biznis.1dejanr,
Izgleda da je žiralni kurs strašno pao, negde na 12-13 miliona. I to naglo,
negde oko podne.
biznis.2toma,
Gotovo je sa žiralnim kursom :((
Bar za sledećih petnaest dana...
biznis.3veca,
>> Izgleda da je žiralni kurs strašno pao, negde na 12-13 miliona. I
>> to naglo,
Sad slušam na vestima da neke menjačnice danas nisu primale uplate,
a da su neke već zatvorene.
Izgleda da će zabrana žiralnog otkupa ipak stupiti na snagu (?).
biznis.4zandric,
> Izgleda da je ziralni kurs strasno pao, negde na 12-13
> miliona. I to naglo, negde oko podne.
Euro Sigma (27.marta) 16 miliona (imaju problema sa prezentiranjem
uplatnica za poslednja tri dana - postaju krajnje problematicni.
Interplast trejd 14 miliona
Jedna druga stedionica (cuj stedionica!) u 27. marta - 12 miliona sa
najmanjom uplatom od 50DM.
Ovo su kursevi od 17h
biznis.5vstan,
> Gotovo je sa ziralnim kursom :((
:))
> Bar za sledecih petnaest dana...
Ne ponovili se ikad vise ...
biznis.6dejanr,
Upravo sam čuo da je dinar devalvirao. Marka je 8 miliona a dolar 13.600.000.
Kurs se odnosi i na staru štednju i na carine.
Ovo nije baš 100% provereno, ali je direktno iz banke tako da mislim da je
tačno.
biznis.7boox,
>> Sad slušam na vestima da neke menjačnice danas nisu primale uplate,
>> a da su neke već zatvorene.
U Kragujevcu su juče pre podne samo tri menjačnice vršile žiralni otkup
deviza. Medjutim u podnevnim časovima su saznale da ne mogu realizovati
prenos dinara na račune građana. U poslepodnevnim časovima su imale
velikih problema da vrate devize (uplakanim) građanima zbog nedostatka
sitnih maraka. U centru grada, u zanatskom dvorištu, je jedna menjačnica
samo juče pre podne preuzela 7.000 DEM od građana, a par sati kasnije su
jedva ostali živi nemogavši da im vrate pare.
Tačno je da je žiralni kurs značajno uticao na inflaciju, ali je nekima
bio i dobro došao. Neću da navedem korisnika sezama, koji je na taj
način napunio svoj frižider kobasicama. :))
biznis.9mikrom,
▄─ Ovo nije baš 100% provereno
Ovo je 100% provereno i počinje da se primenjuje od 23.07.93 u 00:00
biznis.10mmile,
> Izgleda da će zabrana žiralnog otkupa ipak stupiti na snagu (?).
Kako "neko" moze da zabrani nekom da prodaje nesto (dm) po nekoj ceni ?
biznis.11ndragan,
/ Od ponedelja u opticaju novčanica od 50.000.000 dinara.
Predložio bih dizajnerima naših prigodnih papira da počnu da odvajaju po
tri nule, ili da barem nacrtaju razmernik ispod iznosa, tek da može
čovek da već iz druge prepozna novčanicu.
Em ih retko viđam, em svaki put sve više nula; bolje bi bilo da se
umesto nazivne vrednosti stavlja nazivna dužina.
biznis.12v.nesic,
>> Izgleda da će zabrana žiralnog otkupa ipak stupiti na snagu (?).
>
> Kako "neko" moze da zabrani nekom da prodaje nesto (dm) po nekoj ceni ?
Novac nije obična roba i svaka država ima pravo da postavlja ograničenja
na negovu uptrebu na svojoj teritoriji.
Recimo, u Italiji je do skoro bilo zabranjeno posedovanje deviza, dok je
u većini zapadnih zemalja držanje većih količina novca van banaka kažnjiva
rabota u smislu poreskog zakona.
biznis.13paki,
> / Od ponedelja u opticaju novčanica od 50.000.000 dinara.
>
> Predložio bih dizajnerima naših prigodnih papira da počnu da
> odvajaju po tri nule, ili da barem nacrtaju razmernik ispod iznosa,
> tek da može čovek da već iz druge prepozna novčanicu.
A tek što izgleda :( Ma ko su te žene, ljudi i devojke (ustvari,
žena, čovek i devojka, na svakoj novčanici neko od njih troje,
sem one s Teslom), kao da nemamo naučnika/književnika/vojvoda
itd. koje bismo mogli da stavimo na novčanicu?
Ali svejedno, ionako to parče papira za par dana neće vredeti
ništa :((
biznis.14jasicp,
> Em ih retko vidam, em svaki put sve vise nula; bolje bi bilo da se
> umesto nazivne vrednosti stavlja nazivna duzina.
5 * exp ( 6 ) i slicno ...
Samo sto "gradjeni" ne znaju to...
biznis.15bulaja,
Jeste li videli novu novcanicu od 50.000.000? Malena je i crvena :),
a pozadi su stavili sliku rektorata BU (verovatno da ovekovece svoju
poslednju akviziciju :( ).
biznis.16dejanr,
>> Jeste li videli novu novcanicu od 50.000.000? Malena je i crvena :),
žudno. Odvajkada ;) su crvene novčanice bile 10 (+ određen broj nula)
dinara (i zvale se "konj" :). Verovatno je ta novčanica pripremana da
bude 10 miliona pa iznenada "avanzovala" ;)
biznis.17viktor,
Juče sam je nazvao i u razgovorima sa nekolicinom kolega "overio" svoj autorski
naziv iste:
REKTORKA (c)
... ;))
Eh, samo da napomenem, video sam je samo u rukama onih: dvze... :(
biznis.18dejanr,
>> Juče sam je nazvao i u razgovorima sa nekolicinom kolega "overio" svoj
>> autorski naziv iste:
>> REKTORKA (c)
Najbolji su bili sinoć na televiziji, kaže "sa jedne strane novčanice
je bla, bla a sa druge je slika Rektora Beogradskog Univerziteta"...
biznis.19ndragan,
/ Izgleda da je žiralni kurs strašno pao, negde na 12-13 miliona. I to
/ naglo, negde oko podne.
Danas pink pajkani kreću na bankice...
biznis.20dikla,
> A tek sto izgleda :( Ma ko su te zene, ljudi i devojke (ustvari,
> zena, covek i devojka, na svakoj novcanici neko od njih troje,
> sem one s Teslom), kao da nemamo naucnika/knjizevnika/vojvoda
> itd. koje bismo mogli da stavimo na novcanicu?
>
> Ali svejedno, ionako to parce papira za par dana nece vredeti
> nista :((
Mogli bi recimo da stavljaju skupstinske poslanike.....
Oni otprilike traju koliko i novcanica...:)
biznis.21dikla,
> Najbolji su bili sinoc na televiziji, kaze "sa jedne strane novcanice
> je bla, bla a sa druge je slika Rektora Beogradskog Univerziteta"...
Nisam bas u toku, ko je inace trenutno RBU ?
biznis.22mikrom,
čiralni kurs jeste opao, tačnije po zakonu
za 1 DEM sve menjačnice mogu isplaćivati
samo 8.000.000.- DIN, ali desilo se nešto
zaista interesantno. Naime, Interplast
otkupljuje dinare!!!
Dakle odneseš u Interplast 100.000.000.- dinara,
a oni ti uplate na tekući 170.000.000.- dinara.
To još nisu zabranili, a šta rade sa kešom (kupuju
devize na ulici?) to za sada fin. policija još
ne objavljuje. Znači, ako prodaš marke na ulici
i dobiješ recimo 10.000.000.- u Interplastu dobiješ
17.000.000.- pa bi se moglo reći da je DEM žiralno
17.000.000.-
biznis.23veca,
>> u većini zapadnih zemalja držanje većih količina novca van banaka
>> kažnjiva rabota u smislu poreskog zakona.
Koliko je meni poznato, porez se plaća i na štednju.
Na obrt kapitala se ne plaća.
biznis.24dejanr,
>> Naime, Interplast otkupljuje dinare!!! Dakle odneseš u Interplast
>> 100.000.000.- dinara, a oni ti uplate na tekući 170.000.000.- dinara.
>> To još nisu zabranili, a šta rade sa kešom (kupuju devize na ulici?)
>> to za sada fin. policija još ne objavljuje.
E svašta će narod da se seti - kurs dinara prema dinaru ;))
Samo, to znači da nekoj firmi koja, recimo, ima 200 milijardi na računu
za pretvaranje toga u keš naplate 100 milijardi (ako čoveku daju 70% više,
moraju i oni nešto da zarade u inverznoj operaciji) što je grozomorna
globa, ja čuh da se za tu uslugu uzima 10-20%.
biznis.25jkratica,
>> A tek sto izgleda :( Ma ko su te zene, ljudi i devojke (ustvari,
>> zena, covek i devojka, na svakoj novcanici neko od njih troje,
>> sem one s Teslom), kao da nemamo naucnika/knjizevnika/vojvoda
>> itd. koje bismo mogli da stavimo na novcanicu?
>> Ali svejedno, ionako to parce papira za par dana nece vredeti
>> nista :((
> Mogli bi recimo da stavljaju skupstinske poslanike.....
> Oni otprilike traju koliko i novcanica...:)
Još bolje ministre...
Oni su još kratkotrajniji .... :)
biznis.26jkratica,
>> Najbolji su bili sinoc na televiziji, kaze "sa jedne strane novcanice
>> je bla, bla a sa druge je slika Rektora Beogradskog Univerziteta"...
> Nisam bas u toku, ko je inace trenutno RBU ?
Poljoprivrednik, koji je i to samo na papiru, i zna manje nego svaki
prosečni gedža, i koji je za razliku od ovog potonjeg plug video samo na TV-u.
biznis.27dejanr,
Sutra izlazi novčanica od 10 miliona, sa likom Ive Andrića.
Videćemo da li će sa njom biti kao sa novčanicom od milion koju maltene niko
nije ni video, iako formalno postoji
biznis.28veca,
Danas mi čovek uplatio dve novčanice od 50 mil. i sasvim slučajno
pogledam, kad ono, jedna veća od druge za 3 mm.
Neverovatno!
Treća smena se uspavala :)
biznis.29dikla,
>> Mogli bi recimo da stavljaju skupstinske poslanike.....
>> Oni otprilike traju koliko i novcanica...:)
>
> Jos bolje ministre...
> Oni su jos kratkotrajniji .... :)
Upravu si...., nisam se toga setio :))
biznis.30dikla,
> Danas mi covek uplatio dve novcanice od 50 mil. i sasvim slucajno
> pogledam, kad ono, jedna veca od druge za 3 mm.
> Neverovatno!
>
> Treca smena se uspavala :)
Lepo ti to uspevas, pored toga sto izbrojis nule uspes i da je izmeris :)
biznis.31wizard,
> Danas mi čovek uplatio dve novčanice od 50 mil. i sasvim slučajno
> pogledam, kad ono, jedna veća od druge za 3 mm.
> Neverovatno!
>
> Treća smena se uspavala :)
More... da nije u pitanju "četvrta" smena... Bolje utopi tu novčanicu
što pre. :)
biznis.32v.nesic,
>>> u većini zapadnih zemalja držanje većih količina novca van banaka
>>> kažnjiva rabota u smislu poreskog zakona.
>
> Koliko je meni poznato, porez se plaća i na štednju.
> Na obrt kapitala se ne plaća.
Porez nije na štednju, nego na kamatu koja se porezuje kao i svaka druga
dobit. Ako držiš pare van banke onda nema kamate -> nema poreza. Ali,
kako njihovi bakari ne beže u svet poreznici podrazumevaju da ti pare
držiš van banke da bi ih obrtao i zaradio više nego što dobijaš kamatom.
biznis.33maksa,
<><> More... da nije u pitanju "četvrta" smena...
To se zove "domaća radinost". :)
biznis.34cdragan,
Hrvatski sabor je usvojio novu novčanu jednicu. Hrvatski dinar
će zameniti KUNA. Jedna KUNA će imati 100 lipa ...
biznis.35darone,
>> Videćemo da li će sa njom biti kao sa novčanicom od milion koju maltene
>> niko nije ni video, iako formalno postoji
Ja vido, imao u rukama... i potrošio. Sad mi žao, biće raritet :(
darone
biznis.36veca,
>>> Koliko je meni poznato, porez se plaća i na štednju.
>>> Na obrt kapitala se ne plaća.
>> Porez nije na štednju, nego na kamatu koja se porezuje kao i svaka
>> druga dobit. Ako držiš pare van banke onda nema kamate -> nema
>> poreza. Ali,
Nisam znala da sve mora od reči do reči da se kaže.
Naravno da se ne plaća na štednju, nego na kamatu, koji bi inače bio
motiv štednje?
biznis.37veca,
>> Lepo ti to uspevas, pored toga sto izbrojis nule uspes i da je
>> izmeris :)
Nisam radila izvesno vreme, zbog selidbe, pa tako ni zarađivala,
a onda kad dobiješ novac, gledaš ga ko blesav :))) naročito kad
se gotovo svaki dan menja :(
Mada, agencija prima i devize, tako da se dešava da ne stignem da
vidim nove novčanice :)
biznis.38veca,
>> More... da nije u pitanju "četvrta" smena... Bolje utopi tu
>> novčanicu što pre. :)
Učinjeno istog trenutka! Kupila cigarete :)
biznis.39veca,
>> To se zove "domaća radinost". :)
To se zove: požuri bre, dileri su nervozni :)
biznis.40dr.grba,
>> >> More... da nije u pitanju "četvrta" smena... Bolje utopi tu
>> >> novčanicu što pre. :)
>>
>> Učinjeno istog trenutka! Kupila cigarete :)
...koje su takođe falsifikat, i tako u nedogled...
biznis.41v.nesic,
>>>> Koliko je meni poznato, porez se plaća i na štednju.
>>>> Na obrt kapitala se ne plaća.
>
>>> Porez nije na štednju, nego na kamatu koja se porezuje kao i svaka
>>> druga dobit. Ako držiš pare van banke onda nema kamate -> nema
>>> poreza. Ali,
>
> Nisam znala da sve mora od reči do reči da se kaže.
> Naravno da se ne plaća na štednju, nego na kamatu, koji bi inače bio
> motiv štednje?
Ja to više zbog onog u drugom redu da: Na obrt kapitala se ne plaća.
biznis.42jasicp,
Vecera ( skromnija po porudzbini tj. ne nesto extra ) u restoranu
Peking kosta 476.000.000 dinara. Primaju i DM. Pa izvolite.
Prijatno, pozdrav Pedja !
biznis.43dragisak,
> Vecera ( skromnija po porudzbini tj. ne nesto extra ) u restoranu
> Peking kosta 476.000.000 dinara. Primaju i DM. Pa izvolite.
Za jednu osobu ?! :(
biznis.44dcolak,
│ Vecera ( skromnija po porudzbini tj. ne nesto extra ) u restoranu
│ Peking kosta 476.000.000 dinara. Primaju i DM. Pa izvolite.
Jedno pitanje: Jel to za jednog ili za 4-oro?
Sledge DAMMIR!
biznis.45jtitov,
>Danas mi covek uplatio dve novcanice od 50 mil. i sasvim slucajno
>pogledam, kad ono, jedna veca od druge za 3 mm.
Rade color foto-kopir masine...
biznis.46jasicp,
> Za jednu osobu ?! :(
Ma za dve ! Bilo bi ipak suvise grozno, a i ovako je ! To je tada
bilo 35DM.
biznis.47nbatocanin,
> Vecera ( skromnija po porudzbini tj. ne nesto extra ) u
> restoranu Peking kosta 476.000.000 dinara. Primaju i DM.
> Pa izvolite.
Ne mogu da izdržim ;) a da ne pomenem moje ekskluzivno jednokratno
iskustvo sa ovim restoranom. Prvo, tipovi su toliko bezobrazni da
nemam reči: iz momenta ošacuju ko je nov i obavezno mu uvale neka
bezvezna jela (ko bude naivan ko ja da prihvati njihovu preporuku) i
nakaleme bar još 30% na osnovni račun. To mi je jedno od
najneprijatnijih iskustava u životu, za razliku od kineskog restorana
u NS.
biznis.48bbaja,
>||> Danas mi covek uplatio dve novcanice od 50 mil. i sasvim
>||> slucajno pogledam, kad ono, jedna veca od druge za 3 mm.
>||
>|| Rade color foto-kopir masine...
Kako su bedno uradjene garant da kopije niko ne moze da razlikuje.
biznis.49bulaja,
│To mi je jedno od najneprijatnijih iskustava u zivotu,
│za razliku od kineskog restorana u NS.
└───
Kakva su iskustva sa kineskim restoranom na Konjarniku? Drze ga neki
pravi Kinezi i ljudi su ga ranije prilicno hvalili (cak je bio relativno
jeftin).
biznis.50stefan,
> Kakva su iskustva sa kineskim restoranom na Konjarniku? Drze ga neki
Ja na žalost tamo nisam bio ali sam isto čuo od nekih ljudi da je to
"prvi dobar kineski restoran u Beogradu, baš kao onaj u Novom Sadu" :) To je
bilo ranije a kakav je sad ne znam.
biznis.51ssokorac,
─┼┤ Kakva su iskustva sa kineskim restoranom na Konjarniku? Drze ga neki
─┼┤ pravi Kinezi i ljudi su ga ranije prilicno hvalili (cak je bio
─┼┤ relativno
Bio sam jednom tamo i moram priznati da je bio vrlo dobar. Istina, usluga
je bilo malo spora :( ali vredelo je čekati :). To je bilo dosta davno,
negde u vreme kada je tek otvoren tako da o sadašnjem stanju ne znam ništa.
Iskustva sa "Pekingom" su takodje bilo dosta dobra, većinom. Bio sam,
davno, dosta puta tamo, i otprilike sam provalio šta je dobro :). Jedini je
problem što se ponekad čeka izrazito dugo, često nemaju pola jela, cene su
grozne i obavezno pri pisanju računa kradu. Tako da morate dobro proveriti
šta plaćate. Da su neka bolja vremena, može se i svratiti, ali sada -
teško.
biznis.52ladislavs,
Da li postoji neka nova mogućnost žiralne uplate pretplate za Sezam?
žujem da mogu da se prodaju devize, a novac prosledi SAMO na žiro
(ali ne i tekući) račun.
Gde i kako?
ciLa.
biznis.53dejanr,
Od sutra - novčanica od 100 miliona.
biznis.54v.nesic,
> žujem da mogu da se prodaju devize, a novac prosledi SAMO na žiro
> (ali ne i tekući) račun.
Pa možeš da izdaš trajni nalog za prebacivanje sa žiro na tekući ako
su u istoj banci. U Slavija banci se knjiži sa istim datumom :), mada
nije pravilo, ima ih raznih :(
biznis.55veca,
Od sutra Narodna banka pušta u opticaj novčanicu od 100.000.000.
žujem (nije provereno) u septembru, najverovatije denominacija.
biznis.56drassa,
>│ žujem (nije provereno) u septembru, najverovatije
>│ denominacija.
Ako su to svi čuli možda bude, a možda i ne bude septembra.
U svakom slučaju, umesto 3 trebalo bi da bude skinuto jedno 8 - 9
nula :)
Bye, Drassa
biznis.57zqusovac,
> Kakva su iskustva sa kineskim restoranom na Konjarniku?
RED ALERT !
N E I Ć I N I K A K O
Jednom sam (po preporuci) bio. Užas. Bila im je frka da nadju ćase i štapiće,
usluga je nikakva, sva jela liče i imaju isti ukus, nemaju začine, ambijent je
očajan - liči na pravu socijalističku kafanu iz najgoreg perioda.
Pozdrav,
zq
biznis.58madamov,
******
Od sutra - novčanica od 100 miliona.
******
I opet će marka da skoči. Moja prognoza negde na 35 od 40 meleona.
biznis.59mladenp,
>> Kakva su iskustva sa kineskim restoranom na Konjarniku?
> N E I Ć I N I K A K O
> Jednom sam (po preporuci) bio. Užas. Bila im je frka da
> nadju ćase i štapiće, usluga je nikakva, sva jela liče i
> imaju isti ukus, nemaju začine, ambijent je očajan - liči
> na pravu socijalističku kafanu iz najgoreg perioda.
Ovo kao da si opisao restoran "Peking". Bio sam tamo
pre jedno godinu dana i zarekao se da više ne ulazim.
Štapiće i ćase ni nemaju. Jede se viljuškom i nožem. :(
biznis.60corto,
> RED ALERT !
>
> N E I C I N I K A K O
>
Kada si bio? Mi smo svoj vencani rucak (pre ravno 2 godine) odrzali tamo
i bilo je sasvim OK. A u medjuvremenu se, istina, desilo svaaasta...
dJOLE
biznis.61jtitov,
> ocajan - lici na pravu socijalisticku kafanu iz najgoreg perioda.
Pa u Kini je socijalizam, zar ne? A to sto si se mozda navikao na one
gadne kinesko-kapitalisticke restorane po belome svetu, to je tvoj
problem. :)))))))))
biznis.62mikrom,
Vidim da se malo zakuvalo oko cena/kvalitet u kineskim
restoranima.
Nije baš isto, ali ne mogu da odolim, a da ne ispričam
jedan, za mene užasan događaj. Naime, u četvrtak (05.08)
sam otišao do apoteke da kupim "Pavlovićevu kremu", za
novog bebirona. Kako se radilo o hitnoj stvari, a bilo
je već par minuta do zatvaranja bio sam prinuđen da
platim 240.000.000.- (na žalost keš) za jednu kutijicu
kreme od 85 g. (To je tada bilo blizu 10 DEM).
Pa sada razmišljam, u kineskom restoranu bar dobiješ
neku količinu i to još slatko pojedeš, ali dati 10 DEM
za kremu, koja se uz to još maže na dupe (pardon), to
je zaista preterano. I sad ko želi neka povećava natalitet.
biznis.63michelle,
> neku količinu i to još slatko pojedeš, ali dati 10 DEM
> za kremu, koja se uz to još maže na dupe (pardon), to
> je zaista preterano. I sad ko želi neka povećava natalitet.
A dati milijardu i više za 10 pelena? :( Cene tih stvari za bebe su nehumano
visoke.
A da ne pričam o lekovima kao što je PRE PAR koji je koštao više od 100 DEM u
jednom trenutku.
Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)), i rodila
lepog sinčića :))))).
A sad su na redu benkice, štramplice, flašice, pelene ..... prašak za veš,
pavlovićeva ....
Daće nama to tata Sloba :(.
mp
P.S. ako nekom treba PREPAR, pogledaću da li je nešto ostalo. Ne prodajem,
poklanjam.
biznis.64kenza,
(;> Fala bogu da mi PREPAR vise ne treba, jer se zena juce
(;> porodila :)), i rodila lepog sincica :))))).
Evo da cestitam, kako i dolikuje ;))))))
Sve najlepse i da ti sin VELIIIIIIKI poraste , i da zivi u nekom
boljem vremenu od ovog u kojem je rodjen.
biznis.65dejanr,
>> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)), i
>> rodila lepog sinčića :))))).
žestitam! čiv bio, veliki poras'o (i učlanio se na Sezam :))
biznis.66veca,
>> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila
>> :)), i rodila lepog sinčića :))))).
žestitam i tebi i Mirku (mikrom), i neka su živi i zdravi! :)
A što se tiče cena, nažalost znam, bila sam kod sestre dva meseca
i videla koliko je para davala za bebi hranu, kremice etc. s tim
što je ona morala da kupuje i neke masti jer je malena imala neki
ekcem po koži, a da ne govorim o tome koliko penzija treba mom
ćaletu za lekove za srce (barem dve penzije za jedna lek, a on
uzima minimum tri :( )
>> Daće nama to tata Sloba :(.
Taj sigurno ne plaća Insulin!
biznis.67ematic,
> neku količinu i to još slatko pojedeš, ali dati 10 DEM
> za kremu, koja se uz to još maže na dupe (pardon), to
> je zaista preterano. I sad ko želi neka povećava natalitet.
Ćuti, ja sam na vreme obezbedio dovoljnu količinu, tako da zasad nema
problema sa klincem, ali za dva-tri meseca... :( Btw., jel' si
obezbedio na vreme *vodene* ad kapi, galenika prestala da ih
proizvodi, a bebac do jedno 5 meseci ne može da vari uljane.
biznis.68ematic,
> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila
> :)), i rodila lepog sinčića :))))).
Mašala :)))))) Svaka čast majstore :)
biznis.69snemcev,
>> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)),
>> i rodila lepog sinčića :))))).
žestitamo! Jel' to prvo, pa muško? :)
biznis.70djelovic,
> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)), i
> rodila lepog sinčića :))))).
žestitam! Svaka mu se dala! :)
biznis.71veca,
>> obezbedio na vreme *vodene* ad kapi, galenika prestala da ih
>> proizvodi, a bebac do jedno 5 meseci ne može da vari uljane.
Što se vodenih AD kapi tiče, mojoj sestri je doktorka rekla da
nema nekih bitnih razlika između vodenih i uljanih (sem u ceni
i da se zamažu oči kako je to nešto kvalitetnije). Elem, vodene
kapi samo malo olakšavaju bebici da ih proguta (verovatno su
razblažene, a to opet može značiti i manje kvalitetne).
biznis.72veca,
>> žestitam! Svaka mu se dala! :)
I sve to u biznis :))) Mislim na čestitke :)
Još malo (kakvo vreme ide :( ) ovo će biti prava tema za
organizovanje samodoprinosa za pomoć roditeljima u podizanju svog
potomstva :(
biznis.73skerl,
│ Fala bogu da mi PREPAR vise ne treba, jer se zena juce porodila :)),
│ i rodila lepog sincica :))))).
└────
Cestitamo!!! Provo pa musko, odma' se vidi majstor :)
Pozdrav,
Skerl.
biznis.74d.petrovic,
Ă> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila
Ă> :)), i rodila lepog sinčića :))))).
žestitke. Jel ćeš sad da se zaustaviš ? ;))
biznis.75viktor,
Za mikrom-ovog "novog bebirona" i michelle-ovog "lepog sinčića":
čelim im mira i zdravlja! Za ostalo neka se sami pobrinu ... ;)
biznis.76michelle,
:))
Zahvaljujem se svima na lepim željama i čestitkama povodom rođenja sina (jeste
prvo pa muško, ali nije bitno :) ).
Svima vama želim barem neki lep događaj u ova ružna vremena, i počnite da
radite (ako to još niste) na novoj generaciji (pa makar i tamo daleko) :).
Puno pozdrava,
Miki
biznis.77michelle,
> ... :( Btw., jel' si
> obezbedio na vreme *vodene* ad kapi, galenika prestala da ih
> proizvodi, a bebac do jedno 5 meseci ne može da vari uljane.
Ja sam kupio vodene AD kapi u galenikinoj (ili galenicinoj) apoteci u Kosovskoj
pre jedno dve nedelje.
Izgleda da su ponovo počeli da ih proizvode. Evo i broja telefona te apoteke pa
se interesujte: 339-746.
mp
biznis.78michelle,
> Još malo (kakvo vreme ide :( ) ovo će biti prava tema za
> organizovanje samodoprinosa za pomoć roditeljima u podizanju svog
> potomstva :(
Izgleda da će to biti i jedini biznis koji čovek može da uradi. ;(
mp
biznis.79ssokorac,
─┼┤ Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)), i
─┼┤ rodila lepog sinčića :))))).
žestitam! čiv bio, veliki poras'o, i neka mu dodju bolja vremena!
biznis.80tales,
> A da ne pričam o lekovima kao što je PRE PAR koji je koštao više od
> 100 DEM u jednom trenutku.
> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila
> :)), i rodila lepog sinčića :))))).
žestitke. Usput, šta je to PREPAR? Moja žena je u sedmom mesecu...
POZDRAV
biznis.81zqusovac,
žestitam.
Ja nemam petlju da u ovo vreme pravim sopstvenu decu (doduše, možda je to samo
izgovor da i dalje ostanem jebivetar) ali se divim svakom ko se na to odluči.
zq
biznis.82mladenp,
> Ja sam kupio vodene AD kapi u galenikinoj (ili
Evo, danas ih ja nađoh u privatnoj apoteci u bloku 44
(između robne kuće i pijace). Cijena: 56 Mdin.
biznis.83dcolak,
│ Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)), i rodila
│ lepog sinčića :))))).
Sve najbolje novopridošlom! :)
Dabogda ne znao za Faraona ;)
Sledge DAMMIR!
biznis.84dtadic,
>> žestitke. Usput, šta je to PREPAR? Moja žena je u sedmom mesecu...
PREPAR je lek koji sprečava kontrakcije materice u toku trudnoće. Problem
sa njim je u ceni koja ide i do 1DEM za jednu tabletu, a terapija je obično
višemesečna. Pije se od 3 do 8 puta dnevno kod drastičnih slučajeva.
Prema tome, ti si srećan čovek :)
DT
biznis.85veca,
>> žestitke. Usput, šta je to PREPAR? Moja žena je u sedmom mesecu...
Znači da je sve u redu sa njom, čim joj nije trebao!
Nek je i tebi sa srećom :)
biznis.86mikrom,
▄─ Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila :)),
▄─ i rodila lepog sinčića :))))).
Pridružujem se čestitkama, a ako ti zatrebaju informacije tipa:
- gde se može naći
- koja je cena
- da li mi treba ...
ma se mikrom
biznis.87corto,
> Fala bogu da mi PREPAR vise ne treba, jer se zena juce
> porodila :)), i rodila lepog sincica :))))).
Neka je sa srecom!
> Dace nama to tata Sloba :(.
Pazi,njega niko ne sme da bije! :)))
dJOLE
biznis.88darone,
>> Ja nemam petlju da u ovo vreme pravim sopstvenu decu (...)
Znači, praviš tuđu decu? ;) E, za to treba imati hrabrosti :)))
darone
biznis.89bbaja,
Zainteresovan sam za svakodnevnu kupovinu/prodaju deviza/dinara
ziralno, firma - firmi. Opseg prometa, u zavisnosti od likvidnosti,
krece se u iznosima od 500 do 10,000 DEM. Pozeljno usaglasavanje
knjigovodstvenih papira.
Ako ima zainteresovanih mozemo da formiramo grupu.
biznis.90zqusovac,
ja obično nemam prevelike iznose, ali mi odgovara da se neko drugi bakće s
računima za firmu. daj grupu
zq
biznis.91mikrom,
▄─ Ako ima zainteresovanih mozemo da formiramo grupu
Nije to loša ideja, ali postoji jedan problem, kada
imaš previše dinara na računu gledaš da ih se otarasiš
što je moguće pre i pitanje je da li će formiranje
grupe previše pomoći.
Ali s obzirom da često imao slične transakcije, rado
bih u grupu.
biznis.92jasicp,
> Fala bogu da mi PREPAR vise ne treba, jer se zena juce porodila :)), i rodila
> lepog sincica :))))).
C E S T I T A M GOSPODJI I TEBI !!!!!
p.s. Arhiviraj ove cestitke, a kada junior bude radio na nekom
superkompjuteru, pokazi mu ih !
biznis.93stigor,
Dvanaest lakih saveta za spasavanje novcane rezerve:
1. Ako jos imate 100 maraka u kuci, ne dirajte ih, mozda cete od
njih ziveti cele iduce godine (razmenite ih u sitne novcanice).
2. Ako imate vise od 1000 maraka, ne plasirajte ih u bilo koju
stedionicu ili banku, rizik je prevelik.
3. Ako imate vise od 10.000 maraka, ne kupujte auto ili novi
namestaj. Nemojte ih ulagati u neki kafic ili trgovinu - dolazi
oseka musterija, a plima poreskih izvrsitelja. Kupite eventualno
obradivu zemlju ili neku zanatsku radionicu.
4. Ako imate znatniju gotovinu, znatnije kolicine zlata i skupog
nakita - ne drzite ih kod kuce ili u nekom skrovistu. Kad vam
stave noz pod grlo, moracete ih otkriti. Sef u banci najmanje je
rizican, ali i on nije siguran, jer na vlast mogu izbiti manijaci
koji ce "antiinflatorno" mozda potpuno zakljucati bankarske
prostorije.
5. Ako vam novac nije neophodan za golo prezivljavanje, ulozite ga
u obrazovanje svoje dece, najbolje u inostranstvu. Mozda ce ovde
sutra znanje nesto vredeti, ali nije sigurno.
6. Ako ste "obican" gradjanin, znaci bez novca, vec sa platom, ne
oklevajte da potrosite svaki dinar. Naterajte svaku punoletnu
osobu u kuci da otvori tekuci racun (on se moze otvoriti i na
osnovu ziro-racuna) i trosite "susretno" savkom prihodu, tj. pre
nego sto dobijete novac.
7. Ne gajite nikakve iluzije o tome da ce ova vlast bar hranu obezbediti
kroz "racionirano snabdevanje". Ulazite sve u zalihe nekvarljive
hrane.
8. Ako imate rodjake ili prijatelje na selu, koje decenijama niste
obilazili i ciju decu niste hteli da primite na skolovanje -
pokusajte da stvar popravite.
9. Ako ste vec poceli da prodajete "kucno srebro", pozurite. Odmah
pokusajte da prodate nesto krupno od imovine - dok kupci jos imaju
nesto novca i dok celu vikendicu ne budete morali dati za tablu
slanine.
10. Pronadjite medju prijateljima ili komsijama nekog elektricara (niske
struje) i prokonsultujte se oko mera samozastite, ukoliko vam iskljuce
struju.
11. Odbacite definitivno ono "nece valjda" i pokusavajte unapred da
sprecite ono sto se plasite da ce se dogoditi.
12. Ako imate oruzje, ne iznosite ga iz kuce, jer vam se moze dogoditi
da se ne savladate. Druga je stvar ako svoje "ognjiste" budete
morali da branite sa oruzjem u ruci od onih koji su pogresno
investirali u ovom pripremnom razdoblju.
"Vreme"
biznis.94snemcev,
>> Ali s obzirom da često imao slične transakcije, rado bih u grupu.
Evo još jedan za grupu...
biznis.95bbaja,
>|| ja obicno nemam prevelike iznose, ali mi odgovara da se neko
>|| drugi bakce s racunima za firmu. daj grupu
Formirana grupa "Sticung". U grupi si.
Ako ima jos zainteresovanih nek me mailnu.
biznis.96bbaja,
>|| Nije to losa ideja, ali postoji jedan problem, kada
>|| imas previse dinara na racunu gledas da ih se otarasis
>|| sto je moguce pre i pitanje je da li ce formiranje
>|| grupe previse pomoci.
>|| Ali s obzirom da cesto imao slicne transakcije, rado
>|| bih u grupu.
U grupi si.
Tamo cemo se dogovoriti oko detalja.
biznis.97bbaja,
>|| Zainteresovan sam za svakodnevnu kupovinu/prodaju
>|| deviza/dinara ziralno, firma - firmi. Opseg prometa, u
>|| zavisnosti od likvidnosti, krece se u iznosima od 500 do
>|| 10,000 DEM. Pozeljno usaglasavanje knjigovodstvenih papira.
>||
>|| Ako ima zainteresovanih mozemo da formiramo grupu.
Posto se javilo nekoliko ljudi koje ovo interesuje, formirana
je grupa "Sticung". Ima li jos zainteresovanih?
biznis.98bbaja,
>|| Evo jos jedan za grupu...
U grupi si...
biznis.99michelle,
> žestitke. Usput, šta je to PREPAR? Moja žena je u sedmom mesecu...
Kako joj do sada nije trebao, neće joj ni trebati. Dtadic ti je lepo objasnio
šta je PREPAR.
Puno sreće vam želim, i da "izgurate" trudnoću do kraja :). I hvala na
čestitkama. :)
mp
biznis.100michelle,
> Pridružujem se čestitkama, a ako ti zatrebaju informacije tipa:
> - gde se može naći
> - koja je cena
> - da li mi treba ...
Hvala, takođe :))
Ako ima još interesenata za problematiku nabavke bebi opreme, možemo i grupu da
osnujemo.
mp
P.S. menjam PAMPERS girl (crvene) za PAMPERS boy (plave), 3 - 6 kg. Imam 3
paketa. (poslao sponzor sa Zapada :) ).
biznis.101stal,
=>> žestitke. Usput, šta je to PREPAR? Moja žena je u sedmom mesecu...
=>
=> Kako joj do sada nije trebao, neće joj ni trebati. Dtadic ti je lepo
=> objasnio šta je PREPAR.
=> Puno sreće vam želim, i da "izgurate" trudnoću do kraja :). I hvala na
=> čestitkama. :)
Što ovde cveta biznis. :) Predlažem da se otvori topic "bebe".
Šalim se, pridružujem se čestitkama...
biznis.102m.hristodulo,
>> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena
>> juče porodila :)), i rodila lepog sinčića :))))).
:) Pridružujem se čestitkama. :) Svaka mu se
želja ispunila! :) :) :) :)
biznis.103niklaus,
> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila
> :)), i rodila lepog sinčića :))))).
žestitke... Neka se zove - Niklaus. (;
(pa nek programira i zivka Sezam...) (;
Sve najbolje mami i 'Nikiju'.... (;nilkaus;)
P.S. Redakcija bi mogla u ovakvim slučajevima da se isprsi sa
'extended'-ovanom preplatom.
biznis.104nbatocanin,
> Što se vodenih AD kapi tiče, mojoj sestri je doktorka
> rekla da nema nekih bitnih razlika između vodenih i
> uljanih (sem u ceni i da se zamažu oči kako je to nešto
> kvalitetnije).
Ja naručio iz inozemstva vodene AD kapi, kad ono šok: to tamo
(navodno) ne prave godinama, jer je zastarelo! Dobio sam za zamenu
neke tablete (!) koje se rastapaju u vodi.
biznis.105zqusovac,
> žestitke... Neka se zove - Niklaus. (;
> (pa nek programira i zivka Sezam...) (;
>
> Sve najbolje mami i 'Nikiju'.... (;nilkaus;)
>
> P.S. Redakcija bi mogla u ovakvim slučajevima da se isprsi sa
> 'extended'-ovanom preplatom.
Bogami ako se malac sutra uloguje, da mu se da 6 sati dnevno i to džabe i to
do punoletstva.
Pozdrav,
zq
biznis.106michelle,
> P.S. Redakcija bi mogla u ovakvim slučajevima da se isprsi sa
> 'extended'-ovanom preplatom.
Više bi mi odgovarala "odložena" pretplata ;).
mp
P.S. i hvala na čestitkama :)
biznis.107dr.grba,
>> Fala bogu da mi PREPAR više ne treba, jer se žena juče porodila
>> :)), i rodila lepog sinčića :))))).
čiv ti bio naslednik. čelim mu sve što želim i svom detetu.
P.S. Sram te bilo, sin ti se rodio, a ti uspevaš da ubodeš
slova na tastaturi (: Kda se moja Ana rodila, sve je bilo lepo,
samo što su mi izgazili ruke na žurci (((:
biznis.108dr.grba,
>> P.S. menjam PAMPERS girl (crvene) za PAMPERS boy (plave), 3 - 6 kg.
>> Imam 3 paketa. (poslao sponzor sa Zapada :) ).
Dokazano je da crveni pampers funkcioniše vrlo uspešno na dečacima. Nakon
empirijskog dokazivanja na jednom badži, u toku ženine trudnoće smo kupovali
crveni pampers. Doduše, strefili smo (((:
biznis.109dr.grba,
>> Što ovde cveta biznis. :) Predlažem da se otvori topic "bebe".
>>
>> Šalim se, pridružujem se čestitkama...
Šta "šalim se"? Pa ideja je dobra!
biznis.110mikrom,
▄─ Šalim se ...
Ideja je izvanredna, ako ništa drugo u konferenciji
MALI.OGLASI bi vredela jedna tema "bebe"
biznis.111michelle,
>>> P.S. menjam PAMPERS girl (crvene) za PAMPERS boy (plave), 3 - 6 kg.
> Dokazano je da crveni pampers funkcioniše vrlo uspešno na dečacima.
Ma znam, nego ko velim - da probam, pa ako zamenim-u redu, ako ne, teramo sa
crvenim. :))
mp
biznis.112panco,
Ako neko hoce da ziralno povremeno kupi nesto deviza (na tekuci)
neka se javi na mail ili ovde.(ima vis interesenata)
biznis.113bbaja,
>|| Ako neko hoce da ziralno povremeno kupi nesto deviza (na
>|| tekuci) neka se javi na mail ili ovde.(ima vis interesenata)
Objasni malo detaljnije.
biznis.114dejanr,
>> Ako neko hoce da ziralno povremeno kupi nesto deviza (na tekuci)
>> neka se javi na mail ili ovde.(ima vis interesenata)
Misliš da neko uplati tebi sa tekućeg, a da mu ti daš marke? Ako je
to i ako je kurs ok, i ako može na sitnije sume, reda 30-50-100 maraka,
ima interesenata (npr. ja, uvek mi propadnu pare dok ih dignem iz banke,
a za neke veće iznose i tako nikada ne ide preko banke).
biznis.115panco,
> Mislis da neko uplati tebi sa tekuceg, a da mu ti das
> marke? Ako je to i ako je kurs ok, i ako moze na sitnije
> sume, reda 30-50-100 marak
Da.Procitaj prethodnu poruku.
biznis.116panco,
> Objasni malo detaljnije.
Mislio sam na povremenu prodaju deviza sa uplatom
na tekuci.U principu se ne radi o vecim sumama (20-50dm)
ali posto ima vise interesenata za tako nesto moze se
desiti i da se radi o razmeni nesto vecih suma.Inace
ziralni kurs bi bio negde izmedju ulicnog prodajnog i
sticunga toga dana. Pa ako si interesent nije lose da razmenimo
telefone mailom pa ako zatrebaju ...
biznis.117veca,
Na vašoj kurnosj listi je velika razlika u odnosu na ono što sam
sinoć i jutros čula od 250 - 300 mil za DM.
biznis.118bulaja,
│Inace ziralni kurs bi bio negde izmedju ulicnog prodajnog
│i sticunga toga dana.
└───
Ne zaboravi da prebacivanjem na tekuci racun u okviru banke dinare
dobijas trenutno, dok ziralnom uplatom oni uglavnom stizu tek za dva
dana. Zato je realno uzimati u obzir ziralni kurs star dan ili dva :).
I ja sam povremeno zainteresovan za ovakve transakcije, ali mi se to
isplati za kurs od recimo nekih 10% iznad ulicnog prodajnog, sto znaci
da onaj koji prodaje DEM dobija vise od 20% nego sto bi dobio na ulici.
biznis.119bulaja,
│Na vasoj kurnosj listi je velika razlika u odnosu na ono sto sam
│sinoc i jutros cula od 250 - 300 mil za DM.
└───
Slabo si cula, ili su ti izvori losi :) - juce se DEM prodavala za 180 mil.
biznis.120snemcev,
>> Ne zaboravi da prebacivanjem na tekuci racun u okviru banke dinare
>> dobijas trenutno, dok ziralnom uplatom oni uglavnom stizu tek za dva
>> dana.
U Jugobanci priznaju peti primerak i dok ti pare ne legnu na račun. A i
da njega nema, troši čekove slobodno jer se uplata knjiži pod onim
datumom pod kojim prođe kroz izvod.
biznis.121snemcev,
>> Slabo si cula, ili su ti izvori losi :) - juce se DEM prodavala za 180 mil.
Kod nas se po to otkupljivala, a prodavala za 200-210, zavisno od apoena.
biznis.122snemcev,
>> U Jugobanci priznaju peti primerak i dok ti pare ne legnu na račun. A
>> i da njega nema, troši čekove slobodno jer se uplata knjiži pod onim
>> datumom pod kojim prođe kroz izvod.
Da ne bude zabune, u pitanju je izvod SPP sa žiro računa banke, a ne
izvod banke sa tvog tekućeg!
biznis.123panco,
Sinoc videh oglas agencije koja vrsi otkup deviznih
ugovora Dafimenta i danas sam zvao pa mi rekose da
se kod njih popuni neki upitnik i u roku od mesec
dana oni obaveste dal' ce otkupiti ugovor.
"Kamata" se racuna po onoj u ugovoru do 14.04.93.
e onda oni za sume ispod 20000 Dm uzimaju 5% od te
sume.Telefon je 186811.Inace nista ne naplacuju.
Sta mislite o kakvoj je prevari sada rec?
biznis.124d.petrovic,
Ă> Na vašoj kurnosj listi je velika razlika u odnosu na ono što sam
Ă> sinoć i jutros čula od 250 - 300 mil za DM.
Zavladao je haos ;(((
Obiđeš grad i vidiš - čuješ najčudnije kurseve. Razlike su ogromne.
biznis.125dr.grba,
>> U Jugobanci priznaju peti primerak i dok ti pare ne legnu na račun.
I u Investbanci.
---> Nešto šuška...
biznis.126dejanr,
>> e onda oni za sume ispod 20000 Dm uzimaju 5% od te
>> sume.Telefon je 186811.Inace nista ne naplacuju.
>>
>> Sta mislite o kakvoj je prevari sada rec?
Jedna od tih prevara za koje sam čuo je da tih 5% (ili koliko već)
plaćaš u kešu, unapred. A posle, naravno, ne dobiješ ništa.
biznis.127v.nesic,
> Zavladao je haos ;(((
Sile hosa i bezumlja, zavladali smo !
biznis.128pyramid,
>>> Sta mislite o kakvoj je prevari sada rec?
>
> Jedna od tih prevara za koje sam cuo je da tih 5% (ili koliko vec)
> placas u kesu, unapred. A posle, naravno, ne dobijes nista.
Ja zvao pomenuti telefon celo jutro ali stalno zauzet. Ili su ljudi
navalili ili su ga iskljucili !? Kad bi mi izvadili novac dao bi mnogo
veci %, a siguran sam i ostali. Ima puno oglasa u kojima ljudi prodaju
ugovore za 40 % vrednosti (10 hilj. za 4 hilj. npr.). Pitam se ko to
kupuje.
Boris
Kako bi bilo da napravimo grupu DAFIMENT, u kojoj bismo razmenjivali
informacije a i sire ?
biznis.129dejanr,
Treba mi 100 dolara (američkih), dajem odgovarajuću količinu maraka
(150?)
biznis.130snemcev,
>> Kako bi bilo da napravimo grupu DAFIMENT, u kojoj bismo razmenjivali
>> informacije a i sire ?
Možda konferenciju ;)) Koliko ima takvih..... Ja ih imam dvoje u užoj
familiji.
biznis.131madamov,
> Možda konferenciju ;)) Koliko ima takvih.....
Najzgodnije mesto je, ipak, ova tema, tu smo i do sada raspravljali ne samo
o jednoj, već o svim bankama tog tipa. A limit od 12 članova grupe bi i onako
bio mali za sve zainteresovane. B)
biznis.132drassa,
U Novostima sam natrčao na oglas u kome se između ostalog
kaže:
"Uvećajte svoj kapital i do 30% ... Garancija: nekretnine,
roba, auto..."
To je neka BERZA KAPITALA...
O kome i o čemu se radi?
Bye, Drassa
biznis.133drassa,
>│ Jedna od tih prevara za koje sam čuo je da tih 5% (ili
>│ koliko već) plaćaš u kešu, unapred. A posle, naravno, ne
>│ dobiješ ništa.
Bilo bi suviše providno da je tako ?
Bye, Drassa
biznis.134dejanr,
>> > Jedna od tih prevara za koje sam čuo je da tih 5% (ili
>> > koliko već) plaćaš u kešu, unapred. A posle, naravno, ne
>> > dobiješ ništa.
>>
>> Bilo bi suviše providno da je tako ?
Tja, zar i cela ideja dafiment banke (ili jugoskandika) nije
providna? Pa opet mnogima odnese pare.
biznis.135dejanr,
Upravo čuh da se (koliko) sutra u opticaj pušta novčanica od milijardu dinara.
Na licu je "nepoznata devojčica", na naličju zgrada Savezne skupštine a boja je
crvena.
PS Što malo za promenu ne uzmu neku od onih starih novčanica što su davno
zaboravljene, recimo starog dobrog "konja"? Dosadiše već ovi "dečaci i
devojčice" ;)
biznis.136pyramid,
> Najzgodnije mesto je, ipak, ova tema, tu smo i do sada raspravljali
> ne samo o jednoj, vec o svim bankama tog tipa. A limit od 12 clanova
> grupe bi i onako bio mali za sve zainteresovane. B)
U bankarstvu jedno od naznacajnijih pravila je diskrecija. Cuo si za
svajcarske banke. Idi pa probaj da saznas vlasnika nekog racuna. O
stanju na racunu da ne govorim.
Postojanje ovakve grupe nece spreciti raspravu o tome, vec naprotiv.
A oni sa malo vise para imace drugacije interese i mogucnosti, a sve
to ipak ne zanima vecinu.
Bilo kako bilo kreirana je grupa
"DAFIMENT"
Mislim da je namena vise nego jasna. Svi zainteresovani u mail.
Jedini uslov - posedovanje ugovora (moze i u porodici).
Boris
biznis.137panco,
> placas u kesu, unapred. A posle, naravno, ne dobijes
Unapred nista ne uzimaju...(bar tako rekose)
biznis.138peca.st,
!-> PS Što malo za promenu ne uzmu neku od
!-> onih starih novčanica što su davno
!-> zaboravljene, recimo starog dobrog
!-> "konja"? Dosadiše već ovi "dečaci i
!-> devojčice" ;)
Ma dobro je dok ne počnu cvećem ;( da nas
zasipaju...
Peđa.
biznis.139snemcev,
>> Upravo čuh da se (koliko) sutra u opticaj pušta novčanica od
>> milijardu dinara. Na licu je "nepoznata devojčica", na naličju zgrada
>> Savezne skupštine a boja je crvena.
Novčanica se pušta u opticaj 30.08.93 od kada i važe novi limiti na
čekovima: od 50,000,000.- do 1,000,000,000.-
biznis.140pyramid,
> Tja, zar i cela ideja dafiment banke (ili jugoskandika) nije
> providna? Pa opet mnogima odnese pare.
A zar nije cela politika slobodaMilosevica providna, pa mnogi
glasase za istog ? Nije to tako prosto.
U banke se umesala drzava, naravno posle izbora tako treba.
Boris
biznis.141sbrk,
>> Novčanica se pušta u opticaj 30.08.93 od kada i važe novi limiti na
>> čekovima: od 50,000,000.- do 1,000,000,000.-
Biće da je do 2 milijarde gornji limit. Kako nam samo kapaju... nekog treba
ubiti pod hitno (al' šta vredi kad će sledeća budala na njegovo mesto).
biznis.142drassa,
>│ Tja, zar i cela ideja dafiment banke (ili jugoskandika)
>│ nije providna? Pa opet mnogima odnese pare.
Da li je u pitanju Dafina, Jezda ili možda oni
'drugovi' ?
Bye, Drassa
biznis.143dejanr,
>> Treba mi 100 dolara (američkih), dajem odgovarajuću količinu maraka (150?)
Hvala onima koji su mi slali mail, ali stvar se ipak najlakše rešila na
Kalenića pijaci, za pomenutu sumu (150). Šta znaju naši dileri kakvo je
stanje na američkoj berzi ;)
biznis.144niklaus,
> Biće da je do 2 milijarde gornji limit. Kako nam samo kapaju...
> nekog treba ubiti pod hitno (al' šta vredi kad će sledeća budala
> na njegovo mesto).
Lepo reče naš narod: "Sjaše Kurta... a uzjaše Murta!"
):niklaus:(
biznis.145snemcev,
>> Biće da je do 2 milijarde gornji limit. Kako nam samo kapaju... nekog
>> treba ubiti pod hitno (al' šta vredi kad će sledeća budala na njegovo
>> mesto).
Sorry, 2 mivijarde je limit. Bih zanet tolikim nulama, pa nisam obratio
pažnju na to šta je ispred - jedinica ili dvojka.
biznis.146veca,
>> "Uvećajte svoj kapital i do 30% ... Garancija: nekretnine,
>> roba, auto..."
>> To je neka BERZA KAPITALA...
Ja se ne bih usudila da radim sa takvim berzama, naročito u
današnje vreme. Bilo je dosta slučajeva da su ljudi koji su na
taj način pokušali nešto da urade, iste noći bili opljčkani, bio
u pitanju novac (devize) ili nekretnine.
biznis.147veca,
>> zaboravljene, recimo starog dobrog "konja"? Dosadiše već ovi
>> "dečaci i devojčice" ;)
A oni verovatno misle da su nam dosadili konji ;)
biznis.148mhrkic,
Videh pre neki dan da se ovde "ziralno otkupljuju marke" :)
pa ako jos postoji mogucnost za tako nesto, ja bih vrlo rado .....
biznis.149vitez.koja,
#=> Na licu je "nepoznata devojčica", na naličju zgrada
#=> Savezne skupštine a boja je
U jednoj od kulturno-umetničkih emisija na RTS1 pojavio se slikar koji je
izradio slike "nepoznate" žene i devojčice, i javno izjavio da je suprotno
pravilima konkursa dao portrete svoje žene i ćerke. Verovatno pomalo
stilizovane i ublaženih crta lica...
biznis.150vitez.koja,
#=> ubiti pod hitno (al' šta vredi kad će sledeća budala na
#=> njegovo mesto).
Zanimljivo je pogledati potpis guvernera na različitim novčanicama. žini mi se
da na trenutno važećim novčanicama ima jedno tri različita komada :)
"Guverner u prahu. Rok trajanja - tri novčanice ili jedna denominacija" :)
biznis.151drassa,
>│>> To je neka BERZA KAPITALA...
>│
>│ današnje vreme. Bilo je dosta slučajeva da su ljudi koji
>│ su na taj način pokušali nešto da urade, iste noći bili
>│ opljčkani, bio u pitanju novac (devize) ili nekretnine.
Može biti, U svakom slučaju, tek se raspitujem...
Kod Dafine mi je lova, tako da ne mogu da me opljačkaju
i da hoće :) A pored toga tu je i >> tajno oružje << ;)
Za ostale korisnike:
Zar samo veca zna nešto o toj berzi kapitala?
Bye, Drassa
P.S. Nego jel neko ima nekakvu (nekakve) ideje o tome šta
raditi i kojim biznisom se baviti u sadašnjim okolnostima
a sa malim kapitalom i još da sve to bude bar 90% legalno?
biznis.152pecpec,
Evo malo da vam porastu zazubice ;)
-¨-¨- BUDVA '93 -¨-¨-
Narodni pjevač Rođa Raičević koji je 17 zaredom zabavljao goste
hotela 'Aleksandar' svake noći je zarađivao 380 DM !!
Veteran Miki Jevremović nastupao je u hotelu 'Budva' 2 mjeseca i
za svaku noć zimao 350 DM!
Maksimalnu cifru, ali samo za dvije noći na terasi hotela 'Avala'
dobili su Zoran Kalezić i Merima Njegomir - po 1100 DM !!!!!!!
Džej Ramadanovski pjevao u restoranu 'Lozatursa' za noć 800 DM !
( ali morao je da plaća smeštaj i hranu posebno ) c c c ;)
Neda Ukraden za tri noći u vili 'Manojlović' samo 1000 DM!
Boban Zdravković i Nada Topčagić uzimali su po 300 DM !
Lepa Lukić 450 DM (Lozaturs)
Usnija Redžepova 700 DM itd, itd, itd ....
Boli me glava od ovih cifara ;)
posalo vujoš
P.S AJMO LJUDI U NARODNJAKE !!
SEZAMOVCI SAKUPITE EKIPU I NA POSAO ;>
biznis.153sbrk,
>> Neda Ukraden za tri noći u vili 'Manojlović' samo 1000 DM!
Yo Man!
Ajde ako imaš neku vezu, raspitaj se kolko je samo za jednu noć - ja sam
zainteresovan ;)
biznis.154dr.grba,
>> A zar nije cela politika slobodaMilosevica providna, pa mnogi
>> glasase za istog ? Nije to tako prosto.
Pričao Branko Baletić, reditelj, kako je uoči poslednjih izbora boravio
u nekom selu u istočnoj Srbiji. Priča sa meštanima u kafani...
- Za koga ćete glasati ovde, u selu?
- Zna se, za vlas'?
- A zašto ne za Vuka, za Mićunovića, za....?
- Pa glasaćemo i za njih, kad budu vlas'!
biznis.155dr.grba,
>> >> zaboravljene, recimo starog dobrog "konja"? Dosadiše već ovi
>> >> "dečaci i devojčice" ;)
>>
>> A oni verovatno misle da su nam dosadili konji ;)
Bolje da stave Ćićolinu, jer zna se šta možeš da radiš sa tom
novčanicom ):
biznis.156dr.grba,
>> Zanimljivo je pogledati potpis guvernera na različitim novčanicama.
>> žini mi se da na trenutno važećim novčanicama ima jedno tri
>> različita komada :)
Ma, jedan je, samo mu drhti ruka (:
biznis.157maksa,
<><> pravilima konkursa dao portrete svoje žene i ćerke.
<><> Verovatno pomalo stilizovane i ublaženih crta lica...
Šta se bre žalite ljudi? Mogu oni i gore.
Zamislite da vam se sa novčanice smeška, recimo, Batrić
Jovanović? ;)
biznis.158magician,
=> Evo malo da vam porastu zazubice ;)
=>
=>
=> -¨-¨- BUDVA '93 -¨-¨-
Koliko sam ja čuo, za poslednji doček Nove godine, Zdravko žolić je
postavio rekord za 2 večeri (valjda u Metropolu) - 40000 DEM.
biznis.159paki,
> Šta se bre žalite ljudi? Mogu oni i gore.
> Zamislite da vam se sa novčanice smeška, recimo, Batrić
> Jovanović? ;)
A uostalom, te novčanice će za mesec dana praktično izaći iz
opticaja.
biznis.160pecpec,
║ >> Neda Ukraden za tri noći u vili 'Manojlović' samo 1000 DM!
║
║ Yo Man!
║
║ Ajde ako imaš neku vezu, raspitaj se kolko je samo za jednu noć - ja sam
║ zainteresovan ;)
Ë─────────────────────────────────────────────
Nema problema ;)
podeli cifru samo sa 3 ;)
- 10% popust kao korisnik sezama
+ 10% zaštita i smeštaj ;)
───────────────────────────────────
i dobiješ cifru.
vujoš
P.S. A može li neko drugo mesto? a ne vila ? ;)
biznis.161niklaus,
> Koliko sam ja čuo, za poslednji doček Nove godine, Zdravko žolić
> je postavio rekord za 2 večeri (valjda u Metropolu) - 40000 DEM.
Devojčice, trljajte svoje Ńi..., stiže Zdravko žolić!
<:niklaus:>
biznis.162dikla,
>>> Cini mi se da na trenutno vazecim novcanicama ima jedno tri
>>> razlicita komada :)
>
> Ma, jedan je, samo mu drhti ruka (:
biznis.163veca,
>> Ma, jedan je, samo mu drhti ruka (:
Napor je to, malo, malo, pa nov potpis ;)
biznis.164bigbrada,
> Pricao Branko Baletic, reditelj, kako je uoci poslednjih izbora
> boravio u nekom selu u istocnoj Srbiji. Prica sa mestanima u
> kafani...
>
> - Za koga cete glasati ovde, u selu?
> - Zna se, za vlas'?
> - A zasto ne za Vuka, za Micunovica, za....?
> - Pa glasacemo i za njih, kad budu vlas'!
>
Btw. to je pricao Vuk...
Brada
biznis.165feniks,
Još u utorak je bilo na NTV Studio B informacija
da će u subotu 4.9.93. biti osnivačka skupština
štediša Dafiment banke i to u Mesnoj zajednici
"Viktor Bubanj" - Narodnih heroja 30, NBGD sa
početkom u 10h.
Navodno je ona predhodna (pre nedelju dana)
osnivačka skupština propala, jer su u osnivački
odbor pokušali da se ubace ljudi iz vladajuće
stranke (ili iz Dafiment banke ?).
P.S. Poneti ugovor kao ulaznicu!
biznis.166pyramid,
Dobro je sto si na vreme ovo okacio :( !
Ipak, informacija je vrlo korisna, upravo smo to trazili.
grupa "Dafiment"
biznis.167drassa,
Jel ima mesta u grupi "Dafiment" ?
Bye, Drassa
biznis.168vvelisavljev,
Kako tumačite pojavu MLAKAR & CO. oglasa u Računarima? Zar nisu
sankcije? Kako da kupim onaj modem od 98.60 DM? :)
Jel to čovek možda predosetio da će nama da skinu sankcije?
biznis.169drassa,
>> sankcije? Kako da kupim onaj modem od 98.60 DM? :)
Uzmeš lepo pasoš i odeš za Sloveniju, pa odande prema Klagenfurtu
i kupiš modem :) Samo, to će da te košta bar duplo nego što si platio
za LongShine MNP5.
Bye, Drassa
biznis.170pele,
Moja iskustva sa Dafiment bankom.
Elem.stiže pre neki dan koverat sa pozivom da se dođe u banku.
Poneo ja dinarske ugovore.Blo ih je par na po 150.000 jedan na 240.000
i jedan na 1.000.000 din. S obzirom na kamatu,trebalo je da se isplate
milijarde i milijarde jer je to bina fina lova ( U DEM ) kada sam ulagao.
Na sve te ugovore dobio sam 16.000.000 din!? ;(((
Posle svega,ostaje mi samo da se divim toj ženi na njenoj genijalnosti.
pele.
biznis.171pyramid,
> milijarde i milijarde jer je to bina fina lova ( U DEM ) kada sam
> ulagao. Na sve te ugovore dobio sam 16.000.000 din!? ;(((
> Posle svega,ostaje mi samo da se divim toj ženi na njenoj
> genijalnosti.
Hm, kod onakve inflacije kakva je bila početkom godine, ulagati dinare
je bila prava lutrija. A kod ovakve inflacije kakva je sad, treba
zaboraviti na dinare :(.
Boris
biznis.172dejanr,
>> Hm, kod onakve inflacije kakva je bila početkom godine, ulagati dinare
>> je bila prava lutrija.
Ulagati bilo šta kod Dafine/Jezde/sličnih bila je lutrija.
biznis.173bigbrada,
> Posle svega,ostaje mi samo da se divim toj ženi na njenoj
> genijalnosti.
Ili sebi na nečem drugom... ;)
Brada.
biznis.174pyramid,
> Ulagati bilo šta kod Dafine/Jezde/sličnih bila je lutrija.
:))
Da, a kod državnih banaka nije lutrija, tamo sigurno gubiš. Ali bojim
se da je ovde mnogo šta lutrija, recimo odlazak na pijacu.
Boris
biznis.175pele,
>=}> Posle svega,ostaje mi samo da se divim toj ženi na
>=}> njenoj genijalnosti.
>=}
>=} Ili sebi na nečem drugom... ;)
Pa to se podrazumeva ;))
pele.
biznis.176dejanr,
>> > Ulagati bilo šta kod Dafine/Jezde/sličnih bila je lutrija.
>>
>> :)) Da, a kod državnih banaka nije lutrija, tamo sigurno gubiš.
Tja... državne banke su ipak te devize redovno isplaćivale nekih 15-20
godina, uz kamatu koja je nešto viša nego u svetu, dakle normalno je
što je postojalo određeno poverenje. Meni je to poverenje koštalo jedno
2000 maraka, jer sam kada sam video da je krenula mast u propast podigao
što sam imao u Beobanci (kupovao za vreme "neprijatelja" Ante Markovića)
u dinarima pa kupio marke, toliko je bila razlika u kursu... Fala Bogu da
uradih bar toliko, propalo bi mi 5-6 puta toliko da sam čekao.
A za Dafinu i Jezdu, to su bile takve nenormalne kamate da je stvarno
ulaganje bilo čisto kockanje, zato im nisam ništa ni davao.
biznis.177dejanr,
Tanjug javlja da je Vlada kompletirala zakon o denominaciji, koja bi se
izvršila 1. oktobra 93 pri čemu bi se dinaru "odseklo" 6 nula tako da 1
milion bude 1 dinar (baš bi mogla i neka nula više, primedba moja).
Novac će se zameniti do 31. oktobra a ne do 1 januara 94 kako je
predlagala Narodna banka.
biznis.178hercog,
**> milion bude 1 dinar (baš bi mogla i neka nula više, primedba moja).
Da se ja pitam odsekao bih dinaru 7 nula. Tako da 10 000 000 din (deset
miliona dinara) vredi 1 dinar. I onako nema šta da se kupi za milion.
U stvari ima nekih sitnica, kao na primer obrazac ŠV-20, to je onaj
za upis na fakultet...
Sale
biznis.179bigbrada,
> Hm, kod onakve inflacije kakva je bila početkom godine, ulagati
> dinare je bila prava lutrija. A kod ovakve inflacije kakva je
> sad, treba
Nije bila lutrija nego, istini za volju, glupost.
Brada.
biznis.180vpopovic,
> A za Dafinu i Jezdu, to su bile takve nenormalne kamate da
> je stvarno ulaganje bilo cisto kockanje, zato im nisam
> nista ni davao.
Pretpostavljao sam da je pucanje Dafine i Jezde pitanje
meseci al nisam mogao da odolim da kamatom placam gazdi stanarinu.
Da budem posten, koliko sam ulozio toliko sam i dobio ( u ing.
granicama od 10% ). Izgubio sam SAMO nekoliko desetina sati
cekanja u redu i smrzavanja .)
^
Moze li ovo ko namigivanje
biznis.181pyramid,
> A za Dafinu i Jezdu, to su bile takve nenormalne kamate da je
> stvarno ulaganje bilo čisto kockanje, zato im nisam ništa ni davao.
Pomenuo bih razliku izmedju ruleta i konjskih trka. Kod ruleta ne znaš
ništa, a kod konjskih trka bar možeš da vidiš i oceniš konja. E,
slično tako sam ocenio neke druge konje, pa se kladio na njih.
Medjutim, ovde je doping za neke dozvoljen, jer pravila pišu oni koji se
takmiče. Posle izbora drskost nekih ljudi kao da je izgubila svaku
meru.
A što se državnih banaka tiče, za njih garantuje država ;))). A ja i
dalje mislim da je SAV problem u toj državi (kao instituciji), tj. u
ljudima koji je predstavljaju.
Boris
biznis.182pyramid,
> Nije bila lutrija nego, istini za volju, glupost.
Ne sudi čoveče, da i tebi ne bude sudjeno.
biznis.183cdragan,
> Da se ja pitam odsekao bih dinaru 7 nula. Tako da 10 000
> 000 din (deset miliona dinara) vredi 1 dinar. I onako nema
> šta da se kupi za milion.
To je tačno, ali onda bi država morala da štampa i metalni novac
koji bi, opet, u opticaju bio svega nekoliko meseci ... Koliko su
ludi, možda će ga štancovati i sada kad skinu šest nula ...
P.S. Jel može jedna dalekometna pitalica ?
Za koliko vremena će opet biti denominacije ;)
biznis.184vvelisavljev,
> Uzmeš lepo pasoš i odeš za Sloveniju, pa odande prema
> Klagenfurtu i kupiš modem :)
E, a VIZA ???
Jel postoj Mlakarov diler kod nas. Tamo se spominje nekakav servis ( a
od adrese servisa ni traga) Milsim da je u ranijim oglasima postojala
adresa u BGD.
biznis.185maksa,
<><> To je tačno, ali onda bi država morala da štampa i
<><> metalni novac koji bi, opet, u opticaju bio svega
<><> nekoliko meseci ... Koliko su ludi, možda će ga
<><> štancovati i sada kad skinu šest nula ...
Zvuči šašavo, al' ja sam čuo da se neće odmah (po denominaciji)
štampati nova lova, nego da će se na staru lupati pečati preko
nula (?!?) a nove pare će da se štampaju s vremena na vreme, pa
će i jedne i druge biti u upotrebi.
biznis.186mmile,
│ Da se ja pitam odsekao bih dinaru 7 nula. Tako da 10 000 000
│ din (deset miliona dinara) vredi 1 dinar. I onako nema šta da
│ se kupi za milion. U stvari ima nekih sitnica, kao na primer
│ obrazac ŠV-20, to je onaj za upis na fakultet...
└───
Koliko sam ja ukapirao uvek se "sece" 3,6 ili 9 nula radi
lakseg snalazenja "prostih narodnih masa".
biznis.187djelovic,
> Koliko sam ja ukapirao uvek se "sece" 3,6 ili 9 nula radi
> lakseg snalazenja "prostih narodnih masa".
Ako me sećanje ne vara, prošle godine smo zbog Kradomana skidali samo jednu
nulu. Najsmešnija je tu bila njegova izjava: "Mi nismo skinuli jednu nulu, mi
smo ojačali dinar deset puta!"
biznis.188dejanr,
>> Koliko sam ja ukapirao uvek se "sece" 3,6 ili 9 nula radi
>> lakseg snalazenja "prostih narodnih masa".
Tja, ako će biti 1. oktobra denominacija, i ako do tada marka
nastavi ovako kako je krenula zadnjih par dana, mogli bi komotno
da odseku i 9 nula
biznis.189dgavrilovic,
><><> To je tačno, ali onda bi država morala da štampa i
><><> metalni novac koji bi, opet, u opticaju bio svega
><><> nekoliko meseci ... Koliko su ludi, možda će ga
><><> štancovati i sada kad skinu šest nula ...
>
> Zvuči šašavo, al' ja sam čuo da se neće odmah (po denominaciji)
> štampati nova lova, nego da će se na staru lupati pečati preko
> nula (?!?) a nove pare će da se štampaju s vremena na vreme, pa
> će i jedne i druge biti u upotrebi.
Toliko šašavi ipak nisu.
Prema nekim podatcima koje imam, a verujem u njih onoliko koliko
se može verovati čoveku koji je razgovarao sa zamenikom ministra,
na poslednjoj sednici savezne vlade potrošeno je tri sata samo na
priču oko veličine i boje budućih novčanica. Od najrazumnijeg
predloga da novčanice budu veličine pakle cigara 100's (kao uzorak
pokazan je dugi Pall Mall) i u najdrečavijim mogućim bojama kako
bi ih ljudi lako razlikovali se odustalo zato što je u Topčideru
već počelo sečenje papira i priprema za štampu. Znači, sada se već
štampaju nove novčanice identične starim, samo sa manje nula.
Stare novčanice će još neko vreme biti u upotrebi kao što su bile
i za vreme denominacije Ante Markovića.
biznis.190bigbrada,
> Moze li ovo ko namigivanje
Pre bi se reklo da lici na Jednookog Dzeka ;)
Brada.
biznis.191bigbrada,
> Za koliko vremena će opet biti denominacije ;)
Pa za nekih 10-15 dana ;)
Brada.
biznis.192bigbrada,
>> Nije bila lutrija nego, istini za volju, glupost.
>
> Ne sudi čoveče, da i tebi ne bude sudjeno.
OK, Nema ljutiš, ali razmisli malo...
Brada.
biznis.193bigbrada,
> Ako me sećanje ne vara, prošle godine smo zbog Kradomana
> skidali samo jednu nulu. Najsmešnija je tu bila njegova izjava:
> "Mi nismo skinuli jednu nulu, mi smo ojačali dinar deset puta!"
Šta li će sad da kaže ;) Gde će mu biti kraj ;)))))))
Brada.
biznis.194pedjak,
> A što se državnih banaka tiče, za njih garantuje država ;))). A ja i
A ko garantuje za državu ? ;))
biznis.195drassa,
>> Jel postoj Mlakarov diler kod nas. Tamo se spominje
>> nekakav servis ( a
VIZA? Pa, ako neko nešto hoće, a ne može džabe - onda to i kupi :)
Međutim, ima ljudi koji još uvek furaju za Austriju bez ikakvih problema.
Bio je neko u BGD ili Zemunu, ali mislim da više ne dila za njega
jer je preskup za razliku od izvora na dalekom istoku i još daljem zapadu.
Što se servisa tiče - verovatno postoji.
Bye, Drassa
biznis.196paki,
> već počelo sečenje papira i priprema za štampu. Znači, sada se već
> štampaju nove novčanice identične starim, samo sa manje nula.
Au, bre :( Pa za tri meseca opet niko neće moći da se snađe :((
biznis.197niklaus,
> Ako me sećanje ne vara, prošle godine smo zbog Kradomana skidali
> samo jednu nulu. Najsmešnija je tu bila njegova izjava: "Mi nismo
> skinuli jednu nulu, mi smo ojačali dinar deset puta!"
...i (misli) da je postao 10 puta pametniji.
Sada mu je IQ 10. ((:
(:niklaus:)
biznis.198kuki,
> Koliko sam ja ukapirao uvek se "sece" 3,6 ili 9 nula radi
> lakseg snalazenja "prostih narodnih masa".
čini mi se da se u prethodnoj denominaciji odsekla samo jedna nula...
biznis.199dsoskic,
>> Hm, kod onakve inflacije kakva je bila početkom godine, ulagati
>> dinare je bila prava lutrija. A kod ovakve inflacije kakva je
> Nije bila lutrija nego, istini za volju, glupost.
To je glupost već više od deset godina tj. nijedno dinarsko ulaganje
u bilo koje banke ili zajmove nije bilo isplativo.
Btw, znam nekoliko "starih štediša" koji su svoju štednju promenili u
dinare a potom uložili u Dafiment Banku po onim velikim procentima i
danas dobiše mnogo manje nego što bi dobili prodajom "starih" deviza po
zvaničnom kursu ;). Koja glupost !
biznis.200dsoskic,
> nulu. Najsmešnija je tu bila njegova izjava: "Mi nismo skinuli jednu nulu,
> mi smo ojačali dinar deset puta!"
To je dokaz da glupost nema kraja.
biznis.201pyramid,
> OK, Nema ljutiš, ali razmisli malo...
Brado, prvo ja nisam sa dinarima nikad radio ništa osim kupovine u
piljari :(, a pogotovu ne štednju. O ljutnji dakle, nema govora.
A onu narodnu umotvorinu sam ti ubacio jer nisi u pravu. Ako se neko
negde zeznuo, nema potrebe da mu to bacaš u lice. Dovoljno je što se
zeznuo, a on to zna i bez tebe. Niti si ti ispo pametniji, niti je
njemu lakše. Osim toga, složili smo se da je ono bila lutrija (konjska
trka), a u lutriji se nekad i gubi.
Boris
biznis.202pyramid,
> To je glupost već više od deset godina tj. nijedno dinarsko ulaganje
> u bilo koje banke ili zajmove nije bilo isplativo.
Onaj ko je znao (prosti račun), i mogao (veza u banci), zaradio je
debele pare na inflaciji !
Boris
biznis.203mmile,
│ Ako me sećanje ne vara, prošle godine smo zbog Kradomana
│ skidali samo jednu nulu. Najsmešnija je tu bila njegova izjava:
│ "Mi nismo skinuli jednu nulu, mi smo ojačali dinar deset puta!"
└─────────
(K)Radoman je (K)Radoman. Mislio sam na Antu Markovica.
biznis.204v.nesic,
> čini mi se da se u prethodnoj denominaciji odsekla samo jedna nula...
A u onoj pre nje 4, a prethodnoj 2.
biznis.205dejanr,
>> Osim toga, složili smo se da je ono bila lutrija (konjska
>> trka), a u lutriji se nekad i gubi.
Štaviše, u lutriji većina (velika) gubi, a malobrojni se ovajde.
Naravno, najviše se ovajde oni što organizuju lutriju ;)
biznis.206ognjen,
)->> Koliko sam ja ukapirao uvek se "sece" 3,6 ili 9 nula radi
)->> lakseg snalazenja "prostih narodnih masa".
)->
)-> cini mi se da se u prethodnoj denominaciji odsekla samo jedna
)-> nula...
Na prvoj su odsecene 4 na drugoj 2 na predzadnjoj 1 itd...
Znaci nema sablona :)
biznis.207veca,
>> njemu lakše. Osim toga, složili smo se da je ono bila lutrija
>> (konjska trka), a u lutriji se nekad i gubi.
Ne bih rekla da je bila lutrija, nego kao što neko reče, čista
glupost (izvinjavam se, ako nekog uvredim), ali, sa minimumom
razmišljanja i/ili poznavanja bilo kakve ekonomske logike, mora
se znati da nije bilo moguće davati takve kamate kada je privreda
u totalnom kolapsu. Kapital je kapital samo dok se oplođuje, a
ovde je stajao mrtav. Ljudi su bre, pordavali stanove i živeli
kod rodbine, očekujući da se obogate od kamate!!! Neverovatno! Da
su iole razmišljali, taj (toliki) novac bi uložili u nešto što bi
im stvarno donelo profit. Ali pošto je naš narod navikao da ne
radi, a da uzima novac (tako treba), onda im je ovo bilo idealno.
Naravno, ovde izuzimam one koji su ulagali male svote i na kratko
vreme, neki su, i bukvalno, živeli od toga :(
biznis.208peca.st,
!-> Sada mu je IQ 10. ((:
Valjda: sada MISLI da mu je IQ 10. ;)
Peđa.
biznis.209magician,
=> Ne bih rekla da je bila lutrija, nego kao što neko reče, čista
=> glupost (izvinjavam se, ako nekog uvredim), ali, sa minimumom
=> razmišljanja i/ili poznavanja bilo kakve ekonomske logike, mora
Pojam velikih kamata i takav način poslovanja banaka nismo mi
izmislili. Bolje bi bilo da neki ekonomista ovde kaže nešto o tome,
ali koliko ja znam još pre pooodosta godina su se radil slične
stvari na strani.
Inače, logika davanja novca u takve banke postoji i jednostavna je.
Zar nisu sve te banke radile skoro 2 godine? Dakle, ko je štedeo
1.5 godina taj je mnooogo dobio. Kada bi se sada pojavile slične
banke u npr. Grčkoj (baš tamo jer su mi sumnjivi poslovi Slobine
banke na kritu ;) ja bih odmah uložio. žinjenica je da ako vlasnik
banke hoće nešto da uzme, banka mora da mu radi odredjeno vreme radi
sticanja kolikg-tolikog poverenja i, samim tim, većeg priliva novca.
Zaključak:
cela mudrost je iskoristiti tudje mućke ali i povući se na vreme.
biznis.210dejanr,
>> Inače, logika davanja novca u takve banke postoji i jednostavna je.
>> Zar nisu sve te banke radile skoro 2 godine? Dakle, ko je štedeo
>> 1.5 godina taj je mnooogo dobio.
Da, samo što je malo takvih. Kao i u svakoj kockarnici, retko ko će
prekinuti dok mu sjajno ide (još tri meseca pa vadim sve pare ;).
A posle je kasno :(
Ono što je zanimljivo jeste kako će se povratiti poverenje u banke.
Kada svo ovo čudo prođe i kada počnemo da funkcionišemo kao normalna
država (što će se neminovno desiti, pre ili posle), moraće da funkcionišu
i banke jer bez štednje i drugih novčanih transakcija nema ni privrede.
Kako će se tu poverenje uspostaviti?
Mada, s druge strane, da se sad pojavi neka nova Dafina i obeća kamate
od 20% mesečno, opet bi bilo budala koje bi čekale na red da daju pare.
biznis.211dejanr,
Obzirom na značajan rast marke i dolara poslednjih dana, polja i ispisi
u eksternom programu KURS uskoro neće moći da "podnesu" te cifre. Obzirom
da je za 1. oktobar najavljena denominacija, smatramo da nije potrebno da
menjamo program i ispise zbog petnaestak dana. Zato ćemo od 15. septembra
(sreda) kurseve unositi u milionima dinara.
biznis.212dsoskic,
> Ono što je zanimljivo jeste kako će se povratiti poverenje u banke.
> Kada svo ovo čudo prođe i kada počnemo da funkcionišemo kao normalna
> država (što će se neminovno desiti, pre ili posle), moraće da funkcionišu
> i banke jer bez štednje i drugih novčanih transakcija nema ni privrede.
> Kako će se tu poverenje uspostaviti?
Kako uopšte danas funkcionišu banke; ko prihvata one njihove papire od
vrednosti (daju 250% a samo zatezna kamata na TRč. je 250%, 510% ili 1800%).
Po principu "pozajmi od jednog da bi dao drugom po većem procentu"
(štedišama 10%, krediti istim 15-20% a privredi 20-30%) odavno ne
funcioniše, sem ako se tu ne računaju stare devizne štediše i kamate
na TRč. Daju nosiocima čekova na pr. 6 miliona na ime redovne kamate a
uzmu istim 9 miliardi na ima zatezne kamate - da li postoji unosniji posao?
> Mada, s druge strane, da se sad pojavi neka nova Dafina i obeća kamate
> od 20% mesečno, opet bi bilo budala koje bi čekale na red da daju pare.
I to mole boga i da ovih poslednjih 100 DEM ulože; ili da bi preživeli
ili da bi napravili 10.000.- dem ;).
biznis.213debelijencija,
Volim kad neko na svoje pitanje odmah i odgovori:
!=?> Kako će se tu poverenje uspostaviti?
!=?> Mada, s druge strane, da se sad pojavi neka nova Dafina i
!=?> obeća kamate od 20% mesečno, opet bi bilo budala koje bi
!=?> čekale na red da daju pare.
Eto, baš tako!
Mada postoje i neki drugi, manje suptilni metodi :), ali je ovaj kod nas
svakako najefikasniji! :)
E, da, kamate 20% mesečno ne biH bile dovoljne u ovakvoj situaciji. :)
Bliže 100% mesečno. :)
biznis.214bigbrada,
>>> njemu lakše. Osim toga, složili smo se da je ono bila lutrija
>>> (konjska trka), a u lutriji se nekad i gubi.
>
> Ne bih rekla da je bila lutrija, nego kao što neko reče, čista
> glupost (izvinjavam se, ako nekog uvredim), ali, sa minimumom
> razmišljanja i/ili poznavanja bilo kakve ekonomske logike, mora
Ma bilo je dovoljno uporediti kretanje DEM i kamate, makar
za 2-3 meseca. Gubitak je očigledan, i to kakav gubitak!!!
Jedina stvar gde se može govoriti o lutriji, je ulaganje deviza.
Brada.
biznis.215bulaja,
│Zato cemo od 15. septembra (sreda) kurseve unositi u milionima dinara.
└───
Mogli bi ste u bazi da promenite da bude u milionima jos od 01.09, lakse
ce se pamtiti u buducnosti kada je na Sezamu uradjena denominacija :).
biznis.216veca,
>> Pojam velikih kamata i takav način poslovanja banaka nismo mi
>> izmislili. Bolje bi bilo da neki ekonomista ovde kaže nešto o tome,
Svakako da nismo, mi izmišljamo rupe na saksiji :)
Kamate imaju svoj osnov, ali onolike i još u ovakvom rasulu, nema
šanse. Zato sam i navela primer tipa koji je prodao stan zarad
kamate i sad ostao bez ičega... A veruj, on nije jedini.
>> Inače, logika davanja novca u takve banke postoji i jednostavna je.
>> Zar nisu sve te banke radile skoro 2 godine? Dakle, ko je štedeo
E vidiš, ja i pored toga nisam htela da im dam svoj novac!
Jednostavno, nisam im verovala, a ni pretpostavljala da će raditi
dve godine. Pre sam bila sklona mišljenju da će ih pohapsiti (da
je neke vlasti, to bi i uradili) jer su totalno uništili privredu!
biznis.217veca,
>> Mogli bi ste u bazi da promenite da bude u milionima jos od 01.09,
>> lakse ce se pamtiti u buducnosti kada je na Sezamu uradjena
>> denominacija :).
Ja ionako govorim sedamsto (današnja cifra), a čega, ne znam ni
sama :))) valjda miliona? :)
biznis.218vpopovic,
Ili razgovor u TRI oka ?
biznis.219vpopovic,
> Mada, s druge strane, da se sad pojavi neka nova Dafina i
> obeca kamate od 20% mesecno, opet bi bilo budala koje bi
> cekale na red da daju pare.
Poslovanje Jezde i Dafine podseca na lance srece, samo u
drugim prostorijama. Treba samo malo promeniti fazon i imate nove
pacijente.
biznis.220vitez.koja,
#=> Ne bih rekla da je bila lutrija, nego kao što neko reče,
#=> čista glupost (izvinjavam se, ako nekog uvredim), ali,
Nije to bila ni slučajno čista glupost. Svakom ko je i malo upotrebljavao
mozak u ovom poslu sa jezdom i dafinom (istina, takvi su bili malobrojni) bilo
je jasno da će cela stvar da funkcioniše dok se ne okupi kritična masa ljudi.
Oni malobrojni koji su umeli da ocene kada treba prestati i koji nisu bili
pohlepni pobrali su kajmak...
biznis.221vitez.koja,
#=> (K)Radoman je (K)Radoman. Mislio sam na Antu Markovica.
Ante Marković je skinuo četiri nule.
Zaribavaš, Mile... ;)
biznis.222paki,
> Ante Marković je skinuo četiri nule.
Pa 41 (mod 3) :)
biznis.223dr.grba,
>> Za koliko vremena će opet biti denominacije ;)
Do maja, najkasnije ):
biznis.224dr.grba,
>> Tja, ako će biti 1. oktobra denominacija, i ako do tada marka
>> nastavi ovako kako je krenula zadnjih par dana,....
Eno, s*anja sa kikindske pijace (i tržišta deviza) dospela na Gnjavnik ):
biznis.225dr.grba,
>> predloga da novčanice budu veličine pakle cigara 100's (kao uzorak
>> pokazan je dugi Pall Mall) i u najdrečavijim mogućim bojama kako
Pa da, oni koji se naseravaju po sednicama na temu veličine i boje
novčanica iste ni ne upotrebljavaju. U inostranstvu samo prave šuške,
a ovde diplomatski magacini.....
biznis.226dr.grba,
>> ovde je stajao mrtav. Ljudi su bre, pordavali stanove i živeli
>> kod rodbine, očekujući da se obogate od kamate!!! Neverovatno!
Jeste neverovatno, ali takvih idiota mi nije žao.
biznis.227v.nesic,
> Ma bilo je dovoljno uporediti kretanje DEM i kamate, makar
> za 2-3 meseca. Gubitak je očigledan, i to kakav gubitak!!!
Nije baš tako. S' vremena na vreme je marka zastajala i isplatilo
se ulagati u dinare. Znam čoveka koje je od toga kupio stan,
mislim kamate na dinrsku štednju od milijardu procenata u vreme
dok je marka stajala.
biznis.228mmile,
│ )->> Koliko sam ja ukapirao uvek se "sece" 3,6 ili 9 nula
│ radi )->> lakseg snalazenja "prostih narodnih masa".
│ )->
│ )-> cini mi se da se u prethodnoj denominaciji odsekla samo
│ jedna )-> nula...
│
│ Na prvoj su odsecene 4 na drugoj 2 na predzadnjoj 1 itd...
│ Znaci nema sablona :)
└───────
OK.OK. Pokrivam se usima....
PS. Po meni je jos uvek 3,6 ili 9 nula najlogicnije resenje, pa sam valjda
zato i rekao ( ono sto sam rekao ;)
biznis.229bigbrada,
> Nije baš tako. S' vremena na vreme je marka zastajala i
> isplatilo se ulagati u dinare. Znam čoveka koje je od toga
> kupio stan,
Dok je marka stajala, a to je bilo retko, veoma retko, i
takvi koji su to iskoristili su jos redđi.
Brada.
biznis.230bigbrada,
>>> ovde je stajao mrtav. Ljudi su bre, pordavali stanove i
>>> živeli kod rodbine, očekujući da se obogate od kamate!!!
> Neverovatno!
>
> Jeste neverovatno, ali takvih idiota mi nije žao.
Tužno je to što takvih ima MNOGO :(
Brada.
biznis.231dejanr,
Danas čuh, dal je trač ili istina ne znam, da će dinar biti denominovan za
sedam nula a ne za šest. Da ga uzgred ojačamo još 10 puta, što bi rekao Radoman
;))
biznis.232veca,
>> Oni malobrojni koji su umeli da ocene kada treba prestati i koji
>> nisu bili pohlepni pobrali su kajmak...
""""""""
U tome i jeste ključ, kad vide da im stže lova a ne moraju ni
prstom da mrdnu, da vidiš kako se oči zacakle, a pohlepa raste...
biznis.233veca,
>> Jeste neverovatno, ali takvih idiota mi nije žao.
Zar sam ja rekla da mi je žao? Naprotiv! Jezdi i Dafini svaka
čast, skidam im kapu! Ovce su tu... :)
biznis.234v.nesic,
> Dok je marka stajala, a to je bilo retko, veoma retko, i
> takvi koji su to iskoristili su jos redđi.
Samo da kažem da ih je bilo. Sad, što su dobro prošli je bila stvar
sreće, ne njihove "vidovitosti"... U ostalom, nije ni bitno. Na
kraju je 99% njih to izgubilo jer se nije na vreme povuklo.
biznis.235v.nesic,
> Tužno je to što takvih ima MNOGO :(
Tužno je što je takvih PREMNOGO :((
biznis.237djelovic,
> Samo da kažem da ih je bilo. Sad, što su dobro prošli je bila stvar
> sreće, ne njihove "vidovitosti"... U ostalom, nije ni bitno. Na
> kraju je 99% njih to izgubilo jer se nije na vreme povuklo.
Naravno da je bila sreća!
Postojala su samo dva načina da se zna kada će Jezda i Dafina propasti:
1. Imati "inside tip".
2. Praviti anketu štediša (ulažem/vadim/dižem kamatu) ili slučajnog
uzorka populacije (ulažem/vadim/dižem kamatu/ne štedim) i na osnovu malo
statistike sa velikom sigurnošću znati kada će stvar da pukne.
Naravno, statistika ume i da prevari :-), jer je, recimo, vlasnik banke
u vrhuncu "karijere" mogao da popali pare i da pobegne, ali - hej! - i
život je kocka :-).
biznis.238a.kircanski,
_-=> Danas čuh, dal je trač ili istina ne znam, da će dinar biti
_-=> denominovan za sedam nula a ne za šest. Da ga uzgred ojačamo
E to sam i ja čuo. Ne verujem da je trač. A i krajnje je vreme,
ne snalazim se baš najbolje s tolkim nulama.:-)
sale.
biznis.239mirkot,
>> 2. Praviti anketu štediša (ulažem/vadim/dižem kamatu) ili
>> slučajnog uzorka populacije (ulažem/vadim/dižem kamatu/ne
>> štedim) i na osnovu malo statistike sa velikom sigurnošću
>> znati kada će stvar da pukne.
Nije trebalo čak ni toliko truda. Bilo je dovoljno čitati novine.
Jedno vreme niko nije ni prilazio Jugoskanidiku zbog većih kamata u
Dafiment banci. Onda se u novinama pojavila vest da je zaplenjen
Jugoskandikov benzin u Crnoj Gori zbog neplaćanja kamata tamošnjim
štedišama. Posle dva dana su povećane kamate u Jugoskandiku i štediše
su nagrnule. Zaključak je bio jasan, trebalo je nabaviti svežu lovu
isplatu kamata. Sa žaljenjem sam gledao ljude koji su se tiskali u
redu. Posle nekoliko dana gazda Pizda je zapalio u Izrael.
>> Naravno, statistika ume i da prevari :-), jer je, recimo,
>> vlasnik banke u vrhuncu "karijere" mogao da popali pare i da
>> pobegne, ali - hej! - i
Jedan novinar (mislim da je to bilo u Vremenu) je napravio jednačinu
koja je određivala pravi trenutak za beženje vlasnika banke (naravno
sa parama). Ulazni parametri su bili (otprilike) početni broj
štediša, visina mesečne kamate itd., a rešenje je davalo maksimum
krive koja je pokazivala količinu živih para u trezoru.
MT
biznis.240dejanr,
>> E to sam i ja čuo. Ne verujem da je trač. A i krajnje je vreme,
>> ne snalazim se baš najbolje s tolkim nulama.:-)
Ma da, ali svi pripremismo programe za denominaciju 6 nula a sada
treba biti spreman i za 7 (možda i za 8? :) Doduše, nije neka
velika izmena ali...
biznis.241vitez.koja,
│ Danas čuh, dal je trač ili istina ne znam, da će dinar biti
│ denominovan za sedam nula a ne za šest. Da ga uzgred ojačamo još 10
pa, čuo sam od čoveka koji radi u Kovnici novca da su još u avgustu
iskovali metalne dinare (1-10), pa bi valjalo da to nešto vredi, kad
se već denominuje isti.
sk
biznis.242hercog,
**> To je tačno, ali onda bi država morala da štampa i metalni novac
**> koji bi, opet, u opticaju bio svega nekoliko meseci ... Koliko su
A što ne bi lepo štampali sve u papiru, ko dolare?
Sale
biznis.243drassa,
>> redu. Posle nekoliko dana gazda Pizda je zapalio u
>> Izrael.
Da, pljuj ti čoveka - to je demokratija :)
Jezda je, čini mi se MORAO (inače bi ostao bez glave) da odjezdi
jer je bio glavni takmac nekim ljudima koji su u to vreme bili na vlasti,
a bavili su se istim poslovima kao i on... Zašto verujete RTS-u? Oni su
vam servirali 1001 priču o Jezdi, i sada je on kriv...
Što se tiče kamata, Jezda je dugovao neku veću dinarsku sumu svom
bankarskom garantu u Crnoj Gori, ali je tu sumu retroaktivno vratio i na
kraju mu je garant dugovao neku cifru od 60.000 DEMova.
Ako je Jezda, na kraju, i dugovao neku lovu, Da li je i 10.000.000 DEM
razlog da se zapleni benzin vredan 53-58 miliona nemačkih maraka i zatim na
pumpama prodaje za bednih 30 feninga po litru, a upravo to su uradili oni
kojima je Jezda smetao...
Još par sitnih info.
Jezdimir Vasiljević je u Izraelu i odande pokušava da ubedi savet
bezbednosti da dozvoli transfer od oko 12 miliona maraka u Jugoslaviju kako
bi vratio novac onima kojima je sada najpotrebniji, a to su sitne štediše.
Pored toga, Jezdini advokati se preko međunarodnog suda pravde trude da
zaplene i rasprodaju celokupnu crnogorsku pomorsku flotu koja im je na dohvat
ruke. Kada se dočepaju flote, biće mnoooogo para - verovatno više od 60
miliona DEMova.
Što se Srbije tiče, stvar je malo složenija... Bilo je tu i otimačine,
smeštanja, podmetanja... Dovoljno je da napišem da su u to upleteni neki
ljudi koji imaju pristup svim državnim resursima i bave se transferom
raznih roba na crnom tržištu, a za njih ne postoje sankcije i embargo.
Robe koje su trenutno najfrekfentnije su:
1. novac;
2. oružje;
3. nafta i naftni derivati;
4. poljoprivredni proizvodi...
Što se Dafine tiče, imam kod nje veću sumu novca, i po trenutnim
kretanjima verujem da će svima biti nadoknađena bar glavnica.
Zašto verujem u to? Zato što suma od dve milijarde maraka ne može
da se izgubi preko noći. Neka neko samo proba da prebroji svežanj dinara
čija je suma recimo baš dve milijarde i to u apoenima od 10, 20, 50, 100,
200, 500 i 1000, pa će mu biti mnogo jasnije o kojoj tonaži papira je reč!
Nadam se da je svima sada bar malo jasnije o čemu se zapravo radi...
Bye, Drassa
P.S.
Da, naravno da te silne marke više nisu u Jugoslaviji, ali istina
je i to da su neki u opštoj panici podizali svoje uloge... Podatak kojim
raspolažem je cifra od 500 do 800 miliona maraka koju su neki od štediša
podigli. Dakle, kod Dafine je još oko milijardu maraka.
Šta mislite, da li bi neko mogao da bude toliko lud i bezobrazan da
popali skoro ceo jedan narod i digne sidro?
Ja lično mislim da bi cifra sa kojom bi ja uspeo da ostvarim svoje
snove, bila negde oko 200.000 DEM i to:
100.000 DEM staviš u neku Nemačku ili Švajcarsku banku da se nađe ako
zatreba, a uz to ide i kamata;
a preostalih 100.000 potrošiš na recimo ovaj način:
1. lokal 30.000 DEM;
2. opremanje lokala 10.000 DEM;
3. neki auto 20.000 DEM;
4. obrtni kapital 20.000 DEM;
5. marketing godišnje 6.000 DEM;
6. fond za plate, putne i ostale troškove 14.000 DEM;
Sa tom lovom se sigurno može otvoriti jača trgovačka ili uslužna, a možda
i manja proizvodna firma i to ne samo ovde kod nas, nego i preko :)
biznis.244ndragan,
/ je neke vlasti, to bi i uradili) jer su totalno uništili privredu!
Oni? Sitno je to, a s druge strane male banke su jedine mogle da dnevno
obrću pare baš za račun privrede, koliko da pare ne propadnu. Mogle su
se ostaviti pare od petka do utorka i uknjižiti neka kamata, i mogao se
dići dvodnevni kredit za plate ili nešto drugo - male banke su to
postiza(va)le.
Sad su ih stavili pred svršen čin - ili ćete se utopiti u veće banke ili
vas neće biti. Velike banke savršeno boli narodni organ za male firme.
Jezda i Dafina su odigrali veliko odvlačenje pažnje, pa su odigrali
žrtvene jarce, pa sad igraju neku drugu vrstu dežurnih krivaca.
A ko nam uništava privredu, to znamo.
biznis.245dr.grba,
>> drugim prostorijama. Treba samo malo promeniti fazon i imate nove
>> pacijente.
Naduvavam kapital. Povoljno. Mesečno uvećanje 20%. Garancija - hard disk,
monitor, kevina longplejka, miš, japanski telefon, automat za kafu.
Ma wr dr.grba
biznis.246spantic,
> Jezda je, čini mi se MORAO (inače bi ostao bez glave) da odjezdi
A usput je poneo i pare naivčina?
> Pored toga, Jezdini advokati se preko međunarodnog suda pravde trude da
> zaplene i rasprodaju celokupnu crnogorsku pomorsku flotu koja im je na
Xa, hajde da vidimo i to čudo. Najbolji dokaz da su kriminalac Vasiljević
i vlast povezani jeste baš u tome da je dotični izvršio drugu najveću
pljačku ( ili pardon treću ) u istoriji ove zemlje a da nisu ni poternicu
izdali za njim. Priče da je pobegao da bi spasio glavu su baš samo to,
priče. Glava, xa! Tuđa lova, nego kako.
Što se priče o unosu love tiče, dobra bajka. Kako ono beše? Isplata
u Segedinu je bila pre godinu dana?
Inače Dafini kapa dole. Ne može svako da legalno opljačka desetine
hiljada ljudi za kojih 100 miliona maraka i da se lepo opere. Ako još
neko ne zna o čemu je reč, reč je o dinarskim ulozima. Tada su svi
zajedno i vredeli toliko. "Zamrzavanjem" i zamrznutim kamatama Dafina
je "zaradila" te pare. Vratila je bednu svotu. Svaka čast na lopovluku.
> Nadam se da je svima sada bar malo jasnije o čemu se zapravo radi...
Je li, da ne radiš u propagandnom odelenju Dafine? :)
P.S. Bez uvrede.
biznis.247dsoskic,
> Znam čoveka koje je od toga kupio stan,
> mislim kamate na dinrsku štednju od milijardu procenata u vreme
> dok je marka stajala.
Ma taj te čovek folira :), postojao je samo jedan trenutak, kada
se dinarska štednja isplatila i to je bilo prošlog leta
(avgust, septembar) i to kod Karić Banke, oročenje na 36
meseci, kad su davali 100% mesečnu kamatu a marka, reklo bi
se, stajala. A možda je taj tvoj čovek :), stavio 30.000.- dem
u dinarima i za 3 meseca dobio dovoljno za (mali) stan sve sa svojom
glavnicom ( prvi mesec izvukao svoje i u drugom dobio oko 15000 i
u trećem oko 4000 i u četvrtom oko 600 i u petom oko 100).
I danas dobija kamatu al oko 0.5 dem.
Da je iste pare stavio u Jountie, dobijao bi po 30% mesečno, tj.
za 3.3 meseca bi izvukao svojih 30 hiljada (jun, jul, avgust) i
(sept., okt. nov.) još 30 hiljada i (dec., jan., feb.) još
30 hiljada i (mart) 9 hiljada i onda bi sve puklo i (pravno)
bi mu bili dužni još 21 hiljadu, al nema veze. Znam čoveka
koji je to uradio i kupio veeelikii stan, al sad nema para
da ga opremi, jadan on :( :(
p.s. tada se verovalo, da nema teoretskih šansi da inflacija
bude veća od 100% (bila je oko 68%) mesečno, a ni da marka
može da skoči više od 100%; :( stara dobra vremena :(.
biznis.248dsoskic,
> Na kraju je 99% njih to izgubilo jer se nije na vreme povuklo.
Ja bi to drugačije formulisao: Nisu imali m**a (guts) da ulete
na vreme, a kad to nisu imali (uradili) nisu ni trebali da uleću.
biznis.249dr.grba,
>> Nadam se da je svima sada bar malo jasnije o čemu se zapravo radi...
Parle italiano?
>> Šta mislite, da li bi neko mogao da bude toliko lud i bezobrazan da
>> popali skoro ceo jedan narod i digne sidro?
Da.
>> Sa tom lovom se sigurno može otvoriti jača trgovačka ili uslužna, a
>> možda i manja proizvodna firma i to ne samo ovde kod nas, nego i preko :)
Jes' i onda radiš. A Jezda lepo vrati tastu (i njegovim prijateljima koji
dolaze na tablić) glavnicu, a od kamate sere po tepihu Hiltona i Valdorf
Astorije kad god poželi. I vozi auto od 800.000 maraka i avion od 1.500.000
dolara i jahtu od 15.000.000 švajcariše. I hotel u Alpima, a ne kafić.
i privatna televizija, a ne troškovi reklame i marketinga.
biznis.250djelovic,
> Nije trebalo čak ni toliko truda. Bilo je dovoljno čitati novine.
> Jedno vreme niko nije ni prilazio Jugoskanidiku zbog većih kamata u
> Dafiment banci. Onda se u novinama pojavila vest da je zaplenjen
> Jugoskandikov benzin u Crnoj Gori zbog neplaćanja kamata tamošnjim
> štedišama. Posle dva dana su povećane kamate u Jugoskandiku i štediše
> su nagrnule. Zaključak je bio jasan, trebalo je nabaviti svežu lovu
> isplatu kamata. Sa žaljenjem sam gledao ljude koji su se tiskali u
> redu. Posle nekoliko dana gazda Pizda je zapalio u Izrael.
Sumnjiva metoda, u najboljem slučaju :-).
Ja sam recimo znao za tu stvar sa benzinom mesec dana pre nego što
je izašla u javnost, ergo vesti u novinama nisu baš najažurnije - dok
novine nešto napišu, tvoje pare mogu već da budu u nekoj prijateljskoj
južnoameričkoj državi :(.
biznis.251djelovic,
> Da, pljuj ti čoveka - to je demokratija :)
> Jezda je, čini mi se MORAO (inače bi ostao bez glave) da odjezdi
> jer je bio glavni takmac nekim ljudima koji su u to vreme bili na vlasti,
> a bavili su se istim poslovima kao i on... Zašto verujete RTS-u? Oni su
> vam servirali 1001 priču o Jezdi, i sada je on kriv...
Gluposti!
Elementarnim znanjem ekonomije dolazi se do toga da se banka kakve
su osnovali Jezda i Dafina ne mogu održati. E sad, da je tu bila umešana i
politika i razni ljudi sa strane ne sumnjam, ali to nikako ne opravdava
Jezdu.
> Što se Dafine tiče, imam kod nje veću sumu novca, i po trenutnim
> kretanjima verujem da će svima biti nadoknađena bar glavnica.
Jesi spreman da se kladiš u to? Ako jesi, stojim ti na raspolaganju.
biznis.252v.nesic,
> Zašto verujem u to? Zato što suma od dve milijarde maraka ne može
> da se izgubi preko noći. Neka neko samo proba da prebroji svežanj dinara
Pa nije se izgubila preko noći, isplaćena je kao kamata.
Većina mojih ortaka kojima je lova ostala kod Jezde nisu previše
ogorčeni jer im je tamo ostalo 500DEM, a na kamate su pokupili
540DEM (recimo, cifre su različite ali je poenta tu).
> Šta mislite, da li bi neko mogao da bude toliko lud i bezobrazan da
> popali skoro ceo jedan narod i digne sidro?
Pitanje je da li su Jezda i Dafina bili svesni toga šta rade.
Zarada od 10-20% mesečno je moguća samo u poslovima koji su visoko
rizični, a jedna banka ne sme da počiva na tome ako želi sigurnu
prespektivu.
A što se tiče bezobrazluka, zašto ne bi mogli ? Onima koji budu
uporni da naplate dug i budu ih jurili po celom svetu daće
njihovo, 99% prevarenih će se pomiriti sa tim bez veće buke i kraj
priče. Isto kao sa starom deviznom štednjom i svim ostalim
:((
biznis.253bbaja,
>|| Nadam se da je svima sada bar malo jasnije o cemu se zapravo
>|| radi...
Nama je bilo jasno od pocetka, no izgleda tebi nije ...
>|| Sta mislite, da li bi neko mogao da bude toliko lud i
>|| bezobrazan da popali skoro ceo jedan narod i digne sidro?
Pa kad sam drzava i njene institucije to rade, onda i
pojedincima daju primer kako i oni to da izvedu. Normalno,
niko za to nije odgovoran.
biznis.254drassa,
>> pljačku ( ili pardon treću ) u istoriji ove zemlje a da
>> nisu ni poternicu izdali za njim. Priče da je
>> pobegao da bi spasio glavu su baš samo to,
Da su izdali poternicu, izdali bi svoje postupke i otimačinu
koju su izveli... Ne daj bože, ali mislim da bi mnogima odgovaralo da
Jezda prestane da postoji. Zašto? Zato što zna mnoge stvari koje vladajuća
garnitura radi krroz inflaciju, pljačke itd.
Poznato je ono staro pravilo - brigo moja pređi na drugoga... Da je Jezda
bio povezan sa njima, oni nikada ne bi dozvolili da pukne - ko što ne daju
Dafinu, koja je najverovatnije povezana sa njima.
Da, još nešto - ZAMRZAVANJE je uradila finansijska policija i
gosp. Komazec ako se ne sećaš, a tu je Dafina pokrila dobar deo podignute
sume :)
Ako zvuči da sam iz dafininog štaba za propagandu, drago mi je... Veruj
mi ima nas cirka jedna milijarda maraka.
Još jedna sitnica... Ni jedna banka u svetu neće dozvoliti da horde
uplašenih štediša podignu pare sa računa, jer to znači propast banke. Setite
se državnog javnog duga za staru deviznu štednju :)
Da se ja pitam, reprogramirao bih sva potraživanja na sledeći način:
1. 50% glavnice vratiti štedišama u narednih 2 godine.
2. 50% kamate dati štedišama u narednih 2 godine.
3. reprogramirati ostatak duga na narednih deset godina sa isplatama
od po deset procenata godišnje.
Na taj način Dafina bi mogla da ostane, opstane i čak možda podeli kamate
na kamate po 6-8 % mesečno, uz naravno, par dobrih obrta na njujorškoj berzi
i u kratkoročnim investicijama (nafta, oružje i sl.).
>> zajedno i vredeli toliko. "Zamrzavanjem" i zamrznutim
>> kamatama Dafina
E, to zamrzavanje smo doživeli i kod KRADIĆ BANKE i pukli pošteno:
Od 100 DEM pretvorenih u dinare i uloženih na 3 meseca,
ljudi su dobili 10 DEM i to posle 4-6 meseci - NIKAD VIŠE SA DINARIMA!
Bye, Drassa
biznis.255drassa,
>> Astorije kad god poželi. I vozi auto od 800.000 maraka i
>> avion od 1.500.000 dolara i jahtu od 15.000.000
>> švajcariše. I hotel u Alpima, a ne kafić. i privatna
>> televizija, a ne troškovi reklame i marketinga.
Ako je tako, onda on sigurno neće dugo - tu mu ni tast neće pomoći.
Samo, ipak mislim da (a i on to zna) dug nije drug.
Znaš, mi balkanci smo jako zajebani a to zna i Jezda, i njegov tast.
Bye, Drassa
biznis.256drassa,
>> Elementarnim znanjem ekonomije dolazi se do toga da se
>> banka kakve su osnovali Jezda i Dafina ne mogu održati. E
>> sad, da je tu bila umešana i
Elementarnim znanjem ekonomije se može zaključiti sledeće:
1. Inflacija, a pogotovu ova naša, je savršena podloga za
neograničeno uvećavanje deviznog kapitala na crnom tržištu.
2. Elementarnim znanjem ekonomije se može zaključiti da u
Jugoslaviji ekonomija ne postoji! Za ekonomiju je potrebna
čvrsta novčana jedinica koju mi nemamo.
3. Rat predstavlja izuzetnu podlogu za neslućene profite:
Puška (recimo AK-47) se može napraviti za samo 50-tak maraka,
kupiti za 100-150, a prodati za 200-500 DEM. Šta misliš kolika
je zarada na raketi tipa LUNA ili na jednom tenku?
4. Crno tržište je u stvari prava tržišna ekonomija koja vladajućoj
strukturi savršeno odgovara! Jugoslavija bi se mogla obogatiti da
se neko seti da oporezuje SAV promet roba, novca i sl. i to
stopom od samo 10-20 posto i umanji primarna emisija za koju se
zna da prvo ide u srpske krajine radi nabavke goriva i oružja, i to
iz Srbije i Crne Gore koje opet uvoze sve to odavde ili odande.
ZNAŠ DA NEMA IZVEŠTAJA O SPOLJNOTRGOVINKOM POSLOVANJU JUGOSLAVIJE
BAŠ OD TZV. PUCANJA JEZDE I DAFINE (APRIL 1993.) :)
Međutim, to se neće desiti jer se na ovom polju bogate baš oni
koji mogu to da odluče. Kolika je zarada na nafti, ako znaš da
za kilo kukuruza možeš dobiti litar nafte i tu istu naftu prodati
za 1-2 DEM / litar?
5. Razmisli i o ovome: Jezda je bio kod Faraona i dao mu spisak ljudi
koji se bave gore navedenim stvarima... Znaš šta mu je Faraon rekao?
- Dobro, dobro... Dakle, politika je takva da državi trebaju krivci
za stanje u zemlji... Ako nije Jezda, onda su to novinari koji
ststavljaju izveštaje sa crnog deviznog tržišta. Ako nisu novinari,
onda su dileri (svojima vlasti nagoveste raciju) i to uglavnom
ljudi koji to rade da bi preživeli. Ako nisu dileri, onda je sitni
profiter koji je sakrio 10 - 20 hiljada maraka poreza. Ako nije ni
on, onda je narod, jer ima plate i penzije od 10 - 50 DEM, pa odma
kurs marke ode u nebo i prepolovi primanja! Ako nije ni narod, onda
su krive sankcije :)))
6. E, kako je lepo biti na vlasti sa 70 - 80 hiljada policajaca i imati
razrađen sistem za bogaćenje na račun sirotinje (na nižoj smo razini
od mnogih nerazvijenih zemalja). Imamo Faraona koji nas cedi koliko
god može, a drži nas u životu jer mu trebamo da bi nas i dalje
cedio :)
7. Dakle, anarhija, opšta anarhija sa totalnim haosom na svim poljima
uz lansiranje raznoraznih neistina i poluistina su podloga za banke
koje mogu da zgrnu slinu lovu, a da državi to još više koristi. Samo
Jezda je imao tasta kome je morao da daje ono što Dafina daje
gorepomenutoj strukturi.
Primer totalne laži: Neko je na RTS dnevniku izjavio da je
hiperinflacija zaustavljena - skoro sam umro od smeha :)
8. Zar mislite da Jugoslavija ima šanse čak i kada bi se skinule
sankcije? Nema teorije!
9. Srbi u Bosni i Krajini imaju sve na naš račun!
Od jedne prijateljice iz Bosne sam čuo da su se Mađari i Mađari
iz Vojvodine spremili za rat protiv Srba. I zamislite - pita da li
nam treba nešto od hrane i sl.!!!
>> Jesi spreman da se kladiš u to? Ako jesi, stojim ti na
>> raspolaganju.
Nećemo se kladiti, ali - živi bili pa videli !
Bye, Drassa
biznis.257dejanr,
>> Jezdimir Vasiljević je u Izraelu i odande pokušava da ubedi savet
>> bezbednosti da dozvoli transfer od oko 12 miliona maraka u Jugoslaviju
>> kako bi vratio novac onima kojima je sada najpotrebniji, a to su sitne
>> štediše.
Mislim da su ga iz Izraela izjurili još pre nekog vremena, sada je u
Ekvadoru ili tako nekoj zemlji.
>> Ja lično mislim da bi cifra sa kojom bi ja uspeo da ostvarim svoje
>> snove, bila negde oko 200.000 DEM i to:
Skroman si :) Amerikanci kažu da je suma za ostvarenje snova negde oko
3 miliona dolara. Posle toga nema mnogo smisla da se trudiš i radiš, osim
ako baš voliš pare :)
biznis.258dejanr,
>> Da je Jezda bio povezan sa njima, oni nikada ne bi dozvolili da pukne
Mora biti da nije bio povezan dok im je finansirao kampanju sa kolko-već-
beše stotina hiljada maraka, a istovremeno sam bio protivkandidat ;))
>> ko što ne daju Dafinu, koja je najverovatnije povezana sa njima.
Ako Dafina nije pukla, ne znam ko jeste.
>> Da se ja pitam, reprogramirao bih sva potraživanja na sledeći način:
>>
>> 1. 50% glavnice vratiti štedišama u narednih 2 godine.
>> 2. 50% kamate dati štedišama u narednih 2 godine.
Dafina, jednostavno, nema te pare, ni delić tih para. A što se tiče države,
ona ako jednom dobije pare za sanaciju banaka (što može da bude samo neki
inostrani kredit, jer se te pare "nikad" ovde stvoriti neće, manj ako se
otkrije da ležimo na naslagama nafte :)), isplatiće staru deviznu štednju,
jer je za nju ipak država garantovala. Dugove banke nalin na Dafiment ili
Jugoskandik neće isplaćivati, a i što bi, ne bi ih isplaćivala ni neka
mnogo "pravnija" država. Uostalom, u takvoj državi takve banke teško da bi
postojale.
biznis.259dejanr,
>> Puška (recimo AK-47) se može napraviti za samo 50-tak maraka,
>> kupiti za 100-150, a prodati za 200-500 DEM. Šta misliš kolika
>> je zarada na raketi tipa LUNA ili na jednom tenku?
Da, samo ko da izvadi tih 200-500 "živih" maraka? Karadžić? Hadžić?
Šta to oni proizvode pa da imaju marke da kupe oružje?
Ne kažem da se ne može prodati jedna puška ili sto puški, ali neku
stvarno veću količinu oružja ovde nema ko da kupi - to uglavnom ide
iz rezervi jna.
biznis.260debelijencija,
!=?> dve godine. Pre sam bila sklona mišljenju da će ih pohapsiti
!=?> (da je neke vlasti, to bi i uradili) jer su totalno uništili
!=?> privredu!
Pa, ne može to tako! Ta vlast je uništila privredu, pa ne biH mogla
da hapsi one koji uništavaju privredu, jer bi prvo morala sebe da
uhapsi! :)
biznis.261djelovic,
> 1. Inflacija, a pogotovu ova naša, je savršena podloga za
> neograničeno uvećavanje deviznog kapitala na crnom tržištu.
...
> 3. Rat predstavlja izuzetnu podlogu za neslućene profite:
> Puška (recimo AK-47) se može napraviti za samo 50-tak maraka,
> kupiti za 100-150, a prodati za 200-500 DEM. Šta misliš kolika
> je zarada na raketi tipa LUNA ili na jednom tenku?
I jedan i drugi podatak su tačni, ali sistem i dalje pada u vodu
zbog obima transakcija koje bi se morale preduzeti da bi se pokrile onolike
kamate za onoliko ljudi. Ovako, navedeni mehanizmi su samo služili kao
amortizeri u lancu sreće.
Svojevremeno sam, kada je Dafina propala, na osnovu malo heuristike
tvrdio da ne žalim nikoga kome su pare propale, jer:
1. Ili je mislio da je Dafina svetsko čudo, pa ga ne treba žaliti
kad je glup,
2. Ili je mislio da ona obrće pare na oružiju i drogama, pa ga ne
treba žaliti jer finansira prodavce smrti,
3. Ili je znao da se radi o kocki, pa ga ne treba žaliti jer ko se
kocka mora biti spreman da izgubi.
Stražno mi je žao što vidim da potpadaš pod drugu kategoriju :(.
žak je i glupost bolja nego to što si ti radio :(.
biznis.262bulaja,
│Ma taj te covek folira :), postojao je samo jedan trenutak, kada se
│dinarska stednja isplatila i to je bilo proslog leta (avgust, septembar)
└───
Pa moguce je i da se neko dosta ovajdio na dinarskoj stednji. Ako se
dobro secam, period prosle godine kada je marka stagnirala (bese na
nekih 200 din?) je bio dug cak nekoliko meseci - od avgusta pa sve do
pocetka novembra. Onaj ko je u avgustu prodao DEM i orocio na tri
meseca, imao je celu kamatu kao cistu zaradu, pretvoreno u cvrstu
valutu.
Inace cini mi se da Dafiment sistem nije bio bas tako neracionalan kao
sto izgleda. Nek za osnovu sistema uzmemo one koji ulazu dinare. Potpuno
je jasno da pri konstantno rastucoj inflaciji oni samo gube, i to
poprilicno. A da bi se forsirala inflacija, onda je potrebna poprilicna
kolicina cvrste valute kojom bi se regulisao promet na crnom trzistu. Te
devize se jasno skupljaju nudjenjem visokih deviznih kamata, pri cemu je
kriticni faktor isplativosti odnos dinarskih i deviznih stedisa.
Evo male hipoteticke racunice. Nek je na pocetku perioda 1 DEM = 1 din,
inflacija je 80 % mesecno, a dinarska kamata 100 % (2 puta), tj. 700%
(8 puta) za tri meseca. Naivni dinarski stedisa bi izracunao da ce
porast cena (inflacija) za tri meseca biti 5.8 puta, a on uz kamatu
dobija cak 8 puta vise para. Sa druge strane, potreban je odredjeni broj
deviznih stedisa, i njima se nudi 10% mesecne kamate, tj. 33% za tri
meseca.
Glavna pretpostavka ove moje teorije je da ima mnogo vise dinarskih
stedisa nego deviznih, a da ima dovoljno skupljenih deviza za kontrolu
crnog trzista. Upravljanjem ulicnim kursom i tokovima novca
(privlacenjem kesa u banke) moze se postici dalji rast inflacije, tako
da ona poraste na nesto iznad 120% sto za tri meseca dane faktor porasta
od 11 puta.
Nek na pocetku perioda imamo stednju od 1.000.000 dinara sto je isto
toliko DEM (jer je na pocetku 1 DEM = 1 din), i nek imamo deviznu
stednju od 500.000 DEM. Posle tri meseca uz kamatu od 100%, iznos koji
treba isplatiti stedisama je 80.000.000 din, ali posto je faktor
povecane inflacije za tri meseca 11, onda je 1 DEM = 11 din, sto znaci
da moramo da usplatimo stedisama sveka 727.000 DEM, znaci u dobitku smo
263.000 DEM! Pri tome su nasi troskovi onih 33% kamate za devize, tj.
165.000 DEM, znaci da nam ostaje 100.000 DEM ciste zarade! Posto pri
svemu ovome kontrolisemo crno trziste, na njemu imamo i ekstra prihod od
10% na sve transakcije, zbog razlike izmdeju prodajnog i kupovnog
trzista.
Najosetljivija tacka u ovoj teoriji je koliko je potrebno valute za
kontrolu crnog trzista. Pri tome ovaj iznos moze biti i daleko manji od
potrebnog u nekom realnom modelu, posto se psiholoskim efektom moze
postici lancana reakcija opsteg porasta cena. Tipicnih primera za
primenu ovih psiholoskih efekata ima dosta - npr. kao pocetak ovog lanca
bi se mogao uzeti pocetak otkupa DEM kod Jugoskandika za 25 DIN pre dve
godine, sto je u tom trenutnku bilo nerealno i naglo podiglo traznju za
devizama. Sledeci primer je divljanje ziralnog kursa tokom jula, koje je
za sobom povuklo mnogo vecu inflaciju, a dobri primeri su i povremeni
ludacki skokovi na crnom trzistu deviza (npr. proslog petka). I drzava
je pokusala da se koristi ovom metodom kada je u junu na kratko podigla
zvanicni otkupni kurs valute iznad crnog.
Najveca rupa u celoj ovoj teoriji je pretpostavka konstantnog porasta
inflacije. Pri ovakvom stanju privrede i ekonomije ova pretpostavka je
prilicno realna, ali ako se vratimo na proslogodisnji fenomen stagnacije
kursa sa pocetka poruke imamo realan kontraprimer. Sada se vise ne secam
*zasto* je do te stagnaciej doslo, ali verujem da je upravo taj period
bio kriticni za Jugoskandik i Dafiment i da je posle toga krenulo
pucanje svega.
To je oprilike neka teorija koja mi je pala na pamet :), pri cemu se
nisam osvrtao na to ko stoji iza svega ovoga ili na sitne tehnicke
ddetalje oko nacina kontrole inflacije i crnog trzista :). Ali za
uspesnost sistema ocigledno je neophodna i saradnja drzavnih organa
(zbog dodatnog generisanja inflacije) i podzemlja (dakle opet organa
koji se ovde nazivaju drzavnim:) zbog kontrole crnog trzista.
That's it, nadam se da vas nisam mnogo ugusio :).
biznis.263niklaus,
>>> Jeste neverovatno, ali takvih idiota mi nije žao.
>
> Zar sam ja rekla da mi je žao? Naprotiv! Jezdi i Dafini svaka
> čast, skidam im kapu! Ovce su tu... :)
Neka, neka... kada se veruje bagri.
(:niklaus:)
PS Sa komunizmom u 21. vek - the (guaranteed) way straight to heaven.
biznis.264niklaus,
> Jezdimir Vasiljević je u Izraelu i odande pokušava da ubedi savet
> bezbednosti da dozvoli transfer od oko 12 miliona maraka u
> Jugoslaviju kako bi vratio novac onima kojima je sada
> najpotrebniji, a to su sitne štediše.
Tralala...
> Što se Dafine tiče, imam kod nje veću sumu novca, i po trenutnim
> kretanjima verujem da će svima biti nadoknađena bar glavnica.
I opet - tralala...
(:niklaus:)
biznis.265niklaus,
> pa, čuo sam od čoveka koji radi u Kovnici novca da su još u
> avgustu iskovali metalne dinare (1-10), pa bi valjalo da to nešto
> vredi, kad se već denominuje isti.
Novac u metalu - kao stari Grci... (:
Nisam verovao da ću takvo što doživeti... ((:
(:niklaus:)
biznis.266niklaus,
> Naduvavam kapital. Povoljno. Mesečno uvećanje 20%. Garancija -
> hard disk, monitor, kevina longplejka, miš, japanski telefon,
> automat za kafu.
>
> Ma wr dr.grba
Eto - pa vi vidite...
...samo što je Dafina imala šareni sadržaj sefa, a Yezda
belu lulu. (((:
(:niklaus:)
biznis.267v.nesic,
> Najveca rupa u celoj ovoj teoriji je pretpostavka konstantnog porasta
> inflacije. Pri ovakvom stanju privrede i ekonomije ova pretpostavka je
Najveća i nepremostiva rupa u ovoj teoriji je ta što zaradu koju
banka ima ako je tvoja računica tačna može da se ostvari u tom
iznosu samo u dinariskim apoenima, kamata se onima koji su uložili
devize mora isplaćivati u devizama. Te devize su 99% one koje su u
banku uložene. Vremenom se gro kapital banke seli iz deviza u
dinare i tu nastupa kolaps.
biznis.268bulaja,
│Najveca i nepremostiva rupa u ovoj teoriji je ta sto zaradu koju
│banka ima ako je tvoja racunica tacna moze da se ostvari u tom iznosu
│samo u dinariskim apoenima, kamata se onima koji su ulozili devize
│mora isplacivati u devizama. Te devize su 99% one koje su u banku
│ulozene. Vremenom se gro kapital banke seli iz deviza u dinare i tu
│nastupa kolaps.
└───
Pa DEM ce kupiti na crnom trzistu za te dinare, naravno :). Ako su
uslovi za dinarska ulaganja naizgled povoljniji od deviznih (a ako se
racuna trenutna inflacija, onda jesu), onda ce ponuda DEM na prodaju
biti velika. U celoj ovoj teoriji devizne stedise nisu cak ni
neophodne, posto se veliki kapital moze skupiti i na druge nacine.
Dobre su jedino zato sto onda ne rizikujes svojim sredstvima :).
biznis.269iboris,
Ajde molim te reci nam koji su ti izvori informacija. Ja ću ti za
ekonomske delove dokazati da pričaš čiste i to 100% gluposti.
Ł Da, još nešto - ZAMRZAVANJE je uradila finansijska policija i
Ł gosp. Komazec ako se ne sećaš, a tu je Dafina pokrila dobar deo
Ł podignute sume :)
Ova je ortodoksna. Neću je trenutno objašnjavati. Kasnije !
biznis.270iboris,
Ł mnogo "pravnija" država. Uostalom, u takvoj državi takve banke teško da
Ł bi postojale.
Nisi u pravu Dejane. Postoje i takve banke, samo se tačno zna da su te
banke nesigurne, i u njih ulažu oni koji žele legalnu kocku. Sutra se može
dobiti ogromna kamata, ali već prekosutra se može ostati bez svega.
biznis.271dr.grba,
>> 6. E, kako je lepo biti na vlasti sa 70 - 80 hiljada policajaca i
...U Beogradu, a cela Srbija je malo veća...
biznis.272dr.grba,
>> Da, samo ko da izvadi tih 200-500 "živih" maraka? Karadžić? Hadžić?
>> Šta to oni proizvode pa da imaju marke da kupe oružje?
Šta god proizvodili ili ne proizvodili, činjenica je da ne pitaju za
cenu. I vade onoliko šuški koliko se od njih traži. A šta misliš zašto
se faraon toliko uskopistio oko Karadžića? Jer ga voli? Voleće ga kad
majmunu zaraste dupe.
biznis.273snemcev,
>>>> 6. E, kako je lepo biti na vlasti sa 70 - 80 hiljada policajaca i
>> ...U Beogradu, a cela Srbija je malo veća...
01.09.93 - Srbija ima 150,000 milicionera.
biznis.274veca,
>> Oni? Sitno je to, a s druge strane male banke su jedine mogle da
>> dnevno obrću pare baš za račun privrede, koliko da pare ne
>> propadnu. Mogle su
Ne oni, konkretno, ali tim činom je i ozvaničena propast.
biznis.275znesa,
> Što se Dafine tiče, imam kod nje veću sumu novca, i po trenutnim
> kretanjima verujem da će svima biti nadoknađena bar glavnica.
Da, jedne srede od nedelje :))))))
biznis.276znesa,
> Najosetljivija tacka u ovoj teoriji je koliko je potrebno valute za
> kontrolu crnog trzista. Pri tome ovaj iznos moze biti i daleko manji
> od
Jedno pitanje: Odakle Dafini početni kapital ???
biznis.277drassa,
>> Ajde molim te reci nam koji su ti izvori informacija. Ja
>> ću ti za
Pa, evo ovako: 1. EP od januara 1992 do danas
2. Statistički podaci zavoda za statistiku
3. Ljudi koiji se bave >> nedozvoljenom trgovinom devizama <<<
4. Nekolicina izvora iz Vojvođanske banke DD Novi Sad
5. Mnogi biznismeni koji rade sa poker automatima, gorivom...
6. Mnogi drugi izvori koji su zaista izvori :)
Kaži ti meni kako to da u Jugoslaviji postoji ekonomija (samo mi nemoj
navoditi crno tržište kao dokaz)?
Evo ti primer: Pogledaj samo koje cene se kontrolišu i šta sve ulazi u
te cene pa ćeš videti šta je disparitet :)
Ekonomija pre svega ima za cilj da se proizvodi nešto, što se može prodati
bar za 0.000000001% više od cene koštanja (to ti crtam onako laički da
razumeju i ostali) proizvodnje. Kada imaš uredbe koje teraju proizvođače da
prodaju proizvode po cenama nižim od proizvodnih, to bi se moglo nazvati
>> dirigovanom << ekonomijom. Međutim to nikako nije ekonomija jer nema
ekonomske računice... Dakle to je politika ostajanja na vlasti
iscrpljivanjem proizvodnih resursa, emisijom novca i raznoraznim drugim
trikovima tipa: Onaj porez što ste ga parcijalno plaćali više ne važi -
platite ponovo :) U isto vreme na tome se bogate neki
koji imaju pristupa podacima i resursima i to na crnom tržištu...
Ako postoji ekonomija u ovoj državi, zašto plate nisu na razini ekonoimskih
cena koje traže proizvođači? Zato što se crpe devizne rezerve građana :)
Da vidimo tvoje IZVORE i tvoje poglede na ekonomiju :)
Bye, Drassa
biznis.278drassa,
>> ...U Beogradu, a cela Srbija je malo veća...
Naravno u Beogradu :)
Bye, Drassa
biznis.279drassa,
>> 01.09.93 - Srbija ima 150,000 milicionera.
Možda koju desetinu hiljada više - znaš ima tu i profesionalaca :)
Bye, Drassa
biznis.280dejanr,
Ima li neko cca 30 milijardi na žiro ili tekućem računu kod Beobanke, koje ne
može da podigne? Treba mi tako neki iznos da se uplati na tekući u ponedeljak,
a ja bih mu dao marke po nekom žiralnom kursu koji bismo dogovorili.
biznis.281dejanr,
>> Jedno pitanje: Odakle Dafini početni kapital ???
Izdavala je čekove bez pokrića, uzela veće pare i malo odležala iza
rešetaka. Možda joj je još neko dao neku "pozajmicu", ali to ćemo sve
precizno saznati tek jednog dana u budućnosti ;)
biznis.282drassa,
>> Izdavala je čekove bez pokrića, uzela veće pare i malo
>> odležala iza
Imala je i suosnivača i Izraela, ali se on kasnije izgubio :)
Bye, Drassa
biznis.284ndragan,
/ Jugoslaviji ekonomija ne postoji! Za ekonomiju je potrebna
/ čvrsta novčana jedinica koju mi nemamo.
Ja bih imao jedan konstruktivan predlog, da se u SRJ uvede novac kao
platežno sredstvo.
biznis.285ndragan,
/ treba biti spreman i za 7 (možda i za 8? :) Doduše, nije neka
/ velika izmena ali...
Nije nikakva izmena :). Na mojim rutinama za denominaciju stoji pitalica
"koliko se nula skida;na koliko se zaokružuje".
Kad se nešto koristi po drugi-treći put, red je da se napravi tako da ne
mora da se čačka pre upotrebe...
biznis.286index,
÷÷ţ Ja bih imao jedan konstruktivan predlog, da se u SRJ uvede
÷÷ţ novac kao platežno sredstvo.
Ne znam za SRJ ;) , ali u Beogradu to već postoji. Osim
ako ne misliš da DEM nije novac ;) ?
Jedini problem je to što, s vremena na vreme, moraš taj
novac da pretvaraš u bonove(čini mi se da ih zovu dinari ;). Bilo
bi mnogo lepo kada bi uveli eksponencijalni zapis za te bonove ili
još kraće: samo dekadni logaritam broja. Kako bi gospodski :)
bilo da na čeku umesto 10000000000.- napišem samo 10 !
biznis.287zandric,
Upravo cuh da se sutra pusta u opticaj novcanica (hej, NOVCANICA!!
kakvo tepanje!) od 10.000.000.000 din.
Apsurd je potpun kada se ima u vidu predvidjena denominacija kroz 10
dana! Bas su u frci! Ko ce naci taj papir, pa boju... za sve te bonove!
biznis.288drassa,
>> Ja bih imao jedan konstruktivan predlog, da se u SRJ
>> uvede novac kao platežno sredstvo.
Naravno, novac već imamo... Samo što on ništa ne vredi (najveća novčanica
je koliko ono 10 ili 1 DEM).
Trebalo bi možda praviti zlatnike, ali kakva nam je ekonomija, za 100gr
zlatnika bi se mogla kupiti jedna kutija VEK-a :)
Bye, Drassa
biznis.289ndragan,
/ ...U Beogradu, a cela Srbija je malo veća...
Bitno je da ih ima baš u Beogradu, i da tamo trgovine imaju šta da ture
u ajzlog, a ovde dođu i kažu "vaše je da proizvodite hranu! Šta? Vi
_morate_ da proizvodite hranu". Dok ne pukne u Beogradu, ovde može da
bude štogod hoćeš, neće im biti ništa.
biznis.290dr.grba,
>> 01.09.93 - Srbija ima 150,000 milicionera.
I 300.000 jataka.
biznis.291dr.grba,
>> Jedno pitanje: Odakle Dafini početni kapital ???
E, to je bila jedna od masnijih izvaljotki na sloboviziji.
"Petnaest godina u inostranstvu vodila knjigovodstvenu agenciju."
Ovo je sama rekla u jednom Gnjavniku negde na početku Dafimenta.
biznis.292dr.grba,
>> Ekonomija pre svega ima za cilj da se proizvodi nešto, što se može
>> prodati bar za 0.000000001% više od cene koštanja (to ti crtam
>> onako laički da razumeju i ostali) proizvodnje. Kada imaš uredbe
Izvini, mislim da je u pitanju cena koštanja proizvoda, a ne
cena koštanja proizvodnje. Na žalost, te dve kategorije su jako daleko
jedna od druge.
biznis.293ndragan,
/ Ne znam za SRJ ;) , ali u Beogradu to već postoji. Osim
Da se _uvede_, u smislu da mi nečem služi kad mi legne na tekući.
Upravo sam danas preračunao svoj tekući za ovu godinu u morone. Izgubio
sam oko 500 samo na tome što su mi po nekoliko dana ležali dinari na
računu, i to do pola avgusta, svežiji kurs mi je ostao u firmi. Sve mi
se čini da će tamo i ostati. Šta mi vredi da se jedim.
biznis.294dikla,
> Upravo cuh da se sutra pusta u opticaj novcanica (hej, NOVCANICA!!
> kakvo tepanje!) od 10.000.000.000 din.
> Apsurd je potpun kada se ima u vidu predvidjena denominacija kroz 10
Mozda i nije apsurd...
Mozda kasnije udje i u Ginisovu knjigu kao novcanica koja je imala najvise
nula a naj krace trajala...:)
biznis.295dejanr,
>> Mozda kasnije udje i u Ginisovu knjigu kao novcanica koja je imala
>> najvise nula...
Neće (ne znam da'l da kažem ;) il' ;( ) - kaže danas u Politici da je
rekorder neki nemački predratni novac od biliona, ne bi mi to postigli
još mesec-dva ;)
Jedino što smo rekorderi u vremenu posle II sv. rata - sve one južnoameričke
inflacije nisu uspele da proizvedu toliku novčanicu. Bravo mi ;(
biznis.296dejanr,
žuh večeras na TV da će Dafina (kao ;) da vraća devize u dinarima. Navodno ne
ni po crnom kursu, ni po zvaničnom, nego nešto između (zvanični + 1%? ;))
biznis.297drassa,
>> žuh večeras na TV da će Dafina (kao ;) da vraća devize u
>> dinarima. Navodno ne ni po crnom kursu, ni po zvaničnom,
>> nego nešto između (zvanični + 1%? ;))
Pa da, a mi navni joj dali hiljadarke zelembaća ;(
Neka ona lepo zdrži svoje guzpapire i vrne lepo zelembaće jer ih ima!
Bye, Drassa
biznis.298dejanr,
Ipak se 6 nula skida... baš je moglo i 9!
biznis.299bbaja,
>|| Nece (ne znam da'l da kazem ;) il' ;( ) - kaze danas u
>|| Politici da je rekorder neki nemacki predratni novac od
>|| biliona, ne bi mi to postigli jos mesec-dva ;)
Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
biznis.300pyramid,
>> || Politici da je rekorder neki nemacki predratni novac od
>> || biliona, ne bi mi to postigli jos mesec-dva ;)
>
> Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
> milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
> bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
U Nemačkom postoji reč Milliarde, a znači to što je očigledno. Znači
da su ipak oni najbolji :), ako izvor onoga iz politike nije sa
engleskog govornog područja. Btw nadam se da ćemo krenuti nemačkim
posleratnim stopama, kao što smo krenuli predratnim.
Boris
biznis.301dsoskic,
> žuh večeras na TV da će Dafina (kao ;) da vraća devize u dinarima. Navodno
> ne ni po crnom kursu, ni po zvaničnom, nego nešto između (zvanični + 1%?
Pa to znači po kursu "stare štednje" ;)) koja dnevno menja svoju
vrednost :) za mnogo više od toga.
Kakav ordinarni bezobrazluk !!! #&?!$
biznis.302snemcev,
>> Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
>> milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
>> bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
Da, ali je naš bilion ono što je njima milliard.
biznis.303bbaja,
>|| Ipak se 6 nula skida... bas je moglo i 9!
To pokazuje koji idiJoti sede i u vladi i u skupstini.
Toliki troskovi za kovanje bevrednog novca, jer za 8 dana
garantujem da za sumu do 100 dinara nece moci nista da se
kupi.
biznis.304vstan,
Prodajem 50 dem. Placanje iskljucivo gotovinski. Transakcija
treba da se obavi sutra (petak) do 17.00. Poruke na mail
samo do 8.00 ujutro.
biznis.305paki,
> Toliki troskovi za kovanje bevrednog novca, jer za 8 dana
> garantujem da za sumu do 100 dinara nece moci nista da se
> kupi.
A šta pa sad možeš da kupiš za 100 miliJona? Pogačica je 150 :(
biznis.306wizard,
Imaću redovni priliv *na žiro račun* od sledećeg meseca. Pitao sam u
Jugobanci da mi otvore i tekući račun, ali kažu da "će da vide" kad
počnu da mi stižu pare na žiro "šta može da se uradi".
Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza i te fore?)
Hvala unapred na informacijama.
biznis.307iboris,
Ł Mozda kasnije udje i u Ginisovu knjigu kao novcanica koja je imala
Ł najvise nula a naj krace trajala...:)
Neće !!! U Nemačkoj je u novembru 1929. godine kilogram svinjskog mesa
koštao 4200 milijardi maraka. Novčanice su imale i po 12, 13 nula. Na
žalost, da je izostala denominacija, mi bi ih prevazišli.
biznis.308iboris,
Ł Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
Ł milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
Ł bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
Nije greška u prevodjenju, jer je stvarno tako bilo.
biznis.309dejanr,
>> Da li je dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza
>> i te fore?)
Nije dozvoljeno, čak je u pitanju i krivično delo (bar je nekad bilo,
a verovatno je i sada). Ne znam da li neko to proverava, naročito kada
se radi o raznim bankama, ali svakako nije dozvoljeno.
Srećom, dosta je lako ugasiti žiro račun, za razliku od gašenja tekućeg
koje je velika muka.
biznis.310cdragan,
> Neće (ne znam da'l da kažem ;) il' ;( ) - kaže danas u
> Politici da je rekorder neki nemački predratni novac od
> biliona, ne bi mi to postigli još mesec-dva ;)
U današnoj 'Politiki' je izašao jedan duži članak o bankrotstvu
kao delu istorije sveta. Ukratko, Nemci su uporno od januara 1922
druge izdavali sve veće i veće novčanice da bi 15. februara 1924.
godine izadli najveću svoju novčanicu od sto biliona maraka ( 14
nula ). I Braća Grci su imali veće novčanice nego mi. 3. novembra
1944. izdali su novčanicu od sto milijardi drahmi. Medjutim
apsolutni rekorderi su madjari. Evo dela teksta koji govori o
njihovim nulama :
... Ali, umesto da novčanice budu velike kao čaršavi, zbog
ogromnog broja nula koje bi trebalo ispisati, Madjari su se
dosetili da samo ispisuju naziv brojke, a ne i samu brojku koja
izražava vrednost. Kako je i to postalo mnogo dugačko, počeli su
da skraćuju i nazive. Tako je novčanica od milion penga dobila
naziv "mil-penga". Novčanica od bilion penga, ili milion miliona
imala je naziv "1 milion mil penga". Da bi se stvari
pojednostavile, za bilione se uvodi skraćenica, slovo "b". To,
medjutim malo pomaže jer su u junu 1946. godine štampane novčanice
koje imaju vrednost od 10 triliona, odnosno 10.000 bilona penga,
zatim od 100.000b. penga pa od milon biliona penga, odnosno od
jedne trilijarde ili kvadriliona.
Ni to nije bilo dovoljno da zasiti glad za novcem, pa je
odštampana istorijska novčanica od deset miliona biliona penga,
odnosno deset kvadriliona ili jednostavnije 100 miliona B-penga
ili milijardu biliona penga.Ispisano brojem to bi izgledalo ovako:
1.000.000.000.000.000.000.000.000. ( 24 nule. )
Svoju istoriju Madjari su začinili i poreskim pengom,
takozvanim "adopengom", koji je vredeo dva triliona "običnih"
penga. ...
To je to. Inače jedno jaje je u novembru 23. u nemačkoj
koštalo 80 milijardi maraka a spominju se i zemlje Južne Amerike
koje su velike nule izbegavale čestom zamenom imena novčanica.
Dakle, mi smo tu negde, zlatna sredina ... Mada, kad bi sabrali
sve one nule koje smo dosad poskidali i one koje ćemo tek
skinuti.. ;)
biznis.311vujos,
¨> Imaću redovni priliv *na žiro račun* od sledećeg meseca. Pitao sam u
¨> Jugobanci da mi otvore i tekući račun, ali kažu da "će da vide" kad
¨> počnu da mi stižu pare na žiro "šta može da se uradi".
¨>
¨> Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
¨> ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
¨> dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza i te fore?)
Mislim da ti je bolje otvoriti žiro račun u Beobanci, jer kod njih možeš
zahtevati i TRAJNI NALOG -> automatsko prebacivanje sredstava sa žiro
na tekući račun, što je mnogo povoljnije, jer prilikom podizanja para sa
žiro računa uzima se procenat ( Jugobanka 5% ). Jeste da ne živim u
Beogradu, ali dobih neke informacije. :))
Vaso
biznis.312zandric,
Za sredu pre podnee mi trebati dinarski ekvivalent 40-50DM.
Ukoliko neko tada bude imao slobodnih dinara koje bi prodao za DM, neka mi se
javi.
Pozdrav
Zoran{LýéŤi┐ZŹ╬š│mň1ÂCĹd?&_
biznis.313snemcev,
>> Imaću redovni priliv *na žiro račun* od sledećeg meseca. Pitao sam u
>> Jugobanci da mi otvore i tekući račun, ali kažu da "će da vide" kad
>> počnu da mi stižu pare na žiro "šta može da se uradi".
Princip je jednostavan - daješ trajni nalog na žiro račun da ti sa njega
sve pare automatski prebacuju na tekući. U teoriji, tada ti i otvaraju
tekući, a u praksi... recimo da je moguće da ti odbiju zahtev zato što
se sekretarici još nije osušio lak na noktima. :(
>> Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da
>> vide" ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući?
Da si iz Kikinde, pa još da ti i kažem, ovako... ne znam kakva je
situ(v)acija sa bankama u Bgrd. U prevodu: idi u onu koja češće ima više
para. ;)
>> Da li je dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza
>> i te fore?)
Ne, zakonski nije. Pri otvaranju žiro računa (u banci) ti daju da
potpišeš papir da izjavljuješ da nemaš drugi žiro račun u istoj ili
drugoj banci. Time oni skidaju odgovornost sa sebe, a ka' će to neko da
proverava... Znači, zakonski ne sme - praktično može.
biznis.314djorzor,
> Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
> ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
> dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza i te fore?)
>
> Hvala unapred na informacijama.
Preporučujem Beobanku.
Glavna prednost je što lovu koja legne na tekući možeš da
podižeš u svim ekspoziturama. U praksi, baciš lovu sa žiro
na tekući, pa kreneš da obilaziš Beobanke u centru i skupljaš keš.
Ako uz to neko tvoj (žena, deca, roditelji) imaji BB tekući
i hoće da Ti daju ovlašćenje, brzina podizanja keša se
udvostručuje, utrostručuje, ...
Druga prednost je što žiralne pare najlakše menjaš u marke iz
Beobanke (u Beobanci postoji najveći broj tekućih računa).
biznis.315dr.grba,
>> Bitno je da ih ima baš u Beogradu, i da tamo trgovine imaju šta da
>> ture u ajzlog, a ovde dođu i kažu "vaše je da proizvodite hranu!
Ne samo hranu. Prošle zime su na ime restrikcije sekli gas u gradskoj
mreži, istovremeno puštajući u rad četiri mreže u beogradskom pašaluku.
Naravno, scenario navlačenja na malu cenu grejanja se ponovio i tamo.
A vi, blesave Lale, i dalje držite ruke skrštene na leđima i govorite
legendarno "ne marim". ))):
biznis.316dr.grba,
>> Moguce je da je greska u prevodjenju. Kod nas je
>> milijarda ono sto je na engleskom govornom podrucju
>> bilion (ne znam kako je sa nemackim jezikom).
Baš bilion. Prevod sa nemačkog, "Crni obelisk" od Remarka. Kao osnovac
sam čitao ovu knjigu. Mogao bih opet.
biznis.317dr.grba,
>> Da li je dozvoljeno imati dva žiro računa (navodno ne sme zbog poreza
>> i te fore?)
Nije dozvoljeno. Ja imam dva žiro-računa, oba prazna ):
Taj drugi sam otvorio praveći se naivan, a oni nisu tražili da
potpišem izjavu da nemam otvoren drugi žiro-račun, što je inače
(bila) praksa.
biznis.318snemcev,
>> Ne samo hranu. Prošle zime su na ime restrikcije sekli gas u gradskoj
>> mreži, istovremeno puštajući u rad četiri mreže u beogradskom
>> pašaluku. Naravno, scenario navlačenja na malu cenu grejanja se
>> ponovio i tamo.
Samo da napomenem da Kikinda proizvodi 54% jugoslovenske proizvodnje gasa.
biznis.319drassa,
>> A vi, blesave Lale, i dalje držite ruke skrštene na
>> leđima i govorite legendarno "ne marim". ))):
Pa, naravno da ne marimo... Mi smo oni koji seju i žanju...
Imamo dosta kukuruza, pšenice i suncokreta da se grejemo na
zimu :))))
Bye, Drassa
biznis.320zandric,
> proverava... Znaci, zakonski ne sme - prakticno moze.
Zavisi... Naime banke, zavisno od godisnjeg "priliva" na ziro racun,
krajem godine salju izvestaj sluzbama prihoda maticnih opstina njihovih
komintenata. Oni salju izvestaj i ako je ukupna suma mnooogo manja od one
predvidjene za placanje poreza.
Znaci, ako se na vise ziro racuna iskazao godisnji priliv koji prelazi
odredjenu sumu, u opstini ce se pojaviti izvestaji o prometu na dva
ziro racuna i onda ce poceti problemi...
biznis.321zandric,
Hoce li neko sutra da kupi 40-50 DM?
Ako hoce nek mi MAIL-ne!
biznis.322zandric,
Ako neko zeli da otkupi 50-70Ű│DM, neka mi se javi na tel 345524.
Zoran
biznis.323snemcev,
>> Zavisi... Naime banke, zavisno od godisnjeg "priliva" na ziro racun,
>> krajem godine salju izvestaj sluzbama prihoda maticnih opstina
>> njihovih komintenata. Oni salju izvestaj i ako je ukupna suma mnooogo
>> manja od one predvidjene za placanje poreza.
?!?!?!?
Zar opština da ima uvid u moje poslovanje preko žiro računa u banci?!?
Ovo prvi put čujem, al' potrudiću se da detaljno ispitam kako stvari
stoje u Kikindi. Koliko ja znam, bez sudskog naloga nema šanse da
primirišu mom (ili bilo čijem) žiro računu, pogotovo računu koji ja kao
fizičko lice imam.
biznis.324salex,
Prodajem:
1) 10 DEM
-Ponuda vazi do 29.09 u 12 h
2) 40 CHF(Svajcarci)
-Ponuda vazi 1.10 izmedju 8 i 10 h
Marke se prodaju po srednjem kursu (prodajni+kupovni)/2 za kes
ili po prodajnom za Prebacen novac sa drugog tekuceg racuna
(Beobanka).
Svajcarci su u obliku novcanice od 100CHF Te je potrebno imati
i za kusur(Moguce je kusur vratiti i u Markama 1CHF=1,05DEM) a
prodaju se pod istim uslovima kao i prethodno navedene marke
mail SALEX
tel 489-9723 (BAJA)
biznis.325iboris,
Ł Iz vašeg iskustva, šta mi savetujete - da čekam kod Jugobanke "da vide"
Ł ili da otvaram žiro račun u Beobanci gde imam već tekući? Da li je
Idi na Novi Beograd, u Kreditnu banku Beograd, i tamo otvori račun. Em
ti je bliže, em je najbolja banka u Beogradu. Zavisno od dana, tamo je
moguć epodići dinara u visini i do 150 dm odjednom.
biznis.326vpopovic,
Trazim zainteresovane za zamenu mojih 50 DM u dinare na
tekuci, pozeljno u Investbanci. Kurs ko na ulici (moze i gotovina
po manjem kursu). Ponuda vazi do utorka 5 oktobra.
P.S. Mail Write vpopovic
biznis.327d.petrovic,
Ă> Jedini problem je to što, s vremena na vreme, moraš taj
Ă> novac da pretvaraš u bonove(čini mi se da ih zovu dinari ;). Bilo
Ă> bi mnogo lepo kada bi uveli eksponencijalni zapis za te bonove
Ă> ili
U Beogradu u poslednje vreme možeš lepo papirnatim i metalnim
novčanicama koje se zovu DEM da platiš robu i usluge. Doduše ima
nekih i gde ne primaju takve novčanice, ali ih je sve manje ;)) ;(
biznis.329jtitov,
Ako nekome treba kes 50.000 din. za odgovarajucu svotu deviza, danas do
1400.
Tel. 645-140, Jura.
biznis.330dejanr,
Ne znam gde bih ovo poslao i da li nekoga uopše zanima, ali za slučaj
da je od intresa...
Prema podacima SDK (iliti Službe za platni promet, ili kako se to već
zove) ažurnim sa 1. julom 1993, u SR Jugoslaviji je registrovano
253554 firme. Tu ulaza sva društvena, privatna i mešovita preduzeća,
zanatske radnje, agencije, društveno-političke zajednice, banke,
udruženja... sve što ima žiro račun. Ne ulazi izvestan broj žiro
računa koje po bankama imaju pojedinci koji su se registrovali
za neku samostalnu delatnost (ima tu neka finesa kod broja žiro
računa iz koje se to vidi), pa nisu morali da prebace račun kod SDK
kao što su morali zanatlije itd.
253 hiljade firmi? Baš smo napredni, zar ne? ;>
biznis.332ognjen,
Ispao mi je sa nekim jedan zgodan jednodnevni (subota) äoping u
Segedinu. Poäto nemam iskustva s tim (ni sa Segedinom, ni sa
äopingom) dobro bi mi doälo nekoliko praktiünih saveta. Sta
uopäte tamo kupovati i gde? Alat? Tehniüku robu, uopäte? Odeću?
Hranu? Benzin? Gde menjati marke? Koliki je trenutni kurs
forinta-marka? Äta na carini donosi probleme, a äta ne?
Unapred hvala,
Ognjen
biznis.333vstan,
>Segedinu. Poäto nemam iskustva s tim (ni sa Segedinom, ni sa
>äopingom) dobro bi mi doälo nekoliko praktiünih saveta.
Evo jednog - set code ;)
biznis.334iboris,
Kupujem oko 1000 dm žiralno. Ako je neko raspoložen (nije bitno ako je suma
mala - može i 10dm), neka se javi pre podne na 222-33-11/lok 2841 i traži
Borisa, odnosno posle podne na 459 007.
Pozdrav, Boris
biznis.335dtadic,
>> Ispao mi je sa nekim jedan zgodan jednodnevni (subota) äoping u
>> Segedinu...
Najbolji odnos forinta/DEM je, navodno, u "Agrobanci" u centru Segedina.
U vreme kada sam ja bio tamo (pre mesec dana) za 1 DEM se dobijalo 56,2
forinte. Nisam išao po drugim bankama, ali se na buvljaku i kod dilera na
ulici se nije moglo dobiti više od 55 forinti. Ako imaš neke druge devize
osim nemačke marke preporučujem da ih poneseš jer u Mađaskoj one stoje
mnogo bolje nego kod nas (100CHF = 115DEM, 100USD=167DEM).
Preporučujem da svratiš do buvljaka koji se nalazi na ulazu u grad sa
leve strane. Cene za robu koja se obično donosi iz Mađarske (sredstva
za higijenu, "Pampers" pelene) su 10-30% manje nego u gradu. Ima i naše
robe ("Classic" boks - 3,5 DEM).
Ako ideš kolima obrati pažnju da u Mađarskoj postoji propis po kome svetla
na kolima moraju biti upaljena i danju (kazna je 1000 forinti). Obavezno
je i vezivanje pojaseva. Izbegavaj parkiranje na nedozvoljenom mestu jer
je odnošenje vozila paukom vrlo skupo - 3700 forinti. Ovo najlakše može da
ti se desi u nekoj od ulica u okolini buvljaka.
Što se tiče hrane u Mađarskoj je sada sve jeftinije nego ovde (od krompira
do coca cole).
DT
biznis.336veca,
Kupujem 20DM.
664-253, veca
biznis.337drassa,
>> Najbolji odnos forinta/DEM je, navodno, u "Agrobanci" u
>> centru Segedina. U vreme kada sam ja bio tamo (pre mesec
>> dana) za 1 DEM se dobijalo 56,2
>> mnogo bolje nego kod nas (100CHF = 115DEM,
>> 100USD=167DEM).
Gde se može dobiti odnos 100 CHF = 115 DEM? Pa i ono za USD?
Ja sam se raspitivao, ali takvu transakciju nisam mogao da obavim
jer su tražili 5% provizije :(
Bye, Drassa
biznis.338dr.grba,
>> Gde se može dobiti odnos 100 CHF = 115 DEM? Pa i ono za USD?
>>
>> Ja sam se raspitivao, ali takvu transakciju nisam mogao da obavim
>> jer su tražili 5% provizije :(
Već sam ožvalavio objašnjavajući okolo: U Segedinu pare menjajte u "Ibusz"
turističkoj agenciji. Na istom trgu gde i Agrobanka, pored Viraga. Nema
provizije. (mapa je malo skvrčena, al' nema veze, jasno je)
═════════════════ tramvajska pruga ═════════════════════════
───────────────┐ ┌─────────────────────
poslastičarnica │ Kiš Virag
Virag │ │
│ │
│ ╔════╗ │
IBUSZ ║ ║ ║ │
──────────────═───┘ ╚════╝ └─────────────────────
<──── ka parku TRG ─────> ka robnoj kući
──────────────────┐ ┌──────────────────────
│ │
│ │ Agrobanka
│ ┌────────┘
│ │
biznis.339dtadic,
>> Gde se može dobiti odnos 100 CHF = 115 DEM? Pa i ono za USD?
U ranije pomenutoj "Agrobanci".
Nisam radio konverziju CHF -> DEM. Ovde se radi o količniku iznosa
forinti koji se dobije za 100CHF, odnosno 100DEM.
DT
biznis.340drassa,
>> Već sam ožvalavio objašnjavajući okolo: U Segedinu pare
>> menjajte u "Ibusz"
Tanks man!
Bye, Drassa
biznis.341drassa,
>> U ranije pomenutoj "Agrobanci".
>> količniku iznosa forinti koji se dobije za 100CHF,
Dakle ni tamo nema provizije? Ili se možda za CHF mogu
dobiti forinte pa se za njih kupiti DEMovi? I još kada
bi to bilo bez provizije ;)
Bye, Drassa
biznis.342dr.grba,
>> >> Već sam ožvalavio objašnjavajući okolo: U Segedinu pare
>> >> menjajte u "Ibusz"
>>
>> Tanks man!
Kesel(n)em sepe, i drugi put.
biznis.343dr.grba,
Pazi sad.
Moja supruga radi u jednoj velikoj firmi, u marketingu. Jedan od zadataka
sa kojima se suočava je i nekakva analiza troškova i prihoda. Naravno, da
bi se valjano ekstrapolirali podaci, sve se svodi na već viđeni sistem
"bodova", tj, žiralna marka.
Poslednjih nekoliko dana došlo je do žestoih turbulencija na "tržištu"
kapitala (kako ovo samo zvuči, j*bote). U tim uslovima nije bilo lako
doći do prave i koliko-toliko tačne informacije o ceni marke.
Pitanje: gde i kako doći do maksimalno ažurnih informacija o ceni marke,
i to ulični, žiralni i šticovani - potrebni su svi. Pokazuje se da jedna
veoma dobra ideja, program KURS na Sezamu, nije baš od potpune pomoći, a
tamo se baš i ne može lako i brzo doći do informacija sa Sezama (ja da im
kulučim, ne dolazi u obzir). Onaj telefon sa trakom u Beogradu ispaljuje
kurseve od juče, što je beskorisno.
Dakle, ima li pomoći?
biznis.344bulaja,
Kupujem 50 DEM (moze i USD).
Po srednjem kursu za cache ili visem za ziralno (Slavija Banka).
Dogovor na mail ili na telefone 683-014, 645-382 do 16h.
biznis.345bbaja,
>|| Dakle, ima li pomoci?
Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
biznis.346dr.grba,
>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
A broj tog telefona je..........?
biznis.347dikla,
>>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
>
> A broj tog telefona je..........?
011/928-763
biznis.348snemcev,
>>>>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
>>
>> 011/928-763
Broj počinje na 9, znači reč je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste imaju
četvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na za*ebavanje.
žovek je pitao ozbiljno jer mu informacija treba.
biznis.349bulaja,
Kupujem 50 DEM (moze i USD).
Po srednjem kursu za cache ili visem za ziralno (Slavija Banka).
Dogovor na mail ili na telefone 683-014, 645-382 do 16:30h.
biznis.350zonjic,
> Broj počinje na 9, znači reč je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste
> imaju četvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na
> za*ebavanje.
>
zar ne na 92 ?
biznis.351jerry,
>>>>>> Pozoves dilera telefonom. Informacija je pouzdano tacna.
>>>
>>> 011/928-763
>
> Broj pocinje na 9, znaci rec je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste
imaju
> cetvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na
za*ebavanje.
>
> Covek je pitao ozbiljno jer mu informacija treba.
Broj se svodi na 92!!! Interesantno. :o) Mada oni *stvarno* znaju
koliki je trenutni kurs.
biznis.352drassa,
>>> imaju četvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287
>>> ili na za*ebavanje.
>>>
>>
>> zar ne na 92 ?
I to su dileri :))))
O;))))
Bye, Drassa
biznis.353dikla,
> Broj pocinje na 9, znaci rec je o posebnoj usluzi PTT-a, a iste imaju
> cetvorocifrene brojeve, pa se isti svodi na 9287 ili na za*ebavanje.
Na za*ebavanje !
biznis.354dr.grba,
>> > Covek je pitao ozbiljno jer mu informacija treba.
>>
>> Broj se svodi na 92!!! Interesantno. :o) Mada oni *stvarno*
>> znaju koliki je trenutni kurs.
Dobro, majstori, zajebali ste me, svaka čast. A sada bih voleo da vidim
da se javi neko sa ozbiljnom informacijom, ukoliko je ima.
biznis.355dikla,
> Dobro, majstori, zajebali ste me, svaka cast. A sada bih voleo da
> vidim da se javi neko sa ozbiljnom informacijom, ukoliko je ima.
Nije mi to bila namera, vec samo provera percepcije... :)
Izvini !
biznis.356mikrom,
Kako je ovde već bilo reči o kontrolnim brojevima za
fakture kod SDK (SPP) i matičnim brojevima, zna li
neko kako se računaju novouvedeni kontrolni brojevi
za žiro račune kod SDK.
U obaveštenju o promeni se pozivaju na "uputstva o obliku,
sadržini i upotrebi instrumenata platnog prometa ..."
(Službeni list br. 24/93 - koji na žalost nemam).
Bio bih zahvalan onome ko me spase telefoniranja i pitanja
"Izvinite koji vam je novi broj žiro računa?"
biznis.357dejanr,
>> Kako je ovde već bilo reči o kontrolnim brojevima za
>> fakture kod SDK (SPP) i matičnim brojevima, zna li
>> neko kako se računaju novouvedeni kontrolni brojevi
>> za žiro račune kod SDK.
Imaš u PC.PROG/algoritmi sve što ti treba - opis, algoritam, program...
Pogledaj poruku broj 1.32 i odgovore na nju.
biznis.358cdragan,
Marka danas u Beobanci bila 1.100.000 a u Kameleonu 1.600.000
dinara. Naravno ovo važi za žiralnu uplatu. Obišao sam pet
ekspozitura Beobanke i ni u jednu nisam uspeo da udjem od ljudi
koji su se gurali ... Jeb' ga, moraću da ostanem u minusu još koji
dan ;)
biznis.359snemcev,
>> Jeb' ga, moraću da ostanem u minusu još koji dan ;)
Koji si baksuz - sinoć opet zatvorili štedionice i ukinuše žiralni kurs
za građane jer, kako reče voditeljka gnjavnika, "štedionice time
bezobzirno pljačkaju građane" - verovatno time što im marku plaćaju
šezdeset puta više od države.
biznis.360dejanr,
>> sinoć opet zatvorili štedionice i ukinuše žiralni kurs
>> za građane jer, kako reče voditeljka gnjavnika, "štedionice time
>> bezobzirno pljačkaju građane" - verovatno time što im marku plaćaju
>> šezdeset puta više od države.
Svejedno ih bezobzirno pljačkaju, ali posredno. Poslednjih dana je nastao
totalni, ali totalni haos jer se pojavio grozan disparitet između količine
novca i robe na tržištu. Radnje su se masovno zatvarale, jer nisu imale
računa da prodaju robu niti da menjaju cene 7 puta dnevno. Taj žiralni
novac ima još manje pokrića od ovog papirnatog (koji i sam nema pokrića,
ali ga bar treba naštampati, pa vredi koliko vredi papir, boja itd) i
uništio bi nas... i gore nego što smo ovako uništeni.
Ono što mene mnogo više zanima je kako to da su svi odjednom počeli sa
žiralnim otkupom, manje-više neke Kameleon i slične štedionice, nego
Beobanka, Jugobanka itd. Neće biti da je to bilo bez "miga" nekoga
"odozgo". Ko je sada brže-bolje rešio da se predomisli, verovatno pošto
je u džep (ili neki zakopani ćup? ;) smestio solidnu svoticu.
biznis.361jtitov,
> ziralnim otkupom, manje-vise neke Kameleon i slicne stedionice, nego
> Beobanka, Jugobanka itd. Nece biti da je to bilo bez "miga" nekoga
Zar logika ne bi bila sledeca:
Drzavne banke (mozda i nisu, ali ih ja i dalje tako zovem) su otpocele sa
ziralnim otkupom par dana pre devalvacije;
Ljudi 'odozgo' koji i upropastise ovu drzavu, vade iz slamarica hiljade i
hiljade maraka, prodaju 'drzavi', a dinare podizu direktno u kovnici. Sa
dinarima kupuju devizne na ulici i tako par puta. Rezultat - hiljade i
hiljade se pretvaraju u male milione...
biznis.362dejanr,
Večeras marka silno skočila - kod Vuka daju 25 miliona a nerado prodaju, za cca
32-35 miliona. Kratko je stajala :(
biznis.363m.hristodulo,
>> Veceras marka silno skocila - kod Vuka daju 25
>> miliona a nerado prodaju, za cca 32-35 miliona.
Dva i po miliona, valjda?
Strefila me srcka zbog ovoga, ;>
biznis.364vitez.koja,
#=> Večeras marka silno skočila - kod Vuka daju 25 miliona a
#=> nerado prodaju, za cca 32-35 miliona. Kratko je stajala
#=> :(
Da vidiš šta će sutra da bude. Stižu plate...
ps. valjda 3 miliona ? :)
biznis.365dejanr,
>> Dva i po miliona, valjda?
Da, sorry. Oni devizedevizedevize tipovi kažu "25" (Bog zna koja je
to valuta :) pa mi ta fraza ostala u glavi
biznis.366cnenad,
ŁŁŁ Da vidis sta ce sutra da bude. Stizu plate...
Cujem jutros da nisu isplacene penzije, pa cak ni na tekuce racune. Eto razloga
za nagli skok marke. BTW, mislim da ce do nedelje da bude 5 miliona na ulici
(mozda cak otkup) dok je ziralac jutros vec 4, milke !
biznis.367bipin,
Hi!
U Zajecaru u 13 sati marka 3.000.000, u 15 sati 6.000.000.-
a u 19 sati 8.000.000.-
Verovali ili ne?
biznis.368kale,
>> U Zajecaru u 13 sati marka 3.000.000, u 15 sati 6.000.000.-
>> a u 19 sati 8.000.000.-
Sme li neko da pretpostavi koliko najviše marka može da skoči za jedan
dan? Sme li neko da prognozira najveću stopu inflacije do koje ćemo doći?
Pretpostavljam da iznad neke stope dinar prestaje da bude platežno sredstvo,
pa makar bio jedino legalno platežno sredstvo.
biznis.369dikla,
> Cujem jutros da nisu isplacene penzije, pa cak ni na tekuce racune.
> Eto razloga za nagli skok marke. BTW, mislim da ce do nedelje da bude
> 5 miliona na ulici (mozda cak otkup) dok je ziralac jutros vec 4,
> milke !
Vracam se veceras kuci, stoji diler....
- Posto marka sefe ? - pitam...
- 50 !
- Vec, auu... - cudeci se..:(
- Sta vec.., pa tri sata je vec 50 !
U Novom Sadu, 18.11.93, oko 19 h... :)
biznis.370cnenad,
ŁŁŁ> Eto razloga za nagli skok marke. BTW, mislim da ce do
ŁŁŁ> nedelje da bude 5 miliona na ulici (mozda cak otkup) dok je
ŁŁŁ> ziralac jutros vec 4, milke !
ŁŁŁ
ŁŁŁ Vracam se veceras kuci, stoji diler....
ŁŁŁ
ŁŁŁ - Posto marka sefe ? - pitam...
ŁŁŁ - 50 !
ŁŁŁ - Vec, auu... - cudeci se..:(
ŁŁŁ - Sta vec.., pa tri sata je vec 50 !
Izgleda da je sve okolo podivljalo samo je beograd ostao normalan sa razumnom
cenom marke od 4.200.000 jutros na "Zelenjaku".
BTW pricao mi je drugar sa ETF-a da je jedan profa 15 godina unazad pokusavao
da izvede funkciju rasta marke i da je dosao do zakljucka da ta funkcija
konstantno raste.
biznis.371cnenad,
ŁŁŁ Sme li neko da pretpostavi koliko najvise marka moze da skoci
ŁŁŁ za jedan dan? Sme li neko da prognozira najvecu stopu
ŁŁŁ inflacije do koje cemo doci? Pretpostavljam da iznad neke
ŁŁŁ stope dinar prestaje da bude platezno sredstvo, pa makar bio
ŁŁŁ jedino legalno platezno sredstvo.
1. Uskoro ce da bude valjda 200 %
2. Dnevna ? Mesecna ? Godisnja ?
300 % 20000% <------- ne znam koji je kod za onaj znak
beskonacno
3. No chance ! Sad ce denominacija, pa ukrug ! Kako mislis da marka
postane platezno sredstvo kad ih nema dovolno u opticaju ovde ? Mozda
vecina nece primati dinare al kad vide da nema maraka onda ce da razmisle
mada se moze dogoditi da se menja roba za robu. Jedino je problem sto
najveci broj ljudi nema sta da menja.
Mozda recimo ovako "OCes jedan dzamper sa stampane ploce za cigaru ?"
E sad dal je :))) ili :(((( prosudite sami.
biznis.372bipin,
Vratili smo se na 5.000.000.-, 6.000.000.- u ranim jutarnjim satima.
biznis.373darone,
>> BTW pricao mi je drugar sa ETF-a da je jedan profa 15 godina unazad
>> pokusavao da izvede funkciju rasta marke i da je dosao do zakljucka da ta
>> funkcija konstantno raste.
E, dobar mu zaključak :))))
čalosno je to što je kriva rasta eksponencijalna (ostavljao je neko graf
ovde), i što kroz pola godine/godinu dana nećemo imati dinar kao platežno
sredstvo, već bonove, pa vozi :(
biznis.374paki,
> da izvede funkciju rasta marke i da je dosao do zakljucka da ta funkcija
> konstantno raste.
Funkcija ne može da raste ;)
A ako si mislio 'funkcija je rastuća', to je normalno, kad je
dinar skočio u odnosu na marku?
biznis.375dr.grba,
>> 1. Uskoro ce da bude valjda 200 %
>>
>> 2. Dnevna ? Mesecna ? Godisnja ?
Sve u svemu, opet se po nekim prodavnicama vidi "cene su
izražene u hiljadama".
Oni "pametniji" koriste bodove.
biznis.376zormi,
* čalosno je to što je kriva rasta eksponencijalna
Do sada je bar bilo jasno: kriva je exponencijalna pa je u logaritamskoj
razmeri linearna (to bih nazvao kontrolisanom hiperinflacijom). Medjutim,
sada postaje exponencijalna i u logaritamskoj... :(
biznis.377zormi,
* Mozda recimo ovako "OCes jedan dzamper sa stampane ploce za cigaru ?"
I ako se šališ. Firma koju znam je popravila čoveku PC (inače veterinar
po struci) u zamenu za po dve tacne jaja za svih 50 zaposlenih. :)
biznis.378stigor,
Da se igramo malo pogadjanja ...
Koliko će marka vredeti (na black marketu) 31.12.1993. ...?
Po meni biće oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
bude ponovo neka denominacija ...
biznis.380bulaja,
│Koliko ce marka vredeti (na black marketu) 31.12.1993. ...?
│Po meni bice oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
│bude ponovo neka denominacija ...
└───
Neverovatno optimisticki :).
Samo za prvu polovinu novembra inflacija je bila 2.000 %, sto na
mesecnom nivou daje za novembar neverovatnu stopu rasta od 40.000%!
Izrazeno na godisnjem nivou, ovaj broj bi imao 33 nule, tacnije
inflacija bi iznosila priblizno
167,777,216,000,000,000,000,000,000,000,000 %
godisnje! :((Eý
Do nove godine bi faktor rasta bio 8.000 (*100%), sto znaci da bi
31.12.93 jedna DEM mogla biti
40,000,000,000 tzv. din
biznis.381stigor,
>> Po meni bice oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
>> Neverovatno optimisticki :).
>> Do nove godine bi faktor rasta bio 8.000 (*100%), sto znaci da bi
>> 31.12.93 jedna DEM mogla biti
>> 40,000,000,000 tzv. din
Jos veci optimizam zraci iz tvoje prognoze, ali kad je bal neka
je bal ... ;) (smesno je koliko je zalosno) ...
biznis.382peca.st,
Danas je marka kod Beograđanke u 16:15 mogla da se proda
za 4E6, a da se kupi za 5E6. Nije mi jasno otkud nekima skoro
duple veće sume od ovih?
Peđa.
biznis.383peca.st,
!-> Po meni biće oko: 250.000.000 - 300.000.000 ako pre toga ne
!-> bude ponovo neka denominacija ...
U bre, mnogo je to malo... To mu dođe 5000% za više od mesec dana!
Ja tipujem na milijardu.
Peđa.
biznis.384steva,
> Oni "pametniji" koriste bodove.
biznis.385steva,
> 3. No chance ! Sad ce denominacija, pa ukrug ! Kako mislis da
> marka postane platezno sredstvo kad ih nema dovolno u opticaju
> ovde ? Mozda
Fora je u tome što denominacija i prateće magične operacije tipa zamena
para koštaju ko sv. Petra kajgana.
BTW, u Izraelu je posle onog rata sa Arapima 48. zbog velike inflacije
:) američki dolar priznat kao paralelno sredstvo plaćanja i tadašnja
jevrejska valuta direktno vezana za njega. Jevreji su se barem snašli da
ne plaćaju štampanje bezvrednog novca.
Opet to nije sredstvo kojim se smiruje inflacija... To mu dođe više ko
prateća kozmetika. Kao ono kad Ante skine četiri nule... Ovi naši
džovani se ponadali, ajd da skinemo mi šest, možda uspe :)))))))
biznis.386wizard,
> Pretpostavljam da iznad neke stope dinar prestaje da bude platežno
> sredstvo, pa makar bio jedino legalno platežno sredstvo.
Dinar je nophodan iz prostog razloga što režimski bankari ne mogu da
štampaju marke, bar ne u velikoj količini.
biznis.387dejanr,
>> Fora je u tome što denominacija i prateće magične operacije tipa zamena
>> para koštaju ko sv. Petra kajgana.
Ovo bi bilo tačno za svaku "normalnu" zemlju, ali mislim da kod nas ne košta
nešto previše. Recimo da sada hoće da urade denominaciju za 6 nula (a i bilo
bi vreme ;) - šta bi uradili? Kažu, ove novčanice važe još mesec-dva, i
uopšte ne štampaju apoene od 0.5 i 5 dinara (sadašnjih 500,000 i 5,000,000),
nego odma' štampaju 10, 20 i 50 dinara. A ako nema denominacije, i tako bi
morali da štampaju 10,000,000, 20,000,000 i 50,000,000.
Tako da oko štampanja para nema posebnog troška. Ima drugih troškova, ali
ne verujem da su oni baš astronomski veliki. Sve u svemu, mogla bi
denominacija svaka dva-tri meseca (a ako se ovako nastavi i češće :((( )
biznis.388kale,
>> Dinar je nophodan iz prostog razloga što režimski bankari ne mogu da
>> štampaju marke, bar ne u velikoj količini.
Neophodnije je jesti. :) Državne firme već kupuju stvari za solarne
marke i usput ćušnu malo dinara preko žiro računa, koliko da popune fakturu,
ubace stvar u inventar i tako to. Ponude čiji je rok važnosti duži od par
sati ili najviše dan, odavno idu u DEM ili USD, još samo treba ukinuti ono
"plativo u dinarima". Meso, jaja, krompir, ... već idu za marke sasvim
redovno. Zar će biti čudno ako jednog bliskog dana seljak kaže državnim
otkupljivačima "ma slikajte se vi s tim papirićima (dinarima), ili daj pare
(DEM, $,...) ili traktor, ili naftu, ili đubrivo. Za manje iznose, moraju
pare. U državnim prodavnicama će stvari (i namirnice) i dalje imati cenu u
dinarima, jedino što te prodavnice neće imati robu. ;(
Maraka istina nema mnogo, ali ih s obzirom na plate ima i previše. ;<
Nedostaju samo sitne DEM umesto kojih trenutno koristimo dinare.
Ako bi se sve plaćalo u DEM, ko bi izgubio? Prvo, svi oni čiji se rad
"finansira" iz primarne emisije, drugo, svi oni koje bi država naterala da
naplaćuju u dinarima (PTT, EDB,...) i naravno, razni preprodavci para. Što se
ostalih tiče, izgubili bi razne posrednike koji žive od kursnih razlika, i
dobili mogućnost da knjigovodstvo i pokazatelji uspeha počnu da liče na nešto
(a ne promet od poslednjih nedelju-dve da bude veći od ukupnog prometa do pre
dve nedelje).
biznis.389bigbrada,
> 2. Dnevna ? Mesecna ? Godisnja ?
> 300 % 20000% <------- ne znam koji je kod za onaj
> znak beskonacno
ASCII - 236 tj. ý ;))
Űpaga.
biznis.390dr.grba,
>> A ako si mislio 'funkcija je rastuća', to je normalno, kad je
>> dinar skočio u odnosu na marku?
Pre par nedelja, u subotu ujutro u Kikindi marka bila jeftinija nego u petak
uveče....
....Doduše, kad sad pročitam ovo što sam napisao, vidim da nije dinar skočio,
nego marka pala ):
Ovde više nema ko da poludi.
biznis.391dr.grba,
>> I ako se šališ. Firma koju znam je popravila čoveku PC (inače
>> veterinar po struci) u zamenu za po dve tacne jaja za svih 50
>> zaposlenih. :)
Boga mi, jedan drugar je radio nešto sa zemljoradničkom zadrugom, pa fasovao
ovaj skok marke od pre par dana. Sad za sledeće poslove preispituje da makar
iskompenzuje neke polutke ili slično, pa makar da napuni zamrzivač. ))):
biznis.392dr.grba,
>> Danas je marka kod Beograđanke u 16:15 mogla da se proda
>> za 4E6, a da se kupi za 5E6. Nije mi jasno otkud nekima skoro
>> duple veće sume od ovih?
Dođ+i malo u Kikindu da vidiš, ili se raspitaj kako je u Novom Sadu ili
Subotici.... Uši otpadaju od cene marke ))):
biznis.393dr.grba,
>> Opet to nije sredstvo kojim se smiruje inflacija... To mu dođe više
>> ko prateća kozmetika. Kao ono kad Ante skine četiri nule... Ovi
>> naši džovani se ponadali, ajd da skinemo mi šest, možda uspe
Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim bankama
(drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade). A ovi mogu da založe
samo drva. A narod ni toliko.
biznis.394dr.grba,
>> pare. U državnim prodavnicama će stvari (i namirnice) i dalje
>> imati cenu u dinarima, jedino što te prodavnice neće imati robu. ;(
Eh, već nemaju robu. Ono malo što je ostalo nosi se u Beograd, jer kako neko
reče, tamo se mnogo lakše desi narod. Videćeš posle izbora šta ćeš moći da
kupiš.
U samoposluzi robne kuće "Beograd" u Kikindi kompletna roba izložena očima
građana može da se stavi DOSLOVNO u jedan ceger, ništa veći od onog koji
su naše mame pre mnogo, mnogo godina ): nosile nedeljom na pijacu.
biznis.395vitez.koja,
#=> ovde), i što kroz pola godine/godinu dana nećemo imati
#=> dinar kao platežno sredstvo, već bonove, pa vozi :(
I ovo sada su bonovi, ma kako ih nazvali. Pare su štampane na papiru koji se
pre rabio za štampanje ulaznica za utakmice u evro-kupovima, kvalitet štampe
je (onako nestručno posmatrano) manji, boje su složene ** itd.
Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po bonovima :(
biznis.396steva,
Ne znam baš, ali samo zamena novčanica i oni biseri sa kovanim novcem
oko prošle denominacije su bili reda veličine nekoliko miliona maraka.
Bili mi normalni ili nenormalni, sve to kako god okreneš košta. To što
bi morali da štampaju 5, 10, 20-tomilionske apoene ne bi morali da
inflacija nije tolika.
Sve više sam pristalica činjenice da ovoj mafiji na vlasti ovakvo stanje
u stvari odgovara. Toliko su se osilili da su sad krenuli da otvoreno
pljačkaju. Imam poverenja u istoriju, pa se unapred radujem njihovom
krvavom kraju. Samo se nadam da ću tada biti daleko odavde i da ću da
navijam ispred televizora.
biznis.397steva,
> Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim
> bankama (drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade).
Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za kratko,
uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje. Stoga mi ga ne
diraj.
biznis.398mirkot,
>> Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po
>> bonovima :(
Mogli bi da pređu na životinje, pa da skupljamo ko sličice.
Mirko
biznis.399peca.st,
!-> Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za
!-> kratko, uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje.
"Kod komunizma je najgore ono što posle njega dođe."
ili
"Drži vodu dok majstori odu."
E sad, ti izaberi jednu od ove dve koja ti se više sviđa, pa primeni
na to što je AM uradio...
Peđa.
biznis.400niklaus,
(:>>> Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po
(:>>> bonovima :(
(:>
(:> Mogli bi da pređu na životinje, pa da skupljamo ko sličice.
Bata (the actor) kao džoker. ((:
Eee, ova naša zemlja postade pravo životinjsko zarstvo... )):
(:niklaus:)
biznis.401pele,
Jel ima neko onu staru novčanicu sa titovim likom? Imam gotovo
svu lovu od onog rudara ( 10 din. ) do sada. Tu lovu sam u stvari
spontano skupio jer svaki put kad provalim da za neku novčanicu
više ne može da se kupe novine ja uvalim u jednu kućicu koja mi
stoji na polici. Pre neki dan ja sređivo nešto i vidim da je moja
kućica puna love ali da nemam tita :(( Pa ako bi neko bio ljubazan...
pele.
biznis.402darone,
>> Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim bankama
>> (drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade).
A odakle tebi ovi podaci?
Jedino što znam je da sam '90 u Minhenu pljunuo 720 (ili slično dinara) i
dobio 100 DEM. I da sam tada nakupovao sve što posedujem u kući. I da sam
putovao ko lud. I da sam imao kintu za izlazak u grad. I da je moja keva
skupila 150 USD za 12 dana (od svoje plate, naravno! ne bih rekao da je
šurovala sa pomenutim Antom, a još manje mu bila drugar na Univerzijadi) da
bih ja kupio modem, koji i dan danas koristim.
Jel treba još malo onoga čega se sećam? Ne bih rekao da je neko (ceo svet)
blesav da osiromašuje svoje banke zbog neke tamo SFRJ na Balkanu.
darone
p.s. pardon, onih par dolara je skupila čak u februaru '91. Tada je još bilo
šanse.
biznis.403darone,
>> "Kod komunizma je najgore ono što posle njega dođe."
>> ili
>> "Drži vodu dok majstori odu."
>>
>> E sad, ti izaberi jednu od ove dve koja ti se više sviđa, pa primeni
>> na to što je AM uradio...
Dobre su ti fraze, majke mi :))) Još malo, pa ko... određeni sloj društva ;)
Još jednom da se ogradim: od tog doba pamtim kako sam živeo, i nisam ni
merodavan niti ću ikada biti da o tome pričam ozbiljno. A ovakve kvalifikacije
koje, čini mi se, olako prosipaš (jer sumnjam da se imalo razumeš u ono o čemu
govoriš), su veoma opasne jer se lako pamte i bude negativnu povratnu spregu.
Budi malo umereniji i daj činjenice. Ili bar objasni šta si konkretno želeo da
kažeš. Konkretno!
Ako i grešim, odnosno ako je sve to što je Ante Marković uradio, mogu samo da
kažem da sam budala jer se tada nisam obogatio.
darone
p.s. koji su to majstori otišli?
biznis.404dikla,
> Do nove godine bi faktor rasta bio 8.000 (*100%), sto znaci da bi
> 31.12.93 jedna DEM mogla biti
> 40,000,000,000 tzv. din
Nezanam vise kak se ovo izrazava, posto % ne znam vise ni da citam..:)
al' kad sam jutros poredio kurs (po sezamu) 01.11.- 20.11.93, tj.
85 000 ---> 5 000 000, nisam mogao da verujem da je to 59 PUTA !!! :(
biznis.405dejanr,
>> Jedino je sramota za Karađorđa i Njegoša da se povlače po
>> bonovima :(
Svakako... ali najsmešnije je što dobar deo populacije pojma nema
ni ko je na novčanici, a ne može da se snađe ni sa onolikim ciframa.
Zato na pijacama po Beogradu novčanice zovu Ćosa (to je Tesla),
Brka (to je Vuk), Bradonja (to je Njegoš), a ne znam kako su u
međuvremenu krstili Dositeja i Karađorđa :(
biznis.406spantic,
> Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za kratko,
> uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje. Stoga mi ga ne
> diraj.
Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama većim nego
ikad,
uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve ideje ko to pokriva?
biznis.407vpopovic,
> BTW, u Izraelu je posle onog rata sa Arapima 48. zbog
> velike inflacije :) americki dolar priznat kao paralelno
> sredstvo placanja i tadasnja jevrejska valuta direktno
> vezana za njega. Jevreji su se barem snasli da
Zar se ne placaju troskovi zemlji, cije novcanice koristis ?
Mozda je trac, da smo duzni Nemackoj neke pare po osnovu koriscenja
njihove gotovine?
Bas pre dolaska "maloprivrednickog" prijatelja ( Ante )
nagadjalo da ce se marke koristiti u platnom prometu. I bi tako, kratko
i slatko.
biznis.408vpopovic,
> Izgleda da je sve okolo podivljalo samo je beograd ostao
> normalan sa razumnom cenom marke od 4.200.000 jutros na
> "Zelenjaku".
Pa ludilo je toliko, da je i Tanjug prestao da objavljuje
sticovani kurs. Kazu lepo: pozovite prilozeni tel. broj :).
P.S. Ko Zna Zasto
biznis.409ljubisha,
> Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama većim nego
>ikad,
> uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve ideje ko to pokriva?
Ali smo makar živeli kao ljudi. Danas nemamo nikakav privid i živimo
kao životinje. Što malopre Darone reče, osećam se kao budala što se u ono
vreme nisam propisno obogatio. Makar bih danas imao šta da krckam da bih
lepo živeo. Jeste da nisam prodao državi ni jednu devizu i nisam u minusu
ali kad samo pomislim da sam mogao biti u velikom plusu. :(((
biznis.410ilazarevic,
> Da, sorry. Oni devizedevizedevize tipovi kažu "25" (Bog zna koja je
> to valuta :) pa mi ta fraza ostala u glavi
Uvek se govori u dvocifrenim brojevima (ne zna se zašto). Ranije je dvocifren
broj označavao 100 DEM, danas tih XX miliona znači deset maraka.
biznis.411steva,
> Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama
> većim nego ikad, uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve
> ideje ko to pokriva?
Ovo je tipična paušalna ocena Markovićeve politike. žovek je jednostavno
skinuo dažbine za izvoz da bi inostrana kvalitetna roba naterala domaće
monopoliste na tržišno poslovanje. To je jedna od niza mera koju je
uveo. Nije tačno da je bio privid raja, bila je to konačno koliko -
toliko normalna ekonomija gde si mogao da zaradiš ako si sposoban. A
bunili su svi živi koji su bili lopovi i nesposobni - Slovenci koji su
zarađivali uvaljujući južnim republikama strane prerađevine, armija
kojoj je uskraćen novac iz primarne emisije, nesposobna preduzeća i
promašene investicije koje su gutale državni novac, i na kraju bukvalno
SVE političke vrhuške u Jugoslaviji jer su osetile da jačanje ekonomije
zemlje i bolji život naroda ruše komunistički sistem i dovode
demokratiju, a njih odvode u p*čku materinu gde im je i mesto.
Ako ništa drugo, kad pogledaš ko je sve tad pljuvao po Anti, to ti je
dovoljan dokaz da je čovek radio kako treba.
biznis.412steva,
> Zar se ne placaju troskovi zemlji, cije novcanice koristis ?
> Mozda je trac, da smo duzni Nemackoj neke pare po osnovu
> koriscenja njihove gotovine?
Ne znam, mislim da to nije tačno, nema nikakvog smisla. Ako neko zna
nešto o tome neka napiše.
biznis.413sale,
> Izrazeno na godisnjem nivou, ovaj broj bi imao 33 nule, tacnije
> inflacija bi iznosila priblizno
> 167,777,216,000,000,000,000,000,000,000,000 % godisnje! :((
Hmm, mogli bi smo da počnemo da izražavamo inflaciju u molovima... onda je ova
sadšnja oko 2.8e6 molova (100%=1 čestica). Zapremina 'inflacionog gasa' (pri
normalnim uslovima) bi bila oko 62400 metara kubnih, znači kocka sa osnovom
40 metara. Ili realnije, tek dve beograđanke... ;) i :(
biznis.414vitez.koja,
#=> p.s. koji su to majstori otišli?
Pravi majstori :) Ostao samo ološ i inertna "građanska inteligencija" ;)
biznis.415kale,
>> Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama većim nego
>> ikad, uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve ideje ko to pokriva?
One divne godine prosek plata i penzija je bio oko 1000 DEM. Ako to
pomnožiš sa brojem ljudi koji su imali takva primanja i 12 meseci, dobijaš
sumu za red veličine veću nego što su bile devizne rezerve na početku perioda.
Dug prema inostranstvu je smanjen. Mnogi ljudi su tada kupili video, TV,
kola, zamrzivač, ja kupio kompjuter za 8000 DEM, ... Naša sadašnja vlast
ga je kritikovala zbog niskih cena poljoprivrednih proizvoda, pljačke deviznih
rezervi od strane S i H (a sama uletela 2 milijarde DEM u platni promet), zbog
godišnje inflacije od 30 % (dok je Ante obećao duplo manju) i najviše zbog
restriktivne stabilizacione politike, dok je Srbija bila za "razvojni
stabilizacioni program". Kako su naši "pošteni" rešili ove probleme zbog
kojih su pljuvali onog "lopova", to sad svako jasno vidi. Kriv je naravno
neko drugi, opozicija, sankcije, Ante. Red je priznati da je Ante imao mnogo
manju vlast i mnogo jaču opoziciju u republičkim vrhuškama nego ovi današnji,
a imao je i interne ekonomske sankcije, što protiv savezne vlade
(neuplaćivanje carina, poreza,...), što između republika.
biznis.416kale,
>> Zar se ne placaju troskovi zemlji, cije novcanice koristis ?
Naravno da plaćamo, i to plaćamo celu marku za jednu marku. Nije nama
Nemačka poklonila (ili dala ispod cene) svoju lovu da bi mi lakše trgovali.
>> Mozda je trac, da smo duzni Nemackoj neke pare po osnovu koriscenja
>> njihove gotovine?
Nema osnova, naprotiv, Nemačka je na velikoj dobiti od DEM rasutih po
svetu. Da naši ljudi čuvaju lovu u dinarima oslobodila bi se velika količina
DEM i mogla bi se upotrebiti za kupovinu roba u Nemačkoj. Ovako kako stvari
stoje mi efektivno kreditiramo Nemačku, i to uz negativnu kamatnu stopu koja
potiče od (istina male) inflacije DEM.
biznis.417peca.st,
!-> Budi malo umereniji i daj činjenice. Ili bar objasni šta si
!-> konkretno želeo da kažeš. Konkretno!
Hteo sam da kažem da je ekonomija koju je Ante vodio bila kakva
takva, ali čim je otišao počeli smo da ispaštamo zbog te ekonomije.
Peđa.
biznis.418isekulovic,
>> stoji na polici. Pre neki dan ja sređivo nešto i vidim da je moja
>> kućica puna love ali da nemam tita :(( Pa ako bi neko bio ljubazan...
I ja isto sakupljam pare (i stare i nove:). Imam tita, a pošto i
ja imam par rupa, ako imaš nešto od toga eto nama razmene. Ono što
meni fali su pare kada je Ante skidao četiri nule, sa motivima spomenika
iz NOB-a, koliko se sećam posle skidanja nule vredele su 50 i 200 din,
svejedno da li sa skinutim nulama ili bez. Isto mi fale i one pre
"starog tesle" (spomenika), seljanke i konja. Novčanice su od 10,20 i 50
dinara, motive ne znam, to je valjda taj rudar koga pominješ
biznis.419vitez.koja,
#=> Jel ima neko onu staru novčanicu sa titovim likom? Imam gotovo
#=> svu lovu od onog rudara ( 10 din. ) do sada. Tu lovu sam u stvari
imam ja (i to ne jednu, no pet komada, a možda i više), ali nisu
baš očuvana (zgužvane su), i tražim za uzvrat, ako imaš duplikat one od
20 dinara, onaj ljubičasti brod, a ako nemaš dobiješ je džabe jednom u
klubu.
sk
biznis.420stefan,
> Hteo sam da kažem da je ekonomija koju je Ante vodio bila kakva
> takva, ali čim je otišao počeli smo da ispaštamo zbog te ekonomije.
Ne ispaštamo mi zbog te ekonomije nego zbog ekonomije onih koji su posle
došli.
biznis.421darone,
>> Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama većim nego
>> ikad, uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve ideje ko to pokriva?
Ama jel može meni neko da kaže iz suprotnog tabora konkretno zašto je tako
bilo a ne onako kako je izgledalo?
Ako ćemo tom logikom, mi smo danas u super stanju, imamo prividno ogromnu
inflaciju, prividno nikakav uvoz i izvoz i prividni pakao! žak znamo i da sami
pokrivamo teret ovog rata.
A sad da vidite šta ja znam o celoj frci oko Ante Markovića. Vezao je kurs za
DEM. Kontrolisao proizvodnju. Ljudi videli da valja sve to, pa počeli i da
rade (posle krize uvek skače produktivnost). Smanjio dažbine za izvoz. Od tog
rada dobijali pare. Počeli su da falsifikuju dinare (još par meseci pre 1.
januara, koliko se sećam, oni bonovi od 50.000 i 200.000 dinara).
Onda je prvo Srbija odštampala malo više para nego što je trebalo, pa se ni
Slovenci nisu pravili blesavi, pa ni Hrvati... dinar je počeo da pada jer je
novčana masa počela da raste (a pokriće za taj novac ostaje isto). Onda je
došao razilazak republika (neću da pričam ko je bio najveći smrad, osim da su
slovnci prvo nudili labavu federaciju, pa kopnfederaciju, pa je Sloba prvi
gotovo naredio da se ne kupuju Slovenačke stvari), rat, pa troškovi rata (da
to možda ne finansiraju stranci koji žele da nam razruše zemlju? jake interese
ovde imaju ;))) - molim da se razumemo: ne kažem da nikada ovde niko nije
uložio u rat, ali većinu love smo calnuli sami (cela bivša Jugoslavija,
najviše SRJ i Hrvatska, o Bosni ne vredi pričati) - i sve je otišlo u kurac.
Postoji i druga verzija, koju sam čuo iz više izvora: Ante je veštački vezao
dinar za DEM, pošto je dobio lovu od nekih strendžera (koju je 'podelio sa
drugarima sa Univerzijade'), najviše Nemaca, koji su o svom trošku počeli da
uništavaju dinar i da nas pale kako nam ide sjajno. Na leto '90 (prve godine
kad je marka bila 7 dinara) su počeli da nas kecaju, pa je dinar prvo pao na
9, pa na 13 dinara ( roku od godinu dana), ovi iz sveta su se raspomamili, pa
nam napravili i rat, čisto da imaju svojima da prodaju vesti na satelitskim
programima. Problem sa ovom verzijom je u tome što mi previše liči na tzv.
zaveru protiv Srpskog naroda (srpskog naroda? ne zamerite), prečesto se
pominje reč 'oni' i 'Nemci', a ni 'uništvali su nas' ne zaostaje.
darone
biznis.422darone,
>> Ako ništa drugo, kad pogledaš ko je sve tad pljuvao po Anti, to ti je
>> dovoljan dokaz da je čovek radio kako treba.
Jel treba da mi date ignore što ću napisati:
SLAčEM SE SA CELIM TEKSTOM PORUKE! :)
biznis.423darone,
>> Hteo sam da kažem da je ekonomija koju je Ante vodio bila kakva
>> takva, ali čim je otišao počeli smo da ispaštamo zbog te ekonomije.
Zato što su došli drugi ljudi, a ne zato što je on ostavio stanje koje se nije
dalo popraviti. To ti je kao kad programer ode a ostavi ceo sors budali koja
ne može da ga shvati, čak i sa komentarima. Kako da održava sistem?
biznis.424steva,
> Hteo sam da kažem da je ekonomija koju je Ante vodio bila kakva
> takva, ali čim je otišao počeli smo da ispaštamo zbog te
> ekonomije.
:)))
Izvini Peđa, ali je ovo žešća glupost što si sad izvalio.
Bolje da si rekao da ispaštamo zbog sankcija.
biznis.425steva,
> SLAčEM SE SA CELIM TEKSTOM PORUKE! :)
čiveo Ante Marković! :))))))
biznis.426snemcev,
>> Ne znam baš, ali samo zamena novčanica i oni biseri sa kovanim novcem
>> oko prošle denominacije su bili reda veličine nekoliko miliona
>> maraka.
Tačnije tridesetak.
biznis.427snemcev,
>> Pa ludilo je toliko, da je i Tanjug prestao da objavljuje
>> sticovani kurs. Kazu lepo: pozovite prilozeni tel. broj :).
I koji je broj priložen?
biznis.428pele,
>=} nama razmene. Ono što meni fali su pare kada je Ante
>=} skidao četiri nule, sa motivima spomenika iz NOB-a,
>=} koliko se sećam posle skidanja nule vredele su 50 i 200
>=} din, svejedno da li sa skinutim nulama ili bez. Isto mi
Na te sam potpuno zaboravio. Nemam ih ni ja :((
>=} fale i one pre "starog tesle" (spomenika), seljanke i
>=} konja. Novčanice su od 10,20 i 50 dinara, motive ne
>=} znam, to je valjda taj rudar koga pominješ
Tih imam dosta tako da možeš da računaš na njih.
pele.
biznis.429pele,
>=} imam ja (i to ne jednu, no pet komada, a možda i više),
>=} ali nisu baš očuvana (zgužvane su), i tražim za uzvrat,
>=} ako imaš duplikat one od 20 dinara, onaj ljubičasti
>=} brod, a ako nemaš dobiješ je džabe jednom u klubu.
žekaj, ako ja tebi dam tu od 20 din. a ti meni od 5000 din. jel
ću morati da platim razliku? :)
Imam tu ljubičastu tako da će da bude razmena :)
pele.
biznis.430dr.grba,
>> Ante Marković je jedini političar koji je uspeo da, makar za
>> kratko, uradi nešto po pitanju ekonomije ove usrane zemlje. Stoga
>> mi ga ne diraj.
I ti i ja smo lepo kupovali devize u banci i provodili se po Evropama.
Suma sumarum, da bismo ti i ja mogli tako raskalašno da se ponašamo, podriven
je ceo privredni sistem SFRJ, koji i tako nije bio ni za *****. Bio je dovoljan
taj jedan, poslednji šamar pa da sve padne.
I ja bih, kao i ti, mogao da branim Antu Markovića, jer sam "te" godine 1990.
živeo kao bubreg u loju samo radeći preko studentske zadruge... Ali kad malo
razmislim, shvatim da bi pobude te odbrane bile samo sentimentalne prirode.
---> Poe mi, Koštano, žal za mlados'...
biznis.431dr.grba,
>> A odakle tebi ovi podaci?
Objavljeni su u javnosti nakon neke skupštinske istrage. Ali pošto je
tadašnja skupština bila preokupirana sopstvenim raspadom, to je prošlo bez
galame. Možda neko ko gleda TV više nego ja zna više o ovome?
>> skupila 150 USD za 12 dana (od svoje plate, naravno! ne bih rekao
>> da je šurovala sa pomenutim Antom, a još manje mu bila drugar na
>> Univerzijadi) da bih ja kupio modem, koji i dan danas koristim.
AHA! Još jedan sentimentalac! (:
A drugari sa Univerzijade su Josip Vrhovec i njegova banda. Vrhovec je sada
veleindustrijalac u Portugalu.
biznis.432dr.grba,
>> Pa ludilo je toliko, da je i Tanjug prestao da objavljuje
>> sticovani kurs. Kazu lepo: pozovite prilozeni tel. broj :).
A KOJI JE TO BROJ?
Samo, molim vas, da ovaj put ne počinje sa 92 ili 94 ):
biznis.433dr.grba,
>> Uvek se govori u dvocifrenim brojevima (ne zna se zašto).
Zna se zašto. Zato što 90% ljudi (po rečima mog poznanika, dilera)
kupuje 10 DEM, odmah se kaže koliko košta tih 10 DEM. Pre smo
kupovali po 100 DEM i to beše.... Svi smo mi već baratali novčanicama od
100 DEM, a da nismo ni znali kako izgleda novčanica od 50... priznajte...
biznis.434dr.grba,
>> Ovo je tipična paušalna ocena Markovićeve politike. žovek je
>> jednostavno skinuo dažbine za izvoz da bi inostrana kvalitetna roba
>> naterala domaće monopoliste na tržišno poslovanje. To je jedna od
Na jedan uvežen Sony Trinitron televizor uvoženo je najmanje pet, a
verovatno i više korejskih kanti tipa Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
Ako hoćeš da kažeš da su ti televizori bili kvalitetniji od televizora
domaće proizvodnje, mislim da nisi u pravu.
A stvarno kvalitetni televizori su koštali kao sam đavo... Pričam o gluposti
kao što je TV, hajde da pričamo o nekim ozbiljnim stvarima....
...svešće se na isto...
biznis.435dr.grba,
>> DEM i mogla bi se upotrebiti za kupovinu roba u Nemačkoj. Ovako
>> kako stvari stoje mi efektivno kreditiramo Nemačku, i to uz
>> negativnu kamatnu stopu koja potiče od (istina male) inflacije DEM.
Profesor Kosta Josifidis sa Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu (tj. odeljenja
fakulteta u Subotici) je još davno tvrdio da ondašnja SR Nemačka namerno
održava inflaciju na godišnjoj stopi koja PO POTREBI varira između 2% i 4%.
Objašnjenje je bilo da je ovo "zdrava inflacija" kojom se obezbeđuje valjan
zamajac u privredi zemlje. Inflacija od 0% ili deflacija je gora nego inflacija
od npr. 10% godišnje u ovakvom okruženju, navodno.
E, sad, jedan od mehanizama kojima se obezbeđivalo da opstaje ovakav nivo
jeste i slobodan promet valutom u efektivi van granica zemlje. Po ovoj tvrdnji
prof. Josifidisa, kada bi se većina efektive u markama u par meseci unela u
SR Nemačku i pustila u promet, privreda Nemačke bi bila toliko poljuljana da
bi joj verovatno usledio efekat harmonijske oscilacije, a potom raspad sistema.
Poslednja tvrdnja koja podupire ovu hipotezu jeste da se uoči kako se SAD
ophodi sa prometom efektive van granica zemlje. Svako ko pokuša da van
bankarskih tokova izvrši transfer velike količine dolara IZ i U SAD biva
krivično gonjen. I navodno, mnogo gore prođe kad pokušava da UNESE nego
da IZNESE kofer dolara preko granice SAD.
biznis.436index,
÷■÷ Samo što je onda Ante založio pola državnog trezora u stranim
To je normalno.
÷■÷ bankama (drugo pola podelio sa drugarima sa Univerzijade).
???
biznis.437darone,
Sutra NBJ pušta novu novčanicu od 50.000.000 dinara. Preovlađuju žuta i oranž
boja. Na istoj je Mihajlo Pupin. Kad dođemo do Svetog Save, Studenice i hrama
Svetog Save, javiću se ;)
biznis.438steva,
> Na jedan uvežen Sony Trinitron televizor uvoženo je najmanje
> pet, a verovatno i više korejskih kanti tipa
> Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn. Ako hoćeš da kažeš da su
> ti televizori bili kvalitetniji od televizora domaće
> proizvodnje, mislim da nisi u pravu.
Neću to da kažem, već ono što sam rekao. A to je da je takva uvozna
politika primorala lezileboviće i ostale da RADE, a ne da kradu Bogu
dane, a nama pare. TO je podrivalo ekonomski sistem SFRJ, a ne to što
smo ti i ja konačno imali love za neke stvari koje su u normalnom svetu
uobičajene.
Što se tiče TVa, nemoj da me zasmejavaš. Ajmo u deponiju ili prikladniju
temu za to. Inače mislim da su korejske kante bolje od Ei-ovih kanti. Ne
zato što su korejske, već što si tada za jednu našu kantu mogao da
kupiš tri korejske. Ili Sonyja i još da ti ostane love za video-plejer.
biznis.439steva,
> Suma sumarum, da bismo ti i ja mogli tako raskalašno da se
> ponašamo, podriven je ceo privredni sistem SFRJ, koji i tako
> nije bio ni za *****. Bio je dovoljan taj jedan, poslednji
> šamar pa da sve padne.
Ala smo se raskalašno ponašali... što smo kukavci sinji malo danuli
dušom.
Sad ću ja kao darone ;). Ajde Grbo konkretno. Koji šamar? Kako je to
podriveno? Ja sam kao i dao neke argumente za moju tvrdnju.
Tačno znam šta ćeš da kažeš, ali te čekam na volej :))
P.S. Ne mogu da izdržim, samo ovo: da ne govorimo o tome zašto nije
uspela Markovićeva reforma i zbog koga.
biznis.440steva,
> Objavljeni su u javnosti nakon neke skupštinske istrage. Ali
> pošto je tadašnja skupština bila preokupirana sopstvenim
> raspadom, to je prošlo bez galame.
Ja se uopšte ne tangiram zbog takvih optužbi, jer miriše iz čije kujne
dolaze.
To su priče za malu decu, tipa Vuk je lopurda i ima kuću na čenevskom
jezeru. žekam da VIST (vi iz suprotnog tabora, (c) darone ;)) počnete
sa ozbiljnijim optužbama.
BTW, to nije ni tema...
Vi ljudi kao da se kajete što ste živeli dobro...
biznis.441spantic,
> Ali smo makar živeli kao ljudi. Danas nemamo nikakav privid i živimo
> kao životinje. Što malopre Darone reče, osećam se kao budala što se u ono
> vreme nisam propisno obogatio. Makar bih danas imao šta da krckam da bih
> lepo živeo. Jeste da nisam prodao državi ni jednu devizu i nisam u minusu
> ali kad samo pomislim da sam mogao biti u velikom plusu. :(((
Na čiji račun? Ako imaš novac u državnim bankama, odgovor zanš i sam.
Inače, ne brini se, ima ko je u velikom plusu. Prvi je recimo bio, u onoj
velikoj inflaciji pre 1 DEM = 7 DIN. Ko je tada zamenio marke za dinare,
oročio ih, zaradio je bogatstvo. A bilo ih je. žak i u Beogradu.
biznis.442spantic,
> Ovo je tipična paušalna ocena Markovićeve politike. žovek je jednostavno
> skinuo dažbine za izvoz da bi inostrana kvalitetna roba naterala domaće
Nije paušalna. Samo reci odakle je dolazio novac kojim je plaćana kupovina
robe u inostranstvu? A tada je kupovano sve živo, ukljjučujući i đubre. I to
za teške pare. Usput, nije baš da su dažbine bile za sve skresane. Još uvek
nisu bile za sve. A spisak roba je baš bio interesantan. Ali, prošla vremena.
biznis.443veca,
>> Ali smo makar živeli kao ljudi. Danas nemamo nikakav privid i
>> živimo kao životinje. Što malopre Darone reče, osećam se kao budala
>> što se u ono vreme nisam propisno obogatio. Makar bih danas imao
>> šta da krckam da bih
Najgore ili možda najbolje, u tome je što je većina samo kupovala
(danas sigurno ne bismo, kao što i ne možemo da kupimo ništa od
tehnike, barem ne u onoj količini) nadajući se da će to
potrajati, ovo se odnosi na srednju klasu koje više nema, umesto
da su ulagali u biznis... Znam da smo mi ( i velika većina ljudi
koje poznajem) kupovali sve živo od nameštaja, TV obavezno :) do
bele tehnike, automobila etc. Sad nema šanse da kupimo npr. veš
mašinu koja nam je riknula, te veš peremo na ruke :( Ko se nadao
da mogu toliko da nas unazade? :(
biznis.444v.nesic,
> "Drži vodu dok majstori odu."
>
> E sad, ti izaberi jednu od ove dve koja ti se više sviđa, pa primeni
> na to što je AM uradio...
Samo da ti kažem, u ime nas sa malo dužim pamćenjem, dinar je još
dugo bio stabilan i pošto je Ante otišao. Ja se sećam da je na
istom kursu znao da stoji i po par meseci u vreme kada je rat u
Hrvatskoj već uveliko bio u toku. Isto tako je značajno usporio
pad u vreme kada je Milan Panić koliko-toliko kontrolisao
topčider, a značajno pada posle stabilizacionih mera SPS-ovih
premijera, što sve jasno ukazuje na činjenicu da je dinar do skora
bio mnogo jača valuta nego što je SPS-u odgovaralo.
biznis.445v.nesic,
> Zašto da ga ne dira? Zato što si imao privid raja, sa platama većim nego
> ikad,
> uvozom drastično većim nego izvozom i bez ikakve ideje ko to pokriva?
žista suprotnost od sadašnje situacije. Prosto nas mole da malo
oladimo jer je čak i Japan zabeležio deficit u trgovini sa nama.
biznis.446ljubisha,
>Na jedan uvežen Sony Trinitron televizor uvoženo je najmanje pet, a
>verovatno i više korejskih kanti tipa Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
>Ako hoćeš da kažeš da su ti televizori bili kvalitetniji od televizora
>domaće proizvodnje, mislim da nisi u pravu.
Nemoj da mi diraš Stajlandiu. :) Samo prva isporuka je bila veoma loša
a sve posle toga je OK (prodao sam TV pre 2 godine a čujem da i danas radi
bez problema). Isto tako su prošle i prve isporuke GoldStar-a. Bio im je
loš ekran pa je u sledećoj turi to ispravljeno. Isto tako i sve ostale ma-
rke. Moji roditelji su hteli da kupe (u to vreme) EI, ali su odustali kad
su videli šta se komšijama desilo. Dva kupljena televizora i oba crkla po-
sle mesec dana. Kupili smo dva Sonya i da kucnem u drvo. Bez greške. To
zadovoljstvo nas je koštalo 2000DEM-a i to na žEKOVE. Dali smo 500 maraka
više (ukupno) nego za EI-Niš. A što se tiče kvaliteta, jeste da EI ima
Philipsov ekran ali sve ostalo je s*****. A i liče na kontejner (estetika
nam stvarno nije jača strana).
biznis.447ljubisha,
>zato što su korejske, već što si tada za jednu našu kantu mogao da
>kupiš tri korejske. Ili Sonyja i još da ti ostane love za video-plejer.
Pa, zamalo. Styladia TV + Orion VCR = EI TV. Kad smo mi imali video
koji je mogao da konkuriše bilo kom divljaku sa Tajvana? Pusti snovi.
biznis.448ljubisha,
> Na čiji račun? Ako imaš novac u državnim bankama, odgovor zanš i sam.
>Inače, ne brini se, ima ko je u velikom plusu. Prvi je recimo bio, u onoj
Ajde ovako. Kompletan muzički stub =3000DEM. TV=1000DEM. Kompjuter sa
pratećom opremom (štampač i modem)=4000DEM. I to sve od plate. Pola robe
je kupljeno na čekove ili za dinare. A prošle godine sam samo za ugaonu
garnituru dao 1300 maraka!!! :( Koliko danas treba decenija da radim da
ponovo skupim toliko para? I zašto ljudi kukaju na AM?
>velikoj inflaciji pre 1 DEM = 7 DIN. Ko je tada zamenio marke za dinare,
>oročio ih, zaradio je bogatstvo. A bilo ih je. žak i u Beogradu.
Znam i ja ljude koji su uzimali kredite po 30000 maraka a danas ih
rate dođu manje od kutije šibica.
biznis.449spantic,
> neko drugi, opozicija, sankcije, Ante. Red je priznati da je Ante imao
> mnogo manju vlast i mnogo jaču opoziciju u republičkim vrhuškama nego ovi
> današnji, a imao je i interne ekonomske sankcije, što protiv savezne vlade
> (neuplaćivanje carina, poreza,...), što između republika.
Sve to što si nabrojao ima smisla. Ali ono što nostalgičari Ante vole
da
zaborave nisi. Odakle novac? To što si imao platu 1000 DEM ( i više, ali
nema
veze ) imao si je u dinarima. Većina naroda nije trčala da dinare menja
za
marke i da iste diže. Sistem se i jeste zasnivao na ideji priliva svežeg
novca
odnosno deviza. Jedino je tako mogao da radi. E sad ti meni objasni gde su
bili
inputi? Outputa si imao koliko hoćeš, i sam kažeš da je sve živo uvoženo.
Osnovno je pitanje da li je Marković mogao da uspe i da li mu je to
uopšte
bio cilj. Znamo da je posle morao svoje dupe da spašava, uostalom to mu se
ne
da zameriti. Pitanje glasi ima li razlike između njega i Stipe Mesića, osim
u
kulturi, jasno.
biznis.450spantic,
> A sad da vidite šta ja znam o celoj frci oko Ante Markovića. Vezao je kurs
> za DEM. Kontrolisao proizvodnju. Ljudi videli da valja sve to, pa počeli i
> da rade (posle krize uvek skače produktivnost). Smanjio dažbine za izvoz.
> Od tog rada dobijali pare. Počeli su da falsifikuju dinare (još par meseci
> pre 1. januara, koliko se sećam, oni bonovi od 50.000 i 200.000 dinara).
Sve je to tačno. I moglo je da funcioniše. Ali panika je počela već u junu,
dakle neposredno pre rata. Prosto pitanje inputa i outputa. Odnosno, njihova
ogromna nesrazmera.
biznis.451spantic,
> To su priče za malu decu, tipa Vuk je lopurda i ima kuću na čenevskom
> jezeru. žekam da VIST (vi iz suprotnog tabora, (c) darone ;)) počnete
> sa ozbiljnijim optužbama.
A šta su za tebe ozbiljne priče? Da je Marković bio nevino dete? Svaki
podatak koji ti ne odgovara spada u priče iz kuhinje, po tebi?
Ja ne žalim što sam loše živeo, već zbog toga što je to bila šarena
laža koja je itekako skupo plaćena. Mojim roditeljima je u banci ostalo
dosta novca iako sam ih upozorio da ih vade odatle. Jer, nešto je moralo
da pokrije razliku IN i OUT. Šta misliš šta je to bilo?
biznis.453jpiri,
>> Ovo je tipicna pausalna ocena Markoviceve politike. Covek je jednostavno
>> skinuo dazbine za izvoz da bi inostrana kvalitetna roba naterala domace
>
> Nije pausalna. Samo reci odakle je dolazio novac kojim je placana kupovina
> robe u inostranstvu?
A odakle je, leba ti, po tebi dolazio?
Aman ljudi, dosta vec tih podmetanja u stilu 'Ante je uradio to i to,
sto je's da je izgledalo lepo, al' u stvari bejase jako kvarno i lazno.'
Ante je uradio ono sto bi i SVAKI DRUGI REALNI EKONOMISTA uradio na njegovom
mestu.
Pa dokle cete da nam filozofirate da je 1 DEM = 7 YUD bio nerealan i vestacki
odrzavan kurs? PA FALA BOGU DA JE BIO VESTACKI ODRZAVAN. Ali to je bio
(i ostao)JEDINI BRZ NACIN da se ekonomija sa slabom valutom dovede u red,
jer NEMA EKONOMIJE BEZ STABILNE VALUTE.
Pa pogledajte sta su uradile SVE OSTALE istocnoevropske zemlje: na jedan ili
drugi nacin, SVE su svoje valute vezale za DM. Ma ko to moze da kaze da je npr.
57 forinti realna cena za 1 DM? Letos je taj odnos bio 1:55. Pa znaci li to da
je inflacija u Madjarskoj za poslednjih 6 meseci bila 3%? Fala bogu da ne znaci
jer je bila veca. A kurs su ipak digli samo 3%. Zasto? Zato sto vlada bilo koje
drzave prilikom vezivanja domace (slabe) valute za nemacku marku, kaze,
otprilike sledece: 'Ok, drustvo, ove godine cemo stampati XXX milijardi
svog novca, koji je jednak YYY miliona maraka.' I otuda interna konvertibil-
nost. Svaki dinar, forinta, zlota itd. koja se stampa, IMA POKRICE u cvrstoj
valuti, valuti koja je ZARADJENA IZVOZOM.
Pa dobro, reci ce neko, sve to jako lepo izgleda na papiru, ali mi smo te
(1990) godine, ipak imali veliku inflaciju po zapadnoevropskim merilima, pa
kurs ipak nije diran, zbog cega su mnoga preduzeca realno gubila na izvozu.
Tacno. I zato je taj kurs delom bio vestacki odrzavan.
Poenta cele ove poruke je sledeca: NEMA IDEALNOG (BEZBOLNOG) NACINA
ZA PRELAZAK IZ SOCIJALIZMA U TRZISNU PRIVREDU. Da vuk bude sit i ovce na
broju! To ne postoji.
Fala bogu da je i Ante pravio greske, ali je on, ipak, JEDINI preduzeo
REALNE korake, na tom trnovitom putu (pazi patetike) u trzisnu ekonomiju.
A ko ga je definitivno dotukao, to je egzaktno dokazano i nadam se svima
poznato (mada mi se po porukama cini da ima dosta onih koji o tome pojma
nemaju, ali su, po obicaju, najglasniji u pljuvanju AM).
Dragi moji ANTI-ANTE prvoborci, pazite sta vam kazem: Onaj ko u ovoj zemlji
jednog dana pobedi na izborima, i STVARNO odluci da sprovede privrednu reformu,
URADICE 90% STVARI KOJE JE RADIO I ANTE! Pa zvao se taj Sloba, Seki, Arkan,
Vuk, Djindjic itd. i sl.
Zasto? Zato jer nema drugog nacina. A da li je to nazalost ili na srecu, to
je vec sasvim druga prica.
biznis.454predrag,
>> Zasto da ga ne dira? Zato sto si imao privid raja, sa
>> platama vecim nego ikad,
>> uvozom drasticno vecim nego izvozom i bez ikakve ideje ko
>> to pokriva?
To se uopste nije pokrivalo. Zapravo nikada se trosenje
tj. kupovina iliti uvoz nije pokrivao. Jugoslavija je uvek
bila u DEFICITU. I to mogu reci slobodno , nikada
SFR Jugosalvija nije imala SUFICIT u platnom prometu sa inostranstvom.
Da je imala suficit dug nebi rastao nego bi opadao.
Do oko 1960 godine Jugoslavija je zivela od ratne ostete
koje je dobijala od Nemacke i drugih zemalja.
Zadnjih godina pocelo se pricati kako Tito nije naplatio
ratnu ostetu od Bugara. To je tacno. Bugarska je
bila desna ruka Rusije i Tito im je oprostio dug.
Kada su ponestale devize onda je pocelo sa pozajmicama
i tako do danasnjih dana. Sistem koji vlada do danasnjih
dana pociva na stranim parama. Da Amerikanci nisu
davali matorom pare mi bi pukli jos pre 25 godina.
I kada skinu blokadu Srbija treba da vrati 6 milijardi $.
(cela bivsa Jugoslavija duguje oko 20 milijardi $)
I kada jednog dana skinu blokadu AKO neko ne da pare
Srbiji propascemo. Odnos administracija i industrija(proizvodnja)
je 65:35. Ko je lud da da pare koje ne mozemo da vratimo.
Dace nam neki sitnis, da se otpocne bilo kakva proizvodnja
a zatim sledecih 10 godina cemo vracati 6 milijardi $.
sa platamo od 40-100 DM.
Sta se tice Ante M. zivelo se totalno nerealno.
Ali nije on kriv. Zivelo se na stranim parama nerealno
vec 30 godina. Ante je samo postigao da se obustavi
isplata dugova. Tada je bio predah i trebalo je
uloziti pare u industriju. On je dozvolio procvat
MALE privrede. Moram priznati posto je on jedini
bio inzenjer nado sam se da ce TEHNOKRATIJA (znaci inzenjeri)
preuzeti vlast u industriji. Ali on to nije uspeo.
Komlet rukovodstvo koje vodi nasu industriju su BIROKRATI.
To su sve razni ekonomisti i pravnici koji su dosli
na rukovodeca mesta u industriji postavljanjem od
strane komunista. Zapravo ti rukovodioci su bivsi
opstinari koje su izabirali opstinski mocnici.
Bila je kadrovsak vrteska. Radis u opstini, pa te
bace u industriju (i obrnuto) pa na kraju ako
si bio uspesan (citaj davao pare sakom i kapom na vreme drzavi)
dolazio si u Beograd. Pogledaj na primer sve bivse
direktore Zastave u Kragujevcu. Svi su na kraju
zavrili u Beogradu. Ovo za KG sam ti rekao kao primer.
To se odnosi na sve vece gradove iz Srbije.
Pogledaj, pa ces videti da pola rukovodstva
u drzavnim oganima (pocev od savezne carine, privredne komore,
itd) su sve bivsi predsednici opstina ili direktori iz
Srbije ili Crne gore.
Sta birokratija zna kako se vodi industrija.
Ode disa pravnik u inostranstvo da kupi tehnologiju
i kupi je a pojma nema sta je kupio. Ko mu je dao
veci mito to kupi. Ostali oko njega zadovoljni
jer ni sami pojma nemaju sta je kupio.
Tako su se redjale PROMASENE investicije.
Na kraju isplivalo i da je Krsko kupljen jer
je mito bio najveci od Vestinghausa.
Nema leba dok industriju ne vodi tehnokratija.
Reko sam da je Ante dozvolio procvat male privrede.
ALI TO NIJE MALA PRIVREDA. 95 % male privrede
su preduzeca koje se bave TRGOVINOM. Nema tu nikave
male privrede. I kada skinu blokadu svi ce se baviti trgovinom
sve dok se ne promeni sistem vredovanja RADA.
I kompjuterasi programeri znaju gde leze pare. 99 % kompjuterasa
se bavi izradom programa za knjigovodstvo. Ljudi koji
se bave kompjuterima u vezi industrije mozes na prste da izbrojis.
pp od: P
biznis.455predrag,
>> Sve to sto si nabrojao ima smisla. Ali ono sto
>> nostalgicari Ante vole da
>> zaborave nisi. Odakle novac?
Novca. tj. deviza nije bilo u neogranicenim kolicinama.
BAS u tome i jeste poenta.
Ljudi su nanjusili da se nesto sprema (ispostavilo se kasnije rat)
pa su poceli da dizu devize nenormalno (i ja sam tada
sve povukao iz banke). Neznam ko je to smislio
ali to je zvanicno bilo predvodjeno Ante M.
dozvoljen je po prvi put kupovina deviza. Cilj je
postignut. Sto bi neko dizao svoje devize kada moze
da ih kupi. ? I ljudu naseli. Prestali su ljudi da dizu
devize, banke su bile pune deviza tj. MALOG dela stare devizne stednje.
(drzava je odavno troskarila pravu stednju od 10-15 mlr. $,
jos iz doba Milke Planinc nije bilo
pola te devizne stednje jer se ona koristila
za vracanje duga inostranstvu )
Problem je bio sada da svi ne navale da kupuju devize i isprazne
banke. To se tako radi sto se prvo dozvoli kupovina neograniceno
deviza, pa se onda ogranici na manje sume. Isto tako
ako drzis pod kontrolom stampanje dinara onda mozes i da
kontrolises kupovinu deviza. Kupovinu deviza mozes
da kontrolises i VISINOM plata koje ces ljudima da das.
I onda je nastao RAT, prvo monetarni pa posle oruzani.
Srbija je pocela da dize plate svojih gradjana.
Moja majka je imala penziju od 800 dm. Plate su bile oko 1000-1500
DM. A ko je imao plate oko 4000-10000 DM ?
Normalno SAMO rukovodeci ljudi tj. pripadnici sadasnje SPS
partije. I tako ideja pocinje da propada. Devize
odlaze U PRIVATNE DZEPOVE.
Zapravo te devize su pripadale stedisama i
sami gradjani koji su imali najvece plate su ih pojeli.
Bila je preraspodela deviza prema onima koji imaju NAJVECE
PLATE (a zna se ko ima najvece plate i dan danas).
Banke su poslovale na principu: deponuju devize od stedisa u
narodnu banku, dobiju za to dinare koje bi trebali da
iskoriste za kupovinu deviza od gradjana.
I kao sto se i sada radi, ti dinari su se iskoristili za kupovinu
deviza. Znaci devize su em banke kupovale (kao sto i sada rade)
i sami gradjani preko plata. I tako ponestajale su devize.
Vrhunac je bio kada je krah bio na vidiku, Srbija je
upala u platni promet Jugoslavije i UKRALA
primaru emisiju ostalih republika i za to
kupila devize. Onog momenta kada se ispusti kontrola
= stampanje dinara tada se zapravo preuzima vlast nad
monetarnim tokom Jugoslavije.
Moze se samo postaviti ? sta je devizama deponovianim
u narodnu banku i koji su trebali da budu prebaceni
u strane banke. I to je isparilo jer nisu prebaceni u strane
banke. One su pocetkom rata ostale ovde u Beogradu
i verujem da su potrosene finansiranje rata i odlaskom u privatne
dzepove finansiranje raznih drzavni (privatnih) firmi oko uvoza.
>> To sto si imao platu 1000
>> DEM ( i vise, ali nema
>> veze ) imao si je u dinarima. Vecina naroda nije trcala
>> da dinare menja za
>> marke i da iste dize. Sistem se i jeste zasnivao na ideji
>> priliva svezeg novca
>> odnosno deviza. Jedino je tako mogao da radi. E sad ti
>> meni objasni gde su bili
>> inputi?
Slazem se. Input je bio ono gore sto sam napisao.
>> Outputa si imao koliko hoces, i sam kazes da je
>> sve zivo uvozeno.
Jedan od nacina trosenje deviza (oni koji su
hteli i da zarade t. obrnu jeftin kapital) je bio da
kupis robu i inostranstvu i to posle prodas ovde
za dinare, pa opet kupis devize pa jovo nanovo.
Javile su se gomile privatnih firmi koje su kupovale robu u
inostranstvu. ALI POSTOJALE SU KVOTE ZA UVOZ.
Da bi nesto uvezao morao si da dobije DOVOLU privreden komore.
Nisi mogao da odes i kupi 1000 Tv (uveli su tada kao neke ateste)
Dozvole su dobijale JAKE firme CITAJ firme sa jakim vezama
sa vlastima (a zapravo ljudi koji su bili na vlasti su
i drzali takve firme do danasnjih dana). Secas se
kako su zabranjvali uvoz televizora onom tipu koji
je trebao da uveze 100.000 Tv brodovima iz Singapura,
ali zato je EI-Nis koji i sam proizvodi televizore uvezao
x hiljada televizora koje je deo prodao svojim radnicima
a ostalo okolo. Sve se bojim da su te pare na kraju
zavrsile ulaganjem u proizvodnju Ei-Nisa.
Televizori su samo banalan primer radi se o drugim robama
siroke potrosnje (kafa,sirovine itd...)
>> Osnovno je pitanje da li je Markovic mogao da uspe i da
>> li mu je to uopste
>> bio cilj. Znamo da je posle morao svoje dupe da
>> spasava, uostalom to mu se ne
>> da zameriti.
Tip nije imao ni teoretske sanse. Ali Ante M. je bio samo
na celu siva. On je totalno bio beznacajan jer i sada vidis
da saveni organi veze nemaju sa stvarnom vlascu.
LOKALNI mocnici (a zna se koja partije je na vlasti)
su ti bog i batina i danas.
>> Pitanje glasi ima li razlike izmedu njega
>> i Stipe Mesica, osim u
>> kulturi, jasno.
Nemaju oni veze jedno sa drugim. Koliko sam cuo Ante je
u inostranstvu (austriji) i ima privatnu firmu.
ps: danas se narodu uzimaju pare na ISTI nacin.
Samo 20 % primarne emisije narodna banka zna gde odlazi.
Ostalo ide na ulicu. Opet dinari dolaze u banku pa na ulicu
(umesto da ti kupujes devize dileri to rade), pa onda
iz banke u drzavne (privatne firme).
Opet plate imaju najvise zna se ko, pa kupuju devize
od dilera. Drzava Srbija ima kontrolu nad platama pa daje
male plate penzionerima (oni su kategorija gradjana
koji sigurno imaju bar nekavu usedjevinu) pa obicno
5-6 dana pre penziju zafali penzija pa menjaju 10-20 Dm.
Penzija UVEK kasni jer njihova penzija prvo ide na ulicu
da se kupe devize tj. NIHOVIM PENZIJAMA se kupuju devize od njih,
pa im se onda isplacuju penzije u dinarima kada se te devize
prodaju nekome (ko li to moze biti ?? )
Mehanizam funkcionise savrseno ;>>> jer radi uhodana ekipa
jos iz vremena Ante M.
Ali kraj se blizi. Sistem je na izdisaju.
U carapama ljudi imaju oko 2-3 milijarde $. Posto je blokada
onda ljudi trguju sa okolnim zemljama. Na primer
oko 1 (neki kazu i 5 miliona DM ) odlazi van zemlje
dnevno. Roba se donese, proda za dinare i kupuju opet
devize. Na primer ti odes i kupis nesto u madjarskoj za 100 dm
,prodas ovde za 150 dm u dinarima i kupis devize za 150 dm.
Onda opet u madjarsku i kada pogledas OUTPUT (posto vidim volis
taj ziraz ;))) je 1(5) miliona dm dnevno ili oko 365 (1700)
miliona maraka. Inputa nema. Ko zna podatak koliki
je dnevni iznos deviza van grane i koliko ljudi imaju
u carapama zna kada ce i krah sistema.
I sada je nastala nestasica deviza. Drzava HOCE da kupi devize
ali ima konkurenciju jer ko god trguje sa inostranstvom
i on kupuje devize. Zato je nastao monetarni rat
i drzava daje dinara koliko hoces samo da bi se dokopala deviza.
Svaki dan slusas koliko daju banke a koliko dileri (sigurno
si primetio da na primer svi koji pridaja neku ROBU
(cokolade, carape itd) na ulici kupuji i devize.
To pravi i inflaciju.
Po meni ja ocekujem 2 nacina koje ce drzava da preuzme
da bi se dokopala deviza :
- zabraniti iznos deviza (to su vec uradili
ali ja ocekujem da sa 1000 DM ogranice na neke smesne sume
od oko 200-300 DM), rigorozna kontrola na granici i
pri ulasku i izlasku i uvodenje OGROMNIH carina.
- pocece da jure dilere i prodavce po ulici
(vec su zabranili privatne banke) i to mnogo rigorozno.
- pad plata na minimum minimuma i da bi se prezivelo
MORAJU SE MENJATU USTEDJENE DEVEZE.
SVA JE SRECA STO SU USKORO IZBORI pa ne smeju da pritegnu
totalno.
pss: evo sada slusam tv bastilju: uvode se SPECIJALNE
dozvole da POSLOVNE LJUDE da nebi cekali na granici.
Ko li su ti privilegovani poslovni ljudi ??
Kako ti poslovni ljudi donose robu. NE idu valjda
direktori velikih drzavnih firmi pa svercuju
deficitarnu robu u gacama.
Svaki potez drzave ukazuje na skorasnji krah i
veliku paniku jer NEMA DEVIZA (inputa) i njihove
vezane ruke zbog izbora.
pp od: Predraga
biznis.457steva,
Ja u klin, spantic u ploču. Nisi porekao ni jednu stvar koju sam
napisao, ali si se zato uvatio ko pijan plota za trač da je AM lopov.
I dalje mislim ono što sam napisao, a dr.grbinoj doskočici o navodnom
lopovluku AM sam se podsmehnuo jer hoću da skrenem diskusiju na
konkretno.
Usput, kad baš toliko insistirate na toj Univerzijadi, kad je AM došao
na vlast? 89. Kad je bila Univerzijada? 87. Ja mislim da je to za
pametnog čoveka dosta. Ne priča se o tome, već o politici dotične
persone, i neću više da se time zavitlavam (dr.grba neka replicira šta
ima i doviđenja ;))
biznis.458steva,
Evo mene još jednom glede spantica ;)
Ja nisam baš uspeo da shvatim šta si hteo da kažeš u svim onim silnim
porukama koje si poslao. Ti tamo pričaš o nekom IN-OUTu (što li mi pada
na pamet Paklena Pomorandža, "good ol' in-and-out-in-and-out" :)).
Ispada da je AM navukao narod, pokupio im devize, uvalio im dinare, za
njihove devize kupio bofl robu, opet prodao pa im pokupio i dinare itd.
Nemoj da se ljutiš što ti ovo stavljam u usta, ali se smisli pa napiši
šta ti misliš zbog čega je Ante Marković upropastio ovu zemlju. Ovo što
si napisao ništa ne znači. žak si uspeo da odgovarajući daronetu
zaključiš "da je sve to tačno, i da bi moglo da funkcioniše da..."
in-out, in-out. Što se mi onda raspravljamo, ako mislimo obojica da je
AM vodio dobru politiku koja je mogla da funkcioniše.
Sad dobro pročitaj šta ću da ti napišem. PRE nego što je Ante Marković
pokrenuo svoj antiinflacioni program (jer njegov ekonomski program je
pre svega bio antiinflacioni), sprovedena je jedna sveobuhvatna
privredna analiza. Rezultati koje je on obelodanio su bili porazni.
Znate li vi ljudi, a to je strašna stvar, da je dubioza jugoslovenskih
banaka pred reformu bila 10 MILIJARDI dolara! Samo Slobina Beobanka
skoro 5 milijardi! Šta to znači? Da su pare štedišta VEĆ TAD bile
spiskane, jer su te pare otišle u smederevsku železaru i slične
gluposti, tj. postale praktično potraživanja koja su nenaplativa. (Da ne
pokrećemo pitanje ko se tu sve nakrao, pomeni samo čuveni Zajam za
preporod Srbije).
Seti se sad šta je Ante napravio. Njegov program se oslanjao na
restriktivnu monetarnu politiku, uz smanjenje javne potrošnje. Znači,
nema štampanja para za trošadžije tipa vojska i sl. (Sećam se
lamentiranja M. Lazanjskog za neke grdne helikoptere koji su već bili
naručeni od Rusa, pa je to Ante raskinuo :)). Ova dva stuba Antinog
programa su bila ključna i držala su se skoro godinu dana.
Prateći elementi su bili liberalizacija uvoza i kreditna politika. E, tu
sad spanticu dolazimo na tvoj IN and OUT. Pare od štediša, koje su u
međuvremenu narasle na 10 milijardi dolara, se ne daju tek tako niti
Ante ode pa kupi bofl robu. Nego to ide kao devizni kredit uvozniku, i
banka ima PROFIT od toga. Tako se pare štediša OPLOĐUJU i hipotetički,
da je Antin program preživeo, ti bi danas profitirao od svojih para što
si založio u banku.
Valjda sam te ubedio da ipak to što smo živeli normalno tih godinu dana
nije bila šarena laža. U sledećem nastavku, možda da pređemo u
forum.politika ili jugoslavija, objasniću ti ko te je u stvari opljačkao
i ko je kriv za sve ovo što nam se dešava.
Naravno, postoje stvari koje su bile loša posledica Markovićevog
programa i postoje greške koje je napravio. Ali za to postoji
obrazloženje, i to ekonomsko! Dok ih ne pomenete, neću ni da ih
branim :).
Najbitniju stvar uopšte nismo ni dotakli: sa AM ova zemlja je imala
šansu. Da, AM je počeo i sa izdavanjem internih deonica, sa
PRIVATIZACIJOM. Magična reč, kao i PRAVO i ODGOVORNOST, koji
su sastavni deo DEMOKRATIJE, sve te reči su uplašile ove tirane koji su
nam se ugnezdili na grbači. I onda su povukli ručnu, i svi smo u jarku
iz koga se batrgamo da izađemo.
Vaš ante-markovićevsko-jugo-nostalgičar
biznis.459peca.st,
!-> Izvini Peđa, ali je ovo žešća glupost što si sad izvalio.
(istovremeno i odgovor na 6.420 i 6.423)
Tačno je da nije samo Ante kriv za sadašnje s(t xor r)anje
nego i ovi sada (i to u velikoj meri, nemote pomisliti da ih branim),
ali mislim da je i njegova ekonomija kumovala kasnijem propastu.
Ante je u svoje vreme mnogo više uvozio nego izvozio, deficit je rastao,
ali je ipak stanje bilo kakvo takvo. Odakle pare za tolki uvoz, koji nikako
nije mogao da bude pokriven izvozom? Od naroda, naravno. Recimo, devizna
štednja. Lep i veliki izvor love, a narod je posle lako slagati. Darone
je naveo primer kako je bilo lako uštedeti (recimo) 150 $. E, ko je bio
pametan, on ih je štedeo u slamarici, ko nije, stavljao ih je u banku.
Znači, Ante te zadovolji time što ti da platu od 1000dem, ti nešto od toga
prištediš i opet mu ih "vratiš" - kroz deviznu štednju. On za to uveze
sve što narodu treba, pa ponovo u krug. I to radi. Ali dokle? Dok se ne
potroše devizne rezerve. Topčider "orliće" ne štampa. Kad je on otišao,
ništa, ili vrlo malo, deviza je ostalo za uvoz, pa smo počeli da plaćamo
one godine lepog življenja...
Peđa.
P.S. Stevo, ostali su bar pokušali da obrazlože stav, ti si odmah počeo
sa kvalifikacijama. :(
biznis.460spantic,
> banka ima PROFIT od toga. Tako se pare štediša OPLOĐUJU i hipotetički,
> da je Antin program preživeo, ti bi danas profitirao od svojih para što
Ako nisi razumeo šta nije bilo u redu, važi idemo ponovo.
Poslovne banke ( mada je ovo bolje pod navodnicama ) su bile zakonom
obavezne da devize predaju Narodnoj banci Jugoslavije. U to vreme si
bez problema mogao da dinarima platiš bilo koju robu, banke su vršile
servis i od toga kako kažeš imale profit. E sad mi samo objasni, gde
vidiš profit kada je ukupan saldo zemlje bio DUBOKO negativan.
Naravno da si imao priliv deviza od građana. Po kamatnoj politici je
bilo privlačnije da držiš dinare. Ali bez obzira na to svaka normalna
zemlja na svetu mora da vodi računa o uravnoteženju svog bilansa.
Mi to jednostavno nismo imali. Poput zlatnih vremena JBT-a kada si
imao šta si želeo u radnjama. Samo čekam da počnete sa nostalgijom i
na ta vremena ;)
Da bi se minus bilansa pokrio novac odnegde mora da dolazi. Dakle,
odakle?
biznis.461dejanr,
>> Samo reci odakle je dolazio novac kojim je plaćana kupovina
>> robe u inostranstvu? A tada je kupovano sve živo, ukljjučujući i đubre.
Vrlo su retki slučajevi (ako ih uopšte ima, možda na dalekom istoku gde su
ljudi navikli da rade ko crn... ko žuti) da je negde privredni bum počeo
proizvodnjom. Obično uvek počinje od trgovine. A uz trgovinu, na žalost,
ide i bofl roba - treba vremena da konkurencija dovede stvari na svoje
mesto.
Ako jednom, ikada, stvari krenu na bolje, opet će krenuti od trgovine.
A odakle dolazi novac? Od stranih kredita, nema drugog načina. Ako misliš
na deviznu štednju, ta je već tada bila solidno "pojedena". Da smo 1990.
godine bili pametni (u svim krajevima exYU) sada bismo sasvim pristojno
živeli i možda bismo bili nedaleko od nekog pridruženog članstva u EZ.
Ali su republičke vrhuške pomislile da bi to uništilo njihovu vlast,
rešile da udare u kartu nacionalizma i... tu smo gde smo.
>> Ali, prošla vremena.
Možda bi bilo interesantno da Bojt u FORUM-u otvori temu šta.je.bilo (ili
tako nekako), diskusija tog tipa mnoge zanima. A nije baš za ovu temu.
biznis.462dejanr,
>> Da bi se minus bilansa pokrio novac odnegde mora da dolazi. Dakle,
>> odakle?
Imam utisak da si previše "uplašen" od deficita bilansa. To nije ništa
tako tragično. Većina zemalja živi sa deficitom bilansa, i to sasvim
pristojno. I to ne samo velike sile koje su velike pa im se može (Amerika
ima takav deficit da tu cifru mi ne umemo ni da zamislimo), nego i male
zemlje, zemlje u razvoju, cela istočna Evropa... ako pogledaš, i mi
(Jugoslavija) smo oduvek imali deficit u bilansu, pa se nismo zbog toga
raspadali.
Ako misliš da je Ante pokrivao deficit starom štednjom, mislim da nisi
u pravu - to je već bilo "pojedeno" sedamdesetih i osamdesetih godina.
Samo ljudi nisu krenuli u "stampedo" podizanja novca pa da se to primeti
(mada, što se toga tiče, teško da bi ijedna ozbiljna banka u ozbiljnoj
zemlji izdržala napad većine štediša koji žele da podignu pare u istom
trenutku). Deficit se pokrivao kako se uvek i pokriva, novcem koji ulazi
"na malo" (doznake itd), stranim kreditima, računi ostajali neplaćeni itd.
Uostalom, sada imamo situaciju da, zbog sankcija, nemamo deficit. Sve
u inostranstvu plaćamo u kešu, eventualno malo muvamo sa Rusima (kojima
takođe ne cvetaju ruže) da im nešto izvezemo pa da nas plate u robi.
Deficit, nikakav - možda i suficit imamo. Pa jesmo li srećni zbog toga?
A što se tiče "naduvanog" kursa marke, pa jel isto to sada rade sve zemlje
Istočne Evrope? Nema drugog načina da se pređe na tržišnu privredu nego da
se stabilizuje valuta. Kad jednom krenemo da izlazimo iz ovog čabra, prvo
što će morati da se uradi je takvo nešto. Ali za to treba jaka (finansijska i
druga) podrška iz sveta. Najmanje onakva kakvu je Ante imao!
biznis.463arazumenic,
-> Tih imam dosta tako da možeš da računaš na njih.
Imam negde tog Tita, a i još neke duplikate, pa ako ima interesenata za
razmenu, mail.
Saša
biznis.464veca,
>> zato što su korejske, već što si tada za jednu našu kantu mogao da
>> kupiš tri korejske. Ili Sonyja i još da ti ostane love za
>> video-plejer.
Ja kupih Šibato :) (Toshiba) kantu i da čuknem, šljaka ko satić
:) platismo soma maraka u tri rate, a da nismo osetili, naše
kante su bile kol'ko se sećam tri puta skuplje, dobro, možda i
dva puta :)
biznis.465veca,
>> Sutra NBJ pušta novu novčanicu od 50.000.000 dinara. Preovlađuju
>> žuta i oranž boja. Na istoj je Mihajlo Pupin. Kad dođemo do Svetog
>> Save, Studenice i hrama Svetog Save, javiću se ;)
Kad dođemo do ameba :) biće 'veselo'...
biznis.466valeksa,
#>> Ne znam baš, ali samo zamena novčanica i oni biseri sa
#>> kovanim novcem oko prošle denominacije su bili reda veličine
#>> nekoliko miliona maraka.
#
# Tačnije tridesetak.
zar nije 7 (sedam) meleona.
Pozdrav.
biznis.468kale,
>> Sve to što si nabrojao ima smisla. Ali ono što nostalgičari Ante
>> vole da zaborave nisi. Odakle novac?
To je vrlo dobro pitanje. Dotakao sam ga se ranije kada sam računao
koliko smo otprilike primili para kroz plate one godine. Grubom procenom
(1000 DEM plata/penzija puta 10000000 primalaca * 12 meseci) došao sam do
120 milijardi maraka. Odakle je došla i gde je otišla ta lova? Mnogi su
skloni da odgovor nađu u istanjenim deviznim rezervama i nestalim štednim
ulozima deviznih štediša. Mada ova dva mesta prihvatam kao značajne izvore,
a ovo drugo i kao značajan ponor za lovu, ne mogu to da prihvatim kao
glavninu odgovora. Razlika deviznih rezervi na početku i kraju godine nije
bila veća od 10 milijardi maraka, a ukupan iznos deviznih uloga građana je
mnogo manji od preostalih 110 milijardi. Ako neko zna za koliko je porasla
devizna štednja građana tokom te godine, bilo bi lepo da kaže.
Sledeća optužba koja se često čuje je da smo tako živeli na račun
zaduživanja. Koliko se sećam, dug prema inostranstvu je te godine smanjen
sa 19 na 16 milijardi dolara, te je i ova optužba neosnovana.
Deo odgovora na pitanje odakle lova nalazim u ondašnjim slamaricama koje
su tada počele da se prazne pod dejstvom iznenadnog poverenja i u dinar i u
domaću ekonomiju i njenu perspektivu. Za ovaj izvor love mislim da nije imao
veći iznos od onoga iz deviznih rezervi zemlje.
Deo odgovora nalazim u inostranim investicijama u Jugoslaviju, opet na
osnovu poverenja u jednu Vladu i njen ekonomski program.
Što se deviznih doznaka naših radnika zaposlenih u inostranstvu tiče, ne
verujem da su te godine bili bitno veći nego inače. Ovde se dobro zarađivalo
i živelo, pa se ne bih iznenadio ni da su bile manje nego inače.
Da li su preduzeća jela svoja osnovna sredstva? Nije mi poznato, ali
da je bilo tako, verujem da bi Antini kritičari izneli taj podatak umesto
neke od izmišljotina.
Okreni-obrni, ostalo mi je da verujem da je ostatak (a to je veći deo!)
od onih 120 milijardi DEM ZARAĐEN. Takođe i da je potrošen, i da su ga
najvećim delom potrošili oni koji su ga i zaradili. Neko je potrošio veći
deo od svojih 12000, neko (kome su u banci) manje, ali smo ih većinom ipak
sami potrošili.
>> To što si imao platu 1000 DEM ( i više, ali nema veze ) imao si je u
>> dinarima. Većina naroda nije trčala da dinare menja za marke i da iste
>> diže.
Većina naroda je tada pokupovala puno stvari koje se inače retko i
teško kupuju (TV, kola, zamrzivač,...). Jeste da dinare nisu zamenili u
DEM, ali su ih zamenili u stvari od vrednosti, a to znači da su ih valjano
iskoristili. Ne znam tačan iznos zarobljene devizne štednje građana, ali
znam da je mnogo manji od 110 milijardi DEM. Ostatak je narod potrošio na
sopstveno zadovoljstvo ( i nek nam je nazdravlje! :).
>> ... i sam kažeš da je sve živo uvoženo.
Mala ispravka, ja (još) nisam komentarisao uvoz u Antino vreme.
biznis.469jtitov,
> verovatno i vise korejskih kanti tipa
> Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
---------
Za ostale ne znam, ali ovo je vrlo kvalitetni televizor sa odlicnom cevkom
i cak nekim zezalicama (ukljuci_se_u_toliko_i_toliko, iskljuci_se_...).
Ekran 37, kupljen krajem '86. Menjao ih ga jedino za neki SONY i to jedino
ako ima PinP.
biznis.470paki,
> Ako hoćeš da kažeš da su ti televizori bili kvalitetniji od televizora
> domaće proizvodnje, mislim da nisi u pravu.
"Japanska vlada je uputila oštar protest Jugoslaviji zbog izvoza
njenih televizora EI Niš na japansko tržište i pravljenja
nemilosrdne konkurencije... Ovo je već treći krah japanskih firmi
u protekle dve godine."
Nele Dr Karajlić.
biznis.471paki,
> žekaj, ako ja tebi dam tu od 20 din. a ti meni od 5000 din. jel
> ću morati da platim razliku? :)
Možda u težini papira? :)
biznis.472vitez.koja,
#=> I ja isto sakupljam pare (i stare i nove:). Imam tita, a
#=> pošto i
Kad smo kod para ;) imam jedno (zanimljivo) pitanje:
U ono doba, kada se znalo šta su novi a šta stari dinari, najveća novčanica
(ona riba što drži grožđe li je) je bila 1000 ND, odnosno sto hiljada (starih).
Popularni ;)) konj je bio deset hiljada.
E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se naziva npr. današnja
novčanica sa Karađorđem na naslovnoj strani.
Nadam se da neko razume šta hoću da kažem:)
biznis.473darone,
>> Kad smo mi imali video koji je mogao da konkuriše bilo kom divljaku sa
>> Tajvana? Pusti snovi.
Zar smo ikada imali video plejer domaće proizvodnje?
biznis.474darone,
>> Zadnjih godina pocelo se pricati kako Tito nije naplatio
>> ratnu ostetu od Bugara. To je tacno. Bugarska je
>> bila desna ruka Rusije i Tito im je oprostio dug.
>> dana pociva na stranim parama. Da Amerikanci nisu
>> davali matorom pare mi bi pukli jos pre 25 godina.
>> I kada jednog dana skinu blokadu AKO neko ne da pare
>> Srbiji propascemo. Odnos administracija i industrija(proizvodnja)
Najbolje volim ovakve izjave, pogotovo u ozbiljnom tonu. Ostatak poruke sam,
to moram da priznam, sa zadovoljstvom preskočio.
biznis.475snemcev,
>> E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se naziva npr.
>> današnja novčanica sa Karađorđem na naslovnoj strani.
Nešto u stilu 5,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000?
biznis.476stefan,
> Ante je u svoje vreme mnogo više uvozio nego izvozio, deficit je rastao,
> ali je ipak stanje bilo kakvo takvo. Odakle pare za tolki uvoz, koji
> nikako nije mogao da bude pokriven izvozom? Od naroda, naravno. Recimo,
A pre i posle Ante pretpostavljam nismo bili u deficitu!? A uzgred bi
mogao da objasniš kako bi neka zemlja koja je bila u go*nima kao naša
mogla odjedanput da krene u razvoj sa suficitom? Ili ako baš ne možeš da
ulaziš u ekonomske teorije da navedeš primer neke takve zemlje?
biznis.477v.nesic,
> Ante je u svoje vreme mnogo više uvozio nego izvozio, deficit je rastao,
> ali je ipak stanje bilo kakvo takvo. Odakle pare za tolki uvoz, koji nikako
> nije mogao da bude pokriven izvozom? Od naroda, naravno. Recimo, devizna
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Nije mogao biti pokriven u prvom trenutku. Uvoz je bio neophodan
da bi se razbili monopoli koji su postojali na YU tržištu. Cilj
razbijanja monopola je bio da se ubrza propadanje džinova gubitaše
jer je državi bilo jeftinije da trenutno isplati dvogodišnja
primanja nego da im godinu dana pokriva gubitke. Za te dve godine
privreda je trebalo da dostigne nivo koji bi ponovo omogućio
zapošljavanje tih ljudi, ali ovaj put na realnim osnovama.
A priča o parama naroda koje su potrošene za uvoz bi bila smešna
da nije tužna. Za te narodne pare NAROD JE DOBIO KVALITETNU ROBU
po cenama koje su bile SMEŠNO JEVTINE u odnosu na one po kojima je
ta roba prodavana dok su državni organi pazili da se narodne pare
slučajno ne odliju u inostranstvo.
biznis.478v.nesic,
> Najgore ili možda najbolje, u tome je što je većina samo kupovala
> (danas sigurno ne bismo, kao što i ne možemo da kupimo ništa od
> tehnike, barem ne u onoj količini) nadajući se da će to
Ja bih vala opet za te pare kupio robu. Recimo kada bih sada imao
love za nov štampač i tapete za sobu odmah bi je potrošio na to,
bez da mi je žao.
biznis.479v.nesic,
> Na jedan uvežen Sony Trinitron televizor uvoženo je najmanje pet, a
> verovatno i više korejskih kanti tipa Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
E ovo nije istina. Ja imam Stylandija televizor koji još uvek
(čuk, čuk) savršeno radi što se nikako ne bi moglo reći za tada
kupljene domaće TV aparate. A radno vreme mu je bilo 20h dnevno
dok nije riknuo spektrum koji sam ostavio burazeru za igrice.
biznis.480ilazarevic,
> zaveru protiv Srpskog naroda (srpskog naroda? ne zamerite), prečesto se
##############
Digresija: prisvojni pridevi na -ski, -čki i -ški se pišu malim slovima od
početka do kraja, sem ako se ne radi o ličnom imenu (na primer, Srpska
Crnja).
biznis.481spantic,
> (Jugoslavija) smo oduvek imali deficit u bilansu, pa se nismo zbog toga
> raspadali.
Nije baš tako. U to se nikada nije računao prihod od turizma kojim se
prikrivao deo deificita. Inače, ako nagomilavanje dugova smatraš za
"ništa strašno" ne spadamo u istu ciljnu grupu.
> Ako misliš da je Ante pokrivao deficit starom štednjom, mislim da nisi
> u pravu - to je već bilo "pojedeno" sedamdesetih i osamdesetih godina.
Naravno da jeste, isto kao što su to radili i svi ranije. Stara devizna
štednja jeste korišćana ranije, ali za njegovo vreme su banke izjavile da
nemaju novca za isplatu.
biznis.482spantic,
> Okreni-obrni, ostalo mi je da verujem da je ostatak (a to je veći deo!)
> od onih 120 milijardi DEM ZARAĐEN. Takođe i da je potrošen, i da su ga
> najvećim delom potrošili oni koji su ga i zaradili. Neko je potrošio veći
> deo od svojih 12000, neko (kome su u banci) manje, ali smo ih većinom ipak
> sami potrošili.
Ne znam zašto me ovo podseća na Dafininu izjavu povodom nove "politike"
njene banke.
Znaš, nije nimalo isto ako sam, recimo, ja imao ništa, a ti recimo milion
maraka i ti na osnovu gornje politike ostao bez istih ( dobro, u banci ), a
ja se obogatio :) Šta bi onda izjavio?
Uostalom, sam si lepo rekao da su to bila sredstva građana, koji su na
kraju ostali bez njih.
biznis.483bbaja,
>|| A sta su za tebe ozbiljne price? Da je Markovic bio nevino
>|| dete? Svaki podatak koji ti ne odgovara spada u price iz
>|| kuhinje, po tebi?
A je'l tebi odgovara podatak da je kad je proglasio
konvertibilnost dinara 31.12.1990., a najzesci pljuvaci
iz Faraonove Komisije za reformu "upozoravali" da ce doci
do sloma i da ce narod pokupovati sve devize - suficit
platnog bilansa oko 1.09. dostigao 10 MILIJARDI DOLARA.
Posle toga dolazi do ukidanja slobodne trgovine izmedju
republika, do neosnovane isplate predizborne love, do
provala u platni sistem itd. itd. itd.
biznis.484bbaja,
>|| ....... Po ovoj tvrdnji prof. Josifidisa, kada bi se vecina
>|| efektive u markama u par meseci unela u SR Nemacku i pustila
>|| u promet, privreda Nemacke bi bila toliko poljuljana da bi
>|| joj verovatno usledio efekat harmonijske oscilacije, a potom
>|| raspad sistema.
Tvrdnja doticnog profesora je najobicnija glupost, koja nema
osnova ni u jednoj ekonomskoj teoriji.
Nemacka, a i ostale razvijene zemlje, gotov novac izbacuju
na trziste iskljucivo na osnovu potreba za gotovinom, sto se nikako
ne sme brkati sa njihovom emisionom politikom. Ako bi se to
desilo, oni bi samo smanjili ili povukli deo gotovine za koji
ne postoji potreba na trzistu. Ako bi pitao nemackog kancelara
da li bi zeleo da mu neko "harmonijskom oscilacijom" razbije
privredni sistem - on bi k'o ker senio da se to i ucini. Priliv
gotovog novca i u tom slucaju je, po znacaju jednak stranoj
investiciji i svaka zemlja bi dupe dala da joj se to desi.
>|| Poslednja tvrdnja koja podupire ovu hipotezu jeste da se uoci
>|| kako se SAD ophodi sa prometom efektive van granica zemlje.
>|| Svako ko pokusa da van bankarskih tokova izvrsi transfer
>|| velike kolicine dolara IZ i U SAD biva krivicno gonjen. I
>|| navodno, mnogo gore prode kad pokusava da UNESE nego da
>|| IZNESE kofer dolara preko granice SAD.
Ni ovo nije tacno!
Promet novcem van bankarskih tokova sluzi iskljucivo za
"pranje novca" i drzava zato zeli da njegov transfer vrati
u banke, kako bi imala informacije odakle je i da li je
za njegovo dobijanje placen odgovarajuci porez.
Na ulazu u SAD ispunjavas karton u kome se trazi da navedes
koliko GOTOVINE unosis i u gotovini NE MOZES uneti vise od
10,000 US $. Niko te ne pita koliko dolara si bankarskim
transferom poslao.
biznis.485bbaja,
>|| Na ciji racun? Ako imas novac u drzavnim bankama, odgovor
>|| zans i sam. Inace, ne brini se, ima ko je u velikom plusu.
>|| Prvi je recimo bio, u onoj velikoj inflaciji pre 1 DEM = 7
>|| DIN. Ko je tada zamenio marke za dinare, orocio ih, zaradio
>|| je bogatstvo. A bilo ih je. Cak i u Beogradu.
Ja imam prilican novac u drzavnim bankama. Nisam iz patriotskih
razloga prihvatio da ga povlacim jer sam znao efekte. I sta se
desilo - ispusio sam! Ali ne zbog AM!
BTW hoces da se ti i ja opkladimo, pred ovolikim svedocima, da je
od 1.1.1990 do nekog datuma (recimo 1.09.1990. dokle je drzava
kako tako funkcionisala) od gradjanstva mnogostruko vise otkupljeno
deviza nego sto je prodato?
biznis.486bbaja,
>|| Nije pausalna. Samo reci odakle je dolazio novac kojim je
>|| placana kupovina robe u inostranstvu? A tada je kupovano sve
>|| zivo, ukljjucujuci i dubre.
Posto vidim da ti a i neki drugi ucesnici diskutuju
o stvarima koje ne poznaju, ja cu te prosvetliti, posto si
moj drug ;)
Dakle, - odakle lova ze uvoz te sjajne 1990.g.?
Cifre su krajnje proizvoljne, ali otprilike ukazuju na
tacne omjere:
prihodi:
1.) turizam
cca 2,5 milijardi dolara
(neregistrovanih znatno vise)
2.) doznake iz inostranstva
cca 3-4 milijarde dolara
3.) usluge transporta i nerobne proizvodnje
cca 1,5 milijardi dolara
4.) investicioni radovi u inostranstvu
cca 3-4 milijarde dolara
5.) ostalo
cca 0,5 milijardi dolara
Zapazi da ovde nema stavki kredita iz inostranstva koje te
1990 nismo dobili ( a bila je uobicajena za sve prethodne
godine).
Pri svemu tome i ekspanziji uvoza, deficit u robnoj razmeni
sa inostranstvom nije bio veci od 1 - 2 milijarde dolara.
Sto znaci da je SFRJ u to vreme imala problem jer je imala
SUFICIT platnog bilansa
biznis.487bbaja,
>|| Pa dobro, reci ce neko, sve to jako lepo izgleda na papiru,
>|| ali mi smo te (1990) godine, ipak imali veliku inflaciju po
>|| zapadnoevropskim merilima, pa kurs ipak nije diran, zbog cega
>|| su mnoga preduzeca realno gubila na izvozu.
Potpuno si u pravu glede tvojih zakljucaka, sem citiranog dela.
Inflacija je od januara 1990. do marta-aprila dramaticno
opala da bi u jednom od tih meseci presla cak u deflaciju.
Trend prihvatljive inflacije (na nizem nivou od niza evropskih
polurazvijenih zemalja, tipa Grcke i Portugala) je trajao sve
do septembra - oktobra 1990.
biznis.488bbaja,
>|| ...................................... Jugoslavija je uvek
>|| bila u DEFICITU. I to mogu reci slobodno , nikada
>|| SFR Jugosalvija nije imala SUFICIT u platnom prometu sa
>|| inostranstvom.
Da ne brkamo pojmove. Primecujem da u ovoj zanimljivoj
diskusiji mnogi ucesnici NE ZNAJU ekonomsko znacenje
pojmova sa kojim barataju, ili ih pogresno upotrebljavaju.
To je, bez zezanja, posebno primetno kod pljuvaca A.M.
Elem, za jednu drzavu najveci znacaj ima platni bilans - sto
bi bio pregled svih dospelih placanja jedne zemlje u inostranstvu
i primanja iz inostranstva u odredjenom periodu (obicno godinu
dana). Postoji utvrdjena (od strane MMF) metodologija za njegovo
sastavljanje i zemlje i pored odredjene slobode uglavnom imaju
slicne strukture platnih bilansa. Necu ovde da izigravam profesora,
ali stanje robne razmene predstavlja samo jedan element platnog
bilansa, koji cak ne mora da bude najbitniji. Njegov deficit se
pokriva suficitom u drugim segmentima platnog bilansa.
Prema tome nije tacno da je Jugoslavija (stara) uvek bila u
deficitu. Cak na protiv, veoma cesto je bila u suficitu platnog
bilansa.
I treca netacnost je da je deficit platnog bilansa u osnovi
losa pojava. Za zemlje naseg ekonomskog znacaja i razvoja deficit
je cak u neku ruku i pozeljan. Sve zemlje, inace, teze uravnotezenom
platnom bilansu (da bi se priblizili saldu 0) i veliki suficit
zna da bude itekako bolan
biznis.489vpoznanovic,
*> >> stoji na polici. Pre neki dan ja sređivo nešto i vidim da je moja
*> >> kućica puna love ali da nemam tita :(( Pa ako bi neko bio ljubazan...
*>
*> I ja isto sakupljam pare (i stare i nove:). Imam tita, a pošto i
*> ja imam par rupa, ako imaš nešto od toga eto nama razmene. Ono što
*> meni fali su pare kada je Ante skidao četiri nule, sa motivima spomenika
*> iz NOB-a, koliko se sećam posle skidanja nule vredele su 50 i 200 din,
Ako nekome trebaju kovanice iz tog perioda, tu sam. Neki dan nađoh kasicu
iz djetinjstva punu "love". :) Učili roditelji kako se štedi, ali izgleda
da nisu znali da kažu kad treba da se troši. ;))
biznis.490ljubisha,
>(mada, što se toga tiče, teško da bi ijedna ozbiljna banka u ozbiljnoj
>zemlji izdržala napad većine štediša koji žele da podignu pare u istom
>trenutku). Deficit se pokrivao kako se uvek i pokriva, novcem koji ulazi
Za malo pa nevezano za temu biznis. :) Kako to Beobanka koja nema para
da isplati štediše (tačnije ljude prinuđene da primaju platu preko tekućih
računa) ima para da bude sponzor raznih gluposti? A naravno svoje radnike
časte minimalcem pa puta šest. I naravno uvek imaju pare za sebe.
biznis.491ljubisha,
>Ekran 37, kupljen krajem '86. Menjao ih ga jedino za neki SONY i to jedino
>ako ima PinP.
Eto ja menjam Sony 37 za neki TV (može i Stylandia, naravno) od 51.
biznis.492ljubisha,
>Zar smo ikada imali video plejer domaće proizvodnje?
Šta plejer, video bre. Gorenje. Al nismo imali MI nego ONI.
biznis.493ljubisha,
> BTW hoces da se ti i ja opkladimo, pred ovolikim svedocima, da je
> od 1.1.1990 do nekog datuma (recimo 1.09.1990. dokle je drzava
> kako tako funkcionisala) od gradjanstva mnogostruko vise otkupljeno
> deviza nego sto je prodato?
Nema šta da se kladite, istina je. Za Srbiju je to nepobitna istina
dok za Sloveniju i Hrvatsku bi se dalo razmisliti kakav je odnos bi na
kraju.
biznis.494ljubisha,
>ZA PRELAZAK IZ SOCIJALIZMA U TRZISNU PRIVREDU. Da vuk bude sit i ovce na
>broju! To ne postoji.
Mala digresija. A šta ako vuk pojede pastira?
> Fala bogu da je i Ante pravio greske, ali je on, ipak, JEDINI preduzeo
>REALNE korake, na tom trnovitom putu (pazi patetike) u trzisnu ekonomiju.
Sad jeste da je uradio što je uradio i zašto je to uradio, ali je imao
petlju za razliku od ovih današnji proletera.
biznis.495dr.grba,
>> Tačno znam šta ćeš da kažeš, ali te čekam na volej :))
(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((:
Popokatepetl!
>> P.S. Ne mogu da izdržim, samo ovo: da ne govorimo o tome zašto nije
>> uspela Markovićeva reforma i zbog koga.
Priznajem, reforma je propala zato što sam ja kupovao kafu, cigarete i čajeve
po fri šopovima.
biznis.496dr.grba,
>> Usput, kad baš toliko insistirate na toj Univerzijadi, kad je AM
>> došao na vlast? 89. Kad je bila Univerzijada? 87. Ja mislim da je
>> to za pametnog čoveka dosta. Ne priča se o tome, već o politici
>> dotične persone, i neću više da se time zavitlavam (dr.grba neka
>> replicira šta ima i doviđenja ;))
Evo ga finalni reply i doviđenja: isto društvo koje je pokralo Univerzijadu
za par miliona dolara je time tek raseklo čuturu, pa nastavilo da dere državu.
I ista su tu zamešateljstva bila u pitanju.
Naravno, nemam dokaza i zato slobodno ignorišite moje poruke na ovu temu, da me
jebe ko me vukao za jezik. ):
Doviđenja.
biznis.497dr.grba,
>> > verovatno i više korejskih kanti tipa
>> > Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
...
>> E ovo nije istina. Ja imam Stylandija televizor koji još uvek
>> (čuk, čuk) savršeno radi što se nikako ne bi moglo reći za tada
Ljudi božji, ala ste se popalili oko Stylandie ((((((:
biznis.498dr.grba,
>> Inflacija je od januara 1990. do marta-aprila dramaticno
>> opala da bi u jednom od tih meseci presla cak u deflaciju.
U deflaciju? Ma šta veliš!
biznis.499stigor,
Tacno je 19.30 h , nalazimo se na Futoskoj pijaci u Novom Sadu i
pitamo dilera kako se danas marka kotira ...
On kaze: " 10.000.000 dinara - gornji"
" 9.000.000 dinara - donji"
- Zbog cega je to tako?
D: Pa danas se pojavila nova novcanica, pod radnim naslovom "Pupin" ...
P.S. Za najvise deset dana "Pupin" ce vredeti 1 DEM, a mozda i manje,
kako se iz pouzdanih izvora saznaje ... ;)
biznis.500steva,
> P.S. Stevo, ostali su bar pokušali da obrazlože stav, ti si
> odmah počeo sa kvalifikacijama. :(
Pardon, izletelo mi. NHF.
Što se tiče ostatka tvoje poruke, i ti i spantic mislite da je državni
deficit uzrok propasti Antine reforme, i "da zato mi sad plaćamo tu
šarenu lažu", da parafraziram. To nije tačno. dejanr je to lepo
objasnio, pa se ja ne bih zadržavao oko toga. Samo da dodam da je to bio
jedan od glavnih argumenata Slovenaca, kao eto mi kupujemo stranu robu,
uništava se domaća proizvodnja, ogroman deficit u bilansu, bla bla bla.
A sami Slovenci kupe tu istu robu od Nemaca ili Austrijanaca, malo je
našminkaju, nalepe Gorenje Velenje i uvale nama. Dobra ta proizvodnja.
Pa se usput, je li, "ugrade u cenu".
Pošto je sve ovo krenulo nekako od mene, hajde da predložim da se
preselimo u forum.jugoslavija, nema smisla da se više prose*avamo ovde.
I dalje niko nije pobio moje kvaziekonomske tvrdnje iz prošlih poruka.
Svi smo mi pomalo markovićevci ;)
biznis.501steva,
> servis i od toga kako kažeš imale profit. E sad mi samo
> objasni, gde vidiš profit kada je ukupan saldo zemlje bio
> DUBOKO negativan.
Da li si ti pročitao u toj istoj mojoj poruci zašto je taj saldo bio
duboko negativan? Vidi moj odgovor peci.st.
Ajmo u forum, biraj gde ćeš.
biznis.502darone,
>> E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se naziva npr. današnja
>> novčanica sa Karađorđem na naslovnoj strani.
Evo ti sva skidanja nula u poslednjih tridesetak godina:
- dve je skinuo Tito 1963. (valjda)
- četiri Ante Marković 1990.
- jednu Božović 1992.
- šest ovaj sad, kako li se zove.
I sad mi je frka, da nisam možda neku propustio? :)
biznis.503jasicp,
> dalo popraviti. To ti je kao kad programer ode a ostavi ceo sors budali koja
> ne moze da ga shvati, cak i sa komentarima. Kako da odrzava sistem?
:))))) Genijalno sroceno !
biznis.504isekulovic,
>> E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se naziva npr.
>> današnja novčanica sa Karađorđem na naslovnoj strani.
Karadjordje inače 15. novčanica u ovoj godini, 33. od Tita bi
bila zapisana kao 50.000.000.000.000.000.000 odnosno 50 milijardi milijardi
ili 50 kvadriliona (valjda).
biznis.505cdragan,
> (1000 DEM plata/penzija puta 10000000 primalaca * 12
> meseci) došao sam do 120 milijardi maraka. Odakle je
> došla i gde je otišla ta lova? Mnogi su
Pa sad, ne bi baš moglo tako da se računa. Ako si u januaru
primio 1000 maraka platu, normalno je i da si veći deo toga
potrošio, deo te potrošnje je otišao za sledeće plate i tako
ukrug. Da ne pomisli neko da je tu stvarno na gomili bilo 120
milijardi maraka pa se odatle uzimalo ;)
biznis.506spantic,
> do sloma i da ce narod pokupovati sve devize - suficit
> platnog bilansa oko 1.09. dostigao 10 MILIJARDI DOLARA.
Jugoslavija onda imala suficit? Hajde Bbajo, pa to ni najveće
pristalice Markovića ne tvrde. Imaš li ti neki verodostojan
dokaz za svoju izjavu, tipa bilo u tom i tom broju toga i toga?
Usput, 1. septebra je već bilo frke sa dizanjem deviza, mesec dana
kasnije se stvar značajno pogoršala, šta je bilo posle svi znamo.
biznis.507spantic,
> BTW hoces da se ti i ja opkladimo, pred ovolikim svedocima, da je
> od 1.1.1990 do nekog datuma (recimo 1.09.1990. dokle je drzava
> kako tako funkcionisala) od gradjanstva mnogostruko vise otkupljeno
Nema šta da se kladimo, to je zaista tako bilo, do ako se ne varam
maja meseca. Po tadašnjoj bankarskoj politici ti se više isplatilo da
držiš dinare. To sam već napisao. Usput, najmanje je deviza otkupljeno
a najviše kupljeno u Sloveniji ;) Za Hrvatsku ne mogu baš da se kladim
ali verovatno imam negde tu statistiku. Za Srbiju pouzdano znam da je
odnos prodaje i kupovine bio veći na stranu prodaje. Cinici bi rekli
da to govori štogod i o fenomenima tipa Dafine i Jezde ;)
Ali u tu kalkulaciju nisu uračunata plaćanja u inostranstvu, uvoz etc.
O tome je reč. Niko ne spori da je većina štediša ošišana.
biznis.508wizard,
> Profesor Kosta Josifidis sa Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu (tj.
> odeljenja fakulteta u Subotici) je još davno tvrdio da ondašnja SR Nemačka
> namerno održava inflaciju na godišnjoj stopi koja PO POTREBI varira između
> 2% i 4%. Objašnjenje je bilo da je ovo "zdrava inflacija" kojom se
> obezbeđuje valjan zamajac u privredi zemlje. Inflacija od 0% ili deflacija
> je gora nego inflacija od npr. 10% godišnje u ovakvom okruženju, navodno.
Ne znam za Kostu i njegove veze u nemačkoj vladi preko kojih on saznaje
šta oni rade namerno a šta slučajno. Takođe ne volim te termine "zamajac
privredi" i sl., ali da minimalna inflacija ima pozitivan uticaj na
privredu to je tačno.
Krajnje jednostavno obajšnjenje: ako bi u državi bila deflacija, dakle
ako bi novac vremenom dobijao na vrednosti, niko ne bi ulagao u
proizvodnju i uopšte privredu. Svi bi čuvali pare u sefovima.
Iz istog razloga previsoke bankarske kamate ubijaju privredu (svi bi
čuvali pare u banci.)
biznis.509dejanr,
>> E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se naziva npr. današnja
>> novčanica sa Karađorđem na naslovnoj strani.
Ajmo ovako:
Drug Tito pojeo dve nule 00
Ante pojeo četiri nule 0000
(k)Radoman pojeo (samo) jednu nulu 0
ne-znam-sad-ko-već pojeo šest nula 000000
Karađorđe je 5 miliona dinara - 5000000
Sve u svemu:
50000000000000000000
ili podeljeno u grupe:
50,000,000,000,000,000,000
Naš pravopis, koji bi, pre većine drugih, trebalo da bude "opremljen" za
rad sa ogromnim brojevima ;>, ne zna za brojeve veće od milijarde (ili
biliona?), ali ako bi se koristio "posrbljeni američki pravopis", ovaj
broj bi se zvao 50 kvintiliona dinara. Ili, ako više volite, 5 E 19 :)
Iako se mnogo trudimo, od najvećeg predviđenog broja (vagini... ups,
vIgintiliona) smo još daleko - 1 E 63 starih dinara postići ćemo tek
sledeće godine ;((
PS Ako sam zaboravio nekog jedača nula, ispravite :)
biznis.510dejanr,
>> > (Jugoslavija) smo oduvek imali deficit u bilansu, pa se nismo zbog toga
>> > raspadali.
>>
>> Nije baš tako. U to se nikada nije računao prihod od turizma kojim se
>> prikrivao deo deificita.
Kao što kažeš, *deo* deficita. I sa tim prihodom smo opet ostajali u
priličnom deficitu. MMF nam je od nas tražio da smanjimo deficit do neke
(ne prestrogo izabrane!) granice, i dalje od toga ga je "trpeo". Zato što
je nemoguće smanjiti ga ispod te granice a da se čitava ekonomija, koja je
u stanju kakvom je bila naša, ne raspadne.
>> Inače, ako nagomilavanje dugova smatraš za "ništa strašno" ne
>> spadamo u istu ciljnu grupu.
Mislim da se na državu ne mogu uspešno primeniti kriterijumi koji važe za
čoveka. Ako iz meseca u mesec trošiš više nego što zarađuješ (ne mislim na
tebe lično, naravno :) i to na račun zaduživanja, zaista srljaš u neveolje.
Ali, ako jedna država troši više nego što zarađuje, ne mora joj faliti ni
dlaka sa glave, ako je u stanju da taj deficit održi u nekim granicama i
ako ima podršku spolja. Kao što kažu, ako ti neko duguje 1000 dolara on ti
je dužnik, a ako ti duguje milijardu dolara on ti je partner.
Sadašnjim svođenjem deficita na nulu ne da nismo ništa postigli nego smo
propali neviđeno. Ne verujem da za našeg života možemo doći u situaciju da
imamo malu inflaciju (ispod 10%) i bilans negde na pozitivnoj (ili bar
negativnoj) nuli. Od te dve stvari, inflacija je mnogo veće zlo!
biznis.511dejanr,
>> Poslednja tvrdnja koja podupire ovu hipotezu jeste da se uoci
>> kako se SAD ophodi sa prometom efektive van granica zemlje.
>> Svako ko pokusa da van bankarskih tokova izvrsi transfer
>> velike kolicine dolara IZ i U SAD biva krivicno gonjen. I
>> navodno, mnogo gore prode kad pokusava da UNESE nego da
>> IZNESE kofer dolara preko granice SAD.
Nisi u pravu, tj. u pravu si ali samo kada se radi o gotovini. Ne možeš
šetati stotine hiljada dolara u kešu, jer to je verovatno nekakav
"nelegalan" novac za drogu ili Bog zna za šta. Preko banke možeš u
Ameriku da uneseš i izneseš kol'ko ti volja dolara (ako ih imaš,
naravno). Tako je kretanje novca pod kontrolom, pre svega da se ne bi
izbegavali porezi.
biznis.512kale,
>> Ne znam zašto me ovo podseća na Dafininu izjavu povodom nove "politike"
>> njene banke.
>> Znaš, nije nimalo isto ako sam, recimo, ja imao ništa, a ti recimo milion
>> maraka i ti na osnovu gornje politike ostao bez istih ( dobro, u banci ), a
>> ja se obogatio :) Šta bi onda izjavio?
>> Uostalom, sam si lepo rekao da su to bila sredstva građana, koji su na
>> kraju ostali bez njih.
Tražio si input i output za one silne plate. Ja sam ti konkretno naveo
i jedne i druge u 3K teksta, zajedno sa brojnim procenama. Umesto da moju
input-output listu kritikuješ i da je dopuniš, ti mi u prvom pasusu opališ
paušalnu ocenu bez trunke argumentacije, u drugom mi objasniš da baba nije
isto što i deda, i u trećem (po drugi put u ovoj kratkoj raspravi!) kažeš da
sam rekao nešto što nisam, tj. da sam rekao upravo suprotno od onoga što sam
napisao! :(((
Ako želiš da sa tobom i dalje diskutujem na temu Antine ekonomije,
uozbilji se i vrati se na input-output ili nešto drugo konkretno.
Pozdrav, Kale
biznis.513kale,
>> Priliv gotovog novca i u tom slucaju je, po znacaju jednak stranoj
>> investiciji i svaka zemlja bi dupe dala da joj se to desi.
Ovo nije tačno. Efekat je kao da je država naštampala gomilu para (a to
i jeste uradila nešto ranije) + neko pokupio robu i izneo iz zemlje.
biznis.514kale,
>> >> Inflacija je od januara 1990. do marta-aprila dramaticno
>> >> opala da bi u jednom od tih meseci presla cak u deflaciju.
>> U deflaciju? Ma šta veliš!
Bilo je. Proizvođači su u početku ne verujući u mogućnost brzog
smanjenja inflacije uračunali istu u svoje januarske cene. Kako očekivane
velike inflacije nije bilo i kako je jeftina roba iz uvoza pretila domaćim
proizvođačima da će ostati bez kupaca i prihoda, domaće cene su padale.
biznis.515kale,
>> Pa sad, ne bi baš moglo tako da se računa. Ako si u januaru
>> primio 1000 maraka platu, normalno je i da si veći deo toga
>> potrošio, deo te potrošnje je otišao za sledeće plate i tako
>> ukrug. Da ne pomisli neko da je tu stvarno na gomili bilo 120
>> milijardi maraka pa se odatle uzimalo ;)
Ako pogledaš moja dva zaključka o tom iznosu (veći deo te sume zarađen,
i veći deo potrošen), jasno je da je lova kružila. To takođe znači i da je
ekonomija funkcionisala (proizvedeš, prodaš i zaradiš pa kupiš, pa opet), a
to sam i pokušao da dokažem, da tolika primanja nisu mogla da budu postignuta
grickanjem deviznih rezervi i zaduživanjem u inostranstvu (a to su tipične
optužbe na račun AM).
biznis.516kale,
>> Za Srbiju pouzdano znam da je odnos prodaje i kupovine bio veći na stranu
>> prodaje.
Jedno vreme Srbi u Srbiji nisu mogli da kupe devize u bankama, dok su
Slovenci i Hrvati mogli. Problem je bio u tome što su srpske banke dinare
usmerile (pod čijim diktatom?) u (promašene?) investicije pa nisu imale
dinare koje bi u NBJ mogle da zamene u devize. Za to nam nije bio kriv Ante.
biznis.517kale,
>> ... ako bi se koristio "posrbljeni američki pravopis", ovaj
>> broj bi se zvao 50 kvintiliona dinara. Ili, ako više volite, 5 E 19 :)
Mene su u školi učili (a i u knjigama je tako pisalo) da je trilion
1 E 18. Takva je valjda i evropska notacija (bar u Engleskoj je tako). Meni
ovo i deluje nekako logičnije nego US sistem. Bilion ti dođe kao "dupli
milion" (milion miliona), i tako dalje.
Strašno je glupo nemati definisane nazive za velike brojeve. Najlepše
je kad neko prevede neki USA iznos od milijardu dolara u bilion.
biznis.518dikla,
> Ja bih vala opet za te pare kupio robu. Recimo kada bih sada imao
> love za nov stampac i tapete za sobu odmah bi je potrosio na to,
~~~~~~~~~~~~~~~
Danas ti je najjevtinije tapetirati sobu novcanicama, malo kosta,
lepo izgleda a i traje (bar na zidu)... :)
biznis.519dikla,
> - dve je skinuo Tito 1963. (valjda)
~~~~~
1965, uz ubedjivanje da je dinar toliko JAK da se eto mora....
biznis.520darone,
>> > Zar smo ikada imali video plejer domaće proizvodnje?
>>
>> Šta plejer, video bre. Gorenje. Al nismo imali MI nego ONI.
Velika je razlika :( Mislim na MI i ONI.
biznis.521bbaja,
>|| ........................ Inace, ako nagomilavanje dugova
>|| smatras za "nista strasno" ne spadamo u istu ciljnu grupu.
Ma nije, bre, problem u "nagomilavanju dugova" vec u tome
kako i za sta se oni trose. Polit. ekonomisti su svojevremeno
odlucili da ima da ima svaka nasa dezela svoju zelezaru i to
ti je to. Tu prestaje ekonomija i pocinje politika.
biznis.522dr.grba,
>> P.S. Za najvise deset dana "Pupin" ce vredeti 1 DEM, a mozda i
>> manje, kako se iz pouzdanih izvora saznaje ... ;)
Vrlo smo iznenađeni )))):
P.S. Izvini na cinizmu, nije upućen tebi lično.
biznis.523dr.grba,
>> Nisi u pravu, tj. u pravu si ali samo kada se radi o gotovini. Ne
I mislio sam na gotovinu, isključivo.
biznis.524dr.grba,
>> smanjenja inflacije uračunali istu u svoje januarske cene. Kako
>> očekivane velike inflacije nije bilo i kako je jeftina roba iz
>> uvoza pretila domaćim proizvođačima da će ostati bez kupaca i
>> prihoda, domaće cene su padale.
Da li je stvarno bila izmerena deflacija, ne znam. Tek, siguran sam da pad
nekih cena na tržištu (i to u vidu antidampinga) nije dobvoljan da smanji
inflaciju. Tu postoje valjda i drugi pokazatelji. Budući da nisam dovoljno
potkovan poznavanjem te materije (iako dobro obavešten), ograđujem se od nužne
tačnosti ove moje izjave, mada mislim da sam u pravu.
Osim toga, znam za neke glavonje koji tvrde da je deflacija praktično nemoguća
u privredama čije granice su otvorene za protok roba i kapitala. U ovoj tvrdnji
je sažeto da se deflacija iskazuje kao rezultat pogrešnog računa - nedovoljno
podataka ili su isti pogrešni.
Da li bi neko bio raspoložen da razjasni neke osnovne principe kojima se
mere kratanja kapitala na tržištu, uopšte ono što se kretalo 1990. i 1991.
po onom što smo nazivali tržištem ovde?
biznis.525dr.grba,
>> > - dve je skinuo Tito 1963. (valjda)
...
>> 1965, uz ubedjivanje da je dinar toliko JAK da se eto mora....
Što mu nisu oponirali, da mi je znati?.....
biznis.526pele,
>=} čiveo Ante Marković! :))))))
A šta je sa drugom Titom? ;)
pele.
biznis.527ilazarevic,
> Nije mogao biti pokriven u prvom trenutku. Uvoz je bio neophodan
> da bi se razbili monopoli koji su postojali na YU tržištu. Cilj
> razbijanja monopola je bio da se ubrza propadanje džinova gubitaše
> jer je državi bilo jeftinije da trenutno isplati dvogodišnja
> primanja nego da im godinu dana pokriva gubitke. Za te dve godine
Saveznoj državi, da. Međutim, vlast u republikama je htela da održi svoju
političku i ekonomsku moć po svaku cenu, i eto ...
biznis.528ilazarevic,
> Zar smo ikada imali video plejer domaće proizvodnje?
Jesmo, Gorenje.
biznis.529pyramid,
> Sve je to tačno. I moglo je da funcioniše. Ali panika je počela već u
> junu, dakle neposredno pre rata. Prosto pitanje inputa i outputa.
> Odnosno, njihova ogromna nesrazmera.
Narodnjaci su pobedili :(. Nikakav input nije kriv...
biznis.530pyramid,
> slicne strukture platnih bilansa. Necu ovde da izigravam profesora,
Molim te ne ustručavaj se da budeš opširan, kada se radi o ovakvim
poučnim porukama. Ovo je tema koja žudi za time, pogotovu posle raznih
brljotina uglavnom pljuvača AM.
Treba da nadoknađujemo propušteno...
Boris :)
biznis.531pyramid,
> da ih vade odatle. Jer, nešto je moralo
> da pokrije razliku IN i OUT. Šta misliš šta je to bilo?
Dahtanje !
biznis.533steva,
> Molim te ne ustručavaj se da budeš opširan, kada se radi o
> ovakvim poučnim porukama. Ovo je tema koja žudi za time
Apsolutno. Daj malo nešto da naučimo ovde, a ne da ko penzioneri
baljezgamo koješta.
biznis.534peca.st,
!-> A pre i posle Ante pretpostavljam nismo bili u deficitu!?
Ja sam rekao da je deficit rastao, a ne to što ti tvrdiš.
Nemojte samo da me optužujete da branim one pre Ante ili one
posle njega, svi su oni za mene ista govna.
Peđa.
biznis.535peca.st,
!-> D: Pa danas se pojavila nova novcanica, pod radnim naslovom
!-> "Pupin" ...
I dalje važi ono pravilo: naša najveća novčanica u trenutku
pojavljivanja = 5 dem.
Peđa.
biznis.536veca,
>> Kad smo kod para ;) imam jedno (zanimljivo) pitanje:
Kad smo kod istih :) što se novčanica tiče, nemam duplikata :( za
razmenu, tako da ne znam kako bih došla do nekih koje nemam, ali
imam par kovanih novčića, 5, 10, 20 s početka osamdesetih. Doduše
najstariji kovani primerak imam iz 1883 :) potom 1884, 1914/15/25
onda neke iz ratnog perioda jako ružne :) ali bitna je godina
42/43, nažalost tih ratnih duplikata više nemam.
Da otvorimo grupuza razmenu istih?
biznis.537prvul,
Ů Nije baš tako. U to se nikada nije računao prihod od turizma kojim se
Ůprikrivao deo deificita. Inače, ako nagomilavanje dugova smatraš za
Ů"ništa strašno" ne spadamo u istu ciljnu grupu.
Ů▄▄
Pa gomilanje dugova je jedini način da se tamo gde nema industrije, nema
trgovine i nema potrošača stvori začetak industrije, trgovine i potrošnje.
Kada se jednom uspostave ekonomski tokovi, može (a ne mora) doći i do
smanjivanja duga. Smanjivanje duga znači da bi se težilo osamostaljivanju
privrede, što lepo zvuči ali mislim da nije baš pametno za jednu ekonomski
slabu zemlju.
Zaduživanje predstavlja početni zamah, jer u zemlji nema pokrića za novac
koji se vrti (ili je to pokriće premalo)... ako se ispravno koriste,
pozajmljene pare dovode do povećanja proizvodnje i potrošnje, te se formira
ekonomija koja počinje sama da stvara podlogu za novčanu masu. Posle par
godina takvog zaduživanja i razvoja stvorena vrednost je veća od vrednosti
duga, ali šta sada uraditi? Profite ulagati uotplaćivanje dugova, pri čemu
stagnira razvoj, pa samim tim budući profiti bivaju manji, ili ulagati nazad
u svoju privredu i ostati konkurentan? Naravno, ovo drugo je pametnije...
Pri tome dugovi i dalje pomalo rastu, ali stvorena vrednost raste brže.
Tako dobijamo da najrazvijenije zemlje imaju neverovatno veliki dug, ali im
to ništa ne smeta sve dok im ekonomije rastu... eno, Ameri se svog duga sete
samo kada zapadnu u recesiju...
biznis.538prvul,
Ů Ne znam zašto me ovo podseća na Dafininu izjavu povodom nove "politike"
Ůnjene banke.
Ů▄▄
Ne znam ni ja zašto te podseća, jer veoma malo sličnosti ima... naime,
u Dafinino doba niko nije radio, a pare su "rasle"... to ne može... međutim,
u doba Ante Markovića ljudi su radili i fabrike proizvodile, a kada ljudi
rade i fabrike proizvode to stvara novu vrednost, pa je moguće plaćati te
ljude koji su radili i ulagati u te fabrike koje su proizvodile...
Zar stvarno misliš da jedan elektroinženjer koji radi svoj posao 8 sati
dnevno svakog radnog dana ne stvara vrednost veću od onih 1000 maraka koje
je dobijao kao platu? Naravno, uz odgovarajuće uslove: pre svega, potrebno
je da ima šta da radi svo to vreme, a za to je potrebno da postoji tržište
na kome on to što radimože prodati, a to opet znači da je potrebno da neko
to hoće da kupi i tako se magični krug zatvara...
E, ono što je A.M. hteo da uradi bilo je upravo veštačko početno
uspostavljanje ovog kruga da bi on posle po inerciji nastavio da radi.
I izgledalo je kao da će da uspe dok nije došlo do upada u monetarni
sistem, a znamo ko je to prvi uradio... ostali su MORALI da sa svoje
strane odgovore istom merom. Onda smo se mi naljutili što oni nisu
bolji od nas i tako je došlo i do onih sankcija prema Sloveniji, pa do
rata i svega ostalog...
biznis.539bbaja,
>|| Da li je stvarno bila izmerena deflacija, ne znam.
Pa sto to odmah ne kazes, nego meni koji sam to prvo pomenuo,
otpisujes ironicnim:
"U deflaciju? Ma sta velis!" (poruka br. 6.498)
Da ne znam - ne bih tvrdio!
>|| Tek, siguran sam da pad nekih cena na trzistu (i to u vidu
>|| antidampinga) nije dobvoljan da smanji inflaciju. Tu postoje
>|| valjda i drugi pokazatelji. Buduci da nisam dovoljno potkovan
>|| poznavanjem te materije (iako dobro obavesten), ogradujem se
>|| od nuzne tacnosti ove moje izjave, mada mislim da sam u
>|| pravu.
Eve ti male sanse da nesto naucis ;)
U ekonomskoj teoriji postoje dva osnovna tumacenja inflacije.
Po prvom, dominantnijem, inflacija je svako stanje u kome
efektivna novcana traznja preovladava nad ponudom robe i
usluga, bez obzira koliko je takvo stanje praceno povecanjem
opsteg nivoa cena.
Drugo tumacenje inflaciju objasnjava kao poremecaj robno-novcanih
odnosa tako da su kolicina novca u opticaju i suma odobrenih kredita
koju cine novcani fondovi, znatno prekoracili velicinu robnih
fondova zbog cega dolazi do naglog skoka cena robi i uslugama,
a samim tim i do obezvredjivanja novca.
Licno mislim da je drugo tumacenje ispravnije jer je primerenije
otvorenijim privredama.
>|| Osim toga, znam za neke glavonje koji tvrde da je deflacija
>|| prakticno nemoguca u privredama cije granice su otvorene za
>|| protok roba i kapitala. U ovoj tvrdnji je sazeto da se
>|| deflacija iskazuje kao rezultat pogresnog racuna - nedovoljno
>|| podataka ili su isti pogresni.
Deflacija je itekako moguca, al' je cinjenica da je oni
koji vode ekonomije zapadnih drzava svesno izbegavaju, pa
cak i po cenu pojave manje inflacije.
>|| Da li bi neko bio raspolozen da razjasni neke osnovne
>|| principe kojima se mere kratanja kapitala na trzistu, uopste
>|| ono sto se kretalo 1990. i 1991. po onom sto smo nazivali
>|| trzistem ovde?
Tu sam i to cinim ;)
biznis.540bbaja,
>|| Molim te ne ustrucavaj se da budes opsiran, kada se radi o
>|| ovakvim poucnim porukama. Ovo je tema koja zudi za time,
>|| pogotovu posle raznih brljotina uglavnom pljuvaca AM.
Zahvaljujem :).
Mene, inace, u celoj ovoj nasoj svinjariji, najvise zasmejavaju
drzavni "ekonomisti" koji kao savetuju drzavu kako da zaustavi
ovu i ovakvu inflaciju. Ne shvataju, ili bar nece javno da
kazu, da ona najvise i jedino odgovara drzavi. Druga je stvar
sto to istoj drzavi moze da se itekako razbije o glavu. Zato
mislim da je ovo sto oni rade u stvari jedna neverovatna
kockarska pokeraska partija, gde smo svi mi ulog na talonu.
Kockari su Faraon i njegove marionete (Sainovic, Kontic & ini),
na jednoj strani, a na drugoj - totalna ekonomska propast i haos.
SPS kockari mogu jos malo da blediraju, ali vrlo brzo ekonomska
teorija ce da proradi i konacni slom, koji nece biti ni
malo lep, ce biti tu.
Svaka drzava koja svesno izaziva inflaciju, a nasa to definitivno
svesno cini, brzo dolazi do sredstava
koja nije mogla obezbediti, ni vanrednim porezima, ni zajmovima.
Sem toga ova mera je za nju vrlo pogodna, jer njena "haracka"
priroda dugo ostaje prikrivena od gradjanstva. Snizavanjem
standarda zivota gradjanstva, drzava direktno od njih krade deo
nacionalnog dohotka koji su oni kako-tako zaradili. Kako inflacija
najvise i jedino odgvara duznicima, sve je jasno. Nasa je drzava
smislila i jos jednu dodatnu podvalu, koja nije toliko cesta u
zemljama koje su imale hiper-inflaciju - nedostatak novca.
Definitivno - postajemo vecni: pokolenja, ne samo Srpcadi, ce na
ekonomskim studijama uciti o ovoj nasoj pljacki.
biznis.541bbaja,
>|| ................... MMF nam je od nas trazio da smanjimo
>|| deficit do neke (ne prestrogo izabrane!) granice, i dalje od
>|| toga ga je "trpeo".
Nasi glavni "nesporazumi" sa MMF-om nisu bili po pitanju
deficita platnog bilansa, vec strukture i obima budzetske
potrosnje (JNA, socijalna davanja, carine, porezi itd.).
biznis.542bbaja,
>||>> Nisi u pravu, tj. u pravu si ali samo kada se radi o
>|| gotovini. Ne
>||
>|| I mislio sam na gotovinu, iskljucivo.
Da. S time sto si ti tvrdio da SAD to sprecavaju zbog
"straha" od "poplave" dolara i tzv. "harmonijske oscilacije",
a ne zbog zelje da gotovinu vrate u bankarske tokove i tako
naplate porez i sprece "pranje novca".
biznis.543bbaja,
>|| Ako zelis da sa tobom i dalje diskutujem na temu Antine
>|| ekonomije, uozbilji se i vrati se na input-output ili nesto
>|| drugo konkretno.
Vidi se da si relativno nov na Sezamu. Jos nisi upoznao
cuvenu "Spantinu metodologiju" u diskusijama.
biznis.544bbaja,
>|| Naravno, postoje stvari koje su bile losa posledica
>|| Markovicevog programa i postoje greske koje je napravio. Ali
>|| za to postoji obrazlozenje, i to ekonomsko! Dok ih ne
>|| pomenete, necu ni da ih branim :).
Katastrofalna greska A.M. je bila ta sto je bio dobar
ekonomista, ali los politicar. Kad kazem los politicar
mislim, prevashodno, na tragicnu gresku, koju je prinudjen
kompromiserski napravio - mislio je da ce dalekoseznim promenama
u ekonomiji uspeti da promeni i politicki sistem. Dakle, poneo
se kao klasicni marksista - promeni drustvenu osnovu, promenices
i nadgradnju.
biznis.545bbaja,
>||> do sloma i da ce narod pokupovati sve devize - suficit
>||> platnog bilansa oko 1.09. dostigao 10 MILIJARDI DOLARA.
>||
>|| Jugoslavija onda imala suficit? Hajde Bbajo, pa to ni najvece
>|| pristalice Markovica ne tvrde. Imas li ti neki
>|| verodostojan dokaz za svoju izjavu, tipa bilo u tom i tom
>|| broju toga i toga?
Duzan sam izvinjenje, zbog moje omaske u kucanju. Dakle,
ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
(koji je bio oko 10 milijardi dolara u to vreme). Sto se
tice suficita platnog bilansa, te 1990. on je definitivno
postojao, ali u znatno manjem iznosu. Zato sam i napomenuo do 1.09.,
jer je nakon toga poceo slom zbog svesrdnih miniranja njegove
ek. politike od strane Srbije, Slovenije i Hrvatske.
biznis.546bbaja,
>||>> Priliv gotovog novca i u tom slucaju je, po znacaju jednak
>||>> stranoj investiciji i svaka zemlja bi dupe dala da joj se
>|| to desi.
>||
>|| Ovo nije tacno. Efekat je kao da je drzava nastampala gomilu
>|| para (a to i jeste uradila nesto ranije) + neko pokupio robu
>|| i izneo iz zemlje.
Tacno je! Brkas stampanje i emisiju novca. Bundes banka,
recimo emituje 100 milijardi maraka na osnovu ekonomskih
parametara i svoje ek. politike. Samo manji deo tog novca
je gotovina. Zbir svih emisija (ukljucujuci i gotovinu)
se precizno zna i ima odraz u snazi nemacke privrede, sto
znaci da oni prilicno pouzdano znaju koliko gotovine se
vrti u Nemackoj, a koliko u drugim zemljama u svetu.
Ili prostije: Nemacka emituje 1000 maraka od toga 200 u
gotovini. Za gotovinske transakcije u samoj Nemackoj treba
recimo 100 DEM. Odjednom se, recimo, pojavi gotovina od 200 DEM
(koje su izdali u ranijim emisijama). Nema bojazni da ce tih
dodatnih 200 maraka da "pokupi robu" jer su i one kao i one
potonje izdate KAO REALNA PROTIVREDNOST ZA POSTOJECE ROBE.
Centralna banka ce u tom slucaju da povuce nepotrebnu gotovinu,
ali ne i samu njenu vrednost jer ona postoji i vec ranije je
ukalkulisana, cim je emitovana.
biznis.547bbaja,
>|| ................................. Usput, najmanje je deviza
>|| otkupljeno a najvise kupljeno u Sloveniji ;) Za Hrvatsku ne
>|| mogu bas da se kladim ali verovatno imam negde tu statistiku.
>|| Za Srbiju pouzdano znam da je
Pa covece to je normalno. Ali ne iz onih razloga na koje
ti insinuiras (kao Slovenci i Hrvati nas pljackali). Slovenija
je imala najvecu produktivnost i najveca realna primanja
zaposlenih zbog toga sto je bila ekonomski najjaca. Slicno, u
manjoj meri, vazi i za Hrvatsku.
biznis.548bbaja,
>|| Jedno vreme Srbi u Srbiji nisu mogli da kupe devize u
>|| bankama, dok su Slovenci i Hrvati mogli. Problem je bio u
>|| tome sto su srpske banke dinare usmerile (pod cijim
>|| diktatom?) u (promasene?) investicije pa nisu imale dinare
>|| koje bi u NBJ mogle da zamene u devize. Za to nam nije bio
>|| kriv Ante.
Potpuno tacno!
biznis.549v.nesic,
> Uostalom, sam si lepo rekao da su to bila sredstva građana, koji su na
> kraju ostali bez njih.
Ama bre, kako si ostao bez njih ako si kupio uvoznu robu ?
biznis.550stigor,
->> P.S. Za najvise deset dana "Pupin" ce vredeti 1 DEM, a mozda i
->> manje, kako se iz pouzdanih izvora saznaje ... ;)
>>Vrlo smo iznenađeni )))):
>>P.S. Izvini na cinizmu, nije upućen tebi lično.
Nije meni, vec je sirem krugu ljudi (valjda) koji su odgovorni
za sve "ovo" ... ;))
biznis.551stigor,
>!-> D: Pa danas se pojavila nova novcanica, pod radnim naslovom
>!-> "Pupin" ...
>>I dalje važi ono pravilo: naša najveća novčanica u trenutku
>>pojavljivanja = 5 dem.
To je tacno, zato ce sledeca novcanica biti 500.000.000 dinara
sa likom J.J.Zmaja (samo pretpostavljam) koji se jos drzi ... ;)))
biznis.552ognjen,
[isekulovic]
)-> Imam gotovo svu lovu od onog rudara ( 10 din. ) do sada.
[pele]
)-> I ja isto sakupljam pare (i stare i nove:).
Otvorena je grupa MONEY!!!! Pozivam sve sakupljače (starih)
novčanica da mi se jave da ih ubacim... :) Požurite! Ima samo još
11 mesta ;)))
biznis.553v.nesic,
> Saveznoj državi, da. Međutim, vlast u republikama je htela da održi svoju
> političku i ekonomsku moć po svaku cenu, i eto ...
Što se svodi na to da je glavna krivica Ante Markovića u tome što
nije uspeo da sruši lokalne moćnike, a zna se ko piše istoriju :((
biznis.554v.nesic,
> Danas ti je najjevtinije tapetirati sobu novcanicama, malo kosta,
> lepo izgleda a i traje (bar na zidu)... :)
Ne kod mene. Tapete moraju da su plastificirane da bi mogli da se
lepe papirići sa porukama :))
biznis.555veca,
>> kako i za sta se oni trose. Polit. ekonomisti su svojevremeno
>> odlucili da ima da ima svaka nasa dezela svoju zelezaru i to
>> ti je to. Tu prestaje ekonomija i pocinje politika.
Kružio je onaj fazon kad dođe Tito u neko mesto i pita: šta se
ovde najbolje uzgaja, meštani viknu grožđe, a gvožđe, dižite
železaru onda!
biznis.556kale,
>> ... mislio je da ce dalekoseznim promenama u ekonomiji uspeti da
>> promeni i politicki sistem.
Pre bih rekao da je on video šta se događa i u kom se pravcu stvari
kreću ali nije imao načina (ili ih nije video) da to promeni. Lokalni
moćnici su imali lokalne medije u svojim rukama, a sa njima i lokalnu "istinu"
o svemu, pa i o Anti i njegovoj politici i ekonomiji. Ante je probao da
napravi Yutel, ali su ga na razne (pa i vrlo grube) načine sprečili. Probao
je da osnuje političku stranku koja bi se bavila ekonomijom umesto laprdanjem
o naciji. To mu je uzeto za najveći greh koji je prepunio čašu tolerancije
lokalnih feudalaca.
Nije imao TV, nije imao policiju, nije imao vojsku. "Imao" je Ustavni
sud Jugoslavije čije odluke nije imao čime da sprovede. Ja ne vidim šta je
bolje mogao da uradi u takvom okruženju. Zapravo, nije mi jasno ni kako je
uspeo toliko koliko je uspeo.
biznis.557kale,
>> || Ovo nije tacno. Efekat je kao da je drzava nastampala gomilu
>> || para (a to i jeste uradila nesto ranije) + neko pokupio robu
>> || i izneo iz zemlje.
>> Tacno je! Brkas stampanje i emisiju novca. Bundes banka,
>> recimo emituje 100 milijardi maraka na osnovu ekonomskih
>> parametara i svoje ek. politike. Samo manji deo tog novca
>> je gotovina.
>> Nema bojazni da ce tih dodatnih 200 maraka da "pokupi robu" jer su
>> i one kao i one potonje izdate KAO REALNA PROTIVREDNOST ZA POSTOJECE
>> ROBE.
Recimo ovako (podaci iz malog mozga, tek za primer): u Nemačkoj radi
milion stranih radnika, za godinu dana zaradi 30 milijardi DEM, u svoju
matičnu zemlju za vreme te godine pošalje 6 milijardi DEM u gotovini
(poridici,...). Od tih 6 milijardi neka se 3 milijarde potroši na razne
načine i opet dospeju u Nemačku. Neka preostale 3 (možda posle nekoliko
promena vlasnika) završe u slamaricama ili državnim trezorima. Kakav je
efekat toga na Nemačku? Pod pretpostavkom da su njenje potrebe za
gotovinom konstantne (radi lakšeg razmatranja) država treba u promet da ubaci
novih 3 milijardi, pa to i uradi. Država to neće uraditi deljenjem para
narodu, niti deljenjem para bankama, niti deljenjem para gubitašima. Ubaciće
ih u promet kroz nekakve investicije. Možda će da gradi puteve, možda će da
uloži u obrazovanje, možda u komunikacije, možda u razvoj nauke i
tehnologije,... To ubacivanje neće izazvati inflaciju, jer nije povećana
masa novca niti je smanjena količina roba na tržištu.
Rezultat: od onih milion stranih radnika, 100000 je radilo samo za
Nemačku državu. Dok god su one 3 milijarde pošteno zarađenih DEM u
slamaricama, Nemačka je na poklon dobila jednogodišnji rad 100000 ljudi.
Ako se te pare posle 5 godina izvade iz slamarica i iskoriste u Nemačkoj
za kupovinu roba, darodavac je poklon uzeo natrag, mada ne baš ceo. Tu onda
imamo drugi efekat - petogodišnje kreditiranje razvoja Nemačke uz za Nemačku
jako povoljnu realnu kamatu od recimo -3% (minus znači negativnu kamatu).
Mada je ovakav kredit vrlo povoljan, ipak je mnogo nepovoljniji od poklona.
Ti tvrdiš da bi nagli povratak DEM (kroz kupovinu roba) koje su trenutno
van Nemačke oduševio Nemce jer bi imao isti efekat kao da neko investira u
Nemačku. Da je to tako, misliš da se ne bi dosetili da specijalno za nas
odštampaju par desetina milijardi DEM i da nam ih podele pa da uživaju u
"stranoj investiciji"?
Da lova (gotovina) počne da se vraća u zemlju, država bi morala
da je povlači iz opticaja istom brzinom kojom lova pristiže ili bi se uvalila
u inflaciju. Kako bi je povlačila? Morala bi da se odrekne dela poreza
(odnosno budžeta) u te svrhe. To znači da bi morala ili da poveća poreze, ili
da smanji socijalna izdvajanja, ili da smanji ulaganja u ovo ili ono.
Da se vratimo na onih 3 milijarde DEM sa početka, ako bi te tri milijarde
bile upotrebljene za kupovinu roba i usluga u Nemačkoj u toku jedne godine,
efekat je da bi 100000 Nemaca (ili 50000 - Nemci imaju veće plate:) radilo te
godine za inostranstvo.
Jugoslavija je nekad bila vrlo ljuta na one koji su vraćali dinare u
Jugoslaviju (a kupovali ih napolju za DEM), pa je čak i zabranjivala unošenje
dinara u zemlju preko nekog mizernog iznosa.
U čemu je razlika između strane investicije i vraćanja sopstvenih para
(papirića koji su dogovorom postali nešto više od običnih papirića) u zemlju?
U tome što strana investicija znači unošenje strane robe (opreme, materijala,
tehnologije, gotovih proizvoda,...) i/ili strane radne snage u zemlju. To se
upotrebljava za povećavanje proizvodnje i od toga ekonomija napreduje.
Povećanjem količine sopstvenih para (iznad porasta potrebe za istim), pa bilo
štampanjem, emisijom, povratkom ranije odštampanih u zemlju ili povećanjem
bezgotovinskog plaćanja zemlja na duži rok ne može da poveća ništa osim
inflacije.
Pozdrav, Kale
biznis.558d.petrovic,
Ă> Šta plejer, video bre. Gorenje. Al nismo imali MI nego ONI.
Jes', alž u ...
Popravljao sam jedan takav, nešto mi liči na SHARP ;))))
biznis.559predrag,
>> Prema tome nije tacno da je Jugoslavija (stara) uvek bila
>> u deficitu. Cak na protiv, veoma cesto je bila u suficitu
>> platnog bilansa.
Ti mislis na suficit kada je stara Jug. smanjivala
dug. Jeste bili su u suficitu jer kako bi nace
vracali dug na vreme da bi odmah
sledece godine opet pozajmljivali.
Jedne godine vrate npr. jednu milijardu $ i dug se
smanji sa npr. 10 na 9 mlrd.$. a vec sledece
pozajme 2 pa se dug popne na 11.
Znaci nisi uzimao u obzir dug prema inostranstvu,
dok sam ja to gledao u globalu RACUNAJUCI i dug.
Ja nisam ekonomista pa neznam kako se naziva taj
bilans pa napisi kako se taj bilans zove.
Znaci ja sam tvrdio da racunajuci sve moguce
in i out bilanse (roba,usluge,doznake,energija)
+ DUG zemlje uvek smo bili u deficitu tj. u minusu
Kamo lepe srece da smo se priblizavali pozitovnoj 0
nego je dug rastao iz godine u godinu.
Jel tacno ?
>> I treca netacnost je da je deficit platnog bilansa u
>> osnovi losa pojava. Za zemlje naseg ekonomskog znacaja i
>> razvoja deficit je cak u neku ruku i pozeljan. Sve
>> zemlje, inace, teze uravnotezenom platnom bilansu (da bi
>> se priblizili saldu 0) i veliki suficit zna da bude
>> itekako bolan
Cek da budemo u suficitu, pa da urlicemo od bola sta sa parama
i gde da ih ulozimo. Necemo mi to doziveti (racunajuci i spoljni dug).
-Nema srazmere izmedju robne proizvodnje za izvoz i robe koja ze uveze.
Vise se uveze robe (sa sirovinama) nego sto se proda.To je srz.
-Sada nema vise para od turizma (a veeeelika stavka)
-doznake iz inostransva iz godine u godinu su opadale (danas
vec 3 generacija gastosa ostaje u inostranstvu i ne vracaju se,
njihove babe i dede polako umiru, u selima cuvaju
prazne kuce -mozda ovi koji su otisli zadnjih godina ce da poprave situaciju)
-Ako 65 % ljudi radi u administraciji i vanprivreda je
uvek imala bolja primanje nego privreda kako da se to isparavi.?
Kako promeniti da na 1 radnika ne dolazi 5 cinovnika ?
-Kako povecati ind. proizvodnju ako nema deviza da se ulozi
u sirovine a kamoli za kupovinu novih savremenih masina ?
- strucnjaci otisli na privremeni rad u inostranstvo
- veliki dug inostransvu
Gde god pogledas deficit, kako onda za nas primer to da bude
dobra pojava?
ps: ako si ekonomista (nisam ti stigao da procitam res
ako ga imas) kako ti vidis izlaz iz situacije.? Ovaj
SISTEM koji je kod nas da li negde postoju u svetu ?
pp od: Predraga
biznis.560darone,
>> To je tacno, zato ce sledeca novcanica biti 500.000.000 dinara
>> sa likom J.J.Zmaja (samo pretpostavljam) koji se jos drzi ... ;)))
A da se kladimo da će da reprintuju Teslu ili Vuka? :)
biznis.561stigor,
->> To je tacno, zato ce sledeca novcanica biti 500.000.000 dinara
->> sa likom J.J.Zmaja (samo pretpostavljam) koji se jos drzi ... ;)))
>> A da se kladimo da će da reprintuju Teslu ili Vuka? :)
Sta ima da se kladimo, sigurno ih nece reprintovati, posto im trebaju
face sa "cistom" karijerom ... ;))))
biznis.562snemcev,
>> Da li je stvarno bila izmerena deflacija, ne znam.
Deflacija je stvarno zabeležena, a ako se dobro sećam, bila je 0.7%
biznis.563dr.grba,
>> Pa sto to odmah ne kazes, nego meni koji sam to prvo pomenuo,
>> otpisujes ironicnim:
>> "U deflaciju? Ma sta velis!" (poruka br. 6.498)
Ma, malo sam bocnuo, bez namere da te uvredim. Ironija je namenjena, ako hoćeš,
celokupnom tonu rasprave...
>> Licno mislim da je drugo tumacenje ispravnije jer je primerenije
>> otvorenijim privredama.
Slažem se da je drugo tumačenje bolje.
>> Deflacija je itekako moguca, al' je cinjenica da je oni
>> koji vode ekonomije zapadnih drzava svesno izbegavaju, pa
>> cak i po cenu pojave manje inflacije.
Moja gospođa je dipl.ecc. a fah joj je spoljna trgovina. Ona kaže da de facto
nije zabeležena deflacija ni u jednoj zemlji koja ima privredu otvorenu za
protok sa drugim zemljama. Neke premise za pojavu deflacije, navodno, nije
baš tako lako ni ispuniti - bio to cilj ili ne. Samo mi se rasvetljavaju neke
kategorije, ali to već zalazi u domen spekulativnih analiza, pa je bolje da se
na vreme okanem.
P.S. Zašto ti je leva margina u porukama onako velika? I šta će ti uopšte?
biznis.564dr.grba,
>> Da. S time sto si ti tvrdio da SAD to sprecavaju zbog
>> "straha" od "poplave" dolara i tzv. "harmonijske oscilacije",
>> a ne zbog zelje da gotovinu vrate u bankarske tokove i tako
>> naplate porez i sprece "pranje novca".
Da, JA sam to napisao. Ne, to nije MOJA tvrdnja. Daj, smiri malo doživljaj,
sedi, odmori. Popij čašu vode. Svi te pažljivo slušamo što nije razlog da
počneš da nam udaraš packe.
biznis.565dr.grba,
>> Duzan sam izvinjenje, zbog moje omaske u kucanju. Dakle,
>> ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
Ti ovo nazivaš omaškom u kucanju? (((:
Sorry, neću više da te začikavam, ali omaška u kucanju je kad napišeš
"sucifit" umesto "suficit".
biznis.566dr.grba,
>> Kružio je onaj fazon kad dođe Tito u neko mesto i pita: šta se
>> ovde najbolje uzgaja, meštani viknu grožđe, a gvožđe, dižite
>> železaru onda!
To mesto se, kažu, zove Smederevo...
biznis.567dr.grba,
>> Nemačku. Da je to tako, misliš da se ne bi dosetili da specijalno
>> za nas odštampaju par desetina milijardi DEM i da nam ih podele pa
>> da uživaju u "stranoj investiciji"?
E, bolje da se maroni štampaju u Nemačkoj nego na Kosovu (:
>> Povećanjem količine sopstvenih para (iznad porasta potrebe za
>> istim), pa bilo štampanjem, emisijom, povratkom ranije odštampanih
>> u zemlju ili povećanjem bezgotovinskog plaćanja zemlja na duži rok
>> ne može da poveća ništa osim inflacije.
Kad sam ja ovo napisao, umalo da dobijem po ušima. A mislim da je tačno.
biznis.568dragisha,
-> Hrvatskoj već uveliko bio u toku. Isto tako je značajno usporio
-> pad u vreme kada je Milan Panić koliko-toliko kontrolisao
-> topčider, a značajno pada posle stabilizacionih mera SPS-ovih
Pa krajem ljeta i početkom jeseni prošle godine marka je jako duuugo
stajala na, čini mi se, 280 dinara. Na stranu što to nije bio nikakav
pokazatelj stvarnog stanja, jer su cijene već rasle u odnosu na marku, ali
je činjenica da je od tog 'stabilnog' kursa najviše profitirala država
otjelovljena u devize-devize preduzimačima.
biznis.569misita,
Kad već pričamo o Nemačkoj...
& Ako se te pare posle 5 godina izvade iz slamarica i iskoriste u Nemačkoj
& za kupovinu roba, darodavac je poklon uzeo natrag, mada ne baš ceo. Tu
& onda imamo drugi efekat - petogodišnje kreditiranje razvoja Nemačke uz za
& Nemačku jako povoljnu realnu kamatu od recimo -3% (minus znači negativnu
& kamatu). Mada je ovakav kredit vrlo povoljan, ipak je mnogo nepovoljniji
& od poklona.
Firma za promet nekretnina ELITA svojevremeno je objavila jedan reklamni
tekst u kome 'obaveštava' da je kupovina stanova povoljnija investicija
nego držanje novca u banci uz kamatu 7% ,zbog toga što je inflacija u
Nemačkoj 13% . Da li im je verovati .
Šta li znači ono ' veliki troškovi nemačkog ujedinjenja ' .Pa i mi
imamo 'velike troškove ujedinjenja'.............i topčider. :)
Ako Nemac štedi u banci , a banka sarađuje sa npr. VW ili OPEL-om , a
ova dvojica imaju pad prodaje npr. 10 % , i tako niz godina ,a ekonomisti
kažu npr. 'još se ne vidi izlaz iz recesije', jel' može onaj Nemac da ga
is*uši jednog dana.
E da se to ne bi dogodilo ,da li bi nemačka država mogla da uspostavi
mehanizam da onaj 'kredit' iz gornjeg citata postane 'poklon'.Suma je
značajna jer nismo samo mi štediše nego i drugi narodi .A mehanizam bi
bio -ajde da lupim :) - ukinuti gotovinu potpuno i preći na bezgotovinske
forme plaćanja.Pošto je problem u suštini isti i u Americi,Francuskoj...
možda je moguća neka internacionalna varijanta...
p.s. ono 'ajde da lupim' poštenije je reći 'ajde da nepravilno
interpretiram ...'. :)
misita
biznis.570veca,
>> Mene, inace, u celoj ovoj nasoj svinjariji, najvise zasmejavaju
>> drzavni "ekonomisti" koji kao savetuju drzavu kako da zaustavi
Naprosto je smešno kako vajni ekonomisti, mg, dr. ek nauka (barem
ih tako na TV predstavljaju :) ja bih im oduzela diplome i
titule) smišljaju kojekakve gluposti od programa, umesto da
primene ono najosnovnije (što je i Ante pokušao) što se uči na
prvoj godini ekonomije, da prestanu da štampaju novac. Jeste da
to ne odgovara vlasti, ali ako su im već savetnici, onda neka ih
posavetuju da će im to eventualno produžiti rok trajanja, jer će
se koliko toliko zaustaviti inflacija. Što se proizvodnje tiče,
sada je to malo teže, zbog repromaterijala, zastarele tehnologije
etc, ali onda treba dozvoliti ljudima koji su sposobni da
otvaraju manje fabrike ili kako se to već naziva, koje je lakše
opremiti i prepustiti ih tržištu, ono će već iskristalisati da se
ljudi preorijentišu na ovo ili ono, proizvoditi ono što se
prodaje, dok se prodaje etc. O štednji je smešno i govoriti, jer
smo i to doveli do apsurda, pogotovo što pravna država
funkcioniše ;) što reče moj kolega: vaš ulog je u najšoj banci
siguran, ni vi ga ne možete podići :) i pošto smo sve postavili
naglavce, možda će doneti i zakon da se hoda na rukama, tada će
valjda i ono malo što nam je ostalo u džepovima ispasti.
biznis.571veca,
>> Otvorena je grupa MONEY!!!! Pozivam sve sakupljače (starih)
Zainteresovana :)
biznis.572vstan,
>>> verovatno i vise korejskih kanti tipa
>>> Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
>> ---------
>Za ostale ne znam, ali ovo je vrlo kvalitetni televizor sa odlicnom cevkom
Moj komsija, TV mehanicar, imao je defile malih Stylandia.
biznis.573bbaja,
>|| Znaci ja sam tvrdio da racunajuci sve moguce
>|| in i out bilanse (roba,usluge,doznake,energija)
>|| + DUG zemlje uvek smo bili u deficitu tj. u minusu
>|| Kamo lepe srece da smo se priblizavali pozitovnoj 0
>|| nego je dug rastao iz godine u godinu.
>|| Jel tacno ?
Tacno je - samo sto se to pomenutim instrumentima ekonomske
politike ne izracunava, jer za bilans i budzet, koje su
precizne vremenske kategorije, nije bitno. Dinamika zaduzivanja
i otplate dugova je bitna za ekonomsko planiranje.
Jos samo da napomenm da dug uopste ne mora da bude, per definicionem
- los ekonomski pokazatelj. Prakticno ne postoje zemlje koje danas
nemaju spoljni ili unutrasnji dug.
>|| ps: ako si ekonomista (nisam ti stigao da procitam res
>|| ako ga imas) kako ti vidis izlaz iz situacije.? Ovaj
>|| SISTEM koji je kod nas da li negde postoju u svetu ?
Izlaz iz ove situacije ne postoji. Sto znaci, ne promeni li
se politika i ne odobri li medjunarodna zajednica te promene,
nama, cak i bez teskih lomova, koji su izvesni, predstoji ubrzani
trk ka proslosti da bi se za jos godinu dana vodjenja ovakve
ekonomske politike vratili, verovatno na nivo iz 1939 i tako
dalje do kasnog feudalizma :(.
Znaci potrebno je uspostaviti kooperativan odnos sa medjunarodnom
zajednicom, da bi se kvalifikovali da, uz totalni zaokret
u ekonomiji, dobijemo neku crkavicu od MMF i SB. Ali, nama ne treba
crkavica, nama treba minimum 5-6 milijardi dolara. To moze da dodje
samo ako "probudimo" inters stranog kapitala, koji nazalost, pri
ovakvoj politickoj nestabilnosti i nesigurnosti (cak i onda kad se
konacno uspostavi mir) nece biti zainteresovan.
I pored najbolje volje nisam uspeo da nadjem neki slican primer
u novijoj istoriji. Bilo je zemalja sa ogromnim inflacijama, sa
ratnim ekonomijama, sa sankcijama i totalno izolovanih, bez
saveznika, ali nikad i nigde - da ima sve to odjednom!
biznis.574bbaja,
Ja sam nemocan. Pokusao sam da objasnim, al' ti ne prihvatas.
Tvrdis da su marke samo papirici koji drustvenom konvencijom
imaju odredjenu vrednos. To je tacno, ali one imaju realnu
vrednost u postojecim robama i uslugama u Nemackoj. Nase pare
su bezvredni papirici jer NEMAJU realnu podlogu.
Nemacka je od rata do sada recimo emitovala (ponavljam gotovina
je samo manji deo emisije) xy milijardi DEM. Tada postojeca i od
tada pa do sada stvorena vrednost priblizno je jednaka toj sumi
od xy milijardi i tu je kraj price. Znaci da nema opasnosti od
iznenadne pojave kesa, sem tehnickih troskova njenog uklanjanja,
posto postoji vrednost koja nju izrazava.
Uostalom da je tako kao sto ti tvrdis zar bi sve zemlje na
svetu davale bankama na kamacenje i cuvale u svojim trezorima
marke i dolare kao osnovu svoje ekonomske sigurnosti i podlogu
konvertibilnosti ili snage svoje valute. Zasto bi to cinile
ako bi neki "zli antizapadni diktator", koji usput ima love,
po tvojoj metodologiji, mogao da zapljusne Nemacku ili SAD
ogromnom kolicinom gotovine, ili cak cistom investicijom i
time, po tebi, izazvao krizu ne samo Nemacke ili SAD, vec i
ostalih zemalja.
>|| Jugoslavija je nekad bila vrlo ljuta na one koji su vracali
>|| dinare u Jugoslaviju (a kupovali ih napolju za DEM), pa je
>|| cak i zabranjivala unosenje dinara u zemlju preko nekog
>|| mizernog iznosa.
Ovo je tacno. Ali ne iz razloga koje ti objasnjavas, vec
stoga sto je SFRJ htela da se te marke dovuku u zemlju i
da se za njih dobiju dinari po kursu koji je ona odredjivala
i koji je bio nerealno veci.
>|| U cemu je razlika izmedu strane investicije i vracanja
>|| sopstvenih para (papirica koji su dogovorom postali nesto
>|| vise od obicnih papirica) u zemlju? U tome sto strana
>|| investicija znaci unosenje strane robe (opreme, materijala,
>|| tehnologije, gotovih proizvoda,...) i/ili strane radne snage
>|| u zemlju. To se upotrebljava za povecavanje proizvodnje i od
>|| toga ekonomija napreduje. Povecanjem kolicine sopstvenih para
>|| (iznad porasta potrebe za istim), pa bilo stampanjem,
>|| emisijom, povratkom ranije odstampanih u zemlju ili
>|| povecanjem bezgotovinskog placanja zemlja na duzi rok ne moze
>|| da poveca nista osim inflacije.
Plasim se da si ovde propustio najbitniju stvar - kapital.
Osnov i sustinu svake investicije cini kapital - da li je
ona ziralna ili u obliku suski, nebitno je.
Opet primer - arapski kapital (Kuvajt, SA, Emirati i ostali
sejici) kupili su pola Londona i to isto cine sa vecim centrima
u SAD i jugoistocnoj Aziji. Kakvu su to oni opremu, materijale,
tehnologiju i obucenu radnu snagu uneli - kojim parama su
investiciju nacinili - kuvajtskim dinarima ili rijalima?
biznis.575vitez.koja,
#=>>> Inflacija je od januara 1990. do marta-aprila
#=>>> dramaticno opala da bi u jednom od tih meseci presla
#=> cak u deflaciju.
#=>
#=> U deflaciju? Ma šta veliš!
Jeste, ozbiljno, i ja se sećam :)
biznis.576vitez.koja,
#=>>> E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se
#=>>> naziva npr. današnja novčanica sa Karađorđem na
#=> naslovnoj strani.
#=>
#=> Nešto u stilu
#=> 5,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000
Nije, a ja pitam ozbiljno. Ajde, nek neko prebroji sve denominacije, pa da nam
javi :)
biznis.577dikla,
> Sto mu nisu oponirali, da mi je znati?.....
Xe, xe .....
biznis.578niklaus,
(:> 50,000,000,000,000,000,000
Daj da rekapituliramo "srpsku numeriku":
(:sigurno ima grešaka - dodajte, oduzmite, premestite)
- 'iljada 1E3 =1,000
- milion 1E6 =1,000,000
- milijarda 1E9 =1,000,000,000
- bilion 1E12=1,000,000,000,000
- bilijarda 1E15=1,000,000,000,000,000
- trilion 1E18=1,000,000,000,000,000,000
- trilijarda 1E21=1,000,000,000,000,000,000,000
- kvatrilion 1E24=1,000,000,000,000,000,000,000,000
- kvatrilijarda 1E27=1,000,000,000,000,000,000,000,000,000
- kvintilion 1E30=1,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000
- kvintilijarda 1E33=1,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000
Pitanje je dokle ovako?
- Dok me margina ne "opali". (;
- ah, da - Gugol 1E100=1,000,000 (uh!)
(:niklaus:)
ps Dejane, "elaboriraj" kako si došao do 50 kvintiliona... (:
pps Nije ni za temu biznis, možda ni za o_jeziku. Možda mg? (:
biznis.579prvul,
Ů Pod pretpostavkom da su njenje potrebe za gotovinom konstantne (radi
Ů lakšeg razmatranja) država treba u promet da ubaci novih 3 milijardi,
Ů pa to i uradi.
Ů▄▄
Naravno, ali neće naštampati, kao kod nas... u normalnoj ekonomiji
većina novca nije u kešu, i tako će jednostavno deo tog ne-keš novca
morati da se pretvori u keš da se pokriju potrebe za kešom. Ako se onda
keš vrati, jednostavno će se deo keša povući i pretvoriti u ne-keš
oblike.
biznis.580dejanr,
>> umesto da primene ono najosnovnije (što je i Ante pokušao) što
>> se uči na prvoj godini ekonomije, da prestanu da štampaju novac.
>> Jeste da to ne odgovara vlasti, ali ako su im već savetnici,
>> onda neka ih posavetuju da će im to eventualno produžiti rok
>> trajanja, jer će se koliko toliko zaustaviti inflacija.
Time bi se inflacija zaustavila i za više od "koliko-toliko" ;))
Mislim da bi vlast pristala da prestane da štampa novac (ili bar
da ga mnogo manje štampa) kada bi nekako mogla da reši samo jedan
siiiitan problem. Kako "sutra" dati plate radnicima u Rakovici. I
na par drugih mesta. A ako te plate ne bi dala, rok trajanja bi joj
bio mnooogo kraći od roka trajanja uz ovu inflaciju.
biznis.581dejanr,
>> ps Dejane, "elaboriraj" kako si došao do 50 kvintiliona... (:
Jasno sam opisao u poruci 6.509 - koristio sam *američko* imenovanje
brojeva koje se razlikuje od evropskog. Precizna imena raznih "iliona"
imaš u "Računarima 34", strana 48. Preuzeti su iz jednog Knuth-ovog
teksta, tamo ima tačna referenca na tekst.
biznis.582spantic,
> Tražio si input i output za one silne plate. Ja sam ti konkretno naveo
> i jedne i druge u 3K teksta, zajedno sa brojnim procenama. Umesto da moju
> input-output listu kritikuješ i da je dopuniš, ti mi u prvom pasusu opališ
Izvini, ali zaista ostaje takav utisak. čao mi je ako si se našao
poređenjem sa Dafinom povređen. Pri tome nikako nisam želeo da kaže da
si lopov što oni definitivno jesu.
Ali... Šta reče? 120 Milijardi maraka? Zaboga.
> Ako želiš da sa tobom i dalje diskutujem na temu Antine ekonomije,
> uozbilji se i vrati se na input-output ili nešto drugo konkretno.
Kako da diskutujemo posle 120 milijardi? To je neozbiljno.
biznis.583spantic,
> Jedno vreme Srbi u Srbiji nisu mogli da kupe devize u bankama, dok su
> Slovenci i Hrvati mogli. Problem je bio u tome što su srpske banke dinare
Možeš li tačno da navedeš vreme? JIK banka je u Beogradu bila, ako se ne
varam,
poslednja kod koje si mogao da kupiš devize po sistemu gotovina-i-nosi.
biznis.584spantic,
> kako i za sta se oni trose. Polit. ekonomisti su svojevremeno
> odlucili da ima da ima svaka nasa dezela svoju zelezaru i to
> ti je to. Tu prestaje ekonomija i pocinje politika.
Kao što se na žalost ispostavilo, imalo je razloga :(
biznis.585spantic,
> u doba Ante Markovića ljudi su radili i fabrike proizvodile, a kada ljudi
Ne, nije zbog toga paralela, već zbog objašnjena.
> Zar stvarno misliš da jedan elektroinženjer koji radi svoj posao 8 sati
> dnevno svakog radnog dana ne stvara vrednost veću od onih 1000 maraka koje
Naravno da ne. I u ovo vreme će zaraditi više. Ali, naravno da ih sam neće
dobiti.> Ne znam ni ja zašto te podseća, jer veoma malo sličnosti ima... naime,
> I izgledalo je kao da će da uspe dok nije došlo do upada u monetarni
> sistem, a znamo ko je to prvi uradio... ostali su MORALI da sa svoje
E, da li znamo. Srbija je izvršila NAJVEĆI upad u dotični, ali ne i prvi.
Prvi su izvršili Slovenci.
biznis.586spantic,
> ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
> (koji je bio oko 10 milijardi dolara u to vreme). Sto se
To je u redu, a i razlog je očigledan. Veće su kamate išle na dinare,
1 DEM je bio 7 DIN, račun je dalje jasan. Građani su imali poverenje u
banke i državu ( što je izgleda nepotrošivo ;)
biznis.587spantic,
> Pa covece to je normalno. Ali ne iz onih razloga na koje
> ti insinuiras (kao Slovenci i Hrvati nas pljackali). Slovenija
Ne baš. Sa ondašnjim kamatnim stopama bi im se više isplatila
kupovina dinara a prodaja maraka. To se ipak nije desilo. Samo
nemoj tvrditi da već tada putevi nisu bili zacrtani.
biznis.588spantic,
> Ama bre, kako si ostao bez njih ako si kupio uvoznu robu ?
Pa to je, izvini zbog analogije sa lopovom, kao kada Dafina
izjavi: "vi ste svoje pare dobili". Tvoja izjava bi bila tačna
da su ljudi potrošili svoj novac. Na žalost, kao što je poznato
mnogima su pare ostale u državnim bankama.
Ima ih i koji su ih izvukli, ali većina nije.
biznis.589kale,
Mnogo smo se rasplinuli oko vraćanja novca (keša) u matičnu zemlju. :(((
Da probam još jednom da stvar učinim jasnijom. Recimo da nam Nemačka na
ime neke odštete ili pomoći isplati 10 milijardi DEM, pa još u šuškama. To
bi ih dok tu lovu držimo u slamaricama ili NBJ koštalo onoliko koliko košta
štampanje toliko DEM - zanemarljivo u odnosu na iznos štete/pomoći. Po onome
što si ti napisao, Nemci bi silno zaradili u periodu kada bi mi te šuške
iskoristili za kupovine u Nemačkoj. Istina je da bi oni tek u tom periodu
stvarno platili (i pretrpeli) štetu.
Pozdrav, Kale
biznis.590kale,
>> - kvatrilion 1E24=1,000,000,000,000,000,000,000,000
Kvadrilion?
>> ps Dejane, "elaboriraj" kako si došao do 50 kvintiliona... (:
U poruci je pisalo da je po USA receptu. USA recept posle hiljadu ne
priznaje "*ilijarde", već samo "*ilione". :)
biznis.591kale,
>>Ů Pod pretpostavkom da su njenje potrebe za gotovinom konstantne (radi
>>Ů lakšeg razmatranja) država treba u promet da ubaci novih 3 milijardi,
>>Ů pa to i uradi.
>> Naravno, ali neće naštampati, kao kod nas... u normalnoj ekonomiji
>> većina novca nije u kešu, i tako će jednostavno deo tog ne-keš novca
>> morati da se pretvori u keš da se pokriju potrebe za kešom. Ako se onda
>> keš vrati, jednostavno će se deo keša povući i pretvoriti u ne-keš
>> oblike.
Za normalno funkcionisanje trgovine potrebna je određena količina love,
što keša, što "ne keša". Ako se pojavi manjak od 3 milijarde, država će u
promet ubaciti te 3 milijarde radi postizanja poželjnog stanja (ravnoteže).
To ubacivanje neće izvršiti deljenjem para (ni keša, ni "ne-keša", ni bankama
ni pojedincima, ni preduzećima) na lepe oči (kao ovi naši) nego će ih ubaciti
kroz neku investiciju.
Država može da eliminiše manjak od 3 milijarde keša tako što će (na
zahtev banaka) pretvoriti "ne-keš" u keš (a to se ipak štampa:), ali onda
ostaje manjak "ne-keša" pa treba njega nadomestiti, opet kroz investiciju.
Povlačenje novca (bilo keša, bilo "ne-keša") država ne može da izvede
a da to ne plati iz budžeta. Zašto? Da bi povukla višak novca sa tržišta
država mora ili da poveća poreze (time i budžet) ili da smanji budžetske
troškove, ili da se zaduži. Ne može država da uđe u privatnu banku i uzme
gotovinu ili da sa računa privatne banke skine koliko joj treba da eliminiše
višak novca. Zapravo može, ali mora da plati kamatu, a kasnije i glavnicu,
naravno, opet iz budžeta.
Možemo li da se složimo da odlazak gotovine van granica matične zemlje
ima za posledicu budžetski plus zemlje (kroz nadomeštanje tog nedostatka
štampanjem novih novčanica), a da povratak gotovine u matičnu zemlju izaziva
budžetski minus (ako se ne želi inflacija pa se višak povlači)?
biznis.592iboris,
Ł Budi malo umereniji i daj činjenice. Ili bar objasni šta si konkretno
Ł želeo da kažeš. Konkretno!
Konkretno: marka je veštački, bez ekonomske osnove, držana na relativno
niskom nivou. Kurs od 7 dinara za jednu marku je bio održiv i realan
prvih 15 dana, a kasnije je došlo do dispariteta. Marka je postala
jeftina, odnosno dinar skup, kako hoćete, tako da je izvoz stao. Više se
isplatilo preduzećima da prodaju robu na domaćem tržištu, jer su
ostvarivali veću zaradu, nego da izvoze. Uvozilo se mnogo, uvozila se
felerična roba, prodavala skupo (ako se uzme u obzir svetska cena),
kupovale se jeftine marke i tako ukrug.
Mislim da je jasno da je to bilo neodrživo.
biznis.593ndragan,
/ 100 DEM, a da nismo ni znali kako izgleda novčanica od 50...
Jednom sam kupio iljadarku. Beše to negde još pre zločinca Ante
Markovića, mislim da je bio onaj Korenovica ili onaj iz Bugojna, kako se
zvaše.
biznis.594ndragan,
/ međuvremenu krstili Dositeja i Karađorđa :(
Ovaj drugi je poznat pod imenom Đokica, ređe Karađokica.
biznis.595ndragan,
/ ....Doduše, kad sad pročitam ovo što sam napisao, vidim da nije dinar
/ skočio, nego marka pala ):
Pada ona i napolju. Zarekli se Švapci da će nam isterati marke iz
slamarica. Kad su marke krenule, mora da su se uhvatili za glavu kad su
videli koliko ih ima. Tako im i treba.
Mada, čuo sam i jedan opak (forum.)trač, da je u odgovarajućoj nam
instituciji urađena supstitucija uvoza - osvojena je proizvodnja
nacionalne valute.
biznis.596ndragan,
/ A KOJI JE TO BROJ?
E, i taj broj dobija nove nule svaka dva tri dana.
biznis.597ndragan,
/ Fora je u tome što denominacija i prateće magične operacije tipa
/ zamena para koštaju ko sv. Petra kajgana.
Ne baš mnogo, ali od svake firme po malo... moramo i mi od nečeg da
živimo.
biznis.598ndragan,
/ takva, ali čim je otišao počeli smo da ispaštamo zbog te ekonomije.
Ili zbog onih koji su ga oterali?
biznis.599ndragan,
/ ja imam par rupa, ako imaš nešto od toga eto nama razmene. Ono što
Šacujem da će najveća retkost biti kovanica od 25 para, negde s kraja
osamdesetih. čivela je samo nekoliko meseci.
biznis.600ndragan,
/ porukama koje si poslao. Ti tamo pričaš o nekom IN-OUTu (što li mi
/ pada na pamet Paklena Pomorandža, "good ol' in-and-out-in-and-out"
ZX Spectrum User's Manual, Chapter 18: "IN and OUT"
biznis.601vitez.koja,
#=> lepo izgleda
Lepo ? Onako složene boje ? ;X
biznis.602snemcev,
Znate li da su neke banke ograničile ili potpuno ukinule izdavanje
čekova? Jugobanka u Kikindi ih uopšte ne izdaje, a Investbanka daje
maksimalno pet čekova. Prva je u minusu, a za poslovanje druge su se
veoma zainteresovali istražni organi. Vojvođanka banka poodavno deli
čekove samo na kašičicu. Da li je tako i u drugim mestima ili samo
Kikinda ima tu "privilegiju"?
biznis.603dr.grba,
>> Naprosto je smešno kako vajni ekonomisti, mg, dr. ek nauka (barem
>> ih tako na TV predstavljaju :) ja bih im oduzela diplome i
>> titule) smišljaju kojekakve gluposti od programa, umesto da
Meni mnogo više smeta kada lekare koji se bave politikom nazivaju doktorima,
i to izgovaraju sporo, i kada istovremeno doktore nauka koji su njihovi
saradnici NE nazivaju doktorima, da ne bi zazvučalo da su značajniji.
Da ne pričamo o onima koji jednom dobiju pozivnicu na čajanku u Akademiji
pa se posle nazivaju akademicima.
Ovo, doduuše nije bilo u konkretnoj vezi sa onim što ti htede reći, ali
hoću da navedem na misao da je KOMPLETAN sistem vrednovanja i ljudi i pameti
i poštenja (i neznamštasvejoš) poremećen do krajnosti.
Nažalost, kulminiralo u politici i ekonomiji, rezultate ne samo da vidimo,
nego ih osećamo na svojoj koži.
biznis.604dr.grba,
>> - ah, da - Gugol 1E100=1,000,000 (uh!)
I četvrti, jubilarni put na Sezamu:
Gugolpleks ------> 1EGugol
biznis.605dr.grba,
>> Jasno sam opisao u poruci 6.509 - koristio sam *američko*
>> imenovanje brojeva koje se razlikuje od evropskog. Precizna imena
>> raznih "iliona" imaš u "Računarima 34", strana 48. Preuzeti su iz
>> jednog Knuth-ovog
A beše i neka uporedna tabela negde prošlog decembra-januara ovde na Sezamu,
seća li se ko?
biznis.606dr.grba,
>> / međuvremenu krstili Dositeja i Karađorđa :(
>>
>> Ovaj drugi je poznat pod imenom Đokica, ređe Karađokica.
žuli ste valjda da je Dositeju pripisan atribut "jednojajčani".
E zbog cene odgovarajuće robe na pijaci...
biznis.607dr.grba,
>> Šacujem da će najveća retkost biti kovanica od 25 para, negde s
>> kraja osamdesetih. čivela je samo nekoliko meseci.
E, svašta! Pa koliko je dugo u opticaju "aktuelni" dinar? Ja sam operisao sa
tri novčića, dobijena kao kuriozitetni kusur prvog dana u opticaju, na šalteru
pošte. Znam mnoge ljude koji taj dinar do danas nisu videli, kao što ni ja
nisam video ostale (2? 5? 10? Koji bejahu?) "aktuelne" novčiće.
biznis.608wizard,
> (k)Radoman pojeo (samo) jednu nulu 0
žek... kako on? Kad je on bio predsednik savezne vlade? Ili jeste bio?!
biznis.609wizard,
> Vidi se da si relativno nov na Sezamu.
:))
Dejanre, jel beše Kale ima najstariji resume na Sezamu? :)
biznis.610dejanr,
>> Ovaj drugi je poznat pod imenom Đokica, ređe Karađokica.
Danas čuh da Pupina zovu "Ćora" ;(
biznis.611dejanr,
>> > (k)Radoman pojeo (samo) jednu nulu 0
>>
>> žek... kako on? Kad je on bio predsednik savezne vlade? Ili jeste bio?!
Pa nije baš, ali tada naprosto nije ni bilo Savezne vlade (bio nekakav
Zombi što je ostao od Ante), tako da je uglavnom on jeo nulu ;))
biznis.612bbaja,
>|| Ma, malo sam bocnuo, bez namere da te uvredim. Ironija je
>|| namenjena, ako hoces, celokupnom tonu rasprave...
Ma "bocu" sam ti oprostio, al' to sto neargumentovano napadas
A.M. nisam ;) . Ne znam zasto se ironija odnosi na ton rasprave.
Mislim da ovde diskutujemo o vrlo vaznim stvarima na prilicno
dostojanstven nacin.
>|| Moja gospoda je dipl.ecc. a fah joj je spoljna trgovina. Ona
>|| kaze da de facto nije zabelezena deflacija ni u jednoj zemlji
>|| koja ima privredu otvorenu za protok sa drugim zemljama. Neke
Uputi gospodju (moj naklon) na april ili maj 1990. u SFRJ. Inace,
slazem se da je to retka pojava iako je, siguran sam, u Evropi
zabelezena bar nekoliko puta u poslednjih desetak godina.
>|| P.S. Zasto ti je leva margina u porukama onako velika? I sta
>|| ce ti uopste?
Nekako mi je preglednije. Ali, tebi za ljubav ;), smanjio sam je.
biznis.613bbaja,
>|| Sorry, necu vise da te zacikavam, ali omaska u kucanju je kad
>|| napises "sucifit" umesto "suficit".
Pa dobro omaska u kucanju nije bas prava rec, ali je greska
"mentalne" prirode, jer sam u brzini upotrebio jedan umesto
drugog termina.
biznis.614bbaja,
>|| Ako Nemac stedi u banci , a banka saraduje sa npr. VW ili
>|| OPEL-om , a ova dvojica imaju pad prodaje npr. 10 % , i tako
>|| niz godina ,a ekonomisti kazu npr. 'jos se ne vidi izlaz iz
>|| recesije', jel' moze onaj Nemac da ga is*usi jednog dana.
Ako mislis na "pusenje" zbog eventualnog gubitka u banci
- moguce je, mada vrlo tesko.
biznis.615cnenad,
ŁŁŁ poslednja kod koje si mogao da kupis devize po sistemu
ŁŁŁ gotovina-i-nosi.
Dal'je to moglo uopste ?!? Mislim da si mogao da kupis za dinare devize
ali pod uslovom da ostanu na knjizici u toj banci.
biznis.616niklaus,
(:>>> - kvatrilion 1E24=1,000,000,000,000,000,000,000,000
(:>
(:> Kvadrilion?
Moja greška! Ne pitaj koje mi je jednačenje glasova bilo u glavi... (:
(:> U poruci je pisalo da je po USA receptu. USA recept posle hiljadu
(:> ne priznaje "*ilijarde", već samo "*ilione". :)
Šta će nam njihova konvencija "cifranja", kad imamo "našu". (:
(:niklaus:)
biznis.617niklaus,
(:> I četvrti, jubilarni put na Sezamu:
(:>
(:> Gugolpleks ------> 1EGugol
...pretpostavljam da se spominje u nekoj od knjiga Isaaca Asimova. (:
Kome je to na pamet palo, živo me interesuje?
(:niklaus:)
biznis.618dejanr,
>> > U poruci je pisalo da je po USA receptu. USA recept posle hiljadu
>> > ne priznaje "*ilijarde", već samo "*ilione". :)
>>
>> Šta će nam njihova konvencija "cifranja", kad imamo "našu". (:
Uštedeli bismo nekoliko poruka da si pročitao onu poruku na koju si
prvo replicirao a u kojoj piše da NEMAMO NAŠU! Naš pravopis se tim
problemom, iznad milijarde, ne bavi. Dakle, možemo da biramo 'oćemo li
da usvajamo evropsko, američko, kinesko ili neko deseto imenovanje
brojeva.
Moguće je da je evropsko ponajbolje usklađeno sa onim na šta smo navikli
(najzad, mi kažemo "milijarda" a ne "bilion") ali je sve to otvoreno za
diskusiju.
biznis.619dejanr,
>> > poslednja kod koje si mogao da kupis devize po sistemu
>> > gotovina-i-nosi.
>>
>> Dal'je to moglo uopste ?!? Mislim da si mogao da kupis za dinare devize
>> ali pod uslovom da ostanu na knjizici u toj banci.
Koliko se sećam, bilo je otprilike ovako. Početkom 1990 (prvih 10-tak dana)
nije moglo uopšte, kao nisu imali uputstva, formulare... birokratska posla.
Onda je moglo (da se dobije keš, daš dinare i nosiš kući marke), i tako sve
negde do juna. Onda su izmislili da kupiš na knjižicu, pa ako hoćeš da
podigneš odmah, moraš neku taksicu (sasvim umerenu) da platiš, a ako sačekaš
15 dana (ili bi tri nedelje?) možeš da podigneš najnormalnije sa knjižice.
Tako je to išlo negde do septembra. Onda su počeli da zatežu sa podizanjem
para, ali su se mogle podići u kešu negde do sredine (ili kraja) oktobra.
Posle je išlo mnoooogo teže, uglavnom si morao da podižeš u čekovima pa da
negde u inostranstvu unovčavaš. Ili, pretpostavljam, na neku vezicu ;))
Izuzetak je bila Jugobanka koja je, negde početkom novembra (čini mi se),
jedno kraće vreme (nedelju dana?) prodavala marke u kešu na ruke - daš pare
i nosiš marke. To su i na radiju oglašavali. Prodaju su ograničili na 1000
maraka, ali nije bio problem da obiđeš nekoliko ekspozitura i kupiš koliko
ti treba. Toga se sećam jer sam ja na taj recept tada kupio par hiljada
maraka, po 7.neštomalo dinara, a na crno je već bilo 7.5 ili čak 8 dinara
marka.
Pred kraj decembra su totalno ukinuli podizanje deviza (dobro, veza je
verovatno i dalje palila :) ali si mogao dobiti u dinarima, sve negde do
početka 1992. godine. Posle toga, bi šta bi.
biznis.620bbaja,
>|| Da probam jos jednom da stvar ucinim jasnijom. Recimo da nam
>|| Nemacka na ime neke odstete ili pomoci isplati 10 milijardi
>|| DEM, pa jos u suskama. To bi ih dok tu lovu drzimo u
>|| slamaricama ili NBJ kostalo onoliko koliko kosta stampanje
>|| toliko DEM - zanemarljivo u odnosu na iznos stete/pomoci.
Nikako!
To bi ih kostalo 10 milijardi DEM.
P.S. Izgleda da oko ovoga ne mozemo da se slozimo - pa da
prekinemo (konsultuj nekog ekonomistu).
biznis.621bbaja,
>|| visak novca. Zapravo moze, ali mora da plati kamatu, a
>|| kasnije i glavnicu, naravno, opet iz budzeta.
Pa to i radi - optimalno regulise platni promet.
>|| Mozemo li da se slozimo da odlazak gotovine van granica
>|| maticne zemlje ima za posledicu budzetski plus zemlje (kroz
>|| nadomestanje tog nedostatka stampanjem novih novcanica), a da
>|| povratak gotovine u maticnu zemlju izaziva budzetski minus
>|| (ako se ne zeli inflacija pa se visak povlaci)?
Ne mozemo!
biznis.622bbaja,
>|| Ł Budi malo umereniji i daj cinjenice. Ili bar objasni sta si
>|| konkretno Ł zeleo da kazes. Konkretno!
>||
>|| Konkretno: marka je vestacki, bez ekonomske osnove, drzana na
>|| relativno niskom nivou. Kurs od 7 dinara za jednu marku je
>|| bio odrziv i realan prvih 15 dana, a kasnije je doslo do
>|| dispariteta. Marka je postala jeftina, odnosno dinar skup,
>|| kako hocete, tako da je izvoz stao. Vise se isplatilo
>|| preduzecima da prodaju robu na domacem trzistu, jer su
>|| ostvarivali vecu zaradu, nego da izvoze. Uvozilo se mnogo,
>|| uvozila se felericna roba, prodavala skupo (ako se uzme u
>|| obzir svetska cena), kupovale se jeftine marke i tako ukrug.
>||
>|| Mislim da je jasno da je to bilo neodrzivo.
Ovo su klasicni argumenti Radomana Bozovica u svojoj
prvoj - uspon fazi (pljuvanje A.M.), zahvaljujuci kojoj je
i nesto kasnije postao Kradoman (kao srpski premijer).
Svaka od ovih tvrdnji, pojedinacno, moze biti diskutovana,
ali zajedno upakovane, kao vrednosni sud koji dokazuje
navodnu neuspesnost njegove ekonomske politike, nemaju osnova.
Osvrnucu se na dva osnovna. Evo zasto:
- "vestacki, bez ekonomske osnove, kurs marke" - Kurs i ako je
bio precenjen, bio je tzv. sidro u citavom programu i kao takav u
funkciji nekih drugih ciljeva koje i ti pominjes. Inace, u ekonomiji
realnu vrednost kursa neke valute odredjuje njena ponuda odnosno
traznja, jer je i novac roba. Prema tome, ako neko kupuje i prodaje
marku za 7 dinara (odnosno kasnije 13) sedam-osam meseci i pri tome
znatno vise kupi nego proda (drzava je MNOGO vise otkupila nego
prodala DEM) onda je taj kurs za tu drzavu REALAN.
- izvoz je stao jer se preduzecima vise isplatilo da prodaju kuci -
Od rata do danas nas osnovni problem u ekonomiji je bio da firme
nisu izvozile zato sto su imale stvarnu ekonomsku korist, kako za
sebe, tako i za drzavu. Retko kad su oba subjekta profitirala.
Drzava je kroz takse i poreze stitila domacu proizvodnju i
dozvoljavala im da diktiraju cene, mimo svetskih kriterija. Cak
i onda kad su izvozila drzava je debelo premirala i finansirala
taj izvoz, placajuci ga iz budzeta. Upravo otvaranje uvoza imalo
je za cilj da nase proizvodjace pritera ekonomskoj logici i svetskom
nacinu formiranja cena, jer je njihova dotadasnja praksa bila glavni
generator inflacije. Normalno bilo bi veliki sokova, ali dugorocno
to ce se kad tad morati ostvariti - ako ikada budemo hteli
trzisnu privredu.
Hocu da kazem da za 10-20 godina kada konacno ovde strvarno sazri
iskrena zelja da u ekonomiji i ostalim stvarima postanemo
kompatibilni sa ostalim razvijenim zemljama - onaj ko dobije mandat
da to obavi, morace u velikoj meri da prekopira inventar A.M.
biznis.623cnenad,
Evo marka zvanicno od ponoci 12.5 milki. A na ulici vec placaju 20-22 a
prodaju 25-30. Ko zna cemu sve ovo vodi ?!?
biznis.624dr.grba,
>> čekova? Jugobanka u Kikindi ih uopšte ne izdaje, a Investbanka daje
>> maksimalno pet čekova. Prva je u minusu, a za poslovanje druge su
>> se veoma zainteresovali istražni organi. Vojvođanka banka poodavno
Aiiiii! ): U Investbanci mi je žiro račun ))):
biznis.625dr.grba,
>> ...pretpostavljam da se spominje u nekoj od knjiga Isaaca Asimova.
>> (: Kome je to na pamet palo, živo me interesuje?
Gugol i gugolpleks se pominju u knjizi i seriji "Kosmos" Karla Segana. A
referenca se odnosi na nekog tipa s početka veka, ako se dobro sećam.
Pogledaću ponovo, pa dojaviti.
biznis.626v.nesic,
> Pa krajem ljeta i početkom jeseni prošle godine marka je jako duuugo
> stajala na, čini mi se, 280 dinara. Na stranu što to nije bio nikakav
> pokazatelj stvarnog stanja, jer su cijene već rasle u odnosu na marku, ali
> je činjenica da je od tog 'stabilnog' kursa najviše profitirala država
> otjelovljena u devize-devize preduzimačima.
Profitirao je svako ko je imao dinare na nekom računu jer su mu
propadali značajno sporije nego obično. Što se mene tiče nemam
ništa protiv takvog profitiranja dilera (ako hoćeš i države).
Što se tiče rasta cena u markama budi siguran da ni sada nije
bolja situacija uprkos rastu marke.
biznis.627v.nesic,
> P.S. Zašto ti je leva margina u porukama onako velika? I šta će ti uopšte?
Lepše izgleda :))
biznis.628v.nesic,
> Ali... Šta reče? 120 Milijardi maraka? Zaboga.
Malo ili mnogo ili nemaš pojma, ali misliš da će dobro da zvuči?
biznis.629v.nesic,
>> Ama bre, kako si ostao bez njih ako si kupio uvoznu robu ?
>
> Pa to je, izvini zbog analogije sa lopovom, kao kada Dafina
> izjavi: "vi ste svoje pare dobili". Tvoja izjava bi bila tačna
> da su ljudi potrošili svoj novac. Na žalost, kao što je poznato
> mnogima su pare ostale u državnim bankama.
A kakve veze ima lova u bankama sa uvozom?
biznis.630spantic,
> Dal'je to moglo uopste ?!? Mislim da si mogao da kupis za dinare devize
> ali pod uslovom da ostanu na knjizici u toj banci.
Znam pouzdano da je u oktobru 1990. godine moj prijatelj u JIK banci
kupio za gotovinu 1000 DEM. Bez pitanja, bez knjižice.
biznis.631ndragan,
/ - bilijarda 1E15=1,000,000,000,000,000
Al je Njegoš bio bogat čovek :)
biznis.632cnenad,
ŁŁŁ> Pa krajem ljeta i pocetkom jeseni prosle godine marka je
ŁŁŁ> jako duuugo stajala na, cini mi se, 280 dinara. Na stranu
ŁŁŁ Profitirao je svako ko je imao dinare na nekom racunu jer su
ŁŁŁ mu propadali znacajno sporije nego obicno. Sto se mene tice
Profitirao je onaj ko je orocio kod DAFIMENT Banke dinara na mesec dana
i izvukao vecu kolicinu para pa zamenio za DEMONCICE.
Tako se dosta ljudi navuklo da oroci dinare na 6 pa cak i 12 meseci.
Nazalost i moja keva je isto uradila i pukla 150 DEM jer je to vece
mogla da kupi 450 na ulici a januaru izvukla 300.
Sta cete kad su ljudi pohlepni, a okruzuju ih slatkorecivi lopovi.
biznis.633v.nesic,
> Ne baš mnogo, ali od svake firme po malo... moramo i mi od nečeg da
> živimo.
To su i meni rekli u banci kada sam otišao da pitam odkuda mi
zatezna kamata kada nisam ni jedno u poslednjih 6 meseci bio u
minusu.
Sledećih 6 meseci nemam nameru da ulazim u plus, trebam i ja da od
nečeg živim :>>>
biznis.634steva,
Evo nešto što konačno ima veze sa ovom temom :)
Treba da putujem na Tajvan i ostaću tamo minimum šest meseci.
Interesovalo bi me da mi neko da par adresa gde može da se nađe dobra i
jeftina kompjuterska oprema.
Takođe imam nameru da napravim neki ozbiljan biznis, pa ako je neko
zainteresovan za bilo kakav oblik saradnje, nek me mailne.
biznis.635darone,
>> >> - ah, da - Gugol 1E100=1,000,000 (uh!)
>> Gugolpleks ------> 1EGugol
I premijera :)
gugolpleksiglas, broj nula 1Egugolpleks.
biznis.636niklaus,
(:>>> Šta će nam njihova konvencija "cifranja", kad imamo "našu". (:
(:> prvo replicirao a u kojoj piše da NEMAMO NAŠU! Naš pravopis se tim
žek', ček, ne postoje li dve konvencije. Istina je da nijedna nije
100% srpska. Prva je ona koju spominješ - američka, čijim "posrbljavanjem" si
preveo onaj mega-iznos, a druga je engleska (evropska?), kod koje se pojav-
ljuje i reč milliard.
Upravo sam konsultovao najedeblji rečnik koji sam našao u kući
(Englesko-Hrvatskosrpski iz '63 by Rudolf Filipović), u kome sam našao tu
reč. Ah da, značenje je naravno - milijarda.
Dakle, kako se "naš" koncept slaže sa engleskim iliti evropskim, pri-
rodnije je koristiti "posrbljen engleski pravopis", nego onaj drugi. Sledujući
tu logiku, dolazimo i do većih brojeva - bilijarda, trilijarda, kvadrilijarda.
Zaključak je da je pogrešno koristiti američku notaciju, jer se u njoj
nazivi brojeva podudaraju sa nazivima iz evropske notacije, kojoj pripadamo,
a brojevi nisu jednaki.
(:niklaus:)
biznis.637spantic,
> ali zajedno upakovane, kao vrednosni sud koji dokazuje
> navodnu neuspesnost njegove ekonomske politike, nemaju osnova.
Koja je to zapovest? ;) Iboris ti je naveo konkretne primere, odgovor
je daleko od zadovoljavajućeg. žinjenica jeste da je mrtva petlja
postojala. I nije tragično za loše firme, dobrima se baš isplaćivalo
više da ovde prodaju, a zbog precenjenog dinara nisu bile konkurentne
napolju.
Verovatno i to smatraš za nužno zlo?
biznis.638spantic,
> A kakve veze ima lova u bankama sa uvozom?
Nema ona, ima stil izjave. Znaš ono "sve ste to vi potrošili i još ste
nam dužni".
biznis.639dejanr,
>> Zaključak je da je pogrešno koristiti američku notaciju, jer se u njoj
>> nazivi brojeva podudaraju sa nazivima iz evropske notacije, kojoj
>> pripadamo, a brojevi nisu jednaki.
Nije dobar zaključak - ne može biti pogrešno, jer kod nas nije definisano
kako je pravilno. Dakle, može svako da radi kako hoće, ili...
Još bi najtačnije bilo reći da se kod nas ne mogu imenovati brojevi
veći od 999,999,999,999. Uostalom, toga se drže i u novinama i na TV,
pa kažu "dvesta hiljada milijardi" a ne "dvesta biliona" ili "dvesta
triliona". Zato je najbolje reći 5 E 19, pa svima jasno koliko je to,
kako u Evropi tako i u Americi :)
biznis.640kale,
>> Nikako!
>> To bi ih koštalo 10 milijardi maraka.
Kako? U štampanje i prevoz je uloženo recimo 10-20 miliona. Kako ih to
košta 10 milijardi dok su u našim slamaricama i ne pojavljuju se u opticaju?
>> P.S. Izgleda da oko ovoga ne mozemo da se slozimo - pa da
>> prekinemo (konsultuj nekog ekonomistu).
Izgleda da ne možemo da se složimo. :(
Što se tiče konsultovanja ekonomista, nemam nameru. Bilo je više
slučajeva da sam sa njima imao žestoke rasprave oko kamata, kredita,
inflacije,... Oni su se pozivali na ekonomiju (preciznije - svoje poznavanje
iste), a ja na zdrav razum. Vreme je pokazalo da sam ja bio u pravu. Ovo ne
znači da su moji stavovi nepromenljivi, samo znači da više verujem svom
zdravom razumu neko autoritetima bez argumenata. Ako neko (nema veze koja mu
je funkcija ili titula) ponudi uverljive argumente, onda je druga stvar.
UBR, rasprava je i počela povodom tvrdnje ekonomiste (poznatijeg
nego što su ovi koje bih ja mogao da pitam) o oscilacijama i krahu Nemačke
privrede u slučaju naglog povratka DEM u zemlju. Da je velika količina DEM
van granica zemlje pretnja za Nemačku ekonomiju čuo sam i ranije, iz nekih
izjava nemačkih funkcionera (ne, nisu bili komunisti). Pomenuo sam i da je
(bar) jedno vreme bilo zabranjeno unositi YU dinare u YU. Sve u svemu, to je
i nekoliko ekonomista iza ovog mišljenja koje zastupam. Znaš li neke
ekonomiste koji zastupaju tvoj stav?
Pozdrav, Kale
biznis.641kale,
Koliko misliš da državu košta da povuče 10 milijardi DEM sa tržišta?
Ja tvrdim 10 milijardi DEM.
biznis.642panco,
Koliko bi mogla da se proda stara stednja u Beobanci za
kes marke u % ? Da li je moguce dobiti bilo kakav kredit
ili nesto pametno uraditi na osnovu tih "para".
PS Ne,na toj rampi nisam nista platio :) nego mi za neke
stavrcice nude tu 'lovu'.
biznis.643madamov,
> > P.S. Zašto ti je leva margina u porukama onako velika? I šta će ti uopšte?
> Lepše izgleda :))
Ne slažem se. B) Da napravimo kompromis, ako bbaja počne da koristi YU slova
ni nama neće mnogo smetati margina. B)
biznis.644vitez.koja,
#=> prvo replicirao a u kojoj piše da NEMAMO NAŠU! Naš
U osnovnoj školi se uče brojevi milijarda, bilion i trilion (a možda i
kvadrilion, davno je bilo;). Ako i nemamo naš sistem, nečiji je već usvojen i
tu nema mnogo da se diskutuju :)
biznis.645pyramid,
> posle njega, svi su oni za mene ista govna.
Nedavno sam imao prilike da razgovaram sa jednom babom zakletom
SPS-ovkom. Posle svega ona kaže kao i ti: svi su oni isti...
Kakav prokleto naopak stav ili, šta radi televizor od ljudi.
Boris
biznis.646cdragan,
> Jel ima neko onu staru novčanicu sa titovim likom? Imam
> gotovo svu lovu od onog rudara ( 10 din. ) do sada. Tu
Elem, ajde da rekonstruišemo sve novčanice koje su se
pojavljivale. Evo mog spiska. Na njemu su novčanice koje ja imam a
godina izdavanja je sa njih. Ako neko zna tačne godine, bilo bi
super. Takodje ima praznih mesta jer se ne sećam koje su novčanice
tu bile i sa kojim motivom. Ako još neko zna i tačne datume
skidanja nula ... Evo spiska:
Vrednost Godina izdavanja Motiv (lice/naličje)
5 1968 Devojka sa srpom/vrednost (zelena)
10 1968 Rudar/vrednost
20 1978 Brod/vrednost
50 1981 Egipćani?/vrednost
100 1981 Konj/vrednost
500 1970 Tesla/vrednost
1000 1978 Seljanka/vrednost
5000 1985 Tito/Jajce ;)
20.000 1987 Rudar/kopalica za ugalj
50.000 1988 Devojka/Dubrovik
100.000 1989 Devojčica/oko
1.000.000 1989 Seljanka/klas (žućkasta)
─────── ? skinute četiri nule ──────────
10 1990 Devojčica/oko (crvena)
50 1990 Dečak/ruža (ljubičasta)
100 1991 Seljanka/klas (žuto-braon)
500 1991 Mladić/Planine (narandžasta)
1000 1991 Tesla/generator (plava)
ovde je valjda bila ona zamena novčanica ?
a i skinuta je jedna nula ...
100 1992 Seljanka/klas (plava)
5.000 1992 Andrić/Višegrad (plavo-zelena)
10.000 1992 Devojčica/oko (braon)
50.000 1992 Dečak/ruža (zelen)
100.000 1992 Seljanka/suncokret (braon)
500.000 1993 Mladić/Kopaonik (plav)
1.000.000 1993 Dečak/ljiljani (šaren)
5.000.000 1993 Tesla/Djerdap (plavo-ljubičast)
10.000.000 1993 Andrić/Narodna biblioteka
50.000.000 1993 Devojčica/šta beše ova zgrada ?
100.000.000 1993 Mladić/akademija
500.000.000 1993 Seljanka/poljoprivredni
1.000.000.000 1993 Devojčica/skupština
10.000.000.000 1993 Tesla/generator
────── 01.10.93. skinuto šest nula ──────────────────
5.000 1993 Tesla/muzej
10.000 1993 Vuk/Tršić
50.000 1993 Njegoš/Cetinje
500.000 1993 Dositej/Hopovo
5.000.000 1993 Karadjordje/konak
50.000.000 1993 Pupin/jel beše muzej ?
Imam još i neku novčanicu od 5 dinara iz 1965, sa istom
devojkom sa srpom sa prednje a sa zadnje strane su dva kombajna u
žetvi (SFRJ) i jednu od 100 dinara iz 1955 (seljanka sa prednje i
dubrovnik sa zadnje) ali je to od FNRJ (Federativna nardona
Republika Jugoslavija ..)
biznis.647jasicp,
Kolika je realna cena dizela ovih dana ?
biznis.648jasicp,
> Takode imam nameru da napravim neki ozbiljan biznis, pa ako je neko
> zainteresovan za bilo kakav oblik saradnje, nek me mailne.
Reci sta te zanima ! Mozda bih te mogao uputiti na edresu jednog
hotela ( znam tipa - Tajvanca koji ga drzi ).
biznis.649dgavrilovic,
>> đđ Mozemo li da se slozimo da odlazak gotovine van granica
>> đđ maticne zemlje ima za posledicu budzetski plus zemlje (kroz
>> đđ nadomestanje tog nedostatka stampanjem novih novcanica), a da
>> đđ povratak gotovine u maticnu zemlju izaziva budzetski minus
>> đđ (ako se ne zeli inflacija pa se visak povlaci)?
>
> Ne mozemo!
Dobro, dokle će te vas dvojica? :)
Sa stanovišta centralne banke nebitno je da li se keš novac gura u
slamarice u zemlji ili inostranstvu. Taj proces prati sve jake valute
i naziva se tezaurizacija. Njena direktna posledica je dalje
smanjenje inflacije prouzrokovano tražnjom manjom u odnosu na
novostvorenu vrednost. Ovakvo stanje može dovesti i do negativnih
posledica kao što je revalvacija što se kompenzuje novom emisijom
novca, ovoga puta bez pokrića. Ova masa novca se bezbedno može
koristiti za finansiranje državnih projekata jer postoje pouzdani
statistički aparati kojima centralna banka predviđa povraćaj
novca iz slamarica u novčane tokove. Time država nepokrivenu
primarnu emisiju koristi u svrhu ekonomskog prosperiteta. Šta će mo,
jaki i ovo mogu bezbedno da rade a mi ne :(
Šta se dešava u slučaju suprotnog procesa, kada se velike količine
novca naglo vade iz slamarica da bi se za njih kupila roba?
Inflatorni udar je neizbežan, a time i pad vrednosti valute, ali ne
zaboravimo da se radi o ekonomiji velike unutrašnje snage, inače do
tezaurizacije ne bi ni došlo. Centralna banka će jednostavno smanjiti
emisiju kojom bi pokrila novostvorenu vrednost i time kompenzovati
nagli višak keša. Ubrzo bi sve opet leglo na svoje mesto. Ne bi bilo
udobno, ali bi se rane brzo zalečile.
Nedavni primer, kada je Soroš sobalio vrednost britanske funte,
koristeći pri tome, ako me pamćenje ne vara, 4,5 milijardi funti,
govori da su za intervencije ove vrste neophodna ogromna sredstva i
da se sličan efekat ne bi mogao postići na privredi reda veličine
Nemačke bez korišćenja više desetina pa možda i stotina milijardi
maraka. Znači ostatak Evrope bi to mogao, Japan bi to mogao, Amerika
bi to mogla ali zavaravanje je da bi Nemački gigant osetio peckanje
srpskih štediša.
biznis.650peca.st,
!-> Kakav prokleto naopak stav ili, šta radi televizor od ljudi.
Ovo što sam ja rekao se odnosilo na vlast pre Ante M., za vreme
njega (i na njega) i na VLAST posle njega.
Ta baba je verovatno "mislila" (čuj, mislila!) na sve sadašnje
političare osim jednog. ;(
A ne znam na koji televizor misliš. ReTeSere "televizor" u glavnom
ne gledam, ostale po malo. "Televizor" najčeće gledam u kombinaciji
sa videom.
Peđa.
biznis.651vitez.koja,
#=> drugi. Sledujući tu logiku, dolazimo i do većih brojeva -
#=> bilijarda, trilijarda, kvadrilijarda.
Mislim da ovo ne postoji. U osnovnim školama smo (?) učili da ide
milion, milijarda, bilion, trilion...Idući tvojom logikom, zašto ne
postoji hiljarda ?
sk
ps: u specijalnom izdanju zabavnika, Srce od lubenice, povodom 45
godina od izlaska prvog broja, bilo je kako se nazivaju brojevi do
1E72. Bilo bi lepo, ako neko to ima, da ga prekuca ovde...
biznis.652niklaus,
(:> Gugol i gugolpleks se pominju u knjizi i seriji "Kosmos" Karla
(:> Segana. A referenca se odnosi na nekog tipa s početka veka, ako se
(:> dobro sećam.
Za izvesnog naučnika znam, kao i za pričicu vezanu za njega:
"...i napisa on jedinicu i sto nula iza nje na tabli, i zapita svog
sina, kako da ga nazove... mali kao iz topa izjavi: Gugol..."
(:niklaus:)
biznis.653niklaus,
(:> / - bilijarda 1E15=1,000,000,000,000,000
(:>
(:> Al je Njegoš bio bogat čovek :)
Znao sam da će se naći neki Monte*, i da će primetiti... (:
(:niklaus:)
biznis.654snemcev,
>> / - bilijarda 1E15=1,000,000,000,000,000
>>
>> Al je Njegoš bio bogat čovek :)
Zar nije Njegoševa biljarda?
biznis.655dikla,
> ─────── ? skinute cetiri nule ──────────
01.01.1990 - druga denominacija
biznis.656niklaus,
(:> veći od 999,999,999,999. Uostalom, toga se drže i u novinama i na
(:> TV, pa kažu "dvesta hiljada milijardi" a ne "dvesta biliona" ili
(:> "dvesta triliona". Zato je najbolje reći 5 E 19, pa svima jasno
(:> koliko je to, kako u Evropi tako i u Americi :)
To što se piše po novinama i priča po TVu je jedno (uzgred pogrešno,
jer je za široke (ne baš obrazovane) narodne mase). Primetio si da se po
raznim naučnim emisijama, koje obično komentariše Dušan Marković, koriste
(ispravni) "ekstremni" nazivi brojeva. Naravno kada je potrebno, a ne daj Bože
da se govori hiljada milijardi, ili još gore milijarda milijardi. (:
OK je reći na engleskom "meso u Srbiji je koštalo 5E12 valuta", a
pitanje da li će te crnja sa Bronksa razumeti, ili neki navijač Mančester
United-a. Ruku na srce isto važi i za 5 biliona, ali crnja će znati da je
to mnogo... (;
(:niklaus:)
ps Konvencija definisana - jeste. Pravila ne kroji TV ili novine, mada je kod
nas to postalo normalno, kao što nije. ):
biznis.657niklaus,
(:> Mislim da ovo ne postoji. U osnovnim školama smo (?) učili da ide
(:> milion, milijarda, bilion, trilion...Idući tvojom logikom, zašto
(:> ne postoji hiljarda ?
Kao što sam rekao, nije pozicija TVa ni novina, kao što nije ni moja
da krojim jezik.
Ako se dobro sećam (imao sam nekih 7-8 god.) za brojeve preko bilion
(bilijarda...) sam čuo (pročitao, to be exact) u knjizi "Zanimljiva Matematika"
u priči o izumitelju igre, koju znamo pod imenom šah:
"...ponudi mu njegov prebogati sultan nagradu za njegov kolosalni izum
- igru šah. Šta god da izusti za želju - biće mu ispunjeno. Skromni i lukavi
seljak upozori svog sultana da njegovu želju čak ni njegovi brojni trezori ne-
će biti u stanju da zadovolje. Sultan je, međutim, bio uveren u svoju moć,
potsenjujući seljakovu dovitljivost. Njegova želja je glasila da se na prvo po-
lje šahovske table postavi jedno zrno kukuruza, na drugo dva, na treće četiri,
na sledeće duplo više... i tako do posledenjeg - šezdeset-četvrtog polja.
Ha!, pomalo razočarano podviknu sultan. Dobro, ako je tako - neka
bude. Sutra rano izjutra dođi u moj dvor, i dobićeš svoju zasluženu nagradu...
(prim. nik. da ne dužim) ..."
Naravno, nisu uspeli da ispune seljakovu želju...
Broj zrna kukuruza je iznosio (približno):
18,446,744,073,709,551,600 /* Bokte, šta radi C! (; */
(:niklaus:)
ps Dejane, ponavljaj za mnom:"18 trilijardi...." (;
pps Sorry, izletelo mi, a kucam on-line. (;
biznis.658darone,
>> ─────── ? skinute četiri nule ──────────
Ovde ti fale one četiri novčanice od 500.000 i 2.000.000, kojima su kasnije
skinute nule. Jedna je bila ljubičanstvena, sa motivom spomenika na Sutjesci,
a druga braonkasta, ne sećam se sa čim.
biznis.659dejanr,
>> a druga braonkasta, ne sećam se sa čim.
Mislim spomenik na Šumaricama (Kragujevac)
biznis.660mikrom,
▄─ Vrednost Godina izdavanja Motiv (lice/naličje)
Mala dopuna tvom spisku.
▄─ 50 1981 Egipćani?/vrednost
Meštrović (Kosovka devojka) - nisu Egipćani
▄─ 5000 1985 Tito/Jajce ;)
Između ove dve nije bilo drugih apoena
▄─ 20.000 1987 Rudar/kopalica za ugalj
...
▄─ 100.000 1989 Devojčica/oko
500.000 1989 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (ljubičasta)
▄─ 1.000.000 1989 Seljanka/klas (žućkasta)
2.000.000 1989 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (braon)
ovu na žalost nemam jer je pri povlačenju
iz opticaja vredela oko 25 DEM
▄─ ─────── ? skinute četiri nule ──────────
01.01.90. (Ante Marković)
▄─ 50 1990 Dečak/ruža (ljubičasta)
50 1990 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (ljubičasta)
jedno vreme (tokom 1990.) bile su čak 3 novčanice
koje su vredele 50 din. - jedna sa 4 nule viška, ali u opticaju
100 1990 Seljanka/klas (žuta)
200 1990 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (braon)
ni ovu na žalost nemam jer je pri povlačenju
iz opticaja vredela takođe oko 25 DEM
▄─ 100 1991 Seljanka/klas (žuto-braon)
ova novčanica se razlikuje od vrlo slične
iz 1990. ima više braon boje, čak malo i SMB.
žini mi se da je do ove promene apoena od 100,
500 i 1000 din. došlo kada su Slovenci
(i Hrvati?) već počeli da štampaju svoju valutu.
500 1991 Mladić/Planine (plava)
1000 1991 Tesla/generator (narandžasta)
ove dve (500 i 1000 iz 1991.)
takođe nemam jer su dosta vredele
▄─ 500 1991 Mladić/Planine (narandžasta)
▄─ 1000 1991 Tesla/generator (plava)
5.000 1991 Andrić/Višegrad (ljubičasta)
▄─ ovde je valjda bila ona zamena novčanica ?
▄─ a i skinuta je jedna nula ...
01.07.1992. Radoman Božović inteligentno skida jednu nulu
▄─ 100 1992 Seljanka/klas (plava)
500 1992 Mladić/Planine (ljubičasta)
1000 1992 Tesla/generator (crvena)
▄─ 5.000 1992 Andrić/Višegrad (plavo-zelena)
...
▄─ 50.000.000 1993 Devojčica/šta beše ova zgrada ?
Rektorat Beogradskog Univerziteta
Izvinjavam se što je poruka malo duža, ali pomislite da sam
mogao nabrajati još i kovanice.
biznis.661iboris,
Ł ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
Aman čoveče !!! Pa da si samom Anti Markoviću pokazao u to vreme trezor
sa 10 milijardi dolara u kešu, ja mislim da bi on umro od sreće. Sve su to
bili njegovi pusti snovi i MANIPULACIJA JAVNIM MNJENJEM.
biznis.662iboris,
Ł Ajde ovako. Kompletan muzički stub =3000DEM. TV=1000DEM. Kompjuter sa
Ł pratećom opremom (štampač i modem)=4000DEM. I to sve od plate. Pola robe
Dobro. Bilo je tako. Ali pitanje je cena toga. Cena je bila previsoka.
Strahovit odliv deviza, strahovit deficit trgovinskog bilansa, i
strahovita otimačina tih deviza od strane malog broja ljudi. Oni su morali
da imaju pokriće u javnosti i odobravanje svih "ekonomskih" poteza. To
pokriće su bile plate od 1000 i više maraka.
biznis.663iboris,
Ł Pa covece to je normalno. Ali ne iz onih razloga na koje
Ł ti insinuiras (kao Slovenci i Hrvati nas pljackali). Slovenija
Utoliko pre bi bili stimulisani da drže dinare na štednji, jer je
kamata na dinare bila veća od odgovarajuće domicilne kamate bilo koje
strane valute iz korpe, prema kojoj se ustanovljava kurs dinara. A oni su
činili skoro isključivo suprotno - kupovali devize. Razlog izvedi sam.
biznis.664iboris,
Ł kako tako funkcionisala) od gradjanstva mnogostruko vise otkupljeno
Ł deviza nego sto je prodato?
I gde su te devize nestale ?
biznis.665iboris,
Prvo mnogo teksta, koji neću da komentarišem........, a onda :
Ł Hocu da kazem da za 10-20 godina kada konacno ovde strvarno sazri
Ł iskrena zelja da u ekonomiji i ostalim stvarima postanemo
U pravom komunističkom maniru. Prvo mnoooogo priče, i onda pisac hoće da nama
glupima i primitivnima, on pametan objasni šta je to hteo da kaže. Ne
prihvatam taj način komunikacije. Ja sam vrlo jasno rekao što sam imao, nisam
ga zavio u 1000 omota i iza toga što sam napisao, stojim. Ako hoćeš diskusiju,
molim te da repliciraš na ono što napišem, ali direktno.
p.s. Kurs marke je išao 1dem= 7, 9 , 13 .....din
─
biznis.666iboris,
Ł Zar se ne placaju troskovi zemlji, cije novcanice koristis ?
Ł Mozda je trac, da smo duzni Nemackoj neke pare po osnovu koriscenja
Ł njihove gotovine?
Ne, ustvari, Nemačka može samo da nam bude zahvalna za to što se kod
nas nalazi tolika količina maraka. Po ekonomskoj teoriji, a i praktično
gledajući, ova količina maraka kod nas predstavlja besplatan (beskamatni)
kredit Nemačkoj.
Pitanje je: kako ? Pošto poznaješ ekonomiju, molim te objasni ovo, a
ja ću ti posle reći da li si u pravu ili ne.
biznis.667iboris,
Prvo mnogo teksta, koji neću da komentarišem........, a onda :
Ł Hocu da kazem da za 10-20 godina kada konacno ovde strvarno sazri
Ł iskrena zelja da u ekonomiji i ostalim stvarima postanemo
U pravom komunističkom maniru. Prvo mnoooogo priče, i onda pisac hoće da nama
glupima i primitivnima, on pametan objasni šta je to hteo da kaže. Ne
prihvatam taj način komunikacije. Ja sam vrlo jasno rekao što sam imao, nisam
ga zavio u 1000 omota i iza toga što sam napisao, stojim. Ako hoćeš diskusiju,
molim te da repliciraš na ono što napišem, ali direktno.
p.s. Kurs marke je išao 1dem= 7, 9 , 13 .....din
─
biznis.668iboris,
Ł Zar se ne placaju troskovi zemlji, cije novcanice koristis ?
Ł Mozda je trac, da smo duzni Nemackoj neke pare po osnovu koriscenja
Ł njihove gotovine?
Ne, ustvari, Nemačka može samo da nam bude zahvalna za to što se kod
nas nalazi tolika količina maraka. Po ekonomskoj teoriji, a i praktično
gledajući, ova količina maraka kod nas predstavlja besplatan (beskamatni)
kredit Nemačkoj.
Pitanje je: kako ? Pošto poznaješ ekonomiju, molim te objasni ovo, a
ja ću ti posle reći da li si u pravu ili ne.
biznis.669cnenad,
ŁŁŁ>> a druga braonkasta, ne secam se sa cim.
ŁŁŁ
ŁŁŁ Mislim spomenik na Sumaricama (Kragujevac)
A Kozara ?
biznis.670cnenad,
ŁŁŁ 01.07.1992. Radoman Bozovic inteligentno skida jednu nulu
Jedan od najboljih poteza. Otkacio sam dok sam uradio denominaciju u
robnom od oko 1200 artikala.
ŁŁŁ Izvinjavam se sto je poruka malo duza, ali pomislite da sam
ŁŁŁ mogao nabrajati jos i kovanice.
Ma nema problema, ubaci spisak i za kovanice. Stvarno bi bilo dobro da
se uradi taj spisak. Ali cak od pocetka, mislim od kraja II SR pa na ovamo.
biznis.671dejanr,
>> Pa da si samom Anti Markoviću pokazao u to vreme trezor
>> sa 10 milijardi dolara u kešu, ja mislim da bi on umro od sreće.
Bilo bi sasvim ludo da jedna mala država kao što je naša drži 10 milijardi
dolara u čarapi, pa makar se ta čarapa zvala i trezor. Normalno da sav taj
novac nije bio u kešu.
biznis.672jovana,
> 50.000.000 1993 Devojčica/šta beše ova zgrada ?
Rektorat, cdragane, rektorat.
Tako su je i zvali dok je bila čemu.
Kad li to beše?
biznis.673debelijencija,
!=?> ps: u specijalnom izdanju zabavnika, Srce od lubenice,
!=?> povodom 45 godina od izlaska prvog broja, bilo je kako se
!=?> nazivaju brojevi do 1E72. Bilo bi lepo, ako neko to ima, da
!=?> ga prekuca ovde...
Evo... :)
Tekst se zove: Arapske i rimske brojke nisu izmislili Arapi i Rimljani
(22. novembar 1952.)
"...
Arapske brojke izmislili su, u stvari, Indijci, a Arapi su ih samo preneli
u Evropu...
Tako brojka 1 sa jednom nulom onzčava deset, sa dve sto, sa tri hiljadu.
Dopisujući zatim po tri nule dobijamo sledeće brojeve: milion, milijarda,
bilion, trilion, kvadrilion, kvantilion, sekstilion, septilion, oktalion,
nonalion, dekalion, endekalion i dodekalion. Ova poslednja označava se sa
1 i 72 nule. Nazivi za veće brojeve, zasad, ne postoje..."
Posle još kaže da su rimske brojeve izmislili Etrurci.
Verovatno su kineske brojeve izmislili Rusi! :)
biznis.674dragisha,
-> od xy milijardi i tu je kraj price. Znaci da nema opasnosti od
-> iznenadne pojave kesa, sem tehnickih troskova njenog uklanjanja,
-> posto postoji vrednost koja nju izrazava.
Zar nisu ti 'tehnički troškovi' opasnost. Ako treba da povučeš 10 DEM
imaćeš trošak od 0.5 DEM (npr.) i to je smiješno. Ali koliko ja shvatam ovu
diskusiju, govori se o ubacivanju stvarno velike sume novca što bi
uzrokovalo velike 'tehničke troškove', recimo za 10e9 trošak od 500e6 DEM.
Meni ovo ne izgleda bezazleno i čisto sumnjam da bi kancelar bio sretan
da mu se pojavi takva 'strana' investicija. Kad bi dao dolare Švabama, to
je investicija. A kad tresneš marke, ti potražuješ vrijednost koju su se
oni 'zadužili' ranije.
Bitna stvar je način na koji bi fiktivni potrošač iskoristio svojih 10e9
DEM. žinjenica je da DEMova ima koliko i vrijednosti u Njemačkoj, ali je
činjenica da nije sva ta vrijednost u izlozima gdje čeka da je kupiš.
Znači, struktura vrijednosti bi vjerovatno bila značajno poremećena takvim
šopingom i to bi stvorilo neravnotežu koja bi se manifestovala kao
nestašica na tržištu. Za nas normalna pojava, za društvo sa inače stabilnim
tržištem to bi bio šok. Vjerovatno bi morali da naglo uvezu neke robe da bi
zadovoljili potrebe, a pitanje je kakav bi to efekat imalo. Mislim da ideja
o oscilaciji nije baš daleko od pameti.
biznis.675v.nesic,
>> A kakve veze ima lova u bankama sa uvozom?
>
> Nema ona, ima stil izjave. Znaš ono "sve ste to vi potrošili i još ste
> nam dužni".
Tražim dve babe i tri žabe da strpam u isti lonac kao odgovor.
Šifra: klin se klinom izbija.
biznis.676cdragan,
>> 50.000.000 1993 Devojčica/šta beše ova zgrada ?
> Rektorat, cdragane, rektorat.
Ma znao sam ja da je to neka bezvezna zgrada ;)
biznis.677darone,
>> ps: u specijalnom izdanju zabavnika, Srce od lubenice, povodom 45
>> godina od izlaska prvog broja, bilo je kako se nazivaju brojevi do
>> 1E72. Bilo bi lepo, ako neko to ima, da ga prekuca ovde...
Nije baš iz Zabavnika, ali je sa Sezama :)
===============================
6.162 CIVILIZACIJA.2:o.jeziku
ladislavs, 27.11.92. 15:52, 2805 chr
---------------------------------------------------------
Pošto sam prvi pomenuo bilion, aludirajući na ogromnu inflaciju,
i time izazvao gomilu poruka, 'ajde da razrešim sve vaše misterije :).
Evo izvoda iz Webster's New Collegiate Dictionary (1960.g):
┌──────────────────┬────────────────────┬────┬───────────────────────────┬────┐
│ │ French & US │No. │ British & German │No. │
│ Name │ systems │of │ systems │of │
│ │ │zero│ │zero│
├──────────────────┼────────────────────┼────┼───────────────────────────┼────┤
│ million │1000 thousands │ 6 │1.000 thousands │ 6 │
│ milliard │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 9 │
│ │ /French/ │ │ /German/ │ │
│ billion │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 12 │
│ │ /usual US term/ │ │ │ │
│ trillion │1000 billions │ 12 │1.000.000 billions │ 18 │
│ │1.000.000 millions │ │ │ │
│ quadrillion │1000 trillions │ 15 │1.000.000 trillions │ 24 │
│ quintillion │1000 quadrillions │ 18 │1.000.000 quadrillions │ 30 │
│ sextillion │1000 quintillions │ 21 │1.000.000 quintillions │ 36 │
│ septillion │1000 sextillions │ 24 │1.000.000 sextillions │ 42 │
│ octillion │1000 septillions │ 27 │1.000.000 septillions │ 48 │
│ nonillion │1000 octillions │ 30 │1.000.000 octillions │ 54 │
│ decillion │1000 nonillions │ 33 │1.000.000 nonillions │ 60 │
│ undecillion │1000 decillions │ 36 │1.000.000 decillions │ 66 │
│ duodecillion │1000 undecillions │ 39 │1.000.000 undecillions │ 72 │
│ tredecillion │1000 duodecillions │ 42 │1.000.000 duodecillions │ 78 │
│ quattuordecillion│1000 tredecillions │ 45 │1.000.000 tredecillions │ 84 │
│ quindecillion │1000 quattuordecill.│ 48 │1.000.000 quattuordecillion│ 90 │
│ sexdecillions │1000 quindecillions │ 51 │1.000.000 quindecillions │ 96 │
│ septendecillion │1000 sexdecillions │ 54 │1.000.000 sexdecillions │102 │
│ octodecillion │1000 septendecillion│ 57 │1.000.000 septendecillions │108 │
│ novemdecillion │1000 octodecillions │ 60 │1.000.000 octodecillions │114 │
│ vigintillion │1000 novemdecillions│ 63 │1.000.000 trillions │120 │
└──────────────────┴────────────────────┴────┴───────────────────────────┴────┘
Je l' onaj njihov gugol ima 100 nula?
Ako jeste, onda ga naš vigintilion "šiša" za 20 nula (da ne kažem 100 triliona
puta :).
ciLa.
----------------------------------------------- 6.162 ---
biznis.678bbaja,
>|| Ł kako tako funkcionisala) od gradjanstva mnogostruko vise
>|| otkupljeno Ł deviza nego sto je prodato?
>||
>|| I gde su te devize nestale ?
U ratu.
biznis.679bbaja,
>|| Aman covece !!! Pa da si samom Anti Markovicu pokazao u to
>|| vreme trezor sa 10 milijardi dolara u kesu, ja mislim da bi
>|| on umro od srece. Sve su to bili njegovi pusti snovi i
>|| MANIPULACIJA JAVNIM MNJENJEM.
Pa ko ti kaze da je to drzano u kesu. Normalno troseno
je za druge namene.
biznis.680bbaja,
>|| Utoliko pre bi bili stimulisani da drze dinare na stednji,
>|| jer je kamata na dinare bila veca od odgovarajuce domicilne
>|| kamate bilo koje strane valute iz korpe, prema kojoj se
>|| ustanovljava kurs dinara. A oni su cinili skoro iskljucivo
>|| suprotno - kupovali devize. Razlog izvedi sam.
To je stvar individualne visprenosti i ekonomske pismenosti.
Ja recimo, takodje, nikada nisam stedeo dinare.
biznis.681bbaja,
>|| Prvo mnogo teksta, koji necu da komentarisem........, a onda
>|| :
>||
>|| Ł Hocu da kazem da za 10-20 godina kada konacno ovde strvarno
>|| Ł sazri iskrena zelja da u ekonomiji i ostalim stvarima
>|| postanemo
>||
>|| U pravom komunistickom maniru. Prvo mnoooogo price, i onda
>|| pisac hoce da nama glupima i primitivnima, on pametan objasni
>|| sta je to hteo da kaze. Ne prihvatam taj nacin komunikacije.
>|| Ja sam vrlo jasno rekao sto sam imao, nisam ga zavio u 1000
>|| omota i iza toga sto sam napisao, stojim. Ako hoces
>|| diskusiju, molim te da repliciras na ono sto napisem, ali
>|| direktno.
Ako hoces diskusiju, molim te da repliciras na ono sto
napisem, ali direktno.
biznis.682snemcev,
>> Dopisujući zatim po tri nule dobijamo sledeće brojeve: milion,
>> milijarda, bilion, trilion, kvadrilion, kvantilion, sekstilion,
>> septilion, oktalion, nonalion, dekalion, endekalion i dodekalion.
Kad smo već kod ovolikih brojki, jesu li autori (Nenad i Dragan) voljni
da urade jedan update za ntoc.zip? Mislim da će proširivanje programa do
biliona biti dovoljno do sredine januara iduće godine.
biznis.683dr.grba,
>> Nedavno sam imao prilike da razgovaram sa jednom babom zakletom
>> SPS-ovkom. Posle svega ona kaže kao i ti: svi su oni isti...
>> Kakav prokleto naopak stav ili, šta radi televizor od ljudi.
Boga mi, moj taja okrtenuo čunak otkad mu peMzija dospeva za desetak hlebova.
A baba, baba se ne da!
biznis.684dr.grba,
>> Kolika je realna cena dizela ovih dana ?
Traktoristi za oranje uzimaju 2,5 DEM po litru potrošenog disela.
biznis.686famozan,
=> Pitanje: gde i kako doci do maksimalno azurnih informacija o ceni marke,
=> i to ulicni, ziralni i sticovani - potrebni su svi?
BROJ TELEFONA: --> 011-3281473
Ovo je broj telefona dnevnog lista Privredni pregled, mislim da sljaka samo
u radno vreme od 7 do 15.
Mozete se informisati o sledecim kursevimaK+0K+0K+0aK+:
Sticovani, Ziralni, Ulicni, Komercijalni, Zvanicni i to samo za DM i USD.
biznis.687famozan,
=> Ono sto mene zanima je kako to da su... Beobanka i Jugobanka itd.
=> poceli sa ziralnim otkupom.
NBJ i SDK (citaj SPS) dozvolile su poslovnim bankama da prave crveni saldo
na svojim ziro-racunima. To jest otkupljivali su devize a da nisu imali para to
ti je klasican primer bocne primarne emisije.
Kao dokaz ovome je da su neposredno po okoncanju ove operacije sve poslovne
banke bile dva do tri dana u blokadi i pored toga sto su povlacile ogromna
sredstva iz obaveznih rezervi.
biznis.688famozan,
=> Moja gospodja je dip.ecc. a fah joj je spoljna trgovina. Ona kaze da
=> de facto nije zabelezena deflacija ni u jednoj zemlji koja ima privredu
=> otvorenu za protok sa drugim zemljama.
Najkrace receno tvoja gospodja nije u pravu. Amerika je 1955. godine zabelezila
deflaciju od 0,4%, Japan je pre neku godinu mislim da je to bila 1991. imao
deflaciju od oko 2%, a Svajcarska je u posleratnom periodu belezila deflaciju
vise puta.
Pozdravi gospodju i poljubi je umesto mene.
biznis.689famozan,
=> Ko je koliko pojeo nula?
Drug Tito je bio veci gurman nego sto mislis. Doticni je 1946. godine
glocnu dve nule i to kraljevske.
Da vidimo kako stoji Cvijic:
500.000.000.000.000.000.000.000 elem 500E21 elem 500 trilijardi.
Kako stvari stoje, u novu 1994. cemo uci sa novcanicom od 1 kvatriliona ili
ti 10 milijardi najnovijih dinara.
biznis.690famozan,
Mala korekcija pare smo spiskali u periodu 1975-1979, znaci i pre Ante i Slobe
i Milke Planinc. Da te potsetim tada je predsednik Vlade bio Veselin
Djuranovic.
Naime nas dug 1972. iznosio je oko 7E9 $ a 1979. oko 20E9 $.
Drugarica Milka je vec pocetkom 80-tih bila dekintirana.
biznis.692famozan,
Uz ovu poruku poslata je dadoteka st_kurs.zip koja obuhvata
kurs marke u periodu 1922-1989.
st_kurs.zipbiznis.694dr.grba,
>> Pa ko ti kaze da je to drzano u kesu. Normalno troseno
>> je za druge namene.
A koje su to?
biznis.695dejanr,
>> Uz ovu poruku poslata je dadoteka st_kurs.zip koja obuhvata
>> kurs marke u periodu 1922-1989.
Hvala! Ovo su zbilja dragoceni podaci, ponavljam ih i u poruci
jer ih nema mnogo, pa da se ljudi ne vraćaju da skidaju fajl.
Samo jedno pitanje - da li se kurs odnosti na 1. januar, 1. jun,
31. decembar ili neki drugi datum datih godina? Pretpostavljam
(po 1989-toj godini) da se odnosi na 31.12).
PREGLED KURSA DEM ZA PERIOD 1922.-1989.
god. 100 dm god. 100 dm god. 100 dm god. 100 dm
----------------------------------------------------------------------------
1922. 0.182 1946. 0.60 1965. 312.50 1984. 6776.53
1923. ----- 1947. 3.15 1966. 312.50 1985. 12838.02
1924. ----- 1948. 4.00 1967. 312.50 1986. 23444.09
1925. 0.140 1949. 12.00 1968. 312.50 1987. 78015.16
1926. 0.135 1950. 11.90 1969. 341.53 1988. 291029.12
1927. 0.135 1951. 11.90 1970. 341.53 1989.7000000.00
1928. 0.136 1952. 71.43 1971. 527.54
1929. 0.135 1953. 71.43 1972. 525.00
1930. 0.135 1954. 71.43 1973. 590.35
1931. 0.135 1955. 71.43 1974. 689.34
1932. 0.135 1956. 71.43 1975. 695.42
1933. 0.136 1957. 71.43 1976. 766.47
1934. 0.135 1958. 71.43 1977. 858.45
1935. 0.176 1959. 71.43 1978. 987.95
1936. 0.176 1960. 71.43 1979. 1117.07
1937. 0.175 1961. 75.00 1980. 1512.00
1938. 0.176 1962. 75.00 1981. 1840.86
1939. 0.178 1963. 187.50 1982. 2630.51
1964. 187.50 1983. 4578.43
-----------------------------------------------------------------------------
PS Nije mi jasno kako je kurs mogao biti ovako stabilan krajem 30-tih
godina, kada je u Nemačkoj bila onolika inflacija?
biznis.696cnenad,
ŁŁŁ Boga mi, moj taja okrtenuo cunak otkad mu peMzija dospeva za
ŁŁŁ desetak hlebova.
ŁŁŁ
ŁŁŁ A baba, baba se ne da!
Kod mene obrnuto ! :)))
BTW, inflacija je negde oko / preko 20.000 % za 11 mesec.
Jel sacuva neko one poruke od ranije gde sam prognozirao za rast marke /
inflacije ? Nek uradi jedan C&P da vidim razlike.
biznis.697index,
÷■÷ 10 1968 Rudar/vrednost
Nije rudar nego metalac (radnik).
÷■÷ 50 1990 Dečak/ruža (ljubičasta)
Sem ove postojala je još jedna novčanica od 50 koja se
pojavila pre dečaka i na njoj je sa jedne strane bio spomenik
iz Kragujevca (polomljeno V), a sa druge nisam siguran. Koliko
se sećam (nažalost nemam je) bila je sivkasto plava.
Nenad
biznis.698index,
÷■÷ Strahovit odliv deviza, strahovit deficit trgovinskog
Gledam ovde danima, nedeljama(!) kako kukate što, umesto
A. Markovića, Predsednik SIVa nije bio Bora Jović (koji bi nas
sačuvao od napasti kapitalizma&novogsvetskogporetka ;)) i pitam
se: dokle? ;(
'Ajde, reci mi: odakle su se to tako strahovito odlile
devize? (Nemoj me razočarati. Sada očekujem žvaku o tome kako
smo mi oduvek bili bogata zemlja sa velikim prirodnim bogatstvima
i vrednim ljudima, ali je jednog dana došao Ante "Gargamel"
Marković i svo naše bogatstvo budzašto pretvorio u đavolske
silicijumske naprave sa zapada, a dokaz za to je to što inflacija
postoji samo u kapitalističkim zemljama ;). )
Nenad
biznis.699index,
÷■÷ tržištem to bi bio šok. Vjerovatno bi morali da naglo uvezu
÷■÷ neke robe da bi zadovoljili potrebe, a pitanje je kakav bi to
÷■÷ efekat imalo. Mislim da ideja o oscilaciji nije baš daleko od
÷■÷ pameti.
Nemačka sasvim sigurno ima dovoljno dobre devizne, zlatne,
robne i ko-zna-kakve rezerve da može da izdrži istovremeni priliv
svih DEM iz svih čarapa i slamarica ove planete. Samo ne znam šta
bi posle radili svi ti ljudi koji bi u trenu spiskali sve što su
tako dugo štedeli (najverovatnije veći deo njih to ne bi izdržao).
Nenad
biznis.700spantic,
> U ratu.
Znači, vlasti svih naših "bratskih" republika su lepo
uzele pare spremajući se za rat. Iste pare su inače
postojale pre toga? Pretpostavljam da svako ko sumnja
u to "kleveće i laže" kako kaže jedna pesma?
biznis.701ndragan,
/ Znao sam da će se naći neki Monte*, i da će primetiti... (:
E pa nije montanjar, nego ravničar, da ne kažem ravnozemac. Montanjari
su prespavali :)
biznis.702ndragan,
/ I gde su te devize nestale ?
U džepove trgovaca oružjem.
biznis.703ndragan,
/ Kad smo već kod ovolikih brojki, jesu li autori (Nenad i Dragan)
/ voljni da urade jedan update za ntoc.zip? Mislim da će proširivanje
Slovima.prg vozi do 15 cifara; ako misliš da postoji štampač koji može
nešto duže od toga da pojede u jednom redu (do 12 cpi, da ne
preterujemo), ok. Umesto toga, sav normalan svet ubacuje ko(nj)mentar
"svi iznosi iskazani u hiljadama dinara". Počelo još prošle nedelje
(društvena firma!).
Ako uložite konsenzus, još ću i da sednem da se prisetim kako to čudo
radi, ali mislim da je besmisleno.
biznis.704famozan,
Inflacija (rast cena na malo) na trulom zapadu i to u njenom
najtrulijem delu Americi.
---------------------------------------------------------------
god. % god. % god. % god. %
---------------------------------------------------------------
1951. 7.9 1961. 1.0 1971. 4.3 1981. 10.4
1952. 2.2 1962. 1.1 1972. 3.3 1982. 6.1
1953. 0.8 1963. 1.2 1973. 6.2 1983. 3.2
1954. 0.5 1964. 1.3 1974. 11.0 1984. 4.3
1955. -0.4 1965. 1.7 1975. 9.1 1985. 3.6
1956. 1.5 1966. 2.9 1976. 5.8 1986. 1.9
1957. 3.6 1967. 2.9 1977. 6.5 1987. 3.7
1958. 2.7 1968. 4.2 1978. 7.7 1988. 4.2
1959. 0.8 1969. 5.4 1979. 11.3 1989. 5.0
1960. 1.6 1970. 5.9 1980. 13.5 1990. ?.?
---------------------------------------------------------------
Ajde da vidimo kako se kretala kod nas?
--------------------------------------
1992. 19910,2%
1991. 235,2%
1990. 121.7%
1989. 2665,o%
1988. 251,2%
1987. ........
1986. .........
...............
...............
biznis.705snemcev,
>> Umesto toga, sav normalan svet ubacuje ko(nj)mentar "svi iznosi
>> iskazani u hiljadama dinara". Počelo još prošle nedelje (društvena
>> firma!).
Bilo je diskusije o ovome. Zaključak: to se ne sme raditi bez zakonske
odluke koja bi te na to obavezivala. Izgleda da nam ne preostaje ništa
drugo već da pišemo iznose u dva reda...
Btw, ntoc.prg za Clipper ide samo do 11 cifara. A i nije neka mudrost
prepraviti. Sve se svodi na kopiranje onog dela za desetine i stotine
hiljada u desetine i stotine milijardi i deo za milione u deo za
bilione, pa će izdržati još malo...
biznis.706snemcev,
>> Kao dokaz ovome je da su neposredno po okoncanju ove operacije sve
>> poslovne banke bile dva do tri dana u blokadi i pored toga sto su
>> povlacile ogromna sredstva iz obaveznih rezervi.
Od prvog do dvadesetog novembra, banke su bile u minusu u proseku oko
300,000,000,000 YUD. Malo ili mnogo, prosudite sami.
Za poređenje može poslužiti program KURS sa Sezama.
biznis.707cnenad,
ŁŁŁ>> iskazani u hiljadama dinara". Pocelo jos prosle nedelje
ŁŁŁ>> (drustvena firma!).
I Postanska stedionica je skresala tri cifre na izvodima.
ŁŁŁ Bilo je diskusije o ovome. Zakljucak: to se ne sme raditi bez
ŁŁŁ zakonske odluke koja bi te na to obavezivala. Izgleda da nam
Ocemo ponovo ? Ja te i dalje pitam, zar treba da pri kraju godine
uzmem i rucno radim robno knjigovodstvo jer ne moze da se strpa cifra
veca od 9 milijardi, ili da ubijem programera.
Sigurno da cu sebi da olaksam posao i skinem, al' ne ovog puta tri nego
6 cifara.
I ko jos u ovoj zemlji postuje zakon ?
biznis.708cnenad,
Prica se o ogranicenju prilikom izdavanja cekova (mada su neke Banke
to vec demantovale - sto me jos vise uznemirava) jer svi skoro pisu
maksimalne iznose na sve cekove iako nemaju pokrice za to.
BTW od sutra je najveci iznos za robu/usluge na ceku 500.000.000. dinara
a najmanji 10.000.000. Nego, nerviraju me nesto s tim jer stalno kasne.
Uvek je najveci iznos bio 10 puta veci od najvece novcanice.
biznis.709dr.grba,
>> Ovo je broj telefona dnevnog lista Privredni pregled, mislim da
>> sljaka samo u radno vreme od 7 do 15.
Hvala, proveriću.
biznis.710dr.grba,
>> Najkrace receno tvoja gospodja nije u pravu. Amerika je 1955.
>> godine zabelezila deflaciju od 0,4%, Japan je pre neku godinu
>> mislim da je to bila 1991. imao
Sad sam je nazvao telefonom da joj kažem ovo. Rekla je da joj je poznat
podatak da je po nekim pokazateljima SAD u par navrata posle WW II beležila
deflaciju. Isti profa na fakultetu koji je to rekao je onaj koji tvrdi da ta
merila nisu valjana. Gospođa ostaje uz to mišljenje i eto konflikta (:
>> Pozdravi gospodju i poljubi je umesto mene.
Pokušaj sam ako imaš hrabrosti (:
biznis.711dejanr,
>> Sigurno da cu sebi da olaksam posao i skinem, al' ne ovog puta tri nego
>> 6 cifara.
Potpuno se slažem, koja svrha ići na hiljade kada je već sada i cifra
od nekoliko miliona zanemarljiva. Dakle, samo pitanje kada preći na
izražavanje u milijardama ;))
BTW, od danas i Sezamova komanda PRETPLATA ispisuje iznose u milionima
dinara.
biznis.712dejanr,
U vezi one tabele kurseva marke od 1922. godine do danas, nešto
se, bar po mom utisku, ne slaže.
Moj pokojni deda je negde pred rat, 1936 ili 1937. godine, kupio
kuću koju je platio 75,000 dinara. Prema bazi kurseva, to bi bilo
75000/0.00175=42.8 miliona maraka. Mnogo! žak i ako bi tu cifru za
konsultaciju tabele trebalo podeliti sa 100, zbog te denominacije
iz 1946. godine, to bi i dalje bilo mnogo, 428,000 maraka.
Drugo, jedan moj rođak kome sam pokazivao tabelu zaposlio se negde
u septembru 1957. godine, i sačuvao je rešenje o plati. Svrstan u
12. platni razred, mesečna plata je bila 8,000 (i nešto) dinara.
Po ovoj tabeli to bi ispalo 8000/0.7143=11,200 maraka! Neće biti
da mu je plata bila tolika.
Kada sam ja pošao u prvi razred osnovne, dakle 1969. godine, sećam
se da je kesica grisina u kiosku pored škole bila 1 dinar, odnosno
100 starih. Karta za tramvaj bila je 0.60 dinara (60 starih) za
odrasle, 0.40 (40 starih) dinara za decu. To bi prema tabeli bilo
negde 29, 17 i 11 maraka. Nekako mi izgleda preskupo.
Mora biti da ja pogrešno tumačim tabelu tj. računam u nekim pogrešnim
dinarima. Može li malo objašnjenje na prethodnim primerima?
biznis.713spantic,
> Nemačka sasvim sigurno ima dovoljno dobre devizne, zlatne,
> robne i ko-zna-kakve rezerve da može da izdrži istovremeni priliv
> svih DEM iz svih čarapa i slamarica ove planete. Samo ne znam šta
Ja se ne bih kladio u to. Sa Nemačkom ta stvar nije probana, ali
sa SAD i Britanijom jeste. Amerika se već jednom jedva izvukla od
navade bežanije ( to jeste masovnog priliva dolara i bežanja u druge
valute ) a britansku funtu je zadnji gađao Soros.
Ne postoji valuta koja bi izdržala takav koncentrisani napad o kome
govoriš.
biznis.714cnenad,
ŁŁŁ Potpuno se slazem, koja svrha ici na hiljade kada je vec sada
ŁŁŁ i cifra od nekoliko miliona zanemarljiva. Dakle, samo pitanje
ŁŁŁ kada preci na
Mozda cak i vise od 6 cifara kao sto kazes, mada mi se 6 ipak cini
najsigurnijim. Ne verujem da ce skidati vise, osim ako se ne ponovi
ova inflacija od 20.000 %
A sto se tice zakona, za ono 1.8. (skidanje tri cifre) raspravljali
smo u grupi i vazilo je za SPP, BANKE, Zavod za stat. (mada oni oduvek
traze podatke u hiljadama dinara u odnosu na prave. Znate, napisete im
1 a to je stvarno 1.000.) ali je vecina zbog nemogucnosti daljeg rada
ili preterano otezanog rada "iskoristila mogucnost" i skinuli tri cifre.
Sada nema nista tako slicno, al' ljudi pouceni iskustvom vise ne cekaju
na "odgovorne" da propisu nesto.
Da vidim ja te "odgovorne" da ubace kod mene cenu artikla koji kosta
1200 DEM po sticovanom kursu, koji kao sto znate non stop raste.
biznis.715djelovic,
> Mozda cak i vise od 6 cifara kao sto kazes, mada mi se 6 ipak cini
> najsigurnijim. Ne verujem da ce skidati vise, osim ako se ne ponovi
> ova inflacija od 20.000 %
Direktor jedne od najvećih državnih banaka (ne smem da spominjem imena) je
juče predvideo inflaciju od 60.000% za novu godinu :(.
biznis.716pyramid,
> Ovo što sam ja rekao se odnosilo na vlast pre Ante M., za vreme
> njega (i na njega) i na VLAST posle njega.
Da, pretpostavljam da si tako mis'io, ali "svi" oni uopšte nisu isti. Od
njih se AM svakako razlikovao, makar po tome što ostali prave infalaciju
a on je skida(o)...
> Ta baba je verovatno "mislila" (čuj, mislila!) na sve sadašnje
> političare osim jednog. ;(
Ma babi bi oprostio što ima televizor umesto glave. Da budem opak, rekao
bih njih je sve manje, a nas sve više... ali mene je opozicija
razočarala ...:(
> A ne znam na koji televizor misliš. ReTeSere "televizor" u glavnom
> ne gledam, ostale po malo. "Televizor" najčeće gledam u kombinaciji
> sa videom.
:) Dobro, makar si se osetio pogođenim. Nisi ti uopšte loš, samo ti
treba malo čistog zraka.
biznis.717pyramid,
> A baba, baba se ne da!
Pa, pomozi joj čoveče. Ona to hoće, samo se stidi da prizna.
ps. dis iz sirias mesidž !
biznis.718cdragan,
> BTW, od danas i Sezamova komanda PRETPLATA ispisuje iznose
> u milionima dinara.
Nevezano za Sezam a vezano za milione. Iako sebe smatram dosta
"otpornim" na iznenadjenja u vezi cena, danas sam se ipak malko
zagrcnuo kada sam na kiosku kupovao "politiku". Nije što je
politika 4 meleona nego što je "Politikin Zabavnik" okruglo
100.000.000.- dinara. Ipak je to list za decu i mogli su malko da
smanje doživljaj. Inače, NIN košta i celih 150.000.000.- dinara
...
biznis.719vujos,
Na sjednici Vlade Crne Gore, 3.12. utvrđeno je da se visina ličnog
dohotka određuje u _REPERIMA_ !!! Gde je vrednost jednog REPERA
jednaka vrednosti DM na dan obračuna.
Nisam ni ja više siguran da li će uskoro promenom jednog slova doći
do PERPRA, kao 'nove' novčane jedinice Republike Crne Gore!
Vaso