koncepcija.1de.pavlov,
Subjektivni pogled na Računare jednog čitaoca
U proteklih sto brojeva Računara bilo je puno tekstova koje sam rado čitao,
niz saveta i uputstava o upotrebi pojedinih programa, programerskih i hakerskih
trikova, vesti o svetskim dostignućima u hardveru i softveru. Izuzetna je
stvar postići sto brojeva nekog mesečnog časopisa što samo pokazuje da
su čitaoci rado čitali Računare :)
Okretanje budućnosti je uvek bolje nego baviti se prošlošću,
pa evo mog priloga na temu tekstovi koje bih voleo da čitam
( teme su date ne po mojoj proceni važnosti, već po brzini kucanja
sadržaja teme na tastaturi ).
Jesmo li bili pre Japanaca ?
( reč je o elektronskom kalkulatoru i profesoru Parezanoviću,
negde na Sezamu je milan pisao o tome )
Šta rade vodoinstalateri u IBM-u ?
( pitajte Alfa Krnetu :), konkurencija širi najbolje tračeve )
Od pera do Cray-a
( kako se nekada računalo a kako danas;
čime se računalo u Institutu u Vinči 1960, 1970, 1980, 1994 ?
(detaljan opis računara, memorije, diskova, bušenih kartica
(jesu li i oni imali vodoinstalatere ? :) ),
a čime računa NASA, CERN ...
pa i Rusija (nije valjda da su Amerikanci popili svu svemirsko-tehnološku
pamet, Rusi su mnoge stvari postizali pre Amerikanaca a tu su bili
potrebni računari ili brzo okretanje pedala ..) )
čelim da čitam nove tekstove Seke R. Jović ( pseudonim ? ), Bate Bajta,
pa i tekstove tipa "šta sve može pasti na pamet korisniku računara"
( po ugledu na tekst iz R99, "Izvinite, a gde je taj ANY taster ?" ,
"... ubacim disketu u pisaću masinu i lepo otkucam..." :) )
Ima li žica u računaru ?
(detaljan pogled u današnji hardver,
sa sve opisima hardvera Craya, Alfe, Pentiuma ( pin po pin :) , dobro
ne mora baš tako detaljno ali ..)
( ovo sve naravno u edukativno parapsihološke svrhe :
opišite nam mašinu koju da sanjamo, a neki tvrde da se u snovima
mogu i problemi rešavati pa možda dosanjamo i novu mašinu snova :) )
Bez čega (koga) ne bismo danas (već možda tek sutra)
imali računare ?
(počev od toga koje sve nauke su direktna osnova računarstva
(recimo matematička logika) pa do toga koja je tehnologija potrebna
za izradu integrisanih kola (ili pre za izradu Univac-a ili Mark-a );
koji ljudi su svojim radom direktno uticali da je računarstvo
danas ovako a ne manje (ili više :) ) razvijeno; postoji priča i o
Teslinoj povezanosti sa računarima )
čelim da čitam intervjue sa stvaraocima o predmetu njihovog stvaranja
( u ranim brojevima Računara, odlična je bila serija tekstova sa svetskim
programerima ).
čelim da se tekst za koji je plaćeno objavljivanje i označi kao plaćeni
oglas ( zato da bih za ostale tekstove znao da je to mišljenje
nezavisnih autora ).
Ne želim tekstove sa crnim slovima i tamnom pozadinom : teški su za čitanje :)
Ne želim da jurim po Sezamu delove tekstova iz Računara koji su
ispali iz odštampanog časopisa na volšeban način
( primer : win.ini, vidi u novi.racunari ).
Šta da rade oni koji nisu na Sezamu a kupuju Računare ?
Može li se bez algoritama ?
(da li je algoritam i to kad odem do pijace i kupim jabuke
a onda novine; koji je algoritam kretanja Pionira prema Jupiteru i Neptunu
a onda izvan Sunčevog sistema; algoritam pravljenja crnog hleba; )
Svi tekstovi koji obrađuju određenu temu a zahtevaju više od dva nastavka
trebalo bi da postanu ili tema jednog broja (pa se rašire na 5+ stranica)
ili da se stave u umetak. Ko da prati deset nastavaka neke teme ?
To za početnike nije jer teško da će uzimati časove godinu dana jedanput
mesečno, a opet nije ni za one koji bi da prošire vidike u nekoj temi
u koju su već upućeni ali nemaju ni strpljenja ni vremena da godinu dana
gustiraju članke; za sve njih je rešenje čitanje knjige ili umetka :).
Uostalom, valjda i autori tih serija tekstova imaju već unapred pripremljene
neke članke, pa nek dopišu ostatak i naprave umetak.
Umetak u svakom broju je odlična stvar i da ga nema trebalo bi ga izmisliti :)
;
jedino bolje od umetka su "n umetaka".
Politici nema mesta u Računarima, osim u jednom slučaju :
kada država određuje planove razvoja pa računarima udari carinu na luksuz
i još se kaže da to nama i nije tako potrebno; a gde su produktivnost
proizvodnje, nova radna mesta, da ne pominjem automatizovane proizvodne
pogone; ceo svet ide u bele mantile a mi treba da se radujemo sto će nam neko
ostaviti i plave :(
A mogao bi i neki tekst o stanju zakona kod nas : ko, koga, kada, zašto juri
zbog softvera, sta mogu da očekuju domaći programeri od zaštite prava
na svoj program.
Mislim da bi se testovi softvera tipa AutoCad, 3DStudio i slični
trebali da rade "napadom" iz više pravaca; oni koji već koriste program su
zainteresovani da dobiju pregled novih opcija (sa obaveznim primerom
čemu ta opcija može korisno da posluži); onima koji ne koriste program
(a koristili bi ga samo da znaju da je to ono što im treba :) )
trebalo bi sa svakom novom verzijom koja unosi značajna unapređenja
(to su uglavnom skokovi broja verzije na ceo broj)
(ne, to nije SHEZ :) čiji autor kada god mu žena skuva kafu piše novu verziju)
dati i širi opis programa sa konkretnom primenom (recimo, ne gradi se sve
na isti način, jednom se opiše porodična kuća a drugi put gradnja
hale sa 20,000 mesta ( šta je od softvera i hardvera korišćeno ovde ? ) ;
ili recimo kako se program za kojekakva crtanja povezuje sa mašinom
za pravljenje alata koja uradi tačno ono što je inženjer do malopre
projektovao (ili to bolje radi majstor Mika gledajući crtež na koji je malopre
spustio burek ); posebnu pažnju zaslužuju i programske alatke koje se
pojavljuju uz vrhunske crtaće pakete : čemu služe ti novi programski jezici
i kroz primere pokazati šta se novo može dobiti njihovom upotrebom,
može li automatizovanje određenih poslova, uvođenje novih naredbi i slično.
Sa druge strane, testovi programskih jezika bi, po meni, morali da obuhvate
mnogo više programskog koda nego opise da li se lepo osećamo dok čekamo
da nam se pri instalaciji napuni 60 Mb diska (sigurno da nije lepo :(,
ali bar da vidimo da li možemo i neku korist od toga da izvučemo);
ako ima novih naredbi u jeziku neizostavno je njihovo komentarisanje
uz programski primer (ako nije iz Helpa to bolje); uostalom, niko i ne očekuje
da se neki početnik zainteresuje za programski jezik čitajuci časopis,
uglavnom testove jezika čitaju oni koji se već nalaze u toj materiji
a za početnike je neophodna stručna literatura u obliku udžbenika
(ovde je značajna razlika između testa korisničkog programa i programskog
jezika : korisničke programe će i upotrebljavati "korisnici" , inženjerski
obrazovani u nekoj struci, bez neke velike filozofije sve dok im program
radi posao, dok programski jezici interesuju programere
koji su ipak druga "sorta" :) od korisnika : ipak programeri pišu
programe za korisnike a ne obrnuto :) ).
Voleo bih da vidim i poređenje brzine koda u pojedinim implementacijama
jezika (i istih i različitih jezika ) : svojevremeno je na Sezamu bila neka
rasprava o tome, pa kakvi su rezultati ? Vredi li šta ta Modula-2
i sve što ide uz Modulu ? Kakav je to Pascal ( i C ? ) koji je uradila
ista kuća koja i Modulu (i valjda se dobija u istom paketu ?) ?
U kojim jezicima se danas piše profesionalni softver ?
Da li je to samo C, ili C i jos nešto, ili nešto, ili ...
Gledajući Računare čovek bi rekao da postoje samo dva jezika :
C i Cliper. Ponekad se provuče neki Pascal (pre ga je bilo više)
i tek s vremena na vreme u nekoj vesti se pomenu i drugi jezici.
A šta da rade oni koji imaju silan kod napisan na Fortranu pa ga
sada silom prilika održavaju ? Možda neki tekst o tome
kako bezbolno (?) prebaciti kod sa Fortrana na nešto bolje (šta ?).
Da ne pominjem Cobol i firme koje i danas pišu novi softver u Cobolu.
Ako neko ima nešto nesto protiv Cobola ( a čini mi se da ima) onda
da to i objavi i da preporuči brzi (?) prelazak na nove koncepte
rada sa bazama podataka.
Naravno, razne primene razni jezici, ali bi jedan pregled
napisanog softvera, sa obzirom na to koji je jezik korišćen, bio koristan.
Za testove hardvera važi slična priča kao kod korisničkih programa :
na kraju, svi mi smo korisnici ovih računara sa kojih upravo čitamo
ovu poruku ili možda ima nekoga ko ovo čita na računaru koji je sam
konstruisao :) (sa sve procesorom :) ); opet, ima dosta elektroničara
koji bi da pročitaju ponešto o tekućim vrhunskim tehnologijama
(uostalom, časopisi u današnje vreme i idu u objavljivanju novih
rezultata brže od knjiga ), pa bi i da vide kako izgleda ponešto od
tih novosti, a još ako se pokaže i objasni kako to novo tehnološko čudo
i radi onda je to puna kapa za jedan časopis;
Za naše uslove je važno šta možemo, kao korisnici, da pronađemo
od računara što bliže svom mestu boravka, po kojoj ceni i sa kojim
performansama; ispitivanje performansi je jedno vreme išlo dosta detaljno
u Računarima (D. Veselinović je, pored toga što je ljubitelj hardvera,
i ekonomista ?) i sada nedostaje taj tip tekstova;
Značajan deo ukupnog (ipak pozitivnog :) ) utiska o Računarima
čine stalne rubrike Bajtovi licne prirode, Škola C-a, Win.ini, Cliper savetnik,
Škola Unix-a, Sezam file, Dejanove Pitalice. Bez ovih rubrika je danas
teško zamisliti Računare. Ima i jedna krupna praznina : nema Pascal savetnika.
Jedno vreme je išao a onda je ( bez objašnjenja ? ) nestao. žudno, s obzirom
da je ipak Pascal, za mene :) , pojam dobrog programskog jezika.
Krajnje subjektivno (kao i sve do sada rečeno :) ) :
imam utisak da Računari na ovim prostorima u najvećem delu svog postojanja
i nisu imali pravu konkurenciju; bilo je pokušaja drugih listova, s vremena na
vreme, koji su se završavali prebacivanjem težišta na druge teme ( ovo pogotovo
važi od kada su se Računari odlučili samo za IBM PC pokaži );
pravu vrednost Računara će pokazati tek trenutak u kome ćemo na kioscima imati
izbor dvadesetak časopisa iz celog sveta koji se kupuju po svetskim cenama
(a cena Računara je i sada svetska); tada će i naš domaći monopolista morati
da se zamisli nad odnosom
cena / kvalitet tekstova / kvalitet štampe / broj stranica,
tada neće više biti brojeva koji se raspadaju posle prvog otvaranja
(kod mene je rekorder R79, zalepljeno je još tri stranice za korice), verovatno
će im biti ukinuti prevodi (ko će da da pravo na prevod kada i sam prodaje taj
tekst), razmišljaće se više i o odnosu prema čitaocima koji očekuju izlazak
broja određenog datuma jer će čitaoci u međuvremenu kupiti konkurenciju (ne,
nije kašnjenje Računara izum ovog vremena, nekad je u pitanju 5 dana, 10 dana,
preskočen ceo mesec; koliko je uopšte brojeva izašlo na vreme ? :( );
čitaoce ne zanima da li u štampariji imaju slabu produktivnost,
da li kasni isporuka hartije, interni odnosi u BIGZ-u.
Verovatno je gornji odeljak preoštar :( ; znam da bi bilo primerenije da je
on upućen recimo našem vajnom proizvođaču automobila čiji proizvod košta
dva-tri puta skuplje nego da ga je radila bilo koja japanska fabrika,
ili da je upućen bilo kojem našem proizvođaču tehničkih uređaja
(ima li ih još ?), ili državnim monopolistima u PTT i nafti i
elektrodistribuciji, ili državi koja ne može da ukapira da pored spoljnih
ograničenja ne trebamo još sami sebi da dodajemo nova. Mislim (nadam se)
da će konkurencija koliko sutra zakucati i na naša vrata i ko to ne shvati
na vreme ni Novi Zeland mu neće biti dovoljno daleko.
Za kraj : šta se dešava sa Galaksijom, mamom ovih Računara ?
žasopis koji je nekada često čitan od korica do korica sa uživanjem.
koncepcija.2cnenad,
Dakle 'Računari' su ipak odlučili da donekle usliše želju i počnu da objavljuju
i umetke kao posebno izdanje. Povodom novog 'specijalnog' izdanja koje se po
Rankinim rečima bavi 'programerskim temama' može li se znati koji su to
umetci koji se objavljuju u 'specijalcu' ?
koncepcija.3ranka,
Cini mi se da sam rekla da je specijalno izdanje posveceno
korisnickom softveru, ali ako nisam bila dovoljno
jasna evo sada potvrdjujem da je tako. Sljedeci tom ce biti
verovatno obuhvatiti dodatke posvecene programerskim temama.
koncepcija.4ikordic,
RE: Tržište
Hteo bih da napomenem nešto u vezi prikaza i testova u časopisu. Sviđa mi se
što se može naći prikaz aktuelnog harvera. Ono što bih voleo da da vidim
jeste prikaz stvari koji su na našem tržištu rasprostranjene, da vidim neki
presek tržišta, svakog meseca posvećen nekoj drugoj temi (npr. monitori,
ploče, diskovi, ...), dok bi prezentacija nekih nedostupnih uređaja (osim
ako nisu BAŠ hi-tech) trebala biti svedena na neku opširniju informaciju.
Evo moj primer: do pre tri dana sam tragao za monitorom. Dugo, strpljivo i
zamalo bezuspešno. Samo svevišnji zna koliko sam kilometara i vremena
utrošio dok nisam došao do čudesa u koje sada gledam. Glavni problem je bio
taj što nigde nemam da pogledam monitore koji me zanimaju.
Kada od prodavca tražim da vidim monitor, dočeka me "'si normalan? Da
OTVARAM kutiju???", kao, nemaju posle kome da prodaju otvorenu kutiju?!? žak
i da nađem prodavca koji hoće da raspakuje monitor, treba i mašina na kojoj
će se testirati, pa da ima drajvere za jače rezolucije itd. ... Kada kupim
monitor, odnesem ga kući i ustanovim da mi se ne sviđaju boje, da treperi na
jačim rezolucijama, da je slika kriva itd., ne mogu da dobijem nazad pare -
ostao sam ukopan sa tim modelom.
Šta ću ako kupujem samo ploču ili grafičku kartu? Nakon par sati testiranja
ustanovim da je ploča đubre - šta ću s njom? Pare mi neće vratiti - pa ploča
radi!
Sve u svemu, "Računari" imaju meni nedostupnu mogućnost da natenane
istestiraju neki hardver koji kruži domaćim tržištem. Ništa opširno, samo da
u nekoliko rečenica (& neka slika?) prikažu neke modele i kažu: ovo je OK,
ovo je đubre i time spasu gomilu utrošenih para.
Prevedeni tekstovi su interesantni, ali više kao kuriozitet nego kao korisna
tržišna informacija. Dolazimo da paradoksalne situacije da su nam bolje
poznati modeli koji kruže po zapadnim zemljama, nego ovi koje svaki dan
viđamo.
Ovo se takođe odnosi na test DX4 ploče iz prošlog broja. Zanimljivo je
videti šta se sve nudi u belom (?) svetu, ali smatram da bi daleko
zanimljiviji bio tekst jedne ili više ploča (pa i ne bio to DX4) koje se kod
nas prodaju. Ili test 14400 modema iz "Računara": nije predstavljen
verovatno najpopularniji model, Zoltrix. Nudi se na sve strane, a ja ne znam
dal' da ga uzmem ili da čekam nešto bolje. Da verujem prodavcu? ;)
koncepcija.5mikis,
+> Sve u svemu, "Računari" imaju meni nedostupnu mogućnost da natenane
+> istestiraju neki hardver koji kruži domaćim tržištem. Ništa opširno, samo da
+> u nekoliko rečenica (& neka slika?) prikažu neke modele i kažu: ovo je OK,
+> ovo je đubre i time spasu gomilu utrošenih para.
Ideja jeste dobra, ali nije savršena - ko garantuje da prodavci neće
davati posebno "naštimovane" proizvode na test?
koncepcija.6dejanr,
>> što se može naći prikaz aktuelnog harvera. Ono što bih voleo da da vidim
>> jeste prikaz stvari koji su na našem tržištu rasprostranjene, da vidim
>> neki presek tržišta, svakog meseca posvećen nekoj drugoj temi (npr.
>> monitori, ploče, diskovi, ...)
U oktobarskim "Računarima" biće megatest štampača, naravno nabavljenih
ovde i testiranih u Redakciji. Mislim da će ti se dopasti.
koncepcija.7ikordic,
RE: Testovi
=> Ideja jeste dobra, ali nije savršena - ko garantuje da prodavci neće
=> davati posebno "naštimovane" proizvode na test?
Najpre, i to bi bilo bolje od kupovine na slepo. A drugo, ta situacija je
ipak neverovatna. Slabo koji diler ima nameru da mu firma traje tri meseca,
nakon čega više niko živ neće kupovati kod njega.
Sa druge strane, novinari po zapadnim časopisima imaju sijaset tehnika
kojima se ovakve rabote izbegavaju. E sad, oni imaju i budžet kojim kupuju
tu robu ...
koncepcija.8ikordic,
RE: Testovi
=> U oktobarskim "Računarima" biće megatest štampača, naravno
=> nabavljenih ovde i testiranih u Redakciji. Mislim da će ti se
=> dopasti.
Očekujemo sa nestrpljenjem :) Akcenat je upravo bio na robi koja se ovde
može nabaviti, a ne nekim hi-tech zezalicama koje ovde niko ne prodaje.
Naravno, imamo i suprotnih primera, kao npr. tvoj tekst o Intel 144 modemu.
Da njega nije bilo, ko zna da li bi se iko smilovao da ih dovlači ovamo.
koncepcija.9spale,
>> Naravno, imamo i suprotnih primera, kao npr. tvoj tekst o Intel 144
>> modemu. Da njega nije bilo, ko zna da li bi se iko smilovao da ih dovlači
Pa zar ih iko dovlači? Mislim na firme, ne na privatnu (nekomercijalnu ;)
prodaju preko oglasa.
Nikola
koncepcija.10hercog,
> Ideja jeste dobra, ali nije savršena - ko garantuje da prodavci neće
> davati posebno "naštimovane" proizvode na test?
Odeš do prodavca, po principu slučajnog uzorka iz magacina izvučeš neki pro-
izvod i to ti je to...
Sale
koncepcija.11zcvele,
ş> Odeš do prodavca, po principu slučajnog uzorka iz magacina
ş> izvučeš neki pro- izvod i to ti je to...
:))))))))))
Šta ti misliš. 95% Beogradskih firmi na lageru imaju MAXIMALNo jednu mašinu
sklopljenu. Sve ostalo je u delovima.
Cvele
koncepcija.12mikis,
+> Šta ti misliš. 95% Beogradskih firmi na lageru imaju MAXIMALNo jednu mašinu
+> sklopljenu. Sve ostalo je u delovima.
Da, ali mi i govorimo o testiranju KOMPONENTI - monitora, hard
diskova, kartica... Predloženi način (traženje po magacinu) je dobar,
ali gotovo neizvoljiv :(
koncepcija.14hercog,
> Šta ti misliš. 95% Beogradskih firmi na lageru imaju MAXIMALNo jednu
> mašinu sklopljenu. Sve ostalo je u delovima.
Ako hoće da rade, da ljudi kupuju od njih onda oni moraju da se potrude...
Sale
koncepcija.15mpaunovic,
M>> Sta ti mislis. 95% Beogradskih firmi na lageru imaju MAXIMALNo jednu
>> masinu sklopljenu. Sve ostalo je u delovima.
>
> Ako hoce da rade, da ljudi kupuju od njih onda oni moraju da se potrude...
Ono sto izgleda mnogi ne razumeju
jeste da ta prica o trudu,kvalitetu itd kao uslovu za
trziste vazi samo ako imas veliki visak ponude u
odnosu na potraznju, i kada se zivi samo od onog
sto se proda. TU onda dodju do izrazaja mehanizmi da
prodavac mora da se ubija od truda da kupac buyde
zadovoljan.
Medjutim kod nas u oblasti
kompjutera-a i mnoge druge robe sto se toga tice-
vec duze vreme imas vecu potraznju od ponude, ili
bar pribliznu potraznju i ponudu. Sada i zbog
sankcija, a uvek zbog nevidjenog zezanja koje
izvodi nasa carina, banke i.t.d. Kada imas takvo
stanje na trzistu, onda je prodavcu gotovo
svejedno kako radi(sve dok nekog ne prevari
tolko da mu dodje sa pistoljem:)) dakle nista od
tih prica "moraju da se trude".. oni se samo trude
i nabave robu, posle se sve proda pa ma kakvo da
je.
koncepcija.16ikordic,
RE: Fotografije
Ima li izgleda da uposlite nekog fotografa koji će slikati hardver koji se
testira? Mislim da su prošla vremena kada su se slike "skidale" sa
propagandnog materijala ili čak iz stranih časopisa. Nisam upućen u
problematiku, ali ne vidim da bi to donelo neke značajnije troškove.
Ovaj printerski "megatest" je bio prava prilika da se ovako nešto proba.
Doduše, u uvodniku piše da su svi štampači fotografisani, al' izgleda da su
te fotke netragom nestale ;)))
koncepcija.17ikordic,
RE: HW testovi
Mislim da je vreme da "Računari" nešto učine po pitanju utvrđivanja nekog
stndarda za testiranje hardvera. žasopis već dugo luta između raznih
koncepcija, koje su uz to i nekompatibilne, tako da se dolazi u situaciju da
se test nekog modela od pre dve godine ne može porediti sa nekim iz prošlog
broja.
Primenjeni koncepti su varirali, počev od kudimo/hvalimo (Moj Mikro koncept,
nabrajanje pros & cons), zatim RI ("Računari" indeks, merenje relativnih
performansi) pa preko raznih UniTest-a i poređenja sa raznim Optima
konfiguracijama, koje su uzimane kao referenca, sve do najnovijeg kocepta,
čija je glavna odlika nedefinisanost. Tekstovi (pogotovo Unitest) su bili
prepuni gomile numeričkih podataka, koji nisu dugo zadržavali svoju
aktuelnost jer je često dolazilo do izmena, kako samih testova, tako i
referenci, pa se dolazilo u situaciju iz prethodnog pasusa.
Bilo bi lepo kad bi par ljudi selo i napravilo nešto kao što ima "Chip"
(EuroTest) ili PCMag i da takođe ceo koncept i grafički osmisli - one
zvezdice u megatestu štampača izgledaju kriminalno.
koncepcija.18dr.grba,
>> čija je glavna odlika nedefinisanost. Tekstovi (pogotovo Unitest) su bili
>> prepuni gomile numeričkih podataka, koji nisu dugo zadržavali svoju
>> aktuelnost jer je često dolazilo do izmena, kako samih testova, tako i
>> referenci, pa se dolazilo u situaciju iz prethodnog pasusa.
Možda su cife precizniji sistem merenja, ali ja više priznajem subjektivan
stav. Što reče jedan moj drugar, kada sam mu pokazao novu mašinu, pa hteo da
startujem WinBench: "Ne, ne. Otvori mi onih deset spredšitova sa kojima si
radio kad sam ušao, Wintutor, XXX fajl u Winwordu, pa pusti search&replace...
ne mora ništa više, dosta je za test..."
Malo sam razmislio i shvatio da je čovek u pravu. Pružati se prema guberu,
videti realnu sposobnost mašine. I uostalom, ne ložiti se desktop
publishingom sa LX 400 na stolu (((:
Ako ti se i nisu dopale zvezdice u testu štampača, da li misliš da je tekst
bio loš? Za mene to je tekst po meri problema koji je obrađen. Nije, zbilja,
kako test koji videh u PC magazine iz novembra prošle godine, ali ni ovo nije
Amerika.
koncepcija.19vitez.koja,
#=> ................................ I uostalom, ne ložiti
#=> se desktop publishingom sa LX 400 na stolu (((:
"Deda, nemoj dete da mi vređaš!" ;))
Mislim da je gora stvar pomisliti kako si sa Pentiumom na 90 MHz
i HPIV štampačem postao pravi desktop publisher, nego pokušati
nešto izmozgati sa slabijim računarom i LX400. Ako treći (poslednji)
otisak uradiš na nekom laseru, efekat je isti...
koncepcija.20ikordic,
RE: Graf. obrada
=> Ako ti se i nisu dopale zvezdice u testu štampača, da li misliš da je
=> tekst bio loš? Za mene to je tekst po meri problema koji je obrađen.
Piše lepo u poruki :) tekst mi se sviđa, grafička obrada ne.
koncepcija.21dr.grba,
>> Piše lepo u poruki :) tekst mi se sviđa, grafička obrada ne.
AAAAA! Do'mene, do'mene! (((: PaRDoN!