windows.105vcalic,
reply na cavo:15.23, .obj
>> Da bi se napravio pravi _Windows_ program sa _odgovarajućim_ korisničkim
>> interfejsom, _mora_ se koristiti jedan od sledeća tri jezika: C, C++ ili
>> BPW.
A asembler? ;)
>> Sve ostalo se koristi za pravljenje čiste konfekcije, ma koliko se neko
>> zavaravao da će za tri dana učenja VO-a/VB-a biti u stanju da pravi
>> Microsoft-lookalike aplikacije. Naravno, mnogi alati (VB, VO, PowerBuilder,
>> ...) su _i napravljeni_ da bi se u njima pravila konfekcija, ali toga treba
>> biti svestan
Naravno, teško da će neko uzeti Visual Basic ili nešto slično za
pravljenje sistemskih programa, ali za pravljenje namenskih stvari, VB (i
slično) su idealno rešenje. Programi se prave brzo i jednostavno, a po
brzini izvršavanja ne zaostaju za onim rađenim u "pravim" jezicima.
Videćemo da li će Borland Delphi uspeti da izmeni ovaj odnos snaga.
On je predviđen za konfekciju, ali ima snagu pravog kompajlera, uostalom
baziran je na Borlandovom Pascal-u.
Vlada
windows.106smarkov,
odgovor na PC.PROG.5:cavo 15.23
>VO-a/VB-a biti u stanju da pravi Microsoft-lookalike aplikacije. Naravno,
>mnogi alati (VB, VO, PowerBuilder, ...) su _i napravljeni_ da bi se u njima
>pravila konfekcija, ali toga treba biti svestan (a ti, ini mi se, nisi;).
Lucidna konstatacija. Precizan izraz je 'corporate programmers'. Ima mnogo
"primera iz života" koji pokazuju ograničeni domet ovakvih alata. (Da ne
duljim jedan od ljudi sa kojima sam polemisao na sličnu temu je na ozbiljnija
pitanja o primeni VB-a bežao u kupovinu raznih 'VB controls' paketa ...
svašta).
Dalji deo priče (za ozbiljne projekte <-> investicije) ide na konto
standardizacije ... VB *nikada* (?) neće biti standardizovan jezik (ko hoće
da polemiše neka mi pokaže neku aplikaciju koju je razvijao i koja radi sa
istim look&feel na 4 platforme, nije da je ja imam :)). Istina, na SEZAMU
(odnosno ovoj temi) dominira interesovanje za low-end aplikacija na desktop
računarima ...
Nemo' da neko polemiše sa mnom na temu - VB je fenomenalan ;). Tu smo
jednomišljenici.
windows.107smarkov,
-> #105, vcalic> Naravno, teško da će neko uzeti Visual Basic ili nešto slično za
> pravljenje sistemskih programa, ali za pravljenje namenskih stvari, VB (i
Jel možeš da nam opišeš jedan nenamenski program (to je valjda program koji
nema namenu, osnosno svrhu) :). Kako se oseća onaj ko se reši da napiše takav
program. Nije valjda da nijedan program koji nije u VB-u pripada ovoj klasi ?
U tom slučaju VB bi pored ostalih divnih osobina imao i terapeutska svojstva.
(Nekada su proizvodi za vojsku imali generičko ime *za posebne namene*
ili *za specijalne namene*).
windows.108.obj,
-> #107, smarkov> Jel možeš da nam opišeš jedan nenamenski program (to je valjda program koji
> nema namenu, osnosno svrhu) :).
Vlada je verovatno mislio na tzv. programe specijalne namene, tj. usmerene na
ograničeno tržište.
Pozdrav,
Obrad
windows.109vlador,
-> #101, mkaralic> Zna li neko kako da stvorim ComboBox u okviru za dijalog? Reč je o
> Borland C++ u.
Zvizni ga u Resource WorkShopu. :) Ili pogledaj primere (mislim da su iz
\docdemos\owl dira) ili nabavi neku knjigu. Možeš i pogledati Help šta
kaže za TComboBox.Init (je l' se ovako zove?).
windows.110vcalic,
-> #108, .obj>> Vlada je verovatno mislio na tzv. programe specijalne namene, tj. usmerene
>> na ograničeno tržište.
Upravo tako, hvala na dopuni, odnosno ispravci.
Nisam mogao sam da odgovorim na dotičnu poruku, jer je njen autor,
nakon jedne dirljive ispovesti u konferenciji PC.HARD naprasno nestao iz mog
vidokruga ;))
Vlada
windows.111bulaja,
Odgovor na 15.23, .obj, 29.03.Sre 16:55
---------------------------------------------------------
│Nemo' da se zavaravaš da sa VO-om, VB-om ili bilo čime sličnim možeš da
│napraviš "poseban" ("da ne izgleda slično") program. Iz aviona se odmah
│vidi da li je program napisan u VO-u ili VB-u.
└───
Pazi, ja ne pravim programe koje su "posebni" - ja pravim programe koji
rade (možda je to njihova glavna posebnost:). A iz aviona se takođe i
vidi i da li je neki program pisan npr. u Borland C++ (zato što uglavnom
koriste BWCC i slične stvarčice), pa to opet ne govori ništa o njegovoj
upotrebljivosti. Da ne pričamo o tome da se iz istog tog aviona :) može
prepoznati i da li je nešto Windows program ili nije.
windows.112bulaja,
-> #104, vcalic│ Uostalom, to što VB kod radi sa dinamičkom bibliotekom ne znači
│ da je interpretiran, pre da je baziran na nekoj vrsti p-koda.
│ Kako to radi VO? Nemam nameru da ga koristim, ali me zanima?
└───
VO je pravi kompajler, dakle pravi čisti izvršni kod. Nažalost i njemu
treba za rad dosta DLL-ova (ukoliko se koristi sve od GUI i database
klasa, potrebna su cela 2 Mb raznih DLL-ova), što je jedna od stvari
koja mi najviše smeta kod njega (daleko od toga da je VO savršen, ima
i on dosta svojih mana u ovoj prvoj implementaciji:).
windows.113bulaja,
Odgovor na 15.35, .obj, 30.03.žet 07:18
---------------------------------------------------------
│Međutim, evo jednog primera: projekat koji trenutno završavam podržava
│hipertekst.... Voleo bih da mi neko pokaže kako to da uradim u VO ili VB.
│Da se zadržim samo na ovom primeru.
└───
Jak ti primer.... Ja sam još davno napravio kompletan HyperText sistem
(sigurno jednostavniji od tog tvog, ali ništa bolje mi nije ni trebalo)
i to u običnom :) Clipper-u, pa opet ne smatram to nekim specijalnim
dostignućem. Mogao bi verovatno bez problema da se uradi u VO i možda,
zašto da ne, i u VB. Kaži mi šta je to što tvoj C++ (ili ASM:) čini
toliko specijalnim u odnosu na druge alate?
Sad ja tebi kao kontraprimer mogu navesti recimo kompletan informacioni
sistem za praćenje poslovanja neke firme (znači pokriva SVE što se u
njoj radi, da ne nabrajam pojedinačno), naravno svi su povezani u mrežu
i rade istovremeno, sa DOS i Windows aplikacijama koje rade nad istim
bazama podataka, sa takvim perverzijama kao što je npr. punjenje tekućih
finansijskih pokazatelja direktno u direktorovu Excell tabelu (dobro
Windows verziju i ovo poslednje nisam još do kraja završio:). Naravno da
je sve urađeno u kombinaciji Clipper/DOS i Visual Objects/Windows :).
Međutim isto to (a reč je o vrlo složenom zahtevu, sigurno obimnijem i
složenijem od tvog primera:) bi naravno moglo da se uradi u nekom drugom
jeziku (odnosno razvojnom alatu) - ja lično sam se ranije malo petljao i
sa Borland C++ / CodeBase kombinacijom, i ona bi takođe mogla nekome da
bude dovoljna za ceo projekat. Neko bi možda ceo posao uradio u VB-u, u
nekim slučajevima bi i FoxPro/Access bili sasvim dovoljni ili čak
(moguće je i to:) u Excell-u :). Korisnika jednostavno ne interesuje u
čemu je sve to rađeno već da li i kako radi.
│Daleko od toga. Ako za program dobijam dovoljno velike pare, uvek ću ga
│radije napisati u C-u ili C++-u nego u VB ili VO. Malo je teže krenuti
│na početku, ali se kasnije uvek isplati. Kada pokažeš čoveku na koje sve
│načine možeš da proširiš njegovu aplikaciju, zaista mu je teško da odoli.
└───
Za sve godine koliko se bavim ovim poslom, video sam nebrojenu količinu
loših (očajnih, groznih..:) programa (da me pogrešno ne shvatiš - ovo
nema nikakve veze sa tvojim programima, već sa argumentom koji navodiš:).
I najčešći konačni argument za kojim su potezali njegovi tvorci bio je
obično: "Znate, ovo je pisano u C-u (asembleru)!", a zatim značajan
pogled koji očekuje da sad svi padnemo u oduševljavajući zanos njegovim
remek delom. To je kod glupih korisnika palilo, pa sam onda i ja uzeo
foru - "Znate ovo je pisano u osnovi u Clipper-u, ali su u velikoj meri
korišćeni C i asemler.", na šta je bilo ****** koji su odgovarali "Da,
eto odmah se vidi da je program bolji od onog konkurentskog što je pisan
samo u Clipper-u" :).
Ti i ja možda možemo suditi o nekom programu već prema alatu u kome je
pravljen (ja se npr. zgrozim kad vidim da neko još uvek koristi Clipper
S87 ili FoxPro sa tri dana iskustva, takođe ne ljubim mnogo ni VB:), ali
korisnika to ne sme da zanima - program samo treba da ispunjava
korisnikove zahteve i da zadovoljava njegove potrebe. žak i najbolji
razvojni alat neće budali pomoći da napravi upotrebljiv proizvod, dok će
neko ko zna šta i kako da uradi moći da napravi remek-delo i u "običnom"
Visual Basic-u (ili nešto manje običnom Visual Objects-u:).
windows.114smarkov,
-> #108, .obj>> Jel možeš da nam opišeš jedan nenamenski program (to je valjda program
>> koji nema namenu, osnosno svrhu) :).
> Vlada je verovatno mislio na tzv. programe specijalne namene, tj. usmerene
> na ograničeno tržište.
Jel' to tako ozbiljno zvučalo ? Mislim, da bude ovako ozbiljno objašnjeno :).
windows.115.obj,
-> #111, bulaja> │Nemo' da se zavaravaš da sa VO-om, VB-om ili bilo čime sličnim možeš da
> │napraviš "poseban" ("da ne izgleda slično") program. Iz aviona se odmah
> │vidi da li je program napisan u VO-u ili VB-u.
> └───
> Pazi, ja ne pravim programe koje su "posebni"
Kad je tako, što onda zameraš VB-u što "svi VB programi izgledaju isto"?
Razgovor je počeo o toga.
Pozdrav,
Obrad
windows.116.obj,
-> #113, bulaja> (sigurno jednostavniji od tog tvog, ali ništa bolje mi nije ni trebalo)
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Ovo mi je poznato od nekud. Upravo se radi o tome da, kada programiraš u nekom
alatu "previsokog nivoa" moraš (samo u nekim slučajvima, naravno) da kažeš to
"više ni ne treba", ali je problem zapravo u tome što "više ni ne može".
Uzgred, mogu da pretpostavim kako radi pomenuti hypertext: pritisneš H i
dobiješ meni sa "Jump to XXX", "Jump to YYY".. To je je zezanje, a ne
hypertext.
> finansijskih pokazatelja direktno u direktorovu Excell tabelu
^^^^^^
:)) Program se, for your information, zove Excel, sa jednim 'L'. Probaj da ga
startuješ, piše u uvodnom ekranu.
> I najčešći konačni argument za kojim su potezali njegovi tvorci bio je
> obično: "Znate, ovo je pisano u C-u (asembleru)!",
"Najčešći komentar"?!? :)) Ti očigledno imaš posla sa smešnim tipovima.
Pozdrav,
Obrad
windows.117cnenad,
-> #112, bulajaŁŁŁ koja mi najviše smeta kod njega (daleko od toga da je VO savršen, ima
ŁŁŁ i on dosta svojih mana u ovoj prvoj implementaciji:).
Nažalost, mnogi programi za Win, danas više nisu u 'prvoj implementaciji' već
u nekoj maltene dvocifrenoj, pa se ponašaju sve gore.
windows.118mdrazic,
-> #116, .obj>> (sigurno jednostavniji od tog tvog, ali ništa bolje mi nije ni trebalo)
> žžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžž
> Ovo mi je poznato od nekud. Upravo se radi o tome da, kada programiraš u
> nekom alatu "previsokog nivoa" moraš (samo u nekim slučajvima, naravno)
> da kažeš to "više ni ne treba", ali je problem zapravo u tome što "više
> ni ne može".
Molim kolege da ne pluju (ni po podu, ni po drugima, ni po alatima).
Ovo mi opet liči na večita nadmetanja 'Partizan' - 'Zvezda', da ne
kažem 'Spectrum' - 'Commodore'.
Tačno je da u asembleru može da se napiše aplikacija koja radi sa
bazama podataka (znam i svetle i one druge primere). Međutim tako
nešto ne bih nikom preporučio. Pitanje je ZAŠTO je neko izabrao da
radi u asembleru baze (ili u C-u, recimo). U svim do sada viđenim
slučajevima je to bilo zato što je znao taj jezik a mrzelo ga je da
i pogleda drugi jezik (Clipper, Oracle, Fox,...) i šta taj drugi jezik
može bolje da uradi od prvog. Jedan takav zagriženjak u mogućnosti
(najboljeg!) jezika koji je znao, posle žestokog prvobitnog pljuvanja
po Clipperu i (pretpostavite kakvih) pokušaja da uradi posao u svom
(najboljem) jeziku je posle godinu dana (zamislite dužinu tih muka)
došao i zamolio me da iskopira Clipper. Posao je završio u omraženom
Clipperu.
Treba shvatiti da je Clipper JEZIK, da je POSEBNE namene (orijentisan
ka bazama podataka) i da mu naravno fale neke stvari koje ima recimo C.
Nema tu stroge tipizacije, nema integera, nema sve one silne manipulacije
bitovima, pristupa crevima operativnog sistema. A da li to uopšte treba
u svakodnevnom radu nas profesionalnih korisnika Clippera? Ako nešto
nedostaje, to se može dodati kao .obj modul nastao iz C-a ili asemblera.
Ono što je potrebno za manipulaciju MASOVNIM PODACIMA je tu. Tu je
vrlo pristojan virtual memory manager, tu je pametno smišljen sistem
RDD drajvera za tabele, tu su i svi dodaci u vidu biblioteka (i C je
go kao pištolj bez biblioteka!), a da ne pričamo o lakom i udobnom
baratanju listama (a ne običnim nizovima), mogućnosti prevođenja u toku
izvršavanja programa (makroi i kodni blokovi) itd. U C ili C++ jeziku
sve te stvari treba prvo uraditi radi normalnog rada sa bazama, a onda
to više nije C, zar ne? I Clipper je pisan u C jeziku.
Druga krajnost (od nipodaštavanja mogućnosti) je razočarenje korisnika
što im Clipper ne rešava probleme rada sa tabelama kao što to recimo
radi Oracle ili sličan database manager. U Clipperu, da bi aplikacija
radila kako treba, treba poštovati osnovna pravila rada sa relacionim
bazama podataka. Pošto to ne radi automatski (kao u Oracle-u) to je
potrebno da programer sam kontroliše lokotiranje, otvaranje, zatvaranje
tabela i slično. Po pravilu oni koji nemaju teorijska znanja iz ovoga
(ili veštine) popljuju Clipper (tipično: "To je igračka!") zato što ne
mogu sa dvadesetak linija koda da napišu neku proceduru. Ali zato se u
Clipperu mnogo lakše rade neke stvari koje traže dosta truda u SQL-u
recimo.
Nemam ideju gde bih mogao u C source-u da nađem biblioteku sličnu
BandIt biblioteci/report writer-u koja postoji u Clipper source-u.
Ili recimo nešto slično dClip paketu. Ili nešto slično dBase III+.
Milan
windows.119pirke,
-> #118, mdrazic>>> Clipperu i (pretpostavite kakvih) pokusaja da uradi posao u svom
>>> (najboljem) jeziku je posle godinu dana (zamislite duzinu tih muka)
===========================
I jesu muke. Ali ako preguras te pocetne muke uz puno puno vremena i
zivaca da bi napisao nesto sto se u clipperu dobija sa par komandi
isplati se. Veoma se isplati. Da ne bude zabune: ne pljujem po
Clipperu, samo kazem da neki namenski program moze da izgleda i da
bude mnogo kvalitetniji u svim smislovima, jer clipper je ipak
alat koji je namenjen za baze bilo koje vrste, a kad pises svoje
funkcije za rad sa bazom, tacno znas sta ti treba i zasto pises, pa se
ne opterecujes sa univerzalnoscu koja odnosi i brzinu i kvalitet itd...
Nema nikakve potrebe za prepucavanjima tipa clipper je ovo a onaj je ono.
Onaj ko misli da pise bilo kakvu bazu, sigurno je dobro promislio i
odlucio se na osnovu vise elemenata (vreme, znanje, zahtevi itd) tako
da i kad mu neko kaze da je nesto ovakvo ili onakvo, nece verovati, jer
veruje sebi, predpostavljam.
>>> nesto ne bih nikom preporucio. Pitanje je ZASTO je neko izabrao
>>> da radi u asembleru baze (ili u C-u, recimo). U svim do sada
Kao sto rekoh, isplati se (iz licnog iskustva). Pa ko voli, nek' izvoli...
DPriest...
windows.120bulaja,
-> #116, .obj│Uzgred, mogu da pretpostavim kako radi pomenuti hypertext: pritisneš H
│i dobiješ meni sa "Jump to XXX", "Jump to YYY".. To je je zezanje, a ne
│hypertext.
└───
Ako tvoj sistem radi na takav način (a ne verujem da radi, ne znam samo
zašto si onda posegnuo za ovakvim poređenjem), nemoj misliti da niko
drugi to ne može uraditi onako kako treba :). Rekoh HyperText, što znači
da samo klikneš (ili dovučeš kurzor) na naglašenu reč (pojam) i browser
skoči pravo u prikaz teksta na koji pokazuje HT link.
││finansijskih pokazatelja direktno u direktorovu Excell tabelu
│└─── ^^^^^^
│:)) Program se, for your information, zove Excel, sa jednim 'L'.
│Probaj da ga startuješ, piše u uvodnom ekranu.
└───
Ovakve nesuvisle upadice (najčešćih oblika "jao što si glup, nisi stavio
zarez", "nepismeni, piše se odvojeno" ili "nemaš pojma, to se piše
ovako", uz manje ili više dodatnih epiteta) se nažalost sreću povremeno
na Sezamu i obično ukazuju da onaj ko ih koristi nije dorastao ili nije
raspoložen za vođenje kulturne i konstruktivne diskusije. Šteta. :((
windows.121mdrazic,
-> #119, pirke> Da ne bude zabune: ne pljujem po
> Clipperu, samo kazem da neki namenski program moze da izgleda i da
> bude mnogo kvalitetniji u svim smislovima, jer clipper je ipak
> alat koji je namenjen za baze bilo koje vrste, a kad pises svoje
> funkcije za rad sa bazom, tacno znas sta ti treba i zasto pises, pa se
> ne opterecujes sa univerzalnoscu koja odnosi i brzinu i kvalitet itd...
Na stranu to što ne razumem šta si ovim hteo da kažeš, ali učinilo mi
se (jer je baš tako bilo i napisano u tvojoj poruci na koju sam replicirao)
da treći učesnik (ni kriv ni dužan) nije napravio hypertext sistem bolji
nego što jeste ne zbog toga što mu bolji nije trebao (kako je sam rekao)
nego zato što to nije ni mogao da uradi (po tvome) u jeziku koji koristi
(Clipper beše?). To sam označio kao nekorektnu argumentaciju, ništa
drugo. I dalje se divim ljudima koji koriste asembler za baze, što ne
znači da puno cenim takav pristup.
Milan
windows.122.obj,
-> #120, bulaja> Ovakve nesuvisle upadice (najčešćih oblika "jao što si glup, nisi
> stavio zarez", "nepismeni, piše se odvojeno" ili "nemaš pojma, to
> se piše ovako", uz manje ili više dodatnih epiteta) se nažalost
> sreću povremeno na Sezamu i obično ukazuju da onaj ko ih koristi
> nije dorastao ili nije raspoložen za vođenje kulturne i
> konstruktivne diskusije. Šteta. :((
Nisi ti zaboravio zarez, nego si DVA puta pogrešno napisao IME PROGRAMA. To
isto ime programa se ogromnim slovima ispisuje SVAKI put kada se uđe u
program. To samo govori koliko si TI dorastao za diskusiju.
windows.123dvesic,
Imam gadnih problema sa WinfWG (CEE ili US, svejedno) 3.11.
Naime, ako na stanici u Novell 3.11 mreži na koju je nakačen printer
(sa RPRINTER) radim u MS DOS promptu Win-a, u trenutku kada neko pošalje
posao na štampu dolazi do onog plavog ekrana "DEVICE CONFLICT ..."
Po izlasku iz promprta, štampa se normalno nastavi, ali je strašno iritirajuće.
Imate li pojma o čemu se to radi i kako ispraviti stvar ? (Inače, nije
uključena MS mreža, već samo podrška za Novell 3.11)
Pozdrav,
Dejan.
windows.124paki,
-> #122, .obj> Nisi ti zaboravio zarez, nego si DVA puta pogrešno napisao IME PROGRAMA.
> To isto ime programa se ogromnim slovima ispisuje SVAKI put kada se uđe
> u program. To samo govori koliko si TI dorastao za diskusiju.
Uz izvinjenje što se uplićem u diskusiju, mislim da je Bulaja u
pravu - skrećeš temu na nebitne stvari.
windows.125vcalic,
-> #123, dvesic>> Naime, ako na stanici u Novell 3.11 mreži na koju je nakačen printer
>> (sa RPRINTER) radim u MS DOS promptu Win-a, u trenutku kada neko pošalje
>> posao na štampu dolazi do onog plavog ekrana "DEVICE CONFLICT ..."
Obično se dešava ako u Control Panel/Enhanced/Device Contention za LPT
port stoji Always Warn. Treba da stoji Idle i to što veća vrednost. Vidi da
nije to.
Vlada
windows.126pirke,
-> #121, mdrazic>>> Na stranu to sto ne razumem sta si ovim hteo da kazes, ali ucinilo
>>> mi se (jer je bas tako bilo i napisano u tvojoj poruci na koju sam
>>> replicirao) da treci ucesnik (ni kriv ni duzan) nije napravio
>>> hypertext sistem bolji nego sto jeste ne zbog toga sto mu bolji
>>> nije trebao (kako je sam rekao) nego zato sto to nije ni mogao da
>>> uradi (po tvome) u jeziku koji koristi
Na stranu to sto ne razumem kako to da ne razumes... :)
1. Hypertext je vrlo neprikladan primer za ono sto sam hteo da
kazem. Isti se moze napraviti skoro u bilo cemu i uospte nije
komplikovano niti je tesko. Mislim da se tu slazemo. Uopste nisam
ni replicirao zbog hypertexta vec zbog stava: u clip_eru se moze sve
sto i u C-u i PASCAL-u i u asmbleru i to isto tako dobro.
2. Da pokusam da ti objasnim ono sto mislim da ne razumes:
Clipper je program (prevodilac ovo ili ono, nije bitno) za
izradu programa za rad sa _bazama_bilo_koje_vrste_. Bar se meni
tako cini. Nije specijalizovan za pravljenje aplikacija za biblioteke
ili za knjigovodstvo, vec mozes raditi i jedno i drugo i trece. Samim
tim programeri koji su pisali Clipper su morali ostaviti mogucnost da
ti nesto uradis ovako ili onako ili na neki treci nacin, dok neko ko
pise svoje funkcije (za sortiranje ili pretrazivanje npr.) zna tacno
sta mu treba i samim tim ne mora da proverava da li je neki podatak
ovkav oonakav ili nekakav treci, vec tacno zna kakv je, i pise tu
funkciju za samo takav (jedan) slucaj. U kodu koji pravi clipper mora
da ima _bar_jedan_CMP_ vise odo onog sto cu ja napisati, jer on mora
da pazi na vise razlicitih situacija (jer ti pises program za sebe,
ali on mora da radi nekom trecem koji pise sasvim drugacije!). Ovo
moje tumacenje pada polako u vodu jer se sve vise koriste SIX (valjda)
i slicni dodaci kliperu, koji su jako jako dobri.
3. Ako ne kapiras sta sam mislio sa ovim pod 2. sta mogu? Ne znam
kako bolje da objasnim ono sto sam mislio da kazem.
4. Mislim da sam pogresio sto sam uopste replicirao prvi put, jer
ovo ne vodi nikuda. Nije konstruktivno. Vazno je da su nasi korisnici
zadovoljni, a trziste ce pokazati (za par godina) koji jezik
najisplativiji za razvoj odredjenih vrsta aplikacija.
5. Sto se mog licnog iskustva tice, poznajem i Clipper i Pascal i
Assempler i C i Access a ne koristim za razvoj mojih projekta samo
clipper. Mozda i gresim. Mozda su to samo predrasude. A mozda neko
ima kompleks vise a neko nize vrednosti :). A ja sigurno nemam
potrebu za dokazivanjem i zato odustajem.
6. Tacka.
Digital Priest...
windows.127.obj,
-> #124, paki> Uz izvinjenje što se uplićem u diskusiju, mislim da je Bulaja u
> pravu - skrećeš temu na nebitne stvari.
OK, kad ti kažeš.
Samo, da li bi ozbiljno shvatio nekoga ko ti kaže da je car za DTP
i da koristi program PressKvarq?
Pozdrav,
Obrad
windows.128.obj,
[Reply na PC.PROG.5:15.64]
> P.S. Kad smo vec kod alata: Kad ce, bre, taj DELPHI kod nas, pa da
> se vise ne zezamo :)
Eh, džaba se nadaš. Kao što možeš i da pretpostaviš, od ogromnih obećanja
ostalo je vrlo malo. Tako barem pričaju po Internetu, a obzirom na neke
testove koje su obavili, Borland je ovoga puta omanuo.
Pozdrav,
Obrad
windows.129dvesic,
-> #125, vcalic>> Obično se dešava ako u Control Panel/Enhanced/Device
>> Contention za LPT port stoji Always Warn. Treba da stoji Idle
>> i to što veća vrednost. Vidi da nije to.
Nije to :( Pokušano i sa "Never warn" ali neće. Ipak, hvala.
Detaljnije objašnjenje : ako povećam idle time ili bafer za štampač
samo odložim poruku "This Application Atempted ....".
[ Zbog ovakvih gluposti mrzim Win ! ]
windows.130vcalic,
-> #129, dvesic>> Nije to :( Pokušano i sa "Never warn" ali neće. Ipak, hvala.
>>
>> Detaljnije objašnjenje : ako povećam idle time ili bafer za štampač
>> samo odložim poruku "This Application Atempted ....".
>>
>> [ Zbog ovakvih gluposti mrzim Win ! ]
Stvar ukusa, ali moje iskustvo govori da je problem u "čačkanju tamo
gde ne treba" a ne u Windows-ima, jer oni sa veoma mnogo razloga rade to što
rade.
Elem, da probamo dalje. Pogledaj Control Panel/Printers, možda tamo
nije sve namešteno kako treba. Proveri opciju Fast Printing Direct To Port i
podatke u stavci Timeout. E, da, i vidi kako je vezan štampač. Da bi sve
radilo kako treba Windows mora da štampa na mrežni štampač a ne na lokalni
port. Dakle u Connect treba da stoji ime Novell print servera a ne LPT (Local
Port).
Vlada
windows.131vcalic,
-> #128, .obj>> Eh, džaba se nadaš. Kao što možeš i da pretpostaviš, od ogromnih obećanja
>> ostalo je vrlo malo. Tako barem pričaju po Internetu, a obzirom na neke
>> testove koje su obavili, Borland je ovoga puta omanuo.
Šteta ako je stvarno tako. Na papiru je lepo zvučalo :(
Vlada
windows.132nbatocanin,
-> #126, pirke> u clip_eru se moze sve sto i u C-u i PASCAL-u i u asmbleru
> i to isto tako dobro.
Naravno da ovo nije tačno :)
> zna kakv je, i pise tu funkciju za samo takav (jedan)
> slucaj. U kodu koji pravi clipper mora da ima
> _bar_jedan_CMP_ vise odo onog sto cu ja napisati
Naravno, specijalizovani jezik može samo da teži "idealnom" kodu. Ne
treba zaboraviti da je ne tako davno ideal "idealnog koda" napušten
da bi se dobio veći komfor: setite se samo intelektualnih trikova
kako da se na Z80 najbrže izbriše ekran :) Sad više niko ne razmišlja
da li će se i = i + 1 prevesti baš u INC ili u koju instrukciju više.
O veličini koda da i ne govorim. Jednostavno, bajt gore ili dole;
milisekund tamo-ovamo, u 99,9% slučajeva nije bitan.
> a trziste ce pokazati (za par godina) koji jezik najisplativiji za
> razvoj odredjenih vrsta aplikacija.
Bojim se da je već pokazalo :)
Ako gledaš sa stanovišta tvog klijenta, misliš li da je pametno da se
više pouzda u tvoj kod, ili u kod neke velike (strane) firme? Na
primer, bez obzira što su neke revizije Clipper-a imale bagova, sve
je to bilo daleko bezazlenije po korisnike nego sasvim normalan i
očekivan bag u vrlo dobro razvijenom C programu. Da bi se program
_dobro_ istestirao, to treba finansirati debelo, a ovde to niko neće,
a i ne isplati se u najvećem broju slučajeva. Ako na to dodamo mnogo
jaču uzlaznu liniju nadgradnje...
Koliko se sećam, ti koristiš Pascal? On se definitivno učvrstio kao
jezik pogodan za obuku, ali je i
definitivno napušten kao sredstvo za
razvoj (koliko je meni poznato).
U tom smislu mislim da je pobeda specijalizovanih alatki pre ili
kasnije neminovna, i to ne samo u poslovnim aplikacijama.
windows.133pirke,
-> #128, .obj>>> ostalo je vrlo malo. Tako barem pricaju po Internetu, a obzirom na
>>> neke testove koje su obavili, Borland je ovoga puta omanuo.
Borland me do sada nije izneverio, pa se jos uvek nadam. Osim toga
frend je bio u hanoveru na sajmu i video to cudo na delu. Odusevljen
je onim sto je video, ali nije ga 'propustio kroz sake' tako da ne
moze da pobije one negativne kritike koje je neko ostavio ovde sa INET-a.
DP...
windows.134pirke,
-> #132, nbatocanin>>> kako da se na Z80 najbrze izbrise ekran :) Sad vise niko ne
>>> razmislja da li ce se i = i + 1 prevesti bas u INC ili u koju
>>> instrukciju vise. O velicini koda da i ne govorim. Jednostavno,
>>> bajt gore ili dole; milisekund tamo-ovamo, u 99,9% slucajeva nije
>>> bitan.
Ma ja sam ti nepopravljivi nostalgicar i jos uvek su mi neke takve
'sitnice' vazne... Mada je sada min. masina 486DX/40 540M HDD i 8M RAM
ja i dalje volim da mi je aplikacija manja od 2MB i da radi brzo i na
286/16 1MB RAM i sa 40MB HDD. Prosto mi ide na nerve ovaj access npr.
koji za normalan rad trazi 486/40 16MB ram i pravi kod od xx disketa
za neku glupost. Upoznat sam s tim da je to neminovnost, ali ipak...
>>> Koliko se secam, ti koristis Pascal? On se definitivno ucvrstio
Pa... uporno trazim nesto dovoljno dobro pa da se definitivno
preselim... Za sada sam skoro sve probao i nikako da naidjem na
nesto sto ce da mi 'legne'. Mnogo nade polazem u DELPHI...
>>> definitivno napusten kao sredstvo za
>>> razvoj (koliko je meni poznato).
A pascal ne mogu da 'zaboravim' s obzirom na vec razvijene aplikacije.
...ex, da sam pre 5-6 godina poceo sa C-om... Ovako znam da ima mnogo
boljih stvari, ali prepisivati/preradjivati xxx hiljada linija koda je
prakticno nemoguce pa zato do delphi-ja: BP7 rulez :)
DP...
windows.135dvesic,
-> #130, vcalic>> Stvar ukusa, ali moje iskustvo govori da je problem u
>> "čačkanju tamo gde ne treba" a ne u Windows-ima, jer oni sa
>> veoma mnogo razloga rade to što rade.
Veoma ne volim Win, i trudim se da što manje petljam po istima.
>>
>> Elem, da probamo dalje. Pogledaj Control Panel/Printers, možda
>> tamo nije sve namešteno kako treba. Proveri opciju Fast
>> Printing Direct To Port i podatke u stavci Timeout.
Naravno, tako je namešteno.
>> E, da, i
>> vidi kako je vezan štampač. Da bi sve radilo kako treba
>> Windows mora da štampa na mrežni štampač a ne na lokalni port.
>> Dakle u Connect treba da stoji ime Novell print servera a ne
>> LPT (Local Port).
Baš tako. Vezan je na queue i to permanentno.
windows.136dr.grba,
-> #123, dvesic>> Imate li pojma o čemu se to radi i kako ispraviti stvar ? (Inače, nije
>> uključena MS mreža, već samo podrška za Novell 3.11)
Pogledaj da li je radnoj grupi datsa mogućnost podele štampača (Network
Setup). Možda se sprečavanjem te mogućnosti, a prepuštanjem tog posla
Netware servisima, pojava konflikta može izbeći.
windows.137dr.grba,
-> #128, .obj>> Eh, džaba se nadaš. Kao što možeš i da pretpostaviš, od ogromnih obećanja
>> ostalo je vrlo malo. Tako barem pričaju po Internetu, a obzirom na neke
>> testove koje su obavili, Borland je ovoga puta omanuo.
Zapravo, se što bih voleo da znam jeste da li će omogućiti integraciju
resursa Novell Office paketa, kao što VB nudi za MS Office.
Bez ove opcije nema razgovora o ozbiljnom pokušaju konkurencije.
Osim toga - već previše kasni. Nedostojno velike kuće kakva je Borland.
Zaboravili su, izgleda, da se u ovom poslu spavanje na lovorikama ne prašta.
windows.138dvesic,
-> #136, dr.grba> Pogledaj da li je radnoj grupi datsa mogućnost podele štampača
> (Network Setup). Možda se sprečavanjem te mogućnosti, a
> prepuštanjem tog posla Netware servisima, pojava konflikta može
> izbeći. ----------------------------------------------- 3.136 ---
Ne čitaš pažljivo :)) MS Mreža (a time i radne grupe) nije instalirana :)
windows.139bigbrada,
Opet ja :) I opet mi je potrebna mala pomoć. Naime, o čemu se radi.
Zamislite jedan lepi, mali Drop Down Combo Box, koji se nalazi u
jednom OwnerDraw Dialog-u. Ja hoću da napunim listu tog CBox-a, i
pronađem nešto što izgleda ovako :
SendDlgItemMessage (Dialog, id_Dlg, Message, WParam, LParam);
Pronađem i ovo :
cb_AddString
tj poruku koja dodaje string u listu CBox-a! Ono što me je ukočilo je
to što tu piše još i ovo :
LParam - A pointer to a null-terminated string to be added (!?!?!)
Kako, kog đavola, može LParam, koji je tipa LongInt biti Pointer?????
Ima li nekoga ko će mi to razjasniti, please...
The.Great
windows.140herak,
-> #139, bigbrada>>Kako, kog đavola, može LParam, koji je tipa LongInt biti Pointer?????
Ako se malo podsetiš, pointeri nisu ništa drugo do memorijske adrese.
Tako ne vidim razlog zašto long int ne može biti adresa memorijske
promenljive koja sadrži prvi bajt stringa o kome pričaš.
Pozdrav, Herak.
windows.141duzle,
-> #132, nbatocanin>**> Koliko se sećam, ti koristiš Pascal? On se definitivno
>**> učvrstio kao jezik pogodan za obuku, ali je i
>**> definitivno napušten kao sredstvo za
>**> razvoj (koliko je meni poznato).
Citat iz PC Computer World-a:
"...Borland's Turbo Pascal is the most popular PC compiler (it has sold two
million copies so far) and far from being restricted to educational use,
there is evidence that it is more popular than C or C++ as a professional
developer's tool. Forty percent of Turbo Pascal programmers are
professionals who have been programming for eight or more years; they're
hardly beginners. Let's put this into perspective. While applications like
Claris' FileMaker Pro and Autodesk's Generic CADD were written in Turbo
Pascal, the language is most commonly used by corporates and consultants,
rather than major software houses. Nonetheless it's popularity, and the
size of some of the projects undertaken, surprised even Borland. That's
partly because many Pascal users bow to peer pressure and claim to use C or
C++, and partly because nobody thought to ask....".
Ovo meni kazuje da ipak nisi u pravu :).
Ognen
windows.142nbatocanin,
-> #134, pirke> Pa... uporno trazim nesto dovoljno dobro pa da se
> definitivno preselim... Za sada sam skoro sve probao i
> nikako da naidjem na nesto sto ce da mi 'legne'. Mnogo
> nade polazem u DELPHI...
Moj prijatelj Doki je radio beta test i bio je oduševljen. Doduše,
ima tu dve stvari: Doki je izuzetan programer, ali i poznata
paljevina ;) Sad, kakvo je stanje... Ostavio sam nedavno poruku sa
njegovim utiscima, a pokušavam da ga nagovorim da mi transportuje
pomenuti softver ili bar širi prikaz (radi u Norveškoj) ;)
windows.143nbatocanin,
-> #141, duzle> Citat iz PC Computer World-a:
> Ovo meni kazuje da ipak nisi u pravu :).
Hm, tačno da se TP veoma koristio za DOS utilitije, ali to mu ne
pomaže mnogo da bude izbor za budućnost. Glavni razlog što su ga
ljudi koristili je integrisana okolina koja je sada zastarela. Naime,
standardni Pascal bez objekata i modula je veoma siromašan jezik. A
sa ovim dodacima je krpljena Modula, pa ne vidim razlog za ostajanju
na njemu, ako neko već hoće tu liniju? Doduše, ne bi bilo prvi put da
ne ispadne sve logično...
windows.144bigbrada,
-> #140, herak---== Ako se malo podsetiš, pointeri nisu ništa drugo do
---== memorijske adrese.
Da, uvideo sam šta mi je raditi :) 10x anyway :)
The.Great
windows.145skojic,
Od skoro sam poceo da se bavim sa VB, pa bih molio za pomoc na pocetku.
Prolikom startovanja programa maska koja se pojavljuje nekompletna je.
Nedostaje joj Sstatusna linija, a i pozadina je transparetna. Iza se vidi
PM i ostalo.
Hvala,
Srdjan
windows.146mister.h,
S.O.S. S.O.S. S.O.S. S.O.S. S.O.S. S.O.S.
Kako da Visual Basic iscita podatke sa COM1. Znaci,
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
bez modema, direktno. Preciznije na COM1, u buffer stizu
u hex formatu podaci (1A,..,FF,..), dakle po 2 bajta,
i iz DOS-ovog deBug-a se lepo vide.
Znaci kako u VB 3.0 onog trenutka kad stigne podatak
na Com1 da ga procita i u vidu text$ ispise u MsgBox?
Posto je stvar jako,jako hitna, urgentna, molim sve koji
znaju da rese ovaj problem da mi se jave na tel:
013/520-064 Jaroslav ili na MAil:mister.h
Sledi svaki dogovor. Pozdrav.
S.O.S. S.O.S. S.O.S. S.O.S. S.O.S. S.O.S.
windows.147.marko.,
Ima li neko win32s ver. 1.20 ili visu.
windows.148mister.h,
-> #146, mister.h> Kako da Visual Basic iscita podatke sa COM1. Znaci,
> ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
PRORADILO JE !!!!!!!!!!!!!!
Hvala svima koji su se javili.
windows.151mmitrovic,
-> #143, nbatocanin::::: Hm, tačno da se TP veoma koristio za DOS utilitije, ali to mu ne
::::: pomaže mnogo da bude izbor za budućnost. Glavni razlog što su ga
::::: ljudi koristili je integrisana okolina koja je sada zastarela. Naime,
Što je zastarela? Ako misliš na prateće alatke, ipak imaj u vidu
da je BP7 izašao 92 i da je tada bio zakon. U iščekivanju nove verzije
dobra je i ova.
::::: standardni Pascal bez objekata i modula je veoma siromašan jezik. A
::::: sa ovim dodacima je krpljena Modula, pa ne vidim razlog za ostajanju
Pa niko više ni ne koristi standardni pascal. A što se tiče unita,
oni su najbolja stvar koja se desila Pascalu. Zašto, vidi dalje...
::::: na njemu, ako neko već hoće tu liniju? Doduše, ne bi bilo prvi put da
::::: ne ispadne sve logično...
Pa nije baš nelogično. Daću ti jedan vrlo subjektivan pristup stvari,
iliti, zašto nisam prešao na C++ kad mi se više sviđa?
Prvi razlog je brzina prevođenja i linkovanja. Pascal tu šije za par
dužina sve kompajlere. Najveću zaslugu za to nose upravo unit-i. C++
čak ni sa precompiled headers nije mu ni blizu.
Drugi je postojanje inteligentnog linkera, tako da pascal (čak i bez
optimizacije, čiji mi nedostatak veoma smeta) daje neuporedivo manji
EXE fajl. Opet najveća zasluga pada na unit-e i njihovu organizaciju.
Treće je ipak veća preglednost koda, bez nekog većeg komentarisanja.
Znam da se i u C++ može pisati čitak kod, ali džaba mi C ako bar jednom
ne uradim nešto tipa a=(b=(c<<3)+0x23)>>2. :) Osim toga ja na mom SXu sa
4mb mogu ladno da programiram u BPu i da mi još ostane pola memorije,
dok kod C++ to nije slučaj.
Mislim, zar je tako teško u BC++ ubaciti podršku za unite. K'o da ne
rade u istoj firmi.
windows.152mmitrovic,
-> #145, skojic::::: Prolikom startovanja programa maska koja se pojavljuje nekompletna je.
::::: Nedostaje joj Sstatusna linija, a i pozadina je transparetna. Iza se
Biće da nemaš dosta memorije.
windows.153aleck,
-> #152, mmitrovic>> ::::: Prolikom startovanja programa maska koja se pojavljuje nekompletna
>> je. ::::: Nedostaje joj Sstatusna linija, a i pozadina je transparetna.
>> Iza se
>> Biće da nemaš dosta memorije.
žekaj malo.Možda čovek misli na to što se od VB-a pojave samo meni i
toolbar sa titlebarom,plus još recimo toolbox,form i project box.To je
normalno stanje i nema nikakve pozadine ni statusne linije.
windows.154bigbrada,
-> #145, skojic---== Od skoro sam poceo da se bavim sa VB, pa bih molio za
---== pomoc na pocetku. Prolikom startovanja programa maska koja
---== se pojavljuje nekompletna je. Nedostaje joj Sstatusna
---== linija, a i pozadina je transparetna. Iza se vidi PM i
---== ostalo.
Pozadina je transparentna zato sto je i nema :)
Sale.
windows.155nbatocanin,
-> #151, mmitrovic> Što je zastarela? Ako misliš na prateće alatke, ipak imaj
> u vidu da je BP7 izašao 92 i da je tada bio zakon. U
> iščekivanju nove verzije dobra je i ova.
Sasvim je ok, ali ja govorim o TP, a ne o novijem BP. Koliko mi se
čini, BP nije ni blizu postigao popularnost TP-a. A bila je reč o
korišćenosti.
> Pa niko više ni ne koristi standardni pascal. A što se
> tiče unita, oni su najbolja stvar koja se desila Pascalu.
Da, ali 'unit' ne postoji nigde van Borlanda. šta sa ostalim OS?
Uostalom, uniti su ekvivalent modula iz Module.
windows.156duzle,
-> #151, mmitrovic>**> Pa nije baš nelogično. Daću ti jedan vrlo subjektivan
>**> pristup stvari, iliti, zašto nisam prešao na C++ kad mi se
Eh, teško da neko može da bude objektivan po pitanju okruženja u kome radi :).
>**> više sviđa? Prvi razlog je brzina prevođenja i linkovanja.
>**> Pascal tu šije za par dužina sve kompajlere. Najveću zaslugu
>**> za to nose upravo unit-i. C++ čak ni sa precompiled headers
>**> nije mu ni blizu. Drugi je postojanje inteligentnog linkera,
>**> tako da pascal (čak i bez optimizacije, čiji mi nedostatak
>**> veoma smeta) daje neuporedivo manji EXE fajl. Opet najveća
>**> zasluga pada na unit-e i njihovu organizaciju. Treće je ipak
>**> veća preglednost koda, bez nekog većeg komentarisanja. Znam
>**> da se i u C++ može pisati čitak kod, ali džaba mi C ako bar
>**> jednom ne uradim nešto tipa a=(b=(c<<3)+0x23)>>2. :) Osim
>**> toga ja na mom SXu sa 4mb mogu ladno da programiram u BPu i
>**> da mi još ostane pola memorije, dok kod C++ to nije slučaj.
Ili kraće: Borlandova ekstenzija paskala je jednostavna, ali moćna. Jedino
mi smeta ponekad što nije dozvoljeno višestruko nasleđivanje, ali i to se
da zaobići (to je već subjektivna stvar - koliko si spreman da oprostiš
;)). Ponekad multiple inheritance može da napravi i probleme (dupliranje
koda itd.). Ono što me najviše fascinira je činjenica da je turbo paskal sa
samo 4 nove reči uspeo da (doduše nepotpuno - nasleđivanje SAMO jednog
objekta, nepotpuni polimorfizam) postane ozbiljna OOP alatka -
constructor, destructor, object i virtual. Mislim da jednostavnije od ovog
ne može.
Ognen
windows.157mmitrovic,
-> #153, aleck::::: žekaj malo.Možda čovek misli na to što se od VB-a pojave samo meni i
::::: toolbar sa titlebarom,plus još recimo toolbox,form i project box.To je
::::: normalno stanje i nema nikakve pozadine ni statusne linije.
žak i u tom slučaju pozadina je bela, ne transparentna. Svoj reply
sam bazirao na pokušajima da startujem PhotoShop na niskomemorijskoj
mašini. Efekti su bili isti. Nekompletni headeri, transparentni klijent
prozorčići, ...
windows.158mmitrovic,
-> #155, nbatocanin::::: Sasvim je ok, ali ja govorim o TP, a ne o novijem BP. Koliko mi se
::::: čini, BP nije ni blizu postigao popularnost TP-a. A bila je reč o
::::: korišćenosti.
Zadnja verzija TPa je 6.0 i ona ima isti IDE kao i BP7. Ima i
TurboVision objekte. Drugo, postoji TP7.0 koji je u stvari BP7 ali
samo za DOS real mode. Na 2HD diskete. BP7 je u stvari turbo pascal
samo je borland prilepio svoje ime uz njega (valjda zato što je to
uradio sa svojim C++).
::::: Da, ali 'unit' ne postoji nigde van Borlanda. šta sa ostalim OS?
::::: Uostalom, uniti su ekvivalent modula iz Module.
Pa ni ne mora. Niti ja patim od neke čistote jezika. Ukoliko bi neko
napravio arhaični prog. jezik koji bi uklopio najbolje od c++, oopascala,
module ja bi odmah prešao na njega. Ja sam pre svega PC Dos/Win programer
i ne zanima me mnogo portabilnost mojih programa. Ja sam i dalje za to
da borland napravi C++ verziju sa unitima, pa makar njen source radio
samo na PCu i samo pod BC++.
windows.159mmitrovic,
-> #156, duzle::::: constructor, destructor, object i virtual. Mislim da jednostavnije od
::::: ovog ne može.
Jeste jednostavno sa te tačke gledišta. Međutim borland je morao
dosta toga da doda/promeni da bi implementirao OOP.
windows.160djelovic,
Veoma često mi zapadne da na brzinu moram da napišem malu bazu podataka sa
samo jednom tabelom za svega par dana upotrebe, pa sam se setio Borlandovog
ObjectVision-a koji je svojevremeno reklamiran kao turbo-jednostavan flat-file
sistem. Dejan Dinčić koji je o njemu pisao u "Računarima" nije više ovde, pa me
zanima ima li neko iskustva s tim čudom?
windows.161uros.v,
Zasto PhotoMagic 1.0 prilikom exporta fajla u bitmap-formatu izbaci djubre,
tj. sivu ili crnu povrsinu? Ovako mi nista ne koristi.
windows.162jovca.car,
-> #157, mmitrovic/* žak i u tom slučaju pozadina je bela, ne transparentna. Svoj reply
Aman ljudi, pozadina nije ni bela, ni transparentna! Nje jednostavno NEMA.
VB-ov prozor ima samo titlebar, meni i toolbar, što se vidi po ivici koja je
odmah ispod toolbara. Tool, form i project boxevi nisu MDI prozori, već
slobodno lunjaju po celom desktopu.
windows.163duzle,
-> #159, mmitrovic>**> Jeste jednostavno sa te tačke gledišta. Međutim borland je
>**> morao dosta toga da doda/promeni da bi implementirao OOP.
Naravno.Međutim, za krajnjeg korisnika, to što je Borland morao da
doda/promeni je potpuno nebitno.
Ognen
windows.164djelovic,
Tema: Helpovi sa YU slovima.
Trenutno sa još par ljudi dovršavam nekakav tekst procesor na srpskom
jeziku (radni naslov: "Srpska Reč" :)), pa mi je zatrebalo da napravim help sa
sve YU slovima. Naravno, to nije problem ukoliko i korisnik ima iste fontove
i koristi isti kodni raspored, ali u suprotnom...
U suprotnom nema niakvih problema! :))
U [Options] sekciju .HPJ datoteke treba samo ubaciti FORCEFONT= stavku, i
može se podesiti font koji će biti "zapakovan" uz help.
windows.165peacock,
-> #160, djelovic#### ObjectVision-a koji je svojevremeno reklamiran kao
#### turbo-jednostavan flat-file sistem. Dejan Dinčić koji je o
#### njemu pisao u "Računarima" nije više ovde, pa me zanima ima
#### li neko iskustva s tim čudom?
Ja sam se radio sa OV još sa verzijom 1.0. Bilo je lepo zamišljeno,
ali dosta traljavo realizovano. Sa 2.1 su ispravili stvar,
okruženje je obogaćeno mnogim opcijama. Praktično za jednokratnu
upotrebu, kako i tebi treba. Crtaš form za unos po ekranu, napraviš
link sa bazom i gotovo. Ima primera i mnogo kompleksnijih stvari
koji se nalaze u paketu, a dobijaš i run time. Pokušaj, nećeš
izgubiti puno vremena.
windows.166jovca.car,
Uz poruku su .doc fajlovi iz ODBC SDK:
APPDOC.DOC - Application Programmer's Guide
The guide is organized into the following chapters:
- Chapter 1, "ODBC Theory of Operation," provides conceptual information
about the ODBC interface.
- Chapter 2, "A Short History of SQL," contains a brief history of SQL.
- Chapters 3 through 8 describe how and when to call ODBC functions.
- Chapter 9, "Constructing an ODBC Application," lists developer's kit
contents, describes how to build an application, and includes sample code.
Appendix A contains SQL syntax information.
DRVDOC.DOC - Driver Developer's Guide
REFDOC.DOC - API Reference Guide
Sve je u WinWord 2 formatu.
odbc.zipwindows.167djelovic,
-> #166, jovca.car> Uz poruku su .doc fajlovi iz ODBC SDK:
Hvala na veoma korisnom prilogu!
windows.168nbatocanin,
-> #158, mmitrovic> Zadnja verzija TPa je 6.0 i ona ima isti IDE kao i BP7.
Uh, diskusija se malo razvukla, pa gubim nit. Govorili smo o izboru
programskog jezika kao osnove razvojnog alata za budućnost. Moja
subjektivna procena je da to neće biti Pascal, zato što ima
ograničenja koja prevazilazi direktan naslednik, Modula. Znači, ako
se uzima ta linija, uzeće Modulu (valjda). Argument da je verzija TP
na PC veoma popularna stoji, ali radi se o nestandardno proširenom jeziku,
pa će teško biti uzet u obzir za izbor razvojnog jezika budućnosti, a
i broj korisnika TP-a je danas najmanje prepolovljen u odnosu na TP 2.0.
Razlog je verovatno to što se u međuvremenu pojavilo puno novih C alata.
TP je u vreme kada se pojavio po ceni i mogućnostima bio 2 klase
iznad konkurencije, a sada je borba izjednačena.
Mada, kao što rekoh, možda i nisam u pravu: jasno je da niko do sada
nema jasnu pobedu, pa će trka biti nastavljena. Svako gura jezik koji
mu je pri ruci, bez obzira na njegovu "pogodnost". Tako VB ima BASIC
za osnovu, verovatno zbog odluke Microsofta da posebno gura C kao
alat za profesionalni i Basic za "kućni" razvoj. Borland gura Delphi
koji za jezik ima Pascal. Na primer, zašto Microsoft nije izabrao
Pascal za "kućni" jezik? Naravno, između ostalog zato što nemaju dobar
Pascal kompajler! Zna se ko je tu glavni ;) Doduše, Basic ima tu
prednosti kao interpreter.
Videćemo koliko će ko uspeti u proguravanju :)
windows.169.obj,
-> #168, nbatocanin> Na primer, zašto Microsoft nije izabrao Pascal za "kućni" jezik?
> Naravno, između ostalog zato što nemaju dobar Pascal kompajler!
Heh, teško Microsoftu da napravi paskal kompajler. Skoro svakih mesec dana
izbace program koji se 'ladno po složenosti može meriti sa paskal kompajlerom.
Nego, stvar je jednostavno u tome da što je princip rada (programiranja) u
paskalu i C++-u veoma sličan, a razlika se svodi na sintaksu plus neke manje
ili više sitne pogodnosti jednog jezika uz mane drugog. Smatram da hipotetični
Visual Pascal ne bi uopšte bio, kako kažeš, "kućni" jezik. Da je Microsoft
napravio Visual Pascal, imao bi dva konkurentska proizvoda, zbunjivao kupce,
ostavio rupu na tržištu, itd.itd., a takve greške se Biliju ne dešavaju.
> Videćemo koliko će ko uspeti u proguravanju :)
Tipujem na VC++ i VB. :) Iako koristim BC++ i VB, bojim se da Borlanda može da
spase samo FTC.
Pozdrav,
Obrad
windows.170zeljkoj,
-> #169, .obj> Heh, teško Microsoftu da napravi paskal kompajler. Skoro svakih
> mesec dana izbace program koji se 'ladno po složenosti može
> meriti sa paskal kompajlerom.
Microsoft je već odvano napravio Pascal :)) - Quick Pascal, poslednja
verzija je 4.0.
windows.171vlador,
-> #164, djelovic> U [Options] sekciju .HPJ datoteke treba samo ubaciti FORCEFONT= stavku, i
> može se podesiti font koji će biti "zapakovan" uz help.
A da li taj font mora biti instaliran u Control Panel/Fonts ili ne?
windows.172nbatocanin,
-> #169, .obj> Heh, teško Microsoftu da napravi paskal kompajler. Skoro
> svakih mesec dana izbace program koji se 'ladno po
> složenosti može meriti sa paskal kompajlerom.
žuj, po tom kriterijumu: kojoj je onda ozbiljnijoj soft.firmi problem
da napravi Pascal kompajler ;) Onaj što su ga napravili i što sam ga
video pre neku godinu bolje da nisu napravili i bolje da nisam video ;>
Što su ga onako sklepali, nemam pojma.
> Smatram da hipotetični Visual Pascal ne bi uopšte bio, kako kažeš,
> "kućni" jezik.
Nisi me razumeo: kažem da je MS umesto Basica za osnovu VB _mogao_
uzeti i Pascal, ali nije. Naravno da bi Visual Pascal mogao biti i
profi alat.
> Da je Microsoft napravio Visual Pascal, imao bi dva konkurentska
> proizvoda, zbunjivao kupce, ostavio rupu na tržištu, itd.itd., a
> takve greške se Biliju ne dešavaju.
A i igrali bi na slabu kartu: zna se da je dobar Microsoft C,
Fortran, Basic, ali Pascal... Što onda Borland zbunjuje kupce sa dva
takva proizvoda?
> Tipujem na VC++ i VB. :)
Ne smem da dajem prognoze. Sasvim sigurno će krađa ideja od
konkurencije biti glavna metoda razvoja narednih godina ;) Ima da
liče jedni na druge ko kinder jaja ;) Pobediće ne najbolji proizvod,
nego brzina i dobar marketing. Ako uopšte neko pobedi. A i bolje za
nas da ne pobedi.
windows.173jovca.car,
-> #169, .obj/* spase samo FTC.
^^^
Šta je ovo?
windows.174dr.grba,
-> #169, .obj>> napravio Visual Pascal, imao bi dva konkurentska proizvoda, zbunjivao
>> kupce, ostavio rupu na tržištu, itd.itd., a takve greške se Biliju ne
>> dešavaju.
Naravno, to je boranija spram onog što on radi. On odma' puca na operativne
sisteme... ((((:
Micfosoft Addict
windows.175dr.grba,
-> #170, zeljkoj>> Microsoft je već odvano napravio Pascal :)) - Quick Pascal, poslednja
>> verzija je 4.0.
Sa naglaskom na "poslednja" (:
windows.176.obj,
-> #172, nbatocanin> žuj, po tom kriterijumu: kojoj je onda ozbiljnijoj soft.firmi problem
> da napravi Pascal kompajler ;) Onaj što su ga napravili i što sam ga
> video pre neku godinu bolje da nisu napravili i bolje da nisam video ;>
To je ipak bilo, kako kažeš, "pre neku godinu" (tačnije, pre nekih 6-7
godina).
> Što onda Borland zbunjuje kupce sa dva takva proizvoda?
Pa zato što imaju lošu poslovnu politiku. Pogledaj samo šta je ostalo od
onolikih Sprint-ova, Quattro-Pro-a, Reflex-a, Paradox-a, Prolog-a, Basic-a,
Sidekick-a, Eureke... Ostala su im dva-tri proizvoda, i to sa prilično
sumnjivim perspektivama na tržištu (osim BC++-a).
Pozdrav,
Obrad
windows.177.obj,
-> #173, jovca.car>/* spase samo FTC.
> ^^^
> Šta je ovo?
(sori) U pitanju je Federal Trade Comission, organizacija koja je u SAD
zadužena između ostalog za "regulisanje" monopola. To su oni što su mogli da
rasture Microsoft na više odvojenih kompanija (a nisu, za sada). To bi sigurno
bilo u interesu ostalih softverskih kompanija, ali su Ameri možda procenili da
im se ne isplati da izigravaju poštenjačine pa da opet izgube svetski monopol
na još jednom značajnom tržištu koje im je preostalo od Japanaca.
Pozdrav,
Obrad
windows.178djelovic,
-> #171, vlador> A da li taj font mora biti instaliran u Control Panel/Fonts ili ne?
Ne mora. Help datoteka ga sadrži u celini.
windows.179zeljkoj,
-> #175, dr.grba>>> Microsoft je već odvano napravio Pascal :)) - Quick Pascal,
>>> poslednja verzija je 4.0.
>
>
> Sa naglaskom na "poslednja" (:
Na žalost, Microsoft je digao ruke od njega. :(
Može li neko malo da opiše taj Quick Pascal?
windows.180nbatocanin,
-> #176, .obj>> Što onda Borland zbunjuje kupce sa dva takva proizvoda?
>
> Pa zato što imaju lošu poslovnu politiku.
Hm, nešto mi pade na pamet: ako MS poštuje ovu politiku, zašto je
kupio Fox? Tj. koliko su tačne glasine da ga ja kupio da bi ga
upropastio?
windows.181dejanr,
-> #179, zeljkoj>> Može li neko malo da opiše taj Quick Pascal?
Davno sam radio sa njim... bio je potpuno kompatibilan sa Turbo
Pascalom 5.0 (ili možda 5.5), ali su onda krenuli drugim putem
što se tiče objektnih ekstenzija. Razvojna okolina je bila kao
kod QuickBasic-a, a brzina prevođenja... u rangu tada važećeg
Turbo Pascala, možda malo sporiji.
Ukratko, ok proizvod ali je Turbo Pascal imao već toliki broj
korisnika da QuickPascal, koji svakako nije bio spektakularno
bolji (po mom mišljenju je zapravo bio slabiji, ali to je za
diskusiju) nije imao nikakvu šansu da uspe. Ne znam ni što su
ga pravili.
windows.182dejanr,
-> #180, nbatocanin>> Hm, nešto mi pade na pamet: ako MS poštuje ovu politiku, zašto je
>> kupio Fox? Tj. koliko su tačne glasine da ga ja kupio da bi ga
>> upropastio?
Kupio ga je da bi uzeo Rushmore tehnologiju (a da ga posle ne sude za
povredu autorskih prava kao kod Stackera) i da bi parirao Borlandu koji
je kupio dBASE (Ashton Tate). Ne verujem da će ga upropastiti, čujem da
je nedavno izašla nova verzija za unapređenjima, ali svakako ga neće
pustiti da ugrozi Access.
windows.183dr.grba,
-> #180, nbatocanin>> Hm, nešto mi pade na pamet: ako MS poštuje ovu politiku, zašto je
>> kupio Fox?
Demonstracija sile (dolara)?
>> Tj. koliko su tačne glasine da ga ja kupio da bi ga
>> upropastio?
Ili barem držao zauzdanog....
Ali, zar ne beše priča da su u MS mislili da je to jedini način da se dođe
do valjanog Rushmore algoritma? Beše neki trač na tu temu u vreme kupovine,
samo ne mogu da se setim detalja.
windows.184dr.grba,
-> #182, dejanr>> je nedavno izašla nova verzija za unapređenjima, ali svakako ga neće
>> pustiti da ugrozi Access.
Evo šta Microsoft kaže o tome:
(MS Office Developer's Kit - Designing Integrated Solutions, page 66)
********************
Microsoft Access and Microsoft FoxPro
In addition to Microsoft Access and Microsoft SQL Server, Microsoft offers
another choice for database management - Microsoft FoxPro. Like Microsoft
Access, Microsoft FoxPro can be used either ina a client-oriented
configuration on user's desktops, or as a back-end database server. oth of
these products offer a rich set of tools for creating complete relational
database applications. However, there are two main differences between
Microsoft FoxPro and Microsoft Access:
- Microsoft FoxPro offers a programming language that is based on the
xBase standard. xBase is a superset of the dBase III language that was
popularized in the Borland International dBase database system. xBase
allows FoxPro to run existing dBase applications with little or no
modification. Microsoft Access, on the other hand, has its own
Basic-based programming language.
- Microsoft FoxPro may be suitable for departmental database solutions
than Microsoft Access, which was designed primarily for smaller,
workgroup-sized applications.
********************
Da ne prepisujem više nego ovoliko, o FoxPro sistemu se više ni ne piše.
Jedina rasprava u koju uvlače čitaoca je odnos između SQL Servera i Access
baza kao različitih nivoa snage.
windows.185zormi,
-> #180, nbatocanin* Hm, nešto mi pade na pamet: ako MS poštuje ovu politiku, zašto je
* kupio Fox?
Osvajanje novog tržišta često mnogo više košta od otkupljivanja
već uspešnog proizvoda.
Recimo, Microsoft je godinama pokušavao da progura MS Money sofware
za kućno knjigovodstvo, ali nikako nije mogao da potisne već poznat
paket te namene Quicken koji i danas drži preko 60% tog dela tržišta.
Onda su jednostavno otkupili Quicken a da im ne bi sudili zbog
zavodjenja monopola (otkupili su najvećeg konkurenta svom proizvodu
i praktično zauzeli celo tržište) - prodali su MS Money Novell-u.
Dakle, prodavaće svoj Money pod imenom Quicken starim kupcima koji
su za njega čuli. Iz istog razloga su i MS i Borland pokupovali
poznate database pakete umesto da ulažu milione u marketing nekih
svojih novih imena. Ne bi me začudilo da se FoxPro vremenom stopi
sa MS Access-om, ali će se još prodavati pod starim imenom koje ima
svoje kupce. Izašao je inače Visual FoxPro... ;)
windows.186zeljkoj,
-> #181, dejanr> Davno sam radio sa njim... bio je potpuno kompatibilan sa Turbo
> Pascalom 5.0 (ili možda 5.5), ali su onda krenuli drugim putem
Da li je mogao da koristi unite iz Turbo Pascala?
> diskusiju) nije imao nikakvu šansu da uspe. Ne znam ni što su
> ga pravili.
Pa da bi pokazali da umeju da naprave i Pascal. :))
windows.187omega,
Uz sta se isporucuju mciavi.h i digitalv.h? Nikako da ih pronadjem...
windows.188jzivan,
Ne mogu da instaliram Windows for workgroups na racunaru sa Herkules karticom.
Instalacioni program mi traži drajver za tu karticu. Ako ga ko ima neka mi
pošalje. Unapred hvala.
windows.189bulaja,
-> #188, jzivan│Ne mogu da instaliram Windows for workgroups na racunaru sa Herkules
│karticom. Instalacioni program mi traži drajver za tu karticu. Ako
│ga ko ima neka mi pošalje. Unapred hvala.
└───
FAQ:
WINDOWS - W:\DRIVERS
----------------------
herc311 exe 157332 Hercules driver za Windows 3.11
windows.190nbatocanin,
-> #182, dejanr> Kupio ga je da bi uzeo Rushmore tehnologiju (a da ga posle
> ne sude za povredu autorskih prava kao kod Stackera) i da
> bi parirao Borlandu koji je kupio dBASE (Ashton Tate).
Hm, ta tehnologija po meni i nije nešto naročito. Uostalom, koriste
je i SIX i Comix i svi novi RRD-ovi, pa ih niko ne tuži.
> Ne verujem da će ga upropastiti, čujem da je nedavno izašla nova
> verzija za unapređenjima, ali svakako ga neće pustiti da ugrozi
> Access.
žitao sam nedavno u nekom časopisu planove MS-a za budućnost. Ne
sećam se tačno, ali tu je svoje mesto zauzeo i Fox.
Generalno, čini mi se da Access mora još malo "sazreti" da bi bio
ozbiljna konkurencija proizvodima sa višegodišnjom tradicijom.
windows.191jzivan,
-> #189, bulajaHvala bulaja
windows.192mmitrovic,
-> #180, nbatocanin::::: kupio Fox? Tj. koliko su tačne glasine da ga ja kupio da bi ga
::::: upropastio?
Ima novih glasina da je u mađarsku stigao VisualFOX. Kol'ko tu ima
istine, nemam pojma.
windows.193jovca.car,
-> #192, mmitrovic/* Ima novih glasina da je u mađarsku stigao VisualFOX. Kol'ko tu ima
Najavljen je za kraj aprila. Potpuno 32-bitan (zahteva Win32s, Win95 ili
NT), integrisan ODBC, OLE2 i OLE Automation, podrška za OCX kontrole,
objektno orjentisan, event-driven, sa odličnim IDE-om (MS Office look&feel).
Nimalo nalik na odbačen/upropašćen proizvod. :)
windows.194msavkovic,
Kako da u Visual Basic-u 3.0 za opciju file/new koju napravim
u formi1 vezem neku formu2 ?
Mozda je trivijalno, ali se ne bavim VB-om.
windows.195nlazic,
-> #194, msavkovic> Kako da u Visual Basic-u 3.0 za opciju file/new koju napravim
> u formi1 vezem neku formu2 ?
Formu 2 puštaš sa:
form2.Show ' <- Ovo treba da se nalazu negde u form1
Istu formu zatvaras sa:
Unload form2 ' <- Ovo se nalazi negde u form2
:) Nebojša :)
windows.196herak,
Molio bih da ako je neko zainteresovan da se prijavi kao beta tester
zanimljivog softvera za Windowse da mi se javi na mail.
Hvala, Herak.
windows.197djelovic,
Kako "uhvatiti" interapt pod Windowsima. Zgodno za one kojima treba
programiranje custom kartica i hardvera:
I assume you are trying to talk to some specialized piece of hardware through a
hardware interrupt. The rules are:
█ Put the ISR and any code or data used by the ISR in a DLL and mark everything
that is needed at interrupt time as FIXED in the SEGMENTS section of your .DEF
file. Don't mark everything fixed just the stuff you need at interrupt time.
Fixed DLL code and data is automatically page-locked to keep it from being
paged in enhanced mode.
█ Use the MS-DOS Get Interrupt Vector call (Interrupt 21h, Function 35h) and
Set Interrupt Vector call (Interrupt 21h, Function 25h) to manipulate the
interrupt vector. Don't worry Windows does the right thing to reflect the
interrupt into protected mode. If the hardware you are dealing with is memory
mapped or passes real-mode addresses in registers, you will need to obtain
protected-mode selectors for the memory (because your ISR will be running in
protected mode). DOS protected-mode interface (DPMI) calls are available for
this purpose.
█ The ISR does not have to reside in the lower 1 MB of physical memory.
However, if you are allocating memory for a device that expects it to be in
physical memory below 1 MB, you need to allocate the memory with
GlobalDOSAlloc.
█ The only Windows function that you can call from an ISR is PostMessage.
Now for a bit of a sermon: If you want to support specialized hardware under
enhanced-mode Windows, you will more than likely have to write a virtual device
(VxD) for the hardware. Windows running in enhanced mode is very good about
reflecting interrupts from devices into the appropriate virtual machine (VM),
but this virtualization comes at a price: interrupt latency. Most devices are
quite sensitive to delays in servicing their interrupts, especially devices
that transfer data. The only way to guarantee that interrupts from your device
are processed in a timely manner is to write a VxD for it. The VxD runs in ring
0 and handles the interrupt directly, and thus does not incur any VM scheduling
or virtualization overhead.
Information on how to write VxDs is contained in the Windows version 3.1 Device
Driver Kit (DDK) Virtual Device Adaptation Guide.
windows.198mmitrovic,
-> #197, djelovic::::: Information on how to write VxDs is contained in the Windows version 3.1
::::: Device Driver Kit (DDK) Virtual Device Adaptation Guide.
Mogu li neki odlomci iz ovoga, ako neko poseduje dotičnu knjigu.
windows.199trki,
Ako neko zna u cemu je problem molio bih da mi ogovori ???
Napisao sam neki instalacioni (SETUP) program za WINdowse i taman da budem
siguran da sve radi kako treba odem kod jednog kolege da ga probam.
Naravno pre toga sam ge probao na nekiliko razlicitih konfiguracija i sve
je bilo u redu .
KAda sam pustio SETUP koji treba samo da iskopira par fajlova na disk
njegov PROMISE drajver se javio sa porukom da SETUP.EXE pokusava da radi
nesto sto je navodno nekompatibilno sa 32bitnim pristupom , to je javio
PROMISE (jos jedan od mnogih controlera).
Interesuje me da li je neko imao slican problem , u mom programu se ne koriste
nikakve nelegalne instrukcije , vec se koriste klasicne open i close funkcije.
Uglavnom posto moj SETUP.EXE radi svuda korektno sem na pomenutom PROMISE VLB
kontroloru , mozda je samnom sve u redu , ali bih ipak voleo da cujem i vase
misljenje.
Unapred hvala.
trki
windows.200vlador,
Kako mogu da dođem do VBX fajla za rad sa baznim gridovima (grid koji se
popunjava iz baze:)?
windows.201iznogud,
Imam mali problem :((((
Pošto je pisanje hook programa izgleda postao nacionalni sport YU
programera, rešim ti i ja da napišem jedan. Ideja je bila
jednostavna: klikneš dvaput na naslov (caption) prozora, on stalno
ostane na vrhu (da, znam da to ima u xx programa, al ja ne koristim
nijedan od njih). Lepo sam postavio hook funkciju, najlepše od svega
što program i radi... al sporadično. Sve je ok dok ne dođem do nekog
MDI programa rađenog u nekom frameworku (MS Word, BC++...).
Naime, rečeni programi imaju krš božji klasa prozora, od kojih se
jedna klasa brine za jedno, druga za drugo... Kako da odaberem
pravi prozor, i da mu dodelim OnTop atribut?
windows.202djelovic,
Postoji li nacin da se promeni pozicija ikone za prozor koji nije
minimizovan? Dakle, da se podesi mesto na koje ce ikona da ode kada se prozor
minimizuje.
Probao sam sa SetWindowPlacement, al ne mere ž:(.
windows.203dvesic,
Potrebni su :
- VBX sa primitivama za crtanje (linija, luk, elipsa, krug ...)
- VBX kao primer za Browse nad nekom tabelom (tj. postoji izvor
podataka npr. ODBC; kako uraditi pregled tih podataka pod
Visual C++ ?)
Ima li sugestiija ? :))
.
windows.204.obj,
-> #202, djelovic> Postoji li nacin da se promeni pozicija ikone za prozor
> koji nije minimizovan? Dakle, da se podesi mesto na koje ce
> ikona da ode kada se prozor minimizuje. Probao sam sa
> SetWindowPlacement, al ne mere ž(.
Davno sam imao posla sa time, ali znam da to sigurno
može da se uradi preko SetWindowPlacement().
windows.205dr.grba,
-> #203, dvesic>> - VBX sa primitivama za crtanje (linija, luk, elipsa, krug ...)
>> ...
>> Ima li sugestiija ? :))
Da, ja sugeriram da se to dojavi i meni, ako neko kojim slučajem ima... (:
windows.206duzle,
Jel' zna neko neku dobru knjigu o programiranju pod Windows-ima, po
mogućstvu vezanu za Borland Paskal ?
Ogi