algoritmi.102dejanr,
-> #100, pedjak>> A kako bi izgledala ova funkcija mod ? Pojam modula mi je nepoznat,
>> pa bih bio vrlo zahvalan da mi ga neko objasni.
mod (a,b) = a - int(a/b)*b
algoritmi.103peca.st,
-> #99, mbacic!-> Da li neko zna neki algoritam za crtanje
!-> kruga sem Bresham's algorithm i
!-> trigonometrijskog nacina.
A kako ide taj Breshamov algoritam, ako smem da znam?
Peđa.
algoritmi.104milan,
-> #98, dejanr> Garant su te enklave tzv. "bivši srezovi". Ti srezovi su ukinuti još
> Bog-zna-pre-koliko-godina ali što se administracije tiče i dan danas
> funkcionišu. Svaki izgleda ima neki svoj računski centar (sa svojim
> rasporedom YU slova :( ) i onda se to samo sliva u neki centar.
Pa baš da su ih ukinuli i nisu! Samo su ih ojačali uvođenjem
pojma "okrug" i "načelnika okruga", k'o za vreme kralja Milana.
Jedino su Beograd i valjda Niš i Novi Sad ostali sa statusom
"grada". Tako su i delili izborne jedinice (po dva okruga u
jednu) jer Faraon lično imenuje načelnike i oni direktno
kontrolišu policiju i odgovaraju njemu. Lepo i praktično, a
neprimetno. Niko nije ni oučio kakvu su važnu izmenu u
teritorijalni sistem Srbije uneli. A?
Pl poz M
algoritmi.105milan,
-> #99, mbacic> Da li neko zna neki algoritam za crtanje kruga sem Bresham's algorithm i
> trigonometrijskog nacina.
A šta fali imentovanima?
Pl poz M
algoritmi.106janko,
-> #93, janko> Super! Samo još da ga probam... nadam se da oni koji su
> izmišljali broj za svakog čoveka nisu davali peške
> službenicima da ga računaju. ;)
Probao sam na bazi od više stotina matičnih brojeva, unesenih
'na suvo' (bez provere pri kucanju). žetiri posto brojeva imaju
neispravnu kontrolnu sumu, ostali se svi slažu. Pretpostavljam
da je tih četiri posto greška operatera. Dakle, RADIIIII!
algoritmi.107dragisak,
-> #100, pedjak║ A kako bi izgledala ova funkcija mod ? Pojam modula mi je nepoznat,
║ pa bih bio vrlo zahvalan da mi ga neko objasni.
U bre, šta su te učili u osnovnoj školi ? :)
Moduo je celobrojni ostatak pri deljenju.
Na primer mod(13,7)=6 ili mod(12,6)=0
algoritmi.108zamahajev,
Mislim da poslednja cifra za korekciju greške po modulu 11, a dve cifre
(za Beograd 71) predstavljaju grad u kome je dotični boravio kada je dodeljivan
matični broj. Za novorodjene se odmah posle rodjenja dodeljuje ovaj broj.
Sledeće cifre se dodeljuju kao neki redni broj pri čemu se za muški pol
dodeljuju brojevi do 499, a preko za ženski.
algoritmi.109pedjak,
-> #101, ppekovic> Modul/moduo je ostatak deljenja dva broja.
Ah, to je to ! Hvala !
pedja
algoritmi.110draganm,
-> #105, milan*> A sta fali imentovanima?
*>
Spori su i zahtevaju realne promenjive ...
algoritmi.111drmarke,
-> #102, dejanr> mod (a,b) = a - int(a/b)*b
Long Live BASIC ! ;)
Pozdrav DrMarke
algoritmi.112drmarke,
-> #98, dejanr> Garant su te enklave tzv. "bivši srezovi". Ti srezovi su
> ukinuti još
Srezovi ---> Regioni ---> Okrugi ;)
Pozdrav DrMarke
algoritmi.113dejanr,
-> #111, drmarke>> > mod (a,b) = a - int(a/b)*b
>>
>> Long Live BASIC ! ;)
Long Live BASIC, mada ta naredba tako glasi i u većini drugih
jezika, npr. u FORTRAN-u koji takođe "long live" :)
Zapravo, u bejziku bi moralo da se napiše DEFFNmod(a,b), ako se
dobro sećam.
algoritmi.114milan,
-> #110, draganm> Spori su i zahtevaju realne promenjive ...
U odnosu na koje druge algoritme za crtanje kruga su spori?
Sa čime si ih poredio, pa si zaključio da su spori?
Pl poz M
algoritmi.116nbatocanin,
-> #115, nbatocaninZamolio me moj prijatelj da prenesem njegovu poruku:
Drage kolege,
evo da citiram materijal koji sam dobio interesujući se za kontrolu JMBG.
On je u formi fotokopije neidentifikovanog originala. Nadam se da će vam
svima pomoći, a i vi meni nekim informacijama (vidi posle materijala)
#POžETAK MATERIJALA
NAžIN ODREĐIVANJA KONTROLNOG BROJA JEDINSTVENOG MATIžNOG BROJA GRAĐANA
Kontrolni broj (trinaesta cifra) JMBG određuje se po modulu 11 na
sledeći način:
1) -prva cifra se množi sa 7
-druga 6
-treća 5
-četvrta 4
-peta 3
-šesta 2
-sedma 7
-osma 6
-deveta 5
-deseta 4
-jedanaesta 3
-dvanaesta 2
2) dobijeni parcijalni proizvodi iz tačke 1. se saberu i dobijeni zbir se
deli sa 11, pri čemu se deljenje ograničava samo na cele brojeve.
3) ostatak koji se dobije pri deljenju oduzima se od broja 11 i dobijena
razlika predstavlja kontrolni broj.
Primeri:
a) za građanina rođenog 10.januara 1939. godine, sa registarskog područja 01,
muškog pola, upisanog pod rednim brojem 001, matični broj (bez kontrolnog
broja) j
e:
1 0 0 1 9 3 9 0 1 0 0 1
X 7 6 5 4 3 2 7 6 5 4 3 2
----------------------------------
7 0 0 4 27 6 63 0 5 0 0 2
Zbir je:
7+0+0+4+27+6+63+0+5+0+0+2 = 114
114 : 11 = 10
110
---
4
Kontrolni broj je 11-4=7
Za tog građanina matični broj je 1001939010017 ;
b) za građanina rođenog 20.januara 1939. godine, sa regostarskog područja 01,
muškog pola, upisanog pod rednim brojem 001, matični broj (bez kontrol
nog
broja) je:
2 0 0 1 9 3 9 0 1 0 0 1
X 7 6 5 4 3 2 7 6 5 4 3 2
----------------------------------
14 0 0 4 27 6 63 0 5 0 0 2
Zbir je:
14+0+0+4+27+6+63+0+5+0+0+2 = 121
121 : 11 = 11
121
---
0
Za kontrolni broj uzima se 0.
Za tog građanina matični broj je 2001939010010 ;
4) ako je ostatak pri deljenju jednak 1, za kontrolni broj ne uzima se 10,
jer kontrolni broj ne može biti dvocifren nego se broj koji izražava
kombinaciju pola i rednog broja za lica rođena istog datuma (V grupa cifara
matičnog broja) uvećava za 1 i način određivanja kontrolnog broja se
ponavlja.
Primer:
Za građanina rođenog 22.januara 1939. godine, sa regostarskog područja 01,
muškog pola, upisanog pod rednim brojem 001, matični broj (bez kontrolnog
broja) je:
2 2 0 1 9 3 9 0 1 0 0 1
X 7 6 5 4 3 2 7 6 5 4 3 2
----------------------------------
14 12 0
4 27 6 63 0 5 0 0 2
Zbir je:
14+12+0+4+27+6+63+0+5+0+0+2 = 133
133 : 11 = 12
132
---
1
Kontrolni broj je 11-1=10.
U tom slučaju uzima se sledeći broj 002, odnosno broj koji izražava
kombinaciju pola i rednog broja za lica rođena istog datuma (V grupa cifara
matičnog broja) - u datom primeru 001 i uvećava za 1, a način određivanja
kontrolnog broja se ponavlja:
2 2 0 1 9 3 9 0 1 0 0 2
X 7 6 5 4 3 2 7 6 5 4 3 2
--
--------------------------------
14 12 0 4 27 6 63 0 5 0 0 4
Zbir je:
14+12+0+4+27+6+63+0+5+0+0+4 = 135
135 : 11 = 12
132
---
3
Kontrolni broj je 11-3=8.
Za tog građanina matični broj je 2201939010028.
#KRAJ MATERIJALA
Uz ovu fotokopiju dobio sam i sledeći listing (valjda COBOL):
#POžETAK LISTINGA
;01 WMBR.
; 02 WDATUMR.
; 03 C1 PIC 9.
; 03 C2 PIC 9.
; 03 C3 PIC 9.
; 03 C4 PIC 9.
; 03 C5 PIC 9.
; 03 C6 PIC 9.
; 03 C7 PIC 9.
; 02 WFIKSB.
; 03 C8 PIC 9.
; 02 WSIFREG.
; 03 C9 PIC 9.
; 02 WRBR.
; 03 C10 PIC 9.
; 03 C11 PIC 9.
; 03 C12 PIC 9.
; 02 WKONBR PIC 9.
*****************************************************************************
*----------------ODREDJIVANJE KONTROLNE SIFRE---------------------*
:BLOK-3
: COMPUTE Z = C1 * 7 + C2 * 6 + C3 * 5 + C4 * 4 + C5 * 3
: + C6 * 2 + C7 * 7 + C8 * 6 + C9 * 5 + C10 * 4 + C11 * 3
: + C12 * 2.
: DIVIDE Z BY 11 GIVING Z1 REMAINDER OSTAT.
: IF OSTAT = 1 COMPUTE KRBR = KRBR + 1
: MOVE KRBR TO WRBR GO TO BLOK-3.
: IF OSTAT = 0 MOVE 0 TO WKONBR ELSE
: COMPUTE WKONBR = 11 - OSTAT.
*****************************************************************************
#KRAJ LISTINGA
Ko razume, shvatiće!
Meni se čini da je ovo samo (isčupan) deo iz većeg listinga. Izvinjavam se
COBOL-ašima ako ovo ipak radi samo za sebe.
Na osnovu dobijenog materijala (preko osobe koja je nekad radila u RC nekog
SUP-a - valjda oni dele te brojeve) zaključujem sledeće:
1. U svakom regostarskom području (šta god da je) postoji neka knjiga u koju
se za svaki dan državljani upisuju redom (uz eventualne preskoke, vidi
dalje) i to mučkarci od 001, a žene od 501 nadalje. Valjda se novorođeni
upisuju po nekom automatizmu, a svi izuzeci (pridošli iz tuđine, gazda
Jezdina žena i sl.) pod prvim slobodnim brojem kad stignu do upisa.
2.
Uputstvo je pisano za glupe službenike i ima primere ali i dalje je
nejasno šta treba raditi u slučaju 4) :
- da li se samo računa druga kontrolna cifra (sa istih prvih 12 cifara)
povećavanjem za 1 zadnjeg trocifrenog broja a same te tri cifre
ostaju na starom kako su bile (prema uputstvu bi i taj broj trebalo
promeniti-uvećati)
- ili se stvarno menja JMBG građana da bi se uklopila regularna
kontrolna cifra. Ovo drugo povlači da se neki redni brojevi u knjizi
preskaču u startu zbog kontrolnih cifara (oko 10% njih).
Moja pretpostavka je da je uputstvo pisano za samo kreiranje JMBG i da
tu stvarno ima preskočenih brojeva, što će reći da u praksi provere broja
ovi neregularni slučajevi ne bi trebalo da se dese. Molim sve koji ovo
čitaju i imaju neke JMBG na raspolaganju da provere da li se dešava da
računajući ovako dobiju ostatak 10 pri deljenju i jave da mi ostali
znamo na čemu smo povodom ovog pitanja.
3. Opisani algoritam je dobar kod kreiranja JMBG, ali za kontrolu da li je
kontrolna cifra dobra ili ne (to mi radimo uglavnom, zar ne?) je lakše i
brže sledeće:
Svih 13 cifara se množe redom brojevima: 7 6 5 4 3 2 7 6 5 4 3 2 1
( da, poslednja, 13. sa 1 ) i saberu. Zbir mora biti deljiv sa 11.
Toliko oko JMBG.
Do sada sam imao prilike da vidim i kontrolnu cifru (znak) za ISBN kod
knjiga. Opet se radi o modulo 11 aritmetici. Ovde, međutim, kontrolna cifra
može biti i 10 i tada se zamenjuje znakom "X". Provera je na sledeći način:
broj se očisti od blankova i crtica ukoliko postoje (to vole da stavljaju,
da bi odvojili celine za koje ne znam šta znače tačno). Zatim se od zadnje
cifre do prve (unatraške) cifre ISBN ("X"=10) množe redom sa 1,2,3,4,...
koliko već cifara ima. Zbir mora biti deljiv sa 11.
Na kraju, čemu služe ove kontrolne cifre? Pri unosu su relativno česte
greške. Najčešće se radi o permutaciji cifara i o pogrešno unetoj cifri. U
oba slučaja (ako nema drugih grešaka) metod sa kontrolnom cifrom mora 100%
da signalizira grešku. Ne znam kolika je verovatnoća otkrivanja višestrukih
grešaka, o tome bi mogao neko upućeniji, ali verovatno bitno veća nego kod
recimo običnog zbira. Pošto je 11 prost broj, kod jedne pogrešne cifre,
metod može i da predvidi šta je najverovatnije pogrešno uneto.
Toliko od mene, a ako neko zna za druge podatke koji se štite kontrolnim
ciframa, molim da podeli radost saznanja sa drugim smrtnicima koji te podatke
(treba da) kontrolišu.
Srdačan pozdrav,
Milan Dražić,
matematičar
bavi se bazama podataka za život
a numeričkom analizom za slavu
algoritmi.117janko,
-> #116, nbatocanin> Uputstvo je pisano za glupe službenike i ima primere ali i
> dalje je nejasno šta treba raditi u slučaju 4) :
> - da li se samo računa druga kontrolna cifra (sa istih
> prvih 12 cifara) povećavanjem za 1 zadnjeg trocifrenog
> broja a same te tri cifre ostaju na starom kako su bile
> (prema uputstvu bi i taj broj trebalo promeniti-uvećati)
> - ili se stvarno menja JMBG građana da bi se uklopila
> regularna kontrolna cifra. Ovo drugo povlači da se neki
> redni brojevi u knjizi preskaču u startu zbog kontrolnih
> cifara (oko 10% njih). Moja pretpostavka je da je uputstvo
> pisano za samo kreiranje JMBG i da tu stvarno ima
> preskočenih brojeva, što će reći da u praksi provere broja
> ovi neregularni slučajevi ne bi trebalo da se dese. Molim
> sve koji ovo čitaju i imaju neke JMBG na raspolaganju da
> provere da li se dešava da računajući ovako dobiju ostatak
> 10 pri deljenju i jave da mi ostali znamo na čemu smo
> povodom ovog pitanja.
Probao sam. U bazi od nekoliko stotina, nema nijednog broja
koji bi se okarakterisao kao "za preskakanje." Zato sam ubeđen
da se algoritam poštuje: neki redni brojevi SE PRESKAžU (što
nedvosmisleno piše u onom uputstvu).
> Na kraju, čemu služe ove kontrolne cifre? Pri unosu su
> relativno česte greške. Najčešće se radi o permutaciji
> cifara i o pogrešno unetoj cifri. U oba slučaja (ako nema
> drugih grešaka) metod sa kontrolnom cifrom mora 100% da
> signalizira grešku. Ne znam kolika je verovatnoća
> otkrivanja višestrukih grešaka, o tome bi mogao neko
> upućeniji, ali verovatno bitno veća nego kod recimo
> običnog zbira. Pošto je 11 prost broj, kod jedne pogrešne
> cifre, metod može i da predvidi šta je najverovatnije
> pogrešno uneto.
E, ovo bih baš voleo da mi objasni neki matematičar upućeniji
od mene (ovo su filozofska pitanja, a ne odnose se direktno na
JMBG): zašto baš moduo 11? Zar u određivanju ovih brojeva nisu
kritičnije težine cifara a ne moduo? Zar moduo ne bi mogao da
bude i 10?
algoritmi.118dragisak,
-> #116, nbatocanin║ 4) ako je ostatak pri deljenju jednak 1, za kontrolni broj ne uzima
║ se 10, jer kontrolni broj ne može biti dvocifren nego se broj koji
║ izražava kombinaciju pola i rednog broja za lica rođena istog datuma
║ (V grupa cifara matičnog broja) uvećava za 1 i način određivanja
║ kontrolnog broja se ponavlja.
Ovo se razlikuje od onog mog algoritma (po njemu je u ovom slučaju
kontrolni broj jednak nula). Da li neko ima matični broj
sa zadnjom cifrom 0, da proveri ? Onaj algoritam koji sam ja dao
koristi se već par godina za vođenje matičnih knjiga rođenih u Kraljevu.
Do sada nisam čuo da je bilo nekih primedbi na to.
algoritmi.119snemcev,
SOR mi je malo pobrkao lončiće, ali mislim da se ovde vodila diskusija
o žiro računima. Dakle...
>> a N je redni broj, i to ti brojevi N idu redom, dakle recimo postoje
>> žiro računi tipa 60811-601-10, pa onda 60811-601-11 i tako dalje,
>> "rupe" uglavnom dolaze od firmi koje su vremenom propadale,
>> integrisale se itd.
Nisi u pravu. U broju žiro računa poslednja cifra je kontrolna. Dakle
65500-625-21 označava drugu firmu u klasi 625 u filijali 500 u Vojvodini
tj. Kikindi. Ona jedinica na kraju je kontrolna cifra.
Pogledaj malo i spiskove čekova kod predaje na naplatu. Daj tri spiska
i neće imati susedne brojeve, ali ako zanemariš poslednju cifru, shvatićeš
da je sve OK i da je ta poslednja cifra ponovo kontrolna. Izgleda da je
SDK (da ne kažem SPPFN) otišao daleko u kontoli ispravnosti podataka.
algoritmi.120snemcev,
>> Zne li neko još neke brojeve, koje do sada nismo pomenuli, a koji u
>> sebi sadrže dodatne korisne informacije?
Imaš li čekove Jugobanke? Prva dva broja označavaju tvoju matičnu banku,
sledećih pet su broj tvog računa i poslednja je kontrolna.
algoritmi.121snemcev,
>> šifra oblika udruživanja (termin iz drugog vremena ;), žiro račun...
čiro račun ima kontrolnu cifru.
algoritmi.122miljko,
-> #99, mbacic> Da li neko zna neki algoritam za crtanje kruga sem
> Bresham's algorithm i trigonometrijskog nacina.
Ako nije kasno...
U Raccunarima 24 (str 56.), tekst 'osam krugova kredom' elaborira
tematiku crtanja krugova.
Inacce, po mom skromnom missljenju, jedan od boljih cclanaka u
Raccunarima, ever.
algoritmi.123dr.grba,
-> #116, nbatocaninNe mogu da precutim, mada ne mogu ni konkretno da pomognem :
Pre cetiri - pet godina, dok sam vrzmao po nekoj beogradskoj knjizari,
naleteo sam na neku idiotski jeftinu knjigu (sto je ne kupih, ***** *** *****!)
naslova "Informacioni sistemi u organima uprave" ili nesto slicno. Detaljnih
podataka o knjizi se ne secam, imala je ociglednu formu udzbenika i bavila se,
je li, naslovljenom temom.
Dobro se secam, na samom pocetku knjige, poglavlje 1.1 ili slicno, bilo je
detaljno opisano modeliranje JMBG, cak je prilozeno i par tabela koje su
nosile u sebi nekakve nomenklature.
I stoga bi mozda bio kunst iskopati tu knjigu. Ona bi sigurno pomogla.
Kad je ne kupih, #@$#$^^&^* !!! ))):
Pozdrav, dr ÔpŰa
algoritmi.124janko,
-> #120, snemcev> Imaš li čekove Jugobanke? Prva dva broja označavaju tvoju
> matičnu banku,
Beobankine.
O kom broj pričaš, broju čeka? Kod mene ti brojevi rastu
linearno.
A čeksum u broju tekućeg računa? Ima ga ili ne?
algoritmi.125janko,
-> #118, dragisak> Ovo se razlikuje od onog mog algoritma (po njemu je u ovom
> slučaju kontrolni broj jednak nula). Da li neko ima
> matični broj sa zadnjom cifrom 0, da proveri ? Onaj
Kao što rekoh. Ja pokušao da proverim. U bazi do koje sam
došao, ako je 0 na kraju, nastala je isključivo od 11 a ne od
10. Tj. nema brojeva koji bi se po onom algoritmu preskočili.
Po meni, dakle, stvarno se brojevi preskaču.
algoritmi.126bulaja,
-> #124, janko│O kom broj pricas, broju ceka? Kod mene ti brojevi rastu linearno.
└───
Pretpostavljam o broju tekuceg racuna (cekovne kartice), on bi trebalo
da ima neki checksum (ima ga kod mene - Slavija banka, a izgleda i kod
ostalih banaka).
algoritmi.127ndragan,
-> #116, nbatocanin/ - da li se samo računa druga kontrolna cifra (sa istih prvih 12
/ cifara) povećavanjem za 1 zadnjeg trocifrenog broja a same te tri
Ne, nego se zamenjuje, dakle postoje nemogući brojevi (statistički,
svaki jedanaesti je nemoguć) i ako neko naleti na nemoguć broj,
dodeljuje mu se sledeći.
Veći je problem što se može desiti da se ti brojevi dodeljuju na malo
više 'registarskih područja' nego što može da pokrije dvocifrena šifra.
U prvo vreme sam mislio da je to redni broj upisa u matičnu knjigu
rođenih (ili useljenih) ili državljana, ali takve knjige postoje i po
selima. Srećna okolnost je što ta brojka kreće svakog dana od 1, pa može
malo da se zonira (svakom selu po 20 brojeva dnevno i gotovo).
/ Toliko od mene, a ako neko zna za druge podatke koji se štite
/ kontrolnim ciframa, molim da podeli radost saznanja sa drugim
/ smrtnicima koji te podatke (treba da) kontrolišu.
Od maja prošle godine broj računa treba da je pod kontrolom po modulu 11
(bez ostatka 10). To je SDK uvela radi TK prenosa; za primenu toga ima
više modela, s tim da je model 99 (bez kontrole) kao ukinut (?). Obično
se koristi model 05, ima format 05-xxxxxxx-yyyyyyy - grupa sa xxxx se
kontroliše po mod11, grupa sa yyyy ne.
TK prenos znači da uplata mo(nu)mentalno ide teleksom iz jedne SDK u
drugu, i važeća je bez da se čeka da virman stigne. Modul 11 je način da
se kontroliše valjanost prenosa.
algoritmi.128ndragan,
-> #119, snemcev/ Pogledaj malo i spiskove čekova kod predaje na naplatu. Daj tri spiska
Banatska Banka uporno izdaje čekove bez kontrolne cifre.
algoritmi.129dragisak,
-> #125, janko║ Kao što rekoh. Ja pokušao da proverim. U bazi do koje sam
║ došao, ako je 0 na kraju, nastala je isključivo od 11 a ne od
║ 10. Tj. nema brojeva koji bi se po onom algoritmu preskočili.
║ Po meni, dakle, stvarno se brojevi preskaču.
Jesi li uporedio onaj algoritam koji sam ja dao sa onim drugim ? Koji
daje 'bolje' rezultate ?
algoritmi.130dejanr,
-> #121, snemcev>> > šifra oblika udruživanja (termin iz drugog vremena ;), žiro račun...
>>
>> čiro račun ima kontrolnu cifru.
Može li malo detaljnije? Da li misliš na žiro ili na tekući račun? Ja
sam prilično ubeđen da žiro računi (barem oni koji pripadaju RO, kao
i žiro računi građana u Beobanci) nemaju kontrolnu cifru.
algoritmi.131janko,
-> #129, dragisak> Jesi li uporedio onaj algoritam koji sam ja dao sa onim
> drugim ? Koji daje 'bolje' rezultate ?
Očigledno je da brojeve koje odbacuje tvoj algoritam odbacuje i
onaj drugi. Očigledno je tvoj NE odbacuje neke brojeve koje
odbacuje onaj drugi.
U toj bazi koju imam, jednostavno nije bilo brojeva koje bi
tvoj program pustio a onaj drugi ne bi. Zaključak, izgleda da
su brojevi generisani po 'onom drugom,' strožem kriterijumu.
Što opet znači da su u _____ (kom beše gradu? Izvini, zaboravio
sam, ali ti ponovi) falširali? Eto problema! Zamisli koliko je
falš brojeva, koje će sada ispravno napisani programi da
odbacuju, a jadnik ni kriv ni dužan, ima nekompatibilan broj,
i šta će onda?!? "Druže, (gospodine) vaš broj je neispravan."
A on? Kome da objasni da su neki služebnici slabije ukapirali
algoritam? Šta da radi sa silnim dokumentima?
algoritmi.132janko,
-> #127, ndragan> Veći je problem što se može desiti da se ti brojevi
> dodeljuju na malo više 'registarskih područja' nego što
> može da pokrije dvocifrena šifra. U prvo vreme sam mislio
> da je to redni broj upisa u matičnu knjigu rođenih (ili
> useljenih) ili državljana, ali takve knjige postoje i po
> selima. Srećna okolnost je što ta brojka kreće svakog dana
> od 1, pa može malo da se zonira (svakom selu po 20 brojeva
=========================
> dnevno i gotovo).
====== !!!!!
Ehhh, dipl. matemetičaru! ;)
Recimo da je ceo Beograd jedno evidenciono mesto (koja još ne
umemo da nazovemo).
Neka Beograd ima 2 miliona stanovnika. Neka je broj rođenih
jednak broju umrlih u istom vremenskom periodu. Ako je životni
vek 50 godina, za 50 godina se rodi 2 miliona ljudi. To je
40000 godišnje, ili 109 beba dnevno. Neka su 51% muške, to mu
dođe 56 muških beba dnevno u dvomilionskom gradu. (*)
Ili, selo iz tvog teksta (dvadeset mali muški deca dnevno) ima
sedamsto hiljada stanovnika. ;) (Ili, možda nije pravoslavno
nego... ;)
---
(*) Zanimljivo je da je, kada je počela ova priča, i meni dve i
po cifre izgledalo, odoka, malo, ali mi je na ovakav rezon
skrenuo pažnju jedan prijatelj (kome je nedavno istekla
pretplata na Sezamu, tek toliko da se zna. Kaže, sada ima dva
sata dnevno više:).
algoritmi.133mjova,
-> #130, dejanr>>> čiro račun ima kontrolnu cifru.
a da li broj telefona sadrži kontrolnu cifru? ;)
nego, janko (on je 'kriv' za lanac poruka ;) bi mogao lepo da popakuje
poruke sa algoritmima za sve te razne čeksume i da okači neđe ovde.
možda nekome promakne..
algoritmi.134bpetrovic,
-> #114, milan*> U odnosu na koje druge algoritme za crtanje kruga su spori?
*> Sa cime si ih poredio, pa si zakljucio da su spori?
Pogledaj konferenciju PC.PROG temu algoritmi ... imas algoritam
za crtanje kruga bez realnih promenjivih ....
algoritmi.135spantic,
-> #134, bpetrovic>*> U odnosu na koje druge algoritme za crtanje kruga su
>*> spori? Sa cime si ih poredio, pa si zakljucio da su
> spori?
>
> Pogledaj konferenciju PC.PROG temu algoritmi ... imas
> algoritam za crtanje kruga bez realnih promenjivih ....
Pošto je reč o standardnom "školskom" algoritmu, da to Milan ne zna
verovatno bi pun PMF bio studenata koji bi urlikali da im se vrate
pare :)
algoritmi.136dejanr,
-> #132, janko>> Neka Beograd ima 2 miliona stanovnika. Neka je broj rođenih
>> jednak broju umrlih u istom vremenskom periodu. Ako je životni
>> vek 50 godina, za 50 godina se rodi 2 miliona ljudi. To je
>> 40000 godišnje, ili 109 beba dnevno. Neka su 51% muške, to mu
>> dođe 56 muških beba dnevno u dvomilionskom gradu. (*)
>>
>> Ili, selo iz tvog teksta (dvadeset mali muški deca dnevno) ima
>> sedamsto hiljada stanovnika. ;)
>>
>> (*) Zanimljivo je da je, kada je počela ova priča, i meni dve i
>> po cifre izgledalo, odoka, malo, ali mi je na ovakav rezon
>> skrenuo pažnju jedan prijatelj...
Ima kod Pereljmana ("Zanimljiva matematika") priča o nekom "pabu"
u kome je matematičar objasnio prisutnima šta je verovatnoća, oni
nekako shvatili, i sad ih on pita kolika je verovatnoća da će
sledećih 100 ljudi koji prođu ulicom biti muškarci. Obzirom da je
to negde oko 2^-100 što je za sve praktične primene jednako nuli,
svi su bili spremni da se u proizvoljan iznos klade da se to neće
desiti. I kladili su se, beše u neki bicikl. A onda je naišla
kolona vojnika... ;>
U datom primeru, šta li se radi onoga dana koji nastupa 9 meseci
posle (daleko bilo ;) raspada elektroenergetskog sistema? ;)
algoritmi.137dragisak,
-> #131, janko║ Što opet znači da su u _____ (kom beše gradu? Izvini, zaboravio
║ sam, ali ti ponovi) falširali? Eto problema! Zamisli koliko je
║ falš brojeva, koje će sada ispravno napisani programi da
║ odbacuju, a jadnik ni kriv ni dužan, ima nekompatibilan broj,
║ i šta će onda?!? "Druže, (gospodine) vaš broj je neispravan."
║ A on? Kome da objasni da su neki služebnici slabije ukapirali
║ algoritam? Šta da radi sa silnim dokumentima?
Koliko sam ja ukapirao, moj algoritam uvek radi. Nije mi jasno kako
može da se desi da propusti neispravan broj. Napomena je jedino da se
'moj' algoritam ne može koristiti za ODREĐIVANJE novog matičnog broja
nego samo za KONTROLU već postojećeg.
Inače što se tiče pomenutog grada (Kraljevo, Leskovac ...) tu ne bi smelo
da ima problema koje si opisao. Evo o čemu se radi. Matične službe NE
određuju matični broj građana (MBG) nego to radi murja. Kada se dete
rodi oni ga upišu u matičnu knjigu rođenih ali privremeno bez matičnog
broja. Onda oni pošalju podatke o dotičnom detetu Tamo-gde-treba, a oni
mu odrede MBG koji se onda upiše u matičnu knjigu. Dakle, ovaj se algoritam
koristi samo zato da bi se spreičilo da oni bezveznjaci po opštinama
upisuju gluposti u bazu podataka. Kako to panduri izračunavaju, nemam
pojma.
algoritmi.138janko,
-> #133, mjova> nego, janko (on je 'kriv' za lanac poruka ;) bi mogao lepo
> da popakuje poruke sa algoritmima za sve te razne čeksume
> i da okači neđe ovde. možda nekome promakne..
Do sada su samo dva algoritma dovoljno precizna:
- za brojeve faktura (poslao dejanr)
- za matičini broj (poslao Milan Dražić) (dragisak je dao
nešto jednostavniji, pa verujem da je zato ovaj bolji)
Za brojeve žiro i tekućeg računa sada ljudi tvrde da postoje
kontrolne sume, ali još niko nije prikazao algoritam.
Inače, ma kako to izgledalo, ja nisam ni moderator ni tako
nešto. Uz to, čini mi se da (još) nema smisla kačiti komadiće
diskusije. Možda tek kada se skupi dovoljno algoritama da bi
postojala potreba da se sistematizuju (sumnjam?). Za sada, kome
treba, na dodir tastature može da pokupi celu temu.
algoritmi.139ndragan,
-> #132, janko/ Ehhh, dipl. matemetičaru! ;)
Da. Matematika, a ne račun.
/ 40000 godišnje, ili 109 beba dnevno. Neka su 51% muške, to mu
žuj, šifra ne sme da pukne. Pa neka svim bebama iz Prćilovice taj brojač
počinje od 041 a iz Džambukovice na 061, i neka nikad ne prebace 044
odnosno 064 (ako jedna rodi četvorke), i stvar je sistemski rešena.
Uzmi u obzir da je u vreme kad je jebi_ga_broj uvođen trebalo prvo
iznumerisati postojećih dvadesetak miliona ljudi, a to je onda već 'šira
društvena akcija', i da se moglo očekivati udarničko upisivanje, ako
treba, drugovi. Za takve slučajeve, za udarne dane, mogla se očekivati
koja stotina na pojedinim mestima. Hoću da kažem da šifra nije
predimenzionirana; na bilo kom delu šifre da skineš jednu cifru,
rizikuješ da ti pukne kroz koju godinu.
/ Ili, selo iz tvog teksta (dvadeset mali muški deca dnevno) ima
A šta misliš šta rade kad im odjednom nestane struje? :)
algoritmi.140madamov,
-> #136, dejanr
******
A onda je naišla kolona vojnika... ;>
******
Primer sa nekog fakulteta: Pita profa studenta na ispitu koja je
verovatnoća da će iz špila sa 52 karte izvući sedmicu herc, na šta ovaj
odgovara 50%. Pita ga profa kako to, a on odgovara: "Pa lepo, 'oš je izvuć,
ne'š je izvuć.". B)))
algoritmi.141ematic,
-> #137, dragisak> da ima problema koje si opisao. Evo o čemu se radi. Matične
> službe NE određuju matični broj građana (MBG) nego to radi
> murja. Kada se dete rodi oni ga upišu u matičnu knjigu rođenih
> ali privremeno bez matičnog broja. Onda oni pošalju podatke o
> dotičnom detetu Tamo-gde-treba, a oni mu odrede MBG koji se
> onda upiše u matičnu knjigu. Dakle, ovaj se algoritam
Tačno tako. Ja sam za klinca morao da tražim broj u lokalnoj
žandarmeriji, a rođen je u Kraljevu.
algoritmi.142snemcev,
-> #124, janko>> O kom broj pričaš, broju čeka? Kod mene ti brojevi rastu
>> linearno.
Jok bre, o broju tekućeg računa! Recimo
15-70-13317-6
gde je samo 13317 broj mog računa, 15-70 je banka (nešto kao 15-Novi
Sad, 70-Glavna filijala Kikinda), a 6 je kontrolna cifra. A brojevi
čekova idu linearno, s tim što je PŠ i ovde izuzetak. Kod njih izgleda
nema pravila. Ili pak ima?
algoritmi.143snemcev,
-> #126, bulaja>> Pretpostavljam o broju tekuceg racuna (cekovne kartice), on bi
Broj tekućeg računa i broj čekovne kartice nisu isti! I brojevi čekovnih
kartica idu linearno, kao i brojevi čekova.
algoritmi.144snemcev,
-> #128, ndragan>> Banatska Banka uporno izdaje čekove bez kontrolne cifre.
I Vojvođanska banka dd Novi Sad, Glavna filijala Kikinda. Kao da su
deo iste banke (a i jesu :)))
algoritmi.145janko,
-> #136, dejanr> nekako shvatili, i sad ih on pita kolika je verovatnoća da
> će sledećih 100 ljudi koji prođu ulicom biti muškarci.
> Obzirom da je to negde oko 2ž-100 što je za sve praktične
> primene jednako nuli, svi su bili spremni da se u
> proizvoljan iznos klade da se to neće desiti. I kladili su
> se, beše u neki bicikl. A onda je naišla kolona vojnika...
> ;>
:) A taj koji je pokrenu opkladu ima strica u kasarni, pa
pričao s njim tog jutra. :) Sjajno.
> U datom primeru, šta li se radi onoga dana koji nastupa 9
> meseci posle (daleko bilo ;) raspada elektroenergetskog
> sistema? ;)
I ovo nije ništa neobično. To su osobine toka novorođenih.
Nigde nisam tvrdio da je raspodela baš ravnomerna, ali čisto
sumnjam da je onako žešće eksponencijalna. Uostalom, ako iko
može da proveri koliko je maksimalno rođenih u Beogradu u
jednom danu, još uvek ne verujem da je broj ni blizu onih
granica koje postoje: oko četrsto četrdeset beba jednog pola u
jednoj evidencionoj jedinici. Još bolja mera bi bila, rekordni
broj rođenih u jednom danu na Kosovu?
algoritmi.146janko,
-> #137, dragisak> Koliko sam ja ukapirao, moj algoritam uvek radi. Nije mi
> jasno kako može da se desi da propusti neispravan broj.
> Napomena je jedino da se 'moj' algoritam ne može koristiti
> za ODREĐIVANJE novog matičnog broja nego samo za KONTROLU
> već postojećeg.
SVAKI metod sa kontrolnom sumom, kada se koristi za proveru
ispravnosti, MOčE da propusti neispravan broj (u smislu, broj
sa kontrolnom sumom koja je ispravan, ali broj koji nije onaj
koji smo želeli). 'Tvoj' algoritam nije izuzetak. A ni onaj
'jači.' I taj 'jači' pokriva sledeći slučaj: otkucan je broj
koji tamo onaj rezultat (pre kontrolne cifre) daje 10. I on
kaže 'jok, ovo je neispravno.' U tom trenutku 'tvoj' algoritam
kaže 'ajde da vidim da li je čeksum cifra nula, ako jeste, onda
je ispravan.
> broja. Onda oni pošalju podatke o dotičnom detetu
> Tamo-gde-treba, a oni mu odrede MBG koji se onda upiše u
> matičnu knjigu. Dakle, ovaj se algoritam
Super. Ako se koristi samo za proveru, onda teško da je bilo
neke štete.
algoritmi.147snemcev,
-> #130, dejanr>> Može li malo detaljnije? Da li misliš na žiro ili na tekući račun? Ja
>> sam prilično ubeđen da žiro računi (barem oni koji pripadaju RO, kao
>> i žiro računi građana u Beobanci) nemaju kontrolnu cifru.
čiro račun je u pitanju. Nešto kao
xxyyy-zzz-aaa-bbbbbbc
xx - Okrug, šta li!? Dejanr je ostavio brojeve za pojedina mesta.
yyy - Oznaka filijale
zzz - Grupa računa (npr. 601-preduzeća
603-kojekakve društvene organizacije
604-delovi preduzeća sa posebnim ovlašćenjima
623-banke
625-ostale finansijske organizacije)
aaa - Nekakve podgrupe (pretpostavljam)
bbbbbbb - broj samog računa
c - kontrolna cifra
Za sve to evo i primer
65500-623-16 (u stvari, 65500-623-000-0000016)
65 - Vojvodina
500 - Kikinda
623 - banka
000 - nema podgrupe (ili šta je već to)
1 - broj računa
6 - kontrolna cifra
algoritmi.148snemcev,
-> #138, janko>> - za brojeve faktura (poslao dejanr)
Kako mi je ovo promaklo? Koja je poruka u pitanju?
algoritmi.149kuki,
-> #140, madamov> odgovara 50%. Pita ga profa kako to, a on odgovara: "Pa lepo, 'oš je izvuć,
> ne'š je izvuć.". B)))
Verovatnoća za bilo koji događaj je 50%
Ili će se desiti, ili neće :))) (marfi)
algoritmi.150dr.grba,
-> #144, snemcev>> I Vojvodanska banka dd Novi Sad, Glavna filijala Kikinda. Kao da su
>> deo iste banke (a i jesu :)))
E, nemaju kontrolnu cifru; nemaju ni pare.
Zato je moja malenkost preselila svoj ziro-racun u Invest banku.
Ima kontrolni broj, ima pare. (((: Veselje za mali deca.
Zlobo, pravac Invest banka!
Pozdrav, dr ÔpŰa
algoritmi.151janko,
-> #139, ndragan> Uzmi u obzir da je u vreme kad je jebi_ga_broj uvođen
> trebalo prvo iznumerisati postojećih dvadesetak miliona
> ljudi, a to je onda već 'šira društvena akcija', i da se
> moglo očekivati udarničko upisivanje, ako treba, drugovi.
> Za takve slučajeve, za udarne dane, mogla se očekivati
> koja stotina na pojedinim mestima. Hoću da kažem da šifra
Ali, opet se brojevi daju ne po danu prijave, već po danu
ROĐENJA!
algoritmi.152janko,
-> #148, snemcev>>> - za brojeve faktura (poslao dejanr)
>
> Kako mi je ovo promaklo? Koja je poruka u pitanju?
Ne da ti je promaklo, nego... Otprilike ista priča o fakturama
je bila i u prethodnoj konferenciji u kojoj je bila tema
algoritmi. Priča o fakturama je mesecima starija od ove sad
priče o matičnom broju i ostalim.
Adrese su:
PC.PROG: (možda sada ima .1 na kraju?) 9.12 od aprila 92.
PC.PROG.2: 1.73 od marta 93.
algoritmi.153janko,
-> #147, snemcev> čiro račun je u pitanju. Nešto kao
>
> xxyyy-zzz-aaa-bbbbbbc
Dajte, ako je neko blizak sa bankama, da iskopa te podatke
direktno od njih. Da konačno i to proveravamo automatski.
Valjda je i njima lakše kada dobijaju više ispravnih brojeva?
(Sad se setih -- nije! Ovako imaju izgovor da zadržavaju pare
koje nikom ne uplaćuju, dok se taj neko ne seti da interveniše
;)
algoritmi.154snemcev,
-> #153, janko>> Valjda je i njima lakše kada dobijaju više ispravnih brojeva?
>> (Sad se setih -- nije! Ovako imaju izgovor da zadržavaju pare
>> koje nikom ne uplaćuju, dok se taj neko ne seti da interveniše
>> ;)
Jok! Provereno tri puta (toliko znam sigurno)! Eksperimentalno sam pustio
neke bezveze pare na račun kojekakvih poreza i umesto poslednje (kontrolne)
cifre koja je bila 9, stavio sam 4 (dakle umesto 2159 stavio sam 2154).
Sutra na izvodu tj. na košuljici (ko razume, shvatiće), kao račun na koji
su otišle pare pisalo je 2159 iako je na virmanu bilo 2154. I tako tri puta
sa tri različita računa (za svaki slučaj, uvek porezi ;) Za mene je ovo
dovoljan dokaz da SPPFN u Kikindi zna šta radi.
algoritmi.155snemcev,
-> #152, janko>> PC.PROG: (možda sada ima .1 na kraju?) 9.12 od aprila 92.
>> PC.PROG.2: 1.73 od marta 93.
Thanx, potražiću.
algoritmi.156snemcev,
-> #150, dr.grba>> Zato je moja malenkost preselila svoj ziro-racun u Invest banku.
>> Ima kontrolni broj, ima pare. (((: Veselje za mali deca.
Mislim da ću te potražiti povodom ove tvoje izjave ;))))
algoritmi.157ndragan,
-> #151, janko/ Ali, opet se brojevi daju ne po danu prijave, već po danu
/ ROĐENJA!
Za novorođene da, a ne znam kako ide sa naknadno upisanim. Uostalom,
čim imaš teoretsku mogućnost da negde imaš više od 99 odjednom, moraš
imati tri cifre i gotovo.
algoritmi.158ndragan,
-> #147, snemcev/ 65500-623-16 (u stvari, 65500-623-000-0000016)
/ 65 - Vojvodina
Ne znam baš, ovde je 66900-601-xxxxx; 66900 je SDK Zrenjanin, 601 kako
si rekao, i xxxxx sam broj žiro računa. Za radnje je strava jedna, drže
ih na nekom podpodračunu, pa ima tridesetak znakova, od čega pešes "-".
algoritmi.159janko,
-> #157, ndragan> / Ali, opet se brojevi daju ne po danu prijave, već po
> danu / ROĐENJA!
>
> Za novorođene da, a ne znam kako ide sa naknadno upisanim.
> Uostalom, čim imaš teoretsku mogućnost da negde imaš više
> od 99 odjednom, moraš imati tri cifre i gotovo.
Pa ima dve i po cifre: 000-499 za muške, 500-999 za ženske.
Naknadno upisani se OPET upisuju po datumu rođenja. Ili,
informatičkim rečnikom, u "ključ" ovog broja se računa i datum
rođenja. Ili, još preciznije rečeno, čitav broj je ključ.
algoritmi.160dgrbic,
-> #157, ndragan:: Za novorođene da, a ne znam kako ide sa naknadno
:: upisanim. Uostalom, čim imaš teoretsku mogućnost da negde
:: imaš više od 99 odjednom, moraš imati tri cifre i gotovo.
"Znate, ponestalo nam brojeva... Dođite sutra ili idite u Niš pa se tamo
upišite..."
algoritmi.161janko,
-> #160, dgrbic> :: upisanim. Uostalom, čim imaš teoretsku mogućnost da
> negde :: imaš više od 99 odjednom, moraš imati tri cifre i
> gotovo.
>
> "Znate, ponestalo nam brojeva... Dođite sutra ili idite u
> Niš pa se tamo upišite..."
Nema šanse. Pročitaj priču od pre.
algoritmi.162snemcev,
-> #158, ndragan>> Ne znam baš, ovde je 66900-601-xxxxx; 66900 je SDK Zrenjanin, 601
>> kako si rekao, i xxxxx sam broj žiro računa. Za radnje je strava
>> jedna, drže ih na nekom podpodračunu, pa ima tridesetak znakova, od
>> čega pešes "-".
Pogledaj košuljicu od izvoda. 100% imaš i podgrupu. Raspitaj se malo po
firmi na koji žiro račun plaćate poreze - sigurno je 66900-843-215-?
(ili 846). Još jednostavnije, otiđi u SUP i pitaj koliko treba da
uplatiš za produženje pasoša ili nešto slično. Daće ti neki račun i
trebao bi kao treći broj da ima 215. Ali, čak i ako ga na virmanu ili
uplatnici izostaviš, pare nepogrešivo stižu na pravi račun. Kako? Samo
SDK (SPPFN) zna!
algoritmi.163ndragan,
-> #162, snemcev/ uplatnici izostaviš, pare nepogrešivo stižu na pravi račun. Kako? Samo
Baš sam malopre sreo jednu poznanicu, radila u SDK, sad je u finoj
muriji. Što ne pročitah ovo ranije, mogao sam da je priupitam. Imaju
neki sistem, čini mi se da u tim brojevima ima i nekih suvišnih stvari,
ali logika je izgleda jako dobro postavljena. Ko zna kolika može da bude
greška u broju, a da se i dalje prepozna, i obratno: ko zna koliko broj
može da bude tačan, a da pare opet zalutaju :)
algoritmi.164dejanr,
Prigodno pitanje: zna li neko kako se za zadatu godinu može izračunati
kog datuma pada Uskrs? Nešto se prisećam da je to išlo po modulu 11 i da
je pisalo u nekoj od onih knjiga tipa "večiti kalendar", ali ne mogu da
nađem ni jednu takvu.
Pročitah u enciklopediji da Uskrs pada "u prvu nedelju posle punog meseca
koji pada posle prolećne ravnodnevice". Obzirom da su oba fenomena čisto
astronomske prirode, pomislih da Pravoslavni i Katolički Uskrs padaju u
isti dan, i nađoh u nekim programerskim novinama algoritam za Katolički,
ali na primeru ove godine greši, dakle ne padaju u isti dan :( žak se ne
razlikuju za 14 dana, pošto izgleda da mi pogrešno računamo kada je
ravnodnevica, a to pomera i taj "pun mesec" svake godine za različit
broj dana.
algoritmi.165bulaja,
-> #164, dejanr│Prigodno pitanje: zna li neko kako se za zadatu godinu moze izracunati
│kog datuma pada Uskrs? Nesto se prisecam da je to islo po modulu 11 i da
│je pisalo u nekoj od onih knjiga tipa "veciti kalendar", ali ne mogu da
│nadem ni jednu takvu.
└───
Ima u NFLib (za Clipper) funkcija FT_EASTER() za koja bi trebalo radi
bas to, ali takodje gresi (?) za ovu godinu - daje 11. april. Algoritam
koji se koristi je Knuth-ov (iz "The Art..", deo 1.3.2), verovatno je
isti kao taj koji si ti nasao.
Ako se ne varam pun mesec je bio prosle nedelje/ponedeljka, moguce je da
su nesuglasice oko toga kada je bas pun mesec :).
algoritmi.166ppekovic,
-> #165, bulaja>> Ima u NFLib (za Clipper) funkcija FT_EASTER() za koja bi trebalo radi
>> bas to, ali takodje gresi (?) za ovu godinu - daje 11. april. Algoritam
>> koji se koristi je Knuth-ov (iz "The Art..", deo 1.3.2), verovatno je
>> isti kao taj koji si ti nasao.
Ima na FFS-u programčić uskrs koji tačno (?) određuje kada
pada pravoslavni uskrs. S obzirom da je propratni tekst na srpskom
jeziku, verovatno je to delo našeg čoveka. Dakle, naš čoveče javi
se :) ili ako čoveka nema na sezamu: traži se "naš čovek" kriv za
program uskrs. Nalazaču vredna nagrada :)
Paya
algoritmi.167milan,
-> #164, dejanr> Pročitah u enciklopediji da Uskrs pada "u prvu nedelju posle punog meseca
> koji pada posle prolećne ravnodnevice". Obzirom da su oba fenomena čisto
> astronomske prirode, pomislih da Pravoslavni i Katolički Uskrs padaju u
> isti dan, i nađoh u nekim programerskim novinama algoritam za Katolički,
> ali na primeru ove godine greši, dakle ne padaju u isti dan :( žak se ne
> razlikuju za 14 dana, pošto izgleda da mi pogrešno računamo kada je
> ravnodnevica, a to pomera i taj "pun mesec" svake godine za različit
> broj dana.
Prvo, načelno si pogrešio, čak i da se računanje Uskrsa
obavlja po astronomskim pravilima. Jer "prva nedelja posle prvog
punog meseca u proleće", zahvaljujući razlici u kalendaru, može
napraviti razliku između Uskrsa po julijanskom i po
gregorijanskom kalendaru i do 4 nedelje! Jer, ako recimo proleće
po gregorijanskom kalendaru padne 22 marta, Uskrs može nastupiti
već u nedelju 23. (ako bude nedelja i ako je 22. bio pun mesec).
Međutim, onda pun mesec nastupa tek 29 dana kasnije - 20. aprila
(i to je prvi pun mesec posle prolećnje ravnodnevice (5. april)
po julijanskom kalendaru) pa julijanski Uskrs može da bude tek
27. aprila.
Stvar komplikuje okolnost da se Uskrs NE računa po
astronomskim pravilima (stvarni pun mesec i stvaran sat i minut
prolećne ravnodnevice) već po DEKRETNOM punom mesecu i DEKRETNOJ
ravnodnevici koje su za julijanski kalendar tablicama (poslednji
put) utvrđivane u XI a za gregorijanski kalendar u XVI veku!
Jedan od Nikejskih vaseljenskih sabora (početak IV veka,
iako je tačna godina još uvek sporna) je ustanovio hronološke
tablice tzv *pashalije*. Pashalije su se sastojale iz
periodičnih ponavljanja bogosluženja prema datumima koji su se
raspoređivali unutar *indiktiona*. Indiktioni se sastoje od 532
godine, posle čega se pashalije u potpunosti ponavljaju.
Dvanaesti indiktion je bio (zatvoreni) interval između 345 i 876
godine (a prvi, računalo se od "nastanka sveta", je počinjao
jedno 5400 godina p.n.e - po crkvi je Big Beng izgleda zaista
bio veoma skoro ;))) ostalo je lako izračunati. Pashalije su
pravljene i prema dogmatskim intervencijama. Tako su se tablice
morale praviti tako da 1) Uskrs ne pada u isti dan sa jevrejskom
Pashom (antisemitizam;)), 2) Uskrs pada najbliže (!) prvom
prolećnjem polumesecu (ima nešto u Bibliji da je bio polumesec
kada je predmetni raspet, mada mi nije jasno kako se to može
uskladiti sa zahtevom da padne u prvu nedelju posle ravnodnevice?!).
Već u XIV veku je Matija Blastar primetio da se za dva dana,
ovako utvrđeni, pashalni polumeseci razlikuju od astronomskih
ali je tek u XVI veku kalendar reformisan jer su primetili
grešku koja akumuliše jedan dan na 128 godina.
Svi "algoritmi" su zapravo zapisi pravilnosti uočenih u ovim
pashalijama unutar indiktiona (ponavljanja su nužna zbog
samerljivosti intervala koji se tretiraju) i "omanjuju"
otprilike jednom u pedesetak godina.
I ja imam nekoliko "algoritama" za gregorijanski Uskrs ali
ne i za julijanski. Za julijanski valja pitati Patrijaršiju.
Svake godine mi to oko Uskrsa padne na pamet, ali zaboravim.
Dobro da si me podsetio. Raspitaću se!
Pl poz M
algoritmi.168mjova,
-> #164, dejanr> Pročitah u enciklopediji da Uskrs pada "u prvu nedelju
> posle punog meseca koji pada posle prolećne ravnodnevice".
> Obzirom da su oba fenomena čisto
zavisi od godine do godine: čini mi se da je katolički uskrs bio
prošle nedelje, a naš ove. takođe, prošle godine je naš uskrs bio
istog dana kad i njihov. svašta, čak kažu da uma situacija da može
pasti i poslednje nedelje u aprilu.
imam neki programčić koji daje datum uskrsa (našeg) za sve moguće
godine, pa koga zanima nek proba. nema nikakve poruke o tome ko je
napisao ni da li je (c) ili PD.
uskrs.arjalgoritmi.169dejanr,
-> #167, milan>> > Pročitah u enciklopediji da Uskrs pada "u prvu nedelju posle punog meseca
>> > koji pada posle prolećne ravnodnevice". Obzirom da su oba fenomena čisto
>> > astronomske prirode,
>>
>> Prvo, načelno si pogrešio, čak i da se računanje Uskrsa
>> obavlja po astronomskim pravilima. Jer "prva nedelja posle prvog
>> punog meseca u proleće", zahvaljujući razlici u kalendaru, može
>> napraviti razliku između Uskrsa po julijanskom i po
>> gregorijanskom kalendaru i do 4 nedelje! Jer, ako recimo proleće
>> po gregorijanskom kalendaru padne 22 marta, Uskrs može nastupiti
>> već u nedelju 23. (ako bude nedelja i ako je 22. bio pun mesec).
>> Međutim, onda pun mesec nastupa tek 29 dana kasnije - 20. aprila
>> (i to je prvi pun mesec posle prolećnje ravnodnevice (5. april)
>> po julijanskom kalendaru) pa julijanski Uskrs može da bude tek
>> 27. aprila.
Hmmmm... zar je julijanska ravnodnevica (gregorijanskog) 5 aprila?
Manje-više početak proleća, ali ravnodnevica je (već i po imenu) vreme
kada je dužina dana jednaka dužini noći. (Gregorijanskog) 5. aprila
je dan "primetno" duži od noći, dakle to teško može da se računa u
RAVNOdnevicu. Ja sam mislio da se smatra da je julijanska ravnodnevica
u istom trenutku kad i gregorijanska, samo se taj datum drugačije piše.
No izgleda da je julijanski kalendar još gluplji no što sam mislio :(
>> Svi "algoritmi" su zapravo zapisi pravilnosti uočenih u ovim
>> pashalijama unutar indiktiona (ponavljanja su nužna zbog
>> samerljivosti intervala koji se tretiraju) i "omanjuju"
>> otprilike jednom u pedesetak godina.
Ja sam, ne znam zašto, mislio da se datum Uskrsa ponavlja po modulu
11. U stvari, znam i zašto sam tako mislio: one godine kada sam se
ja rodio 16. april je pao na treći dan Uskrsa. Isto se ponovilo i
o mom 11. rođendanu, a i o 22. Kladio bih se da će se ponoviti i o
33-ćem. Mada, kad razmislim, nešto ne bih rekao da se ikad desilo
da mi rođendan padne na Veliki Petak, kao juče :)
Pogledaću kako radi onaj program što je mjova poslao.
algoritmi.170darone,
-> #165, bulaja>> Ima u NFLib (za Clipper) funkcija FT_EASTER() za
>> koja bi trebalo radi bas to, ali takodje gresi
>> (?) za ovu godinu - daje 11. april.
Ne greši, katolički Uskrs je bio pre nedelju dana.
darone
algoritmi.171skerl,
-> #169, dejanr│ 33-cem. Mada, kad razmislim, nesto ne bih rekao da se ikad desilo
│ da mi rodendan padne na Veliki Petak, kao juce :)
└────
Pa, srecan ti rodjendan!
Pozdrav,
Skerl.
algoritmi.172dragisak,
-> #164, dejanr║ Prigodno pitanje: zna li neko kako se za zadatu godinu može
║ izračunati kog datuma pada Uskrs? Nešto se prisećam da je to išlo po
║ modulu 11 i da je pisalo u nekoj od onih knjiga tipa "večiti
║ kalendar", ali ne mogu da nađem ni jednu takvu.
Ja sam svojevremeno napravio jedan takav program. Prilažem ga uz
poruku. Nažalost od tada je prošlo mnogo vremena, sors sam izgubio. :(
Znam samo da je bilo nešto komplikovano. Algoritam sam našao u nekoj
knjizi o crkvenim praznicima, na kraju je bio mali BASIC program
koji je to izračunavao (imao je par bagova). Nažalost nemam ni tu knjigu
niti moj C sosr. :((
uskrs.zipalgoritmi.173dragisak,
-> #172, dragisak║ ... Nažalost nemam ni tu knjigu niti moj C sosr. :((
Eureka !!
Nakon mukotrpnog preturanja po hrpama papira, našao sam onaj 'uskršnji'
algoritam. Srećom, nemam naviku da sređujem svoju sobu, tako da mi se
po stolovima vuku papiri još od studija.
/* (c) Dragisa Krsmanovic 1989. */
main(argc,argv)
int argc;
char *argv[];
{
int god, dan, i, j, k;
char mesec[10];
if (argc!=2) printf("Usage: uskrs godina"), exit(0);
if ((god=atoi(argv[1]))<=0) printf("Greska!"), exit(0);
i = god % 19 ;
j = god % 4 ;
k = god % 7 ;
i = ((19*i)+15) % 30 ;
j = (2*j + 4*k + 6*i +6) % 7 ;
dan = 4 + i + j ;
if ( dan<=30 )
strcpy(mesec,"aprila") ;
else
dan -= 30, strcpy(mesec, "maja");
printf("Pravoslavni Uskrs je po novom kalendaru %2.2d. %s %4.4d. godine",
dan, mesec, god);
}
algoritmi.174dejanr,
-> #173, dragisakHvala za source, videćeš ga u "Bajtovima lične prirode", mislim da će
i mnoge druge interesovati :)
Koliko vidim, formule su prilično "abrakadabra" ali važno je da radi :)
algoritmi.175zormi,
-> #167, milan* Svi "algoritmi" su zapravo zapisi pravilnosti uočenih u ovim
* pashalijama unutar indiktiona.
U prevodu, lakše je ugraditi tabelu Uskrsa nego ih računati :)
algoritmi.176milan,
-> #175, zormi>* Svi "algoritmi" su zapravo zapisi pravilnosti uočenih u ovim
>* pashalijama unutar indiktiona.
>
> U prevodu, lakše je ugraditi tabelu Uskrsa nego ih računati :)
Ah, to već ne. :)
Naime ugraditi tabelu od 532 različita datuma nije baš neko
zadovoljstvo. Verovatno se za sasvim tačne programe koristi prvo
"algoritam" a onda se pojedine, "trapave", godine izuzmu u stilu
if(godina==trt)printf("Uskrs pada %2.2d maja",datum);.
Mada, sad mi je palo na pamet, možda se uskrsi ponavljaju
unutar malih a ne velikih indiktiona, pa je onda i tabelu lakše
ugraditi.
Na kraju ćete me naterati da odem do popova da proverim
stvar. ;))
Pl poz M
algoritmi.177milan,
-> #173, dragisakEcce!
> i = god % 19 ;
> j = god % 4 ;
> k = god % 7 ;
19*4*7 = 532, tj. niz datuma Uskrsa se ponavlja posle
velikog indiktiona odnosno svakih 532 godine. Znači ipak sam
dobro nab'o 532 jer kada sam napisao u prethodnoj poruci
presek'o sam se da je interval 632 a ne 532! ;)))
Pl poz M
algoritmi.178ematic,
U vezi prethodne rasprave, napomenuo bih samo da se verski praznik
pominjan pod imenom "uskrs" u pravoslavnom kalendaru naziva *vaskrs*.
algoritmi.179almi,
Kako da date tačke A[i] (x,y,z) preslikavam na ekran u perspektivi tj.
┌───────────────────────┐
│ \ / │
│ \ / │
│ \ / │
│ \ / │
│ \ / │
│ / \ │
│ / \ │
│ / \ │
│ / \ │
│ / \ │
│/ │
└───────────────────────┘
u ovakvom stilu da mi bude preslikan 3D prostor u dotični prostor.
Unapred zahvalan Mišel.
algoritmi.180ppekovic,
-> #179, almi>> Kako da date tačke A[i] (x,y,z) preslikavam na ekran u perspektivi tj.
Preporučujem ti knjigu g. Majkića "Kompjuterska grafika"
(nisam siguran za naziv). Možeš je naći, kao što ti zkr reče, u RK
Nikola Tesla. Pored nje, potraži i neki udžbenik iz analitičke
geometrije koju ćeš morati dobro da savladaš da bi se uspešno
bavio grafikom.
Paya
algoritmi.181almi,
-> #180, ppekovicHvala nbavio sam knjigu i ona ima sve što mi je potrebno.
Pozdrav Mišel.
algoritmi.182prvul,
-> #179, almiŮKako da date tačke A[i] (x,y,z) preslikavam na ekran u perspektivi tj.
Ů▄▄
Ima to u svakoj knjizi koja se bavi računarskom grafikom... kao i matrice
(iz kojih se izvode forumule) za sve ostale projekcije i transformacije. Ako
baš ne možeš da nađeš, javi pa ću napisati, ali je priča malo poduža (ne
volim da dajem formule bez objašnjenja skoro isto onoliko koliko ne volim
kada mi daju formulu bez objašnjenja).
Pozdrav,
Prvul
algoritmi.183ndragan,
-> #179, almi/ Kako da date tačke AŠiĆ (x,y,z) preslikavam na ekran u perspektivi tj.
Eve ga jedno moje programče vo Qbejzikot, crta istina dve slike (za levo
i desno oko), crvenu i zelenu, pa se može lepo sve u 010H stereo gledati
kroz one naočari što su izašle u Zabavniku pre godinu-dve, ili ih ima i
uz neke knjige iz nacrtne ('nacrtna geometrija u anaglifskim slikama'):
3d.bas:
DECLARE SUB fig ()
DECLARE SUB doshow ()
DECLARE SUB roth (fi!)
DECLARE SUB rotv (fi!)
DECLARE SUB dodraw (ofs!)
DECLARE SUB project (i!, of!)
OPTION BASE 1
last = 12
dist = 80
ofs = 5.8
lastt = 1
DIM SHARED telo(200, 5)
DIM SHARED veza(200, 2)
CALL fig
SCREEN 12
CALL doshow
; ovde malo čitucka tastaturu da izabere rotiranje, uvećanje,
; razmicanje/primicanje očiju
DO
ky$ = ""
DO WHILE ky$ = ""
ky$ = INKEY$
LOOP
IF ky$ = CHR$(27) THEN
STOP
END IF
IF LEFT$(ky$, 1) = CHR$(0) THEN
kx = ASC(MID$(ky$, 2, 1))
SELECT CASE kx
CASE &H4D
CALL roth(-.1)
CASE &H4B
CALL roth(.1)
CASE &H50
CALL rotv(.1)
CASE &H48
CALL rotv(-.1)
END SELECT
ELSE
SELECT CASE ky$
CASE "+"
ofs = ofs * 1.05
CASE "-"
ofs = ofs / 1.04
CASE "/"
dist = dist * 1.05
CASE "*"
dist = dist / 1.045
END SELECT
END IF
CALL doshow
LOOP
SUB dodraw (ofset) ; iscrtavanje svih linija
SHARED lastt, last, telo(), veza()
FOR i = 1 TO lastt
CALL project(i, ofset)
NEXT i
FOR i = 1 TO last
a1 = veza(i, 1)
a2 = veza(i, 2)
LINE (telo(a1, 4), telo(a1, 5))-(telo(a2, 4), telo(a2, 5))
NEXT i
END SUB
; crtaj sve dvaput za levo i desno oko
SUB doshow
SHARED last, lastt, ofs
CLS
COLOR 4
CALL dodraw(ofs)
COLOR 2
CALL dodraw(-ofs)
END SUB
SUB fig ; učitavanje figure. ovde bi trebalo ubaciti neki
; zglavan fajl selektor
SHARED lastt, last, telo(), veza()
OPEN "i", #4, "kocka.fig"
INPUT #4, lastt
WHILE lastt
INPUT #4, telo(lastt, 1), telo(lastt, 2), telo(lastt, 3)
l = lastt
INPUT #4, lastt
WEND
lastt = l
INPUT #4, last
WHILE last
INPUT #4, veza(last, 1), veza(last, 2)
l = last
INPUT #4, last
WEND
last = l
END SUB
;********* ovo ti treba: projekcija 3d u 2d
SUB project (i, of)
SHARED lastt, last, telo(), veza(), dist
STATIC tc
tc = telo(i, 3) - dist
telo(i, 4) = ((telo(i, 1) * dist - of * telo(i, 3)) / tc + 320)
telo(i, 5) = telo(i, 2) * dist / tc + 200
END SUB
; horizontalna rotacija
SUB roth (fi)
STATIC i, tx, ty
SHARED lastt, last, telo(), veza()
FOR i = 1 TO lastt
tx = COS(fi) * telo(i, 1) + SIN(fi) * telo(i, 3)
ty = -SIN(fi) * telo(i, 1) + COS(fi) * telo(i, 3)
telo(i, 1) = tx
telo(i, 3) = ty
NEXT i
END SUB
; i vertikalna
SUB rotv (fi)
STATIC i, tx, ty
SHARED lastt, telo()
FOR i = 1 TO lastt
tx = COS(fi) * telo(i, 2) + SIN(fi) * telo(i, 3)
ty = -SIN(fi) * telo(i, 2) + COS(fi) * telo(i, 3)
telo(i, 2) = tx
telo(i, 3) = ty
NEXT i
END SUB
I, to je to. Evo i primera fajla sa koordinatama:
kocka.fig:
1,60,60,60
2,60,60,-60
3,60,-60,60
4,60,-60,-60
5,-60,60,60
6,-60,60,-60
7,-60,-60,60
8,-60,-60,-60
0
1,1,2
2,3,4
3,5,6
4,7,8
5,1,3
6,2,4
7,5,7
8,6,8
9,1,5
10,2,6
11,3,7
12,4,8
0
Prvo ide niz koordinata u formatu redni_broj,x,y,z, i jedna linija koja
sadrži samo 0, da znam da nema više. Onda spisak parova tačaka koje čine
duži, u formatu redni_broj_para, rb_prve, rb_druge.
Nabaci negde onaj crveno-zeleni cviker, mnogo dobro izgleda (na VGA) kad
ti kocka izađe iz ekrana. Tj. ne znam gde sam se zeznuo, na Atariju je
izgledalo mnogo bolje.
Ovo je inače rađeno prostim vektorskim računom, tražim presek zraka koji
ide iz oka i prolazi kroz projektovanu tačku, sa ravni koja prolazi kroz
koordinatni početak normalno na pravu oko-centar. Pošto ima dva oka,
onda o stvari imam dve tačke malo pomerene levo i desno (to je onaj
ofset, stavi na nulu i izbaci duplo crtanje ako hoćeš 2D) u odnosu na
teoretsku tačku gledišta.
Ako makneš neku lovu za ovo, meni godišnja pretplata ističe u decembru :)
algoritmi.184snemcev,
-> #178, ematic>> U vezi prethodne rasprave, napomenuo bih samo da se verski praznik
>> pominjan pod imenom "uskrs" u pravoslavnom kalendaru naziva *vaskrs*.
A ja bih napomenuo da je gospodin dekan teološkog fakulteta izjavio za
štampu da su oba naziva ravnopravna - ako on nezna, niko nezna.
algoritmi.185ematic,
-> #184, snemcev> A ja bih napomenuo da je gospodin dekan teološkog fakulteta
> izjavio za štampu da su oba naziva ravnopravna - ako on nezna,
> niko nezna.
Nisam znao šta je gospodin dekan izjavio. Ja samo kažem da u
kalendaru piše *vaskrs* ("Kalendar za prostu 1993. godinu", izdanje
svetog arhijerejskog sinoda SPC).
algoritmi.186asterix,
-> #180, ppekovic> Preporučujem ti knjigu g. Majkića "Kompjuterska grafika"
> (nisam siguran za naziv). Možeš je naći, kao što ti zkr reče, u
> RK Nikola Tesla. Pored nje, potraži i neki udžbenik iz
> analitičke
Gde je RK Nikola Tesla ? :)
algoritmi.187robert,
-> #186, asterix>> Gde je RK Nikola Tesla ? :)
U Timočkoj 18. to ti je u okolini C. krsta. tj. kad se spustiš pored
pozorišta nadole pa jedna od ulica koje su paralelne sa onom gde voze
trole.
algoritmi.188spantic,
-> #184, snemcev>>> U vezi prethodne rasprave, napomenuo bih samo da se
>>> verski praznik pominjan pod imenom "uskrs" u
> pravoslavnom kalendaru naziva *vaskrs*.
>
> A ja bih napomenuo da je gospodin dekan teološkog
> fakulteta izjavio za štampu da su oba naziva ravnopravna -
> ako on nezna, niko nezna.
Koliko se sećam isto je izjavio da SPC preferira i podržava *vaskrs*, a
ne *uskrs*.
algoritmi.189mdimitrijevic,
Da li bi neko mogao da jos malo objasni 3D grafiku rotaciju kocke i slicno.
Sa nekim primerom.
Please,
Pozdrav,
Marjan Dimitrijevic
algoritmi.190sslavko,
-> #188, spanticIzvinjavam se što upadam u razgovor ali me živo interesuje kakve veze
ima ova rasprava sa algoritmima?
algoritmi.191dejanr,
-> #190, sslavko>> Izvinjavam se što upadam u razgovor ali me živo interesuje kakve veze
>> ima ova rasprava sa algoritmima?
Pa, radi se o IMENU algoritma :) Ali bi bilo mnogo bolje da se diskusija
polako seli u CIVILIZACIJA/o.jeziku.
algoritmi.192ematic,
-> #190, sslavko> Izvinjavam se što upadam u razgovor ali me živo interesuje
> kakve veze ima ova rasprava sa algoritmima?
Pa, razlikuju se algoritmi za određivanje *uskrsa* i *vaskrsa*...
...ma pusti, naša posla... :))) Neću više :))))))
algoritmi.193asterix,
-> #187, robert> U Timočkoj 18. to ti je u okolini C. krsta. tj. kad se spustiš
> pored pozorišta nadole pa jedna od ulica koje su paralelne sa
> onom gde voze trole.
OK. Idem u ponedeljak da pogledam. Hvala :)
algoritmi.194spantic,
-> #190, sslavko> Izvinjavam se što upadam u razgovor ali me živo interesuje
> kakve veze ima ova rasprava sa algoritmima?
Pa, krenulo je od diskusije o algoritmu određivanja datuma Vaskrsa, a
završili na terminologiji ;)
algoritmi.195spantic,
-> #189, mdimitrijevic> Da li bi neko mogao da jos malo objasni 3D grafiku
> rotaciju kocke i slicno. Sa nekim primerom.
Najjasnije će ti biti ako nabaviš literaturu u kojoj su detaljno objašnjene
trensformacije. Ima dosta toga da se iznese da bi principi bili jasni.
Implementacija je onda lakša stavka.
algoritmi.196dragisak,
-> #192, ematic║ Pa, razlikuju se algoritmi za određivanje *uskrsa* i *vaskrsa*...
║
║ ...ma pusti, naša posla... :))) Neću više :))))))
Da ne bude zabune, ja sam dao algoritam za USKRS, a ne VASKRS. ;>
A, vaskoliko Srpstvo nek ponudi vaskršnji algoritam, pa da kažemo da
vaistinu postoje dva algoritma. ;>>>
algoritmi.197ematic,
-> #196, dragisak> Da ne bude zabune, ja sam dao algoritam za USKRS, a ne VASKRS.
> ;>
>
> A, vaskoliko Srpstvo nek ponudi vaskršnji algoritam, pa da
> kažemo da vaistinu postoje dva algoritma. ;>>>
Dobro de, samo sam malko bacio kosku, pa da vidim ko će da se zakači
;). Valjda vam je jasno iz moje prethodne poruke :). Drago mi je da
se podigla prašina :))))).
p.s. Pušio sam Ronhil, išao sam u Rovinj na more -10 bodova :))))
algoritmi.198asterix,
-> #187, robert> U Timočkoj 18. to ti je u okolini C. krsta. tj. kad se spustiš
> pored pozorišta nadole pa jedna od ulica koje su paralelne sa
> onom gde voze trole.
Da ali tamo više nema knjige :(((( Prodata je :( Da li neko zna
gde može da se kupi ?...
algoritmi.199asterix,
-> #181, almi> Hvala nbavio sam knjigu i ona ima sve što mi je potrebno.
> Pozdrav Mišel.
Gde si je nabavio? Reci mi, i ja bih je rado :) kupio !
Pozdrav Nenad :)
algoritmi.200vpekovic,
-> #164, dejanr Koliko je meni poznato, Vaskrs se praznuje u nedelju, prvu posle
punog meseca iza prolecne ravnodnevnice. U slucaju da je pun mesec
u petak, subotu ili nedelju, Vaskrs se slavi druge nedelje. Prvi
pun mesec iza prolecne ravnodnevnice je uvek u martu. U slucaju da
je pun mesec pre 19. marta, Vaskrs se slavi prve nedelje posle
drugog punog meseca u aprilu (ovo je da Vaskrs ne bi bio pre
jevrejske Pashe). Iz navedenog proizilazi da Vaskrs moze pasti od
22. marta (kao sto je bio slucaj 1915. a bice i 2010. godine) do
25. aprila (kao sto je bio 1983. godine). Datumi su naravno po
starom kalendaru.
U periodu od 1850. do 2050. godine pravoslavni Vaskrs i katolicki
Uskrs se slave istog datuma 60 puta: 1851, 1852, 1855, 1858, 1859,
1862, 1865, 1868, 1871, 1876, 1879, 1882, 1885, 1886, 1889, 1892,
1895, 1896, 1906, 1909, 1912, 1915, 1916, 1919, 1922, 1930, 1933,
1936, 1939, 1942, 1943, 1946, 1950, 1953, 1957, 1960, 1963, 1966,
1974, 1977, 1980, 1984, 1987, 1990, 2001, 2004, 2007, 2010, 2011,
2014, 2017, 2025, 2028, 2031, 2034, 2037, 2038, 2041, 2045 i 2048.
godine.
algoritmi.201peca.st,
-> #197, ematic!-> p.s. Pušio sam Ronhil, išao sam u Rovinj
!-> na more -10 bodova :))))
Gde ne udarih CopyLeft na - X bodova, sad bih bio bogataš...
Peđa.
P.S. Sori na poruci.
algoritmi.202vpekovic,
-> #130, dejanr Sto se tice brojeva tekucih i ziro-racuna neke od banaka imaju
a neke nemaju kontrolnu cifru. Verovatno je to jos na nivou banaka
da odlucuju.
Kod BEOBANKE broj tekuceg racuna ima oblik:
aaaaa-bbb-cc-ddd-eeee-fffffff
a ziro-racuna kod iste banke:
aaaaa-bbb-cc-ddd-gg-fffffff.
Kod INVESTBANKE broj tekuceg racuna ima oblik:
aaaaa-bbb-cc-hhhh-ii-fffff-j
a kod POSTANSKE STEDIONICE:
aaaaa-bbb-cc-fffffff.
Znacenja su sledeca:
aaaaa - operativni broj sluzbe
bbb - grupa racuna (620 - banke, 283 - postanska stedionica)
cc - vlasnik racuna (16 - BEOBANKA, 63 - INVESTBANKA)
ddd - ekspozitura
eeee - pretpostavljam da oznacava vrstu racuna
fffffff - broj racuna
gg - pretpostavljam da oznacava da li su u pitanju gradjani,
radne organizacije, ...
hhhh - nije mi poznato
ii - nije mi poznato
j - kontrolna cifra
Operativni broj sluzbe oznacava nadleznu jedinicu sluzbe za platni
promet i finansijski nadzor u Republici Srbiji. Neki od brojeva su:
60800 Beograd glavna filijala
60812 Beograd Cukarica
60808 Beograd Lazarevac
60807 Beograd Obrenovac
60803 Beograd Palilula
60802 Beograd Savski Venac
60801 Beograd Stari Grad
60804 Beograd Beograd-4
60806 Beograd Beograd-6
60811 Beograd
60816 Beograd Vozdovac
60809 Beograd Mladenovac
60813 Beograd Sopot
60805 Zemun
60815 Novi Beograd
61300 Cacak
61700 Kragujevac
61800 Kraljevo
61900 Krusevac
62100 Leskovac
62200 Loznica
62500 Nis
62600 Novi Pazar
62800 Pirot
62900 Pozarevac
63000 Prijepolje
63100 Prokuplje
63200 Smederevo
63500 Jagodina
63600 Sabac
63700 Uzice
63900 Valjevo
64100 Vranje
64200 Zajecar
65100 Backa Palanka
65200 Backa Topola
65300 Becej
65500 Kikinda
65700 Novi Sad
66000 Pancevo
66300 Sombor
66600 Subotica
66800 Vrsac
66900 Zrenjanin
68600 Gnjilane
68200 Kosovska Mitrovica
68300 Pec
68400 Pristina
68500 Prizren