PCPROG.5

05 Jan 1995 - 02 Oct 1995

Topics

  1. algoritmi (106)
  2. comment (2)
  3. ms.dos (27)
  4. windows (332)
  5. asembler (203)
  6. basic (228)
  7. jezici (126)
  8. pascal (1085)
  9. cccc (546)
  10. cpp (117)
  11. clipper (1048)
  12. baze.podataka (194)
  13. fox (231)
  14. cavo (192)
  15. razno (593)

Messages - razno

razno.1 bulaja,
**** new file **** MSDOS - R:\PROGRAM ---------------------- dlgds400 zip 192939 Dialog Design 4.0: dizajn dialog boxova za Turbo Vision 1 file(s) 188 kb Dialog Design A Dialogbox Design Program for Turbo Vision Version 4.00 OVERVIEW Dialog Design takes some of the pain out of designing dialog boxes for Borland's Turbo Vision package. With Dialog Design, dialog controls can be easily added, edited, rearranged, and the dialog itself sized, moved, etc. Once the design is satisfactory, Dialog Design can produce source code to be included in your program or a resource file for use by your program. Both the Pascal and C++ languages are supported. REQUIREMENTS Borland (R) Pascal version 7.0 (Turbo Vision 2.0) and/or Borland C++ version 3.1 (Turbo Vision 1.0) (Dialog Design version 2.x supports Turbo Pascal 6.0) Some familiarity with the Turbo Vision package VGA Monitor A mouse is desirable -------------------- Prilog je poslao .djn, zahaljujemo.
razno.2 vgenije,
zanima me koji je treenutno vodeci SVETSKI jezik za programiranje.Pod tim izuzimam ove objektne jezike tipa PARADOX vec samo one koje traze da programer sve sam uradi
razno.3 dejanr, -> #2, vgenije
>> zanima me koji je treenutno vodeci SVETSKI jezik za programiranje. Na ovako široko postavljeno pitanje nije lako odgovoriti. Verovatno bi odgovor bio C, ili C++
razno.4 vlador, -> #2, vgenije
> programiranje.Pod tim izuzimam ove objektne jezike tipa PARADOX vec samo > one koje traze da programer sve sam uradi Asembler? :) Vidi tag. :) --- ■ VLADOR ■ Real programmers use 'COPY CON FILENAME.EXE'
razno.5 vampir, -> #2, vgenije
Assembler...
razno.6 vgenije, -> #3, dejanr
> Na ovako siroko postavljeno pitanje nije lako odgovoriti. > Verovatno bi odgovor bio C, ili C++ cINI mi se da je neko izjavio u temi iseljenje pre oko 2 nedelje da sada nikome ne treba dobar progrmer pod c-om??
razno.7 dejanr, -> #6, vgenije
>> cINI mi se da je neko izjavio u temi iseljenje pre oko 2 nedelje da >> sada nikome ne treba dobar progrmer pod c-om?? Pa, ako je jezik univerzalan onda ga puno ljudi zna pa je i konkurencija veća tj. teže naći posao... Ali nisi pitao koji jezik omogućava najlakše nalaženje posla, nego koji je najuniverzalniji, pa sam ti na to i odgovorio.
razno.8 pbojan, -> #3, dejanr
>> odgovor bio C, ili C++ C++.
razno.9 bkaradzic,
Ě Ď─ĚÍ─ĚÍ─ĚĎ─Ě Ď─Ě║ ─ĚĚ Ě ║ ║║ ║║ ║║-──-║ ║║Í─Â║ ║ ă─ŻË─ŻË─Żđ ă─ŻËË─đË─ ║ v1.0 Żcode:čß ║ ║ Pustanje modula iz ║ ║ vasih programa.4,6 i ║ ║ 8 kanala. Podrzava ║ ║ DAC i SB. ║ Ż-─────────────────────Ż poorplay.zip
razno.11 dpredovic, -> #2, vgenije
> zanima me koji je treenutno vodeci SVETSKI jezik za > programiranje.Pod tim izuzimam ove objektne jezike tipa PARADOX > vec samo one koje traze da programer sve sam uradi Pomalo čudno pitanje, otprilike kao da si pitao koji je vodeći svetski mašinbravarski alat. Ne možeš da upoređuješ francuski ključ sa bušilicom. Drugo, zašto da "programer sve sam uradi". Tamo se programer plaća po satu, i nikome neće pasti na pamet da te plaća da pišeš bazu podataka u asembleru ili tsr programe u paradoxu-u. Daće ti alat u kojem ćeš biti najproduk- tivniji, tj. onaj u kojem ćeš ti _najmanje_ da radiš. Ako ti ne znaš da radiš sa tim alatom, naći će ko zna, a ti ćeš teško nekoga da ubediš da si genije za assembler, C ili C++, i da time možeš _sve_ da se uradiš, i to brže nego sa specijalizovanim jezikom. Ako je pitanje sa kojim jezikom možeš najbolje se udomiš napolju, to je najverovatnije neki od jezika za baze podataka. žovek koji radi u Australiji mi reče da je plata clipper programera otprilike jednaka plati sistem-ana- litičara (tj. maximalna u branši), pa i to može da ti bude neka referenca.
razno.12 mdimitrijevic,
Ima li neko rutinu u C-u recimo koja iscrtava sto pravilniji krug ali tako da se crta kao povucen sestarom. Znaci krene se iscrtavanje iz jedne tacke i opise se kruznica. Brezenhajmove rutine crtaju kruznice sa po 4 ili 8 tacaka odjednom zbog simetrije kruga. ( To se radi radi brzine ) Znaci obicna rutina koja crta krug normalno :) Pozdrav, Marjan P.S. Moze i algoritam.
razno.13 dvesic, -> #12, mdimitrijevic
> Ima li neko rutinu u C-u recimo koja iscrtava sto pravilniji krug ali > tako da se crta kao povucen sestarom. Znaci krene se iscrtavanje iz jedne > tacke i opise se kruznica. > Znaci obicna rutina koja crta krug normalno :) Probaj ovako : Ulaz : x0, y0 (koordinate centra), r (poluprečnik) Step := 1/r Uradjeno := 0 While Uradjeno <= 2*Pi plot(x0 + r*Sin(Uradjeno), y0 + r*Cos(Uradjeno)) Uradjeno += Step End While To je sve ! :)
razno.14 mdimitrijevic, -> #13, dvesic
Pogledacu !!! Hvala !!! Pozdrav, Marjan
razno.15 mileusna, -> #11, dpredovic
>> Ako je pitanje sa kojim jezikom možeš najbolje se udomiš napolju, to je >> najverovatnije neki od jezika za baze podataka. žovek koji radi u >> Australiji mi reče da je plata clipper programera otprilike jednaka plati >> sistem-ana- litičara (tj. maximalna u branši), pa i to može da ti bude >> neka referenca. A da li postoje dodatne, gotove, biblioteke za C/C++ za rad sa bazama podataka?
razno.16 dejanr,
Poruka koja sledi je nešto duža nego što je uobičajeno, ali nesumnjivo predstavlja vest godine u računarskom svetu, bez obzira na to šta će se još tokom godine desiti. Philippe Kahn, osnivač i dugogodišnji direktor firme Borland Inc juče je podneo ostavku na sve izvršne funkcije u Borlandu. To je kulminacija krize u kojoj se Borland već neko vreme nalazi, a ostatak ove poruke zapravo predstavlja prilog novinarke časopisa Computer Life Magazine koji se distribuira preko Interneta. ========================================================================== Date: Wed Jan 11, 1995 5:47 pm EST From: Nancy Tamosaitis, Computer Life magazine, contributing editor Philippe Kahn resigned from his post as CEO and President of Borland International today. This is a case where I think it is vital for the high tech community - from the reporters to the programmers - to understand all the issues here, and present a full picture. I want to make it clear that I am not working for Philippe Kahn now. He is not a client. I did work for him back in 1992, as his music manager, and the experience was life-enhancing on many levels. And hair-raising too... Working for intensely creative, brilliant people inevitably has its darker moments....but, I think he's touched a lot of lives in very positive ways, and I'm here speaking independently on his behalf because I feel it is important for the entire high tech community to look at the "big picture." And as the Borland PR machinery is probably in overdrive touting the charms of the new leader, I just thought you might just want to keep in mind some vital historical background information on Philippe. On behalf of Philippe, I'm reaching out to the programming community as well as select news media on his behalf *only* digitally. Thus far, I've posted the following news on the Pascal and programming Usenet newsgroups on the net. Please feel free to disseminate this information widely. And if I've left out important career highlights, kindly tack them on to future issues of this material. Why isn't Philippe talking to the press? You won't see any comments from Philippe in tomorrow's newspapers. I think that Philippe really means it when he says that press reports about his role has become a major distraction to the company and its customers, and any comments he would make at this point would be contrary to the very objective of today's announcement. However, speaking independently as someone who has known Philippe - digitally, at least - for years, *I* thought it was important to present the whole picture, not just the plot plots. Here is the Borland press release, followed by some historical facts I've assembled over the years about Philippe's amazing career. Please forgive any spelling errors...it's been a long day!: This is today's news release from Borland International: ******************************************************** BORLAND NAMES GARY WETSEL PRESIDENT Philippe Kahn Resigns as President and CEO SCOTTS VALLEY, Calif. -- January 11, 1995 -- Borland International Inc. today announced that Gary Wetsel, 49, executive vice president of operations and CFO, has been named president and appointed to Borland's board of directors. The company also announced that Philippe Kahn, 42, chairman, president and CEO, has resigned as president and CEO. Mr. Kahn, remains chairman of the board and remains in the employ of the company. Mr. Kahn, who founded Borland in 1983, will focus on long-term planning, international business and other special projects. Mr. Kahn said, "It has become clear that my continuing as president and CEO has become a distraction at a time when Borland needs to be fully focused on the challenges ahead of it. The board of directors has full confidence in Gary Wetsel and the rest of the management team to design and implement a successful restructuring plan." Gary Wetsel said, "Philippe Kahn is a true technology visionary who has been an integral part of the birth and success of the personal computer industry. His skills and vision will continue to be a valuable asset to the board of directors and the industry as a whole. "Our senior management team has made tremendous progress in building a long-term, customer-focused strategic plan aimed at significantly reducing our cost structure. I am eager to spearhead the implementation of the plan, which we expect to announce in the near future," added Wetsel. David Heller, a member of Borland's board of directors said, "On behalf of the board I would like to express our gratitude for Philippe's outstanding contributions. Philippe's ability to anticipate customer needs and translate them into high-quality products has resulted in significant innovation and increased competition in the industry. We look forward to his continued contributions." The company also announced the resignation of Doug Chance from its board of directors. Mr. Chance said he resigned in order to devote more time to his role as president and CEO of Wyse Technology. Chance said, "The demands of my personal time and energy as a Borland director detracts from my obligations to the shareholders, employees and customers of Wyse, where we are implementing our own turnaround plan." Gary Wetsel: Background *********************** Wetsel joined Borland as its chief financial officer in 1994 from Octel Communications Corporation where he was executive vice president and CFO. During his four years with Octel, Wetsel was responsible for managing the company's operations, including finance, information systems, investor relations, business development and facilities. He also managed Octel's engineering organization and several subsidiaries on an interim basis. In addition to his experience at Octel, Wetsel has over 20 years of management experience with a wide variety of companies, including American President Companies; Ungerman-Bass, Inc.; Rolm Corporation; and Peat, Marwick, Mitchell & Company. Philippe Kahn: Background ************************* Philippe Kahn, a French mathematician is one of the software industry pioneers. In the 1970s, he worked in Zurich, Switzerland under Niklaus Wirth on Pascal, the computer programming language. Along with Andre Truong he developed software for the Micral, the first ever non-kit personal computer. After moving to the United States in 1982, Kahn founded Borland in 1983 with the mission to deliver software craftsmanship to customers worldwide, as well as advance the industry through technological innovation. Under his direction, Borland established leadership positions with products such as Turbo Pascal, Paradox and Borland C++. Concurrently, he spearheaded the object computing revolution. Without venture capital funding, Borland grew from a garage start-up to one of the largest software companies in the world. Philippe is an accomplished flutist, pilot, and sailor. *Borland International Inc.* ============================ Borland International Inc. (NASDAQ:BORL) is a leading supplier of software engineering tools. A pioneer in the use of object-oriented technology, Borland is focused on delivering tools and services that help customers "upsize" to networked and client-server environments. Borland's award-winning products are supported through programs for software developers, value added resellers, systems integrators, corporate customers, computer software retailers and end users. Headquartered in Scotts Valley, California, Borland's products include dBASE, Paradox, InterBase, ReportSmith, Borland C++, Borland Pascal, Sidekick and Dashboard. This is Philippe Kahn's letter to fellow Borlanders: **************************************************** TO: All Borland Employees FR: Philippe Kahn DATE: January 11, 1995 SUBJ: Executive Changes I am writing to inform you of my decision to resign as president and CEO of Borland. While this was a difficult decision, I would like to briefly explain why I feel my decision is in the best interests of the employees, shareholders, and customers of Borland. As most of you have seen, there have been a number of articles in the business and trade press discussing Borland and its future. Understandably, most of the attention and criticism has been directed toward me. While this type of coverage can be expected any time a company is going through a transition period, it is clear that the recent intensity of the criticism has become a major distraction to both employees and customers -- something we just cannot afford as the company begins to implement the strategic plan recently developed by the management team. I am hopeful that this decision will shift the focus away from me and toward our innovative technology and plans for the future. Customers, innovation and quality should be the issues driving the company. Now that our products can receive all the attention they truly deserve, I am convinced that Borland will be back on the road to success. In allowing new management to lead the company into the future, I will continue to serve as chairman of the board, but all operational responsibilities will be assumed by Gary Wetsel, who has been promoted to president. Gary has demonstrated tremendous leadership since he joined the company and my confidence in his ability helped me feel comfortable making this decision. I will continue to work with Gary and the rest of the management team on long-term planning, international issues and other special projects. Attached is the press release announcing these changes. I understand your managers will be meeting with Gary shortly to receive further details and they should be able to answer any specific questions you may have. Finally, I would like to thank each one of you for your hard work and dedication to Borland. I am proud of the accomplishments we have made and I know that under Gary's leadership we have a bright future ahead of us. ---Philippe ******************************************* Now, here's some vital facts -some known, some not so well-known - on his startling career that I've learned over the years: 1. In 1971 under Nikalus Wirth in Zurich at the ETH University he worked on the first Pascal Compiler at age 19. 2. Unlike what a lot of people thought, the first ever non-kit personal computer was the Micral and came out in 1973/4, essentially 1 year before US models such as the Altair. It was built by the French Company R2E by a fellow called Andre Truong. Philippe did the first software programs for it. (The Boston Computer Museum now has those facts... funny this was in the "French Silicon Valley") 3. With a couple of colleagues Philippe devised a program called Turbo Pascal, which changed the ways tools worked in 1983. For the first time there was an integrated high speed compiler, coupled with an integrated editor and an built in debugging system. All in one fast turnaround development system. Turbo Pascal was important because it showed that a new generation tool was coming. At the time what was there were slow, bulky command line compilers. 4. At a time when Microsoft was already big, and with an IBM contract, and Lotus was backed with Venture Capital, Philippe showed at Borland that there was "a way" to build a company from garage startup without any venture capital which I think has become an inspiration to lots of software entrepreneurs. 5. Borland's next products were toolboxes for Turbo Pascal, pioneering a form of marketing in the software industry which was: Sell customers Turbo Pascal and then sell them multiple add-ons: razors and razor blades creating a whole industry around Turbo Pascal and from a marketing standpoint lowering marketing costs by selling multiple products per customer. Nobody had done that before. 6. Inventing desktop organizers and PIMs with Sidekick in early 1984 7. Making the stand on objects as early as 1987 but really pushing on it on the PC space in 1989 when introducing Object Pascal and Turbo C++. 8. Really putting C++ on the map (2 years before Microsoft got there) 9. Declaring the Object Computing revolution at Borland's Comdex keynote in 1991, the third wave: Character, graphics/visual and then Object Computing: Components/Interactive etc.... 10. Philippe believes the next really big thing is Delphi95 and that's really why this is going out only digitally, so that people can appreciate this unbelievable technology and not print another *Philippe* Story. Thanks for listening, Nancy Tamosaitis
razno.17 peacock, -> #15, mileusna
#### A da li postoje dodatne, gotove, biblioteke za C/C++ za rad #### sa bazama podataka? Ima toga dosta, samo treba da se opredeliš. Prelistaj stare Računare iz prošle godine, mjovine tekstove o Paradox Engine.
razno.18 nbatocanin, -> #15, mileusna
> A da li postoje dodatne, gotove, biblioteke za C/C++ za > rad sa bazama podataka? K'o šaše :)
razno.19 dpredovic, -> #15, mileusna
Subject: Re: C/C++ baze > A da li postoje dodatne, gotove, biblioteke za C/C++ za rad sa bazama > podataka? Postoje, naravno, ali problem je u tome što sa C/C++-om nikada nećeš postići lakoću, produktivnost, razumljivost kao sa nekim specijalizovanim jezikom. Veruj mi, probao sam. :) Prosto jezik na koji je rad sa bazama "nakalemljen" nikada ne može da bude toliko prirodan kao jezik koji je za baze pravljen.
razno.20 eburanj,
Moze li neko da mi posalje (na mail) neki kratak primer u C-u ili PASCAL-u jednostavan program koji ilustruje uzimanje i slanje karaktera modemu preko sistemskih funkcija (kratak terminal program űm tj. program koji znak koji je dosao sa modema stavi na ekran, a znak koji je dosao sa tastature salje modemu (uz proveru, naravno, da  űli je uredjaj spreman da primi znak). Bio bih veoma zahvalan za ovu " űsitnicu". MK P.S. imam nekoiko primera koje sam radio po nekim uputstvima , i nijedan mi ne radi.... :-((((
razno.21 niklaus, -> #16, dejanr
Subject: Philippe Kahn (:> 1. In 1971 under Nikalus Wirth in Zurich at the ETH !!!!!!! Ouch! (: (:> University he worked on the first Pascal Compiler at age 19. !! Dobar mali. Zna li se kako je tako rano dospeo iz Francuske u Švajcarsku, i to na tako 'visok položaj'. (: Sean :)
razno.22 vvelisavljev,
Narode, da nema neko MISEDO simulator za PC? Treba mi za školu.
razno.24 isekulovic,
Da li postoji interpreter za pseudojezik?
razno.26 djelovic, -> #24, isekulovic
> Da li postoji interpreter za pseudojezik? Da postoji onda to više ne bi bio pseudojezik :).
razno.27 kum.zoki,
Zamolio me drug da pitam ovdasnje kako i gde moze da se dodje do literature za PiCAD ili OrCAD na srpskom (on je "ucio" fra- ncuski).
razno.28 mdrazic, -> #26, djelovic
>> Da li postoji interpreter za pseudojezik? > > Da postoji onda to više ne bi bio pseudojezik :). Pseudomozak ?
razno.29 ushke, -> #28, mdrazic
>>> Da li postoji interpreter za pseudojezik? >> >> Da postoji onda to vise ne bi bio pseudojezik :). > > Pseudomozak ? Mozda ovako: mozak = pseudo-kompjuter
razno.30 djelovic,
Da podelim sa vama loše iskustvo: Već neko vreme se u "Politici" reklamira Birotehna kako prodaje 3 i 1/2 diskete po 25 dinara kutija. S obzirom na to da je u konferenciji MALI.OGLASI najjeftinija kutija disketa DEM 14, odlučim ja da mi se više isplati da platim 25 dinara. Pozovem da proverim da li još uvek imaju disketa od 25 dinara i oni to potvrde. Sednem u kola i odem do Birotehne, zatražim dve kutije disketa, prodavac mi donese i izjavi: - To će biti 63,xx dinara. - Kako? Zar u vašem oglasu ne piše 25 dinara, 25x2 = 50 dinara? - Da, ali to je bez poreza. - Fala, doviđenja. P.S. Nevezano za temu: s obzirom na to da su diskete u Jugoslaviji jezivo skupe, ko hoće da čuva instalacione verzije raznih programa daleko mu se više isplati da ih čuva na hard disku nego na disketama.
razno.31 vlador, -> #30, djelovic
> reklamira Birotehna kako prodaje 3 i 1/2 diskete po 25 dinara kutija. S Od samog početka su mi malo "smrdili". :) --- ■ VLADOR ■ Sta sve nece staviti u tag...
razno.32 ikordic, -> #30, djelovic
RE: Tržište => - To će biti 63,xx dinara. => - Kako? Zar u vašem oglasu ne piše 25 dinara, 25x2 = 50 dinara? => - Da, ali to je bez poreza. Inače, ovo je napolju kažnjivo (Džermani, konkretno) - ZABRANJENO je isticanje cena bez svih zaračunatih dažbina, aludiranje na prodaju po dilerskim cenama, reklamiranje nepostojećih ili drugačijih svojstava oglašene robe i još zilion stvari koje su nama "dobar dan" na ovim prostorima :( => skupe, ko hoće da čuva instalacione verzije raznih programa daleko mu => se više isplati da ih čuva na hard disku nego na disketama. Right on! A tek CD ... :)
razno.33 dejanr, -> #30, djelovic
>> P.S. Nevezano za temu: s obzirom na to da su diskete u Jugoslaviji jezivo >> skupe, ko hoće da čuva instalacione verzije raznih programa daleko mu >> se više isplati da ih čuva na hard disku nego na disketama. Pa nisu ni diskovi baš jeftini ;)) Šalu na stranu, to je zgodno i za brže instaliranje (bar kod Microsoft programa) ali je mana što ako iz nekog razloga disk pukne... :( No ima i savršeno (?) rešenje - instalacione diskete usnimiti na CD ROM. Obzirom da na njega stane nekih 600 mega, to bi bilo cca 400 disketa, a one bi po 20 maraka kutija koštale znatno više maraka nego snimanje CD-a.
razno.34 dr.grba, -> #32, ikordic
>> Inače, ovo je napolju kažnjivo (Džermani, konkretno) - ZABRANJENO je >> isticanje cena bez svih zaračunatih dažbina, aludiranje na prodaju po >> dilerskim cenama, reklamiranje nepostojećih ili drugačijih svojstava I šta misliš: ko bi preostao da se oglašava?... ):
razno.35 madamov, -> #33, dejanr
> Pa nisu ni diskovi baš jeftini ;)) Šalu na stranu, to je zgodno i za > brže instaliranje (bar kod Microsoft programa) ali je mana što ako iz > nekog razloga disk pukne... :( Ja to rešio pomoću optičkog diska, Pinnacle Tahoe 230 Mb. Jedan kertridž nazvao Software Collection i na njega bekapovao sav originalan softver, stavio svoju kolekciju "ostalog" softvera, arhivirano, sređeno po oblastima i slično. Kertridž stoji u svojoj kutijici, daleko od prašine i monitora. Kad napunim 3 kertridža (na jedan stane oko 215 Mb), snimiću CD. Što ti reče, jeftinije, a daleko sigurnije od disketa.
razno.36 vgenije, -> #33, dejanr
> > No ima i savrseno (?) resenje - instalacione diskete usnimiti > na CD ROM. Kad smo kod cdrom-ova dali je tacno da neka firma iz Begisa nudi isti za 180 dem.Ako je tacno onda se pridruzujem gore pomenutom tvrdenju..
razno.37 bojt,
>> PC.UTIL.3: ** BILTEN ** >> dejanr, 26/01/95 20:34, 109 chr >> --------------------------------------------------------- >> Molimo korisnike da raspravu o fortran kompejlerima prenesu u >> konferenciju PC.PROG, koja ima temu fortran. --------------------- gde? ;)
razno.38 dejanr, -> #37, bojt
>> gde? ;) Hm, stvarno nema, sorru. Dakle, ima temu jezici :) Ako tamo bude dosta priče o fortranu, možda osvane i takva tema.
razno.39 fancy,
Pretpostavljam da će odgovor biti ne, ali da pokušam..;) Hoće li biti zainteresiranih za pravljenje teme Visual Basic..? (ok, ne morate da me pljujete, samo pitam :)) .\/. [ long time no C++ ]
razno.40 dejanr, -> #39, fancy
>> Hoće li biti zainteresiranih za pravljenje teme Visual Basic..? Postoji tema basic u kojoj se može diskutovati o visual basicu. Mnogi ga koriste.
razno.41 aleck, -> #39, fancy
>> Hoće li biti zainteresiranih za pravljenje teme Visual Basic..? >> (ok, ne morate da me pljujete, samo pitam :)) Ma kakvo pljuvanje,itekako zainteresovan.Tek sam u povoju što se tiče rada u VB,pa bi ovo bila prava stvar.A kako to misliš "pravljenje" teme?
razno.42 fancy, -> #40, dejanr
ŮŢ> Postoji tema basic u kojoj se može diskutovati o visual basicu. ŮŢ> Mnogi ga koriste. E..? Nikad mi ne bi palo na pamet..:))) Ne, stvarno, nisam pratio basic... thanx.
razno.43 fancy, -> #41, aleck
ŮŢ> A kako to misliš "pravljenje" teme? Ma standardna procedura po kojoj na zahtev publike i posle pokazanog povećeg interesovanja, moderator izađe u susret narodnim masama i otvori temu traženog imena..:)
razno.44 dr.grba, -> #43, fancy
>> Ma standardna procedura po kojoj na zahtev publike i posle pokazanog >> povećeg interesovanja, moderator izađe u susret narodnim masama i >> otvori temu traženog imena..:) Kada je već reč o tome, da li su cenjeni modulatori primetili da u temu PC.PROG:baze.podataka stiže brdo materijala o FoxPro sistemu? I to već "ako bude pristizalo puno poruka duže vreme...." Iako nisam foxovac, mislim da onoliki trud zaslužuje da se nađe pod rezervisanim imenom, a da nam tema baze.podataka ostane za neke opširnije priče, zanimljive svima bez obzira na razvojnu platformu. Dakle, iniciram glas za PC.PROG:fox.
razno.45 bulaja, -> #44, dr.grba
│Dakle, iniciram glas za PC.PROG:fox. └─── A što ne PC.USER:fox? O:)
razno.46 ab.comp, -> #44, dr.grba
==> Dakle, iniciram glas za PC.PROG:fox. Pridružujem se. Pozdrav █ █ █ █ ▄▄█ █ █▄▄ █▄▄
razno.47 dsisic, -> #44, dr.grba
> Iako nisam foxovac, mislim da onoliki trud zasluzuje da se nade > pod rezervisanim imenom, a da nam tema baze.podataka ostane za > neke opsirnije price, zanimljive svima bez obzira na razvojnu > platformu. > > Dakle, iniciram glas za PC.PROG:fox. Cenim, postujem i podrzavam. Tako cu sa jednim res fox da batalim fox komentare, a da i dalje na miru citam baze.podataka!
razno.48 bkaradzic,
POORplay v1.1 za pustanje modula iz vasih programa. Podrzava PC Speaker,Covox i Sound Blaster. Primeri u asembleru i paskalu. Ě Ď─ĚÍ─ĚÍ─ĚĎ─Ě Ď─Ě║ ─ĚĚ Ě ║ ║║ ║║ ║║-──-║ ║║Í─Â║ ║ ă─ŻË─ŻË─Żđ ă─ŻËË─đË─ ║ v1.1 Żcode:čß ║ ║ Pustanje modula iz ║ ║ vasih programa.4,6 i ║ ║ 8 kanala. Podrzava ║ ║ DAC, SB i PC Speaker ║ Ż-─────────────────────Ż čatßoy pp11.zip
razno.49 bkaradzic,
Pobednicki 4Kb intro sa ASM`94. Pogledajte sta je sve stalo u 4Kb. Trazi 386 (min) sa 3Mb. :) ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄█▀█ █ ▄▄█▄ ▄█ ▄ █ ▄ █ ▄ █ ▄ █ █▄▄ ██ ██ █ █ █ █ ▄▄█ █ █ ┌█▄▄▄██▄██▄▄▄█▄█▄█▄▄▄█▄▄▄█┐ │ │ │ .. A 4KB-Intro .. │ │ │ │ for the ASSEMBLY 94 │ │ │ │ by Stone/DUST │ └─────────────────────────┘ čatßoy stoned.zip
razno.50 dejanr, -> #44, dr.grba
>> Iako nisam foxovac, mislim da onoliki trud zaslužuje da se nađe pod >> rezervisanim imenom, a da nam tema baze.podataka ostane za neke >> opširnije priče, zanimljive svima bez obzira na razvojnu platformu. I ja mislim da bi to bila posećena tema, na osnovu dosadašnjih diskusija o FoxPro-u.
razno.51 kriss, -> #49, bkaradzic
˙˙ Pobednicki 4Kb intro sa ASM`94. Za neupućene negde postoji i cela arhiva ... mislim da je u PC.UTIL:zvuk. Vredi pogledati ... i diviti se! :)
razno.52 dr.grba, -> #50, dejanr
>> I ja mislim da bi to bila posećena tema, na osnovu dosadašnjih diskusija >> o FoxPro-u. Pa onda da delegiramo tebe da pitaš sysopa da napravi temu? (:
razno.53 maksa, -> #51, kriss
>> PC.UTIL:zvuk. Vredi pogledati ... i diviti se! :) Stvarno je, blago rečeno, fascinantno kakvu je akciju čovek strpao u 4 K. Sve sve, al' još i ono talasanje na kraju ... :)
razno.54 fancy, -> #42, fancy
ŮŢ> basic... thanx. Bio sam u basicu, i tamo se pominj VB za DOS..:( Mislio sam na verziju za windows.
razno.55 fancy, -> #47, dsisic
ŮŢ> Cenim, postujem i podrzavam. Tako cu sa jednim res fox da batalim ŮŢ> fox komentare, a da i dalje na miru citam baze.podataka! one more vote ;)
razno.56 comi,
CO> Ej HELP CO> imam karticu CO> Creative TV CODER for Video Blaster CO> al mi je softver ostao u singapuru. CO> jer ima neko softver CO> hitno
razno.57 zeljkoj, -> #45, bulaja
> A što ne PC.USER:fox? O:) Da, i PC.USER:clipper umesto PC.PROG:clipper ;)))
razno.58 spantic, -> #54, fancy
> Bio sam u basicu, i tamo se pominj VB za DOS..:( > Mislio sam na verziju za windows. Od vremena do vremena teče diskusija i o VB for Windows. Jednostavno pređi tamo i počni. Možemo na primer oko toga ko kakve dodatne VBX-ove koristi :)
razno.59 franja,
SET CODE NONE Da li neko zna kako se racuna pravoslavni Uskrs, tj. kada pada ( uvek nedelja, jevrejska Psahva (Paskva???), itd. i tako blize ).
razno.60 fancy, -> #58, spantic
ŮŢ> ko kakve dodatne VBX-ove koristi :) Gledao sam u pc.prog.5, pa nisam naišao na to. Znači to je bilo ranije - može li neki pointer na izbor značajnijih poruka..?
razno.61 ppekovic, -> #59, franja
>> Da li neko zna kako se racuna pravoslavni Uskrs, >> tj. kada pada ( uvek nedelja, jevrejska Psahva (Paskva???), >> itd. i tako blize ). Imaš na FFS-u program uskrs.zip koji radi ovo što ti treba. Jedino ne znam da li u arhivi ima i source ili ne. Paya
razno.62 spantic, -> #60, fancy
> Gledao sam u pc.prog.5, pa nisam naišao na to. Znači to je bilo > ranije - može li neki pointer na izbor značajnijih poruka..? Iskreno, nemam u bazi ništa značajno povodom VB, što naravno ne znači da možda i nije bilo interesantnih stvari. U svakom slučaju možemo tamo diskutovati, na primer o modifikacijama izgleda kurzora, odnosno da li je to neko uspeo da ostvari iz samog VB ili mora da se ide preko C-a?
razno.63 crncic,
Kojom rutinim se u Cobol ili Basic programu moze kombinovati stisnjena (132 chr.) i normalna (80 chr.) stampa na istoj stranici laserskog stampaca HP 4L ?
razno.64 zeljkoj, -> #59, franja
> Da li neko zna kako se racuna pravoslavni Uskrs, Bio je ovde negde neki program za to.
razno.65 sbrk, -> #48, bkaradzic
>> POORplay v1.1 za pustanje modula iz vasih programa. >> Podrzava PC Speaker,Covox i Sound Blaster. Bravo majstore! Super radi iz pascala. Baš kad sam se spremao da tražim nešto slično, ti ostavljaš ovaj modul. Jedna primedba: na makini mi je rezidentan ZTIME (svakih pola sata bipne jedanput, svaki pun sat dvaput. Pošto sam isprobao PP koji minut pre 8:00, kad je došlo 8 sati, umesto da bipne dvaput, zvučnik (PCS) se uključio i nikako da se isključi :) Ajde pogledaj šta je u pitanju. Ako ti treba ZTIME, ima na Sezamu. I jedno pitanje: trenutno PP pušta modul u krug. Kako ga naterati da ga pusti samo jednom?
razno.66 zeljkoj, -> #63, crncic
> Kojom rutinim se u Cobol ili Basic programu moze kombinovati > stisnjena (132 chr.) i normalna (80 chr.) stampa na istoj U BASIC-u podešavaš širinu ispisa sa WIDTH LPRINT <širina>
razno.67 max.headroom, -> #44, dr.grba
> Iako nisam foxovac, mislim da onoliki trud zaslužuje da se > nađe pod rezervisanim imenom, a da nam tema baze.podataka > ostane za neke opširnije priče, zanimljive svima bez > obzira na razvojnu platformu. Možda zaista ne bi bilo loše da se poštedi ostatak auditorijuma ra- sprava o Fox-u koji populaciju interesuje koliko i mene Clipper ;) ili Paradox. Delim njihovu dosadu jer ih potpuno razumem. Držim da je ideja o otvaranju PC.PROG:fox sasvim na mestu.
razno.68 szeman, -> #61, ppekovic
>> Imaš na FFS-u program uskrs.zip koji radi ovo što ti treba. >> Jedino ne znam da li u arhivi ima i source ili ne. Vidim da si upoznat sa stanjem na FFS-u, pa jedna molba: ako si u mogućnosti prebaci na Sezam fajl(ove ?) TPTP.ZIP Turbo Pascal -> Turbo C convertor, ranije je ovde bilo nekog govora da je ovaj inteligentan, vrši konverziju pointera i sl. Toliko...
razno.69 bkaradzic, -> #65, sbrk
> Jedna primedba: na makini mi je rezidentan ZTIME (svakih pola sata > bipne jedanput, svaki pun sat dvaput. Posto sam isprobao PP koji > minut pre 8:00, kad je doslo 8 sati, umesto da bipne dvaput, zvucnik POORplay se kaci na int 8, sto znaci da sat na kompjuteru ne radi dok slusas modul. > (PCS) se ukljucio i nikako da se iskljuci :) Ajde pogledaj sta je u > pitanju. Ako ti treba ZTIME, ima na Sezamu. Ovo se kod mene i na komjuterima gde je POORplay testiran nije desavalo. mdimitrijevic je imao slican problem i kaze da on to resava na sledeci nacin: mov ah,00 out 61h,ah probaj mozda ti pomogne. > I jedno pitanje: trenutno PP pusta modul u krug. Kako ga naterati da > ga pusti samo jednom? Sam POORplay u sebi ima kontrolu koliko puta je odsviran modul, ali sam zaboravio da ga postavim kao EXTRN. Mozes samo direktno da proveravas da li je poceo ponovo da svira. Primer: ... mov ax,seg PlayModule mov ds,ax mov ax,ds:[09Fh] ;LOOP cmp ax,1 je Prekini ... Prekini: ... BTW, na ofsetu 0A0h je ORDER, na 0A2h je PATTERN i na 0A4h je ROW. VU metri se nalaze na offsetu: 0A9h + kanal*30h (kanal: 1-8). Probaj;) čatßoy
razno.70 andrejt, -> #69, bkaradzic
Q> POORplay se kaci na int 8, sto znaci da sat na kompjuteru ne radi dok Q> slusas modul. A ne mozes stari int 8 posle da pozoves ? Jel' preuzimas int 8 preko int-a 21 ili direktno pises u int listu ?
razno.71 bkaradzic, -> #69, bkaradzic
> A ne mozes stari int 8 posle da pozoves ? Stari int 8 se moze pozvati posle rutine za sviranje, ali bi sat radio brze. > Jel' preuzimas int 8 preko int-a 21 ili direktno pises u int listu ? Direktno;). čatßoy
razno.72 nensky,
Da li neko zna kako se daju prava i koja je cena za ekskluzivno koriscenje programa. Napravio sam program na koga korisnik hoce da poseduje sva prava. Znaci, ne smem da ga distribuiram drugima ili da mi sluzi kao reklama. On bi program prodavao drugima sa bazom koju ce on da napuni. Zna li neko kako se ovo pravno resava, kako se formira cena (ima li kakva formula) i kako se daje garancija? Pozdrav, Nesa
razno.73 mibak,
Potrebno je rešiti problem : deljenje dva 64-bitna broja sa 32-bitnim registrima koji podržavaju deljenje. Potrban princip. Hvala.
razno.74 dvesic, -> #72, nensky
>> Da li neko zna kako se daju prava i koja je cena za >> ekskluzivno koriscenje programa. Generalnog rešenja ovog problema nema. Neke od varijanti su : Možeš mu dati sva prava na distrubuciju kopija programa (najslabija varijanta) + kompletan sors programa i pravo da ga menja, uz klauzulu da si ipak ti autor programa (tj. ne može se voditi on kao autor programa) (normalna varijanta) ili sva autorska prava, što znači kod sa svim pravima da taj isti kod menja, distribuira ili radi šta god mu padne na pamet, a bez ikakve mogućnosti da ti tu intervenišeš - jednostavno, za određenu sumu ON postaje autor programa (najjača varijanta). U zavisnosti od varijante, zavisi i cena. kao i garancija. U I slučaju, obavezan si na sve izmene programa koje on zatraži, u drugom i trećem ne. Naplata je tu najbolnija tačka :) Najbolje je da dogovorite fiksnu početnu cenu, tj. ono za šta se tebi isplati da program prodaš, bez obzira da li će on nekom prodati kopiju programa dalje ; naravno, cena u slučaju II i III bi trebala biti znatno veća nego u slučaju I. Za svaku sledeću kopiju, najbolje je da za sebe uzmeš neki mali ali ne i zanemarljivi procenat : > 10 % od cene njegovom krajnjem kupcu. >> neko kako se ovo pravno resava, kako se formira cena (ima li >> kakva formula) Naravno, nisam pravnik i ovo je samo jedno moje razmišljanje na temu. Sve bi se ovo pravno regulisalo potpisivanjem Ugovora (o delu) između tebe i njega.
razno.75 bulaja, -> #72, nensky
│Napravio sam program na koga korisnik hoce da poseduje sva prava. Znaci, │ne smem da ga distribuiram drugima ili da mi sluzi kao reklama. On bi │program prodavao drugima sa bazom koju ce on da napuni. Zna li neko kako │se ovo pravno resava, kako se formira cena (ima li kakva formula) i kako │se daje garancija? └─── Ovo se manje-više može podvesti pod klasičan autorski ugovor. Autorski honorar (cena programa) se može definisati na dva načina - kao fiksan iznos (praktično otkup autorskih prava na tvoj program od strane izdavača odnosno tog tvog korisnika) ili kao određeni procenat od prodaje programa. žesta je kombinacija ova dva načina - neki osnovni iznos (kao troškovi za izradu programa) i klasičan autorski honorar (čija visina je stvar dogovora). Preporučio bih ti (naravno ukoliko je to moguće u konkretnoj situaciji:) da i ideš na tu kombinovanu varijantu - to obično odgovara i poslodavcu (izdavaču, kupcu... kako ga već zoveš) jer si zbog vezanosti za prodaju motivisan (a često i ugovorom obavezan:) da radiš na održavanju i servisiranju programa. Što se tiče garancije, pretpostavljam da pod tim misliš da li će se tvoj poslodavac držati dogovorenog. Pošto je ugovor zvaničan dokument, onda će morati (tj. trebalo bi, što zavisi i od toga sa kakvim ljudima imaš posla:) i da se poštuje ono što je ušlo u njega (to važi i za tebe:), Međutim jako je bitno kakav će se ugovor napraviti - npr. nemoj nikako zaboraviti klauzule koje se odnose na raskid ugovora, precizno definisanje iznosa i načina isplate, tvoje obaveze,... Zbog ove komplikovanosti najbolje će biti da izradu ugovora prepustiš nekom advokatu ili koristiš neki već poznati model ugovora. Ipak veća je veorvatnoća da će nacrt ugovora napraviti tvoj poslodavac, a ti ćeš moći samo da ga pročitaš i potpišeš (ili ne potpišeš:).
razno.76 andrejt, -> #71, bkaradzic
Q> Stari int 8 se moze pozvati posle rutine za sviranje, ali bi sat radio Q> brze. Brze ? Mislis sporije ?
razno.77 goxx, -> #72, nensky
■ Napravio sam program na koga korisnik hoce da ■ poseduje sva prava. Znaci, ne smem da ga distribuiram drugima ili ■ da mi sluzi kao reklama. On bi program prodavao drugima sa bazom ■ koju ce on da napuni. Ja sam pre dve godine, radio neki program za nekretnine (tad još nije bilo mnogo programa za te stvari). "žovek" je hteo isto tako da ga kupi. Kad sam mu tražio 1200 DEM (i tada su ovo bile sitne pare) za source, pao je u "nesvest" i nije hteo da kupi program. Posle sam probao da ga prodam na nekoliko mesta, ali su svi ti agenti bili muvatori koji su gledali da opelješe ljude, a ne da vode posao na računaru. Zaključak: Nemoj da daješ program za male pare! Utoliko pre, ako oceniš da bi taj tip sa tim programom mogao da obrne puno novca. Uzgred, šta radi taj tvoj program (jel to neki šifarnik firmi ili recimo lekova ili neke robe, čim kažeš da će on da popuni bazu podataka)? Goran
razno.78 boko,
Gde je onaj CAD (iz racunara pre jedno godinu dana) ?
razno.79 gerber, -> #72, nensky
YR>*> Da li neko zna kako se daju prava i koja je cena za YR>*> ekskluzivno koriscenje programa. Napravio sam program na YR>*> koga korisnik hoce da poseduje sva prava. Znaci, ne smem da YR>*> ga distribuiram drugima ili da mi sluzi kao reklama. On bi YR>*> program prodavao drugima sa bazom koju ce on da napuni. Zna YR>*> li neko kako se ovo pravno resava, kako se formira cena YR>*> (ima li kakva formula) i kako se daje garancija? Mnogo pitanja na tako malo mesta :) Najbitnije je šta ti želiš. Dakle, da li si spreman da se odrekneš svih prava na tom programu u korist korisnika, i po koju cenu. Nema nikakve formule već sam moraš da odrediš cenu. E sada, cenu možeš da odrediš na dva načina: (a) Paušalna cena za program koja u sebi uključuje i korisnikovo pravo da ga prodaje dalje u bilo kojim količinama i za uvek :) Prednost ove verzije je da si pare dobio odmah, a nezgoda da će možda program biti fenomenalno prodavan, tako da ćeš ispasti budala koja je za relativno male pare omogućila nekom drugom da se obogati :) (b) Paušalna cena za program + naknada za svaku prodatu kopiju programa daljim korisnicima. Ovde je mali problem kako će se pratiti dalja prodaja i da li ćeš dobijati tačne podatke, odnosno da ćeš za te dodatne pare morati stalno da juriš da ih naplatiš. E sad ne znam da li si korisniku već rekao cenu ili ne. Moj ti je savet da tražiš cenu koja pokriva program i tvoje predvidjanje broja prodatih primeraka (u razumnoj meri), a onda da na tu cenu tražiš posebnu nadoknadu za svaki prodati primerak :) Normalno, ako kvalitet programa odnosno mogućnost korisnika da isti program naruči kod nekog drugog, ovo dozvoljavaju. Posebno je i pitanje patenta. Naravno svaki program je moguće zaštiti (osim ako nije plagijat :)) s tim da ova zaštita ima i svoju cenu, a i svoja ograničenja (teritorijalna). Dakle, teoretski bi ti trebao da prijaviš i zaštitiš svoj program, pa da onda korisniku daš ekskluzivnu licencu na taj program. Mada, ovo mi nije fah, tako da oprezno kada je reč o patentima, nemoj sve da mi veruješ ;) Normalno, može i bez patenta, običnim ugovorom koji će se tačno precizirati kakav program i kome praviš, za koju namenu, šta garantuješ da će program raditi (tehničke specifikacije) u kom roku ćeš ga završiti, koju cenu ćeš za to primiti i kada, i prava korisnika na dalje raspolganje tvojim programom, odnosno u ovom slučaju i tvoja ograničenja na raspolaganje sopstvenim programom. Ovakav ugovor nije nikakav problem napraviti :) Na ovo poslednje (raspolganje sopstvenim programom) ti savetujem da dobro promisliš pre nego što pristaneš. Jedino ako je materijalna kompenzacija više nego dovoljna. Evo, to bi ti bilo to u kratkim crtama ;) p.s. Pročitah pre slanja odgovor Dvesic-a, koji je lepo tehnički dopunio moje razglabanje :)
razno.80 bkaradzic, -> #71, bkaradzic
> Mislis sporije ? Procitaj tekst "Raspevani PC" u Racunarima 102 (str.83).
razno.81 dejanr, -> #72, nensky
>> Da li neko zna kako se daju prava i koja je cena za ekskluzivno >> koriscenje programa. Mislim da se neko precizno uputstvo za određivanje cene ne može dati - sve zavisi od, što bi se reklo, ponude i potražnje, tj. pregovora. Neki način da počneš bi možda bio da proceniš pošto će kupac kasnije prodavati tvoj program, pa da zaračunaš na tu bruto cenu neki procenat od 10 ili 20% za autora. Onda proceniš neki broj kopija koji će se prodati, pa prema tome izračunaš fiksan iznos. Recimo, ako procenjuješ da će se program prodavati po 500 maraka i da će se prodati desetak primeraka, onda tražiš 500*0.15*10=750 maraka. Ako se takvom računicom dobije neki skromniji iznos, obično će naručilac rešiti da ga plati odmah i tako "završi posao" sa tobom. Međutim, ako se dođe do nekog velikog iznosa, male su šanse da će neko u startu investirati desetak hiljada maraka za neizvesnu prodaju. Zato se tada dogovarate da ti daje, recimo, 20% od bruto cene svakog prodatog primerka, čim ga proda. Naravno, to podrazumeva i neko obezbeđenje i jasan ugovor. Sa pravne strane, napiše se ugovor, uz pomoć advokata ili (evantualno) samostalno, mada preporučujem prvu varijantu.
razno.82 dejanr, -> #78, boko
>> Gde je onaj CAD (iz racunara pre jedno godinu dana) ? Možeš li da budeš malo precizniji, koji CAD?
razno.83 nensky, -> #79, gerber
> Mnogo pitanja na tako malo mesta :) Pa izgleda da si u pravu. Hvala na odgovorima, neke stvari su mi jasnije. Jedino mi nije jasno kako da formiram cenu. Recimo bez procenta od prodaje. Ostajem duzan da neke stvari pojasnim: - nemam nameru da patentiram - korisnik nece sors - cena programa je 200 DEM (jedna kopija). - ja sam duzan da ga odrzavam - ja ga instaliram i stitim od kopiranja - nemam pojma u koliko se primeraka moze prodati
razno.84 bceklic, -> #70, andrejt
> Q> POORplay se kaci na int 8, sto znaci da sat na kompjuteru ne > radi dok Q> slusas modul. > A ne mozes stari int 8 posle da pozoves ? Jel' preuzimas int 8 > preko int-a 21 ili direktno pises u int listu ? Kakve veze ima da li ga je preuzeo na prvi ili drugi nacin? Oba nacina rade istu stvar? Pozdrav!
razno.85 gerber, -> #83, nensky
YR>*> jasnije. Jedino mi nije jasno kako da formiram cenu. Recimo YR>*> bez procenta od prodaje. YR>*> Ostajem duzan da neke stvari pojasnim: YR>*> - nemam nameru da patentiram YR>*> - korisnik nece sors YR>*> - cena programa je 200 DEM (jedna kopija). Šta po tebi podrazumeva ova cena? Konkretno da li podrazumeva da se na nju dopuni samo jedna korisnička baza (ili šta već), odnosno proda samo jednom krajnjem korisniku, te da iz originalnog programa koji si napravio kupcu za svaku kopiju naplatiš pomenutu cenu? Odnosno: Da li ti to treba pomoć da oformiš cenu za program koji ti inače jednom korisniku prodaješ za 200 DEM, a u konkretnom slučaju želiš da ga prodaš posredniku koji će da ga dopuni i prodaje krajnjim korisnicima, s tim da ti treba da uz program daješ i dodatne usluge? YR>*> - ja sam duzan da ga odrzavam Kod krajnjeg korisnika pretpostavljam. YR>*> - ja ga instaliram i stitim od kopiranja Kod krajnjeg korisnika? Kako ga štitiš od kopiranja? A šta je sa obukom krajnjeg korisnika? YR>*> - nemam pojma u koliko se primeraka moze prodati Ako se dakle radi o onoj drugoj varijanti, sa svim ovim dodatnim uslugama, samo ti možeš da proceniš koliki će tvoj dodatni rad biti po izvršenoj prodaji programa, a to zavisi od broja prodatih primeraka. A kako sam te shvatio želiš jednu paušalnu cenu koja bi ti pokrila sve troškove i naknadu za višestruku prodaju programa. Znači, doći ćeš u situaciju da kupcu tražiš relativno veću sumu unapred, a da ostaješ u obavezi da izvršiš doatne usluge po prodaji programa, pa će se postaviti pitanje kako ti da garantuješ kupcu da ćeš obaveze prema krajnjim korisnicima uredno izvršiti? Ili ćeš ako potceniš prodaju programa doći u situaciju da ogromnu količinu vremena (bez posebne naknade) provedeš u instaliranju, obuci i sl. Ne nije lako sa parama :) Postoji tu još niz varijanti kada se daju pare i kako, ali je to stvarno stvar dogovora. Kao što rekoh, sve pare unapred, deo para unapred, deo po predaji programa, deo u odredjenom naknadnom roku. Nije loša varijanta da odrediš cenu koja važi do odredjenog broja prodatih kopija, a da se plaća dodatna naknada ili samo za tvoje usluge preko tog broja, ili dodatna naknada za program (uz tvoje usluge). Ne, broj moraš sam da proceniš ;) Nažalost, cenu ćeš ipak morati sam da odrediš, s tim da je naravno bitno kakvi su uslovi tržišta, dakle ako postoje slični programi, koliko bi to koštalo kod nekog drugog i sl. Za kraj šaljem ti jedan tekst ugovora koji sam ti sastavio u skladu sa tvojim informacijama (mada neke zahteve tvog Naručioca nisam uzeo u obzir), tako da vidiš kako to otprilike izgleda. žini mi se da ćeš onda lakše da dodješ do konačnog razrešenja svog problema. ugdelo.zip
razno.86 pedjak, -> #71, bkaradzic
> Stari int 8 se moze pozvati posle rutine za sviranje, ali bi sat > radio brze. Onda bolje preuzimaj int 70, a stari int 8 ostavi na miru :)
razno.87 vlador,
Kako stoje stvari u našem zakonu kada je u pitanju naplaćivanje softvera fizičkom licu? Mislim na autora koji nema registrovanu firmu. Znam da postoji autorski honorar, ali interesuje me koje su posledice istog, odnosno da li kupac postaje vlasnik programa, da li isti program može da se na isti način isporuči drugom kupcu i slično? --- ■ VLADOR ■ Menjam sobnu lampu za dvosobnu.
razno.88 mdrazic, -> #72, nensky
> Da li neko zna kako se daju prava i koja je cena za ekskluzivno > koriscenje programa. Napravio sam program na koga korisnik hoce da > poseduje sva prava. Znaci, ne smem da ga distribuiram drugima ili > da mi sluzi kao reklama. On bi program prodavao drugima sa bazom Malo je maglovito to: sva prava. To zdravorazumski podrazumeva da ti napraviš paket, isporučiš mu source i on sa njim radi šta hoće. E, a da li to tebe sprečava da posle toga napišeš sličan paket, i koliko sličan? Ako je cena za exe verziju X, recimo da je cena sa source-om 2X, a ako želi ekskluzivno pravo dalje distribucije zavisi od procene potencijalnog tržišta. Sve zavisi od slučaja do slučaja. Nego, ovo pitanje pokreće još jedno važno: kolika to treba da je razlika između dva programa/sourcea/dizajna da se smatra drugim proizvodom, i šta ustvari propisi štite kod ove vrste svojine?
razno.89 oper, -> #83, nensky
>> - ja sam duzan da ga odrzavam Ja sam jedva u stanju da odrzavam svoje prrograme koje palim u EPROM. Kad bih trebao da odrzavam nesto sto neko drugi diluje, pobegao bih glavom bez obzira. Pozdrav, Pera...
razno.90 gerber, -> #87, vlador
YR>*> Kako stoje stvari u našem zakonu kada je u pitanju YR>*> naplaćivanje softvera fizičkom licu? Mislim na autora koji YR>*> nema registrovanu firmu. Znam da postoji autorski honorar, YR>*> ali interesuje me koje su posledice istog, odnosno da li YR>*> kupac postaje vlasnik programa, da li isti program može da YR>*> se na isti način isporuči drugom kupcu i slično? Uz ogradu da govorim ipak načelno, sve se to reguliše medjusobnim ugovorom kojim preciziraš, kako god želiš ove stvari. Dakle koja prava mu daješ povrh prava da program koristi za sebe. Ne znam stvarno kako je naš zakon rešio copyright na softver, ali tu nema neke preterane razlike od svetskih. Barem ne bi smelo biti ;) U svakom slučaju nije bitno da imaš firmu da bi bio autor programa i polagao prava na njegovo korišćenje. Ali jedno pitanje: kako ti uopšte dokazuješ da si ti originalni autor programa (ili sorsa)? Pa jedino ako ga i zvanično zaštitiš. U tom slučaju se primenjuju sve pravne zaštite, te možeš sudski isterivati svoja prava i novčanu nadokadu. Mada sporo, ipak dostižno. Ako program nije prethodno zaštićen patentom ili nekom drugom zakonom propisanom zaštitom (copyrigt), potrebno je na neki drugi način dokazati da si ti autor. Dakle da si negde publikovao svoj program, ili da na neki drugi nesumnjiv način to možeš dokazati. U našim uslovima dosta diskutabilno ali ne i neostvarljivo. Pod uslovom da isti takav program nije mogao bilo ko da napravi (dakle nema originalnog rešenja), u kom slučaju neko može tvrditi da ga je baš on napravio ;( Možda se takav program striktno govoreći i ne bi mogao zaštiti copyrightom, ali i dalje podleže zaštiti od bespravne upotrebe istog, ali čini mi se ne i zaštiti od pravljenja veoma sličnog. Mada bi se i tu dalo diskutovati. Npr. šta ako ga ja od tebe kupim, pa izmenim neku sitnicu i dalje ga prodajem kao svoj. U tom slučaju je jedino nesumnjivo da bi se u slučaju sudskog spora obogatili advokati obe strane :) Ovo je čini mi se problem i u "velikom" svetu, odrediti koja i kolika je to izmena koja predstavlja stvaranje nečeg novog, odnosno do koje se mere korišćenje nečije ideje ili dela programa ne smatra povredom copyrighta. Dakle, ako imaš ugovor kojim dokazuješ da si odredjenom licu program prodao za tačno odredjene namene, plus ako se može dokazati da se radi baš o tom programu, možeš tražiti dodatnu nadoknadu za svako prekoračenje tih namena, naravno ako se ista može materijalno izraziti, inače ti ostaje tzv. "moralno" :) autorsko pravo, dakle da se naznači ko je autor. Još jednom, ovo su načelna razmišljanja, zasnovana više na autorskom pravu i opštim pravnim načelima, nego na posebnim odredbama koje regulišu ovu specifičnu oblast, a koje po mom mišljenju još nemaju neku potvrdu u sudskoj praksi, tj. niko se još time nije ozbiljno bavio u smislu sudskog gonjenja, što bilo koji prodavac piratskih programa, koji se slobodno svudge oglašavaju, može potvrditi. Da još jedno pitanje: da li si svoj program (ako si zato pitao) napravio sa uredno kupljenim i licenciranim softverom ;)) Možda u dogledno vreme i potražim
razno.91 dejanr, -> #87, vlador
>> Znam da postoji autorski honorar, ali interesuje me koje su posledice >> istog, odnosno da li kupac postaje vlasnik programa, da li isti program >> može da se na isti način isporuči drugom kupcu i slično? Sklapa se autorski ugovor i tu se preciziraju sva pitanja tog tipa. Dakle, i da li je kupac dužan da koristi program samo za svoje potrebe, da li je nabavljen ekskluzivno itd. Najvažnije je da se sve te stvari precizno dogovore sa kupcem, posle je ugovor samo formalizacija tog dogovora (mada, naravno, treba i taj deo pažljivo "odraditi" ukoliko je to početak saradnje sa nekim kupcem).
razno.92 bkaradzic, -> #86, pedjak
> Onda bolje preuzimaj int 70, a stari int 8 ostavi na miru :) Ladno:) Int 8h - IRQ 0 System Timer Int 70h - IRQ 8 Real Time Clock Preporucujem ti da procitas tekst "Raspevani PC" u Racunarima 102/83. čatßoy
razno.93 maksa, -> #90, gerber
>> Da još jedno pitanje: da li si svoj program (ako si zato >> pitao) napravio sa uredno kupljenim i licenciranim softverom >> ;)) Kad to reče, u kom se trenutku softver (alat za razvoj) smatra licenciranim ? Da li neka softverska kuća može nekome da 'sedne na kičmu' što prodaje softver razvijen njihovim originalnim (kupljenim/plaćenim) paketom, ako im nije poslat onaj licence agreement, a sve je uredno plaćeno kod zvaničnog zastupnika ? Kako funkcioniše to licenciranje u uslovima sankcija ? PS Mogao bi i da ispričaš tužnu priču sa Energoprojektom i AutoCad-om, čisto da ljudi vide da se kupovina originalnog (čak i vrlo skupog) softvera - isplati.
razno.94 nensky, -> #85, gerber
╗ Da li ti to treba pomoć da oformiš cenu za program koji ti ╗ inače jednom korisniku prodaješ za 200 DEM, a u konkretnom ╗ slučaju želiš da ga prodaš posredniku koji će da ga dopuni i ╗ prodaje krajnjim korisnicima, s tim da ti treba da uz ╗ program daješ i dodatne usluge? Da. Za ovo mi treba pomoc. Cena je formirana za instaliranu kopiju programa. Interesuje me sa koliko bi trebao da pomnozim ovu cenu, a da ne bude mala i da ne bude prevelika. ╗ YR>*> - ja sam duzan da ga odrzavam ╗ ╗ Kod krajnjeg korisnika pretpostavljam. Da. ╗ YR>*> - ja ga instaliram i stitim od kopiranja ╗ ╗ Kod krajnjeg korisnika? Kako ga štitiš od kopiranja? A šta je ╗ sa obukom krajnjeg korisnika? Nema potrebe za nekim narocitim obukama. A program stitim, kao sto se stite svi komercijalni programi. Zastitu vezujem za specificnosti sistema korisnika, tako da tu moze da radi a na drugom racunaru ne. ╗ A kako sam te shvatio želiš jednu paušalnu cenu koja ╗ bi ti pokrila sve troškove i naknadu za višestruku ╗ prodaju programa. Znači, doći ćeš u situaciju da ╗ kupcu tražiš relativno veću sumu unapred, a da ostaješ ╗ u obavezi da izvršiš doatne usluge po prodaji programa, ╗ pa će se postaviti pitanje kako ti da garantuješ kupcu ╗ da ćeš obaveze prema krajnjim korisnicima uredno izvršiti? ╗ Ili ćeš ako potceniš prodaju programa doći u situaciju ╗ da ogromnu količinu vremena (bez posebne naknade) provedeš ╗ u instaliranju, obuci i sl. Da. Po svemu sudeci trebalo bi izbeci ovu varijantu. Izgleda da je optimalno da se uzmu neke pare za ekskluzivnost, a da se uzme procenat od prodaje na racun odrzavanja i gara- ncije. ╗ Ne nije lako sa parama :) Nije. Pogotovo kad se nalaze u tudjem dzepu. ╗ Nažalost, cenu ćeš ipak morati sam da odrediš, s tim da je ╗ naravno bitno kakvi su uslovi tržišta, dakle ako postoje ╗ slični programi, koliko bi to koštalo kod nekog drugog i sl. Ma, ovo je najmracniji deo. Ja verovatno ne bi mogao da plasiram vise od 1 ili 2 kopije ali korisnik to mozda moze i u 100 kopija. Koliko ja znam na nasem trzistu ne postoji nesta slicno. ╗ Za kraj šaljem ti jedan tekst ugovora koji sam ti sastavio Hvala. Pozdrav, Nesa
razno.96 gerber, -> #93, maksa
YR>*> Kad to reče, u kom se trenutku softver (alat za razvoj) YR>*> smatra licenciranim ? Da li neka softverska kuća može YR>*> nekome da 'sedne na kičmu' što prodaje softver razvijen YR>*> njihovim originalnim (kupljenim/plaćenim) paketom, ako im YR>*> nije poslat onaj licence agreement, a sve je uredno plaćeno YR>*> kod zvaničnog zastupnika ? Kako funkcioniše to licenciranje YR>*> u uslovima sankcija ? Ne znam kako u stvari ide ta prodaja preko zvaničnog predstavnika. Mislim parktično. Moja je pretpostavka bila da ako zvanično kupiš program odmah na njega i dobijaš licencu za korišćenje, samim tim što si dobio registarski broj kojim se i označavaš pri instalaciji kao legitimni korisnik. Formalnost slanja registracije originalnom proizvodjaču je kao što rekoh samo formalnost, koja ti omogućava razne pogodnosti - tehničku podršku, povoljnije uslove za dalje verzije i sl. Inače si i bez toga ovlašćen da program koristiš. Osim ako se uz neki program i izričito ne traži da se pošalje registracija pre upotrebe. Ograničenja postoje u samom korišćenju, dakle za koje si svrhe odredjeni program kupio, jer sama licenca normalno može biti uža i šira. Dakle private user, komercijalni user, broj mašina za koje se kupuje. Kod razvojnog softvera verovatno da postoje i dodatna ograničenja, odnosno ovlašćenja ali je to uvek lepo i precizno napisano u pratećoj dokumentaciji. Posebno, čini mi se da se ne može komercijalni softver kupiti za jednu firmu pa koristiti u drugoj, osim uz posebnu dozvolu odnosno prenos licence. A ako si mislio na "zvanične" predstavnike nekih stranih firmi kod nas, postavlja se pitanje da li su i u kojoj meri dotični stvarno nečiji predstavnici. Bez zvaničnog dokumenta ne bih nikome verovao na reč. Pogotovo ako im nije izričito odobreno da prodaju softver na području SRJ za vreme sankcija. Zvanično bi u skladu sa sankcijama bilo zabranjeno bilo kakvo komercijalno poslovanje sa Jugoslovenskim firmama. Pojedinci su bili formalno izuzeti (kao uostalom i privatne firme) ali su sa pooštravanjem sankcija i ovi došli pod udar. U svakom slučaju sankcije UN su samo osnova prema kojoj je svaka država donela svoje propise, tako da je i to stvar odredjenih zemalja. Mada može se pokušati pregovarati sa vlasnikom softvera, u najgorem slučaju može da odbije. Ako prihvati, sam način plaćanja je stvar dogovora i veštine ;)) a kršenje sankcija nebitno za valjano korišćenje softvera, pod opet uslovom da ovu kombinaciju nisi uradio sa nekim predstavnikom kome je zabranjeno da posluje sa nama, pa te posle poteraju njegovi principali ;)) YR>*> PS Mogao bi i da ispričaš tužnu priču sa Energoprojektom i YR>*> AutoCad-om, čisto da ljudi vide da se kupovina originalnog YR>*> (čak i vrlo skupog) softvera - isplati. Na žalost moraću ovu priču da čujem od tebe :)) Kako se tu radi o projektantima, kontakti sa pravnicima su tu bili veoma retki. Imali ljudi jedan ugovor iz '70 pa više pravnike nisu konsultovali :)) Nije valjda da su im za neki posao tražili potvrdu da će isti obaviti sa licenciranim softverom ? ;)) BTW upita me neki poznanik kako da proda originalnu verziju ACAD 13 (sa još nekim dodatnim programom) koju je dobio na nekoj nagradnoj igri?
razno.97 dr.grba, -> #67, max.headroom
>> Možda zaista ne bi bilo loše da se poštedi ostatak auditorijuma ra- >> ... >> ideja o otvaranju PC.PROG:fox sasvim na mestu. Makso, lafe, do sada si možda i saznao... (((:
razno.98 andrejt, -> #80, bkaradzic
Q>> Mislis sporije ? Q> Procitaj tekst "Raspevani PC" u Racunarima 102 (str.83). Da, u pravu si, brze - nisam obratio paznju na frekvenciju. Btw tamo gde, u onom primeru, pise da se ubaci moj program ja ubacim ali ... nece da pusti modul dok ne zavrsi sa mojim delom programa. Zasto ?
razno.99 vlador, -> #90, gerber
> Ako program nije prethodno zaštićen patentom ili nekom > drugom zakonom propisanom zaštitom (copyrigt), potrebno je > na neki drugi način dokazati da si ti autor. Dakle da si Kako teče procedure zaštite softvera? > Da još jedno pitanje: da li si svoj program (ako si zato > pitao) napravio sa uredno kupljenim i licenciranim softverom ;)) Šta misliš? O:) --- ■ VLADOR ■ Vreme je novac - stedite ga - jedite supu kutlacom!
razno.100 vlador, -> #91, dejanr
> Sklapa se autorski ugovor i tu se preciziraju sva pitanja tog tipa. Dakle, Dobro, ali naglasak je bio na "fizičko lice". Odnosno, da li naš zakon podržava da softver okolo trči i prodaje onaj ko nema firmu registrovanu za to? --- ■ VLADOR ■ Slusaj decko, mlad si ... Vreme ti je da se povuces ...
razno.101 dperkovic, -> #8, pbojan
>> odgovor bio C, ili C++ C++. ******* Ako merimo jezike po ucescu na trzistu, onda su tu i dalje samo tri jezika: COBOL, FORTRAN, i C. Ovde jedino u trziste ne racunam DoD, gde verovatno ADA zauzima ozbiljno mesto. DejanP
razno.102 dejanr, -> #100, vlador
>> Dobro, ali naglasak je bio na "fizičko lice". Odnosno, da li naš zakon >> podržava da softver okolo trči i prodaje onaj ko nema firmu registrovanu >> za to? Nema problema oko toga, autorski ugovor se upravo i zaključuje sa fizičkim licem. Firme malo više vole da posluju sa drugom firmom, jer direktno uplate pare i tako završe posao, a ovako treba obračunavati doprinose itd...
razno.103 gerber, -> #99, vlador
YR>*> Kako teče procedure zaštite softvera? Pa rekoh već ne bih zano kasti ;)) Ali procedura bi tekla otprilike ovako: Odeš u za to zaduženu republičku ili pre Saveznu ustanovu, popuniš gomilu obrazaca uz verovatno tehničku dokumentaciju, platiš stanovitu sumu (cijena prava sitnica ;)) i kroz par meseci do godina eto tebi copyright-a pod uslovom da ti je program podoban za tako nešto. Ili jednostavnije, odeš kod advokata koji se time bavi (ako treba nabavićemo i telefon ;)) i posao obaviš brže i skuplje ;) BTW, videh tvoje pitanje Dejanu, čini mi se da sam ti naveo da je potpuno svejedno sa aspekta autorstva da li imaš firmu ili ne. Sa aspekta prodaje pitanje je samo način plaćanja poreza ;)) MR>*>> Da još jedno pitanje: da li si svoj program (ako si zato MR>*>> pitao) napravio sa uredno kupljenim i licenciranim MR>*> softverom ;)) YR>*> Šta misliš? O:) Ma nisam ni sumnjao ;) Samo sam hteo da malo istaknem odredjene aspekte. Mislim, zna se kako se kod nas tretira tudje autorsko pravo, tako da nemojte mnogo očekivati na polju zaštite svojih programa dokle god bez problema možete nabavljati i, pogotovo, koristiti besplatno tudje programe bez ikakve bojazni ;))
razno.104 maksa, -> #96, gerber
>> Na žalost moraću ovu priču da čujem od tebe :)) Kako >> se tu radi o projektantima, kontakti sa pravnicima su >> ... >> Nije valjda da su im za neki posao tražili potvrdu da >> će isti obaviti sa licenciranim softverom ? ;)) Baš tako, ako ne i gore. Licencu su im tražili "posthumno", kad je posao već obavljen ... U davna, pradavna vremena :) Energoprojekt je odradio neki veliki međunarodni konkurs na AutoCad-u (koji ih je koštao onoliko koliko košta kutija praznih 5.25 disketa ;). Investitor im je rekao su im nešto u stilu: "A, ovo vam je jako lepo, samo fali licence number za AutoCad". Polomiše se živi da nađu nekog tipa u Londonu koji bi im izdiktirao validan broj, al' džaba ... pukli su samo zbog toga, a posao je bio vrlo, vrlo vredan (mucho $). Tada su počeli da kupuju originale. Što se kaže: ko se na mleko opekao, taj i u jogurt duva. Inače, na (ozbiljan) međunarodni konkurs ne možeš da izađeš sa projektom urađenim na pirtskoj kopiji ACAD-a. (Možeš, al' "džaba ste krečili" ;)) PS Kad se kaže 'međunarodni', ne računa se Rusija. ;)