algoritmi.203vpekovic,
-> #142, snemcev Sto se brojeva cekova tice kod BEOBANKE oni idu linerno i nemaju
nikakvu kontrolnu cifru. To su jednostavno osmocifreni brojevi koji
sekvencijalno rastu. Ukoliko ih slucajno ne izmesaju (desilo se to
par puta), svaka serija cekova koju dobijete je veca od one prethodne.
Ne samo da ne postoji kontrolna cifra vec ne postoji ni kontrola
cekova koje su vam izdali. Iako se kroz izvod proknjizi prvi broj
ceka iz serije i broj cekova koji ste dobili, nekoliko puta mi se
desilo da mi se u izvodu pojavi cek koji nije moj (broj je pogresno
unet ili su neke cifre permutovane).
Kod POSTANSKE STEDIONICE je vec druga stvar. I kod njih se cekovi
oznacavaju osmocifrenim brojevima pri cemu se prvih sedam cifara
sekvencijalno uvecava za jedan u seriji a osma cifra je kontrolna.
Sto je interesantno kod PS nije pravilo da naredna serija bude veca
od prethodne. Izgleda kao da se pocetni broj serije odredjuje random.
To znaci da mora da postoji i istorija koje su vam vec serije izdate
da se ne desi da "ubodu" istu seriju. Na koji nacin se odredjuje
kontrolna cifra za broj ceka nije mi poznato ali bih voleo da znam.
U koliko je nekom na SEZAMU poznato molio bih ga za objasnjenje.
algoritmi.204dejanr,
-> #202, vpekovic>> Kod BEOBANKE broj tekuceg racuna ima oblik:
Hvala na zanimljivom prilogu, sigurno će zanimati mnoge koji pišu
programe koji barataju sa parama.
algoritmi.205wizard,
-> #201, peca.st> P.S. Sori na poruci.
Ok, primamo izvinjenje. ;) A sad je obriši. ;>>
algoritmi.206snemcev,
-> #202, vpekovic>> Kod BEOBANKE broj tekuceg racuna ima oblik:
>>
>> aaaaa-bbb-cc-ddd-eeee-fffffff
Da se razjasnimo: ono aaaaa-bbb-cc je broj žiro računa banke koji se vodi
kod Službe za platni promet i finansijski nadzor i to ti SPPFN određuje,
a sve ono iza toga, banka sama po svom sopstvenom nahođenju uvodi. Isto važi
i za sve druge banke, štedionice, preduzeća itd.
Recimo, kad plaćaš račun, kao poziv na broj stavljaš broj računa, a kad na
pošti uplaćuješ preko opšte uplatnice na svoj tekući račun, kao poziv na
broj stavljaš broj tekućeg. I jedno i drugo određuje onaj ko izdaje račun
(odnosno otvara tekući račun).
algoritmi.207ficus,
hi
Ima li neko algoritam za prikazivanje pcx-fajlova
onaj na sezamu u fajlu nije bas najtacniji.
algoritmi.208peca.st,
-> #207, ficus!-> Ima li neko algoritam za prikazivanje
!-> pcx-fajlova onaj na sezamu u fajlu nije
!-> bas najtacniji.
Ne znam na koji misliš, ali onaj u pascal diru (samo tpu, nema source)
meni vrlo fino & lepo radi. Do duše, samo u rezoluciji 640 480 16. :(
Peđa.
algoritmi.209maksa,
Evo moje tužne priče:
Bakćem se sa jednom stvari koja se svodi na pitanje optimizacije,t.j.
traženje minimuma NEanalitički date funkcije (3 < n < 8 promenjivih).
Ovako mladom,zelenom i neiskusnom učinio mi se zanimljivim algoritam
prikazan u RAžUNARIMA br.? god.92.To je,elem,onaj tzv. "genetski algoritam".
Prihvatajući rizik da me ljudi smatraju neozbiljnim,ne budem ja lenj
(kao inače :)) pa napravim program koji po tamo izloženom principu
traži (eksperimenta radi) minimum funkcije dve promenjive.Algoritam mi
se učinio zgodnim zato što za razliku od onih koje poznajem (simplex,
steepest descent <- ne poznajem ih baš puno,a?) spada u tip "pohlepnih"
(greedy-oxford dictionary of mathematcs) što se dobro uklapa u prirodu
mog problema.Gorepomenuti program sam napravio u MS Basicu 7.1 (da se
odmah opravdam :)) zato što je on sa svojom Quick-okolinom,za mene kao
nekog ko se ne bavi profesionalno programiranjem,mnogo zgodniji od
DO edituj-prevedi-probaj-nerviraj se LOOP MS Fortrana,a u računanju
u proseku za oko 60-70% brži od TP 6.0.
Epilog: skoro totalni krah.
Tačke počnu da konvergiraju (wishfull thinking?) pa onda nastave da "veselo
skakuću" na sigurnoj udaljenosti od mesta lokalnog minimuma i tako u nedogled.
Dali neko ima ideju u čemu je stvar?
Meni je palo na pamet nekoliko odgovora:
a) Genetski algoritam je čista egzotika (s njim ne može da se uradi ništa
korisno)
b) Microsoft-ov generator slučajnih brojeva ništa ne valja (sluč. brojevi
se INTENZIVNO koriste u pomenutom algoritmu)
c) vidi pod a)
Aj'te ljudi ako boga znate,kažite mi dal' da se manem ćorava posla.
Bio bi jako zahvalan ako bi me neko uputio na literaturu iz te pro-
-blematike.Svi komentari su dobrodošli (čak i zlonamerni,al' ne pre-
-više).
Maksa
algoritmi.210milan,
-> #209, maksa Tačan odgovor je a) ali se za to ne dobija nagrada. :(
Spasa ti tu nema, postoji, naravno, prepuna biblioteka
literature iz numeričke analize al' jurenje minimuna
NEanalitičke funkcije je eksperimentalan a ne naučni posao.
Mogao bi, na primer, da splajnovima ili nekim hiperpovršima
u višedimenzionom prostoru analitički aproksimiraš funkciju pa
da joj onda tražiš minimum, međutim ako je NEanalitički data to
znači da je data tabelom a iz tabele se vidi koja joj je
najmanja vrednost! Ne razumem u čemu je problem?
Pl poz M
algoritmi.211maksa,
-> #210, milan
<><> Tačan odgovor je a) ali se za to ne dobija nagrada. :(
:((
<><> literature iz numeričke analize al' jurenje minimuna
<><> NEanalitičke funkcije je eksperimentalan a ne naučni
Ne razumem ovo: eksperimentalan, a ne naučni...
Dali bi pojasnili?
<><> posao. Mogao bi, na primer, da splajnovima ili nekim
<><> hiperpovršima u višedimenzionom prostoru analitički
<><> aproksimiraš funkciju pa da joj onda tražiš minimum,
Meni je to palo na pamet (i dobro se ugruvalo :)) ali sam
to odbacio baš zato što je meni palo na pamet. :)
Šalu na stranu,dali je to neko pokušao? Hoću reći,dali to postoji
kao registrovan način optimizacije?
Knjige koje ja imam o num. analizi (nemam puno) pominju razne
načine interpolacije,al' se nijedna ne bavi hiper-površima.:(
<><> međutim ako je NEanalitički data to znači da je data
<><> tabelom a iz tabele se vidi koja joj je najmanja
<><> vrednost! Ne razumem u čemu je problem?
Nisam hteo da budem opširan,pa sam ispao nejasan.:(
Stvar je ovakva:
Vrednosti (funkcije) se dobijaju numerički,iterativno kao output
programa.To znači da nisu u pitanju neke eksperimentalno dobijene
vrednosti koje su u nekoj tabeli,pa da sad meni treba najmanja od
njih.Ono što pokušavam je da nađem način za automatsko traženje
najmanje vrednosti u okviru mog programa.
Dali neko zna kakav je to Fletcher-Powell-ov metod?
Ili bar za neku literaturu iz TE oblasti (optimizacija,automatsko
traženje) ? Dolaze u obzir engleski,francuski i jezici naroda i
narodnosti RIP Jugoslavije.
pozdrav, Maksa
P.S. "Interpolation=the art of reading between the lines - in a table"
Carl-Erik Froberg
algoritmi.212milan,
-> #211, maksa> Dali neko zna kakav je to Fletcher-Powell-ov metod?
> Ili bar za neku literaturu iz TE oblasti (optimizacija,automatsko
> traženje) ? Dolaze u obzir engleski,francuski i jezici naroda i
> narodnosti RIP Jugoslavije.
Postoje tri biblioteke gde se, u ne baš pretranim ali
razumnim količinama, može naći ta vrsta literature - Matematički
fakultet, Matematički Institut (Akademija Nauka) i ETF. Kod nas
na MF ima čak cela katedra i studijska grupa koja se bavi
numerikom i optimizacijom na možeš nekog i da malo propitaš.
Pl poz M
algoritmi.213zolika,
-> #211, maksa>> Da li neko zna kakav je to Fletcher-Powell-ov metod?
Neko zna. Javi se na MAIL, pa da se dogovorimo.
algoritmi.214ndragan,
-> #211, maksa/ Vrednosti (funkcije) se dobijaju numerički,iterativno kao output
/ programa.To znači da nisu u pitanju neke eksperimentalno dobijene
Da nisu dobijene vrednosti malko blizu nuli pa da ti rečena rutina daje
simptome numeričke nestabilnosti, tj. da u okolini traženog minimuma
počinje da biva manje glatka nego inače? Probaj da ispitaš kako se
ponašaju 'izvodi' te funkcije u okolini minimuma. Ako mnogo skakuće,
moglo bi da bude to.
U tom slučaju preostaje da se poveća tačnost računa (dvostruka tačnost
promenljivih) ili da se malo prorešeta programče koje računa funkciju.
algoritmi.215maksa,
-> #214, ndragan<><> Da nisu dobijene vrednosti malko blizu nuli pa da ti
<><> rečena rutina daje simptome numeričke nestabilnosti,
<><> tj. da u okolini traženog minimuma počinje da biva
<><> manje glatka nego inače? Probaj da ispitaš kako se
<><> ponašaju 'izvodi' te funkcije u okolini minimuma. Ako
<><> mnogo skakuće, moglo bi da bude to.
Ne,ne.Ako misliš na onaj nesretni Genetski Algoritam,
njega sam isprobavao na funkcijama 2 promenjive iz
zbirki za Matematiku 1,koje su "tipske" i analitički
rešive,a i "glatke".
Sa onim za šta mi cela stvar treba,G.A. nisam ni isprobao
(sva sreća) pa sad tražim neki proveren algoritam za nalaženje
minimuma.
Maksa
algoritmi.216janko,
-> #215, maksa> zbirki za Matematiku 1,koje su "tipske" i analitički
> rešive,a i "glatke".
Prvo što sam naučio iz numeričke analize kod pok. Dušana
Slavića je "na računaru nijedna funkcija nije glatka."
Verovao ili ne, to je tako.
algoritmi.217sjeremic,
Zadatak: Realizovati kretanje poligona po ekranu. Poligon je slika
sa n temena koji su spojeni duzima koje se međusobno mogu seći.
Pitanje: Kako efikasno realizovati brisanje stare slike?
Postojeća rešenja:
1) Zamena stranica slike - pravi probleme sa nekim karticama.
Iz neutvrđenih razloga puni deo slike đubretom, kao kad
je preklopljen prikaz grafičkog i tekstualnog ekrana,
samo mnogo gore.
2) Brisanje aktivne površine ekrana.
3) Prepisivanje poligona bojom pozadine. Neelegantno, zbog dvostrukog
preračunavanja nekih stvari - sporo.
Ima li ko neki bolji predlog?
algoritmi.218djelovic,
-> #217, sjeremic> Zadatak: Realizovati kretanje poligona po ekranu. Poligon je slika
> sa n temena koji su spojeni duzima koje se međusobno mogu seći.
Ako hoćeš imam nekoliko Dr. Dobb'a časopisa koji se bave baš
animacijom poligona. Ako hoćeš javi se pa da ugovorimo primopredaju.
algoritmi.219zzile,
-> #217, sjeremic> Zadatak: Realizovati kretanje poligona po ekranu. Poligon je
> slika sa n temena koji su spojeni duzima koje se medusobno mogu
> seci.
>
> Pitanje: Kako efikasno realizovati brisanje stare slike?
Resenje radi solidno brzo ali je malo komplikovano:
- napises proceduru koja crta liniju i pamti u neki vektor boje i
kordinate svih tacka "ispod" te linije (najbolje u asembleru :( )
nacrtaj_poligon { pomocu te procedure ( makar i na sarenoj pozadini)}
repeat
vrati_tacke_iz_vektora
nacrtaj_poligon { novi, naravno }
...
until ...
Pozdrav ZZile
algoritmi.220valhala,
Ko moze da mi pokaze neki brz algoritam za sortiranje.
U pitanju je gomila reci koja se sortira po korenu
prva cetiri slova.
Algoritam koji sam koristio je ubitacno spor:(
algoritmi.221dejanr,
-> #220, valhala>> Ko moze da mi pokaze neki brz algoritam za sortiranje.
>> U pitanju je gomila reci koja se sortira po korenu
>> prva cetiri slova.
Preporučujem tekst Zorana čivotića "Brže od najbržeg", "Računari 41",
strana 53. Tu je prezentiran jedan algoritam za sortiranje (radix
sort) koji je kao stvoren za to što tebi treba, a zbilja je munjevit.
Uopšte, vredi prelistati RIND - "Računari" su za ovih (skoro) 10 godina
pisali o mnogim vrlo korisnim stvarima.
algoritmi.222isekulovic,
-> #220, valhala>> Ko moze da mi pokaze neki brz algoritam za sortiranje.
Pogledaj Računare 86-88, ima serija tekstova o raznim algoritmima za
sortiranje.
algoritmi.223nnedovic,
-> #220, valhala>> Ko moze da mi pokaze neki brz algoritam za sortiranje.
>> U pitanju je gomila reci koja se sortira po korenu
>> prva cetiri slova.
Možeš da uzimaš reč po reč i da ih stavljaš u binarno stablo:
manji - levo, veći -desno. Posle samo pročitaš stablo u inorderu
i đotovo. Jes da jede memoriju, al je brz u peršun.