PCPROG.2

06 Nov 1992 - 26 Jul 1993

Topics

  1. algoritmi (223)
  2. ms.dos (250)
  3. asembler (141)
  4. jezici (278)
  5. pascal (1307)
  6. cccc (752)
  7. cpp (91)
  8. clipper (1027)
  9. baze.podataka (229)
  10. razno (379)
  11. van.teme (189)
  12. basic (56)

Messages - clipper

clipper.209 gstojkovic,
Zdravo! Prvo srecna Nova godina, Bozicni praznici i Pravoslavna Nova godina svima koji se nalaze na ovoj konferenciji. Imam jedan problem sa programom pa molim sve dobo dusne kliperase da mi po- mognu.Naime imam jedan program napisan dosta pocetnicki posto sam i sam pocetnik koji ima oko 4600 linija i pri duzem radu javlja mi sledece gresku za koju nisam nasao objasnjenje ni u NG ni u nekim knjigama koje imam o programiranju u Clipperu. Greska je sledeca: (B)__GET(0) UNRECOVERABLE ERROR 650: PROCESSOR STACK FALUT. Predpostavljam da ova greska ima veze sa Get naredbom i sa nekom nepravilnom upotrebom te naredbe. Dali postoji nacin da je otkonim i kako. Molim vas iza blize objasnjenje ove greske. Unapred zahvalan na odgovoru... S'postovanjem Goran Stojkovic
clipper.210 ndragan, -> #203, ciki
/ Ma nije to nista. U stanju sam da u DOS-u pisem da bi iskopirao Jedan kolega je za života stigao da smisli teoriju o dve vrste lenjih programera: jedni su lenji da pišu dugačke komandne linije, a sačuvaj bože da ikad otkucaju istih pet komandi jednu za drugom - oni će radije da napišu nešto da sledeći put kucaju bilo kakvu nebulozu _ne_dužu_od_ 20 znakova; druga vrsta lenjih programera će i jedanaesti put kucati isti niz kobasica, jer nešto nisu ubeđeni da će morati i dvanaesti put... (e sad mi se čini da sam ovo već jednom kucao, ali ipak spadam u onu drugu grupu :) ). Ono što u tvom primeru odudara od te priče, je da rutine koje treba često nešto da muljaju (a takve datumske zezalice se kod kamata ponavljaju kod svakog sloga bar jednom) treba da budu optimizovane (što kraće a brže); za rutinu za ispis zaglavlja se nikad ne bih pretrgao. Vredi razmisliti čak i o pravom matematičarskom skraćivanju algoritma (ako može).
clipper.211 ndragan, -> #201, dusanp
/ ucini iz dBase-a? Kako to radi Fox? Super (mislim na foks pro 2.0). Svrati do Maksa ili Jure pa da vidiš. (Max, Jura, primate jednog kliperaša da vam zaviri u ekran? :)
clipper.212 jtitov, -> #211, ndragan
> (Max, Jura, primate jednog kliperasa da vam zaviri u > ekran? :) Naravno, uvek raspolozen za saradnju.
clipper.214 ppekovic, -> #208, melev
>> Kako rešavate problem sortiranja? Recimo kada mu dam da pronadje neki >> string po 'ključu' i on mi nadje više njih, kako da ih sortiram pa tek onda >> da min ih ispise? Koristio sam SORT ali je užasno sporo. Da li postoji neka >> druga fora? Ako tražiš sa seek, znači da tražiš po indeksu, a indeks je sortiran, tako da će ti niz koji pronađeš uvek biti sortiran ;) Paya
clipper.215 dusanp, -> #211, ndragan
=> Super (mislim na foks pro 2.0). Svrati do Maksa ili Jure => pa da vidiš. Videh, shvatih, ostadoh ;)) Ma fox nije normalan kolko je dobar. Sve ono što mi je trebalo se nalazi na jednom mestu. I ekran i meni i dbf i još_koječega generator... A druga stvar je nacin rada - kod clippera me je izluđivala sporost u radu tipa napravim malu izmenu, kompajliram i popijem kafu, podsetim se sta sam ono bese menjao, pa opet od početka. A i stomak mi propade od silnih kafa:) Dakle od danas narode: u klasi programa koji rade sa dbase formatima radim u Foxu.
clipper.216 pedjolino, -> #144, ciki
Evo mog resenja tvog problema. Program je kratak i lako ces razumeti sta radi. Uokviri ga da bude kao funkcija i eto resenja. Pozdrav Nenad. datumi.prg
clipper.217 d.petrovic, -> #209, gstojkovic
Ă> 650: PROCESSOR STACK FALUT. Predpostavljam da ova greska ima veze Miriše na neko pozivanje funkcije ili procedure rekurzivno, ali da se ne vraćaš odakle si počeo. Valjda ti ispiše odakle je šta i po koliko puta pozvano.
clipper.218 d.petrovic, -> #215, dusanp
Ă> Dakle od danas narode: u klasi programa koji rade sa dbase Ă> formatima radim u Foxu. conf ignore dusanp ;) Da ga se odreknemo? ;)
clipper.219 ndragan, -> #208, melev
/ string po 'ključu' i on mi nadje više njih, kako da ih sortiram pa tek / onda da min ih ispise? Koristio sam SORT ali je užasno sporo. Da li / postoji neka seek <traženi string> sort to radna while <onaj isti uslov> select 0 use radna To ako su traženi slogovi zaista jedan do drugoga; ako nisu, onda malo komplikovanija tehnika: iskopiraš strukturu baze; nađeš prvi slog; iskopiraš taj slog u onu drugu bazu, ponavljaš 2. i 3. dok nalaziš slogove; indeksiraš drugu bazu kako hoćeš, radiš s njom šta hoćeš i na kraju je obrišeš (šta će ti ?).
clipper.220 dusanp, -> #218, d.petrovic
=> conf ignore dusanp ;) Da ga se odreknemo? ;) Šo? Bojiš se promena?
clipper.221 bulaja, -> #208, melev
│Kako resavate problem sortiranja? Recimo kada mu dam da pronadje neki │string po 'kljucu' i on mi nadje vise njih, kako da ih sortiram pa tek │onda da min ih ispise? └─── Ako trazis string po kljucu koji je ujedno i index key, onda ces dobiti sve poredjano. Ako trazis npr. sa LOCATE, onda smesti sve sto nadjes i niz i sortiraj niz pre prikazivanja funkcijom ASort(). Na SORT naredbu zaboravi :).
clipper.222 d.petrovic, -> #220, dusanp
Ă> => conf ignore dusanp ;) Da ga se odreknemo? ;) Ă> Ă> Šo? Bojiš se promena? Proveravaš? ;) Hajde idi spavaj, kad se probudiš ličiće ti to sve na ružan san ;)
clipper.223 banex,
Posle 2 nedelje mučenja, najzad sam rešio jedan problem koji mi se pojavljivao u programima, pa da ga podelim sa vama. Naime, pri izlasku iz programa koji je sve savršeno radio dobijao sam poruku 'Run-Time error R6001 - null pointer assignment'. Naravno, broj grešeke ne postoji u ng za clipper (5.01), a krive su dve funkcije iz Expand v2.0 biblioteke ( PackDate() & PackTime() ). Nisam imao vremena da eksperimentišem sa njima i vidim da li postoji neki način da se izbegne taj problem, ako ga pronađem obavestiću vas. CU! -BANE-
clipper.224 ciki, -> #216, pedjolino
>**> Evo mog resenja tvog problema. Program je kratak i lako >**> ces razumeti sta radi. Uokviri ga da bude kao funkcija >**> i eto resenja. Nije problem.U stvari pre je bio ali mali, sada ne.Inace i ja sam uradio onu kratku proc :). P.S. Hvala ti na trudu.Svaka pomoc je dobrodosla. Pozdrav Ciki!
clipper.225 ciki,
Ho! Ljudi, moze li, i ako moze da postoji 2 ridera u jednom programu. 1 da bude ono s'leva na desno, a II obratno? Pozdrav Ciki!
clipper.226 ciki,
Ho! Posle svih poruka slovima, koja funkcija radi tacno, i uz koju je poruku vezana. Pozdrav Ciki!
clipper.227 nbatocanin, -> #209, gstojkovic
> Molim vas iza blize objasnjenje ove greske. Ovo se javlja kada rekurzivno pozivaš "previše" puta neku funkciju - proveri da li neka rezidentna f-ja poziva sama sebe i sl.
clipper.228 gstojkovic,
*** Hvala d.petrovicu i nbatocaninu na odgovorima. Problem odklonjen po vasim savetima. ;) Pozdrav Goran
clipper.229 ppekovic, -> #223, banex
>> Naime, pri izlasku iz programa koji je sve savršeno radio dobijao >> sam poruku 'Run-Time error R6001 - null pointer assignment'. Naravno, >> broj grešeke ne postoji u ng za clipper (5.01), a krive su dve >> funkcije iz Expand v2.0 biblioteke ( PackDate() & PackTime() ). Iz ove greške se vidi da je ta biblioteka pisana uz pomoć Microsoft C kompajlera ;)). Pored uopštenog objašnjenja datog u Microsoft Help-u, konkretno, ta greška se javlja kada ne alociraš dovoljno memorije za neku promenljivu, ili jednostavno negde pogrešiš u pointer aritmetici i sl. >> Nisam >> imao vremena da eksperimentišem sa njima i vidim da li postoji neki >> način da se izbegne taj problem, ako ga pronađem obavestiću vas. Dakle, teško da ćeš uspeti to da "središ". Paya
clipper.230 nbatocanin, -> #225, ciki
> Ljudi, moze li, i ako moze da postoji 2 ridera u jednom > programu. 1 da bude ono s'leva na desno, a II obratno? Može, bilo je u "Računarima". Samo promeniš promenljivu reader u odgovarajućem objektu. Na primer, imaš proceduru za unos "u levo": @ 1,0 GET x @ 2,0 GET y @ 3,0 GET z // Izmena readera-a drugog objekta GetList[2]:reader := { || GetLeft() } READ
clipper.231 nbatocanin,
U vezi za editorom memo polja koji je objavljen u "Računarima": neke funkcije sam dodelio tasterima koje iz nepoznatog razloga neki računari ne prepoznaju. Znači, postoje dva leka: ili ubacite odgovarajući kod tastera u INKEY.CH ili izaberite neki drugi taster.
clipper.232 ndragan, -> #218, d.petrovic
/ conf ignore dusanp ;) Da ga se odreknemo? ;) Mani čoveka. Trpite i mene, pa jel' vam nešto škodilo? :)
clipper.233 bulaja, -> #231, nbatocanin
│ U vezi za editorom memo polja koji je objavljen u "Racunarima": │neke funkcije sam dodelio tasterima koje iz nepoznatog razloga neki │racunari ne prepoznaju. └─── Morali bi svi sa AT tastaturom da ih prepoznaju, verovatno je problem u tome sto nisu ubacili kodove za njih u inkey.ch. Ako ne znate koji je Inkey() kod nekih tastera (a veliki broj Alt-* i Shift* kombinacija nije opisan ni u Inkey.Ch ni u dokumentaciji), evo vam programcic koji ispisuje Inkey() kodove za pritisnute tastere (ESC za izlaz). Nije neka mudrost :) ali radi. inkey.arj
clipper.234 ciki,
Ho! Imam jedan question. U novim racunarima ima sema kako procitati neke generalije oko diska. Problem je u tome kako to izvesti uz pomoc nanfor-a i FT_INT86() (e tako bese), ili uz pomoc masm-a, ali da mi parametre preda clipper programu. Pozdrav Ciki!
clipper.235 d.petrovic, -> #232, ndragan
Ă> Mani čoveka. Trpite i mene, pa jel' vam nešto škodilo? :) Ti nisi ni bijo naš, protivnika poštujemo, a izdajicu... ;)
clipper.236 dusanp, -> #235, d.petrovic
=> Ti nisi ni bijo naš, protivnika poštujemo, a izdajicu... Ma pusti ti izdajicu. Posao za koji bi mi u kliperu trebalo pet dana rada, u foxu sam uradio za dva. A još uvek se navikavam, verovatno to može i brže. Niko do sada nije napisao ništa o makroima u foxu. E, pa ja sam foxov editor prilagodio tako da je CTRL+Y brisanje linije, F2 snimanje fajla, F9 kompajliranje... bogte ko u BC-u:))
clipper.237 bulaja, -> #236, dusanp
│ Niko do sada nije napisao nista o makroima u foxu. E, pa ja │sam foxov editor prilagodio tako da je CTRL+Y brisanje linije, │F2 snimanje fajla, F9 kompajliranje... bogte ko u BC-u:)) └─── Ajde da te vidim jos da to cudo od Fox-a povezes sa BC-om. :)
clipper.238 ciki, -> #237, bulaja
>**> Ajde da te vidim jos da to cudo od Fox-a povezes sa BC-om. :) Ako povezes i ja prelazim na FOX!? P.S. Sala mala. Pozdrav Ciki!
clipper.239 ndragan, -> #226, ciki
/ Posle svih poruka slovima, koja funkcija radi tacno, i uz koju je / poruku vezana. Da ne šaljem četvrti put, ostalo je da DejanR ubaci poslednje izmene, jer se poslednja verzija već dovoljno razlikuje od klipera (rutina je za Foks). Još uvek dobijam poruke gde me ljudi pitaju šta je Between(a,b,c) i šta je Mod(a,b). Mislim da je vreme da to završimo. Dejane?
clipper.240 dusanp, -> #237, bulaja
=> Ajde da te vidim jos da to cudo od Fox-a povezes sa => BC-om. :) Pokušaću, i čim nešto smislim, odmah javljam. Nevolja je u tome što za zezanje imam vremena tek za 15 dana... Naravno da i mene zanima povezivanje - zamisli sa jedne strane fox a sa druge paradox engine:)))
clipper.241 ndragan, -> #235, d.petrovic
/ Ti nisi ni bijo naš, protivnika poštujemo, a izdajicu... ;) Prelistaj malo unazad, ono sa kelnerom... (wait to waiter). Imao sam jednu aplikaciju u kliperu. Nije loše kao iskustvo.
clipper.242 garderp,
Zanimaju me sledeći podaci o Clipperu 5.01: - Kolika je maximalna dužina u MB po jednoj tabeli - Koliki je maximalni broj otvorenih dbf-ova i ntx-ova - šta sve od dodatnih modula postoji za clipper - da li ga je moguće povezati samo sa MS C-om - ako je odgovor na prethodno pitanje DA, zašto - da li clipper ima primarne i sekundarne indekse - da li je podržano struktuirano programiranje, dakle: - javne i privatne varijable sa mogućnošću maskiranja - rekurzivni pozivi funkcija - varijabilan broj parametara pri pozivu funkcije - vektori proizvoljne dimenzije - strukture - da li može da se piše malim slovima (ovo zadnje nije bitno, samo sam se šalio)
clipper.243 nbatocanin, -> #233, bulaja
> Morali bi svi sa AT tastaturom da ih prepoznaju, verovatno > je problem u tome sto nisu ubacili kodove za njih u > inkey.ch. Na žalost, ne. Već sam poslao poruku na tu temu: Clipper na nekim računarima ne prepoznaje sve kodove sa tastature!
clipper.244 ciki, -> #239, ndragan
>**> Da ne šaljem četvrti put, ostalo je da DejanR ubaci >**> poslednje izmene, jer se poslednja verzija već dovoljno.. Ups. Ima jedna u novim R. Sorry. Pozdrav Ciki!
clipper.245 ciki,
Ho! Evo pisem ovo i obracam se fox-ovcima (a ruka mi drhti...), da mi pojasne neke stvari uvezi fox-a. 1.) Ima li fox nesto ekvivalentno clipper naredbama: a) Valid i When (č say .. get .. pict .. valid ... when) b) Kako se fox snalazi sa set filter na mnogo slogova c) Ima li vise dimenzione nizove i naredbe slicne aadd i ascan ( prva dodaje novi element nizu, a druga trazi odredjeni element u nizu?) d) Max broj elemenata jedne areje(niza)? e) max broj slogova u datoteci f) duzina numerickog polja g) duzina memo-a 2.) Kako se snalazi sa programima radjenim za color kartu na mono sistemima? 3.) Ako neko zna mogucnost povezivanja flipper-a sa fox-om. P.S. Ajde ako nekome nije tesko da mi ovo nazvrlja. P.P.S Kada budem u Bg iskoristio bih priliku da odem kod nekoga koji dobro barata fox-om da mi prikaze prave mogucnosti, pa da ne budem sasvim ne upucen! P.P.P.S. A kako se snalazi sa pacovom? Pozdrav Ciki!
clipper.246 bulaja, -> #242, garderp
> Zanimaju me sledeci podaci o Clipperu 5.01: │ - Kolika je maximalna duzina u MB po jednoj tabeli └─── Velika :). U prakticnom pogledu neogranicena, ali mislim da je teorijski limit na nekih 16 Gb. Meni trenutno stoje na disku baze od nekih desetak Mb i (naravno) rade bez problema. │ - Koliki je maximalni broj otvorenih dbf-ova i ntx-ova └─── Za razliku od PXE :), koliko god hoces do 255 (i da bude u config.sys). │ - sta sve od dodatnih modula postoji za clipper └─── Svasta :). │ - da li ga je moguce povezati samo sa MS C-om │ - ako je odgovor na prethodno pitanje DA, zasto └─── Moze i sa ostalim C-ovima, jedino sto samo sa MS C-om radi dobro float emulacija (zato ima problema sa povezivanjem grafike). Inace redovno korisitm kombinaciju Clipper + BC++ i radi :). │ - da li clipper ima primarne i sekundarne indekse └─── Jos uvek mi nije do kraja jasno sta Paradox podrazumeva pod sekundarnim indeksom, ali u Clipper-u mozes imati do 15 istovremeno otvorenih indeksa nad jednom bazom, mozes menjati koji ce biti primarni i svi se automatski osvezavaju prilikom promene vrednosti kljuceva. │ - da li je podrzano struktuirano programiranje, dakle: │ - javne i privatne varijable sa mogucnoscu maskiranja │ - rekurzivni pozivi funkcija │ - varijabilan broj parametara pri pozivu funkcije │ - vektori proizvoljne dimenzije └─── Da. Da. Da. Da. │ - strukture └─── Ne poput C-ovskog struct, ali ne fali mnogo jer se sve moze izvuci usled slabe tipiziranosti (npr. simulacija struktura preko nizova). │ - da li moze da se pise malim slovima └─── Da :). Sve u svemu, mrka kapa za Paradox Engine u poredjenju sa Clipper-om :). Ako vec hoces da pokusas da pokazes u cemu je PXE (pretpostavljam da te Clipper interesuje za prezentaciju :) bolji od Clipper-a, onda jedino da krenes od sporosti Clipper-a i brzine PXE.
clipper.247 dejanr,
Ne znam gde bih ovo pitao, pa reko' pošto je program na Clipper-u... Elem, prilagođavam neki softver za neku firmu, i između ostalog generišem neke spiskove koji idu za socijalno. Tu ima i odgovarajućih podataka za druge firme itd, da ne dužim mnogo. Tek, pojavljuje se jedan broj koji se u zdravstvenoj knjižici zove "registarski broj", i na neki način opisuje radnu organizaciju. To, međutim, nije matični broj RO, pre svega zato što matični broj ima 7 cifara a ovaj ima 10, a osim toga matični brojevi za Srbiju počinju na 7 a ovaj broj, reklo bi se po par "štih proba" sa naokolo sakupljenim zdravstvenim knjižicama, počinje sa 6 (ili čak 60). Zna li neko o kakvom se broju tačno radi i da li u njegovom dodeljivanju postoji ikakva logika koja bi omogućila da se "izvadi" iz ostalih podataka o firmi, ili se mora negde (gde?) juriti baza podataka koja sadrži imena firmi i ove "registarske brojeve"?
clipper.248 dnikolic, -> #246, bulaja
>> Za razliku od PXE :), koliko god hoces do 255 (i da bude u config.sys). Zasto za razliku od PXE? Pa i tamo moze da se otvori do 255 baza! >> emulacija (zato ima problema sa povezivanjem grafike). Inace redovno >> korisitm kombinaciju Clipper + BC++ i radi :). :) Jos bolje saradjuju PXE i BC. >> Sve u svemu, mrka kapa za Paradox Engine u poredjenju sa Clipper-om :). Ne vidim u cemu je Clipper bolji. Brzinu necu pominjati. :)) dn
clipper.249 zkrstic, -> #248, dnikolic
> Ne vidim u cemu je Clipper bolji. Brzinu necu pominjati. :)) Uh! Jel' si bre doručkovao :))) Pa PXE ima samo jednu prednost nad Clipperom a to je brzina... Zkr :)
clipper.250 garderp, -> #246, bulaja
> Sve u svemu, mrka kapa za Paradox Engine u poredjenju sa > Clipper-om :). Ako vec hoces da pokusas da pokazes u cemu > je PXE (pretpostavljam da te Veruj mi da sam šokiran izjavom da je mrka kapa za PXE i to u odnosu na clipper. - sve što sam pitao za clipper to već PXE ima jer to u stvari C ili Pascal imaju, hteo sam samo da vidim šta clipper nema - ne verujem (mada trenutno ne mogu do kraja da argumentujem) da prevodilac clipper -> machine code može da radi bolje od borland C 3.1 -> machine code. - Struktura dbf-a je jako anahrona. (čitaj spora) - Ova prethodna razloga govore o brzinskom preimućstvu PXE-a u odnosu na clipper. Recimo da clipper ima sve kao i PXE što se tiče mogućnosti programiranja. Šta je onda sa brzinom? Zašto onda ostati na nečemu što je očiglednije sporije, samo zbog toga što nas mrzi da učimo još malo. Koliko sam obavešten, treba da izadje nova verzija clippera (6.xx) za Windowse. Dakle, to treba da se kupi. PXE radi za DOS isto tako dobro kao i za Windows. Ako sad kažeš ko radi baze za Windowse, nećeš me baš ubediti. To što se kod NAS ne radi ni stoti deo aplikacija za Windowse kao u svetu, to je druga stvar. Razlog je nedostatak literature koji je razlog informatičke blokade i siromaštvo, koji sam u nekoj ranijoj poruci pomenuo.
clipper.251 dnikolic, -> #248, dnikolic
>> Zasto za razliku od PXE? Pa i tamo moze da se otvori do 255 baza! Pardon, fajlova. dn
clipper.252 bulaja, -> #248, dnikolic
│Zasto za razliku od PXE? Pa i tamo moze da se otvori do 255 baza! └─── Koliko sam ja cuo, samo 20 (?).
clipper.253 ndragan, -> #243, nbatocanin
/ Na žalost, ne. Već sam poslao poruku na tu temu: Clipper na nekim / računarima ne prepoznaje sve kodove sa tastature! Foks Pro ima sličan problem na nekim kombinacijama ploča/tastatura; negde ne prepoznaje f11/f12 (što može i da mu se javi u config.fp), negde se numerička tastatura (navigaciona takođe) ponašaju kao da je (ponekad) pritisnut šift. Ovo se javlja samo ponegde (jedna tastatura na Gaminoj mašini, dve-tri IPC 286/16 NEAT sa TipPro tastaturama, uz još dve identične sa kojima nema problema), i to uglavnom na mašinama iz '89/91. Probao sam i int9fix, ali ne pomaže.
clipper.254 ndragan, -> #244, ciki
/ Ups. Ima jedna u novim R. Sorry. Ono je Batoćaninova verzija, a reklama je išla na mene - verovatno frka pri slaganju strana. NHF što se mene tiče. Predlažem da se obe(tri?) rutine zipuju zajedno i ostave u Clipper direktorij. A?
clipper.255 ndragan, -> #245, ciki
/ a) Valid i When Da; sama Read naredba ima Valid, Activate, Deactivate i još brdo drugih opcija. Ni meni još nije jasno šta sve može da se radi njim. / b) Kako se fox snalazi sa set filter na mnogo slogova FP2 je strava brz po tom pitanju ako postoji strukturni indeks po polju koje učestvuje u filterskom izrazu; za bilo kakvo filtriranje je bolje i brže napraviti SQL kursor. Pretraga se optimizuje, ne znam kako, ali je jako brz. / c) Ima li vise dimenzione nizove i naredbe slicne aadd i ascan Dvodimenzione, koji se istovremeno koriste i kao jednodimenzioni. Aadd mi nije trebao, valjda ima, a Ascan se valjda kaže InArray(...). Za mnoge stvari koje su se trpale u nizove opet je bolje napraviti SQL kursor. Brže je, ponaša se kao .dbf, sam se briše posle zatvaranja. / g) duzina memo-a Koliko imaš mesta na disku. / 2.) Kako se snalazi sa programima radjenim za color kartu na mono / sistemima? Preko kolor šema - ima ih valjda 32, od 1 do 10 su sistemske, i sve su pod tvojom kontrolom; mogu se podesiti programski ili interaktivno; pošto se pamte u Foxuser.dbf, možeš imati različite za svaki računar. / P.P.P.S. A kako se snalazi sa pacovom? Ne snalazi se. Jednostavno ga koristi. Prepoznaje da je učitan drajver. Crtanje ekrana, izveštaja i SQL kursora je drastično brže ko je vešt sa glodarom. Evo šta daje na "help system capacities": FoxPro FoxPro Standard Extended ───────── ───────── Database and Index Files ──────────────────────── Max # of records per database* 1 billion 1 billion Max # of chars per record 4,000 4,000 Max # of fields per record 255 255 Max # of open DBFs 25 25 Max # of chars per field 254 254 Max # of chars per index key (IDX) 100 100 Max # of chars per index key (CDX) 240 240 Max # of open index files per database** unlimited unlimited Max # of open index files in all work areas** unlimited unlimited Field Characteristics ───────────────────── Max size of character fields 254 254 Max size of numeric fields 20 20 Max # of chars in field names 10 10 Digits of precision in numeric computations 16 16 Memory Variables and Arrays ─────────────────────────── Default # of memory variables 256 256 Max # of memory variables 3,600 65,000 Max # of arrays 3,600 65,000 Max # of elements per array 3,600 65,000 Program and Procedure Files ─────────────────────────── Max # of lines in source program files unlimited unlimited Max size of a single compiled PROCEDURE or FUNCTION 64K 64K NOTE: A program or application can contain an unlimited number of program modules. Max # of procedures per file unlimited unlimited Max # of nested DO calls 32 32 Max # of READ nesting levels 5 5 Max # of nested structured programming commands 64 64 Report Writer Capacities ──────────────────────── Max # of objects in a report definition unlimited unlimited Max # of lines in a report definition 255 255 Max # of grouping levels 20 20 Window Support ────────────── Max # of open windows unlimited unlimited Max # of open Browse windows 25 25 Miscellaneous Capacities ──────────────────────── Max # of chars per string 64K 2 gigabytes Max # of chars per command line 2,048 2,048 Max # of chars per macro subst. 255 255 Max # of open files 99 DOS limit Max # of keystrokes per keyboard macro 1,024 1,024 Max fields that can be selected by a SQL SELECT statement -- in the projection list (same as the maximum fields per record in a database) 255 255 Color Support ───────────── Number of color schemes per color set 24 24 Max # of color sets unlimited unlimited Number of colors per scheme 10 10 Schemes available for user definition 8 8 * The actual file size (in bytes) cannot exceed 2 gigabytes for single-user or exclusively opened multi-user .DBF files. Shared multi-user .DBF files with no indexes or .IDX indexes cannot exceed 1 gigabyte. Shared multi-user .DBF files with structural .CDX indexes cannot exceed 2 gigabytes. ** Limited by memory and available DOS file handles. Each .CDX file uses only 1 file handle. The number of DOS file handles is determined by the CONFIG.SYS parameter 'FILES=xxx'. Poruka je malo duža, da bih predupredio potpitanja :)
clipper.256 dusanp, -> #249, zkrstic
=> Uh! Jel' si bre doručkovao :))) Pa PXE ima samo jednu => prednost nad Clipperom a to je brzina... Nisi pomenuo kompaktnost baze, sto ja smatram udarnom prednoscu paradox formata. Nije zanemarljiva potrosnja diska kad covek ima 30 mb hard. Iz boljeg formata podataka proizilaze i druge prednosti - brzina, brzina i brzina...
clipper.257 dejanr, -> #250, garderp
>> Recimo da clipper ima sve kao i PXE što se tiče mogućnosti >> programiranja. Šta je onda sa brzinom? Zašto onda ostati na nečemu >> što je očiglednije sporije, samo zbog toga što nas mrzi da učimo još >> malo. Eh... to "malo" učenja je ogroman problem i mnogo košta. Uvek je pri prelasku na "sledeću generaciju softvera" (u bilo kom smislu te reči) *najveći* problem i trošak obuka korisnika, odnosno u ovom slučaju programera. Drugo, tu su ogromna ulaganja u do sada razvijeni kod koji se ugrađuje u buduće aplikacije (imaš nešto, promeniš ime korisnika i dodaš/oduzmeš par sitnica, i to lepo naplatiš 1000 dem ;) što bi pri prelasku na "nešto drugo" trebalo pisati od nule. Pa onda uzmi u obzir ono vreme koje je potrebno da programeri počnu da "proizvode" *pouzdan* kod na novom jeziku - svaki jezik ima neke "cake" na koje treba paziti, pa i bugove, a to se samo kroz praksu otkriva... videćeš da je u većini slučajeva *mnogo* jeftinije (obaška što je i lakše) kupiti brži računar nego preći na brži jezik! Da nije tako, ne bi se većina poslovnih aplikacija i dalje razvijala na Cobolu ;)
clipper.258 cubro, -> #257, dejanr
> prelasku na "nesto drugo" trebalo pisati od nule. Pa onda uzmi > u obzir ono vreme koje je potrebno da programeri pocnu da > "proizvode" *pouzdan* kod na novom jeziku - svaki jezik ima > neke "cake" na koje treba paziti, pa i bugove, a to se samo > kroz praksu otkriva... videces da je u vecini slucajeva *mnogo* > jeftinije (obaska sto je i lakse) kupiti brzi racunar nego > preci na brzi jezik! Da nije tako, ne bi se vecina poslovnih > aplikacija i dalje razvijala na Cobolu ;) So, Dejane, ovo nisam ocekivao od tebe. Ako na svetu izmisljaju nove programske jezike, ili ih barem poboljsavaju, ne verujem da je sve to zbog uzimanja profita (u vecem delu, mada ima i toga). Posto je rasprava PDX vs. Clipper ovde pokrenuta, moracu da se i ja ubacim posto ja koristim obadva. Moja firma koristi Clipper (novu i staru istovremeno, zavisno od starosti aplikacije), a ja privatno PDX i to PXEngine 2.0 (zasada), i PARADOX 4.0 sa Runtime 3.0 biblio- tekom. PXEngine koristim u sklopu sa TP 6.0. So, posto moja firma koristi clipper imao sam prilke da postanem po meni, dobar strucnjak na jednom odlicnom jeziku sirokih mogucnosti, ali jako sporom. Zasto ? Prvo i prvo : posto u firmi imamo AT racunare (286/16), a puno puno podataka i slogova, a verujem da i VECINA firmi ima isti takav, obrada ili interaktivan rad je uzasno spor (npr. set filter ili slicno, mada ove uopste ne treba koristiti), a nasi direktori, kazu - narocito u ovakva vremena - e, pa para nemamo, ne moze 486, itd...Masina odlicna ali ipak ne moze. Plate ili ce biti ili ne al' za masinu nema. Jedino nam ostaje da idemo na neki brzi jezik, bolju organizovanu bazu. Samo da napomenem, da li video razlike u duzinama file-ova i indeksa izmedju DBF i PDX file formata. Ogromna razlika. Npr kod jedne moje datoteke ogromne velicine (kartice osnovnih sredt.) indeksna datoteka je za 15 puta manja od NTX ili NDX (svejedno je) U PDX 4.0 file formatu je jos manja (i datoteka i indeksi). Clipper ima jednu veliku manu. On ucitava i podatke u memoriju sto je sasvim nepotrebno. Posto je kod PDX-a indeksi jako mali mogu da se ucitaju svi pokazatelji u memoriju, tako da prakticno cela datoteka u memoriji a pristup neverovatan. Testirali smo PDX na 486/50MHz sa 73.000 sloga kriterijumi po datumu, opisu i iznosu (1700 rekorda), i PDX je to izvadio za 3 (TRI) sekunde. Nevidjeno ! Istina da je masina brza, ali moj kolega ciji je racunar gore pomenut (On radi FoxPro 2.0) izjavio da je FoxPro puz u poredjenju sa PDX. Ja mu poverovao, ali FoxPro jos nisam video. (mislim radio na njemu). A tek programiranje u PAL-u. (poseban jezik za programiranje u Paradoxu). Mozes je savladati za mesec dana, a dobijas izgled i rad kao u TVISION-u BC++ - a, ili TP 6.0, rad sa misem, event-driven,itd... (da nismo pogresili temu?...). Filozofija : ko hoce da radi u Clipperu, neka nastavi taj ne mora da nauci C, C++, TP 6.0, 7.0. ?.??... i PDX sa njim, ali ako vec, neko koristi te jezike, zasto ne bi naucio. Meni je trebalo 3 dana muke, 3 dana prakse i 1 dan da napisem program koja lepo radi. To se ne zove ogromno ulaganje. Pameti jeste, ali ja se time ponosim. Inace jos radim na HONEYWELL-u Cobol, na PC-u MBPCobol, itd... OK, jeftinije je kupiti brzi racunar nego uciti (?!). Onda da se vratimo BASICU - u i da kupimo CRAY-4. Jel' moze tako ?
clipper.259 bulaja, -> #254, ndragan
│Predlazem da se obe(tri?) rutine zipuju zajedno i ostave u Clipper direktorij. │A? └─── Aha! :)
clipper.260 neman, -> #258, cubro
> Filozofija : ko hoce da radi u Clipperu, neka nastavi taj > ne mora da nauci C, C++, TP 6.0, 7.0. ?.??... i PDX sa > njim, ali ako vec, neko koristi te jezike, zasto ne bi > naucio. Meni je trebalo 3 dana muke, 3 dana prakse i 1 dan > da napisem program koja lepo radi. To se ne zove ogromno > ulaganje. Pameti jeste, ali ja se time ponosim. Inace jos > radim Sve te jezike si i mogao da naučiš samo tako, analizirajući ih po desetak dana ;> Mislim da je važnija podrška koju imaš za programski paket koji koristiš. Tu ide i raspostranjenost tog programskog paketa. Ja sam imao ATARI 800 XL i nije mi bilo nimalo prijatno što svi ostali imaju C64 ili ZX SPECTRUM. Isto važi i za taj PDX, a da ne pominjem ostale kod nas egzotične pakete.
clipper.261 dejanr, -> #258, cubro
>> So, Dejane, ovo nisam ocekivao od tebe. Nije to toliko "od mene", to ćeš pročitati u svakoj knjizi koja se bavi software engineering-om. Temeljna promena razvojnih alata je najskuplja operacija u "životu" jedne softverske firme i primenjuje se samo u izuzetnim slučajevima kada baš mora da se primeni. Zato i opstaju neki softverski alati koji su po karakteristikama zastareli, ali imaju veliku korisničku bazu. Još duže vreme će se, na primer, prodavati mnogo više Clipper-a i dBASE-a nego Paradox-a ili, šta znam, Force-a, bez obzira što su ovi, recimo, po performansama znatno bolji. Ulažući u Paradox Engine Borland u principu ulaže u budućnost, zato oni i kažu (recimo u Borland forum-u CIS-a) da će Paradox Engine biti data base alatka 2000-tih :) >> a nasi direktori, kazu - narocito u ovakva vremena - e, pa >> para nemamo, ne moze 486, itd...Masina odlicna ali ipak ne >> moze. Plate ili ce biti ili ne al' za masinu nema. Znaš i sam da živimo u nenormalnoj situaciji u kojoj je marka skupa a ljudski rad jako jeftin. No, u svetu je rad programera jako skup i vladaju drugačiji odnosi. >> Meni je trebalo 3 dana muke, 3 dana prakse i 1 dan da napisem >> program koja lepo radi. To se ne zove ogromno ulaganje. Pameti >> jeste, ali ja se time ponosim. Eh... ako (da se malo ponavljam :) uzmeš neku knjigu o softverskom inženjerstvu, videćeš da pri razvoju softvera dobar programer u proseku napiše 5.5 linija programa dnevno. Naravno, kod nas svi kad to pročitaju "umru od smeha", mi smo jako pametni pa dnevno napišemo i stotine, hiljade, milione :) linija programa. Međutim, kad se posle desi da taj program treba modifikovati, onda je kuku-lele. A ako ne daj Bože taj ko je pisao program ode u Kanadu pa nekim čudom ostavi source, onaj do koga taj source dođe može da bira, 'oće li da se ubije ili da sve piše od nule, jer tu da nešto promeni, teži slučaj. Ovo se nije odnosilo na tebe, generalna opservacija. Hoću samo da kažem da se kod nas (čast izuzecima) softver razvija amaterski, i da je za takav razvoj karakteristično često menjanje alata, korisničkog interfejsa, eksperimentisanje sa bibliotekama različitog porekla itd. Kada se jednom ova situacija sredi i ako počne ozbiljno da se radi, budi siguran da će iskustva biti sasvim u skladu sa onim što su ozbiljni ljudi koji su se bavili produktivnošću programerskog rada i organizacijom timova programera davno utvrdili. To će biti vreme jake standardizovanosti na nivou softverske firme, unificiranih korisničkih interfejsa, dobro dokumentovanog deljenog koda i biblioteka i, kao nužna posledica, velike inercije odnosno teškog odlučivanja na promene.
clipper.262 jtitov, -> #250, garderp
> Koliko sam obavesten, treba da izadje nova verzija > clippera (6.xx) za Windowse. Dakle, to treba da se kupi. A zasto, molicu lepo???? Mislim da je mnogo bolja investicija FoxPro for Win.
clipper.263 jtitov, -> #247, dejanr
> jedan broj koji se u zdravstvenoj knjizici zove > "registarski broj", i na neki nacin opisuje radnu > organizaciju. To, medutim, nije maticni Ja pitah u firmi i kratak odgovor je bio: to je jedinstveni registarski broj firme/ustanove. Ako bi postavio konkretna pitanja, mogu jos da se raspitam (valjda znaju?).
clipper.264 garderp, -> #252, bulaja
>│ Zasto za razliku od PXE? Pa i tamo moze da se otvori do > 255 baza! └─── > Koliko sam ja cuo, samo 20 (?). Loše si čuo, istina je 255
clipper.265 garderp, -> #261, dejanr
> Zato i opstaju neki softverski alati koji su po > karakteristikama zastareli, ali imaju veliku korisničku > bazu. Još duže vreme će se, na primer, prodavati mnogo > više Clipper-a i dBASE-a nego Paradox-a ili, šta znam, To ne mora da stoji. Istina je da je čovek, pa samim tim i programer antagonistička (da ne kažem dijalektička) naprava i da su želje za progresom i regresom dan i noć i da se stalno smenjuju. Sezam predstavlja neki autoritet u programerskim krugovima ove zemlje i ako se na njemu priča da trteba raditi na Clipperu, onda će se na njemu i raditi. Naš zadatak ovde treba da bude upravo popularizacija novih proizvoda. Priznajem da sa godinama ljudi se sve više oslanjaju na proverene alate i uopšte proverene metode. Na mladima je da iznesu progres, a da se stariji ili pridruže tom progresu ili da se sklone. žesto volim da naglasim da su i stariji ljudi skloni progresu. U Vinči postoji jedan programer od nekih pedesetak godina života koji je tek od skoro počeo da se bavi Oracle-om. Pošto je dobro teorijski obrazovan i pošto je celog života pratio progres, vreme koje mu je bilo potrebno da savlada mnogo komplikovaniji sistem od jednog Paradoxa je bilo mnogo manje nego nekom clipperašu koji zna samo to i ništa drugo.
clipper.266 cubro, -> #261, dejanr
>>> So, Dejane, ovo nisam ocekivao od tebe. Izvini, nisam nista lose mislio o Tebi, sa Tobom se moze razgovarati, hvala bogu ! > Zato i opstaju neki softverski alati koji su po > karakteristikama zastareli, ali imaju veliku korisnicku bazu. > Jos duze vreme ce se, na primer, prodavati mnogo vise Clipper-a > i dBASE-a nego Paradox-a ili, sta znam, To je jedna velika istina, nazalost. Da se razumemo, nije Clipper los, nego njegova baza sa kojom radi (DBF). Sa Clipper-om se moze svasta uraditi, cak i pisati programe sa objektima (ja radim sa time >>OCLIP<<) ali je spor. Mogao bih pisati sa low-level datotekama (FREAD,FWRITE, itd) mada je to glupo, ali je brzi. Brzina. To je najbitnije, ali ne samo povecanjem hardwerskim performansama sistema. Clipper je odlican za male firme (privatnici,STR-e..), ali za informacione sisteme je ipak prespor. > inzenjerstvu, videces da pri razvoju softvera dobar programer u > proseku napise 5.5 linija programa dnevno. Naravno, kod nas svi > kad to procitaju "umru od smeha", mi smo jako pametni pa dnevno > napisemo Pa,da ! Nisam ja taj koji ce odrediti kad ce program biti gotov. Ako se kaze da sutra, ima da bude sutra. Pa pisem program koja ce liciti na sve i svasta. Posle ispravljam (prepisem) to, i time obezbedjujem sebi stalni posao. Privatno, to je druga stvar. Znas ono: pitao Papa Mikel- andjela, kad ce biti gotova Sikstuska kapela. Odgovor M.B: Kad budem zavrsio. I to je moj moto. Za dobar rad treba i dosta vremena. > kazem da se kod nas (cast izuzecima) softver razvija amaterski, > i da je za takav razvoj karakteristicno cesto menjanje alata, Aha, to je to. Tu imas jedno odgromno potvrdno DA ! Amaterizam. Pa nije ni cudo, kad smo jos uvek amateri u informatici. Dodje mi da smejem (placem), kad vidim da izdaju knjige a la 'Uvod u racunare' iz 198-5-6-7-8 godine izdate prosle ili ove godine. Pa sta ovi misle, gde smo mi. Ili i njima neko drugi odredjuje sta ce da rade. Ko je uopste nadlezan za takva izdanja. Kao da nekome dam 'Elektronika u 12 lekcija' iz 1945-e. A amaterizam proistice iz entuzijazma da radimo nesto sto rade i profesionalci,( amatersko: pozoriste, film, sport, programiranje..) i na kraju ispada, da mi profesionalci drzimo jezik za zube, samo na toj osnovi , sto su oni (amateri) brojniji. Pa zasto sam ja ucio, i proucavao knjige, provodeci noci pred ekranom (propali mi i oci), liseci sebe i nekih uzitaka, zabave. Sve zbog toga da postanem profi a ne amater - kad mi vec to pise svugde ( zanimanje: sistem analiticar - programer). Za programiranje nije dovoljno znati samo sintaksu jezika, nego i filozofiju programiranja (bez obzira o kojem se programskom jeziku radilo), jer bez toga program ce biti samo gomila nabacanih karaktera koja lice na doticni programski jezik. Neki moji poznanici pisu u Clipperu na isti nacin kao u Cobolu,(pazi, oni su na radnom mestu na neodredjeno vreme) cak prepisuju programe sa Cobol listinga, bez razmisljanja da Clipper ima drugaciji koncept, i pri tom ne iskoriste sve funkcije i mogucnosti Clippera, a pri tom tvrde da Clipper brze radi. Uporedite MBPCobol sa Clipperom. Clipper gubi sa 50 poena. Cobol je za profesionalce, a Clipper za amatere. A sto ja pisem u Clipperu, to je plod vizije mog bivseg sefa, koji je ili procitao ili nacuo negde, da je Clipper puno bolji od Cobola, i MORALI smo preci na Clipper. A danas covek prodaje svoje proizvode (programe) bankama i preduzecima, a mene zove kad nesto ne valja. (Svakih 3 dana). Iznenadio se na funkciji dtos(datum) pre neki dan. Trebao je mu a nije znao da postoji, pa cova napiso to cobolski. Sramota BIROSTROJU ciji sad programski paket Finansijskog knjigovodstva ispravljam. Napisali su ga tako, da mali Misko iz 8.d pise bolji u BASICU. A gorenavedena firma u Clipperu. Toliko o amaterizmu. Ne razumem o kakvima alatima govoris. Da li u okviru jednog jezika ili uopste a raznim alatima. Recimo PXEngine je za TP i BC++, i vazi za alatku. A PARADOX je kao dBASE za PDX format, a njegov jezik je PAL i ne vazi za alatku. Idealno bi bilo Clipper+PDX file-format :-). Stvarno. Masina skupa, rad programera jeftin. Bogami ovo je jadno stanje. Ali mi smo sami krivi. Ja FINANS ne dajem ispod 1200 DM a za HONEYWELL u IDS II 5000 DM. Ali je profesionalno napisan. Pad sistema je izuzetno redak. Ponosim se tim programima, mada kome pokazujem, malo sta se razume u to. Ali za finans traziti 200-300 DM ??. Nek oni pisu. Za ovoliko para ne zamaram svoj pamet. Dosta mi je bilo da ucim. > timova programera davno utvrdili. To ce biti vreme jake > standardizovanosti na nivou softverske firme, unificiranih > korisnickih interfejsa, dobro dokumentovanog deljenog koda i > biblioteka i, kao nuzna posledica, velike inercije odnosno > teskog odlucivanja na promene. E, pa to je to ! Pa, pocnimo nesto !! P.S. Dobro je, slazemo se. Da li postoji Klub programera, ili (khm), Sindikat programera, ajd' moze i Savez. Ako ima javi mi. Odlican ti je clanak "Sta smo sve lupali...." :-). Nostalgija...? PPS. Svima se izvinjavam na tiradi, ali sam svoju gorcinu morao da iznesem. Necu vise. Samo strogo strucno, u vezi programiranja.
clipper.267 cubro, -> #260, neman
> Mislim da je vaznija podrska koju imas za programski paket koji > koristis. Dobro, i to je istina. To se i uvek naglasava. (This product reguires xxxx MB RAM, xx MB HD, x86(7)/xxMhz,etc...). Ali to nije progres, ako se zadovoljimo na starom, prevazidjenom, i cekamo da proizvodjaci izbace sto silnije i brze masine. Taj program koji je napisan na stari nacin, nece vise proci. U svetu se tezi ka jednoobraznom korisnickom interfejsu, ka kompaktoscu podataka, objektnom i event-driven programiranju, itd... Pre ili kasnije neces vise moci prodati svoj proizvod (program), jer kupac "pada" na formu, izgled, i integrisanu radnu okolinu, i sto je najvaznije, na brzinu pristupa podacima i mogucnost raznih QUERY-ja. A kod nas jos cena masine mnogo skuplja od cene rada programera. Pogledaj dejanr -ov odgovor na moju poruku. Ali nije sve u jacini racunara. Sta sa onima koji nemaju tu mogucnost da nabave jaku masinu. Odg: izabrati odgovarajuci jezik. Jesi li video kako radi MBPCobol na XT ? Pa, brze nego Clipper na AT ! A jesi li radio na MBPCobolu ? Ako nisi, blago tebi. Ako jesi onda znas. Pozdrav, Robert.
clipper.268 zkrstic, -> #261, dejanr
> ako ne daj Bože taj ko je pisao program ode u Kanadu pa nekim čudom > ostavi source, onaj do koga taj source dođe može da bira, 'oće li da > se ubije ili da sve piše od nule, jer tu da nešto promeni, teži > slučaj. A ako autor ode na Cipar, pa ti ostavi source, jel ima nekih olakšavajućih okolnosti ? :))))) Uzgred, u mojim memoarima će biti pomenuto ovih par dana moga života & programiranja u najcrnjem svetlu ;))) Doradjivati tudji source u kome ima (slovim i brojevim) 3 i po lineij komentara :) Zkr :)
clipper.269 zkrstic, -> #262, jtitov
>> Koliko sam obavesten, treba da izadje nova verzija >> clippera (6.xx) za Windowse. Dakle, to treba da se kupi. > > A zasto, molicu lepo???? Mislim da je mnogo bolja investicija FoxPro > for Win. E sad ćemo da debatujemo :)))) Fox Pro, ovaj do sada doživljeni, sa kojim imamo iskustva je odli- čan program. Njegova sjajna osobina je brzina. Pravljenje .EXE ili nekih RUN-Tajmova sa njim je ... nema potrebe da se vredjamo ;) Elem, Clipper je tu da pravi .EXE i samo to. A FOx koristim umesto Clipperovog DBU-a, odnosno DBASE-a. Toliko, Zkr :)
clipper.270 dejanr, -> #263, jtitov
>> Ja pitah u firmi i kratak odgovor je bio: to je jedinstveni registarski >> broj firme/ustanove. Ako bi postavio konkretna pitanja, mogu jos da se >> raspitam (valjda znaju?). Konkretno pitanje je da li je taj broj u nekoj vezi sa matičnim brojem RO ili je u pitanju nešto što je potpuno nezavisno od matičnog broja dodeljeno firmi. Zanima me i ko dodeljuje taj broj, tj. gde bi se mogla potražiti baza firmi sa tim brojevima. Hvala unapred :)
clipper.271 dejanr, -> #265, garderp
>> Naš zadatak ovde treba da bude upravo popularizacija novih proizvoda. >> Priznajem da sa godinama ljudi se sve više oslanjaju na proverene >> alate i uopšte proverene metode. Na mladima je da iznesu progres, >> a da se stariji ili pridruže tom progresu ili da se sklone. Jedan moj prijatelj radi u (uslovno rečeno) manjoj softverskoj firmi u USA koja je jedna od hiljada IBM-ovih "satelitskih" firmi koje razvijaju prateći softver za IBM-ove PS/x platforme. Iako kažem da je firma manja, čini je osamdesetak zaposlenih, od kojih njih 4 rade u posebnom odeljenju kome je zadatak da proučava nove razvojne alate i preporučuje njihovu primenu. Onda neko iz menagement-a odlučuje šta će se koristiti, u kojoj meri itd. Zanimljivo je da su sve alatke na nivou firme strogo standardizovane i da se za razvoj softvera koristi Microsoft C 5.1. U međuvremenu je izašao C 6.0 i 7.0, i ta ekipa se "ubi" dokazujući da je vreme da se preorijentišu na te verzije, ali "uprava" neće i neće, sračunali su da bi ih prelazak na noviji C koštao oko $130,000 (naravno, sami kompajleri su tu najjeftiniji) i ne daju im se te pare ;) Zanimljivo je da je konsultovan IBM i da su oni rekli da "preferiraju" C 5.1, kao "proveren alat koji je korišćen za razvoj prethodnih verzija i dobro se pokazao". Ja se potpuno slažem da zadatak kompjuterskih časopisa treba da bude predstavljanje (pa i programiranje) svih novih i avangardnih paketa i alata, kao i njihovo poređenje sa postojećima. To je jako važno. Ali, treba uvek imati u vidu i to da ulazak tih novih alata u širu upotrebu ume da bude veoma spor, i da "uspevaju" samo neki od njih. I to ne uvek najkvalitetniji!
clipper.272 dejanr, -> #266, cubro
>> Ne razumem o kakvima alatima govoris. Da li u okviru jednog jezika >> ili uopste a raznim alatima. Recimo PXEngine je za TP i BC++, i vazi za >> alatku. A PARADOX je kao dBASE za PDX format, a njegov jezik je PAL i >> ne vazi za alatku. Idealno bi bilo Clipper+PDX file-format :-). Stvarno. Paradox Engine je po meni izuzetno dobra ideja. Naravno, postojale su i pre "data base" biblioteke za razne jezike, ali PDX je kompletno rešenje za razne jezike, pa još izuzetnih performansi. Ipak, čini mi se da mu rad sa "ekranom" nije baš na nivou. Istina, i za to se mogu naći biblioteke, ali bolje bi bilo da je više integrisano u njega. Inače, ja mislim da ne bi bilo loše da postoji i PDX Engine koji radi (makar i sporije) sa .DBF fajlovima. Pomoglo bi bržem usvajanju čitavog proizvoda jer, ipak, većina datoteka na PC-ju su .DBF datoteke i mnoge novi format nekako plaši... I Force je zanimljivo rešenje, samo na žalost nemam mnogo prilike da pratim kako se razvija, onaj koji sam zadnji video bio je ipak dosta bug-ovit. >> P.S. Dobro je, slazemo se. Da li postoji Klub programera, ili >> (khm), Sindikat programera, ajd' moze i Savez. Ako ima javi mi. Bilo je puno ideja za Udruženje programera. Na žalost, od svega najzad ne bi ništa. Izgleda da smo mi programeri po tom pitanju "najgori" - i đubretari napraviše strukovno udruženje a mi ga ni dan danas nemamo :( >> Odlican ti je clanak "Sta smo sve lupali...." :-). Nostalgija...? Eh :) Sve se brzo menja, pa mnoge stvari koje su bile sasvim razumne danas zvuče smešno. Sa druge strane, ne može se napisati jedan broj "Računara" mesečno a da se i neka materijalna greška ne pojavi. Najzad, uvek je nezahvalno prognozirati budućnost. Sve u svemu, ideja tog teksta je da pokaže kako su sve tvrdnje relativne i da ih treba primati kritički - nešto se ispuni a nešto baš i ne ;)
clipper.273 neman, -> #267, cubro
> Dobro, i to je istina. To se i uvek naglasava. (This > product reguires xxxx MB RAM, xx MB HD, > x86(7)/xxMhz,etc...). Ali to nije progres, ako Mislio sam na dodatne rutine koje mi baš trebaju a mrzi me da ih pišem ( izmišljam točak ) > interfejsu, ka kompaktoscu podataka, objektnom i > event-driven programiranju, itd... Pre ili kasnije neces > vise moci prodati svoj proizvod (program), jer kupac > "pada" na formu, izgled, i integrisanu radnu okolinu, i > sto je najvaznije, na brzinu pristupa podacima i Kupca interesuje prvnstveno da progam završava posao. Briga njega za kompaktnost, objekte itd. A računarom se obično ne služe diplomirani inže- njeri elektronike već srednjoškolski obrazovani radnici operateri kojima je bitna JEDNOSTAVNOST pristupa podacima a ne izgled neman
clipper.274 neman, -> #266, cubro
> mada je to glupo, ali je brzi. Brzina. To je najbitnije, > ali ne samo povecanjem hardwerskim performansama sistema. > Clipper je odlican za male firme (privatnici,STR-e..), ali > za informacione sisteme je ipak prespor. > Neće biti. CLIPPER aplikacija ( aplikacija, ne aplikacije ) tera knjigovodstvo sa više stotina hiljada stavki godišnje u firmama sa po 1000 - 1500 radnika, pod NOVELLom, sa po 10 - 20 radnih stanica i to fercera ! > kaze da sutra, ima da bude sutra. Pa pisem program koja ce > liciti na sve i svasta. Posle ispravljam (prepisem) to, i > time obezbedjujem sebi Pa prekosutra neznaš šta si radio ;) , smejem se i sebi > zavrsio. I to je moj moto. Za dobar rad treba i dosta > vremena. Više od 10 dana, garant ! neman
clipper.275 neman, -> #262, jtitov
> A zasto, molicu lepo???? Mislim da je mnogo bolja > investicija FoxPro for Win. A jel i to postoji ? neman
clipper.276 jtitov, -> #269, zkrstic
> Pravljenje .EXE ili nekih RUN-Tajmova sa njim je ... nema > potrebe da se vredjamo ;) Molim??? Sta fali Fox-ovim exeima? Jest, malo su veci (>800k u startu) ali si oslobodjen razmisljanja o nekakvim overlejima, pa specijalnim opcijama linkera kada moras da pravis program sa overlejima, itd. A sto se tice run-time programa, pa zar to nije losa ideja ako korisnik ima instaliran Fox (ili samo jedan njegov deo potreban za rad) i 10 programa u Fox-u koji su u obliku run-time i dugacki oko 15k???? Takodje je mnogo bolji (brzi) sistem razvoja programa; cliperas mora posle svake izmene (manje/vece) da kompajlira i ceka, ceka (naravno ako nema BLinker) a foxovac i posle najmanje izmene moze odmah da proveri svoje cedo u praksi i tek kada sve ispegla da pravi exe verziju. Pricaju da je fox-ov prevodilac plac Majke Bozje koliko je spor; Pa evo nekih rezultata specijalno za tebe: radi se o programcetu od svega 237 linija. Korisceno je 90% foxovih prednosti, tako da bi to u clipper-u bilo oko 1000 linija ;) Provodjeno je na 386/25+387+8Mb+disk od 18msec. Vrsta prevodjenja vreme prev. duzina u byte run-time 1,92'' 14.400 stand-alone 1' 33,29'' 1.012.076 stand-alone extended 38,16'' 1.052.604 Fajl je veliki, sto jest jest, ali ce se izvrsavati i na XT-u i na 486; i na 512K i na 32M masini. (Govorim o stand-alone verziji). Ali da ne diskutujemo bez veze. Ako ti postizes dobre rezultate sa clipper-om, drzi se clippera. Ja sam vrlo zadovoljan Fox-om (pre toga clipper-as jedno 4 godine) i ne menjam ga osim za nesto radikalno.
clipper.277 jtitov, -> #269, zkrstic
Jos jedan dodatak u vezi Fox-a: neko je nekada rekao da sa Fox-om ne mogu da se povezuju C i assembler-ski programi. To na srecu nije istina, jer postoji Library Construction Kit koji to omogucuje. Ono sto je najzanimljivije, ta cudna alatka staje na samo 1x1.2. Izgleda da su najbolja resenja obicno vrlo jednostavna (kratka).
clipper.278 jtitov, -> #275, neman
> A jel i to postoji ? Najavljuje se i navodno vec postoji. Nisam video...
clipper.279 dnikolic, -> #249, zkrstic
>> Uh! Jel' si bre doruckovao :))) Pa PXE ima samo jednu prednost >> nad Clipperom a to je brzina... Baci neki argument. dn
clipper.280 dnikolic, -> #252, bulaja
>> Koliko sam ja cuo, samo 20 (?). Nisi citao uputstvo! :) To je samo default. dn
clipper.281 petrovics,
Primetio sam da je mebju Borlad C++ programerima, koji se bave poslovnim aplikacijama i bazama podataka veoma popularan paradox engine. Zanima me da li postoji nesto slicno, ili makar samo dobra i proverena biblioteka za Microsoft C 6.0?
clipper.282 cubro, -> #273, neman
> Kupca interesuje prvnstveno da progam zavrsava posao. Briga > njega za kompaktnost, objekte itd. A racunarom se obicno ne > sluze diplomirani inze- njeri elektronike vec srednjoskolski > obrazovani radnici operateri kojima je bitna JEDNOSTAVNOST > pristupa podacima a ne izgled Bas u tome je nevolja. Za jednostavni pristup treba i dosta da se namucis. Jer, najjednostavnije je dati DBEDIT i neka operater(ka) unese ono sto treba. Ali da aplikacija bude i jednostavna i da ima obezbedjen integritet podataka ili integritet cele baze, bogami tu dolaze neki aspekti pravilnog programiranja. Npr. objekti su idealni za takve stvari jer obezbedjuju zasticenost varijabli,procedura i funkcija vezane za jedan konkretan posao, itd... Slusaj, racunarom se bave i dipl.ing-ovi, ali se ne razumeju u masinu ;) i ima ih > 50%. Ti ces jos itekako biti potreban da napises SLOZEN program da bi pristup podacima bio JEDNOSTAVAN. Ali taj SLOZEN program moci ces da ispravis za 3 (TRI) minuta i posle 3 godine. Dzabe ja kazem korisniku : Hej, ovaj ti program pisan sa objektima, PDX, briga njega za to. I jos nesto. Posto programe moras da prezentujes onima koji se razume u racunar < od Miska iz 8d., prvenstveno ce pasti na izgled i brzinu. Posle ce im operateri reci da taj program nista ne valja. Ali ja HOCU DA PRODAM moju aplikaciju !!
clipper.283 cubro, -> #274, neman
> Nece biti. CLIPPER aplikacija ( aplikacija, ne aplikacije ) > tera knjigovodstvo sa vise stotina hiljada stavki godisnje u > firmama sa po 1000 - 1500 radnika, pod NOVELLom, sa po 10 - 20 > radnih stanica i to fercera ! Zavisi i od slozenosti te aplikacije. Na standalone racunaru te prednosti koje pruza NOVELL se jako smanjuju. Inace,to je tako da za razlicite aplikacije odgovaraju razliciti programski jezici. (Dobro, nisam rekao bogzna nesto veliko), ali za finans Clipper nece ici. Gore navedena firma jos ce proci sa Clipperom ali veca nikako. Pa zasto Coca-Cola ne koristi Clipper, nego PARADOX. Ja sam kupio PARADOX 4.0 i shvatio zasto Coca-Cola koristi PARADOX a ne Clipper.
clipper.284 cubro, -> #281, petrovics
> engine. Zanima me da li postoji nesto slicno, ili makar samo > dobra i proverena biblioteka za Microsoft C 6.0? Odmah predji na BC++!!!!
clipper.285 ppekovic, -> #283, cubro
>> Gore navedena firma jos ce proci sa Clipperom >> ali veca nikako. Veća firma neće proći sa MS-DOS-om već sa nekim ozbiljnijim OS-om (čitaj UNIX-om). Vratite se na polje koje pokriva DOS pa na njemu razgovarajte šta clipper i paradox mogu ili ne mogu. Paya
clipper.286 ppekovic, -> #281, petrovics
>> Primetio sam da je mebju Borlad C++ programerima, koji se bave >> poslovnim aplikacijama i bazama podataka veoma popularan paradox >> engine. Zanima me da li postoji nesto slicno, ili makar samo >> dobra i proverena biblioteka za Microsoft C 6.0? Pored PE-a postoji čitava gomila sličnih alata i to ne samo za BC ili MSC nego i za Zortech, Watcom i druge. Pogledaj oglase u stranim časopisima. Iako takvi proizvodi postoje, kod nas je najpopularniji (možda i zato što je jedini dostupan) PE. Ako nemaš mogućnosti da nabaviš neku biblioteku iz inostranstva a u isto vreme vidiš PE kao jedini način za rešavanje tvog programerskog problema, razmisli o BC-u, i u isto vreme pročitaj poruke dejanr-a o problemima prelaska na novi kompajler. Paya
clipper.287 ppekovic, -> #284, cubro
>>> engine. Zanima me da li postoji nesto slicno, ili makar samo >>> dobra i proverena biblioteka za Microsoft C 6.0? >> >> Odmah predji na BC++!!!! ;))) Ako mu ti napraviš sve ono što je čovek do sada razvio na MSC-u, i ako uspeš da mu iskustvo sa MSC-om u trenutku zameniš sa iskustvom sa BC-om, onda u redu, neka predje ;) Paya
clipper.288 ndragan, -> #271, dejanr
/ Ali, treba uvek imati u vidu i to da ulazak tih novih alata u širu / upotrebu ume da bude veoma spor, i da "uspevaju" samo neki od njih. Kod nas je trajalo godinu dana da pređemo sa MFoxPlus 2.1 na FoxPro 1.02, i to je prešlo otprilike 30% aplikacija za godinu dana, i još 30% za sledećih godinu dana. FoxPro 2.0 imamo (neku verziju) već 13 meseci, i tek je oko 1% aplikacija urađeno u njemu. A radi se o alatima iste firme, koji su veoma kompatibilni uzbrdo; čak 99.5% programskih linija lepo radi bez izmena. Ipak je prelazak na novu verziju problematičan (znam, jer sam ja jedan od trojice eksperimentalista u firmi), i izaziva brdo telefonskih poziva.
clipper.289 ndragan, -> #269, zkrstic
/ Pravljenje .EXE ili nekih RUN-Tajmova sa njim je ... nema potrebe da / se vredjamo ;) Stand-alone exe, da, to je ogavno sporo, a čim se napravi treba da se pravi nov - otkrićeš još neki detalj koji treba da se menja. Kompaktni izvršni program se radi iz cuga. Napravim aplikaciju sa devedesetak procedura - na 286 mi napravi za desetak sekundi, to mi je taman vreme da se setim šta ono još treba da menjam. / Elem, Clipper je tu da pravi .EXE i samo to. A FOx koristim umesto / Clipperovog DBU-a, odnosno DBASE-a. Elem, svako koristi onoliko koliko ume? P.S. Šta si očetkivao, da ću da oćutim? :)
clipper.290 oki., -> #276, jtitov
>> clipper-om, drzi se clippera. Ja sam vrlo zadovoljan Fox-om (pre toga >> clipper-as jedno 4 godine) i ne menjam ga osim za nesto radikalno. A za FoxPro 2.5 for Windows? ;) P.S. Juče sam video reklamu u najnovijem PC Magazinu (26.1.93.). U reklami tvrde da svi programi sa 2.0 verzije, bez problema rade u Windows-u.
clipper.291 oki., -> #278, jtitov
>> Najavljuje se i navodno vec postoji. Nisam video... Ja video samo reklamu :(((((
clipper.292 bulaja, -> #269, zkrstic
│Elem, Clipper je tu da pravi .EXE i samo to. A FOx │koristim umesto Clipperovog DBU-a, odnosno DBASE-a. └─── Takodje, s tim sto koristim (pra)stari FoxBase+, ali koji je sjajna stvar za interaktivno petljanje sa DBF-ovima (steta jedino sto nema Clipper indexe :).
clipper.293 bulaja, -> #272, dejanr
│Inace, ja mislim da ne bi bilo lose da postoji i PDX Engine koji radi │(makar i sporije) sa .DBF fajlovima. └─── Postoji CodeBase, C biblioteka zamisljena da bude C ekvivalent Clipper-u. Ja sam se malo petljao sa time (ima i nbatocanin text o CodeBase u nekim R) i CB zaista ima skoro sve sto i Clipper ali nazalost nije nesto mnogo brzi od Clipper-a. │I Force je zanimljivo resenje, samo na zalost nemam mnogo prilike da │pratim kako se razvija, onaj koji sam zadnji video bio je ipak dosta │bug-ovit. └─── Nazalost, izgleda da je firma koja je pravila Force (Sophco) nestala sa trzista (?). Ako su imali srece neko ih je kupio, pa sad cuti i sprema boom :). Force je inace bio ludacki brz, po svim testovima koje sam radio bar 4 puta brzi od Clipper-a (a pravio .EXE od 30 KB!), nazalost i dosta bugovit i nedoradjen.
clipper.294 banex,
Jel bi mogli malo ove rasprave o raznim programima za baze podataka i pro & contra fazone da prebacite u temu baze.podataka u ovoj istoj konferenciji? 11 poruka u temi clipper a nijedna nema veze sa njim ;)
clipper.295 banex,
[Reply na PC.HARD.2, 5.126] Uz poruku je zakačena .dbf datoteka sa esc kodovima za 58 štampača. printer.arj
clipper.296 bulaja, -> #286, ppekovic
│Iako takvi proizvodi postoje, kod nas je najpopularniji │(mozda i zato sto je jedini dostupan) PE. └─── Isto tako je PE popularan i napolju. Razlog nije u dostupnosti, vec je PE jedina biblioteka iza koje stoji neko veliko ime (Borland). Takodje na Zapadu je Paradox vrlo rasiren (dobijao je i PC Mag Editor's Choice i slicne stvari), tako da nije ni cudnoa popularnost PXEngine.
clipper.297 nbatocanin, -> #265, garderp
> Na mladima je da iznesu progres, a da se stariji ili pridruže tom > progresu ili da se sklone. Moram da kažem da mi se nikako ne sviđa ovakva argumentacija "unapred": ja još nisam video dokaz da je Clipper zastareo i prevaziđen proizvod. Prvo, neko pod terminom "Clipper" podrazumeva Summer'87 verziju, a neko 5.01 (a neko nekog fiktivnog neprijatelja, koliko vidim) ;) Zatim, treba uzeti u obzir pri poređenju da to nisu proizvodi baš iste klase (niko ne zamera C-u što nema mogućnost kreiranja maski za unos u osnovnom jeziku). Ja tvrdim (a nadam se da sam bar malo to pokazao u proteklim raspravama) da je Clipper S'87 zastareo proizvod, a da Clipper 5.01 *nikako* nije zastareo proizvod i da njegovo vreme tek predstoji. Ukoliko neko misli da može dokazati suprotno, samo napred, ali argumentima. Što se tiče različitih formata podataka, Clipper ima izvanredan sistem za pristup podacima i *legalno* je podržan pristup raznim formatima: postoje drajveri za FoxPro indekse, FlexFile slogove promenljive dužine, a čini mi se da postoji i drajver za Paradox datoteke. Uz verziju 5.2 se isporučuju drajveri koji omogućavaju rad sa nekoliko različitih formata podataka. Što se tiče brzine, mislim da mnogo zavisi od pametne organizacije programa: ako znate filozofiju nekog proizvoda, onda ćete mnogo lakše da "zaobiđete" njegove loše tačke i da iskoristite jake. A da brzina Clipper-a i nije tako mala svedoče ovi rezultati (BYTE, januar 1992.): A - BATCH ORDER-PROCESSING B - IMPORTING AND INDEXING (sve u sekundama) A B ----------------------------------- Alpha Four - 181 Clipper 5.01 127 53 DataEase 290 154 dBase IV 309 198 FoxPro 2.0 73 22 Informix 3904 257 Paradox 3.5 286 131 R:Base 2289 290 Superbase 4 525 178 WindowBase - 1189 ----------------------------------- Evo još nekih rezultata: DATA BASED ADVISOR, jul 1992., TOP TEN: Performance of product: 1. VP-info 94.29 2. Q & A 91.25 3. D 90.25 4. dbMaster 90.20 5. FoxPro 83.57 6. Clipper 83.57 7. Multibase 83.27 8. Arago 82.90 9. ZIM 79.17 10. Clarion 78.26 Performance of applications developed: 1. VP-info 2. D the data language 3. DataFlex 4. Emerald Bay 5. dbMaster 6. Q & A 7. FoxPro 8. ZIM 9. Clipper 10. Arago Power of language: 1. Clipper 2. Multibase 3. Clarion 4. ZIM 5. DataFlex 6. Advanced R. 7. VP-info 8. Arago 9. FoxPro 10.Knowledgeman
clipper.298 vasic, -> #281, petrovics
> Primetio sam da je mebju Borlad C++ programerima, koji se bave > poslovnim aplikacijama i bazama podataka veoma popularan paradox > engine. Zanima me da li postoji nesto slicno, ili makar samo > dobra i proverena biblioteka za Microsoft C 6.0? Evo, baš pred sobom imam Borlandov prospekt o Engine-u u kome na samom početku piše: "Paradox Engine provides developers using the Borland programming family of languages or the Microsoft(R) C programming languages an Application Programming Interface (API) of more than 70 functions. (...)" Možda vam konstrukcija gornje rečenice deluje čudno (kao i meni), ali mislim da je suština jasna.
clipper.299 jtitov, -> #290, oki.
> P.S. Juce sam video reklamu u najnovijem PC Magazinu > (26.1.93.). U reklami tvrde da svi programi sa 2.0 > verzije, bez problema rade u Windows-u. TO JE SUPER, ako se pokaze kao istina. BTW, jel moze taj PCM da se pozajmi na par dana?
clipper.300 cubro,
Posto nisam znao gde da stavim ovaj clanak preveden iz PC WORLD -a odlucih da stavim ovde jer mozda nekim delom i spada ovde. NA SCENU STUPA MAGIC 5.0 Magic je medju prvima u svetu, koji su odlucili da predju sa program- skih jezika 4. generacije - omugucava da programer programira sa opisom problema. Nema low-level kodova, nema kompajliranja, prekodovanja. Umesto toga postoji izrazito vizuelna, ne-proceduralna, event- i object-orijenti- sano programiranje pomocu racunara >>CAP<< (Computer Aided Programming). To omogucava efikasnost razvoja i odrzavanje. Magic je u svakom pogledu user-friendly sredstvo. Izradjene aplikacije mogu da se startuju pod DOS, LAN,UNIX, VAX/VMS, OS/2, BTOC/CTOS operativnim sistemima. Magic direktno podrzava Btrieve,c-tree, C-ISAM(Informix), dBase, Rdb, RMS, Ingres, Oracle, NetWare, SQL, Paradox, SQL Server(Sybase) baze podataka, cak sa mogucnoscu mesanja u okviru istog programa. Magic daje mogucnost za share rukovanjem baze podataka na vise platforma koja se bazira na TCP/IP odnosno DecNet client/server arhitekturi. Magic omogucava na originalan nacin da dobijete komfortan i efikasan front-end sredstvo, rukovaoca bazama podataka koja ce najvise odgovarati ciljevima, i da medju definisanim okolnostima koristite odgovarajuci hardver. Pitanje : Da li neko zna nesto o tome ? Inace program se moze nabaviti u susednoj Republici Madjarskoj. Cenu ne znam (ali mogu saznati, ako ima interesanata)
clipper.301 peacock, -> #300, cubro
#### NA SCENU STUPA MAGIC 5.0 Elem, pre par dana sam dobio demo verziju Magica od pre par godina. Samo sam je ovlas pogledao, nisam ceprkao detaljnije, izgleda interesantno. Proizvodljci su Izraelci, bilo je nesto malo o njoj prosle godine u PC Magazineu ili Byteu, a rezvijana je za vojsku zajedno za Amerima. Covek koji mi je dao demo mi prica o njoj vec par godina, gledao je neku prezentaciju "napolju", hvali je na sva usta i nije amater. Uz to, ima i konkretne planove za nase trziste. Zoran P.S. Magicom se bavio neko iz Banja Luke vrlo detaljno, raspitacu se ko, ako ti nesto znaci.
clipper.302 aleksj, -> #300, cubro
> Pitanje : Da li neko zna nesto o tome ? Inace program se > moze nabaviti u susednoj Republici Madjarskoj. Cenu ne > znam (ali mogu saznati, ako ima interesanata) Cuo sam od strica sve najlepse o ovom paketu. Cak je rekao da je dostojan rivall oracle-u. Kako sam razumeo njega je koristilla izraelska vojska, pa je odlucila da ga pusti u opticaj. Inace izgleda da je paket dosta jeftin ( u odnosu na oracle npr.) ali ima neku hardversku zastitu. Bilo bi dobro da saznamo sto vise informacija o njemu :) ! Pozdrav!
clipper.303 d.petrovic,
žisto da napomenem, da još neko ne po*izdi... Ako hoćete prvo da dođete ne neko postojeće / nepostojeće mesto u bazi pa da onda pozovete tbrowsedb(...) počeće da brljavi: ************************************************* miloje:=space(10) č 10,0 get miloje picture "!XXXXXXXXX" && Uneti "Zzzzzzzzzz" read use baza index index set softseek on seek miloje && Nije našao, otišao je * && na kraj baze set softseek off ************************* if .not. found() && Ovo skip -1 && vadi endif && stvar ************************* tbrowsedb(...) tbcolumnnew(...) ... ************************************************* Ako ode na kraj baze, ubaciće u tbrowse objekat na kraj baze prazno polje (vidi se N polje veličine 0) (eof() ???) koje brljavi. Ako idete sa vrha baze prema kraju sve je OK. ali ako sidjete na inkriminisano polje pa krenete prema vrhu baze.... :(. Ne pokazuje na zapis koji vidite na ekranu.
clipper.304 mihajl,
Da li neko zna na koji nacin da urazumim Clipper 5.01 odnosno RTLINK da mi ulinkuje na pravi nacin modul iz biblioteke. Pravio sam neke svoje biblioteke od par iljada linija koda , i sve je u probnim modulima super radilo, e onda ja napravih prvu aplikaciju. - Prvi problem sa kojim sam se sreo je taj da jednostavno ako iz modula koji je unutar te biblioteke pozovem neku rutinu iz iste biblioteke, taj modul vise ne postoji za linker. To sam natezajuci sredio tako da izvrsni program ponovo linkujem sa objektnim kodom koji sam izvadio iz biblioteke,ali mi se taj nacin nimalo nesvidja jer uopste nije lep. - Drugi problemcic je taj da su GET-ovi prosto podivljali. I to boje getova.Sto puta sam prosao dibagerom i on kaze da ja lepo se- lektujem boju, ali get kao da je nevidi.Inace i get sam predefini- sao sa funkcijom ReadModal, ali ni tamo nista nisam specijalno di- rao. Sto je najzanimljivije u modulu unutar biblioteke koji isto tako poziva taj get on lepo radi , a kada ga pozivam iz programa , nece ni da oboji lepo. H E L P ! H E L P ! Sta bi ovo moglo biti ?
clipper.305 neman, -> #282, cubro
> za jedan konkretan posao, itd... Slusaj, racunarom se bave > i dipl.ing-ovi, ali se ne razumeju u masinu ;) i ima ih > > 50%. To stoji :)
clipper.306 neman, -> #297, nbatocanin
> datoteke. Uz verziju 5.2 se isporučuju drajveri koji > omogućavaju rad sa nekoliko različitih formata podataka. A gde to ima ????
clipper.307 d.petrovic, -> #304, mihajl
Ne znam čime su pravljene te biblioteke, ali... kad sam onih 5 pat-ova menjao u nanfor.lib (LIB.EXE 3.15) sve je prošlo i proradili osim... ako pravim .PLL program ne prepoznaj NEKE DRUGE funkcije iz nanfor biblioteke koje ja nikako NISAM DIRAO i još uvek postoje u biblioteci i rade ako se program normalno prevede i linkuje... Verovatno je problem u formatu biblioteke, probaj da svoje funkcije ubaciš u neku postojeću biblioteku umesto da praviš svoju, možda će to pomoće... pa javi jel uspelo :))
clipper.308 zkrstic, -> #279, dnikolic
> Baci neki argument. Nadji mi knjige, libove, jutilitije, poznanike koji će ti dati savet kada zagusti sa PXe-om... Vidi: Clipper je očaj... ali ga ima toliko mnogo i svuda. Džaba nekom što ima neki mrak auto, kada nemože da kupi u Evropi svećice ili šta ti ja znam koju glupost za njega. Možda bih drugačije pisao da imam malo više pojma sa TP-om ili C-om, ali obzirom da mi je znanje ova dva jezik vrlo skromno, ostajem na Clipperu. Zkr :)
clipper.309 zkrstic, -> #292, bulaja
>│ Elem, Clipper je tu da pravi .EXE i samo to. A FOx >│ koristim umesto Clipperovog DBU-a, odnosno DBASE-a. > └─── > Takodje, s tim sto koristim (pra)stari FoxBase+, ali koji je sjajna Namerno koristim onaj zadnji pridošli, FOx Pro bla_bla for Lan zato što ima sjajne fazone i pušta me da ulićem u baze koje su Shared pod mrežom. Zkr