EXTRA.4

21 Jul 1993 - 04 Dec 1993

Topics

  1. automobili (581)
  2. avioni (18)
  3. hi.fi (404)
  4. samogradnje (26)
  5. fotografija (40)
  6. biznis (719)
  7. sf (286)
  8. zvezde (474)
  9. misterije (1637)
  10. sport (327)
  11. eng (1)
  12. etf (74)
  13. mg (110)
  14. tv (45)
  15. razno (180)

Messages - zvezde

zvezde.2 dperkovic,
Rep 5.181 : o Biosferi II O ovome je pisaano u izdanju galaksije koji je izasao na Sezamu ! DejanP
zvezde.3 dcolak,
│ Rep 5.181 : o Biosferi II │ │ O ovome je pisaano u izdanju galaksije koji je izasao na Sezamu ! Ima li neke šanse da pronađem tu Galaxiju ovde na sezamu? Koliki je bio fajl? Sledge DAMMIR!
zvezde.4 dikla,
> Ima li neke sanse da pronadem tu Galaxiju ovde na sezamu? > Koliki je bio fajl? Imam ga ja, ali pojma nemam gde se nalazio ! Fajl (cela "Galaksija") je ARJ-ovana oko 125 kb, deo fajla koji trazis je oko 5-6 kb ! Mogu ti okacim u mail ako ti je bas stalo....:)
zvezde.5 kriss,
>> Rep 5.181 : o Biosferi II >> >> O ovome je pisaano u izdanju galaksije koji je izasao na >> Sezamu ! Gde ja to da nađem? Jel ima u nekom DIR-u?
zvezde.6 kriss,
>> Mogu ti okacim u mail ako ti je bas stalo....:) Okači i meni ... :)
zvezde.7 dcolak,
│ Imam ga ja, ali pojma nemam gde se nalazio ! │ Fajl (cela "Galaksija") je ARJ-ovana oko 125 kb, deo fajla koji trazis je │ oko 5-6 kb ! Ne moraš da mi šalješ (bolje ga baci na moj BBS) :) Samo me interesuje, kako je sve to izgledalo ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.8 dikla,
> Okaci i meni ... :) Okaceno.... :)
zvezde.9 dikla,
> Ne moras da mi saljes (bolje ga baci na moj BBS) :) > Samo me interesuje, kako je sve to izgledalo ;) Sta te na kraju interesuje..., sta pise u tekstu ili ... Ipak je na mailu... :)
zvezde.10 dikla,
> Gde ja to da nadem? Jel ima u nekom DIR-u? Mislim da ga nema u DIR-ovima, bio je jedno vreme poseban program kojim se dolazilo do toga, nesto kao VREME.... Mislim da ga vise nema....
zvezde.11 dcolak,
│ Sta te na kraju interesuje..., sta pise u tekstu ili ... │ Ipak je na mailu... :) Zanimalo me kako je izgledala elektronska verzija Galaxije ;) No, zahvaljujući textu mi je jasno ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.12 dikla,
> Zanimalo me kako je izgledala elektronska verzija Galaxije ;) > No, zahvaljujuci textu mi je jasno ;) Mislio si da ima slika...:) Kad bi bar jos koji casopis dali tako u el. formi !
zvezde.13 v.nesic,
> Ne moraš da mi šalješ (bolje ga baci na moj BBS) :) EPP is the law !)
zvezde.14 dcolak,
│ Mislio si da ima slika...:) │ Kad bi bar jos koji casopis dali tako u el. formi ! Ex, toliko optimističan nisam bio ;)) No, bilo bi lepo da se računari daju u ascii formi.. ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.15 dcolak,
│> Ne moraš da mi šalješ (bolje ga baci na moj BBS) :) │ │ EPP is the law !) Šta ti bi sa okom? Da ti ga neko nije zatvorio zato što puno pričaš ?! :))))))))))))) Sledge DAMMIR!
zvezde.16 predrag,
Jel se neko bavi izradom horoskopa?? Sta preporucuje od programa. Ja cuo za neki Vision 2.0. Jel nesto valja ?? pp od: P
zvezde.17 dcolak,
│ Jel se neko bavi izradom horoskopa?? │ Sta preporucuje od programa. Ja cuo za neki │ Vision 2.0. Jel nesto valja ?? Ja ga imam, i nema podatka koji on ne prikaže ;) Ali, šta ja znam, ja sam samo laik :) Sledge DAMMIR!
zvezde.18 veca,
>>│ Jel se neko bavi izradom horoskopa?? >> Ali, šta ja znam, ja sam samo laik :) Nažalost, sve više je stručnjaka na tu temu :( Danas te klinci (prilikom upoznavanja) prvo pitaju šta si u horoskopu, a potom kako se zoveš. Strašno!
zvezde.19 jevta,
>> Jel se neko bavi izradom horoskopa?? Ja. >> Sta preporucuje od programa. Ja cuo za neki Bstar. >> Vision 2.0. Jel nesto valja ?? Ne. >> pp od: P pozdrav .
zvezde.20 dcolak,
│ Nažalost, sve više je stručnjaka na tu temu :( │ Danas te klinci (prilikom upoznavanja) prvo pitaju šta si u │ horoskopu, a potom kako se zoveš. Strašno! Spreda strelac, od pozadi devica? ;) Takvi prijatelji ti i ne trebaju.... (?) Sledge DAMMIR!
zvezde.21 veca,
>> Takvi prijatelji ti i ne trebaju.... (?) Takve prijatelje i nemam :)
zvezde.22 zormi,
Jel' neko posmatrao meteorsku kišu noćas?
zvezde.23 dcolak,
│>> Takvi prijatelji ti i ne trebaju.... (?) │ │ Takve prijatelje i nemam :) Nice ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.24 dtadic,
>> Jel' neko posmatrao meteorsku kišu noćas? Kada je počela? Ja sam skoro sat vremena gledao u nebo, ali ništa :) Samo sam čuo da počinje "posle ponoći". DT
zvezde.25 aspasic,
### Jel' neko posmatrao meteorsku kišu noćas? Ja je nažalost, propustio :(( ASP
zvezde.26 aspasic,
### Kada je počela? Ja sam skoro sat vremena gledao u nebo, ali ### ništa :) Samo sam čuo da počinje "posle ponoći". Ja mislim da je počela oko 3.00 ujutro. ASP
zvezde.27 peca.st,
!-> Jel' neko posmatrao meteorsku kišu noćas? Kako je to izgledalo? Ja sam večeras oko 22h video nešto što nisam znao šta je... Ćale je odmah rekao da su meteori, ali ja sumnjam. Prvo, čini mi se da je bilo relativno nisko. Drugo, kretalo se relativno pravilno... Izgledalo je kao "trčeća" svetla, ili kao neko svetlo koje se vrti u krug. Išlo je u pravcu severozapad jugoistok i onda se izgubilo... Kad sam kasnije (posle 2-3 min pogledao) bilo je skoro na istom mestu gde i prvi put i isto se kretalo! Peđa.
zvezde.28 dcolak,
│ Izgledalo je kao "trčeća" svetla, ili kao neko svetlo │ koje se vrti u krug. Išlo je u pravcu severozapad │ jugoistok i onda se izgubilo... Kad sam kasnije (posle │ 2-3 min pogledao) bilo je skoro na istom mestu gde │ i prvi put i isto se kretalo! Ako živiš negde na Bežaniji/Blokovi onda si video isto što i ja i još dva čo'eka - AVION :))) Sledge DAMMIR!
zvezde.29 vpoznanovic,
*> >> Jel' neko posmatrao meteorsku kišu noćas? *> *> Kada je počela? Ja sam skoro sat vremena gledao u nebo, ali ništa :) *> Samo sam čuo da počinje "posle ponoći". Nije ni čudo. Poznato je da se takvi događaji teže primjećuju u urbanim sredinama, tako da je za pravi doživljaj trebalo otići negdje u prirodu.
zvezde.30 jerry,
> Jel' neko posmatrao meteorsku kisu nocas? Naravno. Cekao sam k'o blesav. I na kraju docekao. Naravno, otisao sam pravo na posao. (Ko bi spavao samo 2 sata?)
zvezde.31 peca.st,
!-> Ako živiš negde na Bežaniji/Blokovi onda !-> si video isto što i ja i još dva čo'eka - !-> AVION :))) Voždovac :))) A skoro sam siguran da nije avion... Keva reče da su neki meteorološki baloni, ali ja pojma nemam kako to izgleda. :) Peđa.
zvezde.32 zqusovac,
Ja sam bio na Grafičarovom stadionu na Topčiderskom brdu. Odlična lokacija, nema okolo svetla i oči se lako privikavaju na mrak. Jedino su mi smetali uzdasi neke sirote blajhovane plavuše iz jednih kola parkiranih pred Arhivom YU. A videh da su prošla 2 aviona, oba na redovnoj komercijalnoj ruti ENE-WSW, oba putnička. zq
zvezde.33 zormi,
*> Jel' neko posmatrao meteorsku kisu nocas? * * Naravno. Cekao sam k'o blesav. I na kraju docekao. Utisci? Zazubice nama spavalicama :)?
zvezde.34 jerry,
> Utisci? Zazubice nama spavalicama :)? Utisci su sledeci: -Zabelezeno je 140 meteora u periodu od 01:20 do 03:30 -Najsjajniji je bio bolid oko magnitude -8. -Najduzi trag je ostavio meteor sa brojem 53 i to oko 60 lucnih stepeni. Zavrsio se zaista spektakularno: raspadom na dva manja dela koja su izgorela u atmosferi. -Postojala su dva radijanta. 1. - Perseus 2. - Aquarius -Najveca frekvencija pojave je bila oko 80 na sat. Da vam pravim jos zazubica?
zvezde.35 ilazarevic,
> Da vam pravim jos zazubica? Naravno :)
zvezde.36 predrag,
>> Bstar. Napisi nesto ukratko o tom programu. Na koliko je disketa, da li pravi dnevene horoskope i zasto je on po tebi najbolji ?? pp od: Predraga
zvezde.37 jevta,
>>>> Bstar. >> >> Napisi nesto ukratko o tom programu. Bstar (Blue*Star) je ime za astrološke programe firme Matrix Software. Da budem jasniji programi sa imenima Quick Charts, Friend & Lovers Report Writer,Astro Map Hi res, Time change Atlas i još neki mogu se ubaciti u osnovni program Blue*Star, pa se svi zovu imenom Bstar. Naravno i pojedinačno rade i mogu se tako kupiti Sadrže u sebi efemeride od 1800 do 2100 godine, ali sa priličnim uspehom rade i sa ranijim, kao i kasnijim periodima. Kažem sa priličnim uspehom, jer je skoro nemoguće izračunati npr.tačan položaj Merkura 7. Januara 1207. godine, obzirom na njegovo brzo kretanje i retrogradnost. Mislim da je najbolji, jer precizno izračunava ne samo položaje planeta, horoskope, već se prostim pritiskom na dugme ili dva dobijaju Solarni ili Lunarni povratak, deklinacije, progresije; primarne, sekundarne i tercijarne direkcije, osim najrasprostranjenijih Placidusovih tabela kuća daje još dosta alternativnih, itd.itd.itd...Izbacuje 70-tak različitih chartova i još mnogo, mnogo stvari kojih momentalno ne mogu da se setim, a islreno govoreći mnoge od tih opcija nisu ni potrebne. Ova četvrtina ili petina Matrixovih programa koje ja imam zauzima oko 12 MB. Cu!
zvezde.38 jerry,
> Naravno :) Dosta je bilo. Sledeci put organizujem posmatranje sa zainteresovanim clanovima Sezama. Idemo na moj plac u Cortanovce. Svako ponese flasu za zedj, organizujemo neke kobasice ili mesence, ja cu da ponesem gitaru pa da vidis malu astronomiju.
zvezde.39 ilazarevic,
> clanovima Sezama. Idemo na moj plac u Cortanovce. Svako ponese flasu > za zedj, organizujemo neke kobasice ili mesence, ja cu da ponesem gitaru > pa da vidis malu astronomiju. Savršeno! Još da neko ponese teleskop, i kompletni smo.
zvezde.40 jerry,
> Savrseno! Jos da neko ponese teleskop, i kompletni smo. Pa mogu ja da ponesem moj. Imam jednog Njutna i par okulara. Ali za posmatranje meteora teleskop je beskoristan posto mozes da posmatras samo malu oblast na nebu. (.3-18 stepeni zavisno od okulara.) Bolje je koristiti neki dvogled montiran na stativ dok lezis ispod njega.
zvezde.41 bile,
=>> Savrseno! Jos da neko ponese teleskop, i kompletni smo. Mogu i ja da uđem u tu šemu?Volim da gledam zvezde? Johnny
zvezde.42 zqusovac,
>> clanovima Sezama. Idemo na moj plac u Cortanovce. Svako ponese >> flasu za zedj, organizujemo neke kobasice ili mesence, ja cu da >> ponesem gitaru pa da vidis malu astronomiju. > Savršeno! Još da neko ponese teleskop, i kompletni smo. Ja se u zvezde razumem samo u vidu navigacijskih tačaka pri jedrenju a u zamenu za dodatna saznanja nudim svoje odlično kulinarsko umeće (pogotovu u roštiljskim specijalitetima) garancija kojega je moja vaga koja sada stoji na 103. Pozdrav, zq
zvezde.43 predrag,
>> Bstar (Blue*Star) je ime za astroloske programe firme >> Matrix Zahvaljujem ti se za objasnjenje. Ja se u pravljenje horoskopa ne razumem i svako objasnjenje mi je dobro doslo. pp od: P
zvezde.44 bile,
=>=>> Savrseno! Jos da neko ponese teleskop, i kompletni smo. => Mogu i ja da uđem u tu šemu?Volim da gledam zvezde? => Johnny Ja opet.Jel to neka posebna grupa.Mislim po godinama itd. ili mogu i ja da se priključim?I kad ste mislili da idete. Usput,imam strašno dobar dvogled. Johnny
zvezde.45 jerry,
> Ja se u zvezde razumem samo u vidu navigacijskih tacaka pri jedrenju a > u zamenu za dodatna saznanja nudim svoje odlicno kulinarsko umece > (pogotovu u rostiljskim specijalitetima) garancija kojega je moja vaga > koja sada stoji na 103. Odlicno. Ja drzim casove, pomazem u rostilju (i ja sam pomalo Rostilj_Hacker), ostalo drustvo prati dogadjaje, jede i posle uz vince zapevamo.
zvezde.46 jerry,
> Ja opet.Jel to neka posebna grupa.Mislim po godinama itd. > ili mogu i ja da se prikljucim?I kad ste mislili da idete. > Usput,imam strasno dobar dvogled. Nema nikakve specijalno formirane grupe niti ima nekih ogranicenja. Svako koga interesuju zvezde moze da se prikljuci. Sto se tice polaska, jos nista nije konkretno dogovoreno. Pogledacu kada ima neka intere- santna pojava pa cu da vam javim. Sto se tice meteora, nema nista do oktobra. Tada su aktivni Orionidi. Mada se bojim da ce tada biti malo hladno. Videcu ima li neka slabija kometa ili tako nesto.
zvezde.47 nbatocanin,
>>>>> Bstar. Pita me jedna drugarica može li se to negde nabaviti :)
zvezde.48 ilazarevic,
> Ali za posmatranje meteora teleskop je beskoristan posto > mozes da posmatras samo malu oblast na nebu. (.3-18 stepeni Znam, znam... nisam mislio na meteore, već na nešto drugo. Kad se već okupimo, gre'ota je da gledamo samo meteore.
zvezde.49 ilazarevic,
> u zamenu za dodatna saznanja nudim svoje odlično kulinarsko umeće > (pogotovu u roštiljskim specijalitetima) garancija kojega je moja vaga Savršeno, zq! Ja imam par durbina, 20x50 i 10-30x30, možda nabavim i jedan stativ. Samo neka gazda placa :) kaže dve-tri nedelje kada može da se ide, pa da se ovde dogovorimo i pokupimo.
zvezde.50 jevta,
>> Pita me jedna drugarica može li se to negde nabaviti :) Mailni me.
zvezde.51 jerry,
} Znam, znam... nisam mislio na meteore, vec na nesto drugo. Kad se vec } okupimo, gre'ota je da gledamo samo meteore. Naravno. Mislio sam da mislis samo na meteore. Ajde otrcacu ovijeh dana do opservatorije da vidimjesu li i oni zainteresovani da dodatno organizuju nesto. (Mozda da ju neku opremu?)
zvezde.52 zqusovac,
živele zvezde na roštilju. zq p.s. ili roštilj na zvezde ?
zvezde.53 wizard,
> (Mozda da ju neku opremu?) ;))))))
zvezde.54 ilazarevic,
>> (Mozda da ju neku opremu?) > > ;)))))) Wiz, uradi nešto po pitanju pitanja ;) Da ne bude da se masa okuplja oko dvogleda i dva durbina... BTW, pitanje za Džerija: kakvi su ti oni reflektori što si ih pomenuo?
zvezde.55 zqusovac,
> Odlicno. Ja drzim casove, pomazem u rostilju (i ja sam pomalo > Rostilj_Hacker), ostalo drustvo prati dogadjaje, jede i posle uz > vince zapevamo. Hoće li već jednom da padne taj dogovor za minut, čas i trenut? Pozdrav, zq
zvezde.56 zqusovac,
> jos nista nije konkretno dogovoreno. Pogledacu kada ima neka intere- > santna pojava pa cu da vam javim. Sto se tice meteora, nema nista do Ma mogu i obične pojave, mi smo iovako laici. Daj samo da se krka. Pozdrav, zq
zvezde.57 skerl,
│ Hoce li vec jednom da padne taj dogovor za minut, cas i trenut? └──── Evo, moglo bi sledeceg vikenda, 28. i 29.? :))) Pozdrav, Skerl.
zvezde.58 skerl,
│> jos nista nije konkretno dogovoreno. Pogledacu kada ima neka │> intere- santna pojava pa cu da vam javim. Sto se tice meteora, nema │ nista do │ │ Ma mogu i obicne pojave, mi smo iovako laici. Daj samo da se krka. └──── Pozdravam i prijavljujem se za asistenciju oko rostilja! Pozdrav, Skerl.
zvezde.59 jerry,
} dvogleda i dva durbina... BTW, pitanje za Dzerija: kakvi su ti oni reflektor } sto si ih pomenuo? Misli se na teleskop reflektorskog tipa. Tj. ima ogledalo umesto sociva kao objektiv. Dobre strane takvog tipa teleskopa su da smanjuje gubitak svetlosti. Nema sociva koje bi upilo deo svetla nego se vecina relfektuje prema okularu. Drugo moze se napraviti duplo kraci i trece ogledala su po pravilu laksa od sociva tako da se smanjuje tezina stvari i lakse se mon- tira.
zvezde.60 jerry,
} Hoce li vec jednom da padne taj dogovor za minut, cas i trenut? } zq Hoce samo sam mislio da sacekamo da zaista bude neka interesantna pojava a ne samo cisto nebo. (Mada mogu i planete.) Iduci vikend?
zvezde.61 wizard,
> Wiz, uradi nešto po pitanju pitanja ;) Da ne bude da se masa okuplja oko > dvogleda i dva durbina... Ma ja se smejem zbog Džerijevog optimizma, :) ne može tu ništa da se uradi. :(( Pre neki mesec je, naime, sa opservatorije ukraden "panoramac", idealan za ovakva posmatranja, tako da je jedini instrument sa kojim opservatorija raspolaže 11cm refraktor (onaj ukopan u beton na terasi kule) :(( ) Sumnjam da bi se i ovako teleskop mogao da dobije, ali tek je sad nemoguće...
zvezde.62 djelovic,
Vidim ovde da se priča o astronomiji i roštilju, pa sam se vejoma :-) zainteresovao, čak bi se rado i priključio i pomogao. Samo, niko ovde ne kaže *gde i kad* će se održati gorespomenuta manifestacija. Speak up! P.S. Imam oveći ruski dvogled i puno mesa :-). P.P.S. Treba sačekati septembar da se ljudi vrate sa odmora.
zvezde.63 ssokorac,
─┼┤ P.S. Imam oveći ruski dvogled i puno mesa :-). Ja imam pozorišni dvogled i nemam ni malo mesa :( ali bi se vrlo rado pridružio, ako može :).
zvezde.64 niklaus,
> Pozdravam i prijavljujem se za asistenciju oko rostilja! A ja sam Mailman. (;niklaus;) P.S. Za neupućene: 'poznat' je košarkaški tandem iz Utah Jazz: Stockton & Malone; sve što prvi svojom asistencijom uputi to drugi realizuje. (((:
zvezde.65 ilazarevic,
> Misli se na teleskop reflektorskog tipa. Tj. ima ogledalo umesto sociva > kao objektiv. Dobre strane takvog tipa teleskopa su da smanjuje gubitak > svetlosti. Nema sociva koje bi upilo deo svetla nego se vecina relfektuje > prema okularu. Drugo moze se napraviti duplo kraci i trece ogledala su po > pravilu laksa od sociva tako da se smanjuje tezina stvari i lakse se mon- > tira. žekaj malo :) Znam ja prilično dobro šta je reflektor. Mislio sam da daš karakteristike, žižna daljina, prečnik ogledala/tubusa itd :)
zvezde.66 ilazarevic,
> za ovakva posmatranja, tako da je jedini instrument sa kojim > opservatorija raspolaže 11cm refraktor (onaj ukopan u beton na terasi > kule) :(( ) Sumnjam da bi se i ovako teleskop mogao da dobije, ali tek Zar nije postojao i jedan MEADE reflektor, ili je taj vlasništvo Matematičkog instituta?
zvezde.67 ilazarevic,
> Evo, moglo bi sledeceg vikenda, 28. i 29.? :))) Meni odgovara.
zvezde.68 milan,
>> za ovakva posmatranja, tako da je jedini instrument sa kojim >> opservatorija raspolaže 11cm refraktor (onaj ukopan u beton na terasi >> kule) :(( ) Sumnjam da bi se i ovako teleskop mogao da dobije, ali tek > > Zar nije postojao i jedan MEADE reflektor, ili je taj vlasništvo > Matematičkog instituta? Prvo, nije 11cm nego 50 do 70 cm (ne znam tačno al' mogu da proverim ako navalite) i drugi je refraktor u svetu. U upotrebi je u Americi još jedan od 1m. Što se reflektora tiče Opservatorija ima tri. Jedan je nabavljen negde u svetu sunčev reflektor a dva je napravio prof. Aljoša Jovanović (matematičar). MEADE je mali 12-15 cm i stvarno stoji kod nas ali je više za testiranje softvera (jer se može povezati sa PrC-om) nego za gledanje. Inače, kroz refraktore je slika ružna jer se zbog krivljenja cevi deformiše i oni služe samo da sakupe svetlost tj. u fotometrijske svrhe. Za gledanje su reflektori. Nekoliko kolega je od Aljoše kupilo reflektore koji su po 20 do 30 cm i jako su pogodni za gledanje. Pl poz M
zvezde.69 jerry,
> Evo, moglo bi sledeceg vikenda, 28. i 29.? :))) > > Pozdrav, > Skerl. Slaze!
zvezde.70 jerry,
> Pre neki mesec je, naime, sa opservatorije ukraden "panoramac", idealan > za ovakva posmatranja, tako da je jedini instrument sa kojim > opservatorija raspolaze 11cm refraktor (onaj ukopan u beton na terasi > kule) :(( ) Sumnjam da bi se i ovako teleskop mogao da dobije, ali tek > je sad nemoguce... Imaju (imali su) u podrumu jos jedan Ruski skolski. Isti kao panoramac. Koliko vidim ti si isto u Rudjeru? Ja sam tamo clan jedno 15 godina.
zvezde.71 umajstorovic,
>> Prvo, nije 11cm nego 50 do 70 cm (ne znam tacno al' mogu da >>proverim ako navalite) i drugi je refraktor u svetu. Uh, mislim da se niste razumeli. Mislim da je ilazarevic mislo na teleskop Narodnu opservatoriju na Kalemegdanu, a taj sigurno nije drugi na svetu :). >>Za gledanje su reflektori. Nekoliko kolega >>je od Aljose kupilo reflektore koji su po 20 do 30 cm i jako su >>pogodni za gledanje. Moze li to jos uvek da se kupi. I kolika bi bila cena (onako otprilike).
zvezde.72 umajstorovic,
E, i ja sam zainteresovan za zvezde na rostilju. Inace imam neki reflektor od oko 8 cm samo mu fali sekundarno ogledalo :( pa sam mislio da iskonstruisem tako nesto. To bi trebalo da bude, valjda, ravno ogledalo, "samo" je problem na cemu ce to da stoji. U nekoj Vasioni sam video kako bi to trebalo da izgleda (neko je opisivao samoizgradnju teleskopa) i ne cini mi se da je preterano komplikovano napraviti tako nesto. Pa, ako znate nekoga ko bi mogao da mi pomogne, vi vicite.
zvezde.73 jerry,
} Cekaj malo :) Znam ja prilicno dobro sta je reflektor. Mislio sam da das } karakteristike, zizna daljina, precnik ogledala/tubusa itd :) Sorry. :) Kad neznam s' kim imam posla. Pa ovde bre sve profesionalci!!! Albedo ogledala 98.9%. Aberacija <0.002. Zizna daljina (duljina) 1300 mm. Precnik ogledala 150 mm. Rucno brusen, posrebren, plastificiran. Montaza, nazalost azimutalna. Vec 7 godina se nakanjujem da mu napravim ekvatorijalni zglob. Dosta?
zvezde.74 jerry,
} Prvo, nije 11cm nego 50 do 70 cm (ne znam tacno al' mogu da } proverim ako navalite) i drugi je refraktor u svetu. U upotrebi Cek', cek'. Ovde je doslo do nesporazuma. Govori se o refraktoru na Kalemejdanu {:)}. Tamo je samo jedan jedini od 110 mm. Osim ako u poslednjih par godina nisu dokupili nesto ali sumnjam s' obzirom na finansiranje.
zvezde.75 wizard,
> Zar nije postojao i jedan MEADE reflektor, ili je taj vlasništvo > Matematičkog instituta? Stvarno ne znam. U svakom slučaju, teško će se bilo šta dobiti... Ajde dajte okvirno kad bi mogli da organizujemo taj "event", ;) pa ću da pogledam šta bi moglo da se pogleda te noći od interesantnih stvari. Mislim da imamo jedan problem - prevoz. :(
zvezde.76 peca.st,
!-> Ja imam pozorišni dvogled i nemam ni malo !-> mesa :( ali bi se vrlo rado pridružio, !-> ako može :). Ja imam malo bolji dvogled od pozorišnog, a mesa imam oko 65-70 (sa kostima), ali ne verujem da bi vam se to meso svidelo. :) Peđa.
zvezde.77 milan,
> Moze li to jos uvek da se kupi. I kolika bi bila cena (onako > otprilike). Pošto sada niko nema love verovatno je cena pala na razumne grane. ;)) Raspitaću se. Pl poz M
zvezde.78 wizard,
> Prvo, nije 11cm nego 50 do 70 cm (ne znam tačno al' mogu da > proverim ako navalite) i drugi je refraktor u svetu. 65cm. Samo, mi smo govorili o Narodnoj opservatoriji na Kalemegdanu. :) BTW, nisam više u toku sa tim, šta se dešava sa astronomijom na PMF-u, jel se pripaja nečemu, jedno vreme se čak govorilo da će astrofizika i astronomija biti razdvojene... > Inače, kroz refraktore je slika ružna jer se zbog krivljenja > cevi deformiše i oni služe samo da sakupe svetlost tj. u > fotometrijske svrhe. Osnovni problem kod refraktora nije krivljenje cevi (?! prvi put čujem za tako nešto :)) već što svetlost mora da prođe kroz sočivo, to jest kroz staklo, pa dolazi do aberacije - svetlost se razlaže. Osim toga, izrada je skuplja. > Za gledanje su reflektori. Imaju i oni svojih mana, :) ali su za sada super. :) > Nekoliko kolega > je od Aljoše kupilo reflektore koji su po 20 do 30 cm i jako su > pogodni za gledanje. Veoma sam zainteresovan za to, pa ako se zna okvirna cena, karakteristike...
zvezde.79 ndragan,
/ -Zabelezeno je 140 meteora u periodu od 01:20 do 03:30 Moja deca su (u Sutomoru) videla desetak komada još oko 21-23 časa. Jes da je mesto prljavo, al' je nebo čisto. žak tvrde da su videli jedan sutra u podne, prilično usijan.
zvezde.80 ilazarevic,
> Prvo, nije 11cm nego 50 do 70 cm (ne znam tačno al' mogu da > proverim ako navalite) i drugi je refraktor u svetu. U upotrebi Radilo se o refraktoru na Narodnoj opservatoriji na Kalemegdanu.
zvezde.81 ilazarevic,
> napraviti tako nesto. Pa, ako znate nekoga ko bi mogao da mi pomogne, > vi vicite. Pričvrsti jedan komad drveta odsečen pod 45 stepeni za tubus na odgovarajućem mestu. Ne moraš ništa da komplikuješ, na njega nalepiš ravno ogledalo i rešen slučaj.
zvezde.82 jerry,
> samoizgradnju teleskopa) i ne cini mi se da je preterano komplikovano > napraviti tako nesto. Pa, ako znate nekoga ko bi mogao da mi pomogne, > vi vicite. Mogu da ti pozajmim KUAT da ga iskopiras. Ionako je vrlo mala knjizica ali ima sve sto ti treba. (KUAT=konstrukcija i upotreba amaterskog telesk.)
zvezde.83 jerry,
Narode imam problem!!! Cortanovci privremeno otpadaju. Veoma mi je zao ali su se pojavili neki privatni problemi. Predlazem da odemo ili na Ratno ostrvo ili na Avalu na posmatranje. Bolje je i zbog ljudi koji kubure sa prevozom ili benzinom. Ako cemo Ratno ostrvo mole se dobrovoljci sa instaliranim plovecim hardverom na Dunavu u Zemunu da pomognu oko prebacivanja. Mozemo da predjemo oko 20:00 pripremimo rostilj i muziku a oko 01:00 pocinjemo sa nezvanicnim delom. (Posmatranje.) Slazete li se sa ovim? Jos jednom se najdublje izvinjavam za nastale probleme ali se nadam da cemo ih udruzenim snagama resiti.
zvezde.84 milan,
> BTW, nisam više u toku sa tim, šta se dešava sa astronomijom na PMF-u, > jel se pripaja nečemu, jedno vreme se čak govorilo da će astrofizika i > astronomija biti razdvojene... Pa oduvek su bile dve zasebne studijske grupe, još od prve godine. Bar od kada sam ja bio student (sedamdesete) pa naovamo. Pl poz M
zvezde.85 wizard,
> Pa oduvek su bile dve zasebne studijske grupe, još od prve > godine. Bar od kada sam ja bio student (sedamdesete) pa naovamo. Ne, ne, ne... Nisam na to mislio... Priča se o nekoj podeli PMF-a na više fakulteta, a pošto sigurno neće biti osnivan "Astronomski fakultet", gde će ići katedra za astronomiju? Pričalo se da će biti podeljena između matematičkog i fizičkog fakulteta... (?!)
zvezde.86 wizard,
> Predlazem da odemo ili na Ratno ostrvo ili > na Avalu na posmatranje. Ratno ostrvo se ne isplati, a Avala se isplati 50% jer je severno nebo zagađeno svetlom Beograda. > Mozemo da predjemo oko 20:00 pripremimo rostilj i muziku a oko 01:00 > pocinjemo sa nezvanicnim delom. (Posmatranje.) Hm... ako je takva organizacija - ništa od posmatranja. ;))
zvezde.87 pele,
Danas na prvom programu bio film Put u kosmos,tj. o američkom pojektu Mercury.Snimio sam na kasetu pa ako insistira mogu da mu pozajmim. pele.
zvezde.88 milan,
>> Pa oduvek su bile dve zasebne studijske grupe, još od prve >> godine. Bar od kada sam ja bio student (sedamdesete) pa naovamo. > > Ne, ne, ne... Nisam na to mislio... Priča se o nekoj podeli PMF-a na > više fakulteta, a pošto sigurno neće biti osnivan "Astronomski > fakultet", gde će ići katedra za astronomiju? Pričalo se da će biti > podeljena između matematičkog i fizičkog fakulteta... (?!) Aha! Pa to je već izdeljeno ima tome tri godine kako PMF ne postoji nego fakulteti: Matematički, Hemijski, Fizički, Biološki,... Astronomija i astrofizika su ostale na matematici gde su i bile. Verovatno je logičnije da astrofizika ide na fiziku ali razvoj discipline i poreklo profesora (svi su sa astronomije) su odredili da i jedno i drugo ostane na matematici. Pl poz M
zvezde.89 ilazarevic,
> Dosta? Sasvim :) Što se tiče azimutalne montaže, to i nije toliko veliki problem. Postoje obrasci, kalkulator u ruke pa drljaj :)
zvezde.90 ilazarevic,
> Imaju i oni svojih mana, :) ali su za sada super. :) Nisu super, samo eliminišu hormatsku aberaciju :)
zvezde.91 ilazarevic,
> Mislim da imamo jedan problem - prevoz. :( Da :( Ima li neko kola ili bus sa stotinjak sedišta?
zvezde.92 ilazarevic,
> Jos jednom se najdublje izvinjavam za nastale probleme ali se nadam da > cemo ih udruzenim snagama resiti. Ok, meni odgovara. Predlažem da se stvar dogovori za prvi vikend u septembru, što će reći 4. i 5. septembar. Treba da se poizjašnjavamo ovde ili džeriju na mail.
zvezde.93 jerry,
NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ZA GRUPU ZVEZDE NA ROSTILJU!!! Pozvao sam Israzivacku Stanicu Petnica. Dogovorio sam se sa njima da nam obezbede neku vrstu smestaja. (I onako niko nece spavati.) Istrazivacka stanica ima dva Celestron teleskopa koji nam mogu biti na raspolaganju. Ipak je pozeljno da ponese ko sta ima od svoje optike kako bi smo mogli da odemo i malo podalje od stanice. Ima i jedna pecina u okolini gde mozemo organizovati rostilj. Iz pecine istice i potok. Bozije. Romantika na vrhuncu. Predavanja su cisto amaterska, na licu mesta, ako je neko specijalista u nekoj oblasti moze da nam isprica o tome. Nista obavezno, cist hobby. Molim Vas da mi posaljete u MAIL ko je zainteresovan kako bih mogao na vreme da javim u Petnicu koliko nas tacno ide. Za sada spisak izgleda ovako: 1. ILAZAREVIC 2. WIZARD 3. ZQUSOVAC 4. SKERL 5. BILE 6. NIKLAUS 7. DJELOVIC 8. SSOKORAC 9. PECA.ST 10.UMAJSTOROVIC Ukoliko ima jos zainteresovanih, molim Vas da mi se javite u MAIL. Ujedno molim i ostale (posto je ovo preliminarni spisak) da mi potvrde dali se slazu ili ne sa ovom opcijom za koju mislim da je jos i najbolja od svih. Pozdrav svima, J.
zvezde.94 jerry,
> > ZA GRUPU ZVEZDE NA ROSTILJU!!! Naravno, mogao sam izneti i malo vise detalja. Polazi se u subotu 28.-og posle podne za Valjevo a iz Valjeva autobusom ili peske do Petnice. Uvece (izmedju 18 i 20 posto nisam jos video kada ide voz) stizemo u Petnicu. Imamo 2 sata da se sredimo, pripremimo teren, odaberemo sto bolju lokaciju. Poceli bi sa posmatranjem oko 23h. Kad se zasitimo, sidjemo do pecine, raspalimo rostilj i opalimo po gitarama i vinu. (Ili sta ko vec pije.) Kad se istreznimo i dodjemo sjebi, polako krenemo kuci. Naravno, za svaki pametan predlog, ovaj "plan" menjamo momentalno. Pozdrav Jerry
zvezde.95 jerry,
> > ZA GRUPU ZVEZDE NA ROSTILJU!!! Naravno, mogao sam izneti i malo vise detalja. Polazi se u subotu 28.-og posle podne za Valjevo a iz Valjeva autobusom ili peske do Petnice. Uvece (izmedju 18 i 20 posto nisam jos video kada ide voz) stizemo u Petnicu. Imamo 2 sata da se sredimo, pripremimo teren, odaberemo sto bolju lokaciju. Poceli bi sa posmatranjem oko 23h. Kad se zasitimo, sidjemo do pecine, raspalimo rostilj i opalimo po gitarama i vinu. (Ili sta ko vec pije.) Kad se istreznimo i dodjemo sjebi, polako krenemo kuci. Naravno, za svaki pametan predlog, ovaj "plan" menjamo momentalno. Pozdrav Jerry
zvezde.96 dcolak,
│ odaberemo sto bolju lokaciju. Poceli bi sa posmatranjem oko 23h. Kad se │ zasitimo, sidjemo do pecine, raspalimo rostilj i opalimo po gitarama i │ vinu. (Ili sta ko vec pije.) Kad se istreznimo i dodjemo sjebi, polako │ krenemo kuci. Naravno, za svaki pametan predlog, ovaj "plan" menjamo │ momentalno. Pitanjce, kako da obezbedimo meso i vince ;) Oćemo li kolektivno da nabavljamo karte za Bus-eve? Oćemo li kolektivno da nabavimo karte za Voz? Ko će da skupi pare i kupi karte? itd.. itd.. Some more info please! :) Sledge DAMMIR!
zvezde.97 valhala,
Postavicu jedno pitanje: posto sam i ja, ONE noci, sedeo na terasi, nazalost posle odredjenog vremena otisao u horizontalu, pa sam igrom slucaja okasnio i dve tri naredne noci, primetio sam da se na nebu jos uvek pojavljivalo mnogo vise meteora nego obicno. Da li je tome razlog prolazak kroz rep, koji traje eventualno par dana, ili igra slucaja? Ozbiljno, da li smo kroz rep prolazili malo vise vremena od 24h? P.S. Malo sam bio razocaran, jer sam ocekivao nesto spektakularnije, ali izgleda da gledam previse SF filmova. Sve u svemu, bilo je lepo za oko pogotovo sto je vazduh bio neobicno bistar iznad mog grada. Val.
zvezde.98 jerry,
> Pitanjce, kako da obezbedimo meso i vince ;) Svako neka ponese onoliko koliko moze. Ili nesto mesa ili nesto kobasica za rostilj ili tako nesto. Svako nek' se snabde pre polaska. Bilo bi tesko da jedan covek preuzme sve na sebe. Tamo necemo dobiti hranu posto bi trebali da placamo za to, a mislim da je bolje da mi organizujemo nesto jace od "skolske" hrane. Ovako je boravak besplatan (po informaciji iz Petnice). Pice bi isto bilo dobro da svako ponese ono sto ce da pije. Drveca za vatru ima tamo, hvala bogu. > Ocemo li kolektivno da nabavljamo karte za Bus-eve? Idemo vozom. > Ocemo li kolektivno da nabavimo karte za Voz? Karte su i onako jeftine. Za kolektivnu kartu bi morao da se mozda ja ili neko drugi organizuje ali ja za to imam malo vremena do subote. Ako neko moze da se prihvati toga, jos bolje. > Ko ce da skupi pare i kupi karte? Kupicemo na stanici pre polaska. Pozdrav J.
zvezde.99 jerry,
> slucaja okasnio i dve tri naredne noci, primetio sam da se na nebu > jos uvek pojavljivalo mnogo vise meteora nego obicno. Da li je tome > razlog prolazak kroz rep, koji traje eventualno par dana, ili igra slucaja? Ni jedno ni drugo. Razlog su Perseidi koji su bili aktivni tih dana. A postoji mogucnost da je i taj potok bio jos malo aktivan, pa jos plus sporadicni, dobijes ukupan zbir veci nego uobicajeno.
zvezde.100 princess,
Cao! Ideja je divna :)...ja bih vam se pridruzila ...( na zalost bulaja ne moze da ide) ....Wlmedjutim ...nek se jos neka devojcica prijavi..npr ivanna..ana..acka..danica?
zvezde.101 zqusovac,
> Evo, moglo bi sledeceg vikenda, 28. i 29.? :))) Nažalost ja ne mogu. A onaj tamo vikend? Pozdrav, zq
zvezde.102 zqusovac,
> Pozdravam i prijavljujem se za asistenciju oko rostilja! Može, samo da me ne spopadaš :))) Pozdrav, zq
zvezde.103 wizard,
> Astronomija i astrofizika su ostale na matematici gde su i > bile. Verovatno je logičnije da astrofizika ide na fiziku ali > razvoj discipline i poreklo profesora (svi su sa astronomije) su > odredili da i jedno i drugo ostane na matematici. Drago mi je da to čujem. Hvala na informaciji.
zvezde.104 wizard,
> > Imaju i oni svojih mana, :) ali su za sada super. :) > > Nisu super, samo eliminišu hormatsku aberaciju :) Pa za amatere su super, teško da neko ima uslova da postavi sistem od 64 ogledala na krov svoje kuće. ;)
zvezde.105 wizard,
> Romantika na vrhuncu. Kakva bre romatika kad nema ženskih? ;) > Za sada spisak izgleda ovako: Ako dobro razumem - polazak u subotu popodne povratak u nedelju popodne?
zvezde.106 wizard,
> Polazi se u subotu 28.-og posle podne za Valjevo a iz Valjeva autobusom > ili peske do Petnice. > Poceli bi sa posmatranjem oko 23h. Inače noć će biti kao poručena - mesec skoro pun, Merkur u konjunkciji sa Suncem... :( Ako se ide peške, mene isključite. :(
zvezde.107 ivanna,
> ivanna..ana..acka..danica? super ideja :)
zvezde.108 princess,
da..ideja je divna..ali kada bi mogla da se premesti u oktobar :( sada u subotu ..ne mogu!
zvezde.109 niklaus,
>> Evo, moglo bi sledeceg vikenda, 28. i 29.? :))) > > Nažalost ja ne mogu. A onaj tamo vikend? Same here... možete Vi slobodno da se prošetate (i nagledate golih žena (; ), ali kada bi se izleti sveli na svako-vikendnu turu, ne bi se ni- malo bunio (kao ni zq). (;niklaus;) P.S. Dajte mi priliku da se osvetim za kvarnu 3 kod Aksentija. ):<
zvezde.110 niklaus,
>> ivanna..ana..acka..danica? > > super ideja :) (((:niklaus:)))
zvezde.111 dcolak,
│> ivanna..ana..acka..danica? │ │ super ideja :) Jeah! :>> Sledge DAMMIR!
zvezde.112 kenza,
(;> da..ideja je divna..ali kada bi mogla da se premesti u (;> oktobar :( sada u subotu ..ne mogu! A vi se taman ponadali .... ;>
zvezde.113 skerl,
│> Pozdravam i prijavljujem se za asistenciju oko rostilja! │ │ Moze, samo da me ne spopadas :))) └─── Samo ti povedi Terry i ne brini za spopadanje :))) Pozdrav, Skerl.
zvezde.114 jerry,
Obavestenje svim zainteresovanima za akciju "ZVEZDE NA ROSTILJU". Poseta istrazivackoj stanici Petnica se odlaze za sledeci vikend 04.09.1993. i 05.09.1993. godine zbog loseg vremena. Molim sve zainteresovane da mi se ponovo jave u MAIL ako zele da idu iduceg vikenda kako bih mogao da dostavim nadleznima u stanici kompletan spisak. Za sada je broj zainteresovanih porastao i to su: 01. ILAZAREVIC 02. WIZARD 03. ZQUSOVAC 04. SKERL 05. BILE 06. NIKLAUS 07. DJELOVIC (PLUS JOS JEDNA NEIMENOVANA OSOBA ZENSKOG POLA) 08. SSOKORAC 09. PECA.ST 10. UMAJSTOROVIC 11. DCOLAK 12. IVANNA (PLUS NJENA DRUGARICA !!!) 13. PAKI 14. PRINCESS (I VEROVATNO BULAJA) (15. JERRY) UKUPNO 18 LJUBITELJA ZVEZDA, ROSTILJA, PICCA I SVIRKE. Za zainteresovane dodatna objasnjenja: Tzv. FAQ Odlazak iz Beograda je vozom u subotu 04.09. Posto su cene voza prilicno male mislim da nema potrebe da se uzima kolektivna karta (a i neznam ko bi se prihvatio da obilazi sve zainteresovane i da uzima pare.). Ide se do Valjeva odakle se ide do Petnice autobusom (3km). Boravak u Petnici je besplatan (tnx to me :)) ). Program je sledeci: Prvo se malo posmatra, (zvezde, magline, mesec, planete) i to ili optikom koju ljudi ponesu svako sta ima ili teleskopima koji su vlasnistvo istrazivacke stanice (dva Celestrona vrlo dobrog kvaliteta.). Kad nam je dosta nauke, silazimo sa brda do pecine koja je u neposrednoj blizini stanice. Tamo organizujemo rostilj, vatricu uz koju cemo provesti ostatak noci uz vino, votku, sokove (bljak) i ostalo... Ja cu poneti gitaru a ostali se umoljavaju da ponesu instrumente koje imaju. (Pravimo Band "Zvezde Sezama"). Hranu nek' ponese svako za sebe. Meni bi bilo tesko da kupim za vas petnajes, rane i picca. Posto je u blizini i ta pecina, vodim zainteresovane u obilazak. (Ima i podzemno jezero). Sve je lako dostupno, nije potrebno speleolosko predznanje samo je potrebna stara odeca koja moze da se prlja. Toliko o tome. Pozdrav, Jerry
zvezde.115 kriss,
>> Ratno ostrvo se ne isplati, a Avala se isplati 50% jer je >> severno nebo zagađeno svetlom Beograda. Ama šta će ti severno nebo? Uglavnom sve što je tamo se vidi tokom cele godine ... Južno se 'vrti', pa je zanimljivije :)
zvezde.116 kriss,
>> okolini gde mozemo organizovati rostilj. Iz pecine istice i >> potok. Bozije. Romantika na vrhuncu. Predavanja su cisto žžžžžžžžž >> 1. ILAZAREVIC >> 2. WIZARD >> 3. ZQUSOVAC >> 4. SKERL >> 5. BILE >> 6. NIKLAUS >> 7. DJELOVIC >> 8. SSOKORAC >> 9. PECA.ST >> 10.UMAJSTOROVIC A jel se prijavilo i neko žensko? ;) (za romantiku)
zvezde.117 bearboy,
> ili peske do Petnice. Uvece (izmedju 18 i 20 posto nisam jos To peške je super :) Pogotovo ako se nosi oprema (teleskopi i ostala optika u vašem slučaju). Jedina fora je znati prečicu, inače se pešači mloooogo. Možda ne bi bilo loše da neko iz stanice dođe pred vas i da vas vodi puteljkom. (PAčNJA - ne preporučujem Acu (lično iskustvo :))
zvezde.118 dcolak,
│ Poseta istrazivackoj stanici Petnica se odlaze za sledeci vikend │ 04.09.1993. i 05.09.1993. godine zbog loseg vremena. Molim sve Thanx to vreme imamo vremena da se pripremimo :)) Sledge DAMMIR!
zvezde.119 ilazarevic,
Evo par organizacionih pitanja vezanih za (g)astronomski vikend u Petnici: 1. Ako ćemo praviti roštilj, treba da se nosi meso (kakav zaključak). Problem je u transportu mesa, jer je pitanje koliko ono može da izdrži. Moj predlog je da se javi jedan (dva, tri, ..., n) dobrovoljac sa portabl frižiderom, pa da u njegov frižider spakujemo meso. 2. Treba precizno utvrditi kada polaze vozovi prema Valjevu, da bismo se svi okupili na vreme. 3. Treba se dogovoriti oko mesta sastanka na stanici. Pitanja 2. i 3. nisu uopšte problematična, i oko njih ćemo se relativno lako dogovoriti. Problem je MESO :)
zvezde.120 princess,
a salata, krompirici, kolaci, sokovi?
zvezde.121 wizard,
> 2. Treba precizno utvrditi kada polaze vozovi prema Valjevu, da bismo se > svi okupili na vreme. Valjevo je na pruzi Beograd - Bar: Beograd Valjevo ------- ------- 3.14 5.18 PU - BC (putnički, sa stan. Bg. - centar) 7.25 9.33 PU - B (sa Gl. žel. stanice) 10.30 12.03 BR - B (brzi) 13.26 15.14 PU - BC 14.20 15.44 PO - B (poslovni) 15.25 17.41 PU - B 17.30 18.59 PO - B 19.35 21.21 PU - BC 21.30 22.58 BR - B 22.40 0.01 PO - B 23.25 0.46 BR - B Cene su: putnički < brzi < poslovni, pa vi sad vidite...
zvezde.122 jerry,
> 15.25 17.41 PU - B Mislim da bi ovaj bio onaj pravi. Puno hvala. Btw, hoce li neko malo da mi pomogne oko organizacije cele stvari???? Pozdrav, Jerry
zvezde.123 bearboy,
> Valjeva odakle se ide do Petnice autobusom (3km). Boravak u > Petnici je Dušo moja, ko te slaga' da je to 3 km ? :)
zvezde.124 niklaus,
> žekaj malo :) Znam ja prilično dobro šta je reflektor. Mislio sam > da daš karakteristike, žižna daljina, prečnik ogledala/tubusa itd > :) Koliko se sećam lekcije iz astronomije (4. god. gimn.) kod refraktora je maximalni dostignuti prečnik = 1,02m, a kod reflektora Rmax=6m. ╔═════╗ (:niklaus:) ║ L ║ ╚═════╝ P.S. Toliko od polu-laika.
zvezde.125 ilazarevic,
> a salata, krompirici, kolaci, sokovi? Mislim da je ipak bolje da neko konačno nešto konstruktivno predloži. Ne možemo da se dogovorimo u pet minuta do polaska voza. Evo još jednom šta nam sve treba: 1. frižider za meso, možda i dva frižidera 2. svako sebi da ponese hrane koju misli da će da jede, kao i pića 3. vozne karte 4. smeštaj 5. optika (to svako neka nosi šta ima, a i gore imaju ona dva teleskopa) Džeri bi mogao da se isprsi sa nekim rešenjem :) kao glavni organizator. Ko god ima frižider i može da ga aktivira, neka se javi. Sem svega ovoga, da li je neko razmišljao o tome da roštilj za 15-20 ljudi traje nekoliko sati?
zvezde.126 ilazarevic,
> Btw, hoce li neko malo da mi pomogne oko organizacije cele stvari???? Ja sam voljan, ali ne mogu sve da obezbedim :) Dakle, treba da se jave ljudi sa frižiderom i žicama za roštilj... Ako ih ne bude, nosimo suvu hranu.
zvezde.127 princess,
da...svi se oslanjaju na druge po pitanju organizacije..... svi koji idu (a zelela bi da mi se dostavi spisak ) ima da mi se obrate na private mail sta nose od hrane (da ne bi nosili duplo i nepotrebno)..... potrebna su nam 3 ruzna frizidera (ali meni ne pada na pamet da ih vucem..neka to radi muska populacija)...takodje nije mi jasno ko ce da raspaljuje rostilj ....jer ja veze nemam sa przenjem mesa osim ako zelite ugljenisanu hranu..a odakle nam ugalj? (ne ocekujete valjda da vucemo iz BGD-a ugalj ... Gospodine zqusovcu? (jel ste Vi bili dobrovoljac?)
zvezde.128 moma,
> ne ocekujete valjda da vucemo iz BGD-a ugalj ... Mislim da je najbolje da (sto rece Ilazarevic) ponesemo suvu klopu. Kad na to dodam pice, teleskop i stalak bice mi pun ranac. A ja jos razmisljam da povedem i klinca sa sobom ( 5 godina - za njega ce to biti do- zivljaj), pa cu morati i njega da nosim do Petnice. Moma
zvezde.129 princess,
ne dolazi u obzir...ako nema rostilja ..ne idem!!!
zvezde.130 jerry,
> Duso moja, ko te slaga' da je to 3 km ? :) Niko me nije slagao. Isao sam tuda N puta. Misli se na duzinu precicom a ne direk'. Ti verovatno racunas put pored kafanice "Gonzales" koji je duzi za 2 km. Jednom smo u frci stigli iz stanice do zeleznicke stanice za 30 minuta.
zvezde.131 jerry,
> 1. frizider za meso, mozda i dva frizidera > 2. svako sebi da ponese hrane koju misli da ce da jede, kao i pica > 3. vozne karte > 4. smestaj > 5. optika (to svako neka nosi sta ima, a i gore imaju ona dva teleskopa) 1. Slazem se. Ajde da se javi neko ko u kuci ima neki rucni frizider. 2. Slazem se. 3. Videcu tokom nedelje da cak organizujem autobus posto je grupa prilicno porasla. Za sada nas ima oko 30. Sto potvrdjenih, sto nepotvrdjenih. 4. Spavati verovatno necemo. Celu noc cemo ili gledati u nebo ili u rostilj. Ipak cu se raspitati i za mogucnost boravka. (Cena i.t.d.) 5. Za prvu pomoc mislim da cemo imati dovoljno optike za sve. (ako ponesu oni koji su rekli da ce nositi. > Dzeri bi mogao da se isprsi sa nekim resenjem :) kao glavni organizator. Ko > god ima frizider i moze da ga aktivira, neka se javi. Sem svega ovoga, da > li je neko razmisljao o tome da rostilj za 15-20 ljudi traje nekoliko sati? Kao prvo jos se niko nije javio da malo i pomogne Jerry-ju. Sto se tice rostilja raspalicemo vise vatrica. Ako pecemo meso mogli bi neki clanovi druzine da ponesu neki rostilj od kuce. Preporucujem da ponesete kobasica posto se one mogu peci i na vatri bez rostilja.
zvezde.132 jerry,
> ne dolazi u obzir...ako nema rostilja ..ne idem!!! Bice rostilja. Ne brini. Sto se tice duplog, svako nosi ono sto ce jesti. Ne smeta mi ako ti jedes isto sto i ja. :)
zvezde.133 wizard,
> Koliko se sećam lekcije iz astronomije (4. god. gimn.) kod > refraktora je maximalni dostignuti prečnik = 1,02m, a kod reflektora > Rmax=6m. Dobro se sećaš, ali će lekcije morati uskoro da se menjaju. :)
zvezde.134 wizard,
> 1. frižider za meso, možda i dva frižidera Tu ne mogu pomoći. :( > 2. svako sebi da ponese hrane koju misli da će da jede, kao i pića Ovo je bezveze, bolje da se javi neko (par ljudi) ko će poneti meso, neko ko će poneti piće, neko za salatu, ;) neko za slatkiše (osim ivanne ;) Evo ja se javljam da, ako idem, ponesem salvete. ;) > 3. vozne karte Nije problem kupiti na stanici pred polazak. Problem je što su vozovi proređeni i smanjeni (nema vagona, tj. nema rezervnih delova), pa su velike gužve. :( Ako neko ide češće tom relacijom (ili makar u tom pravcu) ne bi bilo loše da kaže kad je najmanja gužva i sl. Računajete sa realnom mogućnošću da stojite u vozu. > 4. smeštaj To je valjda rešeno?
zvezde.135 skerl,
│ Mislim da je najbolje da (sto rece Ilazarevic) │ ponesemo suvu klopu. Kad na to dodam pice, teleskop i └──── Ma kakva crna suva klopa vas spopala! Rostilj, rostilj i samo rostilj :) inace nema nista od zvezda :)
zvezde.136 skerl,
│ 1. Slazem se. Ajde da se javi neko ko u kuci ima neki rucni │ frizider. └──── Jedan rucni fridge cu ja da ponesem. Pozdrav, Skerl.
zvezde.137 ilazarevic,
> da...svi se oslanjaju na druge po pitanju organizacije..... Na žalost, uvek je tako :( Dobro, ti si krenula konstruktivno, hajde da vidimo na čemu smo :) Ja uglja nemam, i glupo je da ga nosimo. Znači, treba nam suvog drveta. Ako ovakvo vreme produži još nekoliko dana, od roštilja ništa, zbog toga što će drvo biti mokro. Dakle, treba da vidimo da li uopšte treba računati na roštiljijadu, ili da pravimo suvu hranu :)
zvezde.138 ilazarevic,
> Mislim da je najbolje da (sto rece Ilazarevic) > ponesemo suvu klopu. Kad na to dodam pice, teleskop i > stalak bice mi pun ranac. A ja jos razmisljam da povedem > i klinca sa sobom ( 5 godina - za njega ce to biti do- > zivljaj), pa cu morati i njega da nosim do Petnice. Vidi, ja sam spomenuo suvu hranu samo kao alternativu, ako sve pođe loše. Ne znam da li iko misli da nosi ugalj, ja mislim da je to besmisleno. Stoga, služićemo se drvećem u šumi. Ako drvo bude mokro, ništa od roštilja. Dakle, ili da neko nosi ugalj ili da idemo na sreću. Ja sam za varijantu na sreću :) Uostalom, suve hrane uvek treba imati sa sobom - ja i u školu nosim sendviče (nikad se ne zna :) Toliko o roštilju... Sad frižider. Skerl je prijavio frižider (bravo Skerl! :) ali ja se plašim da jedan neće biti dovoljan za toliki narod. Skerl, vidi koliko može da stane u tvoj frižider, pa nas informiši. Proceni da li može da stane dovoljno mesa da jede dvadesetak gladnih ljudi. Ako nema mesta, treba nam još jedan :)
zvezde.139 ilazarevic,
> Dakle, treba da vidimo da li uopšte treba računati na roštiljijadu, ili > da pravimo suvu hranu :) Fuj, repliciram samom sebi :) Ipak, moram da se ispravim. Zbog očigledne ljubavi ka dobroj klopi, bolje da se okrenemo roštilju po svaku cenu. PS. Ja, naravno, nikuda ne idem bez par sendviča :)
zvezde.140 magician,
­=> Ja uglja nemam, i glupo je da ga nosimo. Znači, treba nam suvog ­=> drveta. Ma, pročačkajte malo okolne pećine - biće tamo i uglja ;)
zvezde.141 dcolak,
│ PS. Ja, naravno, nikuda ne idem bez par sendviča :) Ovo me podseća na nekoga O;) Mada, zaboravio si jabuku i slatkiš.. :) Sledge DAMMIR!
zvezde.142 jerry,
> Jedan rucni fridge cu ja da ponesem. > > Pozdrav, > Skerl. ZIVEO!!! 'AJDE JOS DOBROVOLJACA!!! GDE SU VAM FRIZIDERI? RANA CE DA NAM SE POKVARI.
zvezde.143 jerry,
>> 1. frizider za meso, mozda i dva frizidera > Tu ne mogu pomoci. :( Tu je pomogao Skerl. Ziveo on. Ima li jos ko? >> 2. svako sebi da ponese hrane koju misli da ce da jede, kao i pica > Ovo je bezveze, bolje da se javi neko (par ljudi) ko ce poneti meso, Svako ce poneti onoliko koliko misli da pojede. Inace ce biti komplikacija. Naravno sva hrana ce se skupiti u par frizidera koje se nadam da ce dobri donatori priloziti. > Evo ja se javljam da, ako idem, ponesem salvete. ;) Toga sam se i plasio. ;) >> 3. vozne karte Vrsim pregovore sa par privatnih prevoznika da nas prebace autobusom od vrata do vrata za razumnu cifru. Za sada imam jednog koji hoce da nas prebaci za marke (7dem po osobi) a trazi placanje u napred. >> 4. smestaj > To je valjda reseno? Reseno. Jerry
zvezde.144 kuki,
> Ovo je bezveze, bolje da se javi neko (par ljudi) ko će poneti meso, > neko ko će poneti piće, neko za salatu, ;) neko za slatkiše (osim ivanne ;) ček, ivanna je valjda zadužena za palačinke :)) P.S. Ne, ja ne idem, imam ispite :)
zvezde.145 niklaus,
> Bice rostilja. Ne brini. Sto se tice duplog, svako nosi ono > sto ce jesti. Ne smeta mi ako ti jedes isto sto i ja. :) Super onda... Što se tiče friza, imam ja jedan izletnički (u koga se ubacuju plastične sonde sa zamrznutom vodom). Budem li išao (stvarno nisam siguran da li ću moći) moj friz će biti na raspolaganju... (: (:niklaus:) P.S. Dakle, svoju 'rezervaciju' još ne mogu potvrditi.
zvezde.146 kriss,
>> Ovo je bezveze, bolje da se javi neko (par ljudi) ko će poneti >> meso, neko ko će poneti piće, neko za salatu, ;) neko za >> slatkiše (osim ivanne ;) Evo, ja ću da nosim - meso! Jel se prihvata? >> Evo ja se javljam da, ako idem, ponesem salvete. ;) Ma nemoj, bre, da se opterćuješ za džabe, da vučeš teške stvari ;)
zvezde.147 kriss,
>> Vrsim pregovore sa par privatnih prevoznika da nas prebace >> autobusom od vrata do vrata za razumnu cifru. Za sada imam >> jednog koji hoce da nas prebaci za marke (7dem po osobi) a >> trazi placanje u napred. """"""""""""" !!!! Ma da ga ne zaboli glava! Pa pre ću da idem stopom :(
zvezde.148 ilazarevic,
> jednog koji hoce da nas prebaci za marke (7dem po osobi) a Bolje da idemo vozom :)
zvezde.149 ilazarevic,
> Mada, zaboravio si jabuku i slatkiš.. :) Bože moj, pa to se i ne navodi - podrazumeva se :)
zvezde.150 ilazarevic,
> Ma, pročačkajte malo okolne pećine - biće tamo i uglja ;) čiveli dinosaurusi :) Ako ne ulovim medveda u toj pećini, odmah idem kući stopom, sav besan ;)
zvezde.151 princess,
U cetvrtak neka bude definitivan spisak onih koji idu!!! posle cetvrtka nema vise hocu/necu...u stvari moze samo da se odustane!!! ponesite case, salvete i tanjire.......
zvezde.152 moma,
princess: > --------------------------------------------------------- > ne dolazi u obzir...ako nema rostilja ..ne idem!!! > ----------------------------------------------- 8.129 --- skerl: > Ma kakva crna suva klopa vas spopala! Rostilj, rostilj > i samo rostilj :) inace nema nista od zvezda :) U redu, ubedili ste nas. Zvezde cemo gledati drugi put. Moma & Srele
zvezde.153 jerry,
> Super onda... Sto se tice friza, imam ja jedan izletnicki > (u koga se ubacuju plasticne sonde sa zamrznutom vodom). > Budem li isao (stvarno nisam siguran da li cu moci) moj friz > ce biti na raspolaganju... (: Super. Takav nam i treba. Nisam ni mislio na kuhinjske. ;) Ima li jos ko?
zvezde.154 jerry,
> U cetvrtak neka bude definitivan spisak onih koji idu!!! > posle cetvrtka nema vise hocu/necu...u stvari moze samo da se odustane!!! > ponesite case, salvete i tanjire....... Princess, izvini ali imam jedno pitanje... Koji izlet ti organizujes? Ako zelis da pomognes u organizaciji, molim te da mi se javis u mail pa cu ti reci sta zaista treba. Slazem se da cetvrtak (do petka u jutro 08:00) bude poslednje prijavljivanje posto moram da javim u Petnicu tacan broj ljudi koji dolaze. Ali ono sa prijavljivanjem hrane sta ko nosi??? Ja jos uvek neznam sta cu nositi posto cu kupiti tek u subotu ujutro. Btw, ako obratis paznju na poruke kada je zapocela ova akcija, pise da oni koji zele da ucestvuju u ovom Astronomskom vikendu moraju da se jave meni u MAIL. Kao sto vidim, do danasnjeg dana ja nemam zvanicnu potvrdu niti od tebe niti od Bulaje (ako on uopste ide) da vi zelite da podjete na taj put. U redu. Iz tvojih poruka (ovde u konferenciji) sam shvatio da ti zelis da podjes ali nemam nikakvu zvanicnu potvrdu. Ide li i Bulaja?? Bio bih ti jako zahvalan ako zelis da pomognes oko organizacije i zato te molim da mi se javis u mail kako bi dogovorili detalje. Jerry
zvezde.155 jerry,
Spisak ljudi koji su potvrdili ucesce na akciji "Zvezde na rostilju": 01. Paki 02. Kriss 03. Kriss-ova sestra 04. Skerl 05. Ivanna 06. Zqusovac (?) 07. Moma 08. Umajstorovic 09. Minja. (?) 10. Iboris (?) 11. Nestor 12. Sekretarica (Danica) 13. Kaun 14. Kaunova sestra 15. Ilazarevic 16. Princess 17. Bulaja (?) 18. Jerry ------------------------Jos uvek nepotvrdjeni dolasci 19. Wizard 20. Niklaus 21. Djelovic 22. Djeloviceva devojka (zena? drugarica?) 23. Ssokorac 24. Dcolak ------------------------- Molim sve one koji zele da podju a nalaze se na drugom delu liste da mi to potvrde u MAIL kako bih imao tacnu evidenciju. Hvala svima na saradnji. P.S. Ako neko ima frizider za plazu molim da to javi mani ili Ilazarevicu takodje u MAIL kako bi organizovali prenos mesa na hladnom.
zvezde.156 kriss,
Ljudi, hajde da već jednom preciziramo kad se kreće, da ne bude baš u zadnjem trenutku. Dakle petak/subota? da li ostaje onaj voz u 15.25 (mislim da je tad) da/ne? jerry, koliko nas ide, jel može spisak?
zvezde.157 lazarj,
Ocu i ja na rostilj ! Samo prognoza (vremenska) nije nesto ohrabrujuca :( vsta.
zvezde.158 ivanna,
> Ovo je bezveze, bolje da se javi neko (par ljudi) ko ce poneti > meso, neko ko ce poneti pice, neko za salatu, ;) neko za > slatkise (osim ivanne ;) a bas sam nesto gledala ovu cokoladu od 500g, i razmisljala dal' da je sacuvam za subotu, al' eto, poslusacu te... ;)
zvezde.159 niklaus,
> Ocu i ja na rostilj ! !! Super! Imamo mesa! <<<; <;niklaus;>
zvezde.160 wizard,
> 12. Sekretarica (Danica) > 14. Kaunova sestra E njih dve ne mogu zajedno da idu, ne trpe se, jedna mora da otpadne. ;)
zvezde.161 wizard,
> a bas sam nesto gledala ovu cokoladu od 500g, > i razmisljala dal' da je sacuvam za subotu, > al' eto, poslusacu te... ;) Super! :))) Što da je čuvaš za subotu kad možemo da je podelimo već sada. O:)
zvezde.162 wizard,
> > Ocu i ja na rostilj ! > !! > Super! Imamo mesa! <<<; :)))))) P.S. I više nego dovoljno! ;)))
zvezde.163 bulaja,
│Iz tvojih poruka (ovde u konferenciji) sam shvatio da ti zelis │da podjes ali nemam nikakvu zvanicnu potvrdu. Ide li i Bulaja?? └─── Idemo :). │Ja jos uvek neznam sta cu nositi posto cu kupiti tek u subotu ujutro. └─── Optimisto :). Ja obigrah juce pola grada u potrazi sa mesom, i nigde nema nicega :(. Zna li neko gde se moze naci MESO u bilo kom obliku pogodnom za rostilj? Btw kako bi bilo da ipak otvorimo grupu za organizaciju, da ne punimo konferenciju stvarima koje ne interesuju ostale?
zvezde.164 ilazarevic,
> U redu, ubedili ste nas. Zvezde cemo gledati drugi put. Hej, pa ne odustajte tako lako :) Niko nema ništa protiv suve hrane. Oni koji hoće da jedu roštilj, neka jedu roštilj, i problem je rešen :)
zvezde.165 ilazarevic,
> nema nicega :(. Zna li neko gde se moze naci MESO u bilo kom obliku > pogodnom za rostilj? Btw kako bi bilo da ipak otvorimo grupu za Ja sam se ubio za meso, jer ga na En-Bi-Džiju nigde nema :( Trebalo je da grupu otvorimo ranije, sad je kasno - tri dana pre polaska.
zvezde.166 sekretarica,
Wizard, jest da se ne trpimo, al' izdtrzacu nekako :) Ozbiljno, kaun ima dve sestre, mene i jos jednu. :)Sirotan, nije mu lako, zar ne?
zvezde.167 sekretarica,
Ivana ne slusaj dusmane! Cuvaj cokoladu! :)
zvezde.168 prvul,
Povodom onog vikenda u Petnici: ja sam se odande vratio 28. i baš šteta što niste za taj vikend bili :) Bio sam u stanici dok su se posmatrali perzeidi i moram reći da sam malo razočaran. Jeste, bilo je jedno tri bolida (od kojih sam ja video samo najsjajniji, ostale nisam jer su me zagovarali :) ali sjajnih "običnih" meteorita je bilo skoro manje od aviona. Ozbiljno, ako se pogleda snimak od te večeri da se prebrojati po 7-8 aviona na svakom (ekspozicija pola sata). Stanica praktično ne radi još od 29. jer se završio ciklus seminara, tako da obavezno proverite pre nego što krenete. Osim toga, pošto pominjete pećinu i roštilj, mislim da mogu bar vas da kao ljude zamolim da ne palite vatru u pećini. U pećini smo u poslednjem obilasku primetili svega 5-6 slepih miševa, a i oni neće dugo (katran i čađ od dima im se lepi za krila pa uginu) ako se bude palila vatra. Pre par nedelja su postavljene table "objekat pod zaštitom države" i sl. ali s' obzirom na to kakva nam je država bolje da lepo zamolim ljude :) Prijatno posmatranje i roštilj (van pećine :)
zvezde.169 bearboy,
>> Duso moja, ko te slaga' da je to 3 km ? :) > > Niko me nije slagao. Isao sam tuda N puta. Misli se na duzinu > precicom a ne direk'. Ti verovatno racunas put pored kafanice Meni se ipak čini da je to malo više (možda zbog teškog tovara :) > "Gonzales" koji je duzi za 2 km. Jednom smo u frci stigli iz > stanice do zeleznicke stanice za 30 minuta. Naš rekord je 23 min 34 sec pod punom ratnom opremom :) Kad smo zaspali :)
zvezde.170 jerry,
Ima mesa kol'ko hoces u Zemunu u mesarama ili: Papak (Zemunska pijaca) il' Superior Meat. To je u okolini takodje Zemunske pijace. Veceras sam pros'o tuda i videh svega i svacega. Samo treba imati sta?.... Para. :( Poz Jerry
zvezde.171 moma,
> Optimisto :). Ja obigrah juce pola grada u potrazi sa > mesom, i nigde nema nicega :(. Zna li neko gde se moze > naci MESO u bilo kom obliku pogodnom za rostilj? Mislio sam da taj problem muci samo mene, posto nisam iz Beograda. Obisao sam ceo Lazarevac i nasao samo kobasice. I to je uspeh jer u desetak prodavnica nije bilo nicega sem prodavacica, a one su suvise matore (za rostilj :) Moma
zvezde.172 ilazarevic,
> pećini. U pećini smo u poslednjem obilasku primetili svega 5-6 slepih > miševa, a Nema brige, ja slepe miševe mnooogo volim :) I da nema slepih miševa, ne bi bilo preporučljivo praviti vatru u pećini, jer bismo je pogušili od dima.
zvezde.173 wizard,
> Ozbiljno, kaun ima dve sestre, mene i jos jednu. :)Sirotan, nije mu > lako, zar ne? Ne smem ni da pomislim kako mu je. :)) Meni je i ova jedna suviše. ;))
zvezde.174 novim,
> Papak (Zemunska pijaca) il' Superior Meat. To je u > okolini takodje Zemunske pijace. Veceras sam pros'o > tuda i videh ček, bre, pa Superior Meat mi kol'ko pod prozorom, a ovo nije Zemun! (il se Zemun preselio okolo, po noći? hm.) - nego, vaše dogovaranje ovde je ZAISTA zanimljivo, čak i za one koji, kao ja, ne mogu ići tamo ( :((( ). ako, ipak, mogu da vam pomognem, javite mi! :)
zvezde.175 kaun,
> nema nicega :(. Zna li neko gde se moze naci MESO u bilo kom obliku ..... pogodnom za roštilj.. Dobro ima girica gdi oš', začinjeno mleveno meso spremno za qebapite se nalazi u robnoj kući mesa BIM "Slavija" po ceni od 600x10ž6/kg. Primaju čekove. Otvoreno je i novo prodajno mesto u Bul. Crvene Armije. Kvalitetniju varijantu možeš naći u mesari "Pače" u Zemunu, ali po većoj ceni.
zvezde.176 kriss,
>> bilo nicega sem prodavacica, a one su suvise matore (za >> rostilj :) Old čikin, best čorba :) PS Ja sve jedno, ne bih da probam takve čorbe ;) Nego, šta smo se dogovorili? Voz/autobus, kada? Jerryyy !!! :)
zvezde.177 nestor,
Ajde vi koji gledate u nebo :) kazite nama ostalima kakvo ce vreme da bude za vikend ? Da se tamo ne bi okupali i smrzli ;( Pozdrav, Nestor
zvezde.178 ilazarevic,
> Nego, šta smo se dogovorili? Voz/autobus, kada? Glasam za voz, i to pre pet sati. Dok stignemo do Petnice proći će min. 3 sata, te će pasti mrak, pa nećemo uspeti da se lepo organizujemo (sem ako Džeri ne zna teren i žmureći :) BTW, kolika je cena karata za voz?
zvezde.179 ilazarevic,
Info: Upravo sam zvao Stanicu, i rečeno mi je da u subotu posle podne idu vozovi u 14:20 (barski) i 17:30. Oba su za Valjevo, naravno. Kojim ćemo?
zvezde.180 minja.,
Jerry nema modem na poslu, pa me zamolio da ostavim ovu porukicu, umesto njega: Idemo vozom i to u 15:25, sastacemo se oko 14:00 na zeleznickoj stanici, ispred stanice milicije. Bolje je da se nadjemo ranije, jer treba kupiti karte, a i dok se svi skupimo proci ce neko vreme. Jerry porucuje da ce imati plavi ranac, pa neka to bude nesto kao znak za raspoznavanje. Bilo bi dobro da svako ko ima ponese baterijsku lampu, a oni koji imaju frizidere, neka ih obavezno ponesu. Sto se klope tice, mislim da je tu sve jasno, nosi svako ono sto ima i sto namerava tamo da jede. pozdrav:)
zvezde.181 minja.,
Zaboravila sam da kazem, ko hoce da spava, smestaj je obezbedjen, topla soba i posteljina:). Spremice nam i neku opremu:). pozdrav:)
zvezde.182 drag,
> Idemo vozom i to u 15:25, sastacemo se oko 14:00 na zeleznickoj stanici a sta u slucaju kise? Iv.
zvezde.183 jerry,
Koliko znam vreme ce biti lepo. Vec danas se razvedrilo po prilicno pa mislim da ce sutra biti jos i lepse. A ako i bude malo losije, prelazimo na plan 2. Tj. Necemo da gledamo zvezde vec cemo praviti samo rostilj. Ma bitno je da se mrdnemo negde iz BGD i da se lepo provedemo. Ako nesto mozemo i korisno da ucinimo uz put, jos i bolje.
zvezde.184 jerry,
Pre neki dan je neko ostavio poruku da postoji i voz oko 15.25. Dali je ta informacija ispravna ili ne? U slucaju da to nije tacno onda cemo sacekati voz u 17.00. Za teren nije problem posto se snalazim i vezanih ociju. (Okolina Petnice.) :). D Poz. Jerry :)
zvezde.185 ilazarevic,
Ne znam :) Ja sam samo preneo šta mi je rekao (mora se priznati, veoma prijatan ;) ženski glas pri pozivu telefonom. PS. Moram da nađem tu devojku koja mi se javila, ako izgleda tako dobro kakav joj je glas - ženim se pre mature! :)
zvezde.186 jerry,
U svakom slucaju bilo bi dobro da se nadjemo ranije na stanici posto imam iskustva da ljudi cesto kasne i do pola sata. A posto se i neznamo medjusobno, dobro bi bilo da imamo malo vremena da se pronadjemo na stanici. Ja cu napraviti neki natpis tipa: "Sezam-Petnica" ili tako nekako. To ce biti uocljivo za sve pa i one koji ne idu sa nama. (Sto se zenidbe tice, sacekaj da je vidis.) ;) J.
zvezde.187 paki,
­> Idemo vozom i to u 15:25, sastacemo se oko 14:00 na zeleznickoj ­> stanici, ispred stanice milicije. Bolje je da se nadjemo ranije, ­> jer treba kupiti karte, a i Ovako: -Kad se ide, 15:25 ili 17:00? -Na kojoj železničkoj? Ako misliš na glavnu, tamo nema stanice MUPa (barem koliko ja znam). -Kad se vraćamo?
zvezde.188 wizard,
> Pre neki dan je neko ostavio poruku da postoji i voz oko 15.25. Ja sam ostavio tu poruku. > Dali je ta informacija ispravna ili ne? Sve je relativno. ;) Po redu vožnje postoji, ali - zbog, jel da, sankcija, malo je red vožnje proređen i neki vozovi ne idu. Treba u svakom slučaju proveriti. Ja bih pre verovao informaciji koju je Ivanu dao zavodljiv glas ;) sa stanice. Predlažem da se to još jednom proveri i da sutra do 12h informacija bude poslata ovde. Ja na žalost ne mogu da preuzmem tu obavezu jer sam užasno zauzet pre podne. :( Što se mene tiče, nadam se da taj voz ne ide, jer ako ide ja neću moći da stignem na njega i neću ići.
zvezde.189 kriss,
>> Glasam za voz, i to pre pet sati. Dok stignemo do Petnice I ja ... i to za onaj u 15.25, valjda u toliko min. ...
zvezde.190 kriss,
>> 14:20 (barski) i 17:30. Oba su za Valjevo, naravno. Kojim ***** Ovaj.
zvezde.191 kriss,
>> Zaboravila sam da kazem, ko hoce da spava, smestaj je >> obezbedjen, topla soba i posteljina:). >> Spremice nam i neku opremu:). Jel to oni nama za lepe oči? ;) Ili može u naturi - al ne na rate :) drugo pitanje: upravo sam čuo da za sutra, kao ni za ceo vikend ne prognoziraju lepo vreme ... dakle šta u slučaju kiše?
zvezde.192 jerry,
JE> Ovako: JE> JE> -Kad se ide, 15:25 ili 17:00? JE> -Na kojoj zeleznickoj? Ako mislis na glavnu, tamo nema stanice JE> MUPa (barem koliko ja znam). JE> -Kad se vracamo? Ide se u 15:25. Sa glavne Z. stanice. Na glavnoj IMA stanice mupa. Nalazi se preko puta 4-og i 5-og koloseka. Ili pored izlaza prema autobuskoj stanici. Pozdrav J.
zvezde.193 jerry,
U slucaju kise, samo cemo praviti rostilj. Nece biti posmatranja. Ja cu ici u svakom slucaju. Moram da se malo pomerim iz Beograda. Mislim da ce uvece biti delimicno oblacno pa cemo mozda i moci da nesto vidimo. Bitno je druzenje, ljudi? Jel' mislite da cemo se manje druziti ako pada kisa? Ima i to svoje drazi. (Naravno lepse je ako je lepo vreme ali...) Pozdrav Jerry :)
zvezde.194 ilazarevic,
Ali, ako pada kiša, nema suvog drveta - nema roštilja. Jedino ako neko nosi ugalj, a nije prijavio :)
zvezde.195 jerry,
Ma naci ce se nesto. Mi se uvek snadjemo. :) MI SMO IZ GRUPE ZVEZDE (: Btw, POLAZAK VOZOVA JE: Postoje oba voza. I u 14:20 a takodje i u 15:25. Preporucujem 15:25 posto stizemo u Valjevo u optimalno vreme. Ako krenemo onim u 17:nn stici cemo u Valjevo skoro pred mrak i imacemo vrlo malo vremena da se primpremimo za "posmatranja" :) Sastanak na stanici u 14:00!! Ispred stanice milicije. (Glavna Z.S.) Pozdravlja vas iskreno, Vas slepi vodic. ;)
zvezde.196 zqusovac,
Ja, na žalost definitivno ne idem (majka mi je juče operisana), ali, bogami, kakvo je vreme - izgleda da nećete ni vi. Može li neko od onih koji idu da mi javi na pager 2222302 # 8383 u koje vreme se nalazite na stanici (ako idete) da dodjem da vas vidim? Pozdrav, zq
zvezde.197 zqusovac,
Ustanem melopre, pogledam nebo (Bog ga jebo) i pitam se kako li ste prošli tamo sinoć. Odma' detaljan izveštaj! Poz, zq
zvezde.198 moma,
> Ustanem melopre, pogledam nebo (Bog ga jebo) i pitam se > kako li ste prosli tamo sinoc. > > Odma' detaljan izvestaj! Prosli smo super, detaljan izvestaj sledi od ostalih. PS. u doba kada si poslao ovu poruku mi smo jos uvek bili tamo.
zvezde.199 umajstorovic,
>> PS. u doba kada si poslao ovu poruku mi smo jos uvek bili tamo. Aha. I vecina nas je slatko spavala u to vreme :).
zvezde.200 jerry,
> Prosli smo super, detaljan izvestaj sledi od ostalih. > > PS. u doba kada si poslao ovu poruku mi smo jos uvek bili tamo. Btw, gde si ti nestao? Poprilicno si me ohladio. Nestade covek iz cista mira zajedno sa djetetom. Nemoj vise tako da me 'ladis! J.
zvezde.201 ilazarevic,
> Odma' detaljan izveštaj! Biće, biće, u izvedbi združenog odreda ja & kriss :)
zvezde.202 moma,
> Btw, gde si ti nestao? Poprilicno si me ohladio. Nestade > covek iz cista mira zajedno sa djetetom. Nemoj vise tako > da me 'ladis! J. Neko od nas (ili vas koji idete do BG) je falio, pa ste ga cekali. Posto je bilo vec 16:26, i posto nije imalo smisla da i nas dvojica koji idemo samo 4-5 stanica dalje cekamo, rekao sam "odosmo nas dvoje u voz", nadajuci se da ce te vi ubrzo za nama. Izgleda da to niko nije cuo. Nemas sta da se brines za nas, nismo mali. Ipak, sledeci put cemo se obavezno javiti vodji puta. Pozdrav, Moma
zvezde.203 ilazarevic,
Evo ga potpuni izveštaj... Uživajte. izvestaj.zip
zvezde.204 dejanr,
>> Evo ga potpuni izveštaj... Uživajte. Hvala puno, Ivane! Za one koji ne znaju kakav je to izveštaj, radi se o izletu grupe Sezamovaca u Petnicu prethodne subote. Išli su da gledaju zvezde a ispalo je da su najviše gledali roštilj :)) Na izletu su bili jerry, minja., ivanna, nestor, skerl, paki, umajstorovic, kriss, ilazarevic i Lidija (koja nije sa Sezama). Nemojte da vam bude žao da download-ujete ova 3-4 k, stvarno vredi pročitati :)
zvezde.205 ilazarevic,
> jerry, minja., ivanna, nestor, skerl, paki, umajstorovic, > kriss, ilazarevic i Lidija (koja nije sa Sezama). Ispravka: bili su i moma i njegov sinčić :)
zvezde.206 kriss,
>> Za one koji ne znaju kakav je to izveštaj, radi se o izletu >> grupe Sezamovaca u Petnicu prethodne subote. Išli su da >> gledaju zvezde a ispalo je da su najviše gledali roštilj :)) Ajd da počnemo od broja 1 :))) Kakvi su komentari, dejane? :)
zvezde.207 dejanr,
>> Ajd da počnemo od broja 1 :))) Kakvi su komentari, dejane? :) Pa, kratko rečeno, tako nešto sam i očekivao :))
zvezde.208 shootman,
Glede izvestaja sa rostiljijade :) , moze li se to dobiti u txt formatu ili direktno ovde, jer poruka ima samo 4 kb (a ima poruka i od 20kb koje vise po konferencijam :(
zvezde.209 ilazarevic,
> Glede izvestaja sa rostiljijade :) , moze li se to dobiti u txt formatu Mislim da nema neke potrebe, svi imamo ZIP :) a previše je slati 9k u jednoj poruci.
zvezde.210 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.94 > dejanr > >> Pošto je svemir beskonačan... > > Da li je? Teorijski ne... Praktično da, ali samo ako su teorije tačne. ;)
zvezde.211 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.67 > dejanr > Odakle 90%? Mislim da su solidan broj zvezda dvojne i trojne zvezde, > a tu opada verovatnoća postojanja planeta zbog jakih gravitacionih > polja. Preko 50% sjajnih tačkica koje vidimo na nebu su višestruki sistemi zvezda. Međutim, ja ne mislim da značajno opada verovatnoća postojanja planeta u dvojnim sistemima. Primera radi, da je Jupiter imao samo 50-ak posto veću masu, sijao bi kao zvezda (i ovakav kakav je on više energije zrači nego što je prima od Sunca) jer bi se dostigla kritična masa, tj. pritisak, tj. temperatura da unutar njega započnu termonuklearne reakcije. Kad bi Jupiter bio sunce, to se ne bi drastično odrazilo na život na Zemlji - verovatno bi se nivo okeana podigao, zime se skratile ili potpuno nestale, klima bi se potpuno poremetila, prosečna temperatura bi porasla za 5-10°C - ali daleko od toga da bi opstanak života na Zemlji bio doveden u pitanje. Sasvim je lako zamisliti sistem sa dve, pa i tri, zvezde u kojem postoji planeta čak sa uslovima relativno sličnim Zemlji, a život može nastati u nekom svom obliku i u drastično različitim uslovima nego što su ovi u kojima smo se mi namnožili. > Drugo, mislim da sam čitao da su pre par godina indirektno ali pouzdano > dokazali postojanje planeta u jednom od susednih sistema, tj. lociran > je neki od velikih brzo rotirajućih planetarnih džinova nalik na "naš" > Jupiter ili Saturn. Možda ne govorimo o istoj stvari, ali ja znam baš za suprotan slučaj - naime dokazano je DIREKTNO, ali NEPOUZDANO :)) da neka masa kruži oko Alpha Centauri (uh, valjda beše ona). Da li planeta, da li gomila asteroida, da li mrtva zvezda - to se naravno još uvek ne može znati...
zvezde.212 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.61 > kriss > (nije otkrivena ni jedna planeta van > Sunčevog sistema), mada se predpostavlja da ih ima 90% zvedzda. Ko to pretpostavlja?!
zvezde.213 dejanr,
>> > > Pošto je svemir beskonačan... >> > >> > Da li je? >> >> Teorijski ne... Praktično da, ali samo ako su teorije tačne. ;) Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. Recimo da se on desio pre 20 milijardi godina (plus ili minus). Znači da je svetlost koju je emitovao danas stigla najviše na daljinu od 20 milijardi svetlosnih godina, ili da je prečnik svemira 40 milijardi svetlosnih godina. Materija je prešla tek delić tog rastojanja. Dakle, 40-tak milijardi svetlosnih godina odavde nema ničega... manj ako je negde drugde bio još neki big-bang :) 40 milijardi svetlosnih godina je dosta veliki broj, ali je zanemarljiv prema beskonačnosti :)
zvezde.214 zormi,
*>> > > Pošto je svemir beskonačan... *>> > *>> > Da li je? *>> *>> Teorijski ne... Praktično da, ali samo ako su teorije tačne. ;) * * Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. Recimo da se on desio * pre 20 milijardi godina (plus ili minus). Znači da je svetlost * koju je emitovao danas stigla najviše na daljinu od 20 milijardi * svetlosnih godina, ili da je prečnik svemira 40 milijardi * svetlosnih godina. Materija je prešla tek delić tog rastojanja. Logično rasudjivanje, ali je matematički dokazano da svemir nema granica. :) E sad, kako, to je duža priča. U najkraćem, prostor-vreme je zakrivljen i zatvara se sam u sebe. Ne može se doći do granice svemira, a pogotovu izaći "napolje".
zvezde.215 zormi,
* naime dokazano je DIREKTNO, ali NEPOUZDANO :)) da neka masa kruži oko * Alpha Centauri (uh, valjda beše ona). Ne, mislim da je Vega. Alpha Centauri je dvojna zvezda, a u neposrednoj njenoj blizine je i treća - Proxima Centauri koja je smedji patuljak i nama najbliža zvezda, što joj i ime kaže.
zvezde.216 dejanr,
>> Logično rasudjivanje, ali je matematički dokazano da svemir nema >> granica. :) Ne može se matematički dokazati da svemir ima ili nema granica. Može se samo postaviti neki sistem aksioma i onda na osnovu njega izvoditi neke teoreme i zaključci iz kojih bi najzad, recimo, sledilo da svemir nema granica. Međutim, ti zaključci (pod pretpostavkom da su izvedeni korektno) su u skladu sa prirodom samo onoliko koliko su te aksiome u skladu sa prirodom. Ako se neka aksioma pokaže "sumnjivom", i čitava teorija izvedena iz nje, premda ostaje "tačna" u tom aksiomatskom sistemu, prestaje da se smatra "tačnom" u smislu koji pridajemo toj reči. Recimo, Ajnštajnovom teorijom je revidiran dobar deo Njutnove fizike, s tim što Njutnova fizika ostaje "tačna" pod uslovima na kojima je zasnovana. Danas smatramo da, pri većim brzinama, Ajnštajnova fizika bolje odražava realnost, ali je i ona "tačna" samo onoliko koliko su joj aksiome (da su svi referentni sistemi ravnopravni i da je brzina svetlosti ista u svim referentnim sistemima) tačne. Ako se jednom formuliše bolja teorija, i razni zaključci koji proizilaze iz Ajnštajnove fizike izgubiće na značaju. >> U najkraćem, prostor-vreme je zakrivljen i zatvara se sam u sebe. Ne >> može se doći do granice svemira, a pogotovu izaći "napolje". Hmmm... ne znam da li bi to bila dobra definicija za pojam "beskonačno". Recimo da si zatvoren u lopti prečnika 100 metara koja je od nekog materijala koji ne možeš da probiješ. Iz te lopte ne bi mogao da izađeš, ali teško da bi rekao da su njene dimenzije "beskonačne". Osim toga, ti možda ne bi mogao da percepiraš bilo kakav svet izvan te lopte (pošto je ona, recimo, na odgovarajući način "uzemljena" pa ne propušta ni zračenja), ali to još ne bi značilo da izvan nje nema ničega!
zvezde.217 peca.st,
!-> A ako umeju da putuju nadsvetlosnim !-> brzinama? Moje (verovatno loše) razmišljanje na tu temu je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim brzinama jer time postižemo efekat boravka na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom videćeš samog sebe. Peđa.
zvezde.218 peca.st,
!-> Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. !-> Recimo da se on desio pre 20 milijardi !-> godina (plus ili minus). Znači da je !-> svetlost koju je emitovao danas stigla !-> najviše na daljinu od 20 milijardi !-> svetlosnih godina, ili da je prečnik !-> svemira 40 milijardi svetlosnih godina. !-> Materija je prešla tek delić tog !-> rastojanja. Prilikom big banga oslobodila se enormna količina energije, pa mislim da je vrlo moguće da se materija kretala brzinom koja je ili vrlo blizu svetlosne ili možda čak i veća od nje. Za mene je to (bio) jedini način da se postigne brzina veća od brzine svetlosti. Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo manji od 40 milijardi godina. Peđa.
zvezde.219 peca.st,
!-> Prilikom big banga oslobodila se enormna !-> količina Taman što sam ovo gore napisao, pročitao sam u Politici na stranama "nauka i tehnologija" ovo: "...Kao celina, Svemir je, svakako, veći od njegovog vidljivog dela, jer se u prvoj nanosekundi postojanja dogodila eksplozija brža od širenja svetlosti. Međutim, astronomi ne mogu da mere ono što ne vide, ali do sada nisu uspeli da izmere ni veličinu vidljivog dela..." Tekst je potpisao Momčilo Đurić. Peđa.
zvezde.220 kriss,
>> Ko to pretpostavlja?! E ti kad mi ne bi replicirao ;)) Pa valjda oni koji se bave time, a? Podatak nisam izmislio, pročitao sam ga negde, i to u obliku da je veoma verovatno da svakih 9 od 10 zvezda sličnih našem suncu (možda je ovo trebalo dopisati) ima svoje planetarne sisteme ...
zvezde.221 dejanr,
>> Moje (verovatno loše) razmišljanje na tu temu >> je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim >> brzinama jer time postižemo efekat boravka >> na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš >> iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom >> videćeš samog sebe. Hmmm... to što sebe tamo "vidiš" ne znači da si stvarno tamo. Recimo, kada staneš ispred ogledala, vidiš sebe što opet ne znači da si tamo iza ogledala... Bar se nadam :)
zvezde.222 boris,
Za sirenje svemira posle big banga je vezano pozadinsko zracenje cija je temperatura nekih 3-4 kelvina (ako me pamcenje dobro sluzi) i iz toga se moze izvuci brzina sirenja svemira, a i sta se desavalo u big bangu jer to zracenje datira iz tog vremena. Posledica toga je Olbersov paradoks, ili zasto je nocno nebo tamno (ako ima beskonacno zvezda onda bi trebalo da bude bljestavo belo). Bilo bi lepo da nam neko od astronoma to bolje objasni, jer se ja ovoga secam iz jedne stare galaksije. Boris
zvezde.223 dejanr,
>> Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo >> manji od 40 milijardi godina. Dobro, nek je i 120 milijardi svetlosnih godina. To i dalje nije beskonačno, čak je prema beskonačnosti zanemarljiva cifra ;))
zvezde.224 milan,
> Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. Recimo da se on desio > pre 20 milijardi godina (plus ili minus). Znači da je svetlost > koju je emitovao danas stigla najviše na daljinu od 20 milijardi > svetlosnih godina, ili da je prečnik svemira 40 milijardi > svetlosnih godina. Materija je prešla tek delić tog rastojanja. Ne prečnik svemira je i dalje samo 20 mlrd svetlosnih godina! Kako je počeo iz kvazi singulariteta svaka tačka je centar. Ne treba ga zamišljati euklidički već hiperbolički. Osim toga je brzina svetlosti ograničena pa bilo koje dve tačke me mogu biti udaljenije od 20 mlrd svetlosnih godina čak i da su se kretale brzinom svetlosti. Novije procene su još "skromnije" - 12mlrd svetlosnih godina a optički horizont je jedno 9mlrd. Najudaljenije (dakle i najstarije) galaksije su otprilike toliko stare. Pl poz M
zvezde.225 milan,
> Taman što sam ovo gore napisao, pročitao sam u > Politici na stranama "nauka i tehnologija" ovo: > "...Kao celina, Svemir je, svakako, veći od njegovog > vidljivog dela, jer se u prvoj nanosekundi postojanja > dogodila eksplozija brža od širenja svetlosti. Međutim, > astronomi ne mogu da mere ono što ne vide, ali do sada > nisu uspeli da izmere ni veličinu vidljivog dela..." Prva rečenica iz citata je tačna (svemir je veći od vidljivog dela jer je ono što je puklo u vreme tzv. inflacije nevidljivo) ali je druga besmislena. Nije se dogodila "eksplozija brža od širenja svetlosti" nego se kosmos prvo naglo pa zatim sporije širio, ali i dalje u granicama brzine svetlosti. Nijedan relevantan model kosmosa koji ignoriše relativistička ograničenja nije poznat u literaturi. Pl poz M
zvezde.226 maksa,
<><> Recimo da si zatvoren u lopti prečnika 100 metara koja <><> je od nekog materijala koji ne možeš da probiješ. Iz te <><> lopte ne bi mogao da izađeš, ali teško da bi rekao da <><> su njene dimenzije "beskonačne". Osim toga, ti možda ne <><> bi Ako si mislio na sferu, ti si u prvoj rečenici odredio njenu dimenziju, i samim tim ona nije beskonačna. Meni ovo ne štima kao analogija jer kretanje po svemiru u kontekstu prethodnih poruka nije podrazumevalo "izbijanje na drugi kraj nečega" nego "stizanje do kraja nečega". Pretpostavljam da Klein-ova boca verovatno bolje odgovara opisu "zakrivljen, i zatvara se sam u sebe" (zormi), pa je možda bolja analogija (od sfere) za ono na šta je čovek mislio. Dosta je dati sebi (imaginarni, 'fala bogu :) zadatak da kreneš s kraja na kraj Moebius-ove trake, ili još bolje, da pređeš na njenu drugu stranu. ;) <><> Hmmm... ne znam da li bi to bila dobra definicija za <><> pojam "beskonačno". Možda nije loše "dužina jedne strane Moebius-ove trake" ? :)
zvezde.227 zormi,
*>> Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo *>> manji od 40 milijardi godina. * * Dobro, nek je i 120 milijardi svetlosnih godina. To i dalje nije * beskonačno, čak je prema beskonačnosti zanemarljiva cifra ;)) Ne vredi, ne možeš ga premeriti :) Relativistička fizika (na kojoj je izgradjen pomenuti dokaz) je vrlo nelogična, od same početne aksiome da se velike brzine ne mogu prosto sabirati. Možemo da se bacimo i u filozofiju: kad bi došao da granice svemira (kad bi to bilo moguće) izgubio bi sve reference, uključujući i vreme i rastojanja. Evo još jednog primera nelogičnosti: svemir se širi, svako se od svakog udaljuje, ali se ne može utvrditi gde je centar! Kako to shvatiti? Zamisli dvodimenzionalni život na površini balona koji se polako naduvava. Dvodimenzionalna bića na balonu videće kako se njihov svet širi i kako se udaljavaju, ali ne mogu odrediti centar odakle širenje potiče (znaju za samo dve dimenzije, za nas koji znamo za tri dimenzije to je prosto - centar balona). Oni takodje ne mogu odrediti granice svoga sveta - za njih se zatvara sam u sebe. E sad, mi smo trodimenzionalna bića, a svemir je prostor-vreme. Ako se uvede komplexno vreme u formule, dobiju se slični rezultati: svemir je konačan - ali nema granice, širi se - ali nema centar... itd.
zvezde.228 bigbrada,
>>> Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo >>> manji od 40 milijardi godina. > > Dobro, nek je i 120 milijardi svetlosnih godina. To i dalje > nije beskonačno, čak je prema beskonačnosti zanemarljiva cifra > ;)) A šta ako se svemir i dalje širi? I to priblizno istom brzinom? Zar onda ne bi bilo logično to što je za nas beskonačan (naime ne mozemo ga "sustići" u njegovom širenju)? Brada.
zvezde.229 bigbrada,
>! -> A ako umeju da putuju nadsvetlosnim >! -> brzinama? > > Moje (verovatno loše) razmišljanje na tu temu > je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim > brzinama jer time postižemo efekat boravka > na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš > iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom > videćeš samog sebe. > > Peđa. Pogledaš IZA sebe? Ako putuješ brzinom većom od brzine svetlosti, ti NE MOčEŠ videti iza sebe, jer svetlost ne može da dođe do tebe (ti se krećeš brže od nje!!!) Kažeš efekat boravka na dva mesta u isto vreme. Baš je u tome caka - nije isto vreme! Vreme se menja! Navešću jedan eksperiment koji je izvela NASA. Dva atomska časovnika, su podešena da pokazuju potpuno isto vreme. Zatim je jedan stavljen u avion, dok je drugi ostao na Zemlji. Posle nekoliko sati neprekidnog letenja velikom brzinom (ne secam se koliko dugo, ni kojom brzinom), avion je sleteo, i upoređeno je vreme koje su pokazivali časovnici. Atomski sat koji je bio u avionu je KASNIO u odnosu na onaj sat koji je ostao na Zemlji!!! Eto četvrte dimenzije! Kretanje kroz vreme! Brada.
zvezde.230 ssokorac,
─┼┤ iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom ─┼┤ videćeš samog sebe. Za to je kriva nesavršenost čula vida a ne kretanje :).
zvezde.231 peca.st,
!-> Hmmm... to što sebe tamo "vidiš" ne znači !-> da si stvarno tamo. Naravno, ali se dobija efekat toga, što sam i napisao. Neko ko bi gledao sa strane onog koji ide brzinom većom od brzine svetlosti, video bi dva lika i ne bi mogao da zna koji je pravi! U ogledalu bi. :) Peđa.
zvezde.233 vitez.koja,
> je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim > brzinama jer time postižemo efekat boravka može neko da mi objasni zašto je brzina svetlosti uzeta za najveću ? (samo nemojte da mi kažete 'evo vidiš ovu formulu, i kad bi bilo u>c tada bi potkorena veličina bila negativna' ). sk
zvezde.234 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.45 > peca.st > Susret > dve različite svemirske vrste, barem ja tako mislim, doveo > bi do potpunog uništenja jedne od njih, jer bi strah da ona > druga strana ne pokuša invaziju bio prevelik da bi se savladao. Vrlo čudno zaključivanje... Naime, ako polaziš od pretpostavke da se "oni ne pojavljuju", to znači da su "oni" sposobni da dođu do ovde, pa i da budu ovde - a da ih mi ne primetimo. Vrlo je naivno pomisliti da oni sa takvom tehnologijom nisu u stanju da vrlo lako izvrše invaziju, ako to zaista žele. žinjenica da to ne čine je, barem meni, dovoljan dokaz da im to i nije namera. žinjenica da su stigli do ovde je, barem meni, dovoljan dokaz da imaju stabilno uređene društvene odnose i da dugoročno planiraju svoje akcije i ponašanje, tako da im se ne može dogoditi neki Lenjin, Gadafi, Šešelj ili Sadam koji bi poželeo da nas "invazuje". ;) > Rat bi bio neminovan, to znaju i oni, pa se ne pojavljuju. Daleko od toga da bi bio neminovan, ali ako bi ga i bilo, bio bi sasvim kratak. S druge strane, mislim da je SETI program veoma važan i da bi našoj civilizaciji koristilo konačno saznanje o toj stvari - bez obzira na rezultat. Naime, i u slučaju da dobijemo konačan dokaz da vanzemaljska inteligencija ne postoji, a posebno u slučaju da se dokaže da postoji, mislim da će ljudi početi da se malo racionalnije, dugoročnije i odgovornije ponašaju i razmišljaju. Naročito u slučaju da se dobije odgovor iz nekog bliskog sistema u stilu: "A ima vas još?! Dolazimo!" ;))))
zvezde.235 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.66 > debelijencija > Takođe smatram da šansa da se ostvari neki kontakt sa nekim > vanzemaljcima ->0, a i ako do toga dođe, dok mi uspostavimo protokol za > komunikaciju... :) Možda vanzemaljci ne vole ZModem? :) Meni je najinteresantnija za razmatranje mogućnost velike razlike u brzini (metabolizmu, razmišljanju, ne u kretanju) između nas i ev. "posetilaca". Šta ako na naše najobičnije "da" ili "ne" moraju da čekaju po nekoliko generacija? To bi, na primer, bio, sasvim dovoljan razlog da ne stupaju u kontakt sa nama, gnjavatorima... :))
zvezde.236 wizard,
> 40 milijardi svetlosnih godina je dosta veliki broj, ali je zanemarljiv > prema beskonačnosti :) Možda se nismo razumeli - i ja kažem da je svemir konačan, ali samo teorijski. Praktično - nikad nećemo moći da dođemo do njegove ivice - ako je brzina svetlosti zaista granična za kretanje materije. A i sve jedno nam je na koju stranu krenuli, pošto smo u centu svemira.
zvezde.237 wizard,
> <><> Hmmm... ne znam da li bi to bila dobra definicija za > <><> pojam "beskonačno". > > Možda nije loše "dužina jedne strane Moebius-ove trake" ? :) Ili površina Klajnove boce? ;)) Ima tu jedam problem - praktičan čovek bi uzeo farbu, prefarbao traku ili bocu, video koliko je farbe potrošio, pomnožio sa prosečnom potrošnjom i rekao nam dužinu/površinu. ;))
zvezde.238 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.207 > ilazarevic > Postojanje planeta se utvrđuje na osnovu poremećaja u kretanju zvezde > usled gravitacije planeta, te je nemoguće otkriti planete Zemljinog tipa. Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? ;))
zvezde.239 wizard,
> Osim > toga je brzina svetlosti ograničena pa bilo koje dve tačke me > mogu biti udaljenije od 20 mlrd svetlosnih godina čak i da su se > kretale brzinom svetlosti. Najluđi deo fizike - c + c = 2c => c + c = c :))) > Novije procene su još "skromnije" - 12mlrd svetlosnih godina > a optički horizont je jedno 9mlrd. Najudaljenije (dakle i > najstarije) galaksije su otprilike toliko stare. .... a naša galaksija je njima najstarija. ;))
zvezde.240 wizard,
> E ti kad mi ne bi replicirao ;)) Pa, mali, ;) ko ti je kriv kad si "replikabilan". ;))) > i to u obliku da je veoma verovatno da > svakih 9 od 10 zvezda sličnih našem suncu (možda je ovo trebalo > dopisati) ima svoje planetarne sisteme ... Pa, VEROVATNO je trebalo dopisati. :)))
zvezde.241 majkl,
> Dakle, 40-tak milijardi svetlosnih godina odavde nema ničega... ... u našem modelu BigBang-a.
zvezde.242 pele,
Apropo prethodnih poruka o Big Bengu. Pre koju nedelju na TV Bastilji gostovao je jedan naš naučnik koji inače radi u USA i izneo nove hipoteze o izgledu i pona- šanju svemira. Elem,on je rekao da je jedna od hipoteza ta da svemir izgleda kao kaktus,tj. da nije izotropan a samim tim i homogen ( što su jedne od osnovnih pretpostavki izgleda svemira.Dalje,to znači da svaki od tih kraka tog zamišljenog kakusa predstavlja svemir za sebe tako da ukoliko bi se pokazale kao tačne pretpostavke o pulsirajućem svemiru da to ne mora da znači da se odnosi na kompletan svemir ( kakus ) već na pojedine grane koje postoje same za sebe,evoluiraju,kolapsiraju pa opet nastaju u novom Big Bengu koji ne utiče na ostale svemire. Sve u svemu,nešto kao hipoteza o mehurastom svemiru. Meni ovo izgleda vrlo interesantno pa da čujem komentare. pele.
zvezde.243 djelovic,
> je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim > brzinama jer time postižemo efekat boravka > na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš > iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom > videćeš samog sebe. To je isto kao kada bi rekao da se ne može putovati brže od zvuka jer bi u suprotnom mogao da pričaš i da čuješ ono što si malopre rekao :-). Pored toga, ako si brži od svetlosti onda ne vidiš ništa što je iza tebe jer svetlost ne stiže do tebe :-).
zvezde.244 djelovic,
> A šta ako se svemir i dalje širi? I to priblizno istom brzinom? > Zar onda ne bi bilo logično to što je za nas beskonačan (naime > ne mozemo ga "sustići" u njegovom širenju)? I ako se širi, zar neće da mi pukne kuća? :-)
zvezde.245 ilazarevic,
> Najluđi deo fizike - c + c = 2c => c + c = c :))) Nije ni toliko lud :) Sve to sledi jedno iz drugog, dok se ne dođe do postulata teorije. Uvek je moguće izgraditi jedan sistem zakona pod uslovom da se aksiome i teoreme međusobno ne potiru. Ajnštajn je upravo to i izveo, a to što se mi ubijamo da ga i praktično potvrdimo je čisto naš problem...
zvezde.246 ilazarevic,
> A i sve jedno nam je na koju stranu krenuli, pošto smo u centu svemira. Nismo BAŠ u centru, ali smo dovoljno blizu. Barem tako kažu posmatranja kvazara.
zvezde.247 ilazarevic,
> može neko da mi objasni zašto je brzina svetlosti uzeta za najveću ? Iz prostog razloga što je bilo potrebno da se teorija zasnuje na nečemu, a čika Ajnštajnu se svidelo da to bude brzina svetlosti. Svaka teorija mora da pretpostavi da je nešto tačno, pa da iz toga izvodi svoje zakone.
zvezde.248 ilazarevic,
> Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? ;)) Pa reklo bi se da planeta nije radio-izvor :) U svakom slučaju, mogao bih da kažem da nije pulsar ;)
zvezde.249 ilazarevic,
> Sve u svemu,nešto kao hipoteza o mehurastom svemiru. O ovome se u principu može svašta reći/pisati, ali teško da ćemo stići do nekog zaključka ako ne znamo šta je čovek stvarno hteo da kaže. Poznato je da TV predstavljanja nauke (kod nas, a i šire) obično spadnu na najsmešnija uprošćavanja.
zvezde.250 peca.st,
!-> Pogledaš IZA sebe? Ako putuješ brzinom !-> većom od brzine svetlosti, ti NE MOčEŠ !-> videti iza sebe, jer svetlost ne može da !-> dođe do tebe (ti se krećeš brže od !-> nje!!!) Jao bre pa ovo mi u opšte nije palo na pamet. žekaj malo. Šta bi onda video iza sebe kada bi se kretao brzinom većom od svetlosne? !-> jedan eksperiment koji je izvela NASA. Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. Peđa.
zvezde.251 milan,
>> Dakle, 40-tak milijardi svetlosnih godina odavde nema ničega... > > ... u našem modelu BigBang-a. A koji je "njihov" model? Pl poz M
zvezde.252 milan,
>> Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? ;)) > > Pa reklo bi se da planeta nije radio-izvor :) U svakom slučaju, mogao bih > da kažem da nije pulsar ;) Postoji i supstancijalnija razlika, primetna i na velikim daljinama, na kojima se slaba zračenja ne mogu registrovati: To je ogromna razlika u masama (između planete i patuljaste zvezde) koja čini da su perturbacije u putanji zvezde oko koje rotira planeta, sasvim drugačije od perturbacija koje izaziva nevidljiva zvezda blizanac. Pl poz M
zvezde.253 ndragan,
/ Ne može se matematički dokazati da svemir ima ili nema granica. Može Lobačevski je izveo astronomski dokaz da je svemir zakrivljen; u sistemu trouglova između dva položaja zemlje i para odabranih tačaka na nebu uspeo je da izmeri defekt trougla (koliko je zbir uglova manji od pi) negde već na šestoj decimali, a imao je opremu koja je omogućavala da tera do desete. Jedino se ne sećam šta je iz toga sledilo - da jeste ili nije beskonačan. A da je kriv, kriv je.
zvezde.254 zormi,
* Uvek je moguće izgraditi jedan sistem zakona pod uslovom * da se aksiome i teoreme međusobno ne potiru. Ajnštajn je upravo to i izveo, * a to što se mi ubijamo da ga i praktično potvrdimo je čisto naš problem... Mnogi se ubijaju i da ga obore, pa nikako da uspeju, a to je lakše nego dokazati teoriju, potreban je samo jedan kontradokaz ;). Uvodjenje brzine svetlosti kao najveće moguće je bilo relativno logična stvar u to vreme koja je rešila mnoge nagomilane probleme i kontradikcije u experimentima. Tzv. specijalna teorija relativiteta je potom lako proistekla iz toga, sa svim svojim neverovatnim rezultatima (usporavanje vremena, skraćivanje dužina, čudan način sabiranja brzina...). Medjutim, pravi Ajnštajnov doprinos nauci zbog čega je legenda predstavlja tzv. opšta teorija relativiteta, na kojoj je radio 15-tak godina posle toga dok je nije izbacio. Radi se o uklapanju gravitacije u teoriju sa sve zakrivljavanjem prostora... itd. Od tada je prošlo 70-tak godina i nikako da se teorija obori, već se stalno potvrdjuje. Medjutim, teorija ima i jednu rupu: singularitet u npr. crnim rupama ili početnom trenutku Big Bang-a. Tu jednačine opšte teorije relativiteta otkazuju...
zvezde.255 vvelisavljev,
> Neko ko bi gledao sa strane onog koji ide brzinom > većom od brzine svetlosti, video bi dva lika i ne bi > mogao da zna koji je pravi! Ja mislim da nebi video ništa. Kako da vidi nešto što se kreće brzinom većom od brzine svetlosti? Možda bi ovo moglo da se uporedi sa probijanjem "zvučnog zida". (?)
zvezde.256 peca.st,
!-> Pored toga, ako si brži od svetlosti onda !-> ne vidiš ništa što je iza tebe jer !!!!! !-> svetlost ne stiže do tebe :-). Šta je ništa? Peđa. P.S. Replicirao si na pogrešnu poruku, al nema veze. :)
zvezde.257 peca.st,
!-> to zaista žele. žinjenica da to ne čine !-> je, barem meni, dovoljan dokaz da im to i !-> nije namera. žinjenica da su stigli do !-> ovde je, barem meni, Tačno. Upravo sam to i mislio. Naime, oni zaista ne žele invaziju, ne žele rat sa nama. Međutim, kada bi mi znali za njih (i da oni znaju da mi znamo za njih) javio bi se strah od mogućih poteza onog drugog. Pošto su oni očigledno nadmoćniji mi bi nastradali. Upravo zbog toga što ne žele rat, a kada bi se pojavili pred nama došlo bi do njega, oni se ne pojavljuju. Peđa.
zvezde.258 dcolak,
│ Ja mislim da nebi video ništa. Kako da vidi nešto što se kreće brzinom │ većom od brzine svetlosti? Možda bi ovo moglo da se uporedi sa │ probijanjem "zvučnog zida". (?) Da bi čovek video nešto u njegovo oko moraja da uleti svetlost odbijena od predmeta koji posmatra. E sad, ako gledamo predmet koji leti brzinom svetlosti i to sa strane, dakle on nam ulece u vidokrug sa desne i nestaje sa leve strane, onda, ćemo ga mi sigurno videti, zašto ne bi? Svetlost se kreće istom brzinom so, desilo bi se to da bi videli avion sasvim lepo u trenutku kad ima brzinu svetlosti, a što bi on više ubrzavao, njegov lik bi bio sve providniji i providniji, da bi na kraju, na ne znam kojoj V > C postao nevidljiv za nas.. Naravno da bi ovaj expetiment isprobali morali bi imati uređaj koji registuje slike mnogo brže nego oko.. Jer, za nas su i krilca najobičnijeg ventilatora skoro nevidljiva kad se zavrte punom brzinom... Well, moguće da je sve ovo što sam napisao gomila gluposti, a možda i nije :) But, sva ova priča se odnosi na svetlosnu viziju. Sledge DAMMIR!
zvezde.259 debelijencija,
!=?> Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? Pa, planeta nije bela! :))
zvezde.260 djelovic,
> > ne vidiš ništa što je iza tebe jer > !!!!! > > svetlost ne stiže do tebe :-). > > Šta je ništa? "Ništa" je bila stilska figura da bi dao primer :-). A pošto se (prema današnjim teorijama) ne možemo kretati brže od svetlosti, onda je i to naše "ništa" nepostojeće :-).
zvezde.261 bigbrada,
> Šta je ništa? > > Peđa. Ne kaže se da VIDIŠ ništa, nego da NE VIDIŠ ništa... Brada.
zvezde.262 bigbrada,
> Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli > da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. > > Peđa. Da, sporije se stari, tj. vreme sporije prolazi, tj. krećeš se sporije u vremenu, tj. početak razotkrivanja 4. dimenzije!!! Brada.
zvezde.263 ilazarevic,
> je ogromna razlika u masama (između planete i patuljaste zvezde) > koja čini da su perturbacije u putanji zvezde oko koje rotira > planeta, sasvim drugačije od perturbacija koje izaziva nevidljiva > zvezda blizanac. Kako bismo mogli da precizno utvrdimo šta se stvarno nalazi u tom planetarnom sistemu, ako dobijemo rezultat da određena masa postoji? Teško (čini mi se) jer je teorijski moguće da postoji takav slučaj u kojem će postojati tri li četiri gasna džina veća od Jupitera, koji nisu (svaki posebno) dovoljno masivni da formiraju zvezdu Recimo da se zbog nekog specifičnog spleta okolnosti nisu pri nastajanju sistema "slepili" u jedno veliko telo, vceć da se kreću odvojeno, po različitim orbitama. Pod uslovom da je zbir njihovih masa jednak masi jednog belog ili smeđeg patuljka, mi ne bismo mogli da utvrdimo da li je u pitanju zvezda ili planeta/planete.
zvezde.264 ilazarevic,
> Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli > da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. Ovaj fenomen zove se dilatacija vremena. Sem njega, postoji i kontrakcija dužine, tj. skraćivanje tela po pravcu kretanja (ako se posmatra iz sistema koji miruje).
zvezde.265 niklaus,
> Ima tu jedam problem - praktičan čovek bi uzeo farbu, prefarbao > traku ili bocu, video koliko je farbe potrošio, pomnožio sa > prosečnom potrošnjom i rekao nam dužinu/površinu. ;)) U redu je to... ali kako bi to izračunao da si, na primer, mrav koji se kreće po Moebius-ovoj traci. Nema ni dovoljno farbe, ni merač ra- stojanja dostojan problema. (: (:niklaus:)
zvezde.266 niklaus,
> Pogledaš IZA sebe? Ako putuješ brzinom većom od brzine > svetlosti, ti NE MOčEŠ videti iza sebe, jer svetlost ne > može da dođe do tebe (ti se krećeš brže od nje!!!) Pa ne bi mogao svejedno... polomio bi vrat. ((: (;niklaus:)
zvezde.267 ilazarevic,
> Mnogi se ubijaju i da ga obore, pa nikako da uspeju, a to je lakše nego > dokazati teoriju, potreban je samo jedan kontradokaz ;). Ne mogu da obore teoriju, jer ne mogu da nađu nijednu logičku ili matematičku grešku. Ako nema grešaka, teorija može da stoji. Kontradokaz ne mogu da nađu, jer teorija opisuje uslove (brzine veće od c/4) koje mi teško možemo da dostignemo.
zvezde.268 ilazarevic,
> Tačno. Upravo sam to i mislio. Naime, oni zaista > ne žele invaziju, ne žele rat sa nama. Međutim, kada A zašto ne bi bilo moguće da oni ne funkcionišu kao ljudi? Mi ovde svi uporno posmatramo vanzemaljce kao manje-više preslikane ljude, koji ne moraju da izgledaju kao mi ali se sigurno ponašaju u dlaku isto. Možda oni jednostavno ne znaju šta je to "rat" ili "invazija", jer nikada nisu imali potrebe da ratuju. Možda su se razvijali u potpuno drugom pravcu (i smeru). Možda... :)
zvezde.269 debelijencija,
!=?> žekaj malo. Šta bi onda video iza sebe kada !=?> bi se kretao brzinom većom od svetlosne? Koliko ja razumem tu stvar, ono što je ispred tebe. Izgleda šašavo, ali ja ne vidim da me leđa više bole! :)
zvezde.270 majkl,
> A koji je "njihov" model? Mala nepreciznost :) U poruci 9.204 ove konferencije dao sam jedan mogući scenario. BigBang dolazi daleko posle. Po tom modelu, u krajnjoj liniji, van ovog dela postojećeg nalazi se prapolje. Ono na šta bi se prvo moglo 'naleteti' mogle bi biti neke vrste struna.
zvezde.271 majkl,
>> Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli >> da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. > Da, sporije se stari, tj. vreme sporije prolazi, tj. > krećeš se sporije u vremenu, tj. početak razotkrivanja 4. > dimenzije!!! Mislim da postoji jedno večno Sada (za sve sisteme) u kome budućnost prelazi u prošlost. Može se posmatrati stanje sistema X i Y (neka se kreće velikom brzinom u odnosu na X) u nekom trenutku i ponovo posle nekog vremena. Procesi, pa i oni kojima merimo vreme, u sistemu Y su usporeni (zašto se to dešava ne znam, možda je sužen prostor virtuelnim česticama). I to je sve. Vremenske dimenzije nema.
zvezde.272 ognjen,
)-> Jao bre pa ovo mi u opste nije palo na pamet. )-> Cekaj malo. Sta bi onda video iza sebe kada )-> bi se kretao brzinom vecom od svetlosne? Stvar je u tome da ne bi video nista! Mrak (odsustvo svetlosti). Sve crno! Kapiras? ;)
zvezde.273 peca.st,
!-> Stvar je u tome da ne bi video nista! !-> Mrak (odsustvo svetlosti). To je ono što prvo pada na pamet - ali meni ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog zida? Peđa.
zvezde.274 wizard,
> žekaj malo. Šta bi onda video iza sebe kada > bi se kretao brzinom većom od svetlosne? Pa ništa ne bi video, logično... A ne bi video ništa ni ispred sebe, jer da bi video nešto mora do tvog oka da dođe svetlost, a pošto se krećeš brže od svetlosti, to što bi došlo do tvoga oka bi se u odnosu na tebe kretalo većom brzinom od brzine svetlosti - pa samim tim to ne bi ni bila svetlost... Ukratko, ako hoćeš da razgledaš, idi sporije od svetlosti... ;)
zvezde.275 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.371 > dejanr > Lepo bi bilo kada bismo > mogli da se, nadsvetlosnom brzinom, udaljimo 2000 svetlosnih godina > od Zemlje, uperimo teleskop ka njoj i gledamo kako je (i da li je ;) > Brut ubio Cezara, to bi bio gotovo vremeplov (doduše, samo u jednom > smeru). A potom se istom brzinom vratimo na Zemlju i sačekamo još 2000 godina pa gledamo nas same kako na razdaljini od 2000 sv. godina gledamo kako Brut ubija Cezara... i eto ti vremeplova u drugom smeru. ;)
zvezde.276 dejanr,
>> > Lepo bi bilo kada bismo >> > mogli da se, nadsvetlosnom brzinom, udaljimo 2000 svetlosnih godina >> > od Zemlje, uperimo teleskop ka njoj i gledamo kako je (i da li je ;) >> > Brut ubio Cezara, to bi bio gotovo vremeplov (doduše, samo u jednom >> > smeru). >> >> A potom se istom brzinom vratimo na Zemlju i sačekamo još 2000 godina >> pa gledamo nas same kako na razdaljini od 2000 sv. godina gledamo kako >> Brut ubija Cezara... i eto ti vremeplova u drugom smeru. ;) Hmm... ne vidim gde je tu vremeplov u drugom smeru. U prvom slučaju se nalazimo u 2000-toj godini i gladamo nešto što se dogodilo u nultoj (tj. -45-toj) godini, a u drugom slučaju smo u 4000-toj godini i gledamo nešto što se dešava 2000-te godine. U oba slučaja gledamo u (svoju) prošlost.
zvezde.277 milan,
> Lobačevski je izveo astronomski dokaz da je svemir zakrivljen; u sistemu > trouglova između dva položaja zemlje i para odabranih tačaka na nebu > uspeo je da izmeri defekt trougla (koliko je zbir uglova manji od pi) > negde već na šestoj decimali, a imao je opremu koja je omogućavala da > tera do desete. Gospode Bože! Gde si pronašao tu besmislicu? Kako se ma kakav defekt mogao meriti sredstvima iz tog vremena? Pa tek je oko 1920 prvi put izmereno kretanje apogeja Merkura kao prvi ozbiljniji dokaz da prisustvo velikih masa menja zakrivljenost prostora tj. da je opšta teorija relativnosti verovatno korektnija od Njutnovske teorije gravitacije. Pl poz M P.S. Ovo mi liči na čuveni ruski vic iz komuno-imperijalnih vremena: U Tretjakovskoj galeriji vodič vodi grupu turista kroz deo sa portretima. Na prvom je čovek sa modelom lokomotive u ruci. Vodič kaže: "To je Ivanov, on je pronašao lokomotivu!". Na drugom je čovek sa sijalicom u ruci. Vodič kaže: "To je Petrov, on je pronašao sijalicu!". Na trećem je čovek sa antenom u ruci. Vidič kaže: "To je Mihajlov, on je pronašao radar!". Na četvrtom je čovek u građanskom odelu bez ičega uočljivog pri sebi. Jedan turista pita: "Ko je ovaj?" Vodič odsutno odgovara: "A, to je Aleksandrov, on je pronašao prvu trojicu!"
zvezde.278 milan,
> se kreću odvojeno, po različitim orbitama. Pod uslovom da je zbir njihovih > masa jednak masi jednog belog ili smeđeg patuljka, mi ne bismo mogli da > utvrdimo da li je u pitanju zvezda ili planeta/planete. Naravno! Ali u nauci se pretpostavlja da nismo naleteli na tako specijalan slučaj. ;)) Uostalom, "otkrivanje" planeta oko obližnjih zvezda nije baš tako razvijena delatnost. Koliko je meni poznato, do pre pet godina - možda se stvar u međuvremenu usavršila - samo se za Bernardovu zvezdu znalo da ima saputnika dimenzija (sic!) Jupitera. Pl poz M
zvezde.279 zormi,
* Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju * svetlosnog zida? Bljesak?... i onda ništa. ;)
zvezde.280 kriss,
**> ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvučnog **> zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog **> zida? Možda bljesak? (ili trenutno aatamljenje)??
zvezde.281 vitez.koja,
#=> U redu je to... ali kako bi to izračunao da si, na #=> primer, mrav koji se kreće po Moebius-ovoj traci. Nema #=> ni dovoljno farbe, ni merač ra- stojanja dostojan #=> problema. (: Obeležiš polaznu tačku, pa meriš rastojanje koje pređeš dok ponovo ne stigneš do polazne tačke. Širinu je jednostavno izmeriti, i eto...
zvezde.282 wizard,
> Hmm... ne vidim gde je tu vremeplov u drugom smeru. U prvom slučaju > se nalazimo u 2000-toj godini i gladamo nešto što se dogodilo u nultoj > (tj. -45-toj) godini, a u drugom slučaju smo u 4000-toj godini i gledamo > nešto što se dešava 2000-te godine. Pazi - snimiš sebe na video kako gledaš Cezara, doneseš to na Zemlju, daš kasetu PTC-u kažeš - kroz dve hiljade godina na toj i toj tački neba, videćete mene kako ovo radim. To ti je isti "vremeplov" kao i onaj tvoj. ;))
zvezde.283 dejanr,
>> Pazi - snimiš sebe na video kako gledaš Cezara, doneseš to na Zemlju, >> daš kasetu PTC-u kažeš - kroz dve hiljade godina na toj i toj tački >> neba, videćete mene kako ovo radim. >> >> To ti je isti "vremeplov" kao i onaj tvoj. ;)) Imaš pravo, to jeste neka vrsta pogleda u budućnost, ali ipak nije isti vremeplov kao "moj", jer "mojim" možeš da gledaš bilo koji događaj iz prošlosti koji te zanima (dobro, malo je teže sa događajima koji se odvijaju ispod nekog krova, ali ko ume da putuje kroz hipersvemir valjda ga ta sitnica neće zaustaviti :)), dok u budućnosti možeš da vidiš tek malu klasu u suštini nebitnih događaja.
zvezde.284 ognjen,
)-> ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvucnog )-> zida cujes prasak, sta vidis pri probijanju svetlosnog )-> zida? Pa, verovatno bljesak :)
zvezde.285 ilazarevic,
> Naravno! Ali u nauci se pretpostavlja da nismo naleteli na > tako specijalan slučaj. ;)) Ja naprotiv obožavam specijalne slučajeve :)
zvezde.286 ilazarevic,
> zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog > zida? Uglavnom ništa :) Ako je verovati Ajnštajnu i Lorencovim transformacijama, ne možeš ni da se krećeš brzinom c. Ako bi uspeo da se krećeš tom brzinom, verovatno se ni pojmovi "videti" i "čuti" ne bi odnosili na naše uobičajene osećaje, već na nešto sasvim deseto :) Tačnije, pitanje je kako bi se to "videti" ili "čuti" manifestovalo. Da li bi na brzinama većim od c mogao da vidiš, i šta bi video? Kakve čestice postoje pri tim brzinama? Sem toga, da li bi običan kosmos bio izbrisan za tebe, a ti bi se kretao kroz bog_zna_šta?
zvezde.287 majkl,
> Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri > probijanju svetlosnog zida? Prema teoriji, približavanjem brzine nekog tela brzini svetlosti, masa bi mu rasla do u beskonačnost. Sa time i sila gravitacije, pa bi ceo svemir kolabrirao.
zvezde.288 bigbrada,
> ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvučnog > zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog > zida? > > Peđa. Bljesak? Brada.
zvezde.289 dgavrilovic,
>> Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri >> probijanju svetlosnog zida? > > Prema teoriji, približavanjem brzine nekog tela brzini svetlosti, > masa bi mu rasla do u beskonačnost. Sa time i sila gravitacije, pa > bi ceo svemir kolabrirao. Lepo si počeo, ali nisi doveo misao do kraja. Ne bi samo rasla masa već i energija tela, takođe do beskonačnosti. Ima li tu mesta kolabriranju? Pitanje je nebitno jer bi se dimenzije tela, zbog relativističkog efekta, smanjile do u beskonačno i eto singulariteta! Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući u slučaju da je posmatrač taj koji se kreće brzinom svetlosti. Ceo svemir bi otišao u **. Naravno, samo sa tačke gledišta posmatrača, koji i ne bi video kraj jer bi ga ubilo tvrdo zračenje beskrajno malih talasnih dužina. Anjnštajn, ili možda sam gospod bog, je taj problem elegantno rešio: Samo se tela sa nultom masom mirovanja mogu kretati brzinom svetlosti. To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. Radoznalci su potom skontali da se tela sa negativnom masom mirovanja, tahjoni, kreću isključivo brže od svetlosti, ali to je jedna sasvim druga priča. Poenta je u tome da je brzina svetlosti ne samo neprelazna već i nedostupna granica. I tako treba i da ostane.
zvezde.290 ndragan,
/ Gospode Bože! / Gde si pronašao tu besmislicu? Kako se ma kakav defekt mogao / meriti sredstvima iz tog vremena? Pa tek je oko 1920 prvi put Bibliotetka PMFa Novi Sad, rad samog Lobačevskog, izdanje Naučne knjige iz 1947, knjiga nije bila rasečena (!), slepo crevo (apendiks). Ubi me ako se sećam svih detalja, ali mislim da sam dosta dobro zapamtio. I sve mi se čini da je imao _dovoljno_ precizne instrumente u Rostovu (car platio da se opremi :), e sad možda sam preterao sa brojem decimala, ali se jasno sećam da je isterao dovoljan broj značajnih cifara. Pošto pouzdani svedoci (po definiciji) ne postoje, prekopaj kod sebe pa vidi. Naročito bi bilo zanimljivo prekopati po reakcijama drugih autora. / "To je Ivanov, on je pronašao lokomotivu!". Gde je bila? Lobačevski je ipak malo stariji od tog vremena, i imao je bar petlju da sve to i objavi, za razliku od onog majstora_za_svojeručni_rad, Gausa, koji nije hteo da rizikuje svoje veliko ime zbog poradi neke blesave geometrije, mada je na njoj radio dvadesetak godina, pa nije ništa objavio.
zvezde.291 ndragan,
/ posmatramo vanzemaljce kao manje-više preslikane ljude, koji ne moraju Gledam svoju decu kako kažu "kako su glupe ove muve" ili nasednu nekom drugom antropomorfizmu. Kao što pecaroši petsto godina hvataju iste ribe na iste mamke, jer ribe ne mogu da nauče da ih prepoznaju... i verovatno im osim Učenja nedostaju i Raspoloženja, Ideje i ostali softver, a opet možda imaju nešto što mi ne možemo ni zamisliti, i što je nama podjednako neobjašnjivo kao njima, recimo, uputstvo za C++ kompajler. Podjednako bespredmetnim smatram i bilo kakve priče o _osobinama_ vanzemaljaca, a kamo li o njihovim eventualnim raspoloženjima i stavovima. Antropomorfizam i geocentrizam su neizbežan pratilac SFa, a to već ima više veze sa ljudskom umetnošću nego sa nekom galaktičkom biologijom/sociologijom. Sve stvari o mogućim "osobinama" vanzemaljaca, i svi mogući scenariji Prvog Susreta su odavno prorađeni u SFu. Nisam čuo nešto originalno na tu temu za poslednjih deset godina.
zvezde.292 miroslavn,
-> To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. Radoznalci su -> potom skontali da se tela sa negativnom masom mirovanja, tahjoni, -> kreću isključivo brže od svetlosti, ali to je jedna sasvim druga pr -> Poenta je u tome da je brzina svetlosti ne samo neprelazna već i -> nedostupna granica. I tako treba i da ostane. Pa ako Ajnštajnovu teoriju uzmemo da je apsolutno tačno, onda po njoj se tahioni kreću brzinom većom od brzine svetlosti. E ako je tako nešto nemoguće onda Ajnštajnova teorija ima rupa, tj. nije dorečena. Uostalom Ajnštajnova t. nije problematična samo kod tahiona, već i kod crvotočina i crnih rupa (mada su i one samo pretpostavka). U svakom slučaju tu se nešto sa nečim ne slaže, bar za sada, i na tome se uveliko radi. Za ove naše slučajeve, tj. brzine koje mi za sada možemo da postignemo, ona je tačna, ali za neke druge ko zna... u svakom slučaju ima rupa... -> Anjnštajn, ili možda sam gospod bog, je taj problem elegantno -> rešio: Samo se tela sa nultom masom mirovanja mogu kretati brzinom -> svetlosti. To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. Eto, i tu pomalo pada njegova teorija. Jer ako nemaju masu mirovanja, a očigledno imaju energiju, onda to i jeste energija i ništa drugo. Da li onda uopšte ima smisla govoriti o brzini energije? Šta je onda nosilac te energije? Polje? Kakvo? Koje? Kod gravitacije imamo obrnut problem, poznajemo polje, a ne znamo u stvari od čega potiče? (kao što električno polje potiče od protona i elektrona.). Koliko znam gravitoni *još* nisu otkriveni. Uz to zamisli još i ovu situaciju? Recimo da se negde na par miliona svetlosnih god. dogodi da svemir kolabrira, da li bi mi to ovde trenutno osetili, ili tek kroz tih par miliona god? Jer ako bi trenutno osetili, ode Ajnštajn u propast, jer nešto je onda ipak moralo ići brzinom mnogo većom od brzine svetlosti (dal polje, dal talas, il' nešto deseto nema veze)! U svakom slučaju, odgovori na ovakva pitanja za sada verovatno ne postoje, već je sve na pretpostavkama... još mi suviše malo znamo o svemu...
zvezde.293 maksa,
<><> Lobačevski je ipak malo stariji od tog vremena, i imao <><> je bar petlju da sve to i objavi ... skupo ga ta petlja koštala. :(
zvezde.294 ilazarevic,
> stavovima. Antropomorfizam i geocentrizam su neizbežan pratilac SFa, a > to već ima više veze sa ljudskom umetnošću nego sa nekom galaktičkom > biologijom/sociologijom. Ja bih u pojmu "ljudska umetnost" stavio akcenat na ono "ljudska". Pošto ljudi pišu SF, nemoguće je da posmatraju problem kojim se bave sa aspekta nečega što nije čovek. Na kraju krajeva, i ne znamo na šta vanzemaljac liči (čist spoljašnji izgled, bez "osobina ličnosti"). Ljudski SF uvek će ostati antropomorfan i geocentričan, dok se ne iselimo sa Zemlje i ne promenimo oblik.
zvezde.295 jerry,
> proslosti koji te zanima (dobro, malo je teze sa dogadajima koji se > odvijaju ispod nekog krova, ali ko ume da putuje kroz hipersvemir valjda Snimicu ga infracrvenom kamerom. Ili vec tako necim. Posle sliku mogu i da procesiram i da dobijem kao da krova nema. A ako ima taj putnik kroz vreme tehnologiju da putuje kroz vreme imace i tehnologiju da snima kroz krov. :)
zvezde.296 dgavrilovic,
> Pa ako Ajnštajnovu teoriju uzmemo da je apsolutno tačno, onda po njoj > se tahioni kreću brzinom većom od brzine svetlosti. E ako je tako nešto > nemoguće onda Ajnštajnova teorija ima rupa, tj. nije dorečena. Više puta sam pročitao ove dve rečenice u nadi da ću shvatiti šta je pisac hteo da kaže ali mi nikako ne uspeva. Ipak, da probamo da raščistimo: Opšta teorija relativnosti niti se bavi tahionima niti predviđa njihovo postojanje. Moguće postojanje tahiona ni na koji način ne narušava integritet Ajnštajnove teorije jer bi oni trebali da imaju negativnu masu mirovanja. > Uostalom Ajnštajnova t. nije problematična samo kod tahiona, već i kod > crvotočina i crnih rupa (mada su i one samo pretpostavka). Ne znam zašto bi crne rupe bile u nesaglasju sa Ajnštajnovom teorijom. Ako jesu, onda je veliki broj najsjajnijih umova ovoga veka uludo trošio vreme jer je sama teorija crnih rupa direktno proizišla iz opšte teorije relativnosti. Što se tiče crvotočina javi ako upadneš u neku :) > Za ove naše slučajeve, tj. brzine koje mi za sada možemo da postignemo, ona > je tačna, ali za neke druge ko zna... u svakom slučaju ima rupa... Da li si u "brzine koje mi za sada možemo da postignemo" uračunao i one koje se saopštavaju česticama u savremenim akceleratorima? U CERN-u se radi stvarno svašta i još se nisu žalili. > -> Anjnštajn, ili možda sam gospod bog, je taj problem elegantno > -> rešio: Samo se tela sa nultom masom mirovanja mogu kretati brzinom > -> svetlosti. To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. > > Eto, i tu pomalo pada njegova teorija. Jer ako nemaju masu mirovanja, a > očigledno imaju energiju, onda to i jeste energija i ništa drugo. žinjenica da fotoni nemaju masu mirovanja ne znači i da nemaju masu. Bez uvrede, ali radi se o srednjoškolskom gradivu. > ...Jer ako bi > trenutno osetili, ode Ajnštajn u propast, jer nešto je onda ipak moralo > ići brzinom mnogo većom od brzine svetlosti (dal polje, dal talas, il' > nešto deseto nema veze)! Opšta teorija relativnosti je veoma precizna i čini se da se dobro zna šta predviđa a šta je se ne tiče. Muguće su čak i brzine veće od svetlosnih, nešto u vezi sa promenom faze, ne znam, zaboravio sam detalje iz kvantne mehanike, a ko ih uopšte i pamti. Veruj mi, teorija relativnosti neće propasti čak ni ako sutra padne vlada.
zvezde.297 miroslavn,
-> postojanje. Moguće postojanje tahiona ni na koji način ne narušava -> integritet Ajnštajnove teorije jer bi oni trebali da imaju -> negativnu masu mirovanja. Pa eto, malo je čudno da nešto ima negativnu masu, al' bože moj, svako veliko otkriće je u početku bilo čudno. Ali to bi onda značilo da oni (tahioni) ipak idu brzonom većom od brzine svetlosti, što je po čika Ajnštajnu nemoguće, jer on kaže da je brzina svetlosti apsoltna i istovremeno najveća moguća brzina u svemiru. E tu se kosi!!! Doduše mi još u sve to nismo sigurni, al sa ovom dosadašnjom fizikom tahioni nisu objašnjivi (eksperimenti se ne slažu sa sadašnjom teorijom). Prema tome negde je greška. A pošto eksperimenti UVEK imaru prednost nad teorijom onda je jasnom da teoriju treba u najgorem slučaju bar proširiti. (naravno ako budemo 100% sigurni u te eksperimente). U svakom slučaju, za ove naše, klasične pojave, Ajnštajnova t. je apsolutno u pravu, i mnogo puta dokazana u praksi. Šta će biti dalje, ne zna se... -> Ne znam zašto bi crne rupe bile u nesaglasju sa Ajnštajnovom -> teorijom. Ako jesu, onda je veliki broj najsjajnijih umova ovoga -> veka uludo trošio vreme jer je sama teorija crnih rupa direktno -> proizišla iz opšte teorije relativnosti. Što se tiče crvotočina -> javi ako upadneš u neku :) Šta se dešava kad svetlost upadne u crnu rupu? Ako crna rupa ima toliku ogromnu energiju i masu, pa bože moj, možda tamo vladaju neki potpuno izmenjeni uslovi, gde klasične teorije prestaju da važe. Doduše crne rupe nisu još ni dokazane, pa je bolje da o svemu tome i ne nagađamo, jer bi to ipak bila prepirka bez smisla... (kad bolje razmislim) A što se crvotočina tiče, javiću ako upadnem... mada ne znam kako :) I one su za sad pretpostavka... bar koliko ja znam. -> žinjenica da fotoni nemaju masu mirovanja ne znači i da nemaju -> masu. Bez uvrede, ali radi se o srednjoškolskom gradivu. Ok, jasno mi je to, ali polako se gube granice između mase i energije, jer se kod fotona izgleda događa ono : nula puta beskonačno = realan broj. Al bože moj, valjda je tako...
zvezde.298 miroslavn,
Hm, još nešto, možda i nema veze sa tobom :)) Da li elektro-magnetni talasi imaju masu? Nemaju? hm, znači to je sama energije, jer ipak imaju energiju. I pošto nemaju masu mirovanja, oni naravno mogu da putuju brzinom svetlosti? Da li tad Imaju masu? Pošto se ipak može govoriti o pritisku el.-mag. talasa o neku prepreku? Šta su onda nosioci te mase (kod svetlosti fotoni itd...). Sve je naravno u vakuumu pa naravno nema ni govora o oscilovanju čestica i sličnim načinima prenosa energije.. ? Ajd da neko na ovo odgovori, al precizno i jasno? (ko zna možda je ovo šta ja pitam elementarna srednjoškolska fizika, a u tom slučaju sam furnuo iz škole i nisam bio na predavanju :))
zvezde.299 zormi,
* Da li elektro-magnetni talasi imaju masu? Nemaju? Najkraće rečeno: svaki talas je i čestica, a svaka čestica je i talas. ;) Dokaz: elektro-magnetni "talasi" izbijaju elektrone kad udare (foto-efekat). Što im je veća frekvencija - veća je ekvivalentna "masa".
zvezde.300 kriss,
Evo jednog pitanja, koje bi (po meni) bio zanimljivo za diskusiju: Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? Sećam se da sam davno čitao nešto o tome, da je neko predlagao da se postave veliki magneti na polove, ali to je sad sve u magli. Dakle, ko misli da zna - izvolte! :)
zvezde.301 zormi,
* Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko * svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? Sačekati nekoliko mlrd. godina da Mesec zaustavi Zemlju jer joj oduzima rotacioni momenat na plimu i oseku ;) Sve ostalo je SF.
zvezde.302 prvul,
Ů(tahioni) ipak idu brzonom većom od brzine svetlosti, što je po Ůčika Ajnštajnu nemoguće, jer on kaže da je brzina svetlosti apsoltna i Ůistovremeno najveća moguća brzina u svemiru. E tu se kosi!!! Ů▄▄▄ Uuu.. ala si ga dokazao... pošao si od pogrešnih pretpostavki, pa ti nije bilo teško da izvučeš zaključke kakove si izvukao... elem, pretpostavka na kojoj su izgrađene teorije relativnosti nije to da je brzina svetlosti apsolutna i istovremeno najveća moguća, već samo to da je brzina svetlosti u svim inercijalnim sistemima konstantna. Na osnovu toga i još jedne (dve, ako se radi o opštoj teoriji) pretpostavke da se izvući da telo koje bi se kretalo brže od svetlosti ima negativnu masu... ali nigde se ne tvrdi da je to nemoguće... ŮŠta se dešava kad svetlost upadne u crnu rupu? Ako crna rupa ima toliku Ůogromnu energiju i masu, pa bože moj, možda tamo vladaju neki potpuno Ůizmenjeni uslovi, gde klasične teorije prestaju da važe. Doduše crne rupe Ůnisu još ni dokazane, pa je bolje da o svemu tome i ne nagađamo, jer bi to Ůipak bila prepirka bez smisla... (kad bolje razmislim) Ů▄▄ Nije mi baš najjasnije zašto pominješ upadanje svetlosti u crnu rupu... Ako misliš da teorija ne može da da odgovor, varaš se...
zvezde.303 prvul,
ŮDa li elektro-magnetni talasi imaju masu? Nemaju? Ů▄▄ Ko te je to slagao? Imaju, zašto ne bi imali... svaka energija je ujedno i masa... Ů(ko zna možda je ovo šta ja pitam elementarna srednjoškolska fizika, a u Ůtom slučaju sam furnuo iz škole i nisam bio na predavanju :)) Ů▄▄ I još se time hvališ? Nije sramota to što si bežao iz škole, verovatno je to bilo veoma cool i šmekerski u tvoje vreme... bilo je i u moje... jedini problem je u tome što si ipak trebao da naučiš osnovne stvari, ako već pretenduješ da pišeš o njima. Ovako, tvoj stav se može posmatrati kao "ja lupam ali nema veze, ionako pojma nemam i nije me briga"...
zvezde.304 kriss,
*­> integritet Ajnštajnove teorije jer bi oni trebali da imaju *­> negativnu masu mirovanja. Pitanje za tebe: kakav je fizički smisao pojma 'negativna masa'?
zvezde.305 kriss,
*­> Najkraće rečeno: svaki talas je i čestica, a svaka čestica je *­> i talas. ;) Slažem se sa tobom, jer smo učili ;) da svaki talas možemo da posmatramo i kao talas i kao česticu. Ali onda se tu gube neke granice logike ... ili mi još uvek ne znamo kako se enrgija 'zgusne' i pređe u masu?
zvezde.306 milan,
> Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko > svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? Zavisi od zahteva zadatka. :)) Radi se, naime, o ogromnom momentu količine kretanja - radi se o nekakvim peta džulima ili još nekom gorem eksponentu, ali je mnogo bolji pokazatelj da je u poslednjih tri milijarde godina rotacija Zemlje usporena za samo pola sata (sa 24.5 ma 24 časa dnevno ili nešto slično) - što znači da je potrebno uložiti ogromnu energiju. > Sećam se da sam davno čitao nešto o tome, da je neko predlagao da > se postave veliki magneti na polove, ali to je sad sve u magli. > Dakle, ko misli da zna - izvolte! :) Nije mi jasno šta bi tu radili magneti ali mi je jasno kakvu bi funkciju mogli da imaju propulziono-reaktivni motori postavljeni da "špricaju" na ekvatoru u smeru suprotnom od smera rotacije zemlje. E, sad', da l' bi oni morali da u orbitu ispale 90% ili "samo" 10% mase Zemlje, valja izračunati ali mislim da kjoličina nije ispod 10%. Jednom rečju, hvalevredan ali skup i zamašan projekat. Pl poz M P.S. Primećuješ da nisam postavio pitanje:"A, zašto?"
zvezde.307 dejanr,
>> P.S. Primećuješ da nisam postavio pitanje:"A, zašto?" Možda je pročitao čuvenu priču H.Dž.Velsa "žovek koji je mogao da pravi čuda"? :)
zvezde.308 zormi,
* Slažem se sa tobom, jer smo učili ;) da svaki talas možemo da * posmatramo i kao talas i kao česticu. Ali onda se tu gube neke * granice logike ... ili mi još uvek ne znamo kako se enrgija * 'zgusne' i pređe u masu? Mnoge granice logike se gube kada se udje u oblast subatomskih čestica, kvarkova... kao i u teoriji relativiteta sa druge strane. Mi živimo u sredini :) pa se naša logika izgradila na iskustvenim pojavama u tom domenu. Preporučujem popularno pisanu knjigu "U potrazi za Šredingerovom mačkom" (Biblioteka 2001, čini mi se).
zvezde.309 miroslavn,
> Ko te je to slagao? Imaju, zašto ne bi imali... svaka energija je > ujedno i masa... Ok. Ok. To sam nekako i ja mislio, da je masa samo 'malo zgusnuta' energija. Onda naravno ispada da je to u suštini jedna ista stvar. I nešto još važnije. Znači kad bi mi (ili bilo ko) uspeo da bez problema prelazi kad mu se ćefne iz stanja u stanje (energija <-> masa). mogao bi da ide i brzinom svetlosti, jer energija 'nema masu' :) Tako bi energija mogla bez problema da putuje brzinama mnogo većim od brzine svetlosti. Eto kako bi vanzemaljci došli do nas, u vidu energije :) ALI POŠTO ENERGIJA IMA MASU (relativističku a ne mirovanja) onda tako nešto nije moguće. Btw. Kako onda energija (recimo talasi) idu brzinom svetlosti, iako imaju masu. Odgovor je da oni imaju SAMO relativističku masu, a ne masu mirovanja. Pa zašto su onda ograničeni na brzinu svetlosti???? Kad oni nemaju masu mirovanja, šta ih onda ograničava na brzinu svetlosti. Ajd da razumem nas materijalne, ograničava nas to što bi nam masa u pokušaju proboja svetlosnog zida otišla u beskonačno, al energiji? I još nešto, kada bi se negde recimo na 1000 sv. godina od nas, dogodio kolaps svemira, da li bi to mi osetili odmah il' tek kroz tih 1000 god. ? Ů(ko zna možda je ovo šta ja pitam elementarna srednjoškolska fizika, a u Ůtom slučaju sam furnuo iz škole i nisam bio na predavanju :)) Ů▄▄ > I još se time hvališ? Nije sramota to što si bežao iz škole, > verovatno je to bilo veoma cool i šmekerski u tvoje vreme... > bilo je i u moje... jedini problem je u tome što si ipak trebao > da naučiš osnovne stvari, ako već pretenduješ da pišeš o njima. > Ovako, tvoj stav se može posmatrati kao "ja lupam ali nema > veze, ionako pojma nemam i nije me briga"... :) nisam odoleo da ne odgovorim. Pa bre zezao sam se. Ako sam i nekad pobegao bilo je sa biologije (Ko zna Jelisavku iz IX jasno mu je). Fizika mi je uvek bio omiljen predmet. Nema to veze sa šmekerstvom i sa vremenom. Ja ne lupam nego diskutujem, ponekad isprovociram neku raspravu, al sve u cilju da nešto novo saznam, od ljudi koji znaju više od mene. Dosta sam i čitao iz raznih časopisa, kao što su Galaksija, Vasiona itd. pa sam možda nešto nekad i pogrešno shvatio, ali zato sad i diskutujem o tome. Pa nisam ja bre kompjuter. Ponekad nešto i zaboravim. E toliko za sad.
zvezde.310 m.hristodulo,
>> Šta su onda nosioci te mase (kod >> svetlosti fotoni itd...). Svetlost je takođe elektromagnetno zračenje, u određenom rasponu talasnih dužina. Ustvari, fotoni su čestice elektromagnetnog zračenja. IV razred srednje škole.
zvezde.311 m.hristodulo,
>> Mnoge granice logike se gube kada se udje u >> oblast subatomskih čestica, kvarkova... kao i u >> teoriji relativiteta sa druge strane. Mi živimo u >> sredini :) Na prvom predavanju iz Fizike I na ETF-u, pokojni M.I.Marković bi, i pre nego što bi se predstavio, nacrtao ovakvu tabelu: v/c ^ │ │ │ │ luks-tahionska 1 ├─────────┼─────────┼─────────┼────────── barijera │ │ │ │ │ │relativi-│relativi-│ relativi- │ ? │ -sticka│-sticka │ -sticka │ │ kvantna│fizika │kosmoloska 1 │ │ mehanika│ │ fizika ── ├─────────┼─────────┼─────────┼────────── 10 │ │ │ │ │ │ kvantna│ klasicna│kosmoloska │ ? │ mehanika│ fizika│ fizika │ │ │ │ │ │ │ │ 0 └─────────┴─────────┴─────────┴────────── > -ý -14 -10 20 log(d[m]) Onda bi rekao: "Ovu tabelu treba da imate u glavi od sad pa do kraja života! Ja sam M.I.M..." Bio je to veliki čovek.
zvezde.312 m.hristodulo,
>> Ok. Ok. To sam nekako i ja mislio, da je masa >> samo 'malo zgusnuta' energija. Onda naravno >> ispada da je to u suštini jedna ista stvar. Ne može se reći: "Masa je zgusnuta energija", ni "Energija ima masu", ni "Masa ima energiju", ni "Masa je Energija, a energija je masa". Masa se *ne* pretvara u energiju niti obrnuto. To su dve veličine potpuno različite prirode. Masa je mera za inerciju, a energija sposobnost vršenja rada. Jedino se može reći da su masa i energija *ekvivalentni*. Ova ekvivalencija je iskazana Einsteinovom relacijom o odnosu mase i energije: E=mc^2 Einstein je nju izveo iz II Newtenovog zakona, definicije za kinetičku energiju, i rezultata Kaufmannovog eksperimenta. U stvari ovo je relacija koja povezuje *tri* fizičke veličine, pri čemu se brzina svetlosti ne može zanemarivati. Brzina svetlosti nije nikakav neimenovani broj, već važna fizička konstanta. Ona je faktor ekvivalentnosti mase i energije. Ona karakteriše električna i magnetska svojstva fizičkog polja. Materija je se može manifestovati kao supstancija i fizičko polje. Fizičko polje nosi energiju, i supstancija nosi energiju. Energija je ono što karakteriše materiju, i ništa više od toga. Definicije su vrlo jasne. >> ALI POŠTO ENERGIJA IMA MASU (relativističku a ne >> mirovanja) Jedino je ispravno reći da telo mase m ima energiju E=mc^2, isto kao što se kaže da telo mase m ima dužinu l, ili težinu mg. Ne može se reći da se masa pretvara u dužinu ili težinu, ili ma koju drugu fizičku veličinu, pa ni u energiju! Ostatak poruke je toliko besmislen, da ne vredi odgovarati na svaku rečenicu iz nje. Preporučujem osnovni kurs fizike za I godinu studija. NHF, :)
zvezde.313 magician,
­=> Bio je to veliki čovek. Aha, oko 150 kg ;) p.s. Oprosti mi bože na neumesnoj šali!
zvezde.314 kriss,
*­> Na osnovu toga i još jedne (dve, ako se radi o opštoj *­> teoriji) pretpostavke da se izvući da telo koje bi se kretalo *­> brže od svetlosti ima negativnu masu... ali nigde se ne tvrdi *­> da je to nemoguće... Ajde i tebe isto da pitam: kakav je fizički smisao negativne mase?
zvezde.315 kriss,
Apropo brzine svetlosti: imami štam dužine malo veće od 300.000 km, apsolutno krut. Sa jedne strane ga 'čvoknemo'. Pitanje: da li će se impuls preneti brže od svetlosti?
zvezde.316 wizard,
> imami štam dužine malo veće od 300.000 km, apsolutno krut. Sa > jedne strane ga 'čvoknemo'. Pitanje: da li će se impuls preneti > brže od svetlosti? Zašto bi!?
zvezde.317 pele,
>=} Ajde i tebe isto da pitam: kakav je fizički smisao >=} negativne mase? Nije baš u vezi toga ,ali je Pol Dirak razmišljajući o izrazu za totalnu energiju čestice ( javlja se koren ), umesto da batali, tj. preskoči mogućnost negativne energije došao do otkrića antimaterije, tj. pozitrona,anti... 1932. god. Anderson je u mehurastoj komori otkrio pozitron i potvrdio njegove pretpostavke. pele.
zvezde.318 prvul,
ŮBtw. Kako onda energija (recimo talasi) idu brzinom svetlosti, Ůiako imaju masu. Odgovor je da oni imaju SAMO relativističku Ůmasu, a ne masu mirovanja. Pa zašto su onda ograničeni na Ůbrzinu svetlosti???? Ů▄▄ Pa zato što je to osnovna pretpostavka teorije... jednostavno, od nečega se mora početi. Dakle, neko se setio da postulira da se svetlost kreće strogo fiksnom brzinom u svim inercijalnim sistemima i onda na osnovu toga (i još koječega) izveo ostalo. Da li je taj postulat ispravan? To nikada nećemo znati, ali znamo da svi naši eksperimenti do sada ukazuju na to... u stvari, možda će neko jednoga dana izneti neku novu teoriju u kojoj će moći da se teorijski pokaže kako je ono što smo postulirali za brzinu svetlosti tačno, ali i ta teorija mora da od nečega počne, tj. i ona će morati da ima postulate. Prema tome, svetlost se kreće brzinom svetlosti (i nema masu mirovanja, a i kako bi je imala kada se uvek kreće, čak znamo i tačnu brzinu ;), a za ono što ima masu mirovanja se da pokazati da "ne može" da ima brzinu veću ili jednaku c. U stvari... Ako posmatramo formulu za relativističku masu tela koje ima masu mirovanja: m=m0/sqrt(1-v^2/c^2) vidimo da masa teži beskonačnoj kada brzina teži c... Dakle, ako je nešto na početku imalo brzinu jednaku npr. c/2, imamo mali problem: telo ubrzavamo, i njegova brzina raste... međutim, tada mu raste i masa, pa ako na telo delujemo bilo kojom konačnom silom, lako se izvodi da bi ga trebalo beskonačno dugo ubrzavati do c. Pošto to praktično znači da se sa konačnom silom nikada neće dobiti v=c, možemo pokušati sa beskonačnom silom... međutim, gde da nađemo beskonačnu silu? Dakle, nigde se ne tvrdi da telo ne može da se kreće brzinom svetlosti, već samo to da se telo ne može ubrzati do te brzine ako je već pre toga nije imalo. Dakle, ne isključuje se mogućnost da nekako navedemo telo da se kreće brzinom svetlosti, jedino što je sigurno to je da sa bilo kakvim guranjem, reaktivnim pogonom i uopšte ubrzavanjem neće ići... A to su trenutno jedini načini za koje znamo... ŮI još nešto, kada bi se negde recimo na 1000 sv. godina od Ůnas, dogodio kolaps svemira, da li bi to mi osetili odmah il' Ů▄▄ Ako bi se nešto desilo na 1000 sv.god. od nas, to definitivno ne bi moglo da se nazove kolapsom svemira, jer sama činjenica da u svemiru postoji rastojanje od 1000 sv.god. vodi na zaključak da će taj svemir trajati još bar 1000 godina, pa kakav je to onda kolaps? Ů Ponekad nešto i zaboravim. E toliko za sad. Ů▄▄ U, to ti je loša osobina ;) Sori, malko se iznerviram kada pričam nekome koga to što pričam zapravo i ne interesuje (što me je onda uopšte pitao ;)... A imali smo u Petnici takve slučajeve... pita te kako nešto da uradi u C++, i kada kreneš da mu objašnjavaš on će samo: "ma ne zanima me kako, nego ako imaš već gotovo"... pa zašto onda ne pita samo "jel imaš to i to u C++"
zvezde.319 prvul,
ŮAjde i tebe isto da pitam: kakav je fizički smisao negativne Ůmase? Ů▄▄ A kakav je fizički smisao negativnog naelektrisanja? Jednostavno, "fizički smisao" se oslanja na neka naša iskustva... mi smo naviknuti da razmišljamo o pozitivnim i negativnim naelektrisanjima kao da je to nešto normalno... i jeste, masovno se koriste po televizorima i sijalicama... kada (i ako) neko uspe da napravi nešto negativne mase i to pametno upotrebi, svi će odjednom shvatiti fizički smisao negativne mase u istoj meri u kojoj sada shvata fizički smisao negativnog naelektrisanja, što će reći prilično slabo :(
zvezde.320 prvul,
Ůimami štam dužine malo veće od 300.000 km, apsolutno krut. Sa Ůjedne strane ga 'čvoknemo'. Pitanje: da li će se impuls preneti Ůbrže od svetlosti? Ů▄▄ Kada štap čvokneš, impuls se prenosi kroz štap brzinom zvuka (naravno, ova brzina zavisi od materijala i nekih još parametara, ali je uvek daleko manja od brzine sveltosti).
zvezde.321 m.hristodulo,
>> Ajde i tebe isto da pitam: kakav je fizički >> smisao negativne mase? Smisao za sad ne postoji, ali postoji jedna zanimljiva analogija. Gravitaciono polje je slično elektromagnetskom po manifestaciji, to jest ta dva polja imaju zajedničku osobinu - potencijalna su. Ali u prirodi se opažaju i "pozitivna" i "negativna" naelektrisanja, dok se opaža samo jedna vrsta mase. Sa matematičke strane nema prepreke da masa bude i negativna, ali se to u prirodi ne opaža. Negativnu masu bi, na primer imala antimaterija, supstanca sastavljena od antiprotona, antineutrona i pozitrona. U elektrogravitacionoj teoriji (neki je pripisuju čak i Tesli) predviđa se čestica analogna fotonu - graviton (koja nažalost još nije otkrivena, a postoje i osnovane sumnje da se gravitaciona sila u odnosu na elektromagnetsku samo analogno manifestuje, ali da ima potpuno različitu prirodu). Relativistička fizika nam ne kaže da li bi se takva tela kretala brže od brzine svetlosti, jer formule postaju besmislene u domenu negativnih masa. Relativistička fizika kaže jedino da se samo tela bez mase mirovanja mogu kretati brzinom svetlosti. Ako uzmemo analogiju sa elektromagnetikom, čak je i logično da se tela koja poprimaju izvesnu negativnu masu kreću brzinama manjim od brzine svetlosti. Što se tiče tahiona, oni su u domenu spekulacije (ŠBBKBB ;) ). Njihova pojava dovodi do takvog niza logičkih apsurada i paradoksa, da se oni u ozbiljnoj naučnoj teoriji i ne razmatraju.
zvezde.322 m.hristodulo,
>> Nije baš u vezi toga ,ali je Pol Dirak >> razmišljajući o izrazu za totalnu energiju >> čestice ( javlja se koren ), umesto da batali, >> tj. preskoči mogućnost negativne energije došao >> do otkrića antimaterije, Da, tu je čak i sa matematičke strane zanimljivo, kako je Dirac od izraza E^2 = E0^2 + p^2 * c^2 došao do E = E0 + A * p * c gde je p vektor impulsa, a A vektor sastavljen od 4x4 matrica. Uvek me je impresionirala veličina Diracove ideje da uzme u obzir i energiju u ovakvom "vektorsko-matričnom" obliku (naravno, Diracova jednačina važi u talasnoj mehanici). To može samo matematičar! :)
zvezde.323 m.hristodulo,
>> imami štam dužine malo veće od 300.000 km, >> apsolutno krut. Sa jedne strane ga 'čvoknemo'. >> Pitanje: da li će se impuls preneti brže od >> svetlosti? Ako uzmemo da je štap homogen i izotropan, impuls će se preneti za vreme t = l / c gde je l dužina štapa, a c brzina zvuka u sredini od koga je načinjen štap. A ta brzina je za nekoliko redova veličine manja od brzine svetlosti. To znači da će taj impuls stići za vreme koje je za nekoliko redova veličine veće od vremena za koje svetlost pređe istu dužinu. Recimo 100, 1000 ili 10000 puta više!
zvezde.324 djelovic,
> međutim, gde da nađemo beskonačnu silu? Gravitacija drugog tela koje putuje još većom brzinom? :-)
zvezde.325 miroslavn,
>> Pa zato što je to osnovna pretpostavka teorije... jednostavno, >> od nečega se mora početi. Dakle, neko se setio da postulira da >> se svetlost kreće strogo fiksnom brzinom u svim inercijalnim >> sistemima i onda na osnovu toga (i još koječega) izveo ostalo. Hm. Pogrešno smo se razumeli. Ja sam pitao zašto je to baš ta brzina, 300000km/s, a ne neka druga, jer se problem svodi na ono 0xý=realan broj. E taj broj je približno 300000km/s. E to. Mada je to možda i pomalo filozofsko pitanje :) ŮI još nešto, kada bi se negde recimo na 1000 sv. godina od Ůnas, dogodio kolaps svemira, da li bi to mi osetili odmah il' Ů▄▄ > Ako bi se nešto desilo na 1000 sv.god. od nas, to definitivno ne bi > moglo da se nazove kolapsom svemira, jer sama činjenica da u svemiru > postoji rastojanje od 1000 sv.god. vodi na zaključak da će taj svemir > trajati još bar 1000 godina, pa kakav je to onda kolaps? Pa u tome je srž. Da li se fizičko polje (gravitaciono) prenosi brzinom svetlosti ili možda i većom brzinom. To čini mi se da još nije utvrđeno, ali se pretpostavlja da se kreće brzinom svetlosti. (nije lako naći odjedamput ogromnu masu i pratiti kojom će se brzinom njen uticaj širiti! ;) U, to ti je loša osobina ;) Sori, malko se iznerviram kada pričam nekome koga to što pričam zapravo i ne interesuje (što me je onda uopšte pitao ;)... A imali smo u Petnici takve slučajeve... pita te kako nešto da uradi u C++, i kada kreneš da mu objašnjavaš on će samo: "ma ne zanima me kako, nego ako imaš već gotovo"... pa zašto onda ne pita samo "jel imaš to i to u C++" Grešiš. Interesuje me. I to mnogo, čak mislim time da se bavim u životu. Da budem fizičar istraživač. Za sada je u pitanju 'Fizička elektronika' na ETF-u a za dalje verovatno inostranstvo, pošto ovde očigledno nema uslova i neće ih ni biti čak i kad skinu sankcije.
zvezde.326 miroslavn,
> Jedino se može reći da su masa i energija > *ekvivalentni*. Ova ekvivalencija je iskazana > Einsteinovom relacijom o odnosu mase i energije: > > E=mcž2 Tačno. Pošto očigledno dobro vladaš fizikom, ajd jedno striktno tumačenje pojma "FIZIžKO POLJE". Da li to polje ima masu? A energiju? Da li polje mora od nečeg da potiče ili može i samo do koegzistira? (primer: ti pošalješ el-mag. talas u svemir i on se širi i širi praktično beskonačno dugo, bez obzira da li si ti prestao sa emitovanjem ili ne. Znači sam egzistira, a nastao je od tebe. Tj. polje koje ga stvara je nestalo, a on i dalje postoji i sad sam ima svoje polje koje ga održava? I ajd da mi neko kaže u šta spada onda taj talas? Dal u čisto polje ili u 'neko telo' ili možda u energiju? (pošto su to potpuno različite stvari ne može i ovo i ono).)
zvezde.327 maksa,
<><> imami štam dužine malo veće od 300.000 km, apsolutno <><> krut. Sa jedne strane ga 'čvoknemo'. Pitanje: da li će <><> se impuls preneti brže od svetlosti? Pretpostavljam da hoćeš da kažeš da će se preneti brže od svetlosti? Za longitudinalni impuls: Ako je štap apsolutno krut po svim osama, znači da ne može da dođe do deformacije (delta l = 0 => epsilon = 0) pa mu je i modul elastičnosti po svim osama beskonačno veliki, (E=n.napon/epsilon) ako uzmemo da deljnje nulom ima smisla. Iz v=ű(E/rho) sledi da je i brzina prostiranja impulsa u apsol. krutom štapu beskonačno velika ... To kaže manipulisanje osnovnim formulama. Ovde je štos u pretpostavci "apsolutno krut". Taj pojam ima čisto teorijski značaj, isto kao pojam materijalne tačke. Transverzalni impuls : Neće se preneti ama baš nikako. Inače, u skoro svaku formulu možeš da ubaciš nulu na nezgodno mesto i da na osnovu toga dobiješ fantastične rezultate. Izaberi skoro bilo koju iz Fizike I/II i eto zezanja.
zvezde.328 kriss,
*­>> jedne strane ga 'čvoknemo'. Pitanje: da li će se impuls *­>> preneti brže od svetlosti? *­> *­> Zašto bi!? Na pitanje se nikad ne odgovara pitanjem ;) Dakle, ja tebe pitam, zašto ne bi? Ako je štap apsolutno krut, znači nema onog "krene longitudinalni talas tom brzinom ...", zašto ne bi? Evo podataka: - Jungov moduo elastičnosti, koji je mera *krutosti* tela = ý (Ey) - Brzina prostiranja talasa se računa po formuli: c=sqrt(Ey/ro) => c=ý Pa čak i za konačne vrednosti (ali veoma velike naravno) Ey i ro može da se dobije v>c.
zvezde.329 dgavrilovic,
> * Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko > * svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? > > Sačekati nekoliko mlrd. godina da Mesec zaustavi Zemlju jer joj oduzima > rotacioni momenat na plimu i oseku ;) Sve ostalo je SF. Ne vredi. Pre toga će zemlja plimskim efektom uništiti mesec. Dobićemo sistem prstenova, izgubiti mesečinu, ali će se znati ko je gazda u kući :)
zvezde.330 dgavrilovic,
>> Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko >> svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? >> >> ... > > Nije mi jasno šta bi tu radili magneti ali mi je jasno kakvu > bi funkciju mogli da imaju propulziono-reaktivni motori > postavljeni da "špricaju" na ekvatoru u smeru suprotnom od smera > rotacije zemlje. E, sad', da l' bi oni morali da u orbitu ispale > 90% ili "samo" 10% mase Zemlje, valja izračunati ali mislim da > kjoličina nije ispod 10%. > Jednom rečju, hvalevredan ali skup i zamašan projekat. Zadatak bi mogao da se završi uz mnogo manje troškove ako bi svako prevozno sredstvo svremena na vreme, najbolje prilikom produžavanja registracije, obišlo zemljinu kuglu oko ekvatora u smeru od zapada ka istoku. Morske površine, a njih na tom mestu ima poprilično, bi se savlađivale trajektima, a o trošku ujedinjenih nacija. Doduše, duže bi trajalo, ali mislim da bi uspeli da završimo posao, tj. da padnemo na sunce, pre nego što ono preraste u crvenog džina. U slučaju da se zemljina rotacija nasilno zaustavlja u kraćem vremenskom intervalu imali bi žestoke probleme sa pregrevanjem.
zvezde.331 maksa,
<><> Dakle, ja tebe pitam, zašto ne bi? Ako je štap <><> apsolutno krut ... ... ako je štap apsolutno krut, kako bi se to odražavalo na ostale njegove osobine? Koliku bi recimo specifičnu masu imao apsolutno krut štap? I šta znači da je štap apsolutno krut? a) Ili da ne postoji (jednak je nuli) međumolekulski prostor koji bi se povećavao/smanjivao pri deformaciji b) ili da su međumolekulske sile toliko jake da ne dozvoljavaju nikakve deformacije. U slučaju pod a) impuls bi se preneo trenutno (ajd' da kažemo beskonačno brzo), ili možda brzinom kojom je štap "čvoknut"? U slučaju pod b) da li bi se impuls uopšte preneo obzirom da unutar štapa ne može da dođe do kretanja čestica (nema deformacije - nema prenošenja impulsa) <><> Pa čak i za konačne vrednosti (ali veoma velike <><> naravno) Ey i ro može da se dobije v>c. Za tako nešto čestice unutar štapa bi morale da se kreću brzinom većom od c, što je verovatno nemoguće.
zvezde.332 zormi,
*> * Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko *> * svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? *> *> Sačekati nekoliko mlrd. godina da Mesec zaustavi Zemlju jer joj oduzima *> rotacioni momenat na plimu i oseku ;) Sve ostalo je SF. * * Ne vredi. Pre toga će zemlja plimskim efektom uništiti mesec. Dobićemo * sistem prstenova, izgubiti mesečinu, ali će se znati ko je gazda u kući :) Ako se Mesec do tada toliko približi da ga razbije plimsko dejstvo Zemlje (koliko se sećam potrebno je da pridje na 1/6 sadašnjeg odstojanja, ali nisam siguran) napraviće takodje dar-mar na zemlji (pomeranje kontinenata, vulkani...) sve u samoodbrani :) Bojim se da neće ostati niko da sazna ko je gazda ;)
zvezde.333 zormi,
*>> Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko *>> svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? * * Zadatak bi mogao da se završi uz mnogo manje troškove ako bi svako * prevozno sredstvo svremena na vreme, najbolje prilikom produžavanja * registracije, obišlo zemljinu kuglu oko ekvatora u smeru od zapada * ka istoku. Hmm... u trenutku polaska od zapada ka istoku bi ubrzanje sredstva izazvalo usporenje zemlje (srazmerno njihovim masama), ali bi u trenutku kočenja sve bilo popravljeno. Ipak mora da se "oduva" izvesna masa i napusti Zemlju u pogodnom smeru. Što većom brzinom je napušta to je manja masa potrebna.
zvezde.334 dcolak,
│ Bojim se da neće ostati niko da sazna ko je gazda ;) Gospodin Clinton će sa svojom porodicom posetiti Mars u najnovijem modelu Space Shutle-a tek dva dana pre nesreće :) Sledge DAMMIR!
zvezde.335 dgavrilovic,
> Hm. Pogrešno smo se razumeli. Ja sam pitao zašto je to baš ta > brzina, 300000km/s, a ne neka druga, jer se problem svodi na ono > 0xý=realan broj. E taj broj je približno 300000km/s. E to. > Mada je to možda i pomalo filozofsko pitanje :) Brzina svetlosti nema nikakve veze sa 0xý. Ona je izvedena iz dve fundamentalne konstante, dielektrične konstante i magnetne permeabilnosti vakuma. Zašto su one tolike kolike su to je već veoma filozofsko pitanje :)
zvezde.336 dgavrilovic,
> Hmm... u trenutku polaska od zapada ka istoku bi ubrzanje sredstva > izazvalo usporenje zemlje (srazmerno njihovim masama), ali bi u trenutku > kočenja sve bilo popravljeno. Ipak mora da se "oduva" izvesna masa i > napusti Zemlju u pogodnom smeru. Što većom brzinom je napušta to je manja > masa potrebna. Hmm... Znam na šta misliš ali si zaboravio na sitnicu da je zemlja okrugla. Da pojasnim: Izgleda da se slažemo da bi se usporavanje zemljine rotacije izvršilo prenošenjem momenta količine kretanje u suprotnom smeru od onoga koji poseduje zemlja. Ubrzanje tu ne igra nikakvu ulogu. Da upotrebim klasičan školski primer: žovek koji se šeta čamcem prenosi izvesnu količinu kretanja na čamac i time izaziva njegovo kretanje u suprotnom smeru a brzinom obrnuto srazmernom odnosu njihovih masa. U trenutku kada čovek stigne do kraja čamca on će stati i time u sistem uneti novu količinu kretanja, suprotnog smera od pređašnje, koja će izazvati zaustavljanje čamca. Sistem čovek-čamac će ostati na isom mestu u odnosu na nezavisni referentni sistem, mada će same pozicije čoveka i čamca biti malo promenjene. Ali zaustavljanje na kraju čamca nije jedini izbor koji čovek ima. Umesto da stane on može produžiti sve do ispadanja iz čamca. U tom slučaju prvobitno saopštena količina kretanja čamcu ne bi bila poništena i čamac će nastaviti sa kretanjem. Ovo je ekvivalentno "oduvavanju" u svemir koje će sasvim sigurno zaustaviti rotaciju zemlje. Ali i druga, jeftinija, varijanta će sasvim sigurno raditi! Ako čovek prepešači pun obim ekvatora, ne mora baš pun obim ali tako je praktičnije, izuzev za one koji su rešili da se nastane u Kini, on će zemlji trajno preneti obrtni moment koji će se kompenzovati smanjenjem zemljine rotacije. Ovo se može poništiti samo istim putem u suprotnom smeru. Dajte nam autoput, zaustavićemo zemlju.
zvezde.337 m.hristodulo,
>> ajd jedno >> striktno tumačenje pojma "FIZIžKO POLJE". Fizičko polje je *materijalnost* u prostoru u kome se odigravaju procesi koji se manifestuju u delovanju sila na tela u tom polju. Pomoću fizičkog polja se objašnjava dejstvo tela "na daljinu". Ovo je stav klasične fizike. Kvantna fizika je malo okrenula stvari. Fizičko polje se kvantuje, a kvanti po prirodi stvari dobijaju čestični oblik. Da bi se izbegla mala zamka, postulirano je da je kvant polja istovremeno i čestica i talas, što je vrlo dobro potvrđeno kroz eksperimente. >> Da li to polje ima masu? A energiju? Fizičko polje ima energiju. Masa se u klasičnoj fizici odnosi na supstancu, ali u relativističkoj (koja se mora primeniti, jer se pretpostavlja da se sva fizička polja prostiru brzinom svetlosti) ova energija ponekad izražava kao ekvivalentna masa. Ako se fizičko polje tretira kao čestično, onda je i normalno čestice koje ga čine imaju masu. >> Da li polje mora >> od nečeg da potiče ili može i samo da >> koegzistira? Kvanti fizičkog polja nastaju u interakcijama među česticama, a kako se i ti kvanti smatraju česticama, oni postoje nezavisno od izvora fizičkog polja. Ponekad čestice koje interaguju potpuno nestanu, "anihiliraju" se, da bi nastale čestice polja, koje poprimaju njihovu energiju. Na primer u anihilaciji elektrona i pozitrona oslobađa se gama-kvant (foton). Sada je u Fizici poznato četiri vrste interakcija, uz njih i četiri vrste fizičkih polja (u zagradi su dati kvanti polja): 1. Elektromagnetno (fotoni) 2. Gravitaciono (gravitoni?) 3. Slabo-nuklearno (W i Z bozoni) 4. Jako-nuklearno (gluoni)
zvezde.338 kriss,
*­> A kakav je fizički smisao negativnog naelektrisanja? Znak ispred naelektrisanja određuje *smer* kulonove sile, ali bi to trebao bolje da znaš od mene. Znači, da li će se naelek. čestica kretati ka 'većem naelekrisanju' (sorry na nepreciznosti izraza) ili će 'bežati' od njega. Dakle, znak ima 'vektorski' smisao, slično kao negativna projekcija. A kakav je smisamo negativne mase (fizički)? *­> Jednostavno, "fizički smisao" se oslanja na neka naša *­> iskustva... mi smo naviknuti da razmišljamo o pozitivnim i *­> negativnim naelektrisanjima kao da je to nešto normalno... i Jeste, ali ne možemo da razmišljamo o negativnoj masi (pazi, težak sam -70 kg. ???)! *­> jeste, masovno se koriste po televizorima i sijalicama... *­> kada (i ako) neko uspe da napravi nešto negativne mase i to *­> pametno upotrebi, svi će odjednom shvatiti fizički smisao *­> negativne mase u istoj meri u kojoj sada shvata fizički *­> smisao negativnog naelektrisanja, što će reći prilično slabo *­> :( Gledaj, mase ili ima ili nema. To nije vektor, pa da mu rebneš znak - zbog smera. Dakle ... fizički smisao (ako ga uopšte ima) P.S. Samo da podsetim, počelo je od (ne)stabilnosti Ajnštajnove teorije, jer ako tahioni ne mogu da se kreću brzinom većom od c, onda imaju negativnu masu. Odatle i moje pitanje: kakav je ... ;)))
zvezde.339 kriss,
*­> Kada štap čvokneš, impuls se prenosi kroz štap brzinom zvuka *­> (naravno, ova brzina zavisi od materijala i nekih još *­> parametara, ali je uvek daleko manja od brzine sveltosti). XA! Potpuno pogrešno. I ti posle nekom pričaš o fizici. Gde li si TI bio kad se to radilo ... ;))) Evo ti jasna i glasna formula za LONGITUDINALNI (kakav je i ovaj iz primera) talas, tačnije za njegovu brzinu: (Predavanja iz fizike II, dr. Olga čižić, maš. fakultet bgd.) (strana 17 ;) ) ┌──────── │ Ey c = │ ──── řű ro Pri čemu je: Ey - Jungov moduo elastičnosti, koji predstavlja meru _krutosti_ tela, (što je telo kruće ;) moduo mu je veći ;) - prosto) ro - Gustina tela (predpostavlja se da je telo homogeno) c - Brzina prostiranja longitudinalnog (podužnog) talasa u istom telu Dakle, fizika je jasna. Ja sam pitao (i ponovo pitam): kada Ey
zvezde.340 kriss,
*­> To znači *­> da će taj impuls stići za vreme koje je za nekoliko *­> redova veličine veće od vremena za koje svetlost *­> pređe istu dužinu. Recimo 100, 1000 ili 10000 puta *­> više! Znači, imamo brzinu veću od c? :)
zvezde.341 kriss,
*­> Pretpostavljam da hoćeš da kažeš da će se preneti brže od *­> svetlosti? Upravo to. *­> Za longitudinalni impuls: *­> Ovde je štos u pretpostavci "apsolutno krut". *­> Taj pojam ima čisto teorijski značaj, isto kao pojam *­> materijalne tačke. Ok, uzmi dovoljno veliku vrednost za Ey i - eto brzine veće od c!! Dakle, terijski može, još samo da pronađemo kako to praktično da izvedemo, i onda će o nama raspravljati na AlfaKentaurijučsezamčEXTRA:zvezde :)
zvezde.342 kriss,
*­> I šta znači da je štap apsolutno krut? Znači Ey=ý *­> <><> Pa čak i za konačne vrednosti (ali veoma velike *­> <><> naravno) Ey i ro može da se dobije v>c. *­> *­> Za tako nešto čestice unutar štapa bi morale da se kreću *­> brzinom većom od c, što je verovatno nemoguće. Znači, klasična fizika laže? :)
zvezde.343 kriss,
*­> Relativistička fizika kaže jedino da se samo tela *­> bez mase mirovanja mogu kretati brzinom svetlosti. Prvo: hvala na iscrpnom odgovotu o negativnoj masi :) Drugo: opet se nešto kosi sa logikom. Kako telo može da ima masu nula (masu mirovanja). Kakvo je to onda telo?
zvezde.344 maksa,
<><> Ok, uzmi dovoljno veliku vrednost za Ey i - eto brzine <><> veće od c!! Dakle, terijski može, još samo da pronađemo <><> kako to praktično Ok, uz'o sam, i? Takav štap (ne apsolutno, ali mnogo) krut bi znači morao da ima međumolekulsko rastojanje veće od nule, a ako znamo da se impuls prenosi sudaranjem čestica ili remećenjem polja međumol. sila u štapu, vidi se da ti molekuli moraju da pređu neki mali, ali ipak put. Ništa ne ide brže od fotona, pa neće ni ti molekuli.
zvezde.345 maksa,
<><> Znači, imamo brzinu veću od c? :) Ne, po njegovom računu, vreme je veće => brzina je manja.
zvezde.346 ilazarevic,
> Šta se dešava kad svetlost upadne u crnu rupu? Ako crna rupa ima toliku Svetlost ne izlazi iz crne rupe, zato je crna.
zvezde.347 ilazarevic,
> tumačenje pojma "FIZIžKO POLJE". Da li to polje ima masu? Samo polje nema masu. Moguće je da postoje čestice polja (gravitoni, npr.) koje bi imale relativističku masu.
zvezde.348 prvul,
Ů Negativnu masu bi, na primer imala Ůantimaterija, supstanca sastavljena od antiprotona, Ůantineutrona i pozitrona. U elektrogravitacionoj Ů▄▄ Ne, antimaterija ima "običnu" masu. Uostalom, kada bi imala negativnu masu, anihilacijom čistice i antičestice dolazilo bi do jednostavnog nestanka i jedne i druge... ovako, obe imaju pozitivnu masu pa se anihilacijom dobija energija koja odgovara zbiru masa.
zvezde.349 nbatocanin,
Neko nedavno reče da ima Blue Star program za hororskop? Treba mojoj drugarici.
zvezde.350 kriss,
*­> Ok, uz'o sam, i? Takav štap (ne apsolutno, ali mnogo) krut *­> bi znači morao da ima međumolekulsko rastojanje veće od *­> nule, a ako znamo da se impuls prenosi sudaranjem čestica *­> ili remećenjem polja međumol. sila u štapu, vidi se da ti *­> molekuli moraju da pređu neki mali, ali ipak put. Ništa ne *­> ide brže od fotona, pa neće ni ti molekuli. ******** ****************************************** Kao prvo, to je diskutabilno (neko spomenu tahione, ali da ne ulazimo u diskusiju gde baš i nismo dovoljno kompetentni) Kao drugo, evo primera br.2: /─┬┬┬┬┬┬┬┬─ / ││││││││ / ││││││││ O ││││││││ (1) OOOOOOOO ..... Niz loptica koje se dodiruju (kao onaj školski 'aparat' za elastične sudare), 'dugačak' više od 300.000 km. Pustimo lopticu (1) tako da udari u drugu. Pretpostavka je da neće doći do 'skretanja' impulsa, da su loptice veoooma krute, da nema 'lufta' izmađu istih (da se 'idealno' dodiruju). Isto pitanje: da li će se impuls preneti brže od svetlosti (gotovo trenutno)? P.S. Zar niko osim makse ne može da kaže ništa više o ovome?
zvezde.351 kriss,
Tek, onako, usput: Da li se nekom ponovo ide do Petnice?
zvezde.352 pele,
>=} Ok, uzmi dovoljno veliku vrednost za Ey i - eto brzine >=} veće od c!! Dakle, terijski može, još samo da pronađemo >=} kako to praktično da izvedemo, i onda će o nama >=} raspravljati na AlfaKentaurijučsezamčEXTRA:zvezde :) Pa postoji takozvano žerenkovljevo zračenje kada se, recimo , elektroni kreću brže od svetlosti u optički gušćim sredinama. pele.
zvezde.353 m.hristodulo,
>> Znak ispred naelektrisanja određuje *smer* >> kulonove sile, >> Gledaj, mase ili ima ili nema. To nije vektor, pa >> da mu rebneš znak - zbog smera. Ni količina naelektrisanja nije vektorska veličina, već skalarna, jednodimenzionalna. Druga je stvar što su se fizičari dogovorili da jednoj vrsti naelektrisanja daju znak "+", a drugoj "-". Jednostavno lakše je bilo pisati jednu opštu formulu za obe vrste naelektrisanja, nego dve parcijalne. Znak ispred mase takođe određuje smer gravitacione sile! Tako ispada da bi se tela koja bi imala negativnu masu, odbijala. U vanzemaljski prostor bi odlazila sa ubrzanjem od 9.81 m/s^2. Dakle, Kulonov zakon i Njutnov zakon gravitacije su analogni po obliku, ali su ove dve sile (elektrostatička i gravitaciona) različite po prirodi. Zašto ima "pozitivnih" i "negativnih" naelektrisanja, a nema "negativnih" masa, to fiziku ne interesuje. Njoj je važno da ona dobro teorijski objasni ono što se dešava u prirodi. žak, eksperimenti su na pijedestalu. Teorija se uvek prilagođava eksperimentu. Cela kvantna fizika je i nastala na eksperimentima, na stranu to što je ta teorija i formalno, matematički, valjana.
zvezde.354 m.hristodulo,
>> Prvo: hvala na iscrpnom odgovotu o negativnoj >> masi :) Molim. :) >> Drugo: opet se nešto kosi sa logikom. Kako telo >> može da ima masu nula (masu mirovanja). Kakvo je >> to onda telo? Dobro, možda je malo neprecizan termin "telo". Bolje bi bilo reći "objekat" ili "materijalnost". Reći za neki objekat da ima masu mirovanja jednaku nuli, znači da to telo ne može mirovati, jer onda *ne postoji*. Kada se to "telo" kreće, i to isključivo brzinom svetlosti, ono poprima izvesnu energiju. Koliku, to zavisi od drugih parametara. Foton, na primer, ima energiju (masu) koja zavisi od njegove talasne dužine. Ovakve pojave se jedino mogu objasniti talasno-korpuskularnom prirodom "kvantnih objekata". Foton je istovremeno i talas (ima talasnu dužinu), i čestica (ima energiju/masu pri kretanju).
zvezde.355 m.hristodulo,
>> Brzina svetlosti nema nikakve veze sa 0xý. Ona je >> izvedena iz dve fundamentalne konstante, >> dielektrične konstante i magnetne permeabilnosti >> vakuma. Zašto su one tolike kolike su to je već >> veoma filozofsko pitanje :) Te dve konstante, uz gravitacionu konstantu, i nekoliko kvantnih konstanti (Plankova, slabi ugao mešanja, itd.) su fundamenti prirode. Naš svet bi izgledao veoma, veoma drugačije kada bi, na primer, dielektrična konstanta imala drugu vrednost. Isto važi i za sve ostale fundamentalne konstante, u koje spada i brzina svetlosti. Konstante imaju vrednosti, kakve imaju. Od nečega se mora krenuti. Svaka teorija mora imati postulate. Šta je broj? A skup? To su pojmovi koji se u matematici ne objašnjavaju. Na njima leži cela matematika. Konstante su eksperimentalno izvedene (neke, su bogami i predviđene unapred), i fiziku ne zanima *zašto* one imaju baš neke, određene, vrednosti, a ne neke druge. Fiziku zanimaju jedino *posledice*, tj. razvoj teorije.
zvezde.356 m.hristodulo,
>> Znači, klasična fizika laže? :) Ne, nego klaasična fizika ne objašnjava dobro rezultate eksperimenata. U klasičnoj fizici se Jangov moduo meri eksperimentalno. (Ni u jednom slučaju nije nađen takav Ey da bi brzina prostiranja longitudalnih talasa bila približna onoj granici od 2/3c, pri kojoj se relativistički efekti mogu izmeriti.) U kvantnoj fizici ovaj moduo se može izračunati iz nekih drugih veličina, ali tu kvantna teorija ne dozvoljava da Ey poprimi neke ekstremno velike vrednosti. Priroda je ograničila maksimalnu brzinu prostiranja informacija na brzinu svetlosti, i tu se više ništa ne može učiniti... Na žalost :(
zvezde.357 m.hristodulo,
>> Ne, antimaterija ima "običnu" masu. Da, da. Kasnije kad sam malo razmišljao, shvatio sam da antimaterija mora imati "običnu" masu. Time su tela sa negativnom masom još više nezamisliva.
zvezde.358 m.hristodulo,
>> Samo polje nema masu. Polje ima energiju. Kad se polje posmatra "klasično", besmisleno mu je pridavati masu, ali kada se polje kvantuje, tj. kada se za nosioce polja smatraju čestice, onda se njima može pripisati masa, koja je ekvivalentna energiji polja.
zvezde.359 prvul,
ŮZnak ispred naelektrisanja određuje *smer* kulonove sile, ali bi Ůto trebao bolje da znaš od mene. Znači, da li će se naelek. Ůčestica kretati ka 'većem naelekrisanju' (sorry na nepreciznosti Ůizraza) ili će 'bežati' od njega. Dakle, znak ima 'vektorski' Ůsmisao, slično kao negativna projekcija. A kakav je smisamo Ůnegativne mase (fizički)? Ů▄▄ Pa znak ispred mase određuje *smer* gravitacione sile, jedino što još nismo uspeli da napravimo negativnu masu. Znak ispred mase isto ima "vektorski" smisao.. Baš o tome sam pisao: isto tako nemamo pojma šta u suštini znači -1 kulon naspram 1 kulon, jedino nam negativna naelektrisanja deluju prirodno jer se sreću u prirodi... kada nađemo negativnu masu i dalje nećemo pojma imati šta je ona u suštini ali ćemo se "navići"... ŮGledaj, mase ili ima ili nema. To nije vektor, pa da mu rebneš Ůznak - zbog smera. Dakle ... fizički smisao (ako ga uopšte ima) Ů▄▄ Nije ni naelektrisanje vektor: nema pravac. ŮP.S. Samo da podsetim, počelo je od (ne)stabilnosti Ajnštajnove Ůteorije, jer ako tahioni ne mogu da se kreću brzinom većom od c, Ůonda imaju negativnu masu. Odatle i moje pitanje: kakav je ... ;))) Ů▄▄ m=m0/sqrt(1-v^2/c^2) Pretpostavimo da se neka čestica kreće brzinom sqrt(2)*c. Znači da je m=m0/sqrt(-1)=m0/i=-i*m0 gde je i imaginarna jedinica. Dakle, ako čestica ima realnu i pozitivnu masu mirovanja, onda bi imala ne samo negativnu, već i imaginarnu masu u stanju u kome se kreće brzinom većom od c. Obratno, čestica koja bi imala realnu masu dok se kreće brzinom većom od c bi imala mo=i*m imaginarnu masu mirovanja... što ne znači da takva čestica ne može da postoji, već samo to da mi pojma nemamo kako to da dobijemo.
zvezde.360 prvul,
Ů*­> Kada štap čvokneš, impuls se prenosi kroz štap brzinom zvuka Ů*­> (naravno, ova brzina zavisi od materijala i nekih još Ů*­> parametara, ali je uvek daleko manja od brzine sveltosti). ŮXA! Potpuno pogrešno. I ti posle nekom pričaš o fizici. Gde li si ŮTI bio kad se to radilo ... ;))) Ů▄▄ Ha! Samo čekam da izvučeš one formule za longitudinalne talase pa da ti saopštim tužnu istinu da su te formule uglavnom empirijske i da važe onda kada je Ey poprilično velika veličina. A i ono malo što ima neku teorijsku podlogu je zasnovano na klasičnoj fizici te prema tome ne može da važi pri velikim brzinama ;) Ů ┌──────── Ů │ Ey Ů c = │ ──── Ů řű ro Ů▄▄ Znao sam ;> Ta formula je klasičan primer inžinjerskog pogleda na fiziku: nemam pojma zašto je to tako, ali sam primetio brzina zvuka u štapu zavisi od gustine materijala po određenoj zakonitosti. Međutim ima i nešto drugo što utiče... nemam pojma šta, tek za isti materijal je to uvek jednako i nazvaću ga Ey i napraviću tablice i onda mogu da proračunavam... Međutim, posmatrajmo taj Ey: radi se o kristalnim rešetkama u materijalima, dakle veze su elektroslabe sile. Kao što znamo, ta sila se prenosi brzinom svetlosti. Kada se jedan kraj čukne, to dovodi do malog pomeranja čvorova rešetke na toj strani... čvorovi koji su se malko pomerili sada deluju (preko one elektroslabe sile) na susedne čvorove koji se sa svoje strane malko pomeraju i tako opasno približavaju sledećim čvorovima, pa zato deluju na njih te se i oni pomeraju... tako se talas prenosi kroz kristal. Pošto jepotrebno ne samo da ona sila deluje, već i da se ono na šta deluje malko pomeri da bi delovalo na sledeće, nema šanse da sve to ide brže od svetlosti, QED. Ako hoćete da dokazujete da teorija relativnosti ne valja, to možete na dva načina: prvo, pokažite da se ne poklapa sa eksperimentalnim rezultatima (ovo svi pokušavaju i nikako da upali) ili drugo, pokažite da je kontradiktorna sama sebi.. ali nikako se nemojte hvatati za kojekakve šacometrijko odokativne formule ;)
zvezde.361 maksa,
<><> Kao prvo, to je diskutabilno (neko spomenu tahione, ali <><> da ne ulazimo u diskusiju gde baš i nismo dovoljno <><> kompetentni) Svaka čast drugovima tahionima ;) (ja o njima ne znam ništa :( ), ali ne reče nigde da je štap sačinjen od njih. Štos je da kada se stvari postave u idealne okvire (idealno krut, idealno dodiruju) skoro sve postaje moguće. Granični uslovi (strašno_mnogo_puno_veeooma_jako krut, s_m_p_j_veeooma blizu) su uvek dovoljno daleko daleko od "idealnih" pa da ne važe zaključci postavljeni za idealizovane modele i ta, naizgled mala (a ustvari beskonačna ;), razlika između "jaaako mnogo" i ý zbunjuje u klasičnoj mehanici. Zato valjda i postoje one ostale :) mehanike. Na primer, v=s/t, e kad bi našli nešto što može da pređe bilo koji put za baš 0 sekundi, al' bi to zujalooo (toshiba k'o ludo) :). Ili, idealno koncentrisana sila od 5 ŠN, au, pa to može da sve da probuši (beskonačan normalni napon) ... itd. Svako ko bi hteo da se bavi ovim stvarima treba da uzme poruku m.hristodula o podeli fizike, da je odštampa i okači na zid. :)
zvezde.362 paki,
­> Da li se nekom ponovo ide do Petnice? Kako da ne :) Ali ne baš odmah, bilo bi pomalo monotono da idemo svake nedelje ;)
zvezde.363 kriss,
*­> Time su tela sa negativnom masom još više *­> nezamisliva. Upravo to ... nemoguća, u fizičkom smislu :)
zvezde.364 kriss,
*­> Pa postoji takozvano žerenkovljevo zračenje kada se, recimo , *­> elektroni kreću brže od svetlosti u optički gušćim sredinama. Ovo je zanimljivo :) Jel može malo više o tome, ako imaš vremena, of kors :)
zvezde.365 kriss,
*­> Znak ispred mase takođe određuje smer *­> gravitacione sile! Tako ispada da bi se tela koja bi *­> imala negativnu masu, odbijala. U vanzemaljski *­> prostor bi odlazila sa ubrzanjem od 9.81 m/sž2. Da! To mi nije palo na pamet :) Svaka čast na ideji! :) P.S. Još samo da rešimo brzine veće od c sa onim impulsima i ... :) P.S.S. Hej! Sad se setih ;) A kako će teorija relativiteta da se složi sa negativnom masom?
zvezde.366 kriss,
*­> Dobro, možda je malo neprecizan termin *­> "telo". Bolje bi bilo reći "objekat" ili *­> "materijalnost". Reći za neki objekat da ima masu *­> mirovanja jednaku nuli, znači da to telo ne može *­> mirovati, jer onda *ne postoji*. Kada se to "telo" *­> Ovakve pojave se jedino mogu objasniti *­> talasno-korpuskularnom prirodom "kvantnih objekata". *­> Foton je istovremeno i talas (ima talasnu dužinu), i *­> čestica (ima energiju/masu pri kretanju). Da se razumemo - ja tebe apsolutno razumem :) Cela ta nauka mi nije strana + baš u zadnje vreme imam posla sa njom :( Naravno da mogu da razmišljam 'kvantno-mehanički' ali se neke niti kidaju kad se u sve ubaci logika, prosta logika. Dakle, da li možeš da zamisliš telo koga ima a nema? Opet - ne nauka, čista logika, slažem se potpuno sa tobom po pitanju onih činjenica gore. Probaj to da zamisliš! Gde je 'rupa'?!
zvezde.367 kriss,
*­> Priroda je ograničila maksimalnu brzinu *­> prostiranja informacija na brzinu svetlosti, i tu se *­> više ništa ne može učiniti... Na žalost :( Iskreno i duboko se nadam da nije ;) Jer ako je to 'top' (vrh, prim.kriss.), onda je to bogami nezgodno. Razvoj staje ... šta bi sa evolucijom koja ne trpi stajanje?
zvezde.368 ndragan,
/ izmađu istih (da se 'idealno' dodiruju). Isto pitanje: da li će / se impuls preneti brže od svetlosti (gotovo trenutno)? To ti je bre brzina prostiranja mehaničkog talasa, daklem prostire se kao zvuk. Pa ti vidi.
zvezde.369 pele,
>=} Ovo je zanimljivo :) >=} Jel može malo više o tome, ako imaš vremena, of kors :) žERENKOV,Pavel,Aleksevič,sovjetski ( ruski? ) fizičar. Među njegova najznačnija otkrića spada pojava emisije svetlosti,tj. novog tipa zračenja koje emituju naelektrisane čestice koje se u nekoj sredini kreću brzinom većom od brzine svetlosti. Ovu pojavu je žerenkov proučio 1934. godine i po njemu je nazvana žerenkovljevo zračenje. Na osnovu ove pojave razradio je metodu registracije naelektrisanih čestica tzv. žerenkovljevi brojači. Ovi brojači su korišćeni i pri otkrivanju antiprotona. Teorijsko objašnjenje ovog efekta dali su 1937. godine sovjetski fizičari I.M. Frank i I.J. Tam, sa kojima je žerenkov 1958. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku. pele. P.S. Biće još ;)
zvezde.370 pele,
Nastavak o žerenkovljevom zračenju: žerenkov je zapazio da brzi elektroni, koji se kreću kroz datu prozračnu tečnost, emituju slabo vidljivu plavu svetlost. Dalja ispitivanja su pokazala da pomenuto zračenje nema nikakve veze sa zakočnim zračenjem, nego da se javlja samo u slučaju kada je brzina elektrona veća od brzine koju ima brzina svetlost pri prolazu kroz datu sredinu. To znači da se žerenkovljevo zrače- nje javlja ako je zadovoljen uslov v > c , gde je c brzina prostiranja svetlosti kroz datu sredinu. Pomenuta brzina svetlosti može se zameniti količnikom c0/n gde je c0 brzina svetlosti u vakuumu a n indeks prelamanja date sredine, na primer 1.5, onda je brzina svetlosti kroz tu sredinu c0/n = (300.000km/s / 1.5) = 200.000km/s. Poznato je da elektroni mogu imati veće brzine, pa otuda i mogućnost žerenkovljevog zračenja. Strogo govoreći, žerenkovljevo zračenje ne javlja se kao zračenje brzih elektrona nego zračenje sredine pod uticajem elektrona koji se brzo kreću. Za detaljna ispitivanja koriste se tzv. čerenkovljevi brojači,tj. dtetktori brzih naelektrisanih čestica koji se zasnivaju na regisraciji pomoću multiplikatora elektrona. pele.
zvezde.371 m.hristodulo,
>> Svako ko bi hteo da se bavi ovim stvarima treba >> da uzme poruku m.hristodula o podeli fizike, da >> je odštampa i okači na zid. :) Slažem se! :) Inače, to je podela pokojnog prof. M.I.Markovića sa ETFa (Fizika I).
zvezde.372 ilazarevic,
> Opet - ne nauka, čista logika, slažem se potpuno sa tobom po > pitanju onih činjenica gore. Probaj to da zamisliš! Ne može čovek sve da zamisli :) Niko ne može da zamisli beskonačnost, a opet sa njom operišeš svaki dan u matematici. Dvostruka priroda fotona je logički OK, jer sve sledi jedno iz drugog. Problem je u tome što to ne može da se predstavi slikom - ko bi još zamišljao fotone...
zvezde.373 ilazarevic,
> kada se polje kvantuje, tj. kada se za nosioce polja > smatraju čestice, onda se njima može pripisati masa, Ovo sam i ja rekao - čestice polja imaju masu.
zvezde.374 kriss,
*­> Znao sam ;> Ta formula je klasičan primer inžinjerskog *­> pogleda na fiziku: nemam pojma zašto je to tako, ali sam A kako bi ti da gledam na nju? ;) *­> Pošto jepotrebno ne samo da ona sila deluje, već i da se ono *­> na šta deluje malko pomeri da bi delovalo na sledeće, nema *­> šanse da sve to ide brže od svetlosti, QED. U slučaju da je Ey veeliko, ko što reče maksa, onda je rastojanje između tih rešetki maaalo. Dakle, teorijski može da se dobije v > c, ali je samo prepreka dobiti (sa tehničke strane) veliko Ey, i dovoljno malo ro. Što se tiče one formule c=sqrt(Ey/ro), ona možda i jeste empirijskog porekla, ali to ne menja stvari. Brzina zavisi od te dve veličine i tačka. Da zavisi još od neke - uveli bi je ... sem ako ne uvedu relativnost Ey ;)
zvezde.375 kriss,
*­> To ti je bre brzina prostiranja mehaničkog talasa, daklem *­> prostire se kao zvuk. Pa ti vidi. Pa kakve ima veze kako se prostire? Važno je samo da ide preko c :)
zvezde.376 maksa,
<><> između tih rešetki maaalo. Dakle, teorijski može da se <><> dobije v > c, ali je samo prepreka dobiti (sa tehničke <><> strane) veliko Ey, i dovoljno malo ro. Aman bre, ne može! :))) Štos je da se nosioci impulsa (čvorovi rešetke) kreću brzinom manjom od c, pa ni impuls ne može brže. Ja ti to rekoh jedno dva puta, a reče i čovek: prvul: <><> Pošto jepotrebno ne samo da ona sila deluje, već i da <><> se ono na šta deluje malko pomeri da bi delovalo na <><> sledeće, nema šanse da sve to ide brže od svetlosti, <><> QED. Kapiraš? :) PS A na stranu što je tehnički-teorijski teško, da ne kažem nemoguće, napraviti nešto što u isto vreme ima mala međumolekulska rastojanje i malo "rho".
zvezde.377 m.hristodulo,
>> A kako će teorija >> relativiteta da se složi sa negativnom masom? Sasvim lepo. Matematički, sve formule ostaju u važnosti. Logički, neki efekti su suprotni! Na primer, telu koje se ubrzava, apsolutna vrednost mase se povećeva. Ali kad telo ima negativnu masu, onda se njegova masa *smanjuje* ubrzavanjem.(-20 < -4). Isto tako, telo negativne mase ima negativnu totalnu energiju. Znači potrebno mu je da apsorbuje energiju da bi nestalo ("obično" telo emituje energiju kada se anihilira). Ovakvih logičkih paradoksa ima još, Ali teorija relativnosti ostaje logična i zaokružena, i kad razmatra tele negativne mase.
zvezde.378 m.hristodulo,
>> Naravno da mogu da razmišljam 'kvantno-mehanički' >> ali se neke niti kidaju kad se u sve ubaci >> logika, prosta logika. Ja ne vidim ništa nelogično, ;) Jednostavno, kvantna mehanika je i nastala da bi se objasnili neki, do tad, "neobjašnjivi" eksperimenti. Opet, uzmi podelu fizike M.I.M.-a iz neke moje starije poruke. Stvari moraš da posmatraš na dva nivoa, na mikro-nivou, i na makro-nivou. Mi smo navikli da opažamo na makro-nivou, i to smo uzeli kao referencu, kao logične stvari. Kad se spustimo na mikro-nivo, moramo da preuredimo logiku. Recimo ovako: Ono što mi opažamo na je samo manifestacija procesa na mikro-nivou, koji ne moraju biti analogni procesima na makro-nivou. Današnja fizika je zadovoljna onim što su kvantna teorija i teorija relativnosti ponudile. Zadovoljna je *objašnjenjem* eksperimenata. Da li se sve baš tako i odigrava - nikad nećemo videti. Ali do sad, sve ukazuje na to da su ove dve teorije ispravne, pa i logički. >> Dakle, da li možeš da zamisliš telo koga ima a >> nema? žega to ima, a nema. To nikad nisam tvrdio. Ako si mislio na talasno - korpuskularnu teoriju, tu je sve jasno. Svaka čestica, pa i ti, ;), je istovremeno i talas. Samo što se tvoje talasne osobine ne opažaju, jer imaš veliku masu, a malu brzinu kretanja. Ali, neke efekte (na primer difrakcija elektrona) je nemoguće objasniti bez talasno - čestične prirode objekata. >> Gde je 'rupa'?! Nema rupe, ti gledaš stvari na jedan način, ja na drugi, i ništa više. Meni očiglednost nekih razumnih i, što je važnije naučno proverenih, objašnjenja ne dozvoljavaju da se postavljam na nivo špekulacija. Možda sam suvoparan i dosadan, ali šta mogu, meni su fizičke torije potpuno prihvatljive kao tumačenje stvarnosti.
zvezde.379 m.hristodulo,
>>* ­> Priroda je ograničila maksimalnu brzinu >>* ­> prostiranja informacija na brzinu svetlosti, >> Jer ako je to 'top' (vrh, prim.kriss.), onda je >> to bogami nezgodno. Razvoj staje ... šta bi sa >> evolucijom koja ne trpi stajanje? Daleko smo još mi od brzine svetlosti, a da ne pričam o tome da je nikad nećemo ni dostići konvencionalnim metodama (ubrzivanje od nule). Zato ćemo evoluirati na drugim poljima, ne brini... Tako je to, teško je priznati, u nečemu je priroda moćnija od čoveka. Brzina svetlosti je barijera, koja se ne može dostići i prestići. I kada bi se to učinilo, tu prestaje sva logika. Postoji puno paradoksa koji nam govore o tome da je brzina svetlosti beskonačnost u fizičkom smislu, slična ostalim fizičkim beskonačnostima: dimenzija svemira, subnukleonskih čestica, itd...
zvezde.380 m.hristodulo,
>> Dakle, teorijski može da se dobije v > c, ali je >> samo prepreka dobiti (sa tehničke strane) veliko >> Ey, i dovoljno malo ro. Ona formula važi samo za male vrednosti Ey i rho. Kada se te vrednosti približavaju nekim graničnim vrednostima Ey i rho u prirodi, tada se brzina prostiranja longitudalnih talasa određuje drukčije. Rekoh, može i preko kvantne mehanike, a može i eksperimentalno. I u jednom i u drugom slučaju se dobiju vrednosti za v mnogo manje od c. Bar za dva reda veličine manje. I tačka. ;)
zvezde.381 pele,
Jel dokazano posojanje šestog kvarka? pele.
zvezde.382 m.hristodulo,
>> Jel dokazano posojanje šestog kvarka? Šesti t-kvark, nije otkriven do 1983. godine, od kada datira moja najsvežija literatura, ali one nove mašine u CERN i DESY, su sigurno pomakle stvari, za ovih deset godina. Dokazano je da t-kvark mora imati masu veću od 18 GeV/c^2. Njegovo postojanje je dosta izvesno i logično, jer on jedini fali da upotpuni treću lepton-kvark porodicu. Pitanje je, u stvari, da li je priroda ograničila materiju na samo ove tri porodice, ili ih ima još, čak možda beskonačno mnogo? 99% materije u svemiru je izgrađeno od prve kvark-lepton porodice, u i d-kvarkova (nukleoni), elektrona, i elektronskih neutrina. žudne, šarmantne, lepe i istinite stvari se događaju samo na višim energijama od ove naše uobičajene. :))
zvezde.383 bigbrada,
> izmađu istih (da se 'idealno' dodiruju). Isto pitanje: da li će > se impuls preneti brže od svetlosti (gotovo trenutno)? Teorijski - da. Prakticno - ne. Brada.
zvezde.384 ndragan,
/ kad razmatra tele negativne mase. To sa teletom se vuče još od prvog strikera, onog Arhimeda iz Grčke. Još je on ustanovio da se svako tele koje se potopi u vodu može izvući za rogove.
zvezde.385 valhala,
Moze li neko nesto opsirnije o tahionima, ako ne ovde onda na mail? Val.
zvezde.386 m.hristodulo,
>> žudne, šarmantne, lepe i istinite stvari se >> događaju samo na višim energijama od ove naše >> uobičajene. :)) Mislio sam, naravno, na c, s, b, i t-kvarkove, čija su imena izvedena od početnih slova reči 'charm', 'strange', 'beauty', i 'thruth'. U i d-kvarkovi su dobili imena po rečima 'up' i 'down'. Zar nije to divno? :))
zvezde.387 m.hristodulo,
>> Moze li neko nesto opsirnije o tahionima Tahioni su izvesne, pretpostavljene, čestice, koje se kreću brzinama većim od brzine svetlosti. Oni su postulirani, da bi se objasnili različiti paradoksi različitih oblasti fizike (između ostalih i teorija relativiteta). Tahioni, izvesno je, ne postoje. Oni su samo proizvod špekulacije, a njihovo postojanje (i istovremeno nepostojanje) dovodi do niza logičkih paradoksa. To što su tahioni brži od svetlosti znači da da se normalna ako-onda priroda eksperimenta obrće, i postaje onda-ako! Na fiktivnom tahionskom antitelefonu, odgovori uvek stižu pre nego što se pitanja izgovore. Ako do takve komunikacije dođe, do nje ne može doći! Ako je moguće uspešno izvesti tahionske eksperimente, oni bi morali biti neuspešni!
zvezde.388 ilazarevic,
> reči 'charm', 'strange', 'beauty', i 'thruth'. U i > d-kvarkovi su dobili imena po rečima 'up' i 'down'. Digresija ka jeziku - čini mi se da se "beauty" i "truth" zovu još i "bottom" i "top", ali nijesam ;) baš siguran.
zvezde.389 m.hristodulo,
>> Digresija ka jeziku - čini mi se da se "beauty" i >> "truth" zovu još i "bottom" i "top", ali nijesam >> ;) baš siguran. Da da, u pravu si... U stavri 'bottom' i 'top' mu dođu kao analogija sa 'up' i 'down', a 'beauty' i 'thruth' kao analogija sa 'charm' i 'strange'. Jel znas onu svađu oko imena J/psi čestice? Koliko se sećam jednom je pokojni Mika pričo...
zvezde.390 princess,
ja se izvinjavam sto upadam u diskusiju (ako uopste postoji)▀ meni se jede rostilj!!!...hocemo da idemo da gledamo zsvezde? :)
zvezde.391 pele,
>=} Jel znas onu svađu oko imena J/psi čestice? >=} Koliko se sećam jednom je pokojni Mika pričo... Evo kako je došlo do toga: J/psi mezon je bio otkriven kao rezonanca,tj. bio je opažen po povećanju verovatnoće reakcije među drugim česticama pri određenoj energiji. Otkriće je učinjeno skoro jednovremeno od strane S. Tinga i saradnika u Brukhevenskoj laboratoriji i B. Rihtera sa saradnicima u Stenfordu. Za to otkriće Tingu i Rihteru je 1976. godine pripala Nobelova nagrada za fiziku. Tingova grupa bombardovala je berilijumovu metu protonima sa energijom od nekoliko desetina GeV. Među produktima reakcije posebno su uočavani ele- ktronsko-pozitronski parovi. Po Tingovim rečima najviše je iznenađivalo to što je većina elektronsko-pozitronskih parova imala u potpunosti određenu energiju i impuls. To se moglo desiti samo u slučaju raspada neke čestice sa masom 3.1 GeV. Novootkrivenu česticu Ting je nazvao J-mezonom. Vreme života J-mezona je oko 10^-20 sec. U stenfordu je super-teški mezon bio otkriven prilikom anhilacije elektrona i pozitrona visoke energije u snopovima koji se susreću. Anhilacija elektro- nsko-pozitronskih parova sa energijom od 3.1 GeV bila je praćena rezonantnim rađanjem ili hadrona ili leptonskih parova. Došlo se do zaključka da se pri anhilaciji rađa nova čestica koja se zatim raspada na hadrone ili leptonske parove. Tu česticu je Rihter nazvao psi-mezonom. Pokazalo se da je on identi- čan sa Tingovim J-mezonom pa mu je ostalo ime J/psi mezon. Prema prihvaćenim predstavama među ficičarima J/psi mezon predstavlja kombi- nacijukvarka i antikvarka sa šarmom koji je inače i uveden nakon otkrića ovog mezona kako bi se objasnolo usporenje raspada J/psi mezona i drugih teških mezona. pele.
zvezde.392 vstan,
???????
zvezde.393 jerry,
> ja se izvinjavam sto upadam u diskusiju (ako uopste postoji)▀ > meni se jede rostilj!!!...hocemo da idemo da gledamo zsvezde? :) I meni. Ali bojim se da je sve manje lepih dana. :(((
zvezde.394 ndragan,
/ meni se jede rostilj!!!...hocemo da idemo da gledamo zsvezde? :) Ok, tebi roštilj, meni meso. čvezde nisu bitne.
zvezde.395 ilazarevic,
> meni se jede rostilj!!!...hocemo da idemo da gledamo zsvezde? :) Možda na proleće - počela je radna sezona, a i vreme je sve lošije.
zvezde.396 dejanr,
**** new file **** R:\IBMPC\FUN\*.* ---------------------- kihalica zip 9744* Prva Srpska Elektronska Kihalica ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ P R V A S R P S K A E L E K T R O N S K A K I H A L I C A ║ ╚════════════════════════════════════════════════════════════════════╝ Šta vas čeka na ljubavnom planu? Isprobajte :) <Thanks to ana, a pomalo i thanks to ja>
zvezde.397 jerry,
> **** new file **** > kihalica zip 9744* Prva Srpska Elektronska Kihalica > Sta vas ceka na ljubavnom planu? Isprobajte :) Jeste li nekad dosli na ideju da razdvojite Astronomiju od astrologije koja uopste i nije nauka??? Grozim se mesavine jednog i drugog. (Pogotovo kad vidim Milju "Regulus") :o(
zvezde.398 dejanr,
>> Jeste li nekad dosli na ideju da razdvojite Astronomiju od >> astrologije koja uopste i nije nauka??? Bilo nekada, pa je bilo malo poruka u jednoj, malo u drugoj... i onda neko (mislim Balinda) smisli ime 'zvezde', pa ih fuzionisasmo. Od tada imaju poruka "taman" za temu.
zvezde.399 ilazarevic,
> Jeste li nekad dosli na ideju da razdvojite Astronomiju od > astrologije koja > uopste i nije nauka??? Grozim se mesavine jednog i drugog. (Pogotovo Bilo je ovde dosta zgražavanja u mnogo poruka, ali prosečan broj poruka jednostavno nije dovoljan razlog da se astronomija i astrologija odvoje (na žalost!)
zvezde.400 jerry,
> jednostavno nije dovoljan razlog da se astronomija i astrologija odvoje (na > zalost!) Mogu samo da kazem, na zalost. A jos pre mesec dana je ovde bilo vrrrlo zivo. (Setih se diskusije o nastanku kosmosa, mojih najdrazih crnih rupa [ ;> ] )
zvezde.401 pele,
Piše danas u novinama da je Klinton obustavio finansiranje najvećeg akceleratora čestica na svetu koji se inače gradi deset godina. pele. P.S. Jel to onaj u Teksasu?
zvezde.402 pele,
>=} Mogu samo da kazem, na zalost. A jos pre mesec dana je >=} ovde bilo vrrrlo zivo. >=} (Setih se diskusije o nastanku kosmosa, mojih najdrazih >=} crnih rupa [ ;> ] ) He, pa uvek se čeka neko da počne. Ajd uvali neko interesantno pitanje pa da krenemo :) pele.
zvezde.403 jerry,
> Ajd uvali neko interesantno pitanje pa da krenemo :) Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu? Sta bi se desilo sa atomom i ostalim djelicima ako su 0K?
zvezde.404 m.hristodulo,
>> Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu? Ohladiti telo na apsolutnu nulu, je kao i postici brzinu svetlosti, nemoguce! Uopste sve granicne stvari u prirodi, i jesu granicne jer se ne mogu dostici (osim u nekim specificnim slucajevima). Prekopavao sam malo po literaturi, ne bih li nasao neko prostije objasnjenje zasto telo ne moze dostici apsolutnu nulu, ali se u svako objasnjenje uvode apstraktni pojmovi kao sto su entropija, termodinamicka verovatnoca, itd... Jedino razumno (ali ne sasvim precizno) objasnjenje, na koje sam naisao je da molekuli tela, koje ima termodinamicku temperaturu jednaku apsolutnoj nuli, *apsolutno* miruju. Zasto je nemoguce postici apsolutno mirovanje cestica, takodje je dublje pitanje, i za sad na njega ne bih odgovorio.
zvezde.405 pele,
>=} Jedino razumno (ali ne sasvim precizno) >=} objasnjenje, na koje sam naisao je da molekuli >=} tela, koje ima termodinamicku temperaturu jednaku >=} apsolutnoj nuli, *apsolutno* miruju. Zasto je >=} nemoguce postici apsolutno mirovanje cestica, >=} takodje je dublje pitanje, i za sad na njega ne bih Elem i ja sam prekopao malo po literaturi i našao jednu knjigu koja se zove ' Traganje za apsolutnom nulom ' pa evo par interesantnih stvari u vezi pitanja. ------------------------------------------------------------------ Ispostavlja se da, prema trećem zakonu termodinamike, čak i na apsolutnoj nuli postoji izvesna energija. Priroda ove " nulte energije" predstavlja ispoljavanje osnovnih principa kvantne mehanike. Konačnim brojem procesa hlađenja ne može se postići apsolutna nula. Ispod bilo koje niske temperature koju ostvarimo postoji još niža koju možemo ostvariti ne postižući apsolutnu nulu ------------------------------------------------------------------- Ima naravno još par nekih formulacija ali dosta apstraktnih što si ti rekao. Slažem se da je diskusija o stanju materije na apsolutnoj nuli otprilike ekvivalentna nekim prethodnim diskusijama o kretanju materije brzinom svetlosti, tj. sve se svodi na špekulacije ili pokušaj da se odgovori na pitanje "Šta je bilo pre velikog praska?". U stavri, mogli bi malo da prodiskutujemo o mogućnosi ikakvog odgovora na ovo poslednje pitanje jer, po meni, govoriti o nečemu kad nije po- stojao ni prostor ni vreme je besmisleno. Jel sam u pravu? pele.
zvezde.406 wizard,
> Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu? > > Sta bi se desilo sa atomom i ostalim djelicima ako su 0K? Daj bre Džeri, to je fizika... :( Bolje da pričamo o nečem lepšem, nečem bližem, i duši i umu... recimo, da pričamo o eruptivnim promenljivim tipa UV Ceti? ;))
zvezde.407 dcolak,
│ Bolje da pričamo o nečem lepšem, nečem bližem, i duši i umu... recimo, │ da pričamo o eruptivnim promenljivim tipa UV Ceti? ;)) Gadan je taj UV Ceti. Jedna zvezda a bezobrazna kao dve :))) Sledge DAMMIR!
zvezde.408 vvelisavljev,
Negde sam pročitao ("Galaksija"(?)) da je jedan od tehničkih problema za postizanje apsolutne nule to što se nemože ohladiti sredina neke materije. Jer se površinski molekuli ohlade toliko da ne mogu da oduzmu energiju (toplotu) od središta tog materijala.
zvezde.409 pele,
Evo pre neki dan mi stiže poslednji broj časopisa Vasiona pa reko da vam prekucam neki text odatle. TICIJUS - BODEOVO pravilo U vreme kada počinje naša priča, granica Sunčevog sistema, tačnije granica poznatog plantetnog sistema, bila je na Saturnu. Dalje planete nisu bile poznate ljudima. To je godina 1765. Kepleroi zakoni planetnih kretanja bili su poznati tek oko 130 godina, a Njutnov zakon gravitacije oko 78 godina. U to vreme astronomija se izučava kao primenjena matematika a naziv astronomija pokriva današnju astrologiju. Moglo bi se reći-ljudi samo što su saznali kako se planete kreću oko Sunca, i zašto se kreću oko Sunca. A već tada je jedan prirodnjak postavlja pitanje iz naslova: Zašto su planete tamo gde jesu?. To je Šarl Bone ( Charles Bonnet 1720-1793). Njegovu knjigu 'Saznanje prirode' preveo je na nemački jezik Johan Danijel Ticijus iz Vitemberga ( Johan Daniel Titius, 1729-1796) iste godine. I ne samo to, on je pokušao da nađe odgovor na ovo pitanje. Tražio je naćin da zakonitost planetskih odstojanja od Sunca iskaže matematički. Svoj nalaz saopštio je u tekstu prevedene knjige. Iz nedavno objavljene prepiske Bone -Ticijus jasno se vidi da je odgovor Ticijusov a pitanje Boneovo. U drugom izdanju knjige, šest godina kasnije ovaj dodatak je izvučen u fusnotu. žuveni astronom Johan Elert Bode ( Johann Elert Bode, 1747-1826) preuzima ga u svoju knijgu 'Jasna uputstva za poznavanje neba' i daje prepoznatljiv oblik: Rn = 0.4 + 0.3*2^n U knjige iz atronomije ova jednačina ušla je pod imenom Ticijus-Bodeovo pravilo (ili zakon). po njemu, za n-> -oo dobija se rastojanje Merkur-Sunce, u astronomskim jedinicama. Za n=0 rastojanje Venere, za n=1 Zemlja, za n=2 Mars, za n=4 Jupiter i n=5 Saturn. pele. P.S. Biće i još.
zvezde.410 paki,
­> u astronomskim jedinicama. Za n=0 rastojanje Venere, za n=1 Zemlja, za ­> n=2 Mars, za n=4 Jupiter i n=5 Saturn. A za 3? To je beše ona 'blaženopočivša' planeta?
zvezde.411 kriss,
Šta je novo u SkyGlobe-u 3.6 u odnosu na 3.5 ? Tačnije, jel se isplati skidati?
zvezde.412 jerry,
> Daj bre Dzeri, to je fizika... :( > Bolje da pricamo o necem lepsem, necem blizem, i dusi i umu... recimo, > da pricamo o eruptivnim promenljivim tipa UV Ceti? ;)) Ili na pr. o pulsarima? Oni su uvek interesantna tema. Btw, sta hvali fizici?
zvezde.413 jerry,
> A za 3? To je bese ona 'blazenopocivsa' planeta? Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila planeta.
zvezde.414 jerry,
> Sta je novo u SkyGlobe-u 3.6 u odnosu na 3.5 ? > Tacnije, jel se isplati skidati? Mislim da su GIF fajlovi. Ali jos nisam skinuo pa da mogu da vidim. Skinucu ovijeh dana pa cu da vam kazem.
zvezde.415 milanv,
║║ Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu? Nisam nikakav stručnjak za ovu temu, al' baš da probam, pa makar odvalio: Da bi se nešto o'ladilo treba ga 'laditi nečim još 'ladnijim, jel'te :). E, pa, pošto ladnijeg od aps. nule, jel'te, nema => dotična nula je nedostižna!
zvezde.416 dcolak,
│ Btw, sta hvali fizici? Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI... Toliko ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.417 vstan,
>Sta je novo u SkyGlobe-u 3.6 u odnosu na 3.5 ? >Tacnije, jel se isplati skidati? Ne isplati se. Ima nekih minornih promena, a neke su retrogradne :(
zvezde.418 paki,
­>> A za 3? To je bese ona 'blazenopocivsa' planeta? ­> ­> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila ­> planeta. žini mi se da sam pročitao negde da je nekada davno :) postojala još jedna planeta u našem sistemu, ali da se nešto ružno desilo s njom (npr. raspala se ili tako nešto). Možda i grešim.
zvezde.419 peca.st,
!-> Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI... Za gramatiku ne znam, ali oba pojma su u širokoj upotrebi, mada ovde više ovaj prvi. U nekim krajevima više ovaj drugi. Peđa.
zvezde.420 m.hristodulo,
>> Da bi se nesto o'ladilo treba ga >> 'laditi necim jos 'ladnijim, jel'te :). E, pa, >> posto ladnijeg od aps. nule, jel'te, nema => >> doticna nula je nedostizna! Skoro da si pogodio, ;) Salim se, formulacija nije precizna, ali je logika u osnovi ispravna.
zvezde.421 wizard,
> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila > planeta. Zašto si tako siguran?
zvezde.422 a.kircanski,
_-=> makar odvalio: Da bi se nešto o'ladilo treba ga 'laditi _-=> nečim još 'ladnijim, jel'te :). E, pa, pošto ladnijeg od _-=> aps. nule, jel'te, nema => dotična nula je nedostižna! Ladnijeg od apsolutne nule nema, ali ima ladnog kao apsolutna nula :-). A, ladno kao apsolutna nula moze da ohladi nesto na apsolutnu nulu. VALJDA. :-)
zvezde.423 dcolak,
│! -> Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI... │ │ Za gramatiku ne znam, ali oba pojma su u širokoj upotrebi, │ mada ovde više ovaj prvi. U nekim krajevima više ovaj drugi. Da, kao što su i Dizelaši u velikoj upotrebi.. Veruj mi, kad čuješ nekoga da kaže šta hvali, znaj da se nije puno družio sa knjigom.. Sledge DAMMIR!
zvezde.424 bigbrada,
> Za gramatiku ne znam, ali oba pojma su u širokoj upotrebi, Jeli PeCo, šta ti imaš iz srpskog? ;) Űpaga.
zvezde.425 ilazarevic,
> A, ladno kao apsolutna nula moze da ohladi nesto na apsolutnu nulu. Teško da će moći - morala bi da postoji supstanca koja će se držati na apsolutnoj nuli bez obzira na toplotu tela koje treba da ohladi. Toplota tog zagrejanog tela mora negde da se odvede, pa bi je onda hladno telo preuzelo.
zvezde.426 peca.st,
!-> Jeli PeCo, šta ti imaš iz srpskog? ;) Keca, _fala_ na pitanju, al ja nigde nisam rekao da je ono gramatički tačno, nego da se koristi. BTW, šta ti imaš? Ne piše se "jeli" nego "je li" :))) Peđa.
zvezde.427 wizard,
Najnoviji snimci sa Hablovog teleskopa su dali vrlo interesantne i neočekivane rezultate. Naime, pokazalo se da nama najbliža galaksija M31 ima dvostruko jezgro. Postoje razne pretpostavke, a ide se od toga da su u pitanju poslednju trenuci sudara Andromedine galaksije sa nekom manjom, preko teorije da se M31 sudarila sa crnom rupom koja joj je "odvukla" neke zvezde i da one "trenutno" upadaju u crnu rupu, do mišljenja da je jednostavno u pitanju neka maglina koja zaklanja deo jezgra galaksije, mada je to vrlo sporno jer bi maglina morala biti enormnih dimenzija i ne postoje teorijske pretpostavke porekla nečeg takvog. (?) (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa - nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :)
zvezde.428 ndragan,
/ Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI... Was fehlt (ili fählt)? Da li ćemo još jedan švabizam izokrenuti još malo, ili ga ostaviti kako jeste, ne smatram za preterano važno. Onaj drugi oblik (sa 'hvali') je verovatno nastao kao kontra na "ne kaže se fala nego hvala". Ako smo već švapskom glagolu dali svoje nastavke za vremena, broj i lice, možemo valjda da primenimo još jedno svoje 'pravilo' na njega.
zvezde.429 bigbrada,
> BTW, šta ti imaš? Ne piše se "jeli" nego "je li" :))) ----- Vidi se da imaš keca iz srpskog! ;) Űpaga.
zvezde.430 jerry,
> Malo pismenosti: kaze se STA FALI a NE: STA HVALI... > Toliko ;) Btw, ako nisi primetio, ja cesto volim da se zafrkavam recnikom. Imam par "svojih" izraza. Izvini ako ti smeta al' sta hvali?
zvezde.431 jerry,
> Cini mi se da sam procitao negde da je nekada davno :) postojala > jos jedna planeta u nasem sistemu, ali da se nesto ruzno desilo s > njom (npr. raspala se ili tako nesto). Mozda i gresim. Koliko znam, (a svadjao sam se sa mnogima na opservatoriji oko toga) prema vazecim fizickim zakonima, nije moguce da je to ikada bila planeta. Ja sam nekad bio pobornik iste te teze (da je bila) i to u doba Denikena. On je svojevremeno izjavio da je to bila planeta gde su zivela civilizovana bica ali su ih njihovi neprijatelji razneli u paramparcad. Ja kao decko koji voli da masta, zavoleo sam tu fantasti- cnu ideju pa sam je prihvatio. Ali, uceci fiziku, shvatio sam (i doka- zano mi je) da je to nemoguce.
zvezde.432 jerry,
>> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila >> planeta. > > Zasto si tako siguran? Zbog sadasnjih revolucionih vremena i uglova ostalih 9 planeta.
zvezde.433 ndragan,
/ BTW, šta ti imaš? Ne piše se "jeli" nego "je li" :))) Na jednoj banderi u Niš(u) osvanula cedulja: Dajem časovi iz srpski
zvezde.434 ndragan,
/ nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :) Šalji bre. Ovo mi liči na onog što je uvatio da bije komšiju Turčina zbog onih 500 godina. Jes da je to odavno gotovo, al je on jutros čuo. Malo mi je smešna ona formulacija, "trenutno" - to su ipak stvari koje traju deset na enti godina, i svetlost koja nam je donela informaciju je poprilično bajata, ali mi to tek danas čujemo. Mada, ovo su u stvari jedini događaji koji imaju nekog značaja. Ovo što se događa oko nas je tako sitno...
zvezde.435 milan,
> (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa - > nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :) Naprotiv! Imaš bar jednog vernog čitaoca, tj. mene. Od kada smo ostali bez većine skupih ilustrovanih časopisa (a tu su na žalost i astronomski :(( jer sada kupujemo samo usko naučne a ne i stručno-naučne kao Scientific, Nature, La Recherche,...) ti i par mreža po svetu na kojima su kratki pregledi članaka su mi jedini izvor opšte naučnih informacija. :(( Pl poz M P.S. Šta je sa velikim ciklotronom u Teksasu? Da li je tačno da je projekat obustavljen?
zvezde.436 dcolak,
│ Btw, ako nisi primetio, ja cesto volim da se zafrkavam recnikom. │ Imam par "svojih" izraza. Izvini ako ti smeta al' sta hvali? Smeta mi jer sam takvu 'frazu' vezao za neke ljude iz moje okoline kojima je pismenost nepoznanica.. So, ako voliš da te ljudi izjednačuju za nepismenim gou aehed (glupi Vuk nas je baš zeznuo) :) Sledge DAMMIR!
zvezde.437 vpoznanovic,
*> Najnoviji snimci sa Hablovog teleskopa su dali vrlo interesantne i *> neočekivane rezultate. Naime, pokazalo se da nama najbliža galaksija M31 *> ima dvostruko jezgro. Postoje razne pretpostavke, a ide se od toga da *> (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa - *> nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :) U zadnje sam se vrijeme neočekivano počeo interesovati za astronomiju (možda zbog Frontiera ;), pa bi me zanimalo koliko se toga u ovom trenutku zna o drugim poznatim galaksijama, odnosno dokle su stigla istraživanja u tom pogledu? Da li je površan uvid u strukturu nama najbliže galaksije krajnji domet nauke u ovom trenutku?
zvezde.438 paki,
­> Na jednoj banderi u Niš(u) osvanula cedulja: Na jednoj pečurki u Beogradu osvanula cedulja: 'Dajem nemačke časove.'
zvezde.439 novim,
" nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, " da se mučim. :) šilji, ne pituvaj :)
zvezde.440 pkrstajic,
* P.S. Sta je sa velikim ciklotronom u Teksasu? Da li je tacno da * je projekat obustavljen? Slicno sam i ja cuo: Clinton je tim potezom ispunio predizborno obecanje dato poreskim obveznicima (i to je demokratija :) ). Inace, citav projekat bi kostao preko 8 milijardi $ (racunajaci inflaciju-i vise). Zapravo se radi o SSC (Superconducting Super Collider) sa poje- dinacnom energijom snopa protona od 20 TeV (!!) i duzina tunela od 87 km. Planirano je da se tunel spoji 1996. godine, a vec 1998. izvrse prvi sudari elementarnih cestica. Tim bi se izvrsila provera savremenih teorija o ujedinjenju tri interakcije u prirodi.
zvezde.441 ilazarevic,
> (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa - > nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :) Mene interesuje :) Keep up txe good work...
zvezde.442 duki,
­■ Ladnijeg od apsolutne nule nema, ali ima ladnog kao ­■ apsolutna nula :-). ;) Dođavola, ako ima ladnog kao apsolutna nula nešto je trebalo da ohladi to do apsolutne nule, što znači da je to nešto drugo već bilo hladno kao apsolutna nula, ali šta je to nešto drugo ohladilo do apsolutne nule? ;) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.443 duki,
­■ Piše danas u novinama da je Klinton obustavio ­■ finansiranje najvećeg akceleratora čestica na svetu koji ­■ se inače gradi deset godina. ­■ P.S. Jel to onaj u Teksasu? Ne, to je onaj u beloj kući ;) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.444 duki,
­■­> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila ­■­> planeta. ­■ žini mi se da sam pročitao negde da je nekada davno :) ­■ postojala još jedna planeta u našem sistemu, ali da se ­■ nešto ružno desilo s njom ... Da, i ja se sećam toga. U "Lažovniku" je izašao naslov, nešto kao "Sudbina planete Feton". Ali postoji pitanje ODAKLE taj asteroidni pojas. Malo je neobično da raspored planeta po logaritamskoj skali ide pravilno i onda naiđe jedna rupa "popunjena" nekim "asteroidnim pojasom". Ko je čitao Klarkove "Odiseje" setiće se (možda) one rečenice koja govori o tome da je prsten oko planete Saturn nastao tako što je neka civilizacija, za svoje svrhe (zaboravio sam koje), uništila jedan Saturnov satelit i da su parčići koji sačinjavaju prsten zapravo stene tog satelita privučene Saturnovom gravitacijom. Možda se nešto slično i ovde desilo? COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.445 pkrstajic,
* Tesko da ce moci - morala bi da postoji supstanca koja ce se * drzati na apsolutnoj nuli bez obzira na toplotu tela koje treba * da ohladi. Toplota tog zagrejanog tela mora negde da se odvede, * pa bi je onda hladno telo preuzelo. Kada se raspravlja o hladjenju materije na temperature bliske apsolutnoj nuli, covek treba da se oslobodi nekih konvecionalnih predstava o tome: jedna od tih je da se ona mora odvijati u smislu razmene toplote dva tela, ili odvodjenja toplote. Bitna stvar ovde, nije u temperaturi vec u entropiji. Entropija je, kratko receno, stepen neuredjenosti sistema, ovde konkretno neuredjenost kretanja molekula ili atoma. S njom je u tesnoj vezi temperatura (grubo-sto je veca temp. veca je i entropija), kao i II zakon termodinamike koji tvrdi da entropija izolovanog sistema raste. Sledeci primer je svima poznat: pojava topljenja leda posipanjem obicne soli. Ovaj fenomen se objasnjava time, da kristal kao sto je NaCl ima vecu uredjenost (dakle manju entropiju) od leda, i mesanjem sa ledom kao krajnji rezultat treba da se dobija smesa sa vecom entropijom (saglasno sa II zakonom). To je moguce samo ako se led otopi - molekuli u tecnosti imaju vecu entropiju od cvrstog stanja. Interesantno je da je ova smesa hladnija od leda, sto je u saglasnosti sa zakonom odrzanja energije (jer nije ulozen spolja nikakav rad). Slican postupak se koristi u hladjenju materije na niskim temp. sa tom razlikom sto se umesto posipanja solju koristi jako magnetno polje, koje haoticno uredjene atome usmerava u jednom pravcu i smanjuje entropiju. Time se postize i do 0.001K!
zvezde.446 milan,
> Da, i ja se sećam toga. U "Lažovniku" je izašao naslov, nešto kao > "Sudbina planete Feton". Ali postoji pitanje ODAKLE taj asteroidni > pojas. Malo je neobično da raspored planeta po logaritamskoj skali > ide pravilno i onda naiđe jedna rupa "popunjena" nekim "asteroidnim > pojasom". Ko je čitao Klarkove "Odiseje" setiće se (možda) one rečenice > koja govori o tome da je prsten oko planete Saturn nastao tako što je neka > civilizacija, za svoje svrhe (zaboravio sam koje), uništila jedan Saturnov > satelit i da su parčići koji sačinjavaju prsten zapravo stene tog satelita > privučene Saturnovom gravitacijom. > Možda se nešto slično i ovde desilo? Jock! Još kao "mali deca" sam čitao te priče o Feton-u (pišu ga kao Faeton i ime potiče od nekog odnosnog božanstva iz paganske prošlosti) i zdravo su mi se dopadale, tim pre što "naučno objašnjavaju" nastanak asteroidnog pojasa. Na žalost, suviše lepo da bi bilo istinito. Par godina kasnije naleteo sam na neku ozbiljnu knjigu iz astrofizike u kojoj se sasvim lepo objašnjava - poduprto računicom - da je asteroidnom pojasu mesto BAŠ tu. Naime planete Sunčevog sistema su, prema trenutno opšteprihvaćenoj toriji, nastale tako što su se "restlovi" od nastanka Sunceta slepljivali u mikronske čestice koje su zatim stvarale "kamenčiće" a oni se "lepili" u veće komade poput asteroida. E, sad' računica pokazuje kojim asteroidima sledi sudbina da se "skupe" u planete a koji će zbog gravitacionih efekata da ostanu "nezalepljeni". Upravo "nezalepljenima" je mesto gde je asteroidni pojas. :(( Tako ispada da su asteroidi "restlovi" od Božjeg preduzeća pravljenja planeta, a ne ostaci nekog raspada. Šteta! :) Pl poz M
zvezde.447 arazumenic,
->>> Da bi se nesto o'ladilo treba ga ->>> 'laditi necim jos 'ladnijim, jel'te :). E, pa, -> Skoro da si pogodio, ;) -> Salim se, formulacija nije precizna, ali je -> logika u osnovi ispravna. E, pa kako onda zamrzivač (ili frižider) hladi? Neće biti da je u ovom slučaju ispravna logika. Saša
zvezde.448 pkrstajic,
* ... Naime planete Suncevog sistema * su, prema trenutno opsteprihvacenoj toriji, nastale tako sto * su se "restlovi" od nastanka Sunceta slepljivali u mikronske * cestice koje su zatim stvarale "kamencice" a oni se "lepili" u * vece komade poput asteroida. Sa ovom teorijom bi bilo sve u redu, da nema jedne neprijatne cinjenice za njene pobornike: ako je tacno da su planete nastale iz sunceve materije (dakle u pocetku cinili jedan sistem koji rotira) kako to da sunce koje cini 99.86% mase suncevog sistema, poseduje samo 2% ukupnog momenta kolicine kretanja? Bilo bi ovde interesantno pokrenuti diskusiju o mogucnosti postojanja zivih oblika na drugim zvezdama koristeci pri tome cisto statisticki (i naucni) prilaz; takva zvezda bi trebala da zadovolji neke uslove: -da pripada dugozivecoj spektralnoj klasi (vise od 3 milij. g.) -da poseduje pratioce-planete -da postoji planeta sa normalnim fizickim uslovima (temperatura, pritisak, postojanje atmosfere itd.) -ako su zadovoljeni svi pomenuti uslovi, kolika je verovatnoca da se iz neuredjene mase, relativno prostih molekula formira prvi samoorganizujuci molekul (recimo nukleinska kiselina, protein ali ne mora!) koji ce biti sposoban da prenosi geneticku informaciju? Recimo na primeru nase Galaksije koliko bi zvezda zadovoljila ove zahteve?
zvezde.449 duki,
Dodatak tvojoj teoriji i kritika ovoga: |> -da postoji planeta sa normalnim fizickim uslovima (temperatura, |> pritisak, postojanje atmosfere itd.) |> -ako su zadovoljeni svi pomenuti uslovi Zašto život mora da nastane na način na koji "mi ti poznajemo"? ožda postoje sasvim drugi oblici života na drugim planetama, neshvatljivi za nas. => Verovatnoća za "drugi život" samo je veća. COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED PS: ti = to; ožda = možda; ON LINE... sorry ;)
zvezde.450 m.hristodulo,
>> E, pa kako onda zamrzivac (ili frizider) hladi? >> Nece biti da je u ovom slucaju ispravna logika. Frizider bas tako i radi! Ulaganjem rada u obrnutom Carnotovom ciklusu, toplota moze da se oduzima od hladnog tela i da se predaje toplom telu. Time hladno telo (objekt hladjenja) postaje jos hladnije, dakle vrsi se *prenos* toplote. Rekoh, logika je ispravna.
zvezde.451 ognjan,
>> Najnoviji snimci sa Hablovog teleskopa su dali vrlo interesantne i Kad spomenu Hablov teleskop, zna li neko kakve intervencije ce se raditi na teleskopu u decembru ? Ogledalo sumnjam da ce mijenjati :)) Ogy.
zvezde.452 ilazarevic,
> pravcu i smanjuje entropiju. Time se postize i do 0.001K! Ali, zašto se ne postiže i 0K?
zvezde.453 arazumenic,
Ujedno odgovor na 8.452 -> Frizider bas tako i radi! Ulaganjem rada u -> obrnutom Carnotovom ciklusu, toplota moze da se -> oduzima od hladnog tela i da se predaje toplom telu. Da, tačno je da se ULAGANJEM RADA može PRENETI toplota sa hladnijeg na toplije telo i da frižider tako radi. Ali ovde je bilo reči o hladjenju ODUZIMANJEM toplote od drugog (hladnijeg) tela, prema tome reč je bila o Carnotovom ciklusu. Da, logika da bi nešto ohladio do apsolutne nule Carnotovim ciklusom bi dovela do toga da sredstvo hladjenja mora biti još hladnije je ispravna i samo pokazuje da je to nemoguće ostvariti na taj način. Inače, šta je to apsolutna nula? To je temperatura pri kojoj je pritisak IDEALNOG gasa jednak 0, a takodje je i zapremina jednaka 0. A idealni gas je gas za koji važi Gay-Lussacov zakon: p = p°(1+Ót) i V = V°(1+Ót) (nemam gama, pa sam stavio alfa); Ó ¸ 1/273 Drugim rečima, idealni gas ne postoji, već se zakoni idealnih gasova primenjuju u za realne gasove, jer su za tehničku primenu dovoljno tačni. Drugi opis idealnog gasa je gas kod koga molekuli nemaju dimenzije (već su to materijalne tačke) i kod koga ne postoje medjumolekularne sile. Kako su kod svakog gasa molekuli konačnih dimenzija i kako uvek postoje medjumole- kularne sile, ispada da je apsolutna nula samo jedna teorijska temperatura koju je sigurno nemoguće postići. Saša
zvezde.454 milan,
>* ... Naime planete Suncevog sistema >* su, prema trenutno opsteprihvacenoj toriji, nastale tako sto >* su se "restlovi" od nastanka Sunceta slepljivali u mikronske >* cestice koje su zatim stvarale "kamencice" a oni se "lepili" u >* vece komade poput asteroida. > > Sa ovom teorijom bi bilo sve u redu, da nema jedne neprijatne > cinjenice za njene pobornike: ako je tacno da su planete nastale > iz sunceve materije (dakle u pocetku cinili jedan sistem koji > rotira) kako to da sunce koje cini 99.86% mase suncevog sistema, > poseduje samo 2% ukupnog momenta kolicine kretanja? Kao sa svakim kosmogonijskim modelom i ovde ima problema, ali je ovaj sa najmanje rupa u odnosu na ostale. Što se tiče momenta količine kretanja on se može prenositi tako da nema teorijskih prepreka da se u protofazama kosmogonije momenat preneo na manje komadiće. Istina teško je zamislivo zašto ali to nije rupa nego, pa recimo, neočekivana strana problema. :)) Pl poz M
zvezde.455 dragisha,
EDINBURG, 20. novembra (Rojter) - Astronom iz Edinburga otkrio je postojanje hiljada tamnih objekata na granici svemira čije postojanje bi moglo da predstavlja rešenje jedne od najvećih tajni vasione. Dr Majk Hokins iz Kraljevske opservatorije u Edinburgu je otkrio seriju "mini crnih rupa" koje bi, po njemu, mogle da predstavljaju 90 odsto takozvane nedostajuće mase (materije) vasione oko koje su naučnici godinama razbijali glavu. Astronome, naime, zbunjuje činjenica da je ukupna masa svih poznatih zvezda, planeta, kometa i ostalih nebeskih tela nedovoljna da objasni kretanje masa u vasioni. Stoga su oni došli do zaključka da mora postojati takozvana nevidljiva (nedostajuća) materija čije postojanje bi moglo da objasni zašto se nebeska tela kreću tako kako se kreću. Hokins kaže da je taj niz do sada nepoznatih mini crnih rupa locirao pre godinu dana. Crne rupe su formacije koje imaju ogromnu masu i koncentraciju materije na malom prostoru da kolabiraju pod sopstvenom težinom i u sebe, zbog ogromne snage gravitacije, privlače svu okolnu materiju pa čak i svetlost, tako da su nevidljive. Preliminarni Hoskinsovi proračuni pokazuju da ti objekti imaju dovoljno veliku masu da zaustave ekspanziju svemira. To bi značilo da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30 miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi počeo suprotan proces od onog koji je počeo Big Bengom, prvobitnim praskom posle kojeg je svemir počeo da se širi.
zvezde.456 bjevdjic,
██ EDINBURG, 20. novembra (Rojter) - Astronom iz Edinburga otkrio ██ je postojanje hiljada tamnih objekata na granici svemira čije ██ postojanje bi moglo da predstavlja rešenje jedne od najvećih ██ tajni vasione. :) Da li jos imas ovako zanimljivih clanaka (moze i starih) ??
zvezde.457 nkbog,
> To bi značilo > da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30 > miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi Dal' je ovo greška, il' nam ostalo znatno manje ('iljadu puta) godina do kraja. Ja sam se zabrinuo ;). NB.
zvezde.458 kriss,
˙˙ Kad spomenu Hablov teleskop, zna li neko kakve intervencije ce ˙˙ se raditi na teleskopu u decembru ? Ogledalo sumnjam da ce ˙˙ mijenjati :)) Ja sam čuo da će mu se dodati veeeliko sočivo koje će 'ispraviti' sliku. Dakle, dobiće naočari :)
zvezde.459 m.hristodulo,
>> Da, tacno je da se ULAGANJEM RADA moze PRENETI >> toplota sa hladnijeg na toplije telo i da >> frizider tako radi. Ali ovde je bilo reci o >> hladjenju ODUZIMANJEM toplote od drugog >> (hladnijeg) tela, prema tome rec je bila o >> Carnotovom ciklusu. Mislim da smo se slozili, kolega. Oduzimanje toplote od hladnijeg tela ili prenosenje toplote na toplije telo su ista stvar, gledano iz perspektive energetskog bilansa takvog procesa (obrnuti Carnotov ciklus).
zvezde.460 paki,
­> Ja sam čuo da će mu se dodati veeeliko sočivo koje će ­> 'ispraviti' sliku. Dakle, dobiće naočari :) Crni Kiki, pa gde su naočari i sočiva isto? ::)
zvezde.461 zormi,
* da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30 * miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi Pretpostavljam da su u pitanju milijarde inače bih se zabrinuo ;)
zvezde.462 dcolak,
│ ██ EDINBURG, 20. novembra (Rojter) - Astronom iz Edinburga otkrio │ ██ je postojanje hiljada tamnih objekata na granici svemira čije │ ██ postojanje bi moglo da predstavlja rešenje jedne od najvećih │ ██ tajni vasione. │ │ :) Da li jos imas ovako zanimljivih clanaka (moze i starih) ?? Još bolje ako su novi :) Da ne bi lupali glavu oko već provaljenih stvari :) Sledge DAMMIR!
zvezde.463 kriss,
˙˙ Hokins kaže da je taj niz do sada nepoznatih mini crnih rupa ˙˙ locirao pre godinu dana. žek, jer su crne rupe konačno 'otkrivene' tj. jel dokazano nji'ovo postojanje ili je to 'pretpostavka da se tamo nalaze crne rupe' ??
zvezde.464 jerry,
> ali sta je to nesto drugo ohladilo do apsolutne nule? 'Ladan spricer?
zvezde.465 jerry,
> Tako ispada da su asteroidi "restlovi" od Bozjeg preduzeca > pravljenja planeta, a ne ostaci nekog raspada. Upravo tako. Upravo nase postojanje je dokaz da nije bilo nikakve planete na tom mestu. Da je bilo i da je ona raznesena, gravitacione pretumbacije u celom sistemu bi bile toliko velike da sumnjam da bi smo mi ili bilo koje bice na zemlji, preziveli.
zvezde.466 pkrstajic,
*> pravcu i smanjuje entropiju. Time se postize i do 0.001K! * * Ali, zasto se ne postize i 0K? To pitanje na indirektan nacin regulise III zakon termodinamike (na tvoju srecu poslednji :) ), koji tvrdi da je entropija na apsolutnoj nuli jednaka nuli. Do sada, ovakvu situaciju nije resavao nijedan princip jer je, naprosto po samoj definiciji, entropija relativna velicina. S druge strane statisticka fizika dokazuje da je stanje nulte entropije, tj. potpunog reda nije moguce postici; dakle stvar nije samo prakticnih vec i teorijskih ogranicenja. Medjutim, tu ne treba traziti neke dublje razloge, jer je ovaj princip postuliran i izveden iz cisto empirijskih rezultata, a to je da entropija neminovno iscezava na niskim temperaturama. Skoro istu stvar srecemo i kod specijalne teorije relativnosti, gde doduse nije eksplicitno receno da brzinu c nije moguce postici, vec da je brzina svetlosti u svim referentnim sistemima ima istu vrednost. Ovde je taj postulat uveden na osnovu poznatog Majkelson-Morlijevog eksperimenta. Izgleda da se pragmaticni fizicari ne bave previse filozofskim posledicama teorija kao sto su kvantna mehanika, relativitet, itd. sve dok stvar jos "radi", tj. dok jednacine verno opisuju stvarnost.
zvezde.467 arazumenic,
-> Mislim da smo se slozili, kolega. Oduzimanje Nadam se da jesmo. Saša
zvezde.468 wizard,
> * da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30 > * miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi > > Pretpostavljam da su u pitanju milijarde inače bih se zabrinuo ;) U vezi sa tim pretstojećim smakovima sveta i uništenjima zemlje - ajde da razmotrimo koji nam je najbliži. žisto da znamo kad padaju sankcije.
zvezde.469 wizard,
> žek, jer su crne rupe konačno 'otkrivene' tj. jel dokazano > nji'ovo postojanje ili je to 'pretpostavka da se tamo nalaze crne > rupe' ?? U principu se smatra da neutronska zvezda ne može imati veću masu nego što su 3 sunčeve mase. Prema tome, ako bi našli kolapsirani kompaktan objekat koji bi imao veću masu od te, mogli bi smo smatrati da smo pronašli crnu rupu. Šta je zaista pronađeno ne znam, ali vest mi deluje pomalo neozbiljno i naduvano.
zvezde.470 m.hristodulo,
>> Izgleda da se pragmaticni fizicari ne bave >> previse filozofskim posledicama teorija kao sto >> su kvantna mehanika, relativitet, itd. sve dok >> stvar jos "radi", tj. dok jednacine verno opisuju >> stvarnost... ...sto je, po meni, ispravna stvar. Nema tu "sta bi bilo, kad bi bilo", sve mora da se proveri eksperimentalno, direktno ili indirektno. Jedini izuzetak su postulati (principi), ali i kod njih se eksperimentalno proverava da li njihove posledice vaze ili ne vaze. Treci princip termodinamike je i uveden da bi objasnio eksperimente koja prethodna dva nisu mogli. Teorija je pretpostavka, eksperiment je dokaz!
zvezde.471 pkrstajic,
* U principu se smatra da neutronska zvezda ne moze imati vecu * masu nego sto su 3 sunceve mase. Prema tome, ako bi nasli * kolapsirani kompaktan objekat koji bi imao vecu masu od te, * mogli bi smo smatrati da smo pronasli crnu rupu. Za ozbiljne astrofizicare gore pomenuti argumenti ne bi bili dovoljni da bi zaista poverovali u egzistenciju crnih rupa. Jedan od bitnih razloga je taj sto je pomenuta granica dobijena teorijskim putem, pa nema nacina da u takvoj situaciji razlucimo da li se radi bas o crnoj rupi, ili mozda o nekom masivnom crnom objektu, za koga eto nismo uspeli da pedvidimo neke aspekte opi- ranju gravitacionom kolapsu. Takvi slucajevi, inace postoje i pronadjeni su u dvojnim siste- mima, kod kojih je na osnovu slozenog kretanja oko centra masa su izracunate mase zvezde i njenog "tamnog pratioca" cija masa preva- zilazi 3,3 mase sunca. Naravno prethodno su iskljucene mogucnosti da se radi, eventualno o belom patuljku ili neutronskoj zvezdi. U prvom slucaju bi sjajila bar nekim svetlom, a u drugom bi se "odala" mikrotalasnim pulsiranjem - jedan od takvih kandidata je Labud X-1. Onim sto se crna rupa izdvaja od ostalih masivnih crnih objekata i sto bi bio jak argument u korist njenog postojanja jeste njena velika povrsinska gravitacija (ako se o povrsini kod crne rupe moze uopste govoriti), pa i time velika devijacija puta svetlosnog zraka u blizini Schwarzschild-ovog radijusa. Ovakvim mehanizmom bi crne rupe igrale ulogu gravitacionog sociva za zrake koje polaze od zvezde koja se nalazi u skoro istom pravcu u odnosu na Zemlju. Nesto slicno, medjutim za sada nije otkriveno, jer je mogucnost ovakvog medjusobnog polozaja crne rupe i neke zvezde veoma mala.
zvezde.472 pele,
Da li je moguće, ako neka neutronska zvezda ima pratioca a samim tim i akrecioni disk sa koga materija pada na nju, da posle nekog vremena, taloženjem te mase, dođe do kolapsa te neutronske zvezde u crnu rupu? Još jedno pitanje. Šta konkretno znači kada se govori o nae- lektrisanju i brzini rotacije crne rupe? pele.
zvezde.473 wizard,
> Jedan od bitnih razloga je taj sto je pomenuta granica dobijena > teorijskim putem, pa nema nacina da u takvoj situaciji razlucimo > da li se radi bas o crnoj rupi, ili mozda o nekom masivnom crnom > objektu, za koga eto nismo uspeli da pedvidimo neke aspekte opi- > ranju gravitacionom kolapsu. Pošto je i crna rupa samo teorijska pretpostavka, ne vidim neku veliku prepreku da "neki masivni crni objekat za koga nismo predvideli opiranje gravitacionom kolapsu" nazovemo crnom rupom. ;)
zvezde.474 dragisha,
-> U vezi sa tim pretstojećim smakovima sveta i uništenjima zemlje - ajde -> da razmotrimo koji nam je najbliži. žisto da znamo kad padaju sankcije. Preporučujem da nađeš Teoriju Katastrofa od Asimova (ako već nisi:). Knjigu vrijedi pročitati.