PCPROG.2

06 Nov 1992 - 26 Jul 1993

Topics

  1. algoritmi (223)
  2. ms.dos (250)
  3. asembler (141)
  4. jezici (278)
  5. pascal (1307)
  6. cccc (752)
  7. cpp (91)
  8. clipper (1027)
  9. baze.podataka (229)
  10. razno (379)
  11. van.teme (189)
  12. basic (56)

Messages - baze.podataka

baze.podataka.105 ndragan, -> #92, yowo
/ Jel' zna neko. kako da iz Cobol formata, prebacim baze u .dbf format? Radio sam to desetak puta; koji kobol? Imaš li strukturu kobol datotetke? Jel' indeksna, sa indeksima između ili u zasebnom fajlu? Kakvi brojevi? Binarni celi, BCD ili sign trailing overpunch?
baze.podataka.106 mihajl,
Ovih dana sam probao FoxPro 2.5 for Windows pa cu pokusati da vam iznesem neka ( vrlo nepovoljna ) misljenja. Posto smatram da je windows okruzenje, okruzenje buducnosti zadnje vreme sam jurio neku bazu podata- ka koja moze lepo da radi pod njima. Ali bas sam se prevario, FoxPro 2.5 for Windows je bas baza podataka daleke buducnosti ( a posebno za nas ), jer zahteva bar 586 i par desetina megabajta rama. Inace FoxPro sam pro- bao na jednoj 486 na 33MHz za 8MB rama i 386SX na 33MHz i 2MB rama. Mene i DOS verzija FoxPro-a 2.0 nije bas odusevila po brzini rada sa korisni- kom, ( pod tom brzinom smatram opste komuniciranje sa korisnikom , meni- ji, izvestaji i sl. ) dok je brzina rada sa bazama bila relativno dobra. Kazem relativno jer ja nisam radio sa bazama koje imaju nesto ekstra mno- go slogova ( do par hiljada ), a do te velicine baze i ostali programi kaskaju za Fox-om.Jedina velika prednost Fox-a nad drugim bazama bila je do verzije 2.0 njena laka prenosivost na UNIX. Inace lepo u uputstvu kazu da ne treba startovati program bez 386 i 2MB rama, a onda radi kao Clipper na XT ( od 4.77MHZ ) sa Disketnom jedi- nicom. Ma mnogo je to dobro za ovo, 386SX na 33MHz samo ucitava stotinak sekundi sam program, a tek ako aplikacija koju ucitava nije kompajlirana, nedaj boze, to ce se tek oduziti. Sada dolazi na red displej. Startovao sam par aplikacija koje su prilozili uz paket. Vecina njih uopste nije htela da se obazire na moj standardni VGA ekran nego su htele bar 800x600. To su inace prvi Windows programi koje sam video da izlecu van ekrana, a da nema onih cuvenih gli- sta za skrolovanje, tako da je program dosta ruzan i nepregledan.Sada do- laze na red fontovi koje su oni prilozili uz njihov editor.Moje misljenje je da su mogli naci i gore, ali samo za rezoluciju od 800x600 pa na gore, ispod ove rezolucije fontovi mi se uopste ne svidjaju. U svakom slucaju ovo je ipak program buducnosti, verovatno on na RICS i 586 procesorima lepo klizi , ali za sada je to u nasoj situaciji samo lepa zelja. Moj rezime bi bio da ne pokusavate da startujete ovaj program bez 8MB rama, 486 na 33MHZ i dobro kesiranim brzim diskom.
baze.podataka.107 draganf, -> #92, yowo
> Jel' zna neko. kako da iz Cobol formata, prebacim baze u > .dbf format? Pozdrav, yowo 1. Možeš probati sa: CREATE BAZA.DBF (trebaš znati strukturu datoteke ) APPEND FROM COBOL.DAT (ILI .TXT nisam potpuno sigran) SDF 2. A možeš i tako što ćeš polako čitati Cobol datoteku sa Clipper naredbama FOPEN, FREAD, FSEEK i sa REPLACE zapisivati u .DBF datoteku. Može biti problema i na jedan ili drugi način ako je Cobol datoteka indeksna (ali može i proći glatko) Probao sam oba načina i dokazano da se stvar može rješiti sa manje ili više problema. U svakom slučaju ako zapne javi se. Dragan
baze.podataka.108 todor,
Da li postoji grupa za fox sa jednim praznim mestom I da li je zainteresovana za novog clana?
baze.podataka.109 petrovics, -> #104, dejanr
>> >> > PS SwpRunCmd je iz Blinker-a. >> >> >> >> Koja bi adekvatna zamena bila kada se koristi cisti Clipper sa >> >> RTlinkerom? >> >> Nema direktne zamene, to je jedna od prednosti Blinker-a. Ima biblioteka Izvini sto te davim ali posto nemam iskustva sa Blinkerom neznam ni sta tacno radi SwpRunCmd pa bih te molio za jedno kratko objasnjenje. pozdrav, Sasa P.S. Kako se pokazao Blinker? Moze li se smatrati da ga je moguce sa sigurnoscu koristiti umesto RTlinkera?
baze.podataka.110 pjankovic, -> #103, petrovics
> Koja bi adekvatna zamena bila kada se koristi cisti > Clipper sa RTlinkerom? Postoji u C direktorijumu zbirka SPAWN funkcija (u C-u), pomocu kojih se iz nekog programa startuje drugi program kome se ostavlja skoro sva raspoloziva memorija, posto se osnovni program SWAP-uje na disk. Napravi malu C funkciju koja ce samo da poziva neku od SPAWN funkcija, povezi je sa CLIPPER programom i to je to.
baze.podataka.111 predragd, -> #92, yowo
> Jel' zna neko. kako da iz Cobol formata, prebacim baze u > .dbf format? Pošto već dugo vremena ne moram da pišem na Cobol-u, ovo pišem otprilike. Datoteke iz Cobol-a praktično i nemaju nikakav format, već ono što opišeš u DATA DIVISION to ti je i format sloga. 03 BRST PIC 9(5). 03 IME PIC X(20). 03 DATUM PIC 9(6). Fizička dužina ovog sloga je 31 bojatova. Prvih pet bajtova u slogu će predstavljati polje BRST, sledećih 20 bajtova polje IME ... Međutim, između dva sloga nalaze se dva bajta (0Dh 0Ah). Ako ovo baš nisi najbolje razumeo, mogao bi da mi daš strukturu tvog sloga pa da pokušam da napišem konverter. Peđa.
baze.podataka.113 d.petrovic, -> #109, petrovics
Ă> P.S. Kako se pokazao Blinker? Moze li se smatrati da ga je Ă> moguce sa sigurnoscu koristiti umesto RTlinkera? Rekao bih da je rtlink bolji za finalnu verziju. Blinker mi se sviđa za rad, a ima i fine fazone za demo verzije.
baze.podataka.114 dejanr, -> #109, petrovics
>> Izvini sto te davim ali posto nemam iskustva sa Blinkerom neznam >> ni sta tacno radi SwpRunCmd pa bih te molio za jedno kratko >> objasnjenje. Bazično aktivira kopiju COMMAND.COM-a i preko nje pokrene zadati program. Međutim, pre toga se oslobodi potrebna količina memorije tako što se sam Clipper program i njegovi podaci prebace u EMS/XMS ili na disk. Po izlazu iz pozvanog programa sve se vraća na svoje mesto i Clipper program nastavlja sa radom. U okviru komande može da se zada koliko memorije treba osloboditi, manje RAM-a se (za žilet) brže oslobodi. Može se naložiti i oslobađanje "čitave" memorije, u kom slučaju ostaje samo neki kilobajt programa koji docnije učitava ostatak. Tako se pod Clipper-om može pokrenuti bilo koji eksterni program, bez brije o memoriji. >> P.S. Kako se pokazao Blinker? Moze li se smatrati da ga je >> moguce sa sigurnoscu koristiti umesto RTlinkera? Ja ga koristim... i za sada je odlično. Uzgled, možda će te zanimati da pročitaš relativno detaljan prikaz Blinkera u martovskim "Računarima"
baze.podataka.115 ndragan, -> #107, draganf
/ APPEND FROM COBOL.DAT (ILI .TXT nisam potpuno sigran) SDF Zavisi. Neke datotetke zaista imaju tako proste strukture. Problem je već PIC "S999999V99", koji ima Sign Trailing Overpunch, pa se poslednja cifra 0123456789 pretvara u šABCDEFGHI za pozitivne brojeve, odnosno u ćJKLMNOPQR za negativne. Onda razna COMP polja, binarno pakovani celi brojevi raznih dužina i BCD pakovani brojevi. I onda još MBP kobol, koji indekse drži negde između regularnih slogova.
baze.podataka.116 zkrstic, -> #103, petrovics
>>> PS SwpRunCmd je iz Blinker-a. > > Koja bi adekvatna zamena bila kada se koristi cisti Clipper sa > RTlinkerom? cd clipper5/bin del rtlink.exe Jedino rešenje ;)
baze.podataka.117 zkrstic, -> #113, d.petrovic
> Ă> P.S. Kako se pokazao Blinker? Moze li se smatrati da ga je > Ă> moguce sa sigurnoscu koristiti umesto RTlinkera? > > Rekao bih da je rtlink bolji za finalnu verziju. Blinker mi se sviđa > za rad, a ima i fine fazone za demo verzije. RTLINK je bolji ako ne programiraš u Clipperu, već, recimo baviš se sakupljanjem sličnica, a čuo si za Blinker i RTLink. Tada, RTLink deluje ipak profesionalnije, zbog onog "RT" Elem, Ivo, daj mi mali Hint: Kada ubacim swapovanje (iz Blinkera) pa dodam još trista čuda, ala' defragmentacija memorije, ubijanje nepotrebnih overleja, kako posle to da preradim RTLinkom? Zkr
baze.podataka.118 d.petrovic, -> #117, zkrstic
Ă> Elem, Ivo, daj mi mali Hint: Kada ubacim swapovanje (iz Blinkera) Ă> pa dodam još trista čuda, ala' defragmentacija memorije, ubijanje Ă> nepotrebnih overleja, kako posle to da preradim RTLinkom? Kako li si ti živeo do pre 3 meseca brez blinkera? Ala si nezasit breeee, pa šta sad izmišljaš svapovanja, uostalom probaj da ubaciš one C-ove rutine ako ti baš treba. Inače, isti program linkovan rtlinkom se brže izvršava od programa linkovanog blinkerom. Sve ostalo možeš da središ u toku pisanja programa pretprocesorskim direktivama. Uostalom, ubeđuj me, možda i uspreš ;)). Zeza me sad pa ona štampa. - Sve baze otvorene shared - Štampam sa č x,y say "bla" ili DevOut("bla"+pera) ako kažem set printer to "pera.txt" odštampa do prvog EJECT i kaže da je završio ako štampam na štampač, a štampač ne koristi beskonačni papir i ne promenim papir za 3-4 sekunde izbaci ono crveno na sred ekrana. Ja normalno strelicu na desno pa kažem da nastavi i nastavi normalno. Gde sam zabrljao ???
baze.podataka.119 bulaja, -> #118, d.petrovic
│ako stampam na stampac, a stampac ne koristi beskonacni papir i ne │promenim papir za 3-4 sekunde izbaci ono crveno na sred ekrana. Ja │normalno strelicu na desno pa kazem da nastavi i nastavi normalno. │Gde sam zabrljao ??? └─── IsPrinter()
baze.podataka.120 ppekovic, -> #110, pjankovic
>> Postoji u C direktorijumu zbirka SPAWN funkcija (u C-u), pomocu >> kojih se iz nekog programa startuje drugi program kome se ostavlja >> skoro sva raspoloziva memorija, posto se osnovni program SWAP-uje na >> disk. Napravi malu C funkciju koja ce samo da poziva neku od SPAWN >> funkcija, povezi je sa CLIPPER programom i to je to. Da li si probao? Ako si probao, pa još i uspeo, molim te da napišeš par redova kako. Paya
baze.podataka.121 duki, -> #83, mjova
­■ s obzirom da sam tek pre neki dan ustanovio profil ljudi koji ­■ mogu da koriste program, preporučio bih da se čak sakrije ­■ direktorijum ili još bolje ceo disk! ;) :))))))))))) Radi bezbednosti baze: Program terminated. Keyboard disabled! ili još bolje, zameniš im tastere na random ;)))) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
baze.podataka.122 petrovics, -> #116, zkrstic
>> cd clipper5/bin >> del rtlink.exe >> >> Jedino resenje ;) Uz male izmene u patu naredbe cd moglo bi da bude dobro resenje :). Samo jos da probam blinker i da se uverim da je stvarno dobar O:)
baze.podataka.123 petrovics, -> #114, dejanr
>> Ja ga koristim... i za sada je odlicno. Uzgled, mozda ce te zanimati da >> procitas relativno detaljan prikaz Blinkera u martovskim "Racunarima" Hvala na preporuci. Racunare kupih ali ne stigoh da ih procitam :(
baze.podataka.124 draganf, -> #115, ndragan
Problema ima, ali je ipak rješivo ako je struktura bar malo "normalna". Obično se snalazim tako da sa Pctools-om pogledam datoteku i "skinem" strukturu, pa onda napišem progrma koji to čita i zapisuje u .dbf datoteku. Jednom sa čak vršio denominaciju na na Cobol datotekama i desilo mi se da je zbog nečega datoteka ostala duža za tridesetak bajtova (množenjem slogova sa dužinom sloga nisam dobijao ni prvobitnu ni konačnu dužinu datoteke). MPB indekse nisam nikad provalio. Dragan
baze.podataka.125 pjankovic, -> #120, ppekovic
>>> Postoji u C direktorijumu zbirka SPAWN funkcija (u C-u), >>> pomocu >>> funkcija, povezi je sa CLIPPER programom i to je to. > Da li si probao? Ako si probao, pa jos i uspeo, molim te > da napises par redova kako. Evo, bas sam sad probao i naravno da sam uspio. Naime, zadnji put sam to probao prije godinu dana, ustanovio da radi, ali nikada nisam ugradio u svoje programe. Napisao sam C funkciju: #include <process.h> #include "c:\borlandc\spawn\spawno.h" #include "c:\clipper5\include\extend.h" CLIPPER shell() { spawnlp(P_WAIT,"command.com",NULL); _ret(); } preveo je u large modelu sa Borland 2.0, u .lnk fajl dodao fi shell lib spawnl linkovao i proradilo je. ALI, ima gresaka. Javlja "Search path bad" i "Too many parameters". Pored toga, vjerovatno se izgubi sadrzaj environmenta, jer prompt postaje "C>", ali se nakon izlaska iz SHELL-a ponovo vraca u normalu. Koga ovo bude interesovalo, vjerovatno ce lako naci u cemu je problem. Za sada od mene toliko.
baze.podataka.127 ppekovic,
Microsoft je počeo sa prodajom "FoxPro Developers Kits", koji uključuju alate za kreiranje help-ova, user interface-a, graph-ova, itd. Više u poruci 4.1295, konferencija NOVOSTI. Paya
baze.podataka.128 ppekovic,
Borland je predstavio svoj dBase compiler, za koji tvrdi da je jedini 100% dBase kompatibilan. Podržava dBase III, III+ i IV. Cena je $495. Više u poruci 4.1254, konferencija NOVOSTI. Paya
baze.podataka.129 ndragan, -> #124, draganf
/ Obično se snalazim tako da sa Pctools-om pogledam datoteku i "skinem" / strukturu, pa onda napišem progrma koji to čita i zapisuje u .dbf Da, upravo tako. Za pakovana polja se još mora odrediti odakle počinju i koliko su dugačka, pa neka rutina bcd2num, itd. Kreativan posao da se ubiješ. / MPB indekse nisam nikad provalio. Ja se nisam ni trudio, a i koji će mi - kad prebacim, imaću svoje. MBP pravi najblesavije indekse koje sam dosad video: nalaze se u slogovima, tj. u blokovima koji imaju istu dužinu kao i slogovi i potrpani su među njih, jedino se neki od ona 4 vodeća bajta razlikuju (valjda je $80 umesto $02 na drugom bajtu). Imao sam slučaj da je fajl, nakon konverzije u .txt, sa sve raspakivanjem BCD polja ispao kraći od originala; ti indeksi su zauzimali preko 50% dužine fajla. žujem da MBP indeksi rade dosta brzo, ali sumnjam da stvar koja se toliko prostire po disku može da bude nešto ekstra brza.
baze.podataka.130 dejanr,
Iz newsbytes uvodnika (NOVOSTI/microb 4.1342): >> Microsoft Access. This has to be the most frustrating piece of >> software I've used since "Teach yourself Serbo-Croation." >> ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ >> I don't know if it's because I still think dBase is the only >> way to run a database or if it really is bad. I'm persisting, but >> it's the least intuitive package I've ever used. Eto, ulazimo u razne primere... ;( PS I ja dobih Microsoft Access na test, baš ću da vidim jel stvarno takav ;)
baze.podataka.131 pmijat,
Imam jedno pitanjce, mislim da bi moglo da spada ovde : Sta se desava sa 2000-tom godinom, to jest da li je ona prestupna ili ne ? Negde sam nacuo da nije. Ajde ako neko zna da objasni kako to ide sa prestupnim godinama, tj koje su prestupne a koje ne. Unapred hvala Pozdrav Predrag(pmijat)
baze.podataka.132 dekiper, -> #131, pmijat
Hm, hm. Prestupne godine moraju biti deljive sa 4, ali ne smeju!!! biti deljive sa 400. Pošto je 2000/4=500, ali je i 2000/400=5, dakle 2000 je deljivo sa 400 Što ne sme, dakle 2000 je prosta godina.
baze.podataka.133 dejanr, -> #131, pmijat
>> Sta se desava sa 2000-tom godinom, to jest da li je ona >> prestupna ili ne ? Prestupna je. >> Ajde ako neko zna da objasni kako to ide sa prestupnim >> godinama, tj koje su prestupne a koje ne. Prestupne su sve godine koje su deljive sa 4. Izuzetak su godine koje se završavaju sa 00, koje su prestupne samo ako su deljive sa 400. Dakle, 1900. nije bila prestupna, 2000. jeste.
baze.podataka.134 dejanr, -> #132, dekiper
>> Hm, hm. Prestupne godine moraju biti deljive sa 4, ali ne smeju!!! >> biti deljive sa 400. Pošto je 2000/4=500, ali je i 2000/400=5, dakle >> 2000 je deljivo sa 400 Što ne sme, dakle 2000 je prosta godina. Nisi u pravu. 2000. je prestupna godina. Godine kojima se završavaju vekovi su prestupne ako i samo ako im je broj deljiv sa 400.
baze.podataka.135 isekulovic, -> #131, pmijat
>> Sta se desava sa 2000-tom godinom, to jest da li je ona >> prestupna ili ne ? Prestupna je. Prestupna je svaka godina deljiva sa četiri izuzev onih kojima se završavaju vekovi (1700,1800,1900). Ali ako se tom godinom završava vek deljiv sa četiri (1200,1600,2000) onda je godina prestupna.
baze.podataka.136 dejanr,
Nađoh bug u starom dBASE III+. Zapravo možda i nije bug, ali nešto na šta treba paziti. Ako u nekom polju baze "zaluta" neko CR LF (normalno ne bi trebalo da može tamo da upadne, ali ako je baza kreirana nekim programom...) pa onda tu pazu nadovezujete na neku drugu sa APPEND, nastane totalna papazjanija. Do sloga koji sadrži CR LF sve je ok. Taj slog bude loše prepisan, a onda svi dalji budu pomereni za deo sloga, tj. na primer jedno polje počinje od sredine nekog drugog i tako dalje. Ukratko, ostatak baze je totalno đubre, a baza može da se baci.
baze.podataka.137 madamov, -> #131, pmijat
****** Sta se desava sa 2000-tom godinom, to jest da li je ona prestupna ili ne ? ****** Znam da godine kojima se završavaju vekovi nisu prestupne, iako su deljive sa 4. Ne znam da li to pravilo važi za one kojima se završava milenijum. Ako važi, nije prestupna, ako ne važi jeste.
baze.podataka.138 micko, -> #136, dejanr
Evo programa koji bi mozda bio interesantan svima koji se bave PARADOX-om (3.5 ali verzija 4.0). Program sam pisao ja pa me interesuju komentari i predlozi. Codor pax3.arj
baze.podataka.139 micko, -> #138, micko
Na zalost Ko radi taj i gresi. U verziji PAX3 postoji BUG koji je otklonjen u verziji PAX3a koju sada prilazem. Za one koji razumeju shvatice naravoucenije: "Prvo dobro istestirati pa onda aplicirati!" Pozdrav Codor iz NS. pax3a.arj
baze.podataka.140 duduk.,
Moze li neko da napise nesto vise o PARADOX-ovim indeksima (sta su primarni, sta sekundarni, kad se koji koriste, prednosti i mane ovih indeksa u odnosu na Clipperove i Fox-ove indekse, da li je moguce napraviti indeksiranje po YUSCII rasporedu....)
baze.podataka.141 mjova, -> #140, duduk.
> Moze li neko da napise nesto vise o PARADOX-ovim indeksima > (sta su primarni, sta sekundarni, kad se koji koriste, > prednosti i mane ovih indeksa u odnosu na Clipperove i > Fox-ove indekse, da li je moguce napraviti indeksiranje po > YUSCII rasporedu....) PRIžA O PARADOX ENGINE 3.0: paradox je paradox! iskreno rečeno nisam ni malo oduševljen celim paketom. imam nekoliko glavnih zamerki, ali ipak radim i dalje uz upotrebu njegovih funkcija. i pored toga što možda neke reči ovde korišćene imaju drugačiji smisao u kompjuterskoj teminologiji, moram da ih koristim radi skraćenja teksta: baza - datoteka za podacima (čist .db) indeks - datoteka sa ukazivačima na bazu tabela - baza + indeksi + ostalo primarni indeks: ^^^^^^^^^^^^^^^^ formira se na osnovu čistog upoređivanja dva stringa. postoje određeni redosledi slova u ASCII koji mogu da posluže drugačijem rasporedu, ali nemam ubeđenja da oni mogu biti sortirani po YUSCII rasporedu. nije mi jasno zašto je to zatvoreno, pa ja ne mogu da formiram svoju ascii tabelu za sortiranje, a ne mogu ni da napravim index po nekom izrazu (to kliper može!). primarni indeks se formira po poljima s leva na desno. ako želiš da formiraš primarni indeks po trećem polju, onda moraš i po prva dva ili da to treće namestiš kao prvo. slog: polje1 polje2 polje3 polje4 ... primarni indeks može da bude: ■ po polju 1 ■ po polji 1 i 2 ■ po polji 1, 2 i 3 .. nikako se ne mogu presakati polja ili menjati redosled. to ja ok, ali nema mogućnosti dupliranja ključeva (error: ˙key violation˙) tako da moraš paziti šta stavljaš u indeksiranu tabelu, ili da je organizuje tako da nema poklapanja ključeva. postoji još jedno rešenje koje se zaniva na polju koje služi samo da se razlikuje od ostalih, neki brojač koji ćeš uvećavati pri dodavanju novih slogova. ovo mi se ni malo ne dopada, to je prva ozbiljnija zamerka. sekundarni indeks: ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ indeksom PE smatra primarni indeks, tako da kad želiš sekundarni indeks moraš napraviti prvo primarni. dakle, uslov za postojanje sekundarnog ključa je primarni, a on mora biti podešen tako da nema dupliranja ključeva! e, sad, to te može dovesti do ludila. to je druga zamerka jer ako su potrebna dva sekundarna indeksa, bez logične potreba za primarnim indeksima (naročito ako se zna da primarni indeks NIKAD ne dozvoljava duplirane ključeve) onda ovo postaje dovoljno ozbiljno. dve vrse sekundarnih indeksa: SECONDARY i INCSECONDARY. prvi se ažuriraju samo prilikom otvaranja (kreiranja), a drugi se održavaju uvek - prilikom menjanja tabele. mislim da oni prvi imaju upotrebnu vrednost samo ako se u bazu dodaje puno slogova u naletu, tako da se time skraćuje trajanje unošenja, ali se zato kasnije moraju indeksi ažurirati. o INCSECONDARY nema šta posebno da se kaže, to jednostavno radi. kompozitni indeks: ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ po načinu kreiranja razlikuje se od sekundarnih samo po tome što se mapira novo polje koje je sastavljeno od više polja. pošto polja u tabeli može da bude maksimalno 255, onda su brojevi od 1 - 255(6?) rezervisani za njihove redne brojeve (field handle), a brojevi preko 256 se koriste za mapirana polja. ova polja su logička slika nekoliko polja iz tog sloga, jer se pod jednim rednim brojem (field handle) dobija slika više polja. to je samo jedan korak biže indeksima po izrazu, koje, ponavljam, paradox engine nema (što je ujedno treća zamerka). generalno o indeksima: ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ indeksiranje je zaista brzo, to je i logično posle onoliko zahteva. činjenica je i da su primarni indeksi kratki, prosto da čovek ne poveruje! napravio sam bazu koja je imala (.db) oko 3.9 Mb, a primarni indeks je imao negde oko 55kb! no i pored ovih fascinantnih podataka moram da te razočaram jer je sekundarni indeks (to zavidi od tipa polja po kom je kreiran) ima vrlo blisku dužinu samoj bazi (.db), i to veću za neki kb. funkcije za braljnje po tabeli: ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ postoji dovoljan set fn, ali moram priznati da je njihova upotreba očajno nezgodna. naime, svaka fn vraća kod greške koja je možda nastupila i taj broj se mora proveriti uvek! to sve daje kodu krajnje ružan izgled i postaje vrlo, vrlo, vrlo. nepregledan. drugo, pozivanje funkcija je totalno 'novo'. postoje funkcije za kopiranje RecBuf i tu sam primetio da se redosled parametara razlikuje od klasičnog C pristupa: strcpy(char *dest, char *source) ovde je to obrnuto! int PXRecBufCopy(RECORDHANDLE fromHandle, RECORDHANDLE toHandle) postoji još nekoliko nedoslednosti i to je četvrta zamerka. razlog ovome verovatno leži u tome što se iste fn koriste i za paskal, ali iapk postoje makroi kojima se ovo može okrenuti. to ja mogu da uradim, ali ako su oni propisali pogrešno... pouzdanost: ^^^^^^^^^^^ pouzdanost je zadovoljavajuća. tj. odlična, nisam uspeo da zeznem ništa od vitalnog značaja. opšti utisak: ^^^^^^^^^^^^^ PE je istrgnut iz nekog većeg paketa, nevodeći računa o posledicama. opšti utisak je da je borlandova grupa za baze dosta slaba, i kao da programira u BASICu. totalno su nedosledni i komplikovani.
baze.podataka.142 djelovic, -> #141, mjova
DJ> PRIžA O PARADOX ENGINE 3.0: Anu koment na objektni deo paketa?
baze.podataka.143 mjova, -> #142, djelovic
> DJ> PRIžA O PARADOX ENGINE 3.0: > Anu koment na objektni deo paketa? vidi, nisam u mogućnosti da o tome pričam, ali ako je ono što objektni deo paketa koristi (opisano u prethodnoj poruci) pomenutog kvaliteta, onda ne znam šta treba očekivati od oblande za c++. najviše me iritira nedoslednost koja postoji. jednostavno, ako se radi o bibliotekama iste firme (standardne, koje se isporučuju uz prevodilac i ove za PE) one moraju biti kao nadgradnja, a ne kao totalno drugačiji sistem.
baze.podataka.144 janko, -> #141, mjova
> PRIžA O PARADOX ENGINE 3.0: > primarni indeks se formira po poljima s leva na desno. ako > želiš da formiraš primarni indeks po trećem polju, onda > moraš i po prva dva ili da to treće namestiš kao prvo. > nikako se ne mogu presakati polja ili menjati redosled. :( Ovo sam čuo za 2.0. Nisam znao da i kod 3.0 važi. :( Loše, loše. Zna li neko za šta je sa PARADOX ENGINE 4.0?
baze.podataka.145 mjova, -> #144, janko
> :( Ovo sam čuo za 2.0. Nisam znao da i kod 3.0 važi. :( > Loše, loše. Zna li neko za šta je sa PARADOX ENGINE 4.0? zar već ima 4.0? ;) možda si mislio na paradox 4.0 za dos ili win? tu još ima više priče (za dos, naročito). to je po meni jedan krajnje nedorečen paket. kažem, kao da ga nije pisao borland (ne lično ;) - to je sve 'kao' rađeno u turbo viziji, ali nema fora da osvetljeno slovo u meniju služi za skraćivanje (alt-F itd..), već se mora pozvati meni preko F10. tek tada se može pritisnuti osvetljeno slovo i izbeći par udaraca po kurzorima... još jednom: kao da borland ne stoji iza toga, kao da je to radio, npr, MS ;))
baze.podataka.146 terza,
Ako je neko zainteresovan u grupi clarion imaju 2 slobodna mjesta. Terza
baze.podataka.147 janko, -> #145, mjova
>> :( Ovo sam čuo za 2.0. Nisam znao da i kod 3.0 važi. :( >> Loše, loše. Zna li neko za šta je sa PARADOX ENGINE 4.0? > > zar već ima 4.0? ;) možda si mislio na paradox 4.0 za dos > ili win? Ma čuh neku četvorku, a nisam radio sa time. Moguće da sam krivo spojio. Izvinjavajte ako sam raširio neke dezinformacije. Dakle, poslednji Paradoks je 4.0 a Endžin 3.0? > još jednom: kao da borland ne stoji iza toga, kao da je to > radio, npr, MS ;)) :)) Da. Prvo te kerefeke sa indeksima, pa još i to. Očigledno je Borland bio tanak sa bazama... zato su i kupovali druge firme za to? No, gnjusni MS je kupio Foksa... opet je u prednosti...
baze.podataka.148 duki, -> #147, janko
­■ No, gnjusni MS je kupio Foksa... opet je u ­■ prednosti... :((((((( Da, ali zato Fox nije više u prednosti :((( (Treba organizovati demonstracije "Svi Srbi protiv MS-a" ;)) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
baze.podataka.149 mjova, -> #147, janko
> Dakle, poslednji Paradoks je 4.0 a Endžin 3.0? baš to! sad, postoji programski paket Paradox 4.0 za dos i udovice, i postoji Paradox Engine 3.0. formati tabela u ove dve verzije su drugačiji nego u prethodnoj verziji, ali postoji mogućnost prepravke tebela u novi format. > :)) Da. Prvo te kerefeke sa indeksima, pa još i to. > Očigledno je Borland bio tanak sa bazama... zato su i > kupovali druge firme za to? pa da, ali nije sve tako crno ;), paradox je moćna stavka, bez obzira što neke stvari nisu dosledne C pristupu. i pored te činjenice daleko je to od neupotrebljivosti, upotrebljivo je 100%. normalno, ima tu nekih stvari koje bih voleo da su ugrađene, no i ovako je ok.
baze.podataka.150 ndragan, -> #141, mjova
/ dakle, uslov za postojanje sekundarnog ključa je primarni, a on mora / biti podešen tako da nema dupliranja ključeva! e, sad, to te može Pljunuti Vaksov RMS. Dok nisam prešao na .dbf mislio sam da tako mora, da su to neke svetske iskustvene norme itd. Sve mi se čini da se nekad negde neko zeznuo u projektu, a stvar se uporno nasleđuje.
baze.podataka.151 drndi,
Kako da se od prg file-a dodje do exe oblika? rec je o fox pro-u 2.0! koje sve file-ove mora da sadrzi project da bi mogo da se kompajluje ? ovo pitam za jednog ortaka tako da ostavite lepo objasnjeno posto ja ne radim u fox-pro-u .. :)) Pozdrav Drndi .
baze.podataka.152 max.headroom,
Može li ko, ukratko, o prednostima i manama trojca FoxPro - Paradox - Clarion (bez SuperBase-a, jer je isti za pod njindonjsima)? I kolike su im dužine, hinstalirano? Kod mene: FoxPro v2.0 + Constr.Kit + demo + ostalo = 20-ak MB. Svaka nova aplikacija = min. 800 Kb, prosek = 1.5 MB. (Ovo je čisto informativno, verovatno nekome pomogne - ako skupi snage - da napravi uporedni test triju paketa... u "R"-ima)
baze.podataka.153 mjova, -> #150, ndragan
> Pljunuti Vaksov RMS. Dok nisam prešao na .dbf mislio sam > da tako mora, da su to neke svetske iskustvene norme itd. > Sve mi se čini da se nekad negde neko zeznuo u projektu, a > stvar se uporno nasleđuje. moguće. nisam imao prilike da radim baze na bilo čemu osim na PC-u, ali ta ograničenja koja postoje u paradoksu mislim da potiču iz drugih razloga. naime, moje mišljenje je da odnos brzina/mogućnosti konstanta, pa da su se borlandovi programeri odlučili za neka ograničenja radi veće brzine i (možda) pouzdanosti. međutim, stoji da su se oni vrlo nedolično ponašali ;), pa paradox ni malo ne deluje kao borlandov proizvod. nekako iskače iz njihovog programa. voleo bih da imam mogućnosti da vidim neki sličan paket drugog proizvođača (možda MS i sl.) pa da dajem kompletnije podatke. ako je neko radio nečim sličnim, nek napiše koju reč.
baze.podataka.154 max.headroom, -> #151, drndi
> Kako da se od prg file-a dodje do exe oblika? rec je o fox pro-u 2.0! Prvu stvar koju ortak mora da ti nabavi je FoxPro Develpment Kit, tj. linker koji od onih projektnih (.PJT, .PJX) fajlova i aplikacije (.APP) napravi .EXE oblik. Kada se taj linker instalira, treba da se izabere opcija File, zatim New, pa onda Project - u slučaju da projekt još nije formiran. Zatim, sa ADD, kao prvu stavku projekta treba uneti onaj program (.PRG) koji vuče sve ostale. Zatim se sa Ctrl-B (Build) FoxPro natera da na osnovu tog početnog .PRG-a povuče sve ostale. Završeni projekat se snima sa Ctrl-W (Write). Ako sada iz tog projekta želi da napravi .EXE fajl, neka uradi sledeće: ode u projekat (File / Open / Project) i setuje opciju Standalone Executabile (u prevodi - samostojni .EXE fajl). Kada se startuje ta opcija, posle nekih 5-6 minuta (zavisno od obima projekta), stvoren je jedan .EXE prosečne dužine 1 MB. A sad jedno pitanje za ljisice ;) - da li je neko uspeo da natera još koji linker osim onog Watcom-ovog da slaže .EXE-e? Bre, ono čudo od Standalone-a mi pojede silno mesto na disku... :)
baze.podataka.155 ab.comp, -> #154, max.headroom
==> A sad jedno pitanje za ljisice ;) - da li je ==> neko uspeo da natera još koji linker osim onog ==> Watcom-ovog da slaže .EXE-e? Bre, ono čudo od ==> Standalone-a mi pojede silno mesto na disku... :) Nemoj da praviš standalone exe. EXE fajl će biti oko 150k prosečno, a za njegovo izvodjenje potrebni su fajlovi FOXPRO.ESO i FOXPRO.ESL Osim toga brže se dobija EXE fajl jer se ne aktivira Watcom. Pozdrav █ █ █ █ ▄▄█ █ █▄▄ █▄▄
baze.podataka.157 dior,
Da li neko ima nesto za konverziju ZIM baze u DBF ili ASCII format Pozdrav Slavisa
baze.podataka.158 tarva, -> #157, dior
Í───────────────── ║> Da li neko ima nesto za konverziju ZIM baze u DBF ili ASCII format ║> Pozdrav Slavisa Ë───────────────────────────────────── Ako se ja dobro sećam to ima ZIM, prilikom startovanja procedura ZIMLOAD i ZIMSAVE (valjda se još tako zovu) on kreira ASCII fajlove, u svakom slučaju, možeš eksportovati u ASCII, za DBF ćeš morati da se obratiš tom ASCII fajlu pa da napraviš Import. BTW koja je verzija ZIM-a sada aktuelna, ko još radi u ZIM-u?
baze.podataka.159 durut,
Zna li neko nesto novo za FOXPRO 2.5 pod MS-DOS-om ???
baze.podataka.160 oki., -> #159, durut
>> Zna li neko nesto novo za FOXPRO 2.5 pod MS-DOS-om ??? ????? Ja imam Fox Pro 2.5, ali za WINDOWS, a ne za DOS. Zar postoji DOS verzija 2.5?
baze.podataka.161 dmiladinovic, -> #160, oki.
>> ????? Ja imam Fox Pro 2.5, ali za WINDOWS, a ne za DOS. Zar postoji DOS >> verzija 2.5? Postoji, zove se Fox Pro 3.0 !
baze.podataka.162 oki., -> #161, dmiladinovic
>> >> Postoji, zove se Fox Pro 3.0 ! Jeli ? Pa jesi li to video ? Kako radi i sta ima novo? P.S. Eto, danas sam procitao u konferenciji NOVOSTI.3 da ima i DOS verzija 2.5.
baze.podataka.163 dmiladinovic, -> #162, oki.
>> Jeli ? Pa jesi li to video ? Kako radi i sta ima novo? Pa nastavi da citas i prethodne microbe. Gotovo sam siguran da tamo negde, takodje pise da je izasla i verzija 3.0. Na mom 4-tvoro strukom Pentimiumu sa optickim hardom od 4Tb, radi dobro. A sto pitas ?
baze.podataka.164 oki., -> #163, dmiladinovic
>> Pa nastavi da citas i prethodne microbe. >> Gotovo sam siguran da tamo negde, takodje pise da je izasla i >> verzija 3.0. Dao sam resign na NOVOSTI :(. >> Na mom 4-tvoro strukom Pentimiumu sa optickim hardom od 4Tb, radi dobro. >> >> A sto pitas ? Pa, jednostavno me interesuje kakav je napredak u odnosu na 2.0. Zar je cudno sto pitam?
baze.podataka.165 dmiladinovic, -> #164, oki.
>> Pa, jednostavno me interesuje kakav ne napredak u odnosu na 2.0. Zar je >> cudno sto pitam? Pa donekle i jeste. Cini mi se da je najava bila u pretproslom microbu, a znas, ovo, jes da je Srbija, ipak nije 'Silikonska Srbija', tj. sacekaj malo pa da se 3.0. dogega do Bgd-a. Podjednako si mogao da pitas i kako izgleda DOS 7.0 :) Nemoj shvatiti preostro. :)
baze.podataka.167 oki., -> #165, dmiladinovic
>>>> Pa, jednostavno me interesuje kakav ne napredak u odnosu na 2.0. Zar je >>>> cudno sto pitam? >> >> Pa donekle i jeste. >> Cini mi se da je najava bila u pretproslom microbu, a znas, ovo, jes >> da je Srbija, ipak nije 'Silikonska Srbija', tj. sacekaj malo pa da se >> 3.0. dogega do Bgd-a. >> Podjednako si mogao da pitas i kako izgleda DOS 7.0 :) >> >> Nemoj shvatiti preostro. :) Ja sam to ozbiljno pitao (jer si se umesao u 'razgovor'), a ti se zezas.
baze.podataka.168 sir.oracle,
Da li negde u gradu postoji ORACLE v 7 za DOS ?
baze.podataka.169 ndragan, -> #161, dmiladinovic
/ Postoji, zove se Fox Pro 3.0 ! Gde ima?
baze.podataka.170 bulaja,
**** new file **** R:\IBMPC\C\*.* ---------------------- cbas102a zip 152832 cbase v1.0.2, C database library (source) #1 cbas102b zip 152166 cbase v1.0.2, C database library (source) #2 cbase is a complete multiuser C database file management library, providing indexed and sequential access on multiple keys. Custom indexing beyond that performed automatically by cbase can also be performed. cbase features a layered architecture, and actually includes four individual libraries. cbase Features Portable - Written in strict adherence to ANSI C standard. - K&R C compatibility maintained. - All operating system dependent code is isolated, making it easy to port to new systems easy. - UNIX and DOS currently supported. - Complete C source code included. Buffered - Both records and indexes are buffered using LRU (least recently used) buffering. Fast and efficient random access - B+-trees are used for inverted file key storage. - Multiple keys are supported. - Both unique and duplicate keys are supported. Fast and efficient sequential access - B+-trees also allow keyed sequential access. - Records are stored in doubly linked lists for non-keyed sequential access. - Both types of sequential access are bidirectional. Multiuser - Read-only locking. Other Features - Text file data import and export. - Custom data types can be defined. - Marker used to detect corrupt files. - Reference documentation is in standard UNIX manual entry format, including errno values. Utilities - cbddlp, a data definition language processor, is provided to automatically generate the C code defining a database.
baze.podataka.171 dragisak, -> #168, sir.oracle
║ Da li negde u gradu postoji ORACLE v 7 za DOS ? Koliko ja znam toga nema još ni u Americi. :) Da li je neko video ORACLE V7 za SCO Unix ? Znam samo da početkom godine još nije bio izašao.
baze.podataka.172 spantic, -> #168, sir.oracle
> Da li negde u gradu postoji ORACLE v 7 za DOS ? ORACLE 7? Mora biti da sam zaostao sa informacijama. Kada je izbačen na tržište za UNIX i VMS računare?
baze.podataka.173 sir.oracle, -> #171, dragisak
Volim da budem jezgrovit i precizan, ali dok se ne naviknete na moju stilistiku moracu malo opsirnije da obrazlazem: Moje pitanje da li neko ima ORACLE V7 za DOS u Beogradu znaci da taj paket postoji na trzistu (da li i nasem ?). Moj kolega iz Beograda je zimus radio sa tim paketom (naravno u USA) i u protrcavanju kroz Jugoslaviju mi je detaljno (?) objasnio kako to cudo funkcionise. Ova elaboracija u prethodnom pasusu je nadam se dovona da prihvatimo da taj paket izvan nasih granica postoji. Takodje imam informaciju da je neko od "velikih kupaca" ORACLA kod nas, dobio"DEMO" verziju (cik pogodite od koga), medjutim bojim se da su to neke poluprivatne seme i da ta verzija nikad nece ugledati "svetlo dana" Toliko za sada od mene.
baze.podataka.174 sir.oracle, -> #172, spantic
Na trzistu se pojavio za UNIX radne stanice, kao i za VMS pocetkom 1992. godine (mislim u januaru). Ja sam imao te zime prvu i zadnju priliku da radim (na zalost vrlo kratko) na jednoj HP radnoj stanici (HP-UX,X11R4).
baze.podataka.175 dragisak, -> #173, sir.oracle
║ Moje pitanje da li neko ima ORACLE V7 za DOS u Beogradu znaci ║ da taj paket postoji na trzistu (da li i nasem ?). Moj kolega ║ iz Beograda je zimus radio sa tim paketom (naravno u USA) i u ║ protrcavanju kroz Jugoslaviju mi je detaljno (?) objasnio kako ║ to cudo funkcionise. U prošlogodišnjem 'Oracle Magazine' se nije pominjao. Možda je neka beta verzija ? Ja još nisam video ni Oracle V6 za DOS.
baze.podataka.176 dmiladinovic, -> #167, oki.
>> Ja sam to ozbiljno pitao (jer si se umesao u 'razgovor'), a ti se zezas. Ne, nisam se uposte zezao, vec sam ti lepo rekao da se Fox Pro 2.5 varjanta za Dos zove Fox Pro 3.0 i da je u najavi za izlazenje, a to ne znaci da je, i pored zapanjujuce azurnosti, mi ovde u Srbiji imamo. To sto postoji neka poludivlja beta varjanta Fox Pro-a 2.5, mene licno ne interesuje i ne zelim da komentarisem. Usput, od sada cu pripaziti da osobi sa aliasom OKI. ne upadam u 'razgovor'.
baze.podataka.177 dmiladinovic, -> #169, ndragan
>> Gde ima? Jos uvek nigde. :( Al bice, kazu kod nas dogodine ... :)
baze.podataka.178 spantic, -> #175, dragisak
> Ja još nisam video ni Oracle V6 za DOS. ORACLE V6 postoji, imaš je u prodaji u BEogradu ( da budem precizniji bila je, u svakom slučaju kontakiraj DIGIT, oni će to znati ). Imala je sitnicu od kojih 42 HD 5.25" diskete. Na ETFu BGD se na jednoj 386/ 40 sa 8 MB RAMa vrši obrada plata pomoću toga.
baze.podataka.179 sir.oracle, -> #178, spantic
Tih 42 diskete je ipak previse, verovatno je rec o 2 medjuverzije, naime ja sam svojevremeno tako dobio v5.1b i 5.1c zajedno. Verzija 6.0 za DOS ide na 22-27 HD 5.25" u zavisnosti od medjuverzije.
baze.podataka.180 spantic, -> #179, sir.oracle
> Verzija 6.0 za DOS ide na 22-27 HD 5.25" u zavisnosti od > medjuverzije. Ne znam šta da ti kažem. Lično nikad nisam ništa radio na ORACLu za DOS, a pošto znam programerku na ETFu koja sa njim radi imao sam prilike da vidim paket. Nisam primetio tako nešto, ali opet nisam baš ni upoznat.
baze.podataka.181 sir.oracle, -> #180, spantic
Ako nemaju 2 verzije onda ili imaju CASE alate koji zauzimaju otprilike koliko i sam ORACLE (mada mi nije poznato da tako nesto postoji za DOS - samo OS/2 i UNIX) ili su se nakupovali cuvenih ORACLE mamipare dodataka (SQL*Calc, SQL*Graph, SQL*QMX, SQL*Net, EASY*SQL, PRO*Fortran, PRO*Cobol, PRO*Pascal ... posle 7 dana nabrajanja ... ORACLE Quicksilver , ORACLE dBXL uh!) Ako imaju nesto od ovoga voleo bih da znam sta. Da li neko zna ?
baze.podataka.182 oki., -> #176, dmiladinovic
>> Usput, od sada cu pripaziti da osobi sa aliasom OKI. ne upadam u >> 'razgovor'. Hvala na pristojnosti.
baze.podataka.183 ppekovic, -> #181, sir.oracle
>> Ako nemaju 2 verzije onda ili imaju CASE alate koji >> zauzimaju otprilike koliko i sam ORACLE (mada mi nije >> poznato da tako nesto postoji za DOS - samo OS/2 i UNIX) Postoji. Između ostalih IEW Case, verzija za windows. IEW case imamo na FON-u, ali stariju verziju, za DOS koja ne zna šta je ORACLE. Voleo bih da vidim ovu novu, premda, uz cenu od par desetina hiljada dolara, ... :) Paya
baze.podataka.184 djelovic,
Razvijam neke rutine za rad sa bazama podataka koje treba da podržavaju COMMIT protokol pa me zanima da li se blok upisuje na disk bajt-po-bajt ili ceo. Da pojasnim: Ako dam naredbu za upisivanje nekog bloka, i pri tome nestane struje, da li može da se desi da blok na disku sada sadrži pola starog a pola novog sadržaja, ili uvek sadrži jedno ili drugo. U slučaju da blok može da ostane zapisan do pola onda bih sve bitne informacije (tabelu stranica i sl.) morao da držim u triplikatu, dok u suprotnom nisam na to primoran. Srodno pitanje: Kako PC Tools realizuje sigurnost kod programa Compress? Navodno je on potpuno otporan na situacije tipa, citiram Bila, "šta ako dođe moja žena i uradi ovo" - nepredviđeno gašenje kompjutera.
baze.podataka.185 dcolak, -> #184, djelovic
│ "šta ako dođe moja žena i uradi ovo" - nepredviđeno gašenje kompjutera. ───────── Moj sin... ;) Sledge DAMMIR!
baze.podataka.186 wizard, -> #184, djelovic
> Srodno pitanje: Kako PC Tools realizuje sigurnost kod programa > Compress? Navodno je on potpuno otporan na situacije tipa, citiram Bila, > "šta ako dođe moja žena i uradi ovo" - nepredviđeno gašenje kompjutera. Srodan odgovor: ne znam za Compress (mada pretpostavljam da je isto), ali nortonov Speed Disk iskopira podatke, promeni FAT i obriše podatke. Dakle, u slučaju nestanka struje najgore što se može desiti je da imaš manje mesta na disku zbog viška alociranih sektora.
baze.podataka.187 snemcev, -> #186, wizard
>> Srodan odgovor: ne znam za Compress (mada pretpostavljam da je isto), >> ali nortonov Speed Disk iskopira podatke, promeni FAT i obriše >> podatke. Uvek sam se pitao a šta ako nestane struje dok upisuje u FAT? ;)
baze.podataka.188 wizard, -> #187, snemcev
> Uvek sam se pitao a šta ako nestane struje dok upisuje u FAT? ;) Ništa. Ili će upisati promenu, ili je neće upisati. Sve jedno, podaci su na sigurnom, i jedina šteta je višak alociranih klastera.
baze.podataka.189 snemcev, -> #188, wizard
>> Ništa. Ili će upisati promenu, ili je neće upisati. Sve jedno, podaci >> su na sigurnom, i jedina šteta je višak alociranih klastera. Al' ajd da cepidlačim, pa da stigne da upiše samo pola? I da li je ovo teoretski moguće?
baze.podataka.190 d.petrovic, -> #189, snemcev
Ă> Al' ajd da cepidlačim, pa da stigne da upiše samo pola? I da li Ă> je ovo teoretski moguće? Valjda je moguće, ali je verovatnoća 1:... kako li se to piše O;>>. Da pitam i ja: Koliko vremena treba prosečnom disku od 16-19 ms (jel to sad prosečno ? :) ) da od trenutka kada je pristupio disku i upisao prvi bajt upiše recimo 1 KB (isti sektor).
baze.podataka.191 sir.oracle, -> #183, ppekovic
Izvinjavam se ako sam bio neprecizan u konstataciji o nepostojanju CASE alata za DOS. Naime mislio sam na CASE alate koji su ORACLE-ov proizvod, a takvi po mojim saznanjima postoje samo za OS/2 i UNIX. Sto se tice drugih CASE alata za baze podataka ima jedna zgodna alatka po imenu ERWIN (ENTITY-RELATIONSHIP-FOR-WINDOWS).
baze.podataka.192 djorzor,
Da li postoji grupa koja se bavi Paradox-om? Ako ne postoji, da li ima zainteresovanih? Pozdrav, Zoran
baze.podataka.193 wizard, -> #192, djorzor
> Da li postoji grupa koja se bavi Paradox-om? > > Ako ne postoji, da li ima zainteresovanih? Ima.
baze.podataka.194 dkuki,
Moze li neko da posalje program "WIZARD"? Bas su lepu pricu ispicali na POLAROTOR-u. :) Pozdrav od, Djordja
baze.podataka.195 peacock, -> #192, djorzor
#### Da li postoji grupa koja se bavi Paradox-om? Ima grupa koja se bavi Paradox Engineom, a pretpostavljam da bi mogli da caskamo i na temu Paradoxa u njoj. Vlasnik je dnikolic. #### Ako ne postoji, da li ima zainteresovanih? Ima.
baze.podataka.196 djorzor,
Otvorena je grupa PARADOX Zainteresovani, MA SEND DJORZOR
baze.podataka.197 nimi, -> #180, spantic
>> Verzija 6.0 za DOS ide na 22-27 HD 5.25" u zavisnosti od >> medjuverzije. > > Ne znam sta da ti kazem. Licno nikad nisam nista radio na > ORACLu za DOS, a posto znam programerku na ETFu koja sa njim > radi imao sam prilike da vidim paket. Nisam primetio tako > nesto, ali opet nisam bas ni upoznat. Cudan je taj ORACLE V.6.0. Ono sto sam video (broj disketa) je: 36 u komadima (oko 33 HD + 3 LD). Tu su bili ukljuceni: Forms, Menu, Report, Client Manager, ProC, Utiliteis, Tool Utiliteis. Fali jos SQL*Net. Pozdrav Milan
baze.podataka.198 nimi, -> #168, sir.oracle
> Da li negde u gradu postoji ORACLE v 7 za DOS ? Da li negde u gradu postoji ORACLE v 6 za WINDOWS-e.
baze.podataka.199 sir.oracle, -> #198, nimi
Oracle v6 radi pod WINDOWS-ima (nije pisan za njih ali radi sto je veliki napredak u odnosu na prethodnu verziju). Ja sam polagao nade u v7 posto ono sto sam video na HP-u (HPUX/X11R4) ima SQL*MENU i SQL*FORMS koji generisu direktno graficki interfejs za MOTIF (X WINDOWS).
baze.podataka.200 djelovic,
Moze li neko da posalje OPTIONS.CTL datoteku iz paketa Clarion? Bilo bi super ako je namestena za YU slova, ali to nije obavezno. Hvala.
baze.podataka.201 valeksa, -> #200, djelovic
Evo ti je. options.zip
baze.podataka.202 valeksa, -> #200, djelovic
Evo da ti odgovorim i drugi put. Sad sam video pošto sam poslao da nemam options.ctl već sam ti poslao options.cla i options.pro. Inače verzija Clariona je 2.1. Pozdrav.
baze.podataka.203 nboskovic, -> #200, djelovic
*> Moze li neko da posalje OPTIONS.CTL datoteku iz paketa *> Clarion? Bilo bi super ako je namestena za YU slova, ali *> to nije obavezno. Hvala. Eve stiže, sa sve naša slova. Jedino što može da ti predstavlja problem je taj da ja koristim custom2 raspored. (c) klap nikola options.ctl
baze.podataka.204 drndi,
Dakle ovako : pitanje koje postavljam je u vezi FOX-PRO 2.0.Kada god sam rucno pisem deo programa koji se odnosi na aktivaciju menija koda komp- alujem *.prg popup ostaje na ekranu dok se izvrsava procedura a gl. meni ostaje aktiviran sve dok pre pritiska enter na nekom od bar-ova ne priti- snem ESC.Tada je program naravno zavrsavao i vracao se nazad u stari dobri FOX.Medjutim od kada je taj deo programa automatski generisan sa genmenu.prg popup-i se vise ne zadrzavaju na ekranu(kako ruzno??!) a glavni meni se deaktivira i oslobadja iz memorije odmah po izvrsenju procedure(#$&%?).Ako se linija ACTIVATE MENU TRTMRT stavi u petlju postaje nemoguce izaci iz programa sem resetom sto za sobom povlaci ozbiljne dodatne komplikacije. Probao sam sa DO WHILE ali ona ne reaguje na zadati uslov.Da li je ovo neka perverzna vrsta baga i kako se otklanja??Toliko za sada i CU . . . ovo je pitanje koje postavlja moj ortak tako da bih molio (ako neko odgovori) da odgovor bude koncizan.....
baze.podataka.205 pedjolino,
Imam jedno malo pitanje u vezi Oracle-a. Radim na Oracle-u 6 i imam jedan veliki problem. Ne mogu da konektujem na bazu vise od 5 user-a u isto vreme odnosno kada sesti pokusa da startuje Formse ili Sqlplus ili bilo sta ima connect na bazu on izbaci gresku ORACLE ERROR 2710 (nisam bas siguran) i kaze greska pri konektovanju na bazu.Ako se neko drugi izloguje onda prodje. Gde se uopste definise maximalan broj user-a jer po svim knjigama ne nadjuh tako nesto. show parameters iz Sqldba prikaze da je maxuser-a 50 ali to je samo data dictionaru kako ja to razumem ali nigde se ne pominje parametar maximalnog broja istovremeno connectovanih usera. Pozdrav Nenad. P.S. Ovo je malo hitno pa bih voleo odgovor ako ga neko zna.
baze.podataka.206 ndragan, -> #204, drndi
/ se linija ACTIVATE MENU TRTMRT stavi u petlju postaje nemoguce izaci Verovatno je genmenu izgenerisao liniju set sysmenu to <tvoj_meni> pa ti se meni ponaša kao sistemski; to izbaciš. Takođe, vidi šta je izgenerisao kao On selection menu... i on selection popup... odnosno on... bar i on... pad. Ako ima prva dva, mislim da možeš da ih batališ, ostaviš samo druga dva. Znam da sam se i ja dosta namučio sa tim opcijama dok nisam napravio svoj ne-generator. Kod mene stoji on selection popup <ime> hide popup <ime> save, a sve se aktivira sa "on sele pad" odnosno "on sele bar". Tako počinje da se ponaša približno kao stari č x,y Prompt meni. Ako si koristio genmenu ili pravio menije slične primerima iz helpa, onda si dobio to što si dobio. Inače, "activate menu" aktivira ceo meni sistem, i sam po sebi je petlja dok se iz menija ne izađe sa ESC ili klikom miša van menija. Onda se aktivira sledeća naredba koja stoji posle activate. Genmenu sam probao jednom, video šta radi i batalio. Sad sam hteo da se podsetim pa sam shvatio da sam ga daaavno obrisao.
baze.podataka.207 dragisak, -> #205, pedjolino
> ... Ne mogu da > konektujem na bazu vise od 5 user-a u isto vreme odnosno > kada sesti pokusa da startuje Formse ili Sqlplus ili bilo > sta ima connect na bazu on izbaci gresku ORACLE ERROR 2710 Greska pod ovim brojem ne postoji u Error Messages and Codes Manual-u. > (nisam bas siguran) i kaze greska pri konektovanju na > bazu.Ako se neko drugi izloguje onda prodje. Gde se uopste > definise maximalan broj user-a jer po svim knjigama ne > nadjuh tako nesto. show parameters iz Sqldba prikaze da je > maxuser-a 50 ali to je samo data dictionaru kako ja to > razumem ali nigde se ne pominje parametar maximalnog broja > istovremeno connectovanih usera. Tu nesto nije u redu. Ja sam malopre probao, i uspeo bez problema, da pokrenem 12 sqlforms i sqlmenu aplikacija istovremeno. Svi su prikaceni na istog ora-korisnika. Pogledaj preko SQLDBA monitora da nisu neke tabele ekskluzivno zakljucane ili nesto slicno.
baze.podataka.208 drndi,
Hi svima ! Ovo je pitanje jednog mog ortaka i stvar je VRLO HITNA ! Najbolje bi bilo kad bi ste mogli da odgovorite danas u toku dana..... ************************* H I T N O ********************************* Cao svima! Evo jos jednog zanimljivog pitanja u vezi jednog od be- zbrojnih bagova u programu zvanom FOX PRO 2.0.Dakle ovako : kada imate bazu sa jednim memo obelezjem i u vasoj aplikaciji koristite standardni browse window linijom: BROWSE NORMAL IN WINDOW TRTMRT i kada pokusate da procitate text iz memo obelezja "memo" prozor se pojavi u gornjem le- vom uglu preko browse window-a i tada je sve OK. Medjutim kada se taj program kompajluje u STAND ALONE pojavljuje se dosta cudna stvar.Kada po- kusate da procitate text iz memo obelezja "memo" prozor se pojavljuje izvan browse window-a i izvan window-a TRTMRT tako da mu se vidi samo donji desni ugao bez texta.Sve se normalizuje kada premestite "memo" window malo desno i dole ali niko ne moze da ocekuje od korisnika da stalno to radi kada hoce da procita neko memo obelezje.Da li neko ima resenje za ovaj problem?? HELP IS ALWAYS WELCOME!