sa
preklapanjem promenljivih itd).
Kliper, bašić, lisp i fort imaju previše svojih caka koje se ni
u jednom drugom jeziku ne koriste na taj način (dobro, de,
noviji kliper sve više liči na C for DBF), i ako treba sa nekog
od tih jezika preći na neki normalniji, možeš doživeti
'kulturni šok' - mnoge stvari imaju sasvim drugačiju logiku.
Bue_ NDragan
razno.313siki,
Moj problem je sledeći:
Radim sa programima koji su skinuti sa VAX-a. U pitanju su programi sa obimnim
proračunima, sa relativno velikim brojem relativno velikih matrica. Programi su
pisani na FORTRAN-u i EXE verzije su veće od 640K. Ne razumem se mnogo u
programiranje (ja sam inženjer geologije). Imam "običan" AT286, sa 1MB RAM
memorije i 386, sa 4MB RAM-a.
Kako startovati program veći od 640K (naprimer od 2.5MB)????? Nemojte mi
pričati o drajverima i sl., to ništa ne razumem. Uputite me na nekog ko to zna.
Pozdrav Siki :()
razno.314bojt,
-> #313, siki>> Radim sa programima koji su skinuti sa VAX-a. U pitanju su
>> programi sa obimnim proračunima, sa relativno velikim brojem
>> relativno velikih matrica. Programi su pisani na FORTRAN-u i
>> EXE verzije su veće od 640K. Ne razumem se mnogo u
>> programiranje (ja sam inženjer geologije). Imam "običan"
>> AT286, sa 1MB RAM memorije i 386, sa 4MB RAM-a. Kako
>> startovati program veći od 640K (naprimer od 2.5MB)?????
Treba ti neki od 386 Fortrana (NDP, Lahey EM-32, SVS,...), i naravno,
radiće samo na 386 računaru sa 4MB RAM-a.
razno.315dgrbic,
-> #305, mjova:: zašto ako je veći od 7? meni radi sa modom 3, tj pravilno me
:: obavežtava o broju redova. dobro, modovi manji od 7 imaju uvek 25
:: redova.
To je zato što imaš VGA karticu.
Ko ima Hercules ili CGA, ovo mu (verovatno) neće raditi.
To je dodatak iz EGA/VGA BIOSa.
Naravno, moguće je da neki od novijih osnovnih BIOSa to postavlja i za ove
dve kartice, ali se u to ne možeš pouzdati.
Što se tiče MSC-a, on se tu ponaša još gore.
Raspoznaje samo 80-kolonske modove.
To jest, ako PRE startovanja programa prebaciš karticu u mod sa, recimo,
132*43 karaktera, MSC će sasvim lepo to da prepozna.
Ali, ako pokušaš to da uradiš iz programa...
Mislim, sva ispisivanja će i dalje da rade korektno, ali samo u uglu ekrana.
razno.316dega,
-> #312, ndragan|... razmisli da li je to bas tako glupo. Ili bar objasni zasto.
|... Da zvuci smesno, zvuci - ne branim se od toga. I dalje
|... mislim da
Smajli je bio dobronameran, tvoja definicija simpaticna, moja
reakcija spontana.
Ne ulazim u sustinu diskusije, mada bi mozda zeleo da kazem da
nisu svi programeri i da nemaju svi potrebu i teznju za ucenjem
i savladjivanjem novih jezika. U krajnjem slucaju tome nema kraja.
Uvek se nadje (ili ce se naci nesto sto je bolje zbog...)
Licno, koristim samo jedan jezik i ne zelim da predjem na drugi iz
vise razloga:
- tekuci nisam savladao do granice da mogu iz njega izvuci
apsolutni maksimum;
- kada savladam problem iz predhodne stavke, a pokaze mi se
da moje potrebe nisu zadovoljene, smatram opravdanim
osvajanje novog jezika. Do tada cu se baviti onim za sta
sve te programe trebam, svojom strukom. Jezik koristis kao
sekundarnu stvar, alat za lakse zavrsavanje posla ...,
dok za prave ozbiljne stvari postaoje profesionalci i nema
potreba da se svi pacaju u to;
- prvi jezik ? Zar to nije blisko diskusiji tipa engleski,
francuski, nemacki, ...? Sve ipak zavisi od toga cime se bavis?
Da li ce se diplomate interesovati za francuski ... etc ...
\bye
razno.317dega,
-> #312, ndragan|... razmisli da li je to bas tako glupo. Ili bar objasni zasto.
|... Da zvuci smesno, zvuci - ne branim se od toga. I dalje
|... mislim da
Smajli je bio dobronameran, tvoja definicija simpaticna, moja
reakcija spontana.
Ne ulazim u sustinu diskusije, mada bi mozda zeleo da kazem da
nisu svi programeri i da nemaju svi potrebu i teznju za ucenjem
i savladjivanjem novih jezika. U krajnjem slucaju tome nema kraja.
Uvek se nadje (ili ce se naci nesto sto je bolje zbog...)
Licno, koristim samo jedan jezik i ne zelim da predjem na drugi iz
vise razloga:
- tekuci nisam savladao do granice da mogu iz njega izvuci
apsolutni maksimum;
- kada savladam problem iz predhodne stavke, a pokaze mi se
da moje potrebe nisu zadovoljene, smatram opravdanim
osvajanje novog jezika. Do tada cu se baviti onim za sta
sve te programe trebam, svojom strukom. Jezik koristis kao
sekundarnu stvar, alat za lakse zavrsavanje posla ...,
dok za prave ozbiljne stvari postaoje profesionalci i nema
potreba da se svi pacaju u to;
- prvi jezik ? Zar to nije blisko diskusiji tipa engleski,
francuski, nemacki, ...? Sve ipak zavisi od toga cime se bavis?
Da li ce se diplomate interesovati za francuski ... etc ...
\bye
razno.318nbatocanin,
-> #306, ndragan> Smatram da fortran treba učiti iz istog razloga iz kojeg
> se u gimnaziji uči latinski. Mnogo lakše posle učiš ostale
> jezike. Ako ti je prvi jezik kliper, bejzik, ili, ne d'o
> bog, lisp ili fort, imaš dobre šanse da postaneš
> (mentalno) kompatibilan samo sa samim sobom (i kuhinjom
> :).
Ne bih se baš složio. U čemu je tolika razlika između FORTRAN-a i
BASIC-a kao prvog jezika?
razno.319dejanr,
-> #318, nbatocanin>> Ne bih se baš složio. U čemu je tolika razlika između FORTRAN-a i
>> BASIC-a kao prvog jezika?
Pa, fortran je prilično dobro standardizovan a bejzik ... svaka
implementacija za sebe. A ono što je nekad bilo "standardni bejzik"
(bez procedura itd, samo GOSUB) nije ni za šta.
razno.320alexa,
-> #312, ndragan> I dalje mislim da prvi jezik treba da nauči programera logici
> same mašine
> Fortran je moj izbor jer zaista ima manje više sve što i sadašnji jezici
FORTRAN (ne računajući FORTRAN-90, ili kako se već zvaše) nema
pointere (ukazatelje? :) i nema složene podatke (struct u C-u,
record u Pascal-u). Ovi pojmovi su manje-više direktno podržani
u mašinskim jezicima današnjih procesora.
To su tako grozni nedostaci da mislim da ga ne treba uopšte učiti.
Upravo upotreba FORTRAN-a izaziva "kulturni šok" pri konačnom
odustajanju od njega :)
razno.321alexa,
-> #320, alexaI nemoj da mi neko kaže da se "strukture" u FORTRAN-u dobijaju
upotrebom COMMON-a - to prosto nije to.
razno.322janko,
-> #320, alexa> FORTRAN (ne računajući FORTRAN-90, ili kako se već zvaše)
> nema pointere (ukazatelje? :) i nema složene podatke
Da, koncept prosleđivanja ADRESE promenljive i funkcije je
fundamentalan.
Ipak, pointeri kakvi su u C-u su kompromis, proistekao iz
sporosti današnjih računara, i potrebe da C bude 'blizak
mašini'. Meni je jako mučno kada treba da pišem u C-u proceduru
koja bi u Paskalu bila definisana sa
procedure foo( var aa:blabla; var bb:bla; var cc:bla ...
Autori C++ su to provalili, pa malo modifikovali pravila.
Ja glasam za Paskal, kao prvi jezik koji se uči, jer to i jeste
jezik koji je za to stvoren, ne bez razloga, i za FORTRAN kao
drugi. Paskal ima pointere. Paskal je mali, lak za pamćenje.
FORTRAN ima koncept pisanja odvojenih delova programa koji se
odvojeno prevode, što Paskal nema. C se onda uči po principu:
ovo je fora iz Paskala, ovo je fora iz prljavog programiranja
FORTRANA itd. Ne verujem da ima puno ljudi koji znaju napamet
imena svih f-ja i šta radi koja u standardnim bibliotekama,
koje su ipak postale deo jezika C-a. C ne može da se ceo drži u
glavi.
žisto rekurzivni jezici (LOGO, Prolog) su takođe dosta efektni
da se uče među prvima, da bi se osetila moć rekurzije. Naravno,
teško da se njima mogu napisati programi koji rešavaju 99%
najčešćih problema na koje nailazimo, ali su edukativni.
A šokova ne bi trebalo da bude nikad, bez obzira koje jezike
znaš pre, ako imaš dobre učitelje.
Kao ilustracija, na BGD ETF-u profesor Jozo Dujmović u predmetu
'Programiranje 1' prvo predaje, ako se dobro sećam, svoj Pseudo
jezik i Piko asembler. Taj Pseudo jezik je zamišljen tako da
ima sve što imaju svi poznati proceduralni jezici, i još ono
što bi bilo lepo da imaju, ali nemaju. Posle sve druge jezike
predaje sa 'Paskal ima ovo i ovo, ovo nema, a ovo radi ovako',
'FORTRAN ...
razno.324nbatocanin,
-> #308, prvul> Još jedan problem sa fortranom kao prvim jezikom je taj što
> nema rekurziju niti "auto" memorijsku klasu varijabli...
Uzgred, postoje Fortrani sa rekurzijom. Šta podrazumevaš pod "auto"
memorijskom klasom? žini mi se da Fortranske lokalne promenljive
tu sasvim zadovoljavaju.
I meni se FORTRAN ne sviđa previše. Ali ipak mislim da ga treba učiti
u školama.
razno.325nbatocanin,
-> #302, janko> Kad porasteš (ili budeš više znao) ovo što ti pričam biće
> ti jasno.
Ja sam porastao (valjda) i ne slažem se. Naravno, ne slažem
se da je Clipper nužno zlo, slažem se da nije za prvi jezik
u programiranju.
razno.326nbatocanin,
-> #309, dejanr> Slažem se za paskal, ali mislim da C nikako ne bi trebao
> da bude prvi jezik. Meni je prvi jezik bio fortran i nisam
> primetio da mi je škodio.
Ja sam prvo naučio u školi da pravim blok-dijagrame, zatim jezik TI
džepnih računara, zatim mašinski jezik "papirnatog" računara NAR, pa
BASIC, itd. Ne smatram da je ovo najbolji put za učenje
programiranja, ali takođe ne mislim da sam za nešto prikraćen.
Mislim da profesionalni programeri moraju da uče bar informativno SVE
jezike sa pomenutih spiskova, osim Clipper-a. Svi ti jezici su
predstavnici veoma važnih grupa programskih jezika i svakako treba
znati bar za njihovo postojanje.
žini mi se da ne postoji čovek koji bi bio dobar programer "samo da
nije prvo počeo sa tim i tim jezikom". U tom smislu mi se čini da za
profesionalne programere prvi jezik nema prevelikog značaja. Za one
koji uče programiranje informativno, ja sam za BASIC (vrlo
informativno), a naročito za Pascal (normalan fond časova).
razno.327spantic,
-> #321, alexa> I nemoj da mi neko kaže da se "strukture" u FORTRAN-u
> dobijaju upotrebom COMMON-a - to prosto nije to.
EQUIVALENCE, zapravo ;)
razno.328dejanr,
-> #324, nbatocanin>> Uzgred, postoje Fortrani sa rekurzijom.
Jako bi me čudilo, osim možda ovog novog Fortrana 90 koji nisam video.
Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u jedan registar adresu
argumenata. To znači da bi se potprogrami mogli zvati rekurzivno, ali
samo bez prenošenja argumenata.
razno.329vilic,
Hi,
da li neko zna da mi objasni šta znači izraz GNU.
U poslednje vreme se sve češće sreće taj izraz a neznam mu
pravo značenje.
bye
ps. Možda ovo pitanje nije za ovu konferenciju ali mi nemojte zameriti
razno.330ndragan,
-> #313, siki/ Kako startovati program veći od 640K (naprimer od 2.5MB)????? Nemojte mi
Blago rečeno, treba ti linker koji će tu da izmisli ili dozvoli overleje ;).
Smajli je zbog terminologije - prevedeno sa srpskog na jasno, da napravi
program koji će na disku biti u komadu, a u memoriju se učitavati na parče;
problem je ako više tih parčadi treba da se nađe u već zauzetim delovima
memorije, šta preko čega sme da se preslaže (overlay - sloj preko sloja) itd.
Ako su i podaci koje treba da drži u memoriji tako dugački, očekuj probleme
ili uzmi atari TT - tamo nema granice od 640 K. Ili neki 386 fortran
koji će da zajaši celu mašinu - ali za to ti treba 386 mašina.
Bue_ NDragan
razno.331prvul,
-> #324, nbatocaninŮUzgred, postoje Fortrani sa rekurzijom. Šta podrazumevaš pod "auto"
Ůmemorijskom klasom? žini mi se da Fortranske lokalne promenljive
Ůtu sasvim zadovoljavaju.
Ů▄▄▄
Govorim o standardnom fortranu 77 koji se uči po školama. Auto memorijska
klasa je kada se lokalne varijable alociraju na steku (kao u C-u kada
ne kažete static, ili u Pascalu). Bez ove memorijske klase nema prave
rekurzije jer kada se procedura pozove iz sebe same ona pregazi svoje
lokalne varijable.
ŮI meni se FORTRAN ne sviđa previše. Ali ipak mislim da ga treba učiti
Ůu školama.
Ů▄▄▄
Naravno da treba... ali pre njega neka ipak bude Pascal ;)
Prvul.
razno.332dzakic,
-> #328, dejanr>> Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u jedan registar
>> adresu argumenata.
E, ovo je jako zanimljivo. Da li je implementacija jezika do te
mere propisana da se utvrđuje i način prenošenja argumenata?
Odnosno, da li na vaxu i na pc-u prenošenje mora ići baš na isti
način? Ko je to propisao, i zar nije moguće napraviti fortran
kompajler koji će argumente prenositi na neki drugi način?
Ne mora da se odnosi samo na fortran, i ne mora da se odnosi
samo na vax i pc...
razno.333ivans,
-> #331, prvul* Naravno da treba... ali pre njega neka ipak bude Pascal ;)
Sigurno! Nisu dzabe u Matematickoj gimnaziji za "specijalce" uveli u prve dve
godine Pascal, u trecoj C, a u cetvrtoj Prolog (ovo govorim samo za one koji
nisu na programerskom smeru - mozete misliti sta rade programeri!). A FORTRAN-a
nema, bar ne na neprogramerskom smeru (ne znam kako se tacno zove ;)...
Pozdrav,
Ivans.
razno.334nbatocanin,
-> #319, dejanr> Pa, fortran je prilično dobro standardizovan a bejzik ...
> svaka implementacija za sebe. A ono što je nekad bilo
> "standardni bejzik" (bez procedura itd, samo GOSUB) nije
> ni za šta.
Držao sam dosta kurseva informativnog nivoa i mislim da je za takav
kurs programiranja BASIC i dalje nezamenljiv, i to na najosnovnijem
nivou. Što se tiče standardizovanosti FORTRAN-a, radio sam nekoliko
godina na operativnim sistemima: VMS, RMX86, RMX II, MS-DOS i napunio
sveske razlikama mnogobrojnih vrezija. žak sam pravio konvertore za
prebacivanje sa jednog na drugi računar. Uostalom, pogledajte samo
MS-DOS: postoje brojne veoma različite verzije. Uporedite primera
radi WatFOR i Microsoft FORTRAN - ako uspete da proterate isti
program kroz oba, svaka čast. Dakle, zvanična standardizacija ne
znači previše.
razno.335dejanr,
-> #334, nbatocanin>> Što se tiče standardizovanosti FORTRAN-a, radio sam nekoliko
>> godina na operativnim sistemima: VMS, RMX86, RMX II, MS-DOS i
>> napunio sveske razlikama mnogobrojnih vrezija. Dakle, zvanična
>> standardizacija ne znači previše.
Ima razlika, slažem se. Ali ipak, postoji nešto kao "standardni
FORTRAN 77" i to se može upotrebiti sasvim lepo. Ako i postoji
standardni bejzik, on je jako slabo upotrebljiv (fuj GOSUB)
razno.336ndragan,
-> #326, nbatocanin/ žini mi se da ne postoji čovek koji bi bio dobar programer "samo da
/ nije prvo počeo sa tim i tim jezikom". U tom smislu mi se čini da za
A šta ćemo sa onima koji su počeli (i ostali ;( ) u kobolu?
razno.337ndragan,
-> #319, dejanr/ (bez procedura itd, samo GOSUB) nije ni za šta.
Baš to. Mada, ko se bar jednom dobro pomuči sa tupom sekirom, posle ume da
ceni dobro naoštrenu. žoveče, ja se tek juče setio da sam dve ipo godine
tukao kobol, koji uopšte nema funkcije! Ni stringove promenljive dužine. Za
stepenovanje razlomkom sam pozivao rutinu iz bejzika.
Posle tako nečeg, kad pređeš na neki normalan alat, kako neko reče, ko kad
imaš tesne cipele pa se izuješ. Ali se bojim da bi se neko u obrnutoj
situaciji (navikao na komfor pa mora da se pati sa nekim šugavim bejzikom ili
nekom staarom implementacijom fortrana ili kobola) snašao teško ili nikako.
Možda je to ona pesnička veština 'kako kazati mnogo skromnim sredstvima'? To
možda liči na sviranje kontrabasa u telefonskoj kabini, ali mislim da je
veština koja itekako dobro dođe u radu: kako se snaći bez ovog i onog. A to
se uči kroz zastarele jezike koji nemaju ni ovo ni ono.
Bue_ NDragan
razno.338ndragan,
-> #316, dega/ i savladjivanjem novih jezika. U krajnjem slucaju tome nema kraja.
Ima. I programeri idu u penziju :)
/ apsolutni maksimum;
To vala ne postižu ni profesionalci. I oni koriste jezik do tačke koja im je
potrebna da urade šta su naumili. Za ostalo si u pravu. Sledeći jezik će ti
biti ...potreban? Ne, samo preporučen (s moje strane) kad se pokaže da bi ti
on bio upotrebljivija alatka za tvoj posao. Znači - ako će ti s njim biti
brže i lakše i ako će ti dići produktivnost i smanjiti probleme. Ranije
zaista ne treba.
Ako još nešto lupim, skreni mi pažnju. Neki dan mi se to desilo u
diskusiji o arhiverima, baš sam se slatko nasmejao.
Bue_ NDragan
razno.339dusanp,
-> #335, dejanr=> Ako i postoji standardni bejzik, on je jako slabo
=> upotrebljiv (fuj GOSUB)
Ali zato čIVEO GOTO!!!
razno.340ivans,
-> #339, dusanp* Ali zato ZIVEO GOTO!!!
Tako je! Ziveli spageti-programi! ;))
Pozdrav,
Ivans.
razno.341dejanr,
-> #337, ndragan>> Mada, ko se bar jednom dobro pomuči sa tupom sekirom, posle ume da
>> ceni dobro naoštrenu.
U stvari, sad shvatam da sam ja slagao kad sam rekao da mi je fortran
bio prvi programski jezik. U stvari i jeste prvi "pravi" jezik, ali sam
mnogo pre njega naučio da programiram TI-58. Pola kilobajta memorije sve
skupa, nema slova nego svaka instrukcija ima kod (i sad ih pamtim ;) pa
onda vi vidite :)
razno.342dejanr,
-> #339, dusanp>> > (fuj GOSUB)
>>
>> Ali zato čIVEO GOTO!!!
Jes vala, samo GOTO imaju i svi drugi jezici. Nema ga jedino Clipper,
a stvarno mi nije jasno zašto (tj. ima GOTO naredba, ali znači sasvim
drugo)
razno.343nbatocanin,
-> #328, dejanr> Jako bi me čudilo, osim možda ovog novog Fortrana 90 koji
> nisam video. Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u
> jedan registar adresu argumenata. To znači da bi se
> potprogrami mogli zvati rekurzivno, ali samo bez
> prenošenja argumenata.
FORTRAN 77 na Intel iRMX86 i iRMX/II sistemima podržava rekurziju. Ako
se prevodiocu zada direktiva REENTRANT (ako se dobro sećam), sve
promenljive se čuvaju na steku, a prenos parametara se obavlja na
standardan način. U priručniku je naveden primer - hanojske kule.
Nisam sasvim siguran, ali mi se čini da sam video i neki PC FORTRAN
koji to može.
razno.344janko,
-> #333, ivans> Sigurno! Nisu dzabe u Matematickoj gimnaziji za
> "specijalce" uveli u prve dve godine Pascal, u trecoj C, a
> u cetvrtoj Prolog (ovo govorim samo za one koji nisu na
> programerskom smeru - mozete misliti sta rade
> programeri!).
Baš se stvari menjaju. A da li znaš šta rade programeri u
Matematičkoj? Jesu li ti 'specijalci' van redovnog sistema?
Voleo bih da čujem i šta uče PMF-ovci, FON-ovci...
razno.345spantic,
-> #333, ivans> nisu na programerskom smeru - mozete misliti sta rade
> programeri!). A FORTRAN-a
Što jeste velika greška. Sa FORTRANOM se radilo pre dosta godina i radiće
se još dugo. Ali naravno ne da se uči ona beda od FORTRAN 4 već bar
FORTRAN 77.
razno.346ivans,
-> #344, janko* Bas se stvari menjaju. A da li znas sta rade programeri u
* Matematickoj? Jesu li ti 'specijalci' van redovnog
* sistema?
Nije mi najbolje poznato sta rade programeri u Matematickoj gimnaziji, tako da
necu da nagadam... Za to postoje dve grupe (MG i MG2) u okviru kojih bi bilo
dopusteno rapsravljanje o ovakvim stvarima... Nisi clan? Tvoj problem!
(Citiram apostrofe) 'specijalci' rade van standardnog gimnazijskog sistema, i
na taj nacin ce MG dobiti onaj daaaavno izgubljen ugled, uludo izgubljen igrama
druga Stipa Suvara... Doduse, MG je oduvek bila *zakon* za sve gimnazije u
Srbiji i okolini, mozda se mogla meriti jedino sa valjevackom gimnazijom (ne
znam tacan naziv, ali zar je to bitno?), ali i ona joj je bila ispod pojasa...
Znam samo da (citiram apostrofe) 'specijalci' rade po pojacanom programu
matematike, koja je razdeljena u dva predmeta (algebra i geometrija), fizike i
programiranja...
A ako neko misli da su MG-ovci uskraceni za "drustvenije" oblasti, grdno se
vara! Prosle godine je covek iz MG-a polagao prijemni ispit na filozofskom
fakultetu i bio prvi na rang listi... A tek se snaga MG-ovaca ogleda u njihovim
oblastima... Ne prode neko vaznije takmicenje, saveznog (nekad) ili republickog
ranga, a da prva mesta ne osvojaju upravo oni...
Toliko. Za temu PC.PROG:razno vise nego dovoljno. Nastavak diskusije molim
prenesi (ili neko drugi) u temu ORKA:najbolji; MG bez ikakve sumnje tamo spada.
Pozdrav,
Ivans.
razno.347ilazarevic,
-> #331, prvul█ Naravno da treba... ali pre njega neka ipak bude Pascal ;)
Ja sam u prvoj godini učio Pascal i čini mi se da su efekti veoma pozitivni
kod onoga ko se time zaista bavi. Ako nekog programiranje ne zanima ni
3 posto, svejedno mu je da li će da se dosađuje na Fortranu ili na Pascalu ;)
razno.348ssokorac,
-> #344, janko -=)> Baš se stvari menjaju. A da li znaš šta rade
-=)> programeri u Matematičkoj? Jesu li ti 'specijalci' van
-=)> redovnog sistema?
Sada u MG nema više smerova, već su svi 'specijalci'. I svi uče
Pascal u I,II godini, C u III godini a DOS (?!) i Prolog <ovo ne znam
sigurno> u IV godini.
razno.349ssokorac,
-> #341, dejanr -=)> mnogo pre njega naučio da programiram TI-58. Pola
-=)> kilobajta memorije sve
Ja na TI-58 znam da napravim čak i program za sabiranje i množenje
dva broja! Kakav um! ;) Odnosno, znao sam, sad ne znam da l' bih se
setio.
razno.350pjankovic,
-> #342, dejanr> Jes vala, samo GOTO imaju i svi drugi jezici. Nema ga
> jedino Clipper,
Nikad mi nije nedostajala ova naredba. To mi je bas cudno
jer mi je prvi jezik bio FORTRAN ( u srednjoj skoli), a poslije
sam radio u COBOL-u.
Pedja
razno.351dgrbic,
-> #328, dejanr:: Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u jedan registar adresu
:: argumenata. To znači da bi se potprogrami mogli zvati rekurzivno,
:: ali samo bez prenošenja argumenata.
Ovo se ne odnosi na MS Fortran za DOS.
Naime, prema helpu za MSC, i prema nekim knjigama (Fortran ne konzumiram :)
deklaracija _fortran je isto što i _pascal, znači da se argumenti prenose
preko steka u obrnutom redu od C-a i da pozvana rutina čisti stek (valjda
je tako).
Sa druge strane, ukoliko Fortran nema auto promenljive, nego svaka
procedura ima unapred odvojen prostor za lokalne promenljive, to ga čini
VEOMA nepogodnim za rekurziju, mada bi to možda bilo moguće, navođenjem i
lokalnih promenljivih u listi argumenata.
razno.352dejanr,
-> #349, ssokorac>> Ja na TI-58 znam da napravim čak i program za sabiranje i množenje
>> dva broja!
76 11 LBL A
42 00 STO 00
91 R/S
76 12 LBL B
42 01 STO 01
91 R/S
76 13 LBL C
43 01 RCL 01
85 +
43 02 RCL 02
95 =
91 R/S
Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki pogrešio. A ko se seća
šta je kod 82?
razno.353dragisha,
-> #329, vilicű> da li neko zna da mi objasni sta znaci izraz GNU.
GNU znaci GNU is Not Unix. Vjerovali ili ne. Pise u njihovom Manifestu
koji se moze dici sa PD1:<MSDOS.GNUISH>Manifest.GNU na Trickle-u.
Ukratko, neki tip je okupio nekolicinu istomisljenika oko ideje da
sistemski softver ne smije biti skup koliko inace jeste, i oni sada
organizovano rade na pravljenju kompletnog Unix kompatibilnog sistema koji
bi imao snagu Unix-a (bez kompromisa koje pravi Coherent) a bio bi u
BESPLATAN. U Manifest-u pise da je GNU PD sa ogranicenjem da niko ne smije
da prodaje bilo sta sto tamo dobije.
Na Internet masinama po raznima USA univerzitetima postoje mailing liste
koje okupljaju ljude koji rade na raznim dijelovima GNUa.
Ako nekoga zanima mogu da ul ovdje spisak GNU softvera sa Trickle-a.
Inace, GNU komponente su razvijene za Unix sisteme ali postoje i verzije
za MSDOS, takodje na Trickle-u.
dragisha
razno.354ivans,
-> #348, ssokorac* Sada u MG nema vise smerova, vec su svi 'specijalci'. I
* svi uce Pascal u I,II godini, C u III godini a DOS (?!) i
* Prolog <ovo ne znam sigurno> u IV godini.
Hvala na informaciji, mada nije bila meni namenjena... Nisam to znao. Mada,
ostala je cetvrta godina sa razdeljenim smerovima (cetiri odeljenja, 2+2) i dva
kontrolna odeljenja koja teraju po starom gimnazijskom programu... Ali doci ce
kraj i tome... Na vidiku je!
Mozda bi trebalo reci da se u svakom odeljenju 'specijalaca' nalazi po 20
ucenika... Retko gde ima 21 (na primer, koliko mi je poznato, to je IV b
odeljenje)...
Pozdrav,
Ivans.
razno.355banex,
-> #342, dejanr>> a stvarno mi nije jasno zašto (tj. ima GOTO naredba, ali znači
>> sasvim drugo)
Hvala bogu što nema. Kako bi mi tek onda izgledali programi ;)
razno.356spantic,
-> #346, ivans> Toliko. Za temu PC.PROG:razno vise nego dovoljno. Nastavak
> diskusije molim prenesi (ili neko drugi) u temu
> ORKA:najbolji; MG bez ikakve sumnje tamo spada.
Potpuno se slažem :)
razno.357zolika,
-> #344, janko!! Voleo bih da čujem i šta uče PMF-ovci, FON-ovci...
""""""""
Što tražio, to dobio: na PMF-u u Novom Sadu uče se, na 1. godini C-smera
matematičkog odseka (informatika) pascal, prolog i lisp i na 3. godini mo-
dula 2. Zanima li te još nešto?
razno.358ssokorac,
-> #354, ivans -=)> ostala je cetvrta godina sa razdeljenim smerovima
-=)> (cetiri odeljenja, 2+2) i dva
-=)> Mozda bi trebalo reci da se u svakom odeljenju
-=)> 'specijalaca' nalazi po 20 ucenika... Retko gde ima 21
-=)> (na primer, koliko mi je poznato, to je IV b
-=)> odeljenje)...
IV i III još uvek imaju 2+2+2 odeljenja. Sad su prvi i drugi
Ia,b,c,d,e,f i IIa,b,c,d,e,f - dakle svi specijalci i to sa po
20 i 21 učenikom.
razno.359ssokorac,
-> #352, dejanr -=)> Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki
-=)> pogrešio. A ko se seća šta je kod 82?
Uh, ja osim 91 ni jedan kod nisam naučio napamet. Više volim lepa
slovca STO,LBL,RCL...itd. :)) Romantično...;)))
razno.360nkbog,
Povodom rasprave o tome treba li učiti FORTRAN-e i sl.
Nedavno sam opisujući smisao FORTRAN-a i Pascal-a u današnjem svetu
rekao da su to grčki i latinski jezik u programiranju. Pascal je latinski,
jer pretstavlja univerzalan jezik za prezentaciju algoritama (te ga svi
moraju znati). FORTRAN je grčki, jer predstavlja pretka svih drugih
programskih jezika, i, kao i u humanističkim disciplinama, svaki stručnjak
koji drži do sebe mora da ga zna (pri tom ne mora da zna zažto da ga zna,
niti zašto da ga koristi (zašta se koristi grčki?), samo da ga zna...).
NB.
razno.361dejanr,
-> #359, ssokorac>> Uh, ja osim 91 ni jedan kod nisam naučio napamet. Više volim lepa
>> slovca STO,LBL,RCL...itd. :)) Romantično...;)))
Šta vredi da ih voliš, kad računar nema alfanumerički ekran, pa kad treba
ispravljati program vidiš samo kodove a ne i slova? Dakle, MORAŠ da znaš
kodove, osim naravno ako uvek pišeš programe bez greške ;)
razno.362janko,
-> #352, dejanr>>> Ja na TI-58 znam da napravim čak i program za sabiranje
>>> i množenje dva broja!
>
> 76 11 LBL A
> 42 00 STO 00
...
> 91 R/S
>
> Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki pogrešio.
Ovo me je podsetilo na onaj divni esej o Pravim programerima:
Legend has it that Seymore Cray, inventor of the Cray I
supercomputer and most of Control Data's computers,
actually toggled the first operating system for the
CDC7600 in on the front panel from memory when it was
first powered on. Seymore, needless to say, is a Real
Programmer.
razno.363stomic,
Šta je potrebno uraditi da bi se program zaštitio autorskim
pravom (mislim na COPYRIGHT). Da li je dovoljno staviti poruku u
program, ili treba ići u zavod za patente (valjda se tako zove), ili?
Koliko još košta, i ako možete navedite sve neophodne informacije.
Unapred hvala, stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.364spantic,
-> #360, nkbog> koji drži do sebe mora da ga zna (pri tom ne mora da zna
> zažto da ga zna, niti zašto da ga koristi (zašta se
> koristi grčki?), samo da ga zna...).
Bogami, ako programira na VAXovima onda zna zašto ga zna. Pogotovu kod nas.
razno.366ssokorac,
-> #361, dejanr -=)> ispravljati program vidiš samo kodove a ne i slova?
-=)> Dakle, MORAŠ da znaš kodove, osim naravno ako uvek
-=)> pišeš programe bez greške ;)
Ih, ja da grešim?! ;)
Za to sam uvek koristio uputstvo... Lepo okrenem tabelu pa pogledam
- STO a-ha..xx. RCL, evo ga..yy...itd. :)
razno.367dejanr,
-> #363, stomic>> Da li je dovoljno staviti poruku u program, ili treba ići u zavod za
>> patente (valjda se tako zove), ili?
Program se koliko znam ne može patentirati, ali ga možeš zaštiti (ovo
specijalno za ndragana :) u autorskoj agenciji, Majke Jevrosime 38.
razno.368vilic,
-> #353, dragisha#> GNU znaci GNU is Not Unix. Vjerovali ili ne. Pise u njihovom Manifestu
#> koji se moze dici sa PD1:<MSDOS.GNUISH>Manifest.GNU na Trickle-u.
Dobio sam manifest i puno ti zahvaljujem na početnim informacijama.
Preturajući po nekim FTP serverima naišao sam na GNU for 386, pa me
je interesovalo šta je to.
bye
razno.369nesavic,
Vidim da se spominje MG i 'specijalci', e pa evo programa koji se radi,
kao prvo sto se tice programerskog smera gde sam i ja, u prve dve godine uci se
dragi nam Pascal, treca godina C i cetvrta, Fortran!
Prolog je prebacen u trecu godinu i bavimo se njime samo informativno, koliko
to moze biti u MGu??? :) Medjutim to nije SVE!!!
Postoji predmet koji se zove EOP - Elektronska Obrada Podataka, za one koji
nisu upuceni....
Na njemu prvo radite Karnoove karte, slikovito prikazivanje AND OR i sl.
E kad zavrsite sa silnim 0 nulama i 1 kecevima, predjete na TP for DOS, pa se
pozabavite SISTEMSKIM stvarima, neznam zasto se ovde ne radi na Cu, e fino i to
zavrsite tj. radite a uporedo se radi struktura 8086/80286, pa kad naucite vaki
registar, svaki Code Segment, svaki Stack Pointer, svaki Instruction Pointer i
sl. onda predjete na dragi na ASM... Neznam tacno koji ali je za 286 procesor!
I tako izadjete iz skole i sta Vam ostaje na Faksu, da naucite nesto sto se
ucilo kod Vas(nas :) odavno!!!
I na kraju da kazem, da su 'specijalci' ljudi...
Sve su to 'zlatna' deca rece neko...
var
specijalac : stringŠ21Ć;
bula : byte absolute specijalac;
procedure InterruptsOff; inline($FA ili $FB jedan je za On/Off!);
bye...
razno.371stomic,
Da li neko zna kako se pišu uputstva u Norton Guideru (NG)?
Imam i NGC (Compiler) i NGML (Menu Liniker), ali neznam sintaksu
za onih par naredbi što postoje.
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.372ppekovic,
-> #371, stomic>> Da li neko zna kako se pišu uputstva u Norton Guideru (NG)?
>> Imam i NGC (Compiler) i NGML (Menu Liniker), ali neznam sintaksu
>> za onih par naredbi što postoje.
Ako imaš to dvoje, trebalo bi da imaš i decompiler.
if(imaš decompiler)
(
decompile <bilo_koja_ng_baza>
view sadržaj_pa_će_ti_biti_sve_jasno
)
else
(
page bulaja jeli bulajo, jel beše ima nekih PD ili SW
decompilera za NG?
)
Paya
BTW. Ja sam batalio NG zbog nekih debilnih ograničenja u pogledu
dužine zapisa i broja zapisa, pa sam prešao na MS QuickHelp. Jest da
nije rezidentan, al imam makroe za pozivanje istog iz većine programa
koje koristim.
razno.373nandi,
-> #372, ppekoviceh, payo, gde ti je return na kraju programa (funkcije). pazi ovaj
program:
/*
> if(imaš decompiler)
> (
> decompile <bilo_koja_ng_baza>
> view sadržaj_pa_će_ti_biti_sve_jasno
> )
> else
> (
> page bulaja jeli bulajo, jel beše ima nekih PD ili SW
> decompilera za NG?
> )
*/
return(creating.ng);
/* program vraća uputstvo kako pisati baze u ng
nandi
*/
ng.arjrazno.374bulaja,
-> #372, ppekovic│page bulaja jeli bulajo, jel bese ima nekih PD ili SW decompilera za NG?
└───
Poruke u konferenciji PC.USER:
10.45 ->43 tools bjankovic 13.10.91. 10:27 ngs-12.zip
10.46 ->45 tools bjankovic 13.10.91. 10:31 ngdd.zip
10.47 ->46 tools bjankovic 13.10.91. 10:35 ng-mkr.zip
Rado bih ovo prebacio u dir, ali jos uvek cekam da se nadje neki
normalan PD/SW NG reader. Mada kad bolje razmislim, vecina nas ovde i
ovako ima pravi NG.EXE O;>...
razno.375dgrbic,
-> #368, vilic:: Preturajući po nekim FTP serverima naišao sam na GNU for 386, pa me
:: je interesovalo šta je to.
I mene interesuje!
Do sada sam viđao razne GNU programe (flex, bison i slično) ali da li
postoji i GNU operativni sistem (za 286 i 386) i ako postoji đe to može da
se nađe (za 286 konkretno) ?
razno.376stomic,
-> #372, ppekovic$ else
$ (
$ page bulaja jeli bulajo, jel beše ima nekih PD ili SW
$ decompilera za NG?
$ )
čao mi je ali će se pri izvođenju programa izvršiti
ovaj ELSE iskaz, tj. nemam decompiler za NG, pa jel' imaš ti
nešto slično ili jel' ima na sezamu?
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
P.S: Sreća da barem malo znam C (živeo PASCAL), pa sam
razumeo šta si hteo da kažeš :-)))
razno.377stomic,
PAčNJA...
Bug u PC-CACHE 6 ili STACKERu 1.10. Ako pod DOSom 5.00 postavite
BUFFERS = 40,8 (verovatno mogu i druge vrednosti, glavno da ima
i ovih sekundarnih buffera), PC-CACHE kada se instalira javlja:
PC-CACHE, Version 6
Unauthorized duplication prohibited
WARNING: BOOT SECTOR FOR DRIVE F: CONTRADICTS BIOS;
BOOT INFORMATION USED.
BIOS:7 HEADS,17 SECTORS; BOOT:15 HEADS,63 SECTORS.
Continue installation? Press Y or N.
PC-CACHE not loaded!
Inače ovaj DRIVE F što javlja PC TOOLS je STACKERova particija.
U čemu je problem?
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.378vilic,
-> #375, dgrbic#> I mene interesuje!
#> Do sada sam viđao razne GNU programe (flex, bison i slično) ali da li
#> postoji i GNU operativni sistem (za 286 i 386) i ako postoji đe to može
#> da se nađe (za 286 konkretno) ?
Pa konkretno može da se nađe na FTP serveru:
wuarchive.wustl.edu (128.252.135.4)
pogledaj direktorijume:
/mirrors ( sličan je trickle-u sa dosta direktorijuma)
/usenet/comp.sources.misc ----> Ovde imaš dosta stvari kao np. UNIX komande
za DOS ...
/usenet/comp.binaries.ibm.pc ----> Ovaj je pun raznoraznih stvari kao
CBase ( C biblioteka za relazionu bazu),
razne "zezalice" i slično.
Najbolje je da skineš index i da onda smisliš šta ćeš da skidaš.
bye
razno.379vcalic,
-> #378, vilic>> /mirrors ( sličan je trickle-u sa dosta direktorijuma)
Zapravo je isti, jer i trickle i mirrors direktorijumi na pojedinim FTP
serverima su distributivni centri baze PD i SW softvera SIMTEL-20 !!!
razno.380mjova,
-> #377, stomic> BUFFERS = 40,8 (verovatno mogu i druge vrednosti, glavno
> da ima i ovih sekundarnih buffera), PC-CACHE kada se
zna li neko šta stvarno rade ovi sekundarni baferi? da li je neko
naišao na zanimljive podatke i vredi li tu malo eksperimentisati?
SY
razno.381skoprivica,
-> #377, stomic>-> Bug u PC-CACHE 6 ili STACKERu 1.10. Ako pod DOSom 5.00 postavite
>-> BUFFERS = 40,8 (verovatno mogu i druge vrednosti, glavno da ima
>-> i ovih sekundarnih buffera), PC-CACHE kada se instalira javlja:
Stacker 2.0 readme.doc: U slobodnom prevodu i slobodnom secanju:
"...pri koriscenju stekera nije preporucljivo koristiti sekundarne
bafere (a sta ce ti to kad imas cache), iz razloga toga sto moze
doci do komplikacija na nekim masinama..."
Aje... CTEBO.
razno.382stomic,
-> #373, nandi Thanx for uploading CREATING.NG :-)))
Sign off: stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.383vilic,
-> #379, vcalic#> Zapravo je isti, jer i trickle i mirrors direktorijumi na pojedinim FTP
#> serverima su distributivni centri baze PD i SW softvera SIMTEL-20 !!!
Ostajem pri tome da su slični. Pregledao sam i za jedan i za drugi spisak
fajlova i u nekim direktorijima ima razlike, a mirrors mislim da ima
neke direktorijume koje trickle nema.
bye
btw mirrors mnogo brže odgovara na zahteve od trickle-a
razno.384bingo,
saljem jedan program za diskopiranje disketa u jednom
prolazu bolji je od 1pas
razno.385bingo,
-> #384, bingonisam uspeo da posaljem program imam smetnje
a ima malo slobodnog prostora
molio bih moderatora da ostavi poruku kako
da posaljeprogram
razno.386ssokorac,
-> #383, vilic -=)> fajlova i u nekim direktorijima ima razlike, a mirrors mislim da ima
-=)> neke direktorijume koje trickle nema.
-=)> btw mirrors mnogo brže odgovara na zahteve od trickle-a
Tim 'ogledalima' :) se može pristupiti sa UBBG-a? Ako može, koja
adresa(e)?
Stasha
razno.387vcalic,
-> #383, vilic>> Ostajem pri tome da su slični. Pregledao sam i za jedan i za drugi spisak
>> fajlova i u nekim direktorijima ima razlike, a mirrors mislim da ima
>> neke direktorijume koje trickle nema.
Razlika je u tome što su mirrors sites na pojedinim FTP serverima u
"neposrednoj blizini" same simtel baze pa fajlovi brže stižu tamo nego na
trickle, a zbog različitog softvera i ogranizacija je malo drugačija.
>> btw mirrors mnogo brže odgovara na zahteve od trickle-a
To zavisi od opterećenosti gateway-a bitftp@pucc, ali u principu on radi
brže pošto fajl prosledi ka naručiocu maltene istog momenta kada ga zatraži od
FTP servera koji sve fajlove ima kod sebe, a Trickle serveri kod sebe "drže"
samo pojedine fajlove, koje ako nemaju traže od nekog drugog servera ili od
baze. U svakom slučaju, izbor na FTP serverima je mnogo veći i raznovrsniji.
razno.388vilic,
-> #386, ssokorac>
> Tim 'ogledalima' :) se može pristupiti sa UBBG-a? Ako može, ko
> adresa(e)?
> Stasha
Posalji zahtev FTP serveru np.:
FTP wuarchive.wustl.edu NETDATA
USER anonymous
CD /usenet/comp.sources.misc/volume08
DIR
ASCII
GET Index
QUIT
ovo sam prvo pronasao
H(pisem on-line) na slican nacin saljes i zahteve za neke druge direktorijume.
BTW samu adresu za FTP trenutno nemam pri ruci (alias na UBBG-u)
ali mislim (ovo znaci da nisam 100% siguran) saljes sa:
BITFTP@uncv.edu ili nesto slicno (pogledaj u komunikacije e.mail)
bye
razno.389zvuk,
Da li je neko programirao Hewlett Packardove scannere? Dobro bi mi dosao
izvorni kod za elementarne funkcije (scanning, promena parametara, itd.).
Pozdrav, i unapred hvala.
razno.390vcalic,
-> #388, vilic>> BTW samu adresu za FTP trenutno nemam pri ruci (alias na UBBG-u)
>> ali mislim (ovo znaci da nisam 100% siguran) saljes sa:
>> BITFTP@uncv.edu ili nesto slicno (pogledaj u komunikacije e.mail)
To je internet adresa, bolje je koristiti BITFTP@PUCC.
Sve informacije oko FTP-a mogu se dobiti komandom:
$send bitftp@pucc help
razno.391vilic,
Prvo da repliciram samom sebi jer je moje pitanje ostalo bez odgovora.
dakle:
===============================
5.292 PC.PROG:clipper
vilic, 19.03.92. 10:57, 2989 chr
---------------------------------------------------------
...
...
...
...
ps. pitanje za SysOp-ove. Zašto imamo temu Basic, CCCC, Paskal,
Asembler... a nema ni pomena niti jedne temice za Objektno
orjentisane jezike. Koliko primecujem oni u svetu nisu samo hit
već i veoma ozbiljan alat sa kojim se radi, Borland i Microsoft
već uveliko napuštaju klasične jezike (da pomenem samo njih) a
na Sezamu mogu eventualno da "zalutaju" u PC.PROG--->razno.
pps. Svaki reply predlažem u temi razno.
bye
----------------------------------------------- 5.292 ---
bye
razno.392dejanr,
-> #391, vilic>> Zašto imamo temu Basic, CCCC, Paskal, Asembler... a nema ni
>> pomena niti jedne temice za Objektno orjentisane jezike.
Tema nastaje na sledeći način: u okviru neke postojeće teme pojavi
se MNOGO poruka, i to kroz duži vremenski period. Tema se otvara kada
se dokaže da postoji interesovanje za diskusiju u njoj.
Verujem da se za sada o objektno orijentisanom C-u može diskutovati u
temi cccc, o objektno orijentisanom paskalu u temi pascal a o drugim
objektno orijentim jezicima, ako ih neko koristi, u temi razno. Ako
takvih poruka bude puno, za temu uvek ima vremena.
razno.393ndragan,
-> #341, dejanr/ mnogo pre njega naučio da programiram TI-58. Pola kilobajta memorije
Da znaš! I ja sam ga sasvim zaboravio. Al se bio zagrejao (ispravljač!) dok
je izračunao prvih 2000 prostih brojeva... davno beše, a?
razno.394ndragan,
-> #352, dejanr/ Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki pogrešio. A ko se
/ seća šta je kod 82?
Još malo pa ćeš me naterati da kupim crno beli monitor za Atari samo zato da
bih mogao da poteram emulator TI-59!
razno.395ndragan,
-> #367, dejanr/ specijalno za ndragana :) u autorskoj agenciji, Majke Jevrosime 38.
Upalilo je. Već sam se (faza 1) trgao, (faza 2) pogledao od koga je poruka,
(faza 3) pomislio "oh ne zar opet... da li (sam obavezan?) da reagujem, (faza
4) pročitao drugi red, i (faza 5) :)))))))))).
Dobro si me potrefio, svaka čas.
razno.396vilic,
-> #390, vcalic#> To je internet adresa, bolje je koristiti BITFTP@PUCC.
#>
#> Sve informacije oko FTP-a mogu se dobiti komandom:
#>
#> $send bitftp@pucc help
Pa ja sam i rekao da pišem onako iz glave. I sam sam primetio da
sam dao pogrešnu adresu. Ako kome treba neka informacija ili
index sa već pomenutih ftp sarvera nek se javi
bye
razno.397vilic,
-> #392, dejanr#> Tema nastaje na sledeći način: u okviru neke postojeće teme pojavi
#> se MNOGO poruka, i to kroz duži vremenski period. Tema se otvara kada
#> se dokaže da postoji interesovanje za diskusiju u njoj.
Znači da se bacimo na diskusiju. Pozivam sve one koji koriste, ili
bi koristili OOP (bilo koji jezik, naglasak) da počnu sa pitanjima
i odgovorima.
bye
razno.398stomic,
-> #397, vilic$ Znači da se bacimo na diskusiju. Pozivam sve one koji
$ koriste, ili bi koristili OOP (bilo koji jezik, naglasak)
$ da počnu sa pitanjima i odgovorima.
Pokušavam da koristim OOP. Teoretski znam, ali ništa
bez iskustva. Programiram u Turbo Pascal-u 6.0, pokušavao sam
sa TURBOVISIONom, pomoću HELPa, ali nemem uputstvo.
Šta mislita da počnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa,
i samog OOPa, pa da vidimo šta će ispasti.
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.399zdolinac,
Potrebno uputstvo za A T A R I portfolio na engleskom ili prevod. Koji imaju
neka se jave na mail ili na tel 011/66-33-34
**********
* čeljko *
**********
razno.400ppekovic,
>> ps. pitanje za SysOp-ove. Zašto imamo temu Basic, CCCC, Paskal,
>> Asembler... a nema ni pomena niti jedne temice za Objektno
>> orjentisane jezike.
Uobičajeno je da se nove teme otvaraju onda kada se pojavi veći
broj poruka na neku temu, a uz to ta tema ima izgleda da i u
budućnosti privlači korisnike. Drugi uslov je sigurno ispunjen (većina
će se verovatno složiti da OOP ima budućnost), ali prvi nije. Kada
bude, rado ću otvoriti novu temu.
Ipak, obrati pažnju na još jednu stvar. O OOP-u se može govoriti
kroz konkretan programski jezik (OOP/TP, C++ itd.). Za takve diskusije
već postoje teme. Ako se govori uopšte o OOP-u nevezano za bilo koji
programski jezik, za to postoji tema algoritmi.
Paya
razno.401nesavic,
-> #398, stomicPozdrav,
problem je u tome sto sam ja kod svog profesora iz Ca video original knjugu
TVision for prof... e sad ta knjiga je direktno Borlandova ali je on ne del i
uokolo kao sto ne bi ni ja...;)
Znaci uputstvo postoji ali sta da se r▀adi...
Sto se tice OOP TV je previse komplikovan ali isto tako i mocan jezik..
Ako ti pocnes da iznosis sve funkcije i procedure TVa trebalo bi ti oko 10000
poruka sto je vec previse...!
Mozemo samo da govorimo o konkretnim stvarima, problemima, i prednostima!
...
NeŠa!
razno.402dnikolic,
-> #398, stomic>> Sta mislita da pocnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa,
>> i samog OOPa, pa da vidimo sta ce ispasti.
Odlicna ideja! Jest da ja koristim TC, ali su valjda kompatibilni na nivou
uputstva! :)
dn
razno.403vilic,
-> #398, stomic#> Pokušavam da koristim OOP. Teoretski znam, ali ništa
#> bez iskustva. Programiram u Turbo Pascal-u 6.0, pokušavao sam
#> sa TURBOVISIONom, pomoću HELPa, ali nemem uputstvo.
#> Šta mislita da počnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa,
#> i samog OOPa, pa da vidimo šta će ispasti.
Ja imam knjigu o TV-u koja se isporučuje uz TP 6.0 pa ako te
interesuje javi se (ovo važi i za druge)
\bye
razno.404stomic,
-> #403, vilic$ Ja imam knjigu o TV-u koja se isporučuje uz TP 6.0 pa ako
$ te interesuje javi se (ovo važi i za druge)
GREAT !!!!!!!!! Hvala bogu da me interesuje. Ako
prodaješ, javi cenu, a ako ne, gde živiš, koliko ima strana
kakvom je papiru (da li može da se fotokopira)?
Imam još jedan predlog ako nema šanse ništa od
onog gornjeg, i ako koristiš OOP i TV, šta misliš da
počneš ti sa opisima funkcija i delova TV, baš onako kako
si ti počinjao, možeš da šalješ i primere uz to. OK?
Pozivaju se i svi ostali :-)))
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.405stomic,
OK! Počinjemo sa OOPom i TV. Za početak (pošto prilično
slabo (čitaj: nikako) programiram u OOP) da neko objasni lepo
prednost OOPa. Meni se ovako čini kao da si programi još više
nepregledni i da uopšte nemam vlast nad onim što se dešava sa
programom. Nemoj samo da mi neko objašnjava preko onoga da
program liči na prirodu u kojoj su sve objekti, pomoću raznih
stručnih objekata, itd... Budite malo konkretniji. Kaku
prednost uvodi OOP u odnosi na UNITe (govorim za TP jer sa njim
imam iskustva). I kod UNITa, možemo reći, bilo je nasleđivanja,
itd...
Javite i sva svoja iskustva, probleme, ..., pa da
pokušamo da dobijemo svoju konferenciju (naravno ako bude
bilo zainteresovanih).
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.406vvelisavljev,
-> #398, stomic> Šta mislita da počnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa,
> i samog OOPa, pa da vidimo šta će ispasti.
Ja sam ZA !
pozdrav, Viktor!
razno.407janko,
-> #405, stomic
> stručnih objekata, itd... Budite malo konkretniji. Kaku
> prednost uvodi OOP u odnosi na UNITe (govorim za TP jer sa
> njim imam iskustva). I kod UNITa, možemo reći, bilo je
> nasleđivanja, itd...
Da malo budem zajedljiv na račun Borlanda:
To je Borland smislio da bi se hvalili sa time da prodaju uz
program i sorsove koji su korisni, ali da tako da ti sorsovi ne
mogu da se koriste nigde, osim na njihovom jeziku! (ne šalim
se!)
A postoje i jezici, na kojima kad napišeš program, oni rade i
na drugim mašinama. I objektni su. Pogodi kako se najkorisniji
zove, da se ne kaže da ovde nešto namećem :)
razno.408stomic,
-> #407, janko$ A postoje i jezici, na kojima kad napišeš program, oni
$ rade i na drugim mašinama. I objektni su. Pogodi kako se
$ najkorisniji zove, da se ne kaže da ovde nešto namećem :)
Naravno CCCC... Ali mi sintaksa C-a i ovako izgleda
zapetljana (možda jer još uvek pokušavam da napišem nešto
na C-u), mogu još da zamislim kako izgledaju objekti.
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.409dnikolic,
Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv tekuceg dana? ( Mislim na
ono, ponedeljak, utorak... )
dn
razno.410banusko,
-> #409, dnikolic**> Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv
**> tekuceg dana? ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... )
Imam je neki mali programčić samo ne znam da li je SW.Zove sa CAL i sa komadnom
CAL (mmm) daje kalendar za celi mesec.Jvai se ako te interesuje.
razno.411stomic,
-> #409, dnikolic$ Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv
$ tekuceg dana? ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... )
$ dn
Pozoveš DOSovu funkciju (interrupt 21h) 2Ah (AH=2Ah),
Vraćene vrednosti su:
AL = 0 - Ned, 1 - Pon, 2 - Uto, ..., 6 - Sub
CX = godina (od 1980 - 2099) <--- Baš su predvideli
dug zivotni vek DOSu :-)))
DH = mesec
DL = dan
Pozdrav stomic
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.412drakce,
-> #409, dnikolic
│ Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv tekuceg dana?
└─────
function Dan_u_Nedelji(dan,mesec,godina:integer):integer;
{
ulaz: dan (1-31)
mesec (1-12)
godina (bilo koja nove ere)
izlaz: 0 - nedelja
...
6 - subota
}
var n:integer;
begin
if (mesec=1) or (mesec=2)
then
begin
mesec:=mesec+12;
godina:=godina-1
end;
n:= godina+(godina DIV 4)+(godina DIV 400)-(godina DIV 100)+3*mesec+dan
+1-((2*mesec+1) DIV 5);
Dan_u_nedelji:=n MOD 7
end;
Pozdrav
razno.413mjova,
-> #409, dnikolic> Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv
> tekuceg dana?
HelpPC 2.10
INT 21, AH= 2A - Get Date
on return:
AL= day of the week (0=Sunday)
CX= year (1980-2099)
DH= month (1-12)
DL= day (1-31)
SY
razno.414dejanr,
-> #409, dnikolic>> Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv tekuceg dana?
>> ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... )
DOS vraća i tekući dan, u vidu broja dana u nedelji (0=nedelja...6=subota).
Teško bi mogao očekivati da vrati ime na srpskom, ali se možeš poslužiti
prograom kao što je ovaj (nije ga teško napisati u bilo kom jeziku):
program datum;
uses dos;
const datstr: array[0..6] of string[12]=('nedelja', 'ponedeljak',
'utorak', 'sreda', 'četvrtak', 'petak', 'subota');
var dd,mm,yy,day: word;
begin
getdate(yy,mm,dd,day);
writeln(datstr[day]);
end.