FORUM.1

14 Nov 1989 - 23 Nov 1999

Topics

  1. gde.smo (1029)
  2. svet (145)
  3. jugoslavija (470)
  4. ljudska.prava (244)
  5. stranke (652)
  6. vlada (61)
  7. novine (51)
  8. bonton (105)
  9. trac (66)
  10. literatura (128)
  11. muzika (358)
  12. pokretne.slike (70)
  13. strip (30)
  14. devojke (343)
  15. klub (282)
  16. sport (264)
  17. zvezde (60)
  18. price (65)
  19. civilizacija (74)
  20. vazduhoplovstvo (74)
  21. religija (90)
  22. razno (273)

Messages - vazduhoplovstvo

vazduhoplovstvo.1 rkorda,
VESTI IZ VAZDUHOPLOVNOG SAVEZA JUGOSLAVIJE GENERALNA KONFERENCIJA F.A.I. Delegacije Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije u sastavu Gen.puk Stevan Mirković, Predsednik VSJ i dipl.ing. Valter Kučera, Potpredsednik F.A.I. će učestvovati u radu 7 Generalne Konferencije F.A.I koja se održava u Budimpešti od 9. - 12. oktobra 1990.g. Glavne teme u toku Generalne Konferencije će biti Reorganizacija i modernizacija F.A.I. kao i Organizacija 1. svetskih vazduhoplovnih igara ( Francuska 1991 g.) 8. PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U RELATIVU U Novom Sadu na aerodromu ženej, se od 26.09 do 30.09 održava 8. Prvenstvo Jugoslavije u disciplini grupnih figurativnih skokova (Relativ work RW-4 way). Očekuje se nastup 12 ekipa sa 60 padobranaca. Po završetku državnog prvenstva 29.09 i 30.09. će se na istom aerodromu održati 18. Novosadski kup - klasične discipline gde se očekuju pored 8 jugoslovenskih i tri strane ekipe - Kiskunfeledjhaza, Mađarska, Vinnica SSSR, Pavullo Italija. Ove strane ekipe će van konkurencije nastupiti i na 8 RW prvenstvu Jugoslavije. BALKANSKA KONFERENCIJA U Sofiji će se održati od 13.-15. oktobra redovna sednica Konferencije Vazduhoplovnih sportova Balkanskih zemalja U delegaciji VSJ se nalaze Gen.puk Stevan Mirković, Predsednik VSJ i Radovan Korda savezni trener za v.jedriličarstvo. Na dnevnom redu je program održavanja Balkanijade u vazduhoplovnim sportovima. Balkanijada će se 1991 održati u Bugarskoj. NOVE JEDRILICE NA JUGOSLOVENSKOM NEBU Posle dužeg vremena na Jugoslovenskom nebu će se pojaviti novi tipovi jedrilica. U Saveznom sekretarijatu za saobraćaj i veze je u toku postupak homologacije za tri nova tipa jedrilica koje su aeroklubovi uvezli. To su: "Blanik L-23" proizvodnje LET Kunovice žesko Slovačka Osnovne karakteristike su potpuno metalna konstrukcija Dvosed Razmah krila 16,2 m maksimalna finesa 28 minimalna brzina 60 km/h masa prazne jedrilice 310 kg maksimalna masa 510 kg cena oko 29,000 USD "Puchatek KR-03A" proizvodnje PZL Krosno Poljska Osnovne karakteristike su potpuno metalna konstrukcija Dvosed Razmah krila 16,4 m maksimalna finesa 27 pri 85 km/h minimalna brzina 59 km/h masa prazne jedrilice 340 kg maksimalna masa 540 kg cena oko 21,000 USD "Junior SZD-51-1" proizvodnje PZL Bielsko Poljska konstukcija od kompozitnih materijala Trenažni jednosed razmah krila 15 m maksimalna finesa 35 pri brzini 80 km/h minimalna brzina 61 km/h masa prazne jedrice 215 kg maksimalna masa 380 kg cena oko 19,500 USD Očekuje se da će do kraja oktobra sva tri tipa jedrilice biti homologovana. pozdrav rkorda PS pogledajte i MAIL !VSJ
vazduhoplovstvo.2 bojt,
Posle učestalih zahteva za otvarnje teme vazduhoplovstvo diktatorski režim koji vlada Forumom je rešio da popusti. Evo teme vazduhoplovstvo, malo zbog pritiska a malo i zbog toga što je ovaj moderator jednom davno bio padobranac.
vazduhoplovstvo.3 balinda,
>> Posle učestalih zahteva za otvarnje teme vazduhoplovstvo >> diktatorski režim koji vlada Forumom je rešio da popusti. >> Evo teme vazduhoplovstvo Šta da radim, ostao sam u manjini. ;) Ako ne bude bar 5 poruka po danu u naradnih 6 godina, :) ima da izvršim državni udar pa će da "letite" u temu razno. Možda smislim i nešto gore? :))) Pozdrav, Veliki dikatator. :)
vazduhoplovstvo.4 rkorda,
VAZDUHOPLOVCI (i ostali) Na Srpskohrvatskom jezičkom području ne postoji specijalizovan časopis koji se isključivo bavi vazduhoplovstvom. U Sloveniji postoji časopis "Krila". Vazduhoplovni maketari imaju svoj specijalizovani (vrlo kvalitetan) list "Aeroplan". Novosadski "" je prestao da izlazi na srpskohrvatskom (izlazi 1 godišnje na engleskom). Ponekad se pojavi članak u "Galaksiji" i "Frontu". "Glasnik RV i PVO" je usko stručni vojni časopis i može se nabaviti samo putem pretplate. *************** U petak 21.09. je zaključen prvi broj novog vazduhoplovnog lista - specijalno izdanje časopisa "ON" - "AVIO-ON". Kada će izaći još se nezna ali bićete obavešteni. Sadržaj treba da bude i stručan i popularan i treba da ima i trač rubriku (znate ono ko je koga i sl.) **************
vazduhoplovstvo.5 rkorda,
************ >========================= > 3510 Za !vsj > Od zormi 20.09.žet 07:54 442 chr ... ... >Cuo sam da do dobijanja dozvole treba oko 5000 DM. Da li je to >tacno? >Sta posle kada se dozvola dobije? Koliko kosta iznajmljivanje >sportskog aviona? Na koliko su potrebne provere znanja i >lekarski pregledi ? 1. Da od 5000-7500 DEM ali može jeftinije ako si aktivan u klubu. 2. Posle sledi usavršavanje ili letenje iz zadovoljstva ili sport. 3. 100-150 DEM po času letenja 4. Za sportsku dozvolu na svake dve godine lekarski pregled a provere znanja po potrebi prema proceni instruktora. RKorda
vazduhoplovstvo.6 rkorda,
>========================= > 3583 Za !vsj > Od jvalant 21.09.Pet 17:20 68 chr >--------------------------------------------------- > > Dobio sam detaljan opis i slike izbliza o avionu F-117 !!!! Daj izveštaj Radovan
vazduhoplovstvo.7 rkorda,
VAZDUHOPLOVCI Od "ZASTAVA FILMA" i "Jugoslovenskog biznis kanala" dobili smo ponudu za kupovinu sledećih nastavnih i prigodnih filmova na TV kasetama u VHS tehnici: 1. OBUKA U VAZDUHOPLOVNOM JEDRILIžARSTVU, 22 min. OBUKA U PRIZEMLJENJU PADOBRANACA, 20 min. NAVIGACIJSKI SISTEM VOR, 21 min. NAVIGACIJSKI SISTEM DME, 14 min. NAVIGACIJSKI SISTEM ILS, 15 min. cena 480 din. 2. AKRO GRUPA "LETEĆE ZVEZDE" cena 165 din. 3. NA KRILIMA MAŠTE POD KUPOLOM PADOBRANA SUSRETI GENERACIJA KAO I OBIžNO cena 300 din Ukoliko ste zainteresovani za nabavku, dostavite nam vašu porudžbenicu do 01.10.1990. godine na adresu Vazduhoplovni savez Jugoslavije, Uzun Mirkova 4/I,PF 872, 11000 Beograd tel 626-235. Pozdrav Radovan Korda
vazduhoplovstvo.8 rkorda,
REPREZENTACIJA JUGOSLAVIJE U VAZDUHOPLOVNOM JEDRILIžARSTVU ZA 1991. GODINU broj osvojenih bodova 1989 30% 1990 70% UKUPNO 1. Kolarić Igor Ptuj 6787 2036.1 8564 5994.8 8030.9 2. Frenc čiva Zrenjanin 6913 2073.9 8334 5833.8 7907.7 3. Pristavec Boštjan Bled 6516 1954.8 8447 5912.9 7867.7 4. Stariha Janez Ljubljana 5892 1767.6 8342 5839.4 7607 5. Starovič Vojko Portorož 6171 1851.3 8008 5605.6 7456.9 6. Berčič Maks Ljubljana 6455 1936.5 7661 5362.7 7299.2 7. Filko Ivan N.Sad 6194 1858.2 7629 5340.3 7198.5 8. Thaler Miha Bled 5467 1640.1 7937 5555.9 7196 9. Peperko Franc Celje 6085 1825.5 7451 5215.7 7041.2 10.Pižorn čan Celje 6074 1822.2 6749 4724.3 6546 11.Mirnik Teodor Celje 5443 1632.9 7008 4905.6 6538.5 12.Medič Marjan Ljubljana 5788 1736.4 6792 4754.4 6490.8 13.Šimenc Ivo Bled - 0 8448 5913.6 5913.6
vazduhoplovstvo.9 ognjan,
Baš sam namjeravao da ti kažem da počneš ostavljati vijesti u vezi vazduhoplovstva, kad vidjeh u forumu da si to već uradio.(Hvala (m)oderatorima za temu). Samo nastavi! Ja namjeravam sve to isprintati i odnijeti u aeroklub, tako da oni vide nešto konkretno i korisno od ovih kompjuterskih komunikacija. Tako će biti i manje problema da se nabavi modem kada se bude nabavljao kompjuter. Zanimaju me podaci o ovogodišnjim nesrećama, pa ako ima šta ... >> "Blanik L-23" proizvodnje LET Kunovice žesko Slovačka ... >> maksimalna finesa 28 Eh, da mu finesu navuku bar na 35 ... :)) Pozdrav, Ogy.
vazduhoplovstvo.10 rkorda,
> eh, da mu finesu navuku bar na 35 ... :)) Blanik je školska jedrilica i za tenamene mu je finesa 28 sasvim OK. Ali postoje i školske sa vecom finesom na primer DG 500 proizvodnje ELAN ili IS 28 Rumunska, pa JANUS. A ima i sportskih dvoseda - šta misliš o ptici sa razmahom krila 25 m i finesom 60. (za one koji ne znaju finesa je mera kvaliteta jedrilice - t.j koliko jedrilica sa gubitkom jednog metra visine ŠD, preleti rastojanje. )
vazduhoplovstvo.11 lanik,
>> Cuo sam da do dobijanja dozvole treba oko 5000 DM. Da li je to tacno? Sta posle kada se dozvola dobije? Koliko kosta iznajmljivanje sportskog aviona? Na koliko su potrebne provere znanja i lekarski pregledi ? << Zavisi gde. Ja sam bio letos u JAT-ovoj školi u Vršcu, leteli smo 15 sati na Cessnama (172) i imali smo oko 60/70 časova teorije (predmeti: meteorologija, motori i sistemi, navigacija, instrumenti, teorija leta, konstrukcije i pravila i propisi) do sticanja osnovne dozvole za samostalno letenje sa levog sedišta. Ovaj deo košta 1800 USD, traje mesec dana (u cenu su uračunati smeštaj, hrana i lekarski pregled za C kriterijum), a zatim do sportske dozvole treba nalet od 35 sati (samostalnog letenja), što je u praksi oko 40-tak sati, jer ima letova sa instruktorom koji se ne računaju u samostalno. U JAT-u, čas letenja na Cessni 172 je bio letos 90 USD, tako da na cenu od 1800 USD treba dodati još (40*90) $3600 (i normalno, treba proći sve provere) za sportsku dozvolu. Kada dobiješ dozvolu moraš godišnje da izletiš (mislim) oko 20 sati da bi produžio dozvolu, a moguće je da moraš da imaš i jedan let sa instruktorom (provera). Za lekarski pregled ne znam, ali mislim da isto ide na godinu dana. Cene iznajmljivanja aviona po aeroklubovima su mnogo niže (čuo sam da ima i do 90 DEM!!), ali mislim da u JAT-u imaju mnogo bolje avione i da se sve u svemu isplati platiti više; znaš kako se kaže: you get what you paid for... Pozdrav, Dalibor Lanik
vazduhoplovstvo.12 rkorda,
> Zavisi gde. Ja sam bio letos u JAT-ovoj školi u Vršcu, leteli >smo 15 sati na Cessnama (172) i imali smo oko 60/70 časova teorije Reci mi koliko si naleteo samostalnih sati od tih 15 (potpuno sam u avionu) i posle koliko sati si laširao (tj. prvi put poleteo potpuno sam).? >>Ovaj deo košta 1800 USD, traje mesec dana (u cenu su uračunati Ova cena je po mom saznanju >>BEZOBRAZNO<< prevelika. > Cene iznajmljivanja aviona po aeroklubovima su mnogo niže (čuo >sam da ima i do 90 DEM!!), ali mislim da u JAT-u imaju mnogo bolje >avione i da se sve u svemu isplati platiti više; znaš kako se kaže: you >get what you paid for... Kvalitet obuke je u JAT-u nesporan ali ti garantujem da bi recimo u AK Novi Sad, AK Valjevo (da nabrojim samo neke klubove u Srbiji) dobio isti kvalitet za daleko manje pare. Na obukama koje idu u organizaciji VSJ za 35 dana učenici nalete 30 sati. Voleo bih da napišeš još utisaka o obuci u Vršcu. Pozdrav RKorda
vazduhoplovstvo.13 ognjan,
Danas sam bio ponovo u vazduhu, nakon skoro mjesec dana. Nažalost vrijeme nam nije bilo naklonjeno, tako da sam iscurio za 14 minuta sa 500 m. (Doduše, bio sam u onoj konzervi - Blaniku). Osim toga bilo je i jačeg čeonog vjetra (4-6 m/s) tako da je Blanik na slijetanju, kada sam izvukao pune kočnice, potonuo k'o kamen, pa sam malo tvrđe sletio i popio kritiku od Juke (upravnik aerokluba, i moj nastavnik jedriličarstva). Ogy.
vazduhoplovstvo.14 dpozaric,
Ima li netko informaciju o pojedinacnim rezultatima nasih (a i ostalih) padobranaca na svjetskom prvenstvu na Bledu ? Nisam nesto stizao do novina zadnjih dana, a ni do TV-a, pa me zanima. Drazen.
vazduhoplovstvo.15 jvalant,
Nemam sve podatke ali i ovo ce biti razveseljivo! : Branko Mirt (ALC) postao je svetski prvak.!!!(10 nula) Grciceva je svetska viceprvakinja !(isto ALC) Ekipno su muski bili sesti sa 8cm. Nisam siguran samo mislim da je u 10 cm bilo10 ili 15 ekipa. Potrazicu detalnije podatke i sastavio tabelu.
vazduhoplovstvo.16 rkorda,
Memorijal "Edvard Rusjan" Kalendarom takmičenja VSJ planirano je održavanje Memorijala Edvarda Rusjan predmetnog takmičenja za 20. i 21. oktobar 1990. godine. Takmičenje se održava u okviru Prvenstva Jugoslavije u preciznom letenju za 1990. godinu. Komisija za motorno letenje VSJ je utvrdila da takmičenje mora da traje najmanje dva dana (subota i nedelja). S obzirom da je Memorijal "Edvard Rusjan" zadnje takmičenje u ovoj godini iz sistema "Prvenstva Jugoslavije", to će se po završetku istog proglasiti i prvaci Jugoslavije u preciznom letenju u generalnom i pojedinačnom plasmanu za 1990. godinu. Na takmičenju će učestvovati i svi članovi državne reprezentacije, koja se priprema za nastup na 9. Svetskom prvenstvu u preciznom letenju, koje se održava novembra 1990. godine u Argentini. Pozivam članove Sezama da vide jedno vazduhoplovno takmičenje u Beogradu. Na njemu će učestvovati u svojstvu takmičara i moja XX malenkost.
vazduhoplovstvo.17 rkorda,
Tekst je zabranjeno citirati, pošto je sačinjen za internu upotrebu u Vazduhoplovnom savezu. Ovde ga dajem radi informisanja članova Sezama. BEZBEDNOST U LETENJU Težak karakter udesa i veliki broj poginulih lica u toku 1989. godine, kao i početkom ove godine, ukazuju na činjenicu da se stanje bezbednosti u letenju u organizacijama VSJ znatno pogoršalo, sa trendom daljeg povećanja udesnih situacija i broja udesa, kao posledica loše organizacije letenja zbog, često nestručnog, rada i u procesu rukovođenja letenjem, a i nediscipline letača i padobranaca, koja se ogleda u grubim odstupanjima od zadataka. Uzroke ovakvog stanja prvenstveno treba tražiti u finansijskom, materijalnom i kadrovskom osiromašenju organizacija Vazduhoplovnog saveza. Nastali udesi nas upozoravaju da u rukovođenju letenjem i izvođenjem padobranskih skokova ima značajnih propusta, što nam nalaže da utvrdimo razloge i iste odstranimo, kako bismo povećali bezbednost. Ističući stručnost u radu, kao jedan od faktora za bezbedno letenje i izvođenje padobranskih skokova, ima se u vidu pravilno i potpuno sprovedena organizacija letenja, sa aspekta dosledne primene PROPISA I PRAVILA u prosecu rukovođenja letenjem i izvođenjem padobranskih skokova. Propusti u rukovođenju podrazumevaju odstupanja od primene propisanih normi i utvrđenih pravila. Da bismo potvrdili prednje navode i skrenuli pažnju predsednicima aeroklubova i upravnicima letačkih centara na stvarno stanje u domenu rukovođenja, koristićemo kraću analizu vazduhoplovnih udesa koji su se dogodili u toku 1990. godine. 16.05.1990. godine, u 16,35h, na sportskom aerodromu Borovo, dogodio se udes u kome je izgubio život padobranac- učenik. Udes se dogodio prilikom izvođenja padobranskog skoka padobranom tipa "F4" iz aviona "AN-2". Formalno, kritičnog dana za vreme izvođenja padobranskih skokova, bili su zadovoljeni svi propisi, međutim, određene inforacije govore o propustima u stručnom radu, čiji nivo nije definisan u propisima i pravilima. Naime, učenik- padobranac je kritičnog dana izvodio svoj 19,20 i 21 skok (odnosno tri skoka). Prethodni skok je izveo oko mesec dana ranije. Propisi dozvoljavaju da padobranac izvrši 3 skoka u toku jednog dana, a na nastavniku je da proceni kondiciju, obučenost i pripremljenost. 18.11.1989. godine u 09,00 časova na sportskom aerodromu Jasenice kod Mostara, dogodio se udes aviona "CITABRIA- CH10" YU-CAG, valsniŠtvo VSJ, na korišĆenju pri AK Split. Udes se dogodio na zemlji u toku pripreme aviona za let zbog nestručnog rada pilota, koji se nalazio na dužnosti upravnika Letačkog centra Mostar - u funkciji rukovodioca letenja tog dana. Navedenog dana imenovani je, prekoračujući svoja ovlašćenja, bez prisustva kvalifikovanog i ovlašćenog aviomehaničara, otpočeo pripremu predmetnog aviona za let. Kako je starter motora bio neispravan, odlučio je da motor zapusti u rad "bacanjem elise". Pored aviona, a za komadama je postavio pripravnika aviomehaničara koji nije dovoljno poznavao eksploataciju ovog aviona (pripravnik aviomehaničar je stajao na papučici kabine uvučen prednjim delom tela u avion sa zadatkom da na "komandu" Vinkovića uključi magnete). Kada je pilot "bacio" elisu, motor je prihvatio - sa nešto većim brojem "obrtaja" i "krenuo", srušio Vinkovića i točkom mu prešao preko noge, da bi potom rulao preko 50 metara i udario elisom u metalna vrata hangara. Za sve vreme vožnje po zemlji, pripravnik aviomehaničar se nalazio u kabini aviona "zapomažući", da bi na kraju u momentu udara aviona u hangra ispao iz, ili sa, aviona kojom prilikom je zadobio lakše povrede. 17.02.1990. godine na beogradskom sportskom aerodromu "Lisičiji Jarak" dogodio se udes aviona "UTVA-75" YU-DJJ. Pilot- nastavnik letenja je zbog prestanka rada motora posle poletanja izvršio prinudno sletanje, nakon čega se avion prevrnuo na leđa i polupao. Nastavnik letenja i učenik-pilot su ostali nepovređeni. Motor aviona je prestao sa radom na 30 metara visine posle izvršenog poletanja zbog vode u gorivu. Pre ovog kritičnog leta imenovani pilota je izvršio 5 poletanja u trajanju od 02,00 časova. Nije imao primedbe na rad motora. Posle izvršenog dopunjavanja gorivom, izvršio je probu rada motora, izašao na letački start i posle dobijenog odobrenja poleteo, da bi ostao u vazduhu 20-30 sek. i prinudno sleteo. Analiza ovog slučaja je ukazala da su učinjeni sledeći propusti, od kojih neki nisu direktno uticali na udes: 1)Kritičnog dana na aerodromu se nije nalazio profesionalni aviomehaničar već je istog zamenjivao drugi aviomehaničar, koji je ovaj posao radio volonterski. 2)Nije izvršena primopredaja dužnosti između ova dva aviomehaničara, tako da novi mehaničar nije znao stanje ispravnosti prateće opreme za pretakanje goriva, kao ni stanje goriva, a ni postupak punjenja. Takođe nije imao na raspolaganju ni kompletnu opremu ni alat. Izvršio je dopunjavanje goriva, pregled motora i pustio u let avion u čijim rezervoarima je bila kritična količina goriva. 3)Pilot nije prisustvovao punjenju aviona, što po pravilu i ne mora. U avion je primio "učenika" - pilota, 3. koji nije upisan u "Knjigu registra", tako da je pitanje statusa ovog lica ostalo otvoreno - da li je bio "putnik na panoramskom letu" ili "učenik na informativnom letu". žinjenica je da se nalazio na levom - pilotskom sedištu, a da prema evidenciji škole nije učenik, a ni po pripremi koju je izvršio. Praktično je to bila jedna nepropisna vožnja nepravilno pripremljenim avionom za let. Posledica - razbijen avion. 25.02.1990. godine u 13,10 h na sportskom aerodromu Leskovac dogodio se udes jedrilice "BLANIK L-13" YU-5359. Pilot- nastavnik letenja - pilot jedriličar, je izvodila "rutinksi let" predmetnom jedrilicom iz zadnje - nastavničke kabine. U prednjoj - pilotskoj kabini nalazilo se lice - građanin, na nekoj vrsti "panoramskog - pokaznog leta". Let se konstantno odvijao do visine oko 2 metra, kada je počeo nepravilan rad motora na avionu "PA-18", koji je vukao jedrilicu u kojoj je pilotirao aviomehaničar - pilot i upravnik LC Leskovac. Zbog nepravilnog rada motora, pilot je mahanjem krila komndovao jedrilici "otkači", a potom je jedrilicu i sam otkačio, ili se sama otkačila sa kuke na avionu i jednostavno u nekom uslovnom pravcu sletala, ili bolje rečeno, "pala", što je uticalo da se jedrilica znatno ošteti. Posada nepovređena. žinjenica je da su se u jednom trenutku našli u vazduhu sva stručna lica - upravnik LC-nastavnik letenja, pilot, nastavnik jedriličarstva i aviomehaničar. Na zemlji nije ostao niko. U avionu se za vreme kritičnog leta nalazilo "sisačko gorivo", na kom je motor radio zadnjih 20 časova. 21.03.1990. godine u 17,oo h na letilištu "Sterijino" kod Ade, dogodio se udes zmaja "APOLLO CX TANDEM" YU-8002, u kome su izgubili živote pilot zmaja i putnik. Zadatak kritičnog leta je bio "informativni" ili "panoramski lete", u kome je pilot želeo da putniku pokaže lepote letenja i na taj način da ga animira za budućeg ljubitelja vazduhoplovstva. Pilot nije mogao da odoli želji da prikaže i neke "manevre", kojom prilikom je izgubio kontrolu nad upravljanjem zmaja i udario u zemlju. Predmetni zmaj imao je uverenje plovidbenosti, ali je istom istekla važnost. Postavlja se pitanje šta je sa organizacijom letenja i odgovornim licima, kao i da li su zmajarski klubovi, a i sami zmajari, članovi VSJ. U cilju bezbednosti letenja ova otvorena pitanja zahtevaju hitna rešenja. Izuzetno veliki broj udesa i njihov težak karakter, u toku ove godine, nalažu Upravnicima letačkih centara, rukovodećim organima u aeroklubovima, u VSR/P i u VSJ preduzimanje sledećih konkretnih mera: 1.Obezbediti uslove za dosledno sprovođenje ODLUKE PREDSEDNIŠTVA KONFERENCIJE VAZDUHOPLOVNOG SAVEZA JUGOSLAVIJE br I./844 od 19.10.1989.g koja se odnosi na primenjivanje "PRAVILNIKA O MINIMALNIM USLOVIMA KOJE MORA DA ISPUNJAVAJU LETAžKI CENTRI VSJ". U slučaju da nisu ispunjeni uslovi propisani predmetnim PRAVILNIKOM, obustaviti svako letenje i izvođenje padobranskih skokova dok se isti ne ispune. 2.Po hitnom postupku obezbediti uslove za rad KOMISIJA ZA BEZBEDNOST U LETENJU I IZVOĐENJU PADOBRANSKIH SKOKOVA, saglasno čl 8. ZAKONA O VAZDUŠNOJ PLOVIDBI i čl. 3. PRAVILNIKA O MINIMALNIM USLOVIMA. 3.Obezbediti uslove za striktno pridržavanje PRAVILNIKA O LETENJU VAZDUHOPLOVA I PRAVILNIKA ZA IZVOĐENJE PADOBRANSKIH SKOKOVA, OD STRANE UPRAVNIKA LETAžKIH CENTARA, TAKO I OD STRANE OSTALIH UžESNIKA. 4.Da ORGANI UPRAVLJANJA procene da li nivo stručnosti UPRAVNIKA i AVIOTEHNIžARA obezbeđuje garancije za bezbedno izvršenje letenja i padobranskih skokova. 5.Pojava je kod većine letačkih organizacija koji nemaju profesionalni kadar ( upravnike i aviomehaničare), da iste angažuju iz redova amatera-volontera bez odgovarajućih odluka o imenovanju od strane ORGANA UPRAVLJANJA i bez ugovora u kojima su regulisanne međusobna prava, dužnosti, obaveze i odgovornosti. U SLUžAJEVIMA GDE NISU OBEZBEĐENE OVE PRAVNE REGULATIVE ZAUSTAVITI LETENJE DO REGULISANJA OVIH PITANJA. 6.Letenje i izvođenje padobranskih skokova mora da se odvija po utvrđenim PROGRAMIMA RADA odobrenim od strane ORGANA UPRAVLJANJA letačkih organizacija kao i na osnovu detaljno utvrđenih razrađenih zadataka u DNEVNOM PLANU LETENJA. STRUžNA SLUčBA VAZDUHOPLOVNOG SAVEZA JUGOSLAVIJE
vazduhoplovstvo.20 lanik,
>> Reci mi koliko si naleteo samostalnih sati od tih 15 (potpuno sam u avionu)i posle koliko sati si laširao (tj. prvi put poleteo potpuno sam).? << Vrlo malo! :( Ali ima vremena, do sportske ću se naleteti... - laširao sam sa 13 sati. >> Ova cena je po mom saznanju >>BEZOBRAZNO<< prevelika. << Apsolutno! Ali šta drugo? Vršac je ipak *ŠKOLA* (priznata u svetu, and all that...), o aeroklubovima sam čuo sve najgore (što se kvaliteta obuke i aviona tiče). By the Way, da li znaš neki AK u kome imaju C-172? Pozdrav, Dalibor Lanik
vazduhoplovstvo.22 jvalant,
>> By the way, da li znas neki AK u kome imaju C-172? Imaju u ALC dve, kao i jednu 150 i jednu 182.
vazduhoplovstvo.23 rkorda,
NOVOSTI IZ FAI Homologovani rekordi u prvoj polovini 1990 Iako bi se moglo pomisliti da se više nijedan rezultat na svetu ne može poboljšati, ipak nam iz sedišta Međunarodne vazduhoplovne federacije u Parizu stižu izveštaji o suprotnom. Tako su, samo u periodu od 1. aprila i 30. juna ove godine, u raznim kategorijama, od ultralakih zmajeva pa do super teških mlaznjaka, homologovana 32 nova svetska rekorda. Istina, velika većina tih letova izvršena je u disciplini "brzina na priznatim maršrutama", koja uglavnom odgovara pilotima u saobraćaju i koji su nama, prostim sportistima, nedostupni. Možda bi piloti naših aviokompanija, članovi VSJ, mogli da se više zainteresuju za ovu disciplinu, ali o tome drugi put. Za nas su zato nainteresantniji sledeći rekordi: Klasa C-1 (aeroplani), potklasa C-1-a/o (lakši od 300 kg), grupa I (klipni motor): Brzina na putanji od 3 km ...................... 298.54 km/h. Ovaj rekord postigao je Brajan Dempsi u SAD, 17. decembra 1989., na vazduhoplovu Soneral sa Folksvagenovim motorom od 1600 od 47 KS. U istoj klasi, ali II grupi (turboprop) i potklasi C-1-b (500 do 1000 kg), Semjuel Bedžes iz SAD se popeo na: 3000 m za ..................... 2 minuta i 47 sekundi. To je bilo 27. decembra 1989. na avionu Biker Jungmajster,(predratna nemačka konstrukcija) što je malo neobično, jer nije navedeno koji je to motor bio ugrađen na ovaj maleni akrobatski avion. U klasi O (zmajevi), potklasi o 1 (mono fleks) i kategoriji žena, Dženi Ganderton iz Australije, na vazduhoplovu Foil 152 C, u vremenu od 15. januara do 14. februara, postigla je sledeće rekorde: Brzina u trouglu od 50 km ......................... 16.5. km/h Rastojanje sa jednom okretnom tačkom .............. 100.3 km Rastojanje u trouglu .............................. 106.7 km Brzina na rastojanju od 25 km u trouglu ........... 26 km/h U istoj klasi i potklasi, ali opštoj kategoriji, S. Blenkinson, isto iz Australije, na zmaju žarobni poljubac (!) je 22. januara takođe u Forbsu postigao: Brzina na putu od 100 km, sa ciljem i povratkom ..... 31.66 km/h U istoj klasi O, ali potklasi o 3 (para-glajderi), Andre Buher iz Australije, postigao je na Kometu X, u mestu Potkovičaste livade u Americi, 28. avgusta 1989. sledeće: Rastojanje u pravoj liniji .......................... 74,672 km. Pa valjda i mi imamo neke livade ... Za članove Sezama pripremio delegat VSJ u Međunarodnoj sportskoj komisiji g. Vlada Šams.
vazduhoplovstvo.24 rkorda,
Cesnu 172 od klubova koji su blizu Beogradu imaju Borovo, Osijek, i verovatno Tuzla. Da li ste zainteresovani za Adresar Aeroklubova? RKorda
vazduhoplovstvo.25 jvalant,
Evo opisa F-117A : ....:....:....:....:....:....:....:....:....:....:....:....:....:....:....: Lockheed F-117 Stealth Fighter U subotu 21. Aprila 1990 je USAAF pripremilo javnu predstavitev svojih *nevidljivih lovaca* u armijski bazi Nellis u Nevadi. Avion se uradno zove F-117A. Avion je duge godine varovao plast tajne, njegovo postojanje pa su otkrili 10. novembre 1988 g. Istorija aviona Lockheed F-117A je isto tako neobicna, kao i avion sam. Sve je pocelo 1973 godine, kad su ASAAF I DARPA, poceli sa projektom CSIRS. U to doba, su raziskovali kako radari detetkuju avione iz nemetalnih mate- rijala. Za tu svrhu upotrbljavali su mali civilni avion. Avion Windecker Eagle je u celini bio izradjen iz karbona i staklenih vlakna. Rezultati su bili tako dobri, da se je americko vazduhoplovstvo odlucilo nastaviti sa projektom, ali ovaj put sa avionom konstruisanim posebno za izvidjanje i napad, i da uz to bude nevidljivo za radare. Krajem 1973.g. poceli su *Black program*, program koji je bio financiran iz skrivnih fondova. Svim vodecim prizvodjacima poslali su zahtev za ponudu. Odgovorili su Boeing, Grumman,LTV,McDonnell-Douglas i Northrop. Lockheed je htio razviti svoj nevidljiv avion. U konkurenci su kasnije ostali samo Northrop i Lockheed. 1976 je Lockheed dobio 30 mil.$ za izradu dveh prototipa, koje su nazvali XST (eXperimental Stealth Fighter). Godinu dana posle podpisa ugovora je Lockheed dostavio prvi XST. Raz- stavljenog su sa avionima Galaxy prebacili u avionsku bazu Nellis u Nevadi. Prvi polet izvedli su u podrucju Groom Dry Lake. Bilo je to Novembra 1977. To podrucje je u celini okruzeno senzorima i kasarnama. Pored toga nadziru se granice iz vazduha. Tamo deluje vec nekoliko godine odsek 4477 alias Crvene berete alias Odsek Mig. Oni rade sa avionima mig-17,19,23 i suhoj 20, koje su zaplijenili u razlicitim akcijama, a neke cak i kupili(pominje se Causescu). Tako su Lockheedovi inzenjeri imali mogucnost testirati avion na ori- ginalnoj ruskoj obrambenoj tehnici(SAM, avioni...). Oba prototipa nestali su u nezgodama, no koncept se pokazao pravilnim i rodio se F-117. Treba reci i to, da je sav taj poligon u velicini Svice!! Fenomenalno jest do, da u javnost nije procurila ama bas nikakva vijest. Do otkrivanja tajne pripomogla je nezgoda 1986 g. Uzroci su nepo- znati. Sad i malo o avionu samom: Avion je jednosedezni dvomotorac, velicine Priblizno kao i F-15. Osno- vni konstrukcioni material je aluminij, puno pa su upotrebljavali i kompo- zitne materiale. To su plastovite strukture, koje su izradili u DOW Chemi- calu iz fibaloya odnosno fiberloya. To je kompozit oznacen sa kraticom RAM (Radar Absorbent Material) i koji uspesno upija radarske zrake. Tim materialom su prekrili krila i trup i izgradili vecinu strukturnih elemena- ta. Smanjenju radarskog odseva pripomaze i konstrukcija aviona. Sva gornja povrsina je sastavljena iz ploskvi, sastavljenih pod uglovima,vecima od 30 stepeni.(tu tehniku nazivaju Cut Diamond). Svaka ploskva djeluje kao samo- stalno zrcalo i odbijaju zrake na sve strane. Ako jedna ili dve ploskve odbiju zrake prema radaru, bi bio odjek veoma mali, posto strucnjaci tvrde da fibaloy upije 98% svih zraka. Motora(General Electrics f-404) sta ugradjena u komoru sa piramidama (kao u gluvoj sobi), da bi stvarali sto manje buke. Zrak ulazi kroz otvore zaprte s mrezom iz kompozita sa gridom od 1cm. Izlazne sobe su visoke od 15-20 cm i dugacke oko 2m, sa vertikalnim lamelama.Iznad svakog motora stavili su oůtvore, koji usrkavaju hladan vazduh i mjesaju ga sa izlaznim vazduhom. Taj postupak veoma smanjuje IR zracenje(temp.plinova toliko je nizka, da ne privuce raket) i buku, ali i slabi efikasnost motora. Komande su FBW(Fly By Wire), kvadrupolne, na sto ukazuju cetiri pito cijevi. Avion ima neophodni HUD, laserski osvetlijvac koji detetkuje pre- preke, FLIR(Forward Loking IR ) kameru i tv kameru spojenu sa pojacalom svijetlosti. Sve to je spojeno sa HUD. Mogucnosti naoruzanja su velike: Moze da nosi 900 Kg bombe sa laser skim navodjenjem, rakete A-G, A-A, protivradarske rakete, termonuklearne bombe B-61 ili B-63.... Zbog konstrukcije i upotrebljenih materiala je ekvivalentan odsev na radaru izmedju 0.01 i 0.001 kvadratnog metra, sto je manje od odseva ga- leba!! Svaki avion kosta 42,6 mio $ ( i jos 112 mio $ ako stejemo i trosko- ve razvoja). Neki od posmatraca misle da su F-117A pokazali zbog toga,sto je vec malo zastaralo. Sve u svemu F-117 je bio odlican testni avion, kod kojeg su se strucnjaci naucili mnogo stvari, sto ce jim biti od koristi kod konstrukcije ATF(Advanced Tactical Fighter) i ATA(Advanced Tactical Air- craft). Po reviji Science et Vie P.S. Izvinite zbog mogucih gresaka kod prevodenja! Pozdrav, Janez
vazduhoplovstvo.26 lanik,
>> Da li ste zainteresovani za Adresar Aeroklubova? << Da!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
vazduhoplovstvo.27 rkorda,
VAZDUHOPLOVNI SAVEZ JUGOSLAVIJE, Vazduhoplovni savez Jugoslavije, YU-11000 Beograd, Uzun Mirkova 4/I, tel (011) 62-62-35, 62-60-77, telex 72936, fax 62-72-90 Bosna i Hercegovina, Vazduhoplovni savez Bosne i Hercegovine, YU-71000 Sarajevo, S. Albaharija 1, tel (071) 21-67-23, 21-61-96, Crna Gora, Vazduhoplovni savez Crne Gore, YU-81000 Titograd, Aerobaza bb, tel (081) 23-215, Hrvatska, Zrakoplovni savez Hrvatske, YU-41000 Zagreb, Dalmatinska 12, tel (041) 43-08-42, telex 21602 ZGT YU, Makedonija, Vozduhoploven sojuz na Makedonija, YU-91000 Skopje, Đ. Đakovica 1, tel (091) 22-76-72, 21-13-71, Slovenija, Zveza letalskih organizacij Slovenije, YU-61000 Ljubljana, Lepi pot 6, tel (061) 22-25-04, telex 32-228 ZOTKS YU, Srbija, Vazduhoplovni savez Srbije, YU-11000 Beograd, Uzun Mirkova 4/1, tel (011) 62-62-30, 62-57-95, Kosovo Vazduhoplovni savez Kosova, YU-38000 Priština, Ramiz Sadiku bb, tel (038) 24-405, 89-146, Vojvodina, Vazduhoplovni savez Vojvodine, YU-21000 Novi Sad, Narodnih heroja 19, tel (021) 29-916, dir
vazduhoplovstvo.28 rkorda,
Vazduhoplovni časopisi - nepotpuna lista AEROSVET, srpskohrvatski NIŠRO Dnevnik - AEROSVET YU-21000 Novi Sad, Vojvodjanskih brigada 7 tel (021) 22-544 KRILA, slovenski Nasa obramba (revija Krila) YU-61000 Ljubljana, Rimska 8 tel (061) 22-33-29 AEROPLAN srpskohrvatski AIP PRESS d.o.o. YU-66333 Sečovlje "Aerodrom Portorož" tel (066) 79-710, 79-674 telex 34-159 YU ADPORT
vazduhoplovstvo.29 rkorda,
Bosna i Hecegovina Vazduhoplovni savez Bosne i Hercegovine YU-71000 Sarajevo, S. Albaharija 1, tel (071) 21-67-23 21-61-96 Aeroklubovi koji imaju aerodrom 1. Aeroklub "Sarajevo" YU-71000 Sarajevo, Vojvode Stepe 11 tel (071) 37-170, 64-12-50 2. Aeroklub "Ljubo Bresan" YU-88000 Mostar, Krpica 8 tel (088) 21-543, 22-551-ext 306 3. Aeroklub "Prva partizanska avijacija" YU-78300 Prijedor, Marsala Tita 55 tel (079) 21-238, 22-533 4. Aeroklub "Rudi Cajavec" YU-78000 Banja Luka, Pavlica 86 tel (078) 34-619, 31-336 5. Aeroklub "Zdravko Smolej" YU-74000 Tuzla, Matije Gupca 1 tel (075) 22-44-42 6. Aeroklub "Bihac" YU-77000 Bihac, Aleja AVNOJA bb tel (077) 22-81-24 7. Aeroklub "Glamoč" YU-80220 Glamoč
vazduhoplovstvo.30 rkorda,
Montenegro (Crna Gora) Vazduhoplovni savez Crne Gore, YU-81000 Titograd, Aerobaza bb, tel (081) 23-215, 1. Aeroklub "Spiro Mugoša", YU-81000 Titograd, M.Miljanova 23, tel (081) 32-18, 2. Aeroklub "Ivangrad", YU-84300 Ivangrad, Aerodrom Dolac, tel (084) 62-624, 3. Aeroklub "Niksic", YU-81400 Niksic, Micunovica 13, tel (083) 23-012, 23-681, 4. Aeroklub "Tivat" YU-81320, Tivat,
vazduhoplovstvo.31 rkorda,
Makedonija Vozduhoploven sojuz na Makedonija, YU-91000 Skopje, Dj. Djakovica 1, tel (091) 22-76-72, 21-13-71, 1. Aeroklub "Jurij Gagarin", YU-91000 Skopje, Veljka Vlahovica 24, tel (091) 22-76-73, 2. Aeroklub "Done Bozinov", YU-91300 Kumanovo, tel (0901) 23-571, 27-571, 3. Aeroklub "Mirko Todorovski", YU-97000 Bitola, tel (097) 21-105, 31-016, 4. Aeroklub "Prilep", YU-97500 Prilep, trg Republike 12, tel (097) 73-998, 73-037, 5. Aeroklub "25 MAJ", YU-92000 Stip, Dom Narodne tehnike, tel (098) 21-664, 22-782,
vazduhoplovstvo.32 rkorda,
Hrvatska Zrakoplovni savez Hrvatske YU-41000 Zagreb, Dalmatinska 12 tel (041) 43-08-42 1. Aeroklub "Zagreb", YU-41000 Zagreb, Jurisiceva 5, tel (041) 27-89-29, 52-27-79, 27-36-65, 2. Aeroklub "Milan Tojagic", YU-41410 Velika Gorica, Kurilovecka bb, tel (041) 81-03-07, 3. Aeroklub "Osijek", Yu-54000 Osijek, Krizanicev trg 1, tel (054) 44-838, 31-276, 4. Zrakoplovni centar "Borovo", YU-56223 Borovo, Aerodrom, tel (056) 82-254, 41-255-ext 1150, 5. Aeroklub "Djuro Sekulic", YU-55001 Slavonski Brod,Horvatova 2, PP. 13, tel (055) 23-10-96, 6. Aeroklub "Split", YU-58000 Split, Teslina 27, tel (058) 41-138, 82-295, 7. Aeroklub "žakovec", YU-42300 Cakovec, aerodrom Pribislavec, tel (042) 81-784, 8. Aeroklub "Krila Kvarnera", YU-51000 Rijeka, Korzo 2/III, YU-51219 Cavle, aerodrom Grobnik, tel (051) 80-65-85, 42-41-07, 9. Aeroklub "Dubrovnik", YU-50000 Dubrovnik, Ćilipi, tel (050) 23-531, 10. Aeroklub "Zadar", YU-57000 Zadar, Branimirova obala 4, tel (057) 43-72-27, 11. Aeroklub "Virovitica", YU-43400 Virovitica, Virovitske udarne brigade 13, 12. Aeroklub "Krila Istre", YU-52000 Pula, Aldo Negri 41a, tel (052) 24-435, 13. Aeroklub "Vrsar", YU-51450 Vrsar, Aerodrom Vrsar, tel (053) 41-31, 52-31 14. Aeroklub "Ivanić Grad" Ivanić Grad 15. Zrakoplovni centar "Vara'din" YU-42000 Vara'din, B. Ad'ije 7/I, tel (042) 55-055,
vazduhoplovstvo.33 rkorda,
AEROKLUB "KRALJEVO" K R A L J E V O Memorijal "Kraljevački oktobar - 1990" se održava 13. i 14.10.1990. godine, a u okviru 10. Prvenstva Jugoslavije u preciznom letenju. Propozicijama takmičenja je predviđeno da svaki takmičar odleti po jednu takmičarsku maršrutu u trajanju od 0,40 čas. i po tri precizna sletanja, sve u ukupnom trajanju od po cca 01,00 časa. Na takmičenju u Kraljevu učestvovaće i kompletna jugoslovenska reprezentacija pilota, koja je planirana za odlazak na Svetsko prvenstvo u preciznom letenju koje se održava novembra meseca u Argentini.
vazduhoplovstvo.34 rkorda,
YU reprezentacija raketnih modelara učestvovala je na 8. Svetskom prvenstvu raketnih modelara u Kijevu, od 11. - 18.06.1990. godine. Reprezentaciju su sačinjavali: - 3 takmičara iz MK "Logatec" Logatec - 4 " iz ARK "V. Komarov" Ljubljana - 1 " iz ARD "Split" Split - 2 " iz AK "Osijek" Osijek - 2 " iz AK "F. Kluz" S. Mitrovica - 1 " iz AK "Napredak" S. Pazova - 1 " iz AK "F. Kluz" Zemun - 1 " iz AK "21. maj" Štip - 3 " iz AK "M. Protić" Kikinda - 1 sudija iz AK "Novi Sad" Novi SAd - 1 vođa puta iz AK "M. Protić" Kikinda - 1 trener iz AK "F. Kluz" Zemun Takmičenje se odvijalo u 8 klasa modela. Vremenski uslovi u prvo da takmičarsko loši. Vetar 4-10 m/sek, oblačnost 7/8, sa povremenom kišom, baza oblaka 500-600 m. - u klasi S3A rakete sa padobranom osvojeno je ekipno 3. mesto, a učestvovalo je 11 ekipa; - u klasi S6A rakete sa trakom osvojeno je ekipno 1. mesto, a učestvovalo je 11 ekipa; -u klasi S6A rakete sa trakom pojedinačno je osvojeno 3. mesto - žuden Jože, ARK "V. Komarov" i 4. mesto - Grom Miha, MMK "Logatec" Logatec ekipno 5. mesto od 8 ekipa; - u klasi S7 osvojeno je 4. mesto od 7 ekipa Ostvareni sportski rezultati zadovoljavaju i YU reprezentacija Jugoslavije ostaje u prve četiri nacije na svetskim prvenstvima. Organizacija takmičenja u sportskom smislu vrlo loša. Velika pristrasnost i neobjektivnost suđenja i sudija. - Pripremu reprezentacije omogućili su: SO Kikinda, Fabrika LčTK Kikinda, Fabrika "Toza Marković" Kikinda, Poljoprivredni kombinat Kikinda i AK "M. Protić" Kikinda. Savezni trener Desimir Kačavenda
vazduhoplovstvo.35 rkorda,
MEMORIJAL "KRALJEVAKI OKTOBAR" Održano je takmičenje sportskih pilota u preciznom letenju u okviru 10 prvenstva Jugoslavije. 14. i 15. oktobra u Kraljevu je učestvovalo 20 takmičara. Rezultati su sledeći: 1. Božić Draško Banja Luka 36 kaznenih bodova 2. Delić Nijaz Borovo 90 kaznenih bodova 3. Bauer Leon Celje 158 kaznenih bodova 4. Verbančič Tomi Ptuj 191 kaznenih bodova 5. Mitrović Saša Leskovac 225 kaznenih bodova Ekipno prvo mesto je zauzeo AK Banja Luka
vazduhoplovstvo.36 rkorda,
PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U PRECIZNOM LETENJU Završni deo 10. prvenstva Jugoslavije u preciznom letenju održaće se 20 i 21 oktobra na sportskom aerodromu Lisičji jarak, Beograd. Na takmičenju će ušestvovati piloti iz svih republika kao i članovi državne reprezentacije koji se pripremaju za nastup na 9. Svetskom prvenstvu koje se održava u Argentini od 17- 25.11.1990.g. Reprezentacija nastupa u sastavu : Leon Bauer, AK Celje Tomi Verbančič, AK Ptuj Saša Mitrović, AK Leskovac Draško Božić, AK Banja Luka Idriz Merdžanić, AK Banja Luka Kandidati za osvajanje titule prvaka jugoslavije su Draško Božić i prošlogodišnji prvak Leon Bauer. Ovo takmičenje se kao i svake godine održava kao Memorijal "Edvarda Rusjana" koji je kao pionir jugoslovenskog vazduhoplovstva poginuo 9.01.1911.g. kod kalemegdanske tvrđave.
vazduhoplovstvo.37 alazic,
Da li neko ima uputstvo za FlightSimulator 4.0Ú (pogotovu me RÚintersuje mapa ...)
vazduhoplovstvo.38 zormi,
>Da li neko ima uputstvo za FlightSimulator 4.0 (pogotovu me >interesuje mapa...) Imam mape za Flight Simulator (4 oblasti u Americi, i karte 20-tak aerodroma sa uputstvima za prilaz). Jos su me neki ljudi pitali, pa me potrazite u IMTEL-u (tel. 135-420, lokal 126, Zoran Milosavljevic).
vazduhoplovstvo.39 rkorda,
rz B00000000000000 I ORGANIZACIJE VS SRBIJE NA TERITORIJI SRS VAN SAP ================================================ Organizacije koje imaju letački centar -------------------------------------- 1. Vazduhoplovni savez Beograda, YU-11000 Beograd, Proleterskih brigada 28, tel (011) 333-644, 334-416, tel Ad. (011) 769-038, 769-058, 2. Aeroklub "Smederevo", YU-11300 Smederevo, Miloša Velikog 9, P.fah 43, tel (026) 26-627, 3. Aeroklub "Jasenica", YU-11420 S.Palanka, P.fah 52, tel (026) 32-022, 4. Aeroklub "Krušik", YU-14000 Valjevo, Sinđelićeva 48, P.fah 97, tel 014/27-600 , 014/74-111, Telex AK YU-10294, 5. Aeroklub "Mihajlo Petrović", YU-36000 Kraljevo, Sportski aerodrom, tel (036) 22-383, 6. Aeroklub "Mihajlo čivić", YU-37000 Kruševac, Vece Korčagina 7, P.fah 134, tel (037) 22-190, (037) 29-028, 7. Aeroklub "Mija Stanimirović", YU-18000 Niš, Stanka Paunovića 26, tel (018) 54-162, 8. Aeroklub "Naša krila", YU-35250 Paraćin, B.Krsmanovića 55, tel (035) 553-720, (035) 554-377 9. Aeroklub "Leskovac", YU-16000 Leskovac, Južnomoravskih brigada 29, tel (016) 47-017, 016)42-942, 10. Aeroklub "Trstenik", YU-37240 Trstenik, P.fah 17, tel (037) 711-875, 11. Aeroklub "Bor", YU-19210 Bor, M.Tita 11, tel (030) 21-244, (030) 34-146, 12. Aeroklub "Knjaževac", YU-19350 Knjaževac, Jove Kursule 1, P.fah 102, tel (019) 45-634, (019) 78-233,
vazduhoplovstvo.40 dvidovic,
Zdravo! Ja sam novi na sistemu,pa bih da pitam nesto. Mogu li jos uvek da se naruce one video kasete? Kordi pozdrav od Zokija iz kontrole
vazduhoplovstvo.41 rkorda,
VAZDUHOPLOVNI SAVEZ JUGOSLAVIJE 9.PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U PRECIZNOM LETENJU ZA 1990. GODINU UKUPNI REZULTATI NA OSNOVU PLASMANA SA 9 MEMORIJALNIH TAKMIžENJA ODRčANIH U 1990. GODINI ( ZAGREB, BEOGRAD, LOŠINJ, SUBOTICA, KRALJEVO, KUMANOVO, IVANGRAD, BANJA LUKA, MARIBOR ) čIRI: SUDIJE: Petromir Mišković žavar Ivo Verica Đukić Taneski Jordan Bašić Velimir Isaković Miroslav Verbančič Oto GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN 9. PRVENSTVA JUGOSLAVIJE U PRECIZNOM LETENJU ZA 1990. GODINU ------------------------------------------------------------------------------ R. Takmičar Fizir Done Ivan Branko Kup. Kralj. 21. Edvard UK. PL Božinov Ivanuš part. jul Zagrebač. AS br. AK kup Sarić pilota oktobar Rusjan piloti MA Loš. Kum. Sub. Mar. B.Lk. Krlj.Ivng.Bgd. Zgb. N ------------------------------------------------------------------------------ 1.Božić Draško B.Luka 1 11 15 25 12 25 9 25 15 75 1. ------------------------------------------------------------------------------- 2.Bauer Leon Celje 25 / / 12 25 12 25 / 25 75 2. ------------------------------------------------------------------------------- - 3.Verbančič T. Ptuj 15 / 25 / 11 11 15 10 9 55 3. ------------------------------------------------------------------------------- 4.Mitrović Saša Leskovac / 25 11 / 0 10 12 / / 48 4. ------------------------------------------------------------------------------- 5.Crnko Predrag Zagreb 11 / 12 0 15 / 0 12 11 39 5. ------------------------------------------------------------------------------- - 6.Ilić Goran Zagreb 2 / 8 8 9 / / 15 10 34 6. ------------------------------------------------------------------------------- 7.Delić Nijaz Borovo / 8 6 / 7 15 2 4 / 30 7. ------------------------------------------------------------------------------- - 8.Verbančič R. Maribor 0 / 9 11 5 6 10 7 7 30 7. ------------------------------------------------------------------------------- - 9.Merdžanić Idriz B.Luk.6 10 7 6 10 7 0 / 6 27 9. ------------------------------------------------------------------------------- - 10.Kuhar Darko Maribor 5 / 4 10 0 / / 9 5 24 10. ------------------------------------------------------------------------------- - . . . 44.Korda Radovan Zemun / / / / / / / / 2 2 42. ------------------------------------------------------------------------------- - . . . 88. ukupno 88 takmičara / nije učestvovao 0 učestvovao nije osvojio poene za plasman - računaju se tri najbolja plasmana PLASMANI PO DISCIPLINAMA IZVIĐANJE r.b. Prezime i Ime Aeroklub Bodovi 1. Božić Draško Banja Luka 75 2. Bauer Leon Celje 75 3. Mitrović Saša Leskovac 65 PRECIZNO SLETANJE r.b. Prezime i Ime Aeroklub Bodovi 1. Božić Draško Banja Luka 75 2. Mitrović Saša Leskovac 49 3. Bauer Leon Celje 43 VREMENSKA TAžNOST r.b. Prezime i Ime Aeroklub Bodovi 1. Crnko Predrag Zagreb 60 2. Verbančič Tomi Ptuj 55 3. Božić Draško Banja Luka 51 EKIPNI PLASMAN 1. Banja Luka 102 2. Celje 91 3. Zagreb 73
vazduhoplovstvo.42 rkorda,
PRVI DEO -------- IZVEŠTAJ PREDSEDNIKA MEĐUNARODNE VAZDUHOPLOVNE FEDERACIJE (F.A.I) NA 83. GENERALNOJ KONFERENCIJI ODRčANOJ U BUDIMPEŠTI - MAĐARSKA OD 07. - 13. OKTOBRA 1991. GODINE Cenjeni gosti, dame i gospodo, Pozdravljam vas na ovoj 85. godišnjici FAI. U ovih 85 godina FAI je prešao dug put. On nije samo preživljavao već se čvrsto razvijao. On je premostio političke razlike, obezbedio forum za svetske komunikacije među svojim članovima, a iznad svega pomogao miru kroz prijateljska takmičenja koja organizuje. Sa svojim telima razvio je sredstvo za diskusiju članova i rešio raznovrsne probleme, kao što su bezbednost, buka, nacionalne granice i nova tehnologija. Ukratko, stvorio je ljudima dobre uslove za letenje. U toku protekle dve godine odigrao se veći broj promena. - Nov FAI Statut i Poslovnik i nov Sportski pravilnik su stupili na snagu, a radovi su već počeli za njihovu reviziju 1995. godine; -Izmenio se i format Generalne konferencije; većina od vas izgleda da je dobro dočekala ovu promenu; -Planiranje za Vazduhoplovne svetske igre dostigla je tačku sa koje se ova izvrsna ideja može dobro realizovati. Ugled Vazduhoplovne sportske komisije stalno raste i nov postupak da se unapredi njegova uloga u FAI poslovima se ostvaruje. Bilo je brojnih sastanaka Komisije predsednika grupe, uključujući i jednu sa funcionerima Midi Pyrenees Regional Council i FAI službenika. Komisija predsednika je odigrala veoma konstruktivnu ulogu. OPŠTE ----- Ovo su u stvari dva izveštaja u jednom. Prvo, to je izveštaj o stanju FAI. Drugo, ona izveštava o reakciji upravljanja na stanje u FAI i na izazove sa kojima se suočava. U toku ove dve godine pokušavam da istaknem potrebu da se gleda unapred. Ima razloga da se veruje da su neki članovi sve više zainteresovani za takav rad. Ovo je zadovoljavajuće. U isto vreme mora se izmeriti gledanje napred sa brižljivim ispitivanjem tla na kome stoji. Jer, ako zemlja nije čvrsta, biće nemoguće ovladati budućnošću. Stoga, da bi se održala ravnoteža, ja ću prvo da ispitam našu strukturu i zapitati se da li je zdrava - ili šta treba da se učini da bude zdrava. Donekle, ovo je zajednički izveštaj FAI Predsednika i Generalnog sekretara. U toku mog mandata srećan sam bliskim i harmoničnim odnosom sa dr Cenek Kepakom, Počasnim predsednikom FAI, čovekom vizionarom, veoma pametnim i odanim vazduhoplovnim sportovima. Šta je naše rukovođenje učinilo je rezultat bliskog i prijateljskom odnosa koje mi imamo. Ovakav odnos između Predsednika i Generalnog sekretara je bitan za efektivnije funkcionisanje FAI. Ovo nije rečeno da se umanji moj odnos sa ostalim FAI službenicima, koji su takođe ukazivali veliku podršku. Ali blizak i harmoničan odnos između Predsednika i Generalnog sekretara je imperativ za efikasnost FAI. STANJE FAI ---------- Unutrašnja situacija -------------------- Kao što znate, FAI je otpočeo u 1905. godini sa svojim zadatkom organizovanje međunarodnih takmičenja u vazduhoplovnim sportovima i homologacijom svetskih vazduhoplovnih rekorda. Kako se FAI organizuje da uradi svoj posao ? Teoretski, FAI je bio i jeste međunarodno, mnogofunkcionalno, geografski organizovano telo. Međutim, godinama, teorija se nije uvek podudarala sa stvarnošću. Zašto ? Dok u teoriji nacionalni aeroklubovi organizuju svetska i druga prvenstva, činjenice ukazuju da većinu poslova urade vazduhoplovne sportske komisije. Kao rezultat: -radno opterećenje FAI osoblja u mnogome stvaraju komisije. Dve glavne fokalne tačke u FAi su: aktivni članovi i komisije. Glavne monetarne transakcije u FAI često su mimoilazile nac. aeroklubove. O ovome više kasnije. Razmotrimo drugu oblast gde tradicija nužno ne obezbeđuje odgovor. Tradicionalno, jedan aktivan član efektivno predstavlja najveći broj vazduhoplovnih sportova u svojoj zemlji. Postoje problemi sa ovom koncepcijom: -ništa ne traje večito i jedna organizacija koja može da ispuni ove uslove u jedno vreme ne mora to činiti pet ili deset godina kasnije. Ovo bi moglo da nagovesti da se nacionalno priznavanje moralo menjati s vremena na vreme. Ipak, FAI još nije formalno propisao postupak za tretiranje promena ovakve vrste, promene za koje nam istorija kaže da su neizbežne. Nadam se da će naš panel o članstvu usmeriti ova stvar. -Druga dilema: pošto Statut ne zahteva da jedan aktivan član predstavlja sve vazduhoplovne sportove u svojoj zemlji, mnogi vazduhoplovci (muškarci i žene) ne bi mogli da budu deo FAI strukture bez obzira koliko zainteresovani bi mogli da budu. Ovo nije samo diskriminacija, već potencijalna pretnja FAI. Kako FAI može da opravda svetski monopol nad vazduhoplovnim sportovima kada su mnogi vazduhoplovci u stvari zaključani ? Još jednom, nadam se da će panel o članstvu razmotriti ovu stvar. Finansijska struktura FAI takođe ima izazove koje treba da prevaziđe. Postaje sve više očigledno da prihod FAI nema veze sa uslugom i drugim prednostima koje on obezbeđuje svojim članovima. S druge strane, kotizacija koju plaćaju članovi nema veze sa njihovim vazduhoplovnim aktivnostima. Još jednom teorija i stvarnost se ne podudaraju. Ovo je takođe istina sa pravom glasanja na Generalnoj konferenciji koje su u vezi sa kotizacijom. Međunarodni fond takođe treba ponovo da se razmotri i ažurira kako bi se osiguralo da je njegova struktura dosledna FAI ciljevima. Konačno, na unutrašnjim pitanjima FAI, kao svetski štab (sedište) svih vazduhoplovnih sportova, ima obavezu da preuzme vođstvo u razvoju vazduhoplovne sportske opreme koja je sigurnija i ekonomičnija nego tekući modeli. Neke komisije su pokušale da to učine; međutim, predstavljanje FAI na ovom polju je neorganizovano. U nekim slučajevima progres izgleda negativan.
vazduhoplovstvo.43 rkorda,
DRUGI DEO --------- SPOLJNA SITUACIJA ----------------- Postoji veliki disparitet između onoga što članovi i komisije očekuju od FAI; postoji slični disparitet i u okviru ovih grupa. Neki podržavaju jak i cenjeni FAI; drugi žele da bude ostavljen po strani. Neka svetska prvenstva se propagiraju kao FAI takmičenja; druga, na žalost, nisu. Ma šta da neko želi ili očekuje od FAI, verujem da će se svako složiti sa propozicijom da FAI treba da uživa veću vidljivost u svetu opšte avijacije i vazduhoplovnog sporta. Problem je u tome što niko ne želi da plati cenu takve vidljivosti. Zajednički, Komitet za širenje članstva i javne odnose (public relations) postavili su obuhvatan program, ali nema nikoga ko ima vremena, talenta i sredstava da uradi posao. Ipak, kad predložim da sedištu FAI treba više novca, kažu mi da nije sazrela situacija za povećanje. Svetske vazduhoplovne igre će dosta učiniti za popularnost FAI, njegovih članova i Vazduhoplovne sportske komisije. One mogu učiniti čuda za finansijske uslove FAI. Međutim, ovaj veliki koncept koji su inicirali predsednici komisija, ne uživa svesrdnu podršku svih FAI tela. Tako čak, iako su problemi francuske vazduhoplovne sportske organizacije rešeni, mnogo veći koncentrisani napor će se tražiti na deo svih FAI elemenata. Još jedan razlog za veću sposobnost u FAI Komiteta za PR (javne odnose) je rastuća briga za okolinu. Ne verujemo da mali avioni i aeromodeli zagađuju vazduh. Mnogi se ne slažu. Prema tome, nama je potreban mehanizam i sposobnost da ispričamo našu priču svetu kako vazduhoplovni sportovi ne bi bili zbrisani talasom indignacije zbog zamišljenih okolnih ekscesa. Korišćenje vazdušnog prostora je druga glavna briga. I sportska i opšta avijacija se konstantno zaplašuju daljim gubitkom raspoloživog vazdušnog prostora. Mi imamo naš radar u ICAO u Montrealu i zapadnoj Evropi, gde su nove vazduhoplovne grupe objavile svoju teritoriju po pitanjima vazdušnog prostora. Papiri koje je počasni predsednik Andre Dumas prezentirao ICAO prošlog septembra je izjava dobre politike za vazduhoplovnu sportsku zajednicu. I ona zaslužuje veću reklamu i propagandu. FAI bi mogao da koristi dodatnu sposobnost da podrži ovaj napor. Posle svega, gde ćemo mi biti bez mesta za letenjem ? Konačno na spoljnom frontu, promenjena slika u istočnoj Evropi zahteva našu stalnu budnost. FAI, a posebno naš Generalni sekretar, posmatra brižljivo razvoj. Očigledno, ovo je van naše kontrole; međutim, mi treba da smo svesni situacije koja može da zatraži akciju FAI. UPRAVLJANJE ----------- Dozvolite mi da prodiskutujem šta je upravljanje učinilo ili pokušalo da učini ili preporučuje kao buduću akciju. Treba vremena za svaku međunarodnu aktivnost da bi se pokrenula; kontinuitet s jedne adminitracije do sledeće je bitan. Napomenuo sam činjenicu da postoje dve fokalne tačke u FAI, aktivni članovi i vazduhoplovne sportske komisije. Mi treba da ih zbližimo. Očigledan odgovor je dati predsednicima komisija glasačka prava u poređenju sa FAI potpredsednicima na sastanku Saveta. To bi smanjilo i sumnju koju mnoge komisije imaju protiv tzv. FAI moćne strukture. Siguran sam da će se ova izmena u glasačkim pravima odigrati blagovremeno; međutim rezultat može biti u ovom trenutku poguban. Međutim, ako smo usvojili sporazum koji se koristio na nedavnom sastanku Saveta FAI u Grčkoj, zajednički sastanak FAI Saveta i grupe predsednika komisija, svi mogu da govore i glasaju na ravnoj osnovi. Nadam se da će moj naslednik nastaviti ovu praksu. Da bi se racionalisao, bar delimično, protok novca sa okvirnim zahtevima na FAI Sekretarijat, Savet je odobrio sledeći dobovoljni program: - registracija ili kaznene uplate za FAI međunarodne sportske manifestacije primenjivaće se od 01. januara 1991. godine. Pošto se očekuje da se FAI članovi usaglase sa čl. 2.3.2.2.5. FAI Statuta i dostave za registraciju u FAI Međunarodni kalendar sva međunarodna sportska takmičenja koja će se održati u njihovim zemljama, i pošto član 5.6.2.5. Statuta delegira u vazduhoplovne sportske komisije FAI izvršnu vlast preko svojih disciplina, visina registracione i kaznene uplate određivaće se preko vazduhoplovnih sportskih komisija. Registracije i/ili uplate za kazne dostavljaće organizatori takmičenja na račun banke FAI, tri meseca pre datuma takmičenja. Pod kontrolom glavnog blagajnika, FAI će održavati i brinuti o novcu primljenom na odvojenim računima ili podračunima označenim za određenu vazduhoplovnu sportsku komisiju. -Novac u takvim određenim računima ili podračunima može podizati samo određena vazduhoplovna sportska komisija za razvoj svog sporta ili poslova; -Novac u ovim odvojenim računima ili podračunima ne može se mešati. -Ovaj program se neće menjati 3 godine, za koje vreme treba da ga razmatra FAI Savet i FAI vazduhoplovne sportske komisije. Dok ovaj program neće obezbediti direktno novac za FAI i dok će komisije imati potpunu kontrolu novca koji dolazi od njihovih takmičenja, to će bar postaviti komisije u položaj da plaćaju FAI zahteve kada se ovi moraju učiniti, dok se vazduhoplovni sportovi šire situacija sve više preovladava. Ja sam diskutovao o brojnim problemima u oblasti FAI članstva. Mada imam ideja o tome, suzdržaću se od komentara dok ne čujemo od panela, koji će ih razmatrati pod vođstvom Dr Hanspetera sa sutrašnjim početkom. Ovo bi mogla da bude jedna od najvažnijih panel sednica ikad održana. Strukturu kotizacije FAI treba brižljivo preispitati. To bi trebalo da bude stalna briga Finansijske komisije. Kao član te Komisije predlažem da ovaj predmet bude aktuelan - mada neki poslovi možda moraju da prate sve akcije preduzete da unaprede našu osnovnu politiku o članstvu. Šta više, u oblasti finansija, preuzeću bez izuzetaka da postoji sporazum o brižljivom preispitivanju i ažuriranju strukture međunarodnog fonda. U vezi opreme vazduhoplovnog sporta razočarao sam se da veći progres nije učinjen. Možda naša organizacija nije u pozitivnom trendu što se tiče ove važne akcije. Planiram da prodiskutujem ovaj problem detaljno sa predsednicima komisija da bi pronašao šta se mora učiniti za veći napredak. Kao što znate, Savet je odobrio prelaz sa FAI biltena na magazin nazvan "Međunarodni vazduhoplovni sportovi". Prva probna godina odvijaće se u okviru budžeta približno budžetu za bilten. Ovo je korak napred u našem traganju za većom prisutnošću. Međutim, to neće završiti posao. Više se mora učiniti u sedištu FAI ako preporuke sadašnje i prošle Komisije za public relations na bi bile samo na papiru. Ja sam stoga tražio od predsednika Komisije za PR da izloži kako različite komponentne FAI treba da funkcionišu po pitanjima PR i kako stvoriti potreban novac i snagu. Druga mogućnost veće propagande su Svetske vazduhoplovne igre, koje će se diskutovati pod posebnom tačkom dnevnog reda. Dok pišem ovaj izveštaj nedostaju mi neke činjenice koje su potrebne za realnu preporuku po ovom važnom projektu. Zaštiti naših interesa u vazdušnom prostoru i okolini mora se dati više pažnje. To bi moglo da bude deo našeg PR programa kad i ako FAI dobije sredstva da uradi posao. U međuvremenu, svaki FAI član i komisija mora da učini sve što je moguće da dobije podršku za principe i gledišta o vazdušnom prostoru kako su postavljena u Diminim papirima dostavljenim u ICO. Predlažem da Generalni sekretar dobije izveštaj o preduzetim akcijama za sastanak Saveta u februaru 1991. godine. Kao što sam rekao, mi ćemo brižljivo nastaviti da posmatramo razvoj u istočnoj Evropi i donositi pogodne preporuke. Svi ste primili zapisnik sa sastanka Saveta FAI održanog posle Generalne konferencije u Varni. Nijedna od prihvatljivih rezolucija nije mi kontraverzna; ja molim da se one ratifikuju vašom saglasnošću na ovaj izveštaj. ZAKLJUžAK --------- Kada sam preuzeo ovu funkciju pre dve godine, bilo je očigledno da je najveća potreba dovesti sve elemente FAI u harmoniju još jedom. Ovakav zadatak nije potpuno dosledan potrebi za urgiranjem da se sva FAI tela suoče sa promenama u svetu i problemima koje postavljaju pred FAI. Međutim, vi ste me uvek shvatali i odnosili se sa ljubaznošću i poštovanjem. Kao rezultat, ja se nadam da FAI može i hoće da se suoči sa budućom neizvesnošću ujedinjen. Naša primarna misija je da unapređujemo mir. Prema tome, u okviru naše kuće mora vladati mir. Verujem da smo napredovali u ovom smeru i želim da se zahvalim FAI izabranim službenicima, FAI ppredsednicima i predsednicima komisija za njihov doprinos ovom napretku. čelim takođe da se zahvalim Anne Welch na njenom velikom naporu na FAI biltenu, Odette Balesi Rousseau na njenom vrsnom naporu po pitanjima Companion of Honour (počasnog prijateljstva) i kapetanu Michael Anthimosu za organizovanje izvanrednog i produktivnog sastanka Saveta u Grčkoj prošlog juna. Ja sam već pomenuo izvrstan rad komisija februara u Toulouse Council-u. Najzad, želim da se zahvalim FAI Sekretarijatu na značajnom i lojalnom radu. Pod vođstvom dr Cenek Kepaka ova grupa je postala najdelotvornija radna snaga koja je prošla selidbu kancelarija, kompjuterizaciju i povećanje poslova u dobrom duhu sa visokim moralom. Samo mogu da kažem: "Hvala svakom i svima". Clifton Von Kann FAI predsednik
vazduhoplovstvo.44 rkorda,
IZVEŠTAJ SA SLUčBENOG PUTA U MAĐARSKU - BUDIMPEŠTA, RADI UžEŠĆA NA 83. GENERALNOJ KONFERENCIJI FAI, 07.-12.10.1990. godine OPŠTE ----- Delegaciju VSJ na 83. GK FAI sačinjavali su: 1. Gen.puk. Stevan Mirković - vođa delegacije 2. Puk. Valter Kučera - član Konferencija je radila u obliku plenuma i panel diskusija po dnevnom redu koji je dat u materijalima, a koji će se, nakon prevođenja, umnožiti i dostaviti svim zainteresovanim članovima VSJ uz nadoknadu samo operativnih troškova. Nacionalni aeroklub Mađarske je uložio napore da se Konferencija održi u ekskluzivnom hotelu "HYATT" u Budimpešti, uz odličnu organizaciju rada i veoma izraženom profesionalno urađenom poslu. Izlet koga su organizovali 10.10.1990. godine autobusima u Estergon, Višegrad i Sent Andreju, a u povratku brodom Dunavom, je bio propraćen prikazom letenja akrogrupe Z-50 od tri aviona (nad Višegradom) i prikaz akrobacija vice šampiona sveta mađarskog takmičara na Z-50 (iznad Sent Andreje). GLAVNI ZAKLJUžCI KONFERENCIJE ----------------------------- 1.Prihvaćeni su svi izveštaji (predsednika, generalnog sekretara, predsednika komisija i glavnog blagajnika); 2.Prihvaćeno je da VSJ bude u VI klasi samo u 1991. godini, a da se zbog velikih aktivnosti u vazduhoplovnim sportovima 1992. godine vrati u V grupu; 3.Da samo jedna zemlja može da predstavlja sportsko vazduhoplovstvo u FAI (jedna zemlja - jedan aktivni član); 4.Panel diskusije o aspektima medicine i takmičenja dala je niz sugestija koje su prihvaćene i biće dostavljene svima; 5.Panel diskusija o mas medijima inicirala je niz korisnih akcija, a realizaciju će izvršiti Savet FAI. Materijal će biti naknadno dostavljen svim članicama FAI; 6.Prve svetske igre date su NAK Grčke 1995. godine; 7.84. GK FAI - Berlin; 85. GK FAI - Izrael; 8.Novi Predsednik FAI : Olavi Rautio - Finska; I Potpredsednik FAI : Hanspeter Hirzel - Švajcarska; Gen. blagajnik FAI : Amos Ishai - Izrael.
vazduhoplovstvo.45 rkorda,
U crnoj hronici sportskog vazduhoplovstva, koja nas je svom žestinom nemilosrdno ošinula i zadesila ove godine, juče, 04.11.1990. godine, na Sportskom aerodromu "Lisičiji Jarak", dogodila se užasna katastrofa aviona "CESSNA 150", reg. oznake YU-CDD VS Beograda, u kojoj su poginuli: -naš istaknuti sportista i nastavnik letenja za obuku sportskih pilota aviona, Mitrović Saša, iz Aerokluba "Leskovac" Leskovac, i -Naš član i učenik za sportskog pilota aviona, Petaković Miroslav - Mikica. Tragična vest o katastrofi aviona i pogibiji Saše i Mikice bolno je odjeknula kod svih vazduhoplovaca i aeroklubova širom zemlje. Mitrović Saša rođen je 28. decembra 1961. godine u Bačkom Petrovcu, ali najlepše dane i godine svog života, dečaštva, školovanja i mladosti proveo je u Leskovcu u kome je živeo i radio. Po završenoj gimnaziji u Leskovcu, gde ga svi pamte kao odličnog učenika, veselog i dobrog druga, skromnog mladića i poslušnog sina nadasve privrženog roditeljima, upisao se na Pravni fakultet u Nišu. Posle završenog prvog stepena Pravnog fakulteta, zaposlio se u Leskovcu i počeo da stiče svoja prva radna iskustva. Sa ovim poslom nije se zadovoljio. Hteo je svoj posao da veže za vazduhoplovstvo i letenje, koje mu je bilo važnije od ičega na svetu. Vojni rok završio je 1988 godine u I klasi rezervnih oficira kontrole letenja, a nakon toga i Višu školu za kontrolore letenja, posle čega se zaposlio kao kontrolor letenja u Saveznoj upravi za kontrolu letenja. Vučen željom da i profesionalno radi kao letač, posle godinu dana rada u Oblasnoj kontroli letenja u Zagrebu, vraća se u svoj Leskovac i zapošljava u Aeroklubu "Leskovac" kao nastavnik letenja i upravnik letačkog centra Aerokluba. Saša je odrastao u vazduhoplovnoj porodici pored oca - pilota Siniše, sestre - jedriličarke i pilota, Svetlane i majke Rade. Međutim, Saša je praktično odrastao i stasao na sportskom aerodromu u Leskovcu, pored aviona, jedrilica, vazduhoplovnih modelara, padobranaca, jedriličara i pilota aviona i tada je u njemu ponikla nikada neugasla ljubav i potreba za vazduhoplovstvom i letenjem. Jedva je dočekao da navrši 16 godina i da počne da se obučava. Prvo je završio jedriličarsku obuku za pilota aviona 1979. godine. Ubrzo se razvio u kompletnog i vrsnog vazduhoplovca. Stekao je dozvole pilota jedrilice, pilota aviona i ovlašćenje nastavnika letenja za obuku sportskih pilota aviona. U svom prekratkom i mladom životu dao je značajan doprinos kao nastavnik letenja u obuci novih pilota u mnogim aeroklubovima širom Srbije i Jugoslavije. Saša je bio izuzetan sportista, disciplinovan, korektan i hrabar takmičar. Na mnogim republičkim, saveznim i državnim prvenstvima u vazduhoplovnom jedriličarstvu, iako jedan od najmlađih takmičara, uspešno se nosio sa vazduhoplovnim asovima i osvajao mnoga priznanja i sportske trofeje. Svojim kvalitetima i rezultatima izborio se u ekipu od pet najboljih pilota VSJ za odlazak na 9. Svetsko prvenstvo u Argentinu. Na ovo, za njega prvo Svetsko prvenstvo, trebalo je da krene za tri dana, za njega je živeo i njemu se radovao, ali ga je neumitna sudbina i zla kob u tome sprečila. Šta reći, koje reči utehe uputiti njegovoj porodici za jedan tek započeti u zlom sudbinom prekinuti mladi život. Nemam dovoljno reči da njhovu tugu ublažim, bez da im kažem da su srećni što su imali takvog sina i da njihovu neizmernu tugu delimo svi pripradnici VSS i VSJ i svi koji su Sašu poznavali. Petaković Miroslav - Mikica rođen je 19.10.1950. godine u Pančevu. Kao dete, sa svojim roditeljima, 1954. godine, preselio se u Beograd gde je živeo do kobnog jučerašnjeg dana. U Beogradu je završio srednju Saobraćajnu školu. Posle završenog školovanja, zaposlio se kao radnik u preduzeću "21.maj" Rakovica, a kasnije sa radom prelazi u GSP - Beograd, gde je radio kao vozač trolejbusa i autobusa. Od 1980. godine postaje taksista u "Beotaxiju", a od 1988. godine i jedan od osnivača "žutog" taksija u Beogradu. U svom kratkom životu, Mikica je bio višestruki kulturni radnik i sportista - amater. Bavio se muzikom, baletom, karate- sportom i vazduhoplovnim sportovima. Svim ovim aktivnostima nesebično se žrtvovao i predavao. Sportskim vazduhoplovstvom, u okviru VS Beograda, počeo je da se bavi i da leti na avionima 1978. godine i od tada postaje zaljubljenik vazduhoplovstva i nebeskih visina. Svaki slobodan dan provodio je na Sportskom aerodromu "Lisičiji Jarak", gde su ga svi zavoleli kao izuzetno pažljivog i nežnog druga i prijatelja. Da bi svoju ljubav prema letenju ispunio, podnosio je i lične žrtve. Nebrojeno puta je radio i po dve smene dnevno, da bi obezbedio sredstva da pokrije troškove svog letenja. Kada smo se ponadali da je crni talas udesa u sportskom vazduhoplovstvu prestao da naplaćuje svoj krvavi danak, juče nam zla kob otrgnu iz naših redova drage nam drugove, Sašu i Mikicu. Njihovi likovi i dela ostaće nam u trajnom sećanju. Neka im je večna slava i !
vazduhoplovstvo.46 rkorda,
8. MEĐUNARODNO PADOBRANSKO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U RELATIVU 26.-28.09.1990 NOVI SAD GENERALNI PLASMAN T U R N U S UKUPNO PL. EKIPA BROJ IZMENA IZMENA --------------------------------------------------------------- 1 2 3 4 5 6 --------------------------------------------------------------- 1. Zagreb 2 6 6 4 5 6 4 31 2. RV i PVO 4 4 2 5 5 4 24 3. Roma (I) 0 3 4 4 6 4 21 4. Zagreb 1 5 4 4 2 2 3 20 5. Novi Sad 2 4 2 3 1 2 14 6. Maribor 2 1 1 4 3 1 12 7.-8.Subotica 1 1 0 3 2 1 8 7.-8.Kikinda 2 2 1 2 0 1 8 9. Svetozarevo 0 1 1 0 1 0 3 10. KKFHZ (H) 0 0 0 0 0 0 0 --------------------------------------------------------------- Glavni sudija Jovica Mandić
vazduhoplovstvo.47 rkorda,
AEROKLUB NEMAžKE LILIENTAL MEMORIAL TAKMIžENJE 1991 U saradnji sa Međunarodnom jedriličarskom komisijom (IGC) Aeroklub Nemačke i Nemački zmajarski klub poziva širom sveta učesnike na Lilienthal-ovo memorijalno takmičenja. U prilogu su pravila za takmičenje. Molimo da ih distribuirate među vaše jedriličare, zmajare i paraglajdere. Srdačan pozdrav, Gerhard Busch sekretar jedriličarske sekcije LILIENTAL-ovo MEMORIJALNO TAKMIžENJE 1991 ----------------------------------- U saradnji sa Međunarodnom jedriličarskom komisijom (IGC) Aeroklub Nemačke i Zmajarski aeroklub Nemačke poziva učesnike širom sveta na Lilienthal-ovo memorijalno takmičenje. 1. Cilj ---- Takmičenje je u čast sećanja na Otto Lilientala, koji se prihvatio svog uspešnog letačkog eksperimenta pre 100 godina i tako započeo eru vazduhoplovstva i astronautike. Pored toga, sposobnost današnjeg vazduhoplovnog sporta bez motora biće demonstrirana u cilju unapređenja javnog priznavanja ovih sportova. 2. Mesto i vreme ------------- Letovi za ovo takmičenje mogu startovati sa bilo kog aerodroma na svetu. Prvi takmičarski dan je 15. avgust 1990., a poslednji takmičarski dan je 14. avgust 1991. godine. 3.Učešće ------ Učesnici mogu biti muški ili ženski članovi svih nacionalnih aeroklubova koji imaju sva članska prava u FAI prema Statutu. Učesnici moraju da poseduju važeću FAI sportsku dozvolu. 4.Takmičarski letovi ------------------ Letovi će biti bodovani u sledećim kategorijama u tri discipline: zmajarstvo, paraglajding i jedriličarstvo. 4.1. Zmajarstvo Bodovani će biti daljinski letovi sa zmajem FAI klase 1 u kategorijama: a) najveći slobodni pravolinijski prelet, Sportski pravilnik, sekcija 7.3.4.1. b) najveći prelet u trouglu, Sportski pravilnik, sek. 7.3.4.5. 4.2.Paraglajding Bodovani će biti daljinski letovi sa paraglajderom (zmaj FAI klase 3) u sledećim kategorijama: a)najveći slobodni pravolinijski prelet, Sportski pravilnik, sekcija 7.3.4.1. b)najveći prelet u trouglu, Sportski pravilnik, sekcija 7.3.4.5. 4.3. Jedriličarstvo Samo letovi sa jednosedim jedrilicama ili višesedim samo sa pilotom u kabini, uzimaće se u obzir u klasi D- 1 i D-I(F), a prema Sportskom pravilniku, sekcija 3, 1.1., 4.3.1., 4.3.1.1. i 4.3.3. (motorne jedrilice samo ako se povinuju uslovima za jedriličarske rekorde) u sledeće tri rekordne kategorije. a.Najveća preletena daljina. Sledeće putanje mogu se koristiti: -slobodan prelet, Sportski pravilnik, sekcija 3, 4.3.2.1. -slobodan prelet na cilj, Sportski pravilnik, sekcija 3, 4.3.2.2. -cilj i povratak, Sportski pravilnik, sekcija 3, 4.3.2.3. -najveći prelet u zatvorenom trouglu, Sportski pravilnik, sekcija 3, 4.3.2.4. b.Najveća brzina preko trougla na bar 300 km, Sportski pravilnik, sekcija 3, 4.3.2.5. c.Apsolutna visina, Sportski pravilnik, sekcija 3, 4.3.2.7. 5. Dokumentacija ------------- Letačku dokumentaciju za sve tipove treba da potvrdi Nacionalni aeroklub na formularu "E", a prema Sportskom pravilniku, sekciji 3, dodatak A uz poglavlje 3. Za disciplinu "jediličarstvo" formulare A-D treba koristiti naknadno u istom značenju. 6.Procedura prijave ----------------- Letačka dokumentacija mora se dostaviti na sledeće adrese, potrebno je da najkasnije stigne 28 dana posle izvršenog leta. Za jedriličarstvo: Deutcher aero club e, V. Refereat Sagelflug P.O. Box 71 02 43 D-6000 Frankfurt 71 Za zmajarstvo: Deutcher Hangegleiterverband e, V. in DAeC P.O. Box 80 D-8184 Gmund a. Tegernesee Pobednike odlučuje panel studija na "Lilienthal memorijal takmičenju 1991". Njihova odluka je konačna. 7.Nagrade ------- Pobednici u svakom tipu rekorda biće nagrađeni Lilienthal memorijalnih trofejem. Plasirani od drugog do šestog mesta dobijaju certifikate. 8.Dodela nagrada -------------- Svečanost podele nagrada održaće se oktobra 1991. u Berlinu na Generalnoj konferenciji FAI. 9. Troškovi -------- Organizator se nada da će biti u mogućnosti da obezbedi pobednicima besplatan put od njihove zemlje do Berlina i natrag i hranu i smeštaj u Berlinu. U ovom trenutku to se ne može garantovati. 10. Nacionalna takmičenja --------------------- Organizator preporučuje svim nacionalnim aeroklubovima i/ili drugim organizacijama odgovornim za bezmotorno letenje da organizuju Lilienthal memorijalno takmičenje 1991. na nacionalnom nivou. Međunarodna jedriličarska komisija (IGC) prof. dr Peter Ryder
vazduhoplovstvo.48 rkorda,
FEDERATION AERONAUTIQUE INTERNATIONALE SVETSKA KLASA ------------- Prvi važan korak za izbor jednosede jedrilice "Svetske klase" je izvršen. Osnovna ideja ove jedrilice je dizajn, u kome je akcenat stavljen na male troškove, bezbednost i lako rukovanje, pre nego na postizanje visoke performanse. Zapečaćeni paketi koji sadrže tehničku dokumentaciju i makete modela jedrilica, a koje su dostavili učesnici, zvanično su otvoreni u sedištu FAI u Parizu 17. septembra 1990. godine. 42 učesnika dolaze iz 20 zemalja sa 5 kontinenata (Argentina 2, Australija 1, Austrija 1, Brazil 1, Kanada 2, žSSR 1, Finska 1, Francuska 2, SR Nemačka 7, Mađarska 2, Italija 3, Japan 1, Papua, Nova Gvineja 1, Poljska 3, Južna Afrika 1, Španija 1, V.Britanija 2, USA 8, USSR 1, Jugoslavija 1). Jugoslaviju pretstavlja dr. Zdravko Gabrijel i "Brixol" Vršac. Međunarodna jedriličarska komisija FAI (IGC) je odredila sudijski panel za izbor planova koji odgovaraju "tehničkim specifikacijama". Pet članova ovog panela su: Oran Nicks (USA predsedavajući), Jean Cayla (Francuska), Petr Kousal (žSSR), Leonardo Brigliadori (Italija) i Benno Schmaljohann (SR Nemačka). Izabrane konstrukcije, koje treba da odobri Medjunarodna jedriličarska komisija ( IGC ) u martu 1991. godine, biće realizovane kao prototipovi. Datog datuma (ne pre avgusta 1992.g.) i na nekom mestu u Evropi prototipovi će biti upoređivani i na zemlji i u vazduhu. Po oceni panela eksperata pobednička konstrukcija biće na raspolaganju bilo kom proizvođaču iz zainteresovane zemlje za priozvodnju jedrilice. žim jedrilice budu letele u dovoljnom broju u više zemalja, IGC će proglasiti svetsko prvesntvo za "Svetsku klasu", važna odluka koja treba da stimuliše proizvodnju i upotrebu nove jedrilice, kao što je prošlo iskustvo sa drugim jedriličarskim klasama jasno pokazalo. IGC je odredio "menadžersku grupu", sastavljenu od Piero Morelli (Italija, predsedavajući), Alvaro de Orleans - Borbon (Monako), Tor Johannesen (Norveška), Han Lattimore (USA), Cedric Vernon (V.B.) sa posebnim zadatkom organizacije, sprovođenja i kontrole svih potrebnih akcija, potrebnih za delikatan i prilično komplikovan i dug proces, koji vodi do izbora pobednika. Jedriličarstvo, zajedno sa zmajarstvom i padobranstvom, priznato je od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta kao olimpijski sport. Mada IGC do sada nije doneo nikakvu odluku, mogućnost postoji da u budućnosti jedriličarstvo bude uključeno u Olimpijske igre. Jedrilica svetske klase je potrebna kao takmičarska jedrilice istovetne konstrukcije za tu priliku.
vazduhoplovstvo.49 rkorda,
Predsedništvo Konferencije Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije, nasednici održanoj 26.11.1990. godine, donelo je O D L U K U O UTVRĐIVANJU RANG LISTE NAJBOLJIH SPORTISTA GODINE U VAZDUHOPLOVNOM SAVEZU JUGOSLAVIJE ZA 1990.GODINU PO GRANAMA DELATNOSTI I PROGLAŠENJU SPORTISTE GODINE VAZDUHOPLOVNOG SAVEZA JUGOSLAVIJE ZA 1990. GODINU Za ostvarene sportske rezultate u 1990. godini,utvrđuje se rang lista najboljih sportista godine po granamadelatnosti: I/ U VAZDUHOPLOVNOM JEDRILIžARSTVU: rang ime i prezime aeroklub 1. Kolarić Igor AK Ptuj 2. Boštjan Pristavec ALC Lesce 3. Berčić Maks AK Ljubljana II/ U PADOBRANSTVU: Seniori 1. Branko Mirt ALC Lesce 2. Roman Pogačar ALC Lesce 3. Darko Svetina ALC Lesce Seniorke 1. Mira Grčić ALC Lesce 2. Irena Avbelj ALC Lesce 3. Gordana Kovačić AK Zagreb Juniori 1. Borut Erjavec ALC Lesce 2. Roman Karun ALC Lesce 3. Matijaž Pristavec ALC Lesce Juniorke 1. Mira Grčić ALC Lesce 2. Helena Janson AK Osijek 3. Danijela Miljković AK Osijek III/ U MOTORNOM LETENJU: 1. Bauer Leon AK Celje 2. Draško Božić AK Banja Luka 3. Delić Nijaz AK Borovo IV/ U ZMAJARSTVU: 1. Peternelj Franc ZK Škofja Loka 2. Kejžar Peter Prepih Tržič 3. Šlibar Sandi ZK Škofja Loka V/ U BALONERSTVU: 1. Slavko Štorn AK Ljubljana 2. Borut Groegl BK Zmajček 3. Samo Cejan AK Ljubljana VI/ U VAZDUHOPLOVNOM MODELARSTVU: 1. Tepler Danijel AK Novo Mesto 2. Hadžović Samir AK Mostar 3. Jusufbašić Kenan AK Visoko VII/ U RAKETNOM MODELARSTVU: 1. Markuš Aleksandar AK Kikinda 2. žipčić Aleksandar AK Kikinda 3. Spasov Ilija AK Štip VIII/ U VAZDUHOPLOVNOM MAKETARSTVU: 1. Danijel Frka AK Krk 2. Mitja Maruško MMK Logatec 3. Vojislav Jereb AK Krk Za ukupno postignute sportske rezultate u 1990. godinii za osvojeno I mesto u disciplini pojedinačni skokovi na cilj na20. Svetskom padobranskom prvenstvu u klasičnim disciplinama, zasportistu godine proglašava se Branko Mirt iz ALC "Lesce-Bled" Lesce. Za ostvarene sportske rezultate na svečanosti proglašenja najboljih sportista godine u Vazduhoplovnom savezuJugoslavije za 1990. godinu, sportisti godine, Branku Mirtu,uručiti priznanje Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije - statuu"Zlatni orao" i diplomu, a prvoplasiranim sportistima godine pogranama delatnosti priznanja Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije - plakete "Zlatni orao" i diplome. Drugoplasiranim i trećeplasiranim sportistima pogranama delatnosti, preko svojih aeroklubova, uručiti priznanja Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije - diplome. PREDSEDNIK VAZDUHOPLOVNOG SAVEZA JUGOSLAVIJE Gen.puk. Stevan Mirković
vazduhoplovstvo.50 rkorda,
Proglašenje najboljih sportista Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije u toku 1990. godine izvršiće se 15.12.1990. godine u 11,00 časova u Klubu Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije, Uzun Mirkova 4/II, u Beogradu. Na svečanosti proglašenja uručiće se priznanja Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije: - najboljem sportisti VSJ za 1990. godinu, i - prvoplasiranim, drugoplasiranim i trećeplasiranim sportistima po granama deltanosti. Ovim putem vas pozivamo da dođete na svečanost proglašenja najboljih sportista godine. Predsednik VSJ gen.puk. Stevan Mirković
vazduhoplovstvo.51 rkorda,
BIOGRAFSKI PODACI I SPORTSKI REZULTATI DOBITNIKA "ZLATNOG ORLA" ZA 1990. GODINU Branko Mirt, rođen 13.05.1958. godine, u Kranju, stanuje u Naklu kod Kranja, vatrogasni tehničar u DP "Iskra - Kibernetika" Kranj, član Alpskog letalskog centra "Lesce - Bled" Lesce od 1979. godine. Padobranstvom se počeo baviti u proleće 1979. godine u ALC Lesce pod stručnim nadzorom trostrukog šampiona Jugoslavije i višestrukog državnog reprezentativca, Dragana Bunčića. Do sada je izvršio 3000 skokova padobranom sa raznih visina iz svih padobranskih disciplina. Na padobranskim takmičenjima počeo je nastupati 1980.godine. Najznačajnija sportska ostvarenja Branka Mirta su: -dvostruki prvak Jugoslavije 1983. i 1990. godine; -član državne reprezentacije, koja je osvojila II mesto u ekipnim skokovima na cilj na 17. Svetskom prvenstvu u Višiju (F) 1984. godine; -svetski šampion u pojedinačnim skokovima na cilj na 20. Svetskom padobranskom prvenstvu 1990. godine na Bledu. Standardni je član padobranske reprezentacije Jugoslavije od 1982. godine. PREDSEDNIŠTVO KONFERENCIJE VAZDUHOPLOVNOG SAVEZA JUGOSLAVIJE
vazduhoplovstvo.52 rkorda,
Ú P R E G L E D NAJBOLJIH SPORTISTA VSJ I DOBITNIKA "ZLATNOG ORLA" 1957 - 1990. god. ---------------------------------------------------------------- Red. br. God. PREZIME I IME Vid vazd.sp. Organizacije ---------------------------------------------------------------- 1. 1957 KOMAC BOčIDAR jedriličarstvo SVC Vršac 2. 1958 KOMAC BIčIDAR jedriličarstvo SVC Vršac 3. 1959 RONžEVIĆ MILIVOJ padobranstvo SVC Vršac 4. 1960 BJELAJAC MIRKO v.modelarstvo AK B.Luka 5. 1961 FRAS ERIKA padobranstvo AK Maribor 6. 1962 čUPANSKI MIROSLAV v.modelarstvo AK Pančevo 7. 1963 STEFANOVIĆ NATALIJA padobranstvo AK Beograd 8. 1964 MERORY JULIJE v.modelarstvo AK Trešnjevka 9. 1965 KRIčANIN CIRIL jedriličarstvo AK Ljubljana 10. 1966 KMOCH VILIM v.modelarstvo AK Zagreb 11. 1967 MARIĆ MARJAN padobranstvo AK Zagreb 12. 1968 KMOCH VILIM v. modelarstvo AK Zagreb 13. 1969 KMOCH VILIM v.modelarstvo AK Zagreb 14. 1970 DIMIĆ MILAN padobranstvo AK Zrenjanin 15. 1971 KMOCH VILIM v.modelarstvo AK Zagreb 16. 1972 ISAKOVIĆ MIROSLAV mot.letenje AK Beograd 17. 1973 ŠOLAR JANEZ padobranstvo ALC Lesce 18. 1974 LESKOŠEK BRANKO v.modelarstvo MK EMO Celje 19. 1975 TRIFUNOVIĆ SVETOMIR mot.letenje AK Zagreb 20. 1976 GATOLIN MIODRAG jedriličarstvo AK Beograd 21. 1977 VELUŠEK OTON v.modelarstvo AK Ptuj 22. 1978 VERBANžIĆ OTO mot.letenje AK Maribor 23. 1979 NAUMOVIĆ LJUBIŠA padobranstvo AK Paraćin 24. 1980 LESKOŠEK BRANKO v.modelarstvo AK EMO Celje 25. 1981 VIDENŠEK ANTON v.modelarstvo AK Ljubljana 26. 1982 LETIĆ MARIJA jedriličarstvo AK Subotica 27. 1983 BAN MIJO mot.letenje AK Osijek 28. 1984 KAPETANOVIĆ MIRSAD v.modelarstvo AK Visoko 29. 1985 ŠIMENC IVO jedriličarstvo ALC Lesce 30. 1986 BOGDAN JUG padobranstvo ALC Lesce 31. 1987 MARJAN žUDEN r.modelarstvo ARK Ljubljana 32. 1988 ZDRAVKO LUKIĆ mot.letenje AK Tuzla 33. 1989 NIJAZ DELIĆ mot.letenje AK Borovo 34. 1990 BRANKO MIRT padobranstvo ALC Lesce ----------------------------------------------------------------- DODELJENE STATUE "ZLATNI ORAO" PO SPORTSKIM DISCIPLINAMA: - vazduhoplovno modelarstvo 12 - padobranstvo 9 - jedriličarstvo 6 - motorno letenje 6 - raketno modelarstvo 1
vazduhoplovstvo.53 rkorda,
P R E G L E D ODRčANIH PRVENSTAVA JUGOSLAVIJE U VAZDUHOPLOVNIM SPORTOVIMA U 1990. GODINI 33. JUGOSLOVENSKI AERORELI - PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U RELI LETENJU ZA PRELAZNI PEHAR MARŠALA TITA - IVANGRAD-SKOPJE-LESKOVAC-TITOVO UčICE-SREMSKA MITROVICA-BOROVO-SUBOTICA GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Leon Bauer Celje 2. Boško Dražić Banja Luka 3. Goran Ilić Zagreb 66 takmičara 33 posada GENERALNI EKIPNI PLASMAN ------------------------ 1. Banja Luka Draško Božić Idriz Merdžanić 2. AK Zagreb Goran Ilić Predrag Crnko 3. AK Kumanovo Boris Davidovski Nikola Petkovski
vazduhoplovstvo.54 rkorda,
9. PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U PRECIZNOM LETENJU GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Draško Božić Banja Luka 2. Leon Bauer Celje 3. Tomi Verbančić Ptuj 85 takmičara ▀ GENERALN EKIPNI PLASMAN ----------------------- 1. AK "Rudi žajavec" Banja Luka 2. AK "Celje" Celje 3. AK "Zagreb" Zagreb 36 ekipa
vazduhoplovstvo.55 rkorda,
P R E G L E D ODRčANIH MEMORIJALNIH TAKMIžENJA U SASTAVU 9. PRVENSTVA JUGOSLAVIJE U PRECIZNOM LETENJU U 1990. GODINI 19. Memorijal "Zagrebački piloti" GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Leon Bauer Celje 2. Draško Božić Banja Luka 3. Ivan Vogrin Murska Sobota 24 takmičara 16. "Kup prvih partizanskih pilota" - B.Luka, 02.-03.06.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Leon Bauer Celje 2. Predrag Crnko Zagreb 3. Draško Božić Banja Luka 40 takmičara 3. Memorijal "21.jul", Ivangrad, 21.-22.07.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Leon Bauer Celje 2. Tomi Verbančič Ptuj 3. Saša Mitrović Leskovac 20 takmičara 3. Memorijal "Branko Ivanuš" GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Draško Božić Banja Luka 2. Rika Franc Maribor 3. Leon Bauer Celje 31 takmičar 24. "Fizir-kup", Aerodrom Lošinj, 26.05.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Leon Bauer Celje 2. Tomi Verbančič Ptuj 3. Vinko Pišek AK Ptuj 28 takmičara 11. Memorijal "Ivan Sarić", Subotica, 09-10.06.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Franc Riko Maribor 2. Goran Herceg 3. Saša Mitrović Leskovac 22 takmičara 22. Memorijal "Kraljevački oktobar" GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Draško Božić Banja Luka 2. Nijaz Delić Borovo 3. Leon Bauer Celje 19 takmičara 24. Memorijal "Edvard Rusjan" GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Draško Božić Banja Luka 2. Goran Ilić Zagreb 3. Crnko Predrag Zagreb 25 takmičara Memorijal "Done Božinov" GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Saša Mitrović Leskovac 2. Nikola Petkovski Kumanovo 3. Borko Davidovski Kumanovo 18 takmičara
vazduhoplovstvo.56 rkorda,
VAZDUHOPLOVNO JEDRILIžARSTVO ---------------------------- 35. PRVENSTVO JUGOSLAVIJE, SUBOTICA 07.07 - 21.07.1990.g. Pobednici u disciplinama ------------------------ 1. Brzinski trougao 215 km Boštjan Pristavec ALC Lesce 2. Brzin.četvorougao 209 km Ivo Šimenc ALC Lesce 3. Brzin.četvorougao 210 km Ivan Filko Novi Sad 4. Brzinski trougao 302 km Janez Stariha Ljubljana 5. Brzinski trougao 382 km Janez Stariha Ljubljana 6. Brzinski mnogougao 504 km Janez Stariha Ljubljana 7. Izlomljena linija 514 km Ivan Filko Novi Sad Uroš Kolarič M.Sobota Maks Berčič Ljubljana Boris Perše Sl.Gradec 8. Izlomljena linija 308 km Boštjan Pristavec ALC Lesce 9. Brzinski mnogougao 360 km Janez Stariha Ljubljana GENERALNI PLASMAN ----------------- POJEDINAžNI ----------- 1. Igor Kolarič Ptuj 2. Ivo Šimenc ALC Lesce 3. Boštjan Pristavec ALC Lesce Učestvovalo 26 takmičara EKIPNI ------ 1. ALC LESCE I 2. AK LJUBLJANA 3. AK PTUJ Učestvovalo 10 ekipa
vazduhoplovstvo.57 rkorda,
PADOBRANSTVO ------------ 38. PADOBRANSKO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE - KLASIžNE DISCIPLINE PRIJEDOR, 25.-30.07.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- Seniori Seniorke 1. Branko Mirt ALC Lesce 1. Irena Avbelj ALC Lesce 2. Roman Pogačar ALC Lesce 2-3. Mira Grčić ALC Lesce 3. Darko Svetina ALC Lesce 2-3. Veseljka Pirc AK Zagreb EKIPNI PLASMAN -------------- 1. ALC Lesce I 2. ALC Lesce II 3. AK Zagreb
vazduhoplovstvo.58 rkorda,
22. OMLADINSKO PADOBRANSKO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE - KLASIžNE DISCIPLINE - PRIJEDOR, 25.-30.07.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ------------------------------ Juniori Juniorke 1. Borut Erjavec ALC Lesce 1-2. Mira Grčić ALC Lesce 2. Matjaž Pristavec ALC Lesce 1-2. Helena Janson AK Osijek 3. Roman Karun ALC Lesce 3. Danijela Miljković AK Osijek 8. PADOBRANSKO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U RELATIVU ( RW ) NOVI SAD, 26.-29.09.1990.g. 1. AK ZAGREB II 2. VP 6919 NIŠ 3. AK ZAGREB I
vazduhoplovstvo.59 rkorda,
VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO ------------------------- 44. PRVENSTVO JUGOSLAVIJE F1ABC, 1990 LIVNO, 10.08.1990.g. F1A --- GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Raletić Miloš Nova Pazova 2. Može Slavko Novo Mesto 3. Bauer Leon Novo Mesto 46 takmičara GENERALNI EKIPNI PLASMAN ------------------------ 1. Novo Mesto 2. Banja Luka 3. Visoko 13 ekipa F1B --- GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Samir Hadžović Mostar 2. Jusufbašić Kenan Visoko 3. Surina Viktor Trešnjevka 28 takmičara GENERALNI EKIPNI PLASMAN ------------------------ 1. Visoko 2. Banja Luka 3. Kragujevac 12 ekipa F1C --- GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Varda Dušan Pančevo 2. Sladojević Zoran Zrenjanin 3. Arambašić Srboljub Sarajevo 12 takmičara GENERALNI EKIPNI PLASMAN ------------------------ 1. Pančevo 2. Zrenjanin 3. Banja Luka 8 ekipa
vazduhoplovstvo.60 rkorda,
PRVENSTVO JUGOSLAVIJE F2A, F2B, F3C PTUJ, 05.05.1990.g. F2A --- 1. Ivanček Marijan Trešnjevka 2. Velunšek Oto Ptuj 3. Hrustanović Ahmet Sarajevo 6 takmičara F2C --- 1. Zarič - Fartelj Ptuj 2. Bezglovšek - Leskovšek Ptuj 3. Pažin - Pažin Zemun 5 takmičara
vazduhoplovstvo.61 rkorda,
PRVENSTVO JUGOSLAVIJE F3B LJUBLJANA, 25.08.1990.g. 1. Kolar Sašo Kranj 2. Rašpica Mario Trešnjevka 3. Perpar Borut AK Lesce 10 takmičara
vazduhoplovstvo.62 rkorda,
RAKETNO MODELARSTVO ------------------- 25. PRVENSTVO JUGOSLAVIJE, ŠTIP POJEDINAžNI GENERALNI PLASMAN ----------------------------- S e n i o r i S1A --- 1. Markuš Aleksandar AK Kikinda 2. žipčić Miodrag AK Kikinda 3. Katanić Zoran AK Sr.Mitrovica S3A --- 1. Petrović Staniša AK Štip 2. Popov Miodrag AK Kikinda 3. Vujović Igor AK Titograd S6A --- 1. Stojčić Duško AK Sr.Mitrovica 2. Katanić Zoran AK Sr.Mitrovica 3. Spasov Ilija AK Štip S4B --- 1. Ličanin Zoran AK Vojka 2. Petrović Staniša AK Štip 3. Inđić Dragan AK Vojka S5C --- 1. žIpčić Miodrag AK Kikinda 2. Markuš Aleksandar AK Kikinda 3. Popov Miodrag AK Kikinda S7 --- 1. Jovanović Zoran AK Štip 2. Cvjetičanin Nikola AK Zemun 3. žipčić Miodrag AK Kikinda S8E --- 1. Makuc Bogdan MMK Logatec 2. Štempihar Bogo MMK Logatec 3. Kozjek Miha AK Ljubljana J u n i o r i S3A --- 1. Peternji Vladimir AK Sr.Mitrovica 2. Jakovljević Aleksa AK Sr.Mitrovica 3. Ivković Slavko AK Sr.Mitrovica S4B --- 1. Spasojević Srđan AK Sr.Mitrovica 2. Jakovljević Aleksa AK Sr.Mitrovica 3. Ribarski Petre AK Štip
vazduhoplovstvo.63 rkorda,
MAKETARSTVO ----------- 4. PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U VAZDUHOPLOVNOM MAKETARSTVU ZAGREB, 27.-28. oktobar 1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- 1. Danijel Frka AK Krk 2. Mitja Maruško MMK Logatec 3. Vojislav Jereb AK Krk 14 kategorija 83 makete 51 seniora 32 juniora i pionira 10 klubova
vazduhoplovstvo.64 rkorda,
PRVENSTVO JUGOSLAVIJE U SLOBODNO LETEĆIM BALONIMA NA TOPLI VAZDUH LJUBLJANA, 28.08.-12.09.1990.g. 1. Slavko Šorn AK Ljubljana 2. Borut Groegl BK "Zmajček" Ljubljana 3. Samo Cejan AK Ljubljana 10 posada
vazduhoplovstvo.65 rkorda,
NASTUPI JUGOSLOVENSKIH REPREZENTACIJA NA MEDJUNARODNIM TAKMIžENJIMA U 1990. GODINI SVETSKO PRVENSTVO U PRECIZNOM LETENJU ARGENTINA POJEDINAčNI PLASMAN 1. Skalik Wlodzimierz Poljska 50. Nijaz Delić Jugoslavija 84 takmičara EKIPNI PLASMAN 1. Poljska 16. Jugoslavija 17. Ekipa
vazduhoplovstvo.66 rkorda,
EVROPSKO PRVENSTVO U VAZDUHOPLOVNOM JEDRILIžARSTVU 13.-28.06.1990.G. LESZNO, POLJSKA STANDARD KLASA 1. Janusz Trzeciak Poljska 6. Igor Kolarič Jugoslavija 8. Boštjan Pristavec, Jugoslavija 36. čiva Frenc Jugoslavija 39 takmičara 15.METARSKA KLASA: 1. Gabriel Chenevoy, Francuska 27. Vojko Starovič Jugoslavija 31 takmičar
vazduhoplovstvo.67 rkorda,
EVROPSKO PRVENSTVO U VAZDUHOPLOVNOM JEDRILIžARSTVU KLUB KLASA 5.5-17.5.1990.G. ARNBORG, DANSKA 1. Miloš Derdera žSR ▀ 22. Maks Berčič Jugoslavija 23. Marjan Medič Jugoslavija 28. Ivan Filko Jugoslavija 30. Janez Stariha Jugoslavija 34 takmičara
vazduhoplovstvo.68 rkorda,
SVETSKO PRVENSTVO U VAZDUHOPLOVNOM MODELARSTVU U KLASAMA F1A,F1B,F1C, DOMSOD, MAĐARSKA 08.-14.09.1990.g. F1A 1. Andres Lepp SSSR 46. Edin Šahinović SRFJ 65. Darko Drljan SFRJ 66. Darko Krajina SFRJ 66 takmičara Ekipno: 1. žFSR 26. Jugoslavija 22 ekipe F1B 1. Saško Jordanov Bugarska 15. Mirsad Kapetanović SFRJ 56. Samir Hadžović SFRJ 58. Kenan Jusufbašić SFRJ 60 takmičara Ekipno: 1. SSSR 18. Jugoslavija 21 ekipa F1C 1. Oszkar Maczko Mađarska 30. Mirko Karanović SFRJ 34. Božo Krčmar SFRJ 37. čiva Kovački SFRJ 39 takmičara Ekipno: 1. DDR 10. Jugoslavija 15 ekipa ÚÚ
vazduhoplovstvo.69 rkorda,
3. EVROPSKO PRVENSTVO U VAZDUHOPLOVNOM MODELARSTVU RC JEDRILICE F3B POPRAD, žFSR, 14.-21.07.1990.g. 1. Lipper Daniel SR Nemačka 44. žerne Primož SFRJ 45. Perpar Borut SFRJ 46. Vujić Marko SFRJ 51 takmičar Ekipno: 1. SR Nemačka 15. Jugoslavija 18 ekipa
vazduhoplovstvo.70 rkorda,
2. SVETSKO PRVENSTVO U VAZDUHOPLOVNOM MODELARSTVU ZA JUNIORE KLASE F1A, F1B, F1C MOSTAR, 20.-26.08.1990.g. F1A 1. Harzberg Ran Izrael 2. Terlep Danijel SFRJ 33. Kožuh Saša SFRJ 43. Budimlič Miloš SFRJ 46 takmičara Ekipno: 1. SSSR 9. Jugoslavija 19 ekipa F1B 1. Han Byong Sam DR Koreja 24. Stanković Ivan SFRJ 32. Radonjić Zoran SFRJ 37. žehajić Haris SRFJ 37 takmičara Ekipno: 1. SSSR 11. Jugoslavija 14 ekipa F1C 1. Keller Mike SAD 12. Markotić Mirko SFRJ 13. Behram Feđa SFRJ 14. Bjelajac Robert SFRJ 16 takmičara Ekipno: 1. SAD 4. Jugoslavija 6 ekipa
vazduhoplovstvo.71 rkorda,
ZMAJARSTVO ---------- EVROPSKO PRVENSTVO U ZMAJARSTVU KRANJSKA GORA, 21.06.-08.07.1990.g. GENERALNI POJEDINAžNI PLASMAN ----------------------------- Finalna grupa 1. Pendry John Velika Britanija 20. Peternelj Franc SFRJ 44 takmičara u finalu 109 takmičara ukupno GENERALNI EKIPNI PLASMAN ------------------------ 1. Velika Britanija 11. Jugoslavija 22 ekipe PLASMANI PO GRUPAMA ------------------- Grupa 1 oranž ------------- 1. Pendry John Velika Britanija 31. Tomat Roman SFRJ 32. Mravlje Andrej SFRJ 47. Marčić Bojan SFRJ 55 takmičara u grupi 1 Grupa 2 zelena -------------- 1. Manfred Ruhner Austrija 12. Peternelj Franc SFRJ 13. Brovč Ivan SFRJ 14. Colnar Roman SFRJ 54 takmičara u grupi 2
vazduhoplovstvo.72 rkorda,
7. EVROPSKO PRVENSTVO U BALONARSTVU - TOPLI VAZDUH ŠPANIJA, 08.-16.09.1990.g. 1. Velika Britanija 50. Slavko Šorn - Dragan Mikoušič SFRJ 51. Borut Grogl - Mitja Bergant SFRJ 75 posada
vazduhoplovstvo.74 olja,
Pozdarav svima u ovoj izvanrednoj konferenciji !!! Izuzetno mi je drago da na nekomčŕPđK]žkĐŻćąüüşŻ╣ÖĽ╔Ľ╣Źąćůü5)koja je namenjena prvenstveno vazduhoplovstvu i to onom sportskom koje je kod nas, cini mi se, nepravedno zapostavljano. Nisam napisao da je zapostavljeno, vec zapostavljano jer sam optimista i nadam se da nam, sportskim vazduhoplovcima, predstoje bolji dani, mada ova tragicna 1990.god. ne ide u prilog mom optimizmu. Imam i jedno pitanje za sve one koji bi eventualno mogli da mi pruze bilo kakav odgovor na njega. Naime jedan moj drugar i ja smo sportski piloti i posedujemo i sportske dozvole. Moj drug ima oko 70, a ja oko 200 sati naleta na avionima, i zanima me da li postoji neka mogucnost da nas dvojica preko leta budemo gosti nekog aero-kluba ili neke druge vazduhoplovne organizacije na primorju gde bismo leteli za PPI (protiv pozarna izvidjanja), slep jedrilica i sl. Napominjem da nemamo novca da sami finansiramo letenje. Ako neko moze da mi da bilo kakve informacije molim ga da mi ostavi poruku na SEZAM-u. Na sezam je pretplacena moja mladja sestra, a ne ja pa mi poruku mozete ostaviti na njeno ime (olja). Puno pozdrava svim vazduhoplovcima i simpatizerima nebeskih visina. Dule (oljin stariji brat)