knjizevnost.1hercog,
Odgovor na Civilizacija3.knjizevnost 5.230
**> budeš li se u životu bavio pisanjem, verovatno ćeš nailaziti na mnogo
Pisanje mi je samo hobi...
**> Izvinjavam ti se što sam te uvredio. To je bila posledica moje nervoze
Ok, ok, nisi me uvredio, samo sam malo čudno osećao...
Sale
knjizevnost.2novim,
Miloš Crnjanski:
BLAGOVESTI
Ljubav što beše nije više.
Sudba mi bludi po nebu ovih dana,
blaga i mirna, kišom oprana,
kao ruka nekad po telu dragana.
Nad zemljom više ne miriše krin,
u proleću, oštar, bludan, ženski.
Rascvetane voćke stiskam na rebra,
kroz vazduh blagoveštenski.
Nestaje noć,
puna žalosti i bolnog razvrata,
a ja ostajem u vedrom vidiku,
modrim vodama, i rujnim šumama,
kao sen trske, lišća, rosnog vlata.
1924.
knjizevnost.3novim,
ok, fancywork: pošto te ne zanima stogodišnjica Miloša
Crnjanskog (sasvim je u redu, što se mene tiče), učini mi
uslugu pa zaobiđi ovu temu sledećih 5-6 dana. biću ti jako
zahvalan.
knjizevnost.4bojans,
Pa zar još nisu svi ukapirali fancy-ja? žovek voli da se zajebava,
da drži lekcije iz političkih nauka lokalnim infantilnim spodobama,
da u trenucima dokonosti kresne po koju drugaricu ;) ,a književnost,
Crnjanski,... ma zaboravi.
Fancy, kad navratim u BG častiš i mene piće, eto, tek onako, važi? :)
knjizevnost.5bojans,
Odgovor na civilizacija.3 5.300
>> Da mi vidimo broj prodatih primeraka knjiga, pa ćemo onda da
>> vidimo ko kome i koliko može/ne može konkurisati ;>
Ovoga sam se i plašio. Da li zaista smatraš da je broj prodatih
knjiga osnovno merilo kvaliteta nekog pisca? Ili broj prodatih
ploča merilo kvaliteta pevača? Da li je ukus mase ono pravo?
Po toj logici je Ceca Veličković defintivno vrhunska pevačica u
našim, a recimo Madona u malo širim okvirima s obzirom na
enormni broj prodatih ploča.
Najgore je što sledeći tu logiku veoma lako možemo da zaključimo
kako je SPS stvarno naša najbolja partija. Najveći broj glasača
opredelio se za nju.
Priseti se samo onog stiha, znaš već odakle je i ko to kome kaže:
"Pučina je stoka jedna grdna..."
knjizevnost.6vcalic,
reply na 5.302, dejanr
>> Ako je uopšte potrebno reći, zato što su reči "dosadno" dali jedno
>> posebno značanje. Gradacija reči dosadno mogla bi da bude "dosadno",
>> "dosadnije", "najdosadnije", "dosadno u p.m.", pa onda tu negde još
>> jedno 100 kategorija kojima bi tek trebalo smisliti imena, i najzad
>> na vrhu liste "levi ruski pisci".
Eto sad, koliko je sve individualno. Recimo, meni nije ništa dosadnije
od SF romana (o filmovima da i ne govorim), koje si ti u nekoj od poruka
pomenuo u maksimalno pozitivnom kontekstu. Ne pamtim ni jedan u kome sam
dogurao dalje od 30-e strane.
>> Rusiji i među domaćim rusofilima. U zapadnoj teoriji književnosti svedeni
>> su otprilike onde gde im je i mesto, a to baš i nije naročito visoko.
Dostojevski i Tolstoj nisu visoko u zapadnoj teoriji književnosti!?!
Bogami, koliko sam ja upućen, oni su VRLO, VRLO visoko. Dostojevski često i
najviše. Sem možda u onim teorijama u kojima su glavni referentni okvir
Margaret Mičel i slične gluposti.
Vlada
P.S. - Ne završavaju se svi romani hepiendom.
- Ma, to nije književnost.
knjizevnost.7vcalic,
>> Da mi vidimo broj prodatih primeraka knjiga, pa ćemo onda da vidimo ko
>> kome i koliko može/ne može konkurisati ;>
Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž čuvenog plavog kompleta
sabranih dela Dostojevskog iz 1975.
Vlada
knjizevnost.8dejanr,
>> > Da mi vidimo broj prodatih primeraka knjiga, pa ćemo onda da
>> > vidimo ko kome i koliko može/ne može konkurisati ;>
>>
>> Ovoga sam se i plašio. Da li zaista smatraš da je broj prodatih
>> knjiga osnovno merilo kvaliteta nekog pisca?
Da se razumemo - nisam ja prvi pomenuo da nam treba da "merimo" kvalitet
nekog pisca. No, ako već hoćete/mo da ga merimo, treba nam kriterijum.
E pa, pristupimo problemu sa naučne strane. Imamo konačan broj pisaca na
ovome svetu, dakle konačan skup. Treba nam relacija poretka u tom skupu
nešto što će nam za proizvoljnog pisca A i pisca B reći da li je A "bolji"
od B ili je B bolji od A ili su možda jednaki. E pa, da bi neka relacija
bila relacija poretka, treba da zadovolji sledeće uslove: refleksivnost
(što će manje-više svaka zadovoljiti), antisimetričnost (da se ne može
desiti da kad jednom primeniš kriterijum ispadne da je A bolji od B, a
odmah zatim ga primeniš ponovo i ispadne da je B bolji od A, osim naravno
ako je A=B) i tranzitivnost (ako je A bolji pisac od B, i B bolji pisac
od C, onda je A bolji pisac od C).
Ja imam kriterijum koji u potpunosti zadovoljava ove uslove, dakle jednu
korektnu relaciju. Izvoli, daj mi neku drugu relaciju koja će biti korektno
definisana, koja će za proizvoljna dva pisca davati odgovor koji je bolji i
koja će biti refleksivna, antisimetrična i tranzitivna. Kad budeš imao takvu
relaciju, onda da pričamo koja je od te dve (ili više) ponuđenih relacija
bolja i koja bolje odslikava vrednost pisca. Dok nemaš konkurentsku relaciju,
teško je diskutovati o bilo čemu :)
>> Po toj logici je Ceca Veličković defintivno vrhunska pevačica u našim
Ceca? Enorman broj ploča? Ma hajde, to su tipične zvezde koje se pojave,
potraju godinu dve, za to vreme prodaju nešto ploča, i posle ih svi zaborave.
Za razliku od pisaca o kojima sam govorio i koji "traju" (tj. prodaju se, i
to dobro) već po pedesetak ili više godina, i za to vreme su skupili skor
koji te trenutne zvezde mogu samo da sanjaju. Ako pogledaš diskografske
podatke, videćeš da su i kod nas (ili bar "bivših nas" ;) neki drugi pevači
i grupe prodali signifikantno više ploča.
>> a recimo Madona u malo širim okvirima...
Pa, i jeste od najboljih, zar ne? :)
>> Najgore je što sledeći tu logiku veoma lako možemo da zaključimo
>> kako je SPS stvarno naša najbolja partija. Najveći broj glasača
>> opredelio se za nju.
To i dalje ne znači da se tebi ili meni moraju dopadati (kao što ti se
ne moraju dopadati ni Ceca, Madona, Agatha Christie itd), ali što jes
jes, neke stvari rade velemajstorski, kada se radi o njihovom ostanku na
vlasti. Eto baš danas (tj. juče... ;( )
knjizevnost.10dejanr,
>> Dostojevski i Tolstoj nisu visoko u zapadnoj teoriji književnosti!?!
>> Bogami, koliko sam ja upućen, oni su VRLO, VRLO visoko. Dostojevski često
>> i najviše.
Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan kratak kurs
svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300 strana) koji su napisala
negde 1990. godine dva profesora sa Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima
posvetili su otprilike stranu ipo (na primer, Šekspiru preko 40 strana),
knjigu nemam (nije moja) ali mogu da je dobijem za jedno nedelju-dve dana
pa ako vas zanima mogu da vam prekucam šta su o njima napisali, ukratko,
jake strane deskriptivnost i filozofija, a slabe sve ostalo. Kao što vidiš,
ima raznih mišljenja.
Uostalom, nisu džabe u američkim školama izmislili da u svom "slengu" Lava
Tolstoja zovu Dull Tolstoy ;)
PS Da, znam, Amerikanci i nisu neki narod, nemaju kulturu, svaka taraba
u našem selu je starija od čitave njihove istorije itd, itd ;)
knjizevnost.11dejanr,
>> Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž čuvenog plavog kompleta
>> sabranih dela Dostojevskog iz 1975.
Jel to nešto na našem tržištu? Naterali svaku biblioteku da kupi po
100 kompleta? Neee, teško da je dostiglo tiraž dela druga Tita, njih
su morali da kupe po 500 kompleta ;))
Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet" prodat u više
primeraka nego sabrana dela poznatog novosadskog penzionera zvanog
Frederik Ešton? ;)) [Neću da vam uzmem pare a i inače se ne kladim,
nego samo malo da "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisaca] :)
knjizevnost.12maksa,
<><>>> Jednom je kao temu za pismeni dala "Zrno peska iz
<><> profila". ;)
<><>
<><> Auuuuuuu!
Ne kapiram? Je l' to po tebi dobra ili loša tema? :)
Meni zvuči bolje od alternativa tipa "Pogled tvoj mi
kaže", "Kišno jutro u Beogradu", "Moja ulica" i sl.,
a da ne pominjem one posvećene NOB-u i revoluciji.
<><> Da opevam i ovo? (:
Navali! :)
Pošto je novim već uzeo ABBA, ti bi mogao haiku.
(u stvari, može sve, samo nemoj deseterac)
knjizevnost.13maksa,
Skinuh onu listu knjiga zabranjivanih u Americi (hvala nemo),
i dok se fajl unzipovao, očekivao sam neku listu anonimnih
autora i naslova, kad ono...
>THE CATCHER IN THE RYE, by J.D. Salinger.
>Considered "dangerous" because of vulgarity, occultism, violence and sexual
>content.
Gde je tamo "occultism", a ni "violence" se nešto ne sećam.
>THE MERCHANT OF VENICE, by William Shakespeare.
>Objections to purported anti-Semitism.
Pazi ovo. ;)
>NINETEEN EIGHTY-FOUR, by George Orwell. Objections to pro- Communist material
>and explicit sexual matter. --------------
???
>ULYSSES, by James Joyce.
itd., itd. i još mnogo poznatih knjiga i autora.
Ima toga još, oni su stvarno sve i svašta zabranjivali
(listu treba videti), a objašnjenja su totalno debilna.
Kao da ih je zabranjivao neko ko ih nijednom nije pročitao.
Ne kažem da su sve u fajlu pobrojane knjige vrhunac književne
umetnosti (dobar deo - naprotiv, al' da ne započinjemo opet
raspravu o razlici šund/pop.literatura), međutim uopšte mi
nije jasno šta ih čini toliko opasnim.
Šta mislite o ovome, sa osvrtom na pojedinačne knjige?
knjizevnost.14fancy,
ŮŢ> Pa zar još nisu svi ukapirali fancy-ja? žovek voli da se zajebava,
ŮŢ> da drži lekcije iz političkih nauka lokalnim infantilnim spodobama,
Ajd' mene... ali zašto nagrdi i druge ljude bez potrebe..?
ŮŢ> Fancy, kad navratim u BG častiš i mene piće, eto, tek onako, važi? :)
Važi, javi se.
Fancy
knjizevnost.15fancy,
ŮŢ> ok, fancywork:
Zaboravi
slušajte sad, kad umrem neću nikakvo plakanje,
samo uklonite ostatke, proživeo sam buran
život, i ako je iko dobio u životu, taj sam,
proživeo sam 7-8 života u jednom, dovoljno za
svakoga.
svi smo mi, na kraju krajeva, isti, zato nikakve
govore, molim, osim ako želite da kažete kako se
kladio na konje i bio vrlo
uspešan u tome.
vi ste sledeći i ja već znam nešto
što vi ne znate,
možda.
Charles Bukowski
knjizevnost.16ndragan,
(5.246)
/ ....pročitao tri vikend-romana na temu "Nindža". Eto. Da. Tako.
Mislio si da je u pitanju štamparska greška, i da je prvo slovo u stvari
M? Posle si bio razočaran, ko u onoj narodnoj
Vraćam se sa prokota
razočaran grdno
mislio sam da ću srat*
al sam samo prdno
p.s. jel nekad neko čitao nerešene ukrštene reči?
knjizevnost.17ndragan,
(5.264)
/ krimi-roman ;)) (nije zezanje, oni su to STVARNO shvatili kao nešto
/ jako slično krimi-romanima :(( )
Pa i nisu daleko. Dostojevski je zaista razradio tehnologiju kriminalnog
zapleta - najbolji primer su braća Karamaz(g)ovi ( (c) Ljuba Moljac) -
gde baš postoji čitav sloj koji poštuje pravila detektivskog romana.
Naravno, nije samo to, ima tu mnogo više, ali ima, eto, i za čitaoce
krimi romana. Pretpostavljam da su oni malo češće pritiskali FF taster.
knjizevnost.18ndragan,
(5.249)
/>> "Treba sve čitati" (Mišel Fuko).
/ Ne, ne treba sve čitati. žitanje svega ustvari i nije čitanje.
Treba čitati svašta. Nikad ne znaš gde ćeš naći nešto svoje.
Najbolje sam obožavao bibliotetke gde se šetaš između rafova, uzmeš,
prelistaš, pa ako ti se svidi, uzmeš. One što te teraju da znaš šta
hoćeš, ili da znaš u koju fiočicu su smestili karticu, baš mi ne pružaju
neki kontakt.
Kao glavni izuzetak od ovog svog pravila navodim biblioteku na PMFu Novi
Sad, gde smo cimer i ja svake dve-tri nedelje po sat-dva sedeli i
prebirali po karticama, izlazili sa po desetak knjiga i sve u svemu onim
gospojama izvadili dušu.
Odužio sam se buketom kad sam diplomirao.
knjizevnost.19ndragan,
(5.257)
/ "Guardati da colui che non ha letto che un libro solo" (čuvaj
/ se onoga ko je pročitao samo jednu knjigu) - Giacomo Casanova
"Ko kaže da nisam pročitao nijednu knjigu? Sećam se vrlo dobro, zvala se
'Kako se kalio Baš-želik'"
portir iz Tekstil-Prometa (ili onog drugog tekstila, ne znam ko ga
je preuzeo).
Tip je inače poznat kao polupismen, nije mogao da se seti kako se zove
ona loza pendrekovača (13. juli), pa je rekao "ona bre loza, živeo prvi
maj".
knjizevnost.20ndragan,
(5.256)
/ Nije joj trebala dramaturgija jer bi joj porušila dramaturgiju, a? :))
Upotrebio sam istu reč u dva smisla (prava dvomisao, da me Orvel poljubi
u čelo) - ipak je grof radio mnogo obimnije stvari, pazio na dramsku
napetost, gradacije itd, a Agata je imala samo onoliko dramaturgije
koliko je potrebno da priča bude uverljiva. Dobar kriminalni roman je
kao dobar vic - nema nijedne suvišne reči. Stanislavski do daske - puška
iz prvog čina ili opaljuje u petom, ili služi da čitaoca navede na
pogrešan trag. Sigurno ne stoji za ukras.
/ Uzgred, Agatha nije baš uvek bila baba :) U stvari, najbolje knjige
/ napisala
...je, prema legendi, sedeći na WC šolji i jedući jabuke.
knjizevnost.21ndragan,
(5.261)
/ samo što ja nisam upoznao tako "normalne" profesore književnosti
Imao sam čast, koleginica Milja Marković, prva zrenjaninska gimnazija.
Bogami smo imali dobar diskusioni klub. žak sam na jednom pismenom
izmislio tezu "Alija Đerzelez kao superstar", tj jednodimenzioni čovek i
žrtva sopstvenog imidža. Petica ko vrata. Ili teza da je Homer bio
zajednički nazivnik za čitavu generaciju (ili generacije) narodnih
pesnika.
/ bolje i stupidna diskusija nego da profesor priča prazne fraze a đaci
/ igraju podmornice ;)
Nikad nas nisu uhvatili. Igrali smo znacima za gluvoneme, ja u zadnjoj a
pajta u prvoj klupi.
knjizevnost.22dr.grba,
>> Odgovor na Civilizacija3.knjizevnost 5.230
Nisi morao da ponavljaš, video sam i originalni reply.
knjizevnost.23dr.grba,
>> Eto sad, koliko je sve individualno. Recimo, meni nije ništa
>> dosadnije od SF romana (o filmovima da i ne govorim), koje si ti u
>> nekoj od poruka pomenuo u maksimalno pozitivnom kontekstu. Ne
>> pamtim ni jedan u kome sam dogurao dalje od 30-e strane.
Jedan što je ovako pričao uzeo od mene "Amber" seriju, vratio je posle
tri nedelje i rekao "Pročit'o sam dvaput".
knjizevnost.24dr.grba,
>> Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž čuvenog plavog kompleta
>> sabranih dela Dostojevskog iz 1975.
Pre dve-tri godine moj otac besno čeprka po biblioteci.
- Gde je "Roman o Londonu"? Gde je "Roman o Londonu"?
Gde je "Roman o Londonu"? Gde je "Roman o Londonu"?.....
- Ćale, nemamo "Roman o Londonu".
- Kako nemamo, pa imamo sabrana dela Crnjanskog!
- ...Koja si kupio '69. godine...
- Pa šta?
- "Roman o Londonu" onda nije bio izdat.
- ????
...Naravoučenije: ako već kupujete sabrana dela nakog pisca, sačekajte
da prođe par godina od njegove smrti, jer (a) kompletiraćete dela i (b)
širina knjiga je veća i pompeznija.
knjizevnost.25peacock,
#### Charles Bukowski
Ćale je dotičnog ubacio u lektiru za gimnazijalce. Morao sam
da ga častim :)
knjizevnost.26peacock,
#### Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan
#### kratak kurs svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300
#### strana) koji su napisala negde 1990. godine dva profesora sa
#### Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima posvetili su otprilike
#### stranu ipo (na primer, Šekspiru preko 40 strana), knjigu
#### nemam (nije moja) ali mogu da je dobijem za jedno nedelju-dve
#### dana pa ako vas zanima mogu da vam prekucam šta su o njima
#### napisali, ukratko, jake strane deskriptivnost i filozofija, a
#### slabe sve ostalo. Kao što vidiš, ima raznih mišljenja.
Obožavam kratke kurseve svetske književnosti koje izdaju
amerikanci, pa makar bili i profe sa Harvarda. Studenti mogu
da nauče sve o tome na 300 strana? Nemoj, Dejane, da zezaš,
nije ti valjda to kriterijum. Nisam rusofil, pročitao sam
mnogo knjiga, ali se Amerima nisam raspametio. To što je
ruskim klasicima jaka strana deskriptivnost i filozofija,
potpuno su u pravu. Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo
se neće roditi Dostojevski ni za 1000 godina.
Peacock
knjizevnost.27peacock,
#### Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet"
#### prodat u više primeraka nego sabrana dela poznatog
#### novosadskog penzionera zvanog Frederik Ešton? ;)) ŠNeću da
#### vam uzmem pare a i inače se ne kladim, nego samo malo da
#### "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisacaĆ :)
Može, kad "poznati novosadski penzioner" bude izdat u
"čuvenom plavom kompletu".
Peacock
knjizevnost.28princess,
ni mene :( ....ne znam zasto prenosis njegove pesme....uskoro cemo imati zbirku
na racunaru...
knjizevnost.29princess,
i pre 75....samo su bile crvene! :)
knjizevnost.30dejanr,
>> Ima toga još, oni su stvarno sve i svašta zabranjivali
>> (listu treba videti), a objašnjenja su totalno debilna.
Međutim, primetićeš da se radi o zabranama sasvim lokalne prirode,
u jednoj školi ili jednom mestu. Ako je to sve što je zabranjeno,
onda ga stvarno nema mnogo na onoliku Ameriku - a što se tiče razloga
i obrazloženja, jesu debilna nema šta. Neki kreteni zabranili
Haklberi Fina, e baš svašta :)
knjizevnost.31dejanr,
>> > Uzgred, Agatha nije baš uvek bila baba :) U stvari, najbolje knjige
>> > napisala
>>
>> ...je, prema legendi, sedeći na WC šolji i jedući jabuke.
Jedući jabuke (i to kisele!) da, ali ne u WC šolji nego u kadi :)
knjizevnost.32dejanr,
>> Obožavam kratke kurseve svetske književnosti koje izdaju
>> amerikanci, pa makar bili i profe sa Harvarda. Studenti mogu
>> da nauče sve o tome na 300 strana?
A koliko strana imaju kursevi svetske književnosti iz kojih naši
budući književnici i književni kritičari sve nauče? 3000? žisto
sumnjam. Ponekad je lakše nešto natrubiti u X tomova nego ga sažeti
na 100 strana.
>> Nisam rusofil, pročitao sam mnogo knjiga, ali se Amerima nisam
>> raspametio.
Što se mene tiče, ne sećam da sam pročitao neku knjigu da je valjala
(bolje reći da mi se svidela) a da nije od američkog, engleskog ili
eventualno francuskog pisca. Da, plus par naših, iz rodoljubivih
razloga :)
>> To što je ruskim klasicima jaka strana deskriptivnost i filozofija,
>> potpuno su u pravu.
Eto vidiš da su u pravu :)
>> Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo se neće roditi Dostojevski
>> ni za 1000 godina.
To im ne bi bio san - bio bi noćna mora ;))
knjizevnost.33vcalic,
>> Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan kratak kurs
>> svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300 strana) koji su napisala
>> negde 1990. godine dva profesora sa Harvarda.
Pa, da, kao što sam i mislio, sigurno im je više od pola knjige uzela
Margaret Mičel. Ameri pate od toga da ništa što oni nisu uradili nije dobro,
a sa druge strane sve što se tamo ceni je bleda kopija Evrope. Oni ne cene ni
svoju autentičnu kulturu (rock&roll, strip, tzv. "B-film" i sl.), valjda zato
što je obično kritički nastrojena prema "tradicionalnim vrednostima američkog
društva".
Sa druge strane, kad već smatraš da je velika zastupljenost "levih
ruskih pisaca" (a jel' postoje desni ruski pisci ;) kod nas stvar ideologije,
zar ne misliš da je njihova mala zastupljenost u Americi isto tako stvari
ideologije ? (Imperija zla i sl.) A komunisti baš i nisu mnogo voleli
Dostojevskog.
Treće, da si video preglede književnosti na evropskim univerzitetima
video bi da su tamo neki Rusi na jako visokoj ceni.
>> PS Da, znam, Amerikanci i nisu neki narod, nemaju kulturu, svaka taraba
>> u našem selu je starija od čitave njihove istorije itd, itd ;)
Njujork je stariji od Sankt Peterburga, zar ne?
Vidiš, ja jako cenim neke segmente američke kulture, i to uglavnom
one koje su autentično njihovi. Ali njihovom establišmentu je to trn u oku.
E, da. Još si pominjao kako su u našoj lektiri samo Rusi. Ja se sećam
da sam u srednjoj školi radio dva Tolstoja, jednog Dostojevskog i jednog
Puškina. Da, bio je i onaj Šolohov, ali to nisam čitao. Daklem, sve u svemu 5
knjiga za 4 godine, a ukupno ih je bilo oko 13-14 u svakom razredu. Gde
nestadoše ti silni Rusi.
Vlada
P.S. Ko je ono beše rekao: "Ameriku su otkrili mnogi pre Kolumba, ali niko
nije imao hrabrosti da to prizna" ;)) ?
knjizevnost.34vcalic,
>> Jel to nešto na našem tržištu? Naterali svaku biblioteku da kupi po
>> 100 kompleta? Neee, teško da je dostiglo tiraž dela druga Tita, njih
>> su morali da kupe po 500 kompleta ;))
Opet ti. Ne isključujem da se taj komplet prodavao zato što je
format bio takav da se lepo uklapao u mnoge police, ali je dugo godina bio na
prvom mestu po prodavanosti svih sabranih dela iz oblasti beletristike.
Podatak je bio objavljen u Politici pre jedno desetak godina.
>> Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet" prodat u više
>> primeraka nego sabrana dela poznatog novosadskog penzionera zvanog
>> Frederik Ešton? ;)) ŠNeću da vam uzmem pare a i inače se ne kladim,
>> nego samo malo da "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisacaĆ :)
Pa sad, posećujući ljude koje poznajem, na jedno 20-tak mesta sam
video taj komplet Dostojevskog. "Eštona" sam viđao samo u formi vikend-romana.
A sad ako ćemo da upoređujemo filozofsku misao Dostojevskog i novosadskog
penzionera, to bi bilo kao da upoređujemo filozofsku misao Platona ili
Aristotela sa "filozofskom mišlju" onog kauboja što je prvo bio kobajagi
glumac, pa posle postao neki tamo predsednik jedne svetske sile.
Vlada
knjizevnost.35vcalic,
>> Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo se neće roditi Dostojevski ni
>> za 1000 godina.
Možda će nekome zvučati paradoksalno, čak i smešno, ali mene Bukovski
dosta podseća na Dostojevskog.
Vlada
knjizevnost.36dejanr,
>> Recimo, meni nije ništa dosadnije od SF romana (o filmovima da i ne
>> govorim), koje si ti u nekoj od poruka pomenuo u maksimalno pozitivnom
>> kontekstu. Ne pamtim ni jedan u kome sam dogurao dalje od 30-e strane.
Super :) Znači, uživao si u školi, SF romana nije bilo, a Dostojevskog,
Kamija i ostalih levih ruskih (kao što jednom ranije rekoh, "levi ruski
pisac" ne mora nužno da bude Rus) pisaca što ih voliš k'o blata. Blago
tebi.
Ali, što samo ti da uživaš a onoliki drugi da pate? :) Zar ne bi bilo
poštenije da i tebe malo muče da čitaš SF (koji neko drugi voli) a da
istovremeno njega manje muče sa levim ruskim piscima u kojima ti uživaš? :)
knjizevnost.37veca,
Večeras u 18 h biće otvoren 38. Sajam knjiga. Sajam će otvoriti
belgijski pisac čorž Arlas. Na sajmu učestvuje oko 150 domaćih i
nekoliko stranih izlagača.
A po prvi put, ove godine ulaz je besplatan.
knjizevnost.38dejanr,
>> Sa druge strane, kad već smatraš da je velika zastupljenost "levih
>> ruskih pisaca" (a jel' postoje desni ruski pisci ;) ...
Možda, mada ja nisam vid'o ni jednog :)
>> kod nas stvar ideologije, zar ne misliš da je njihova mala zastupljenost
>> u Americi isto tako stvari ideologije ? (Imperija zla i sl.) A komunisti
>> baš i nisu mnogo voleli Dostojevskog.
Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :) Mislim da to
kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su prosto loše knjige u
smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo manje cenjene.
>> Treće, da si video preglede književnosti na evropskim univerzitetima
>> video bi da su tamo neki Rusi na jako visokoj ceni.
Gorbačov? :)
>> E, da. Još si pominjao kako su u našoj lektiri samo Rusi. Ja se sećam
>> da sam u srednjoj školi radio dva Tolstoja, jednog Dostojevskog i jednog
>> Puškina. Da, bio je i onaj Šolohov, ali to nisam čitao. Daklem, sve u
>> svemu 5 knjiga za 4 godine, a ukupno ih je bilo oko 13-14 u svakom
>> razredu. Gde nestadoše ti silni Rusi.
Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. Bilo je u
lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše, "Stranac"?
"Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
knjizevnost.39dejanr,
>> A sad ako ćemo da upoređujemo filozofsku misao Dostojevskog i novosadskog
>> penzionera, to bi bilo kao da upoređujemo filozofsku misao Platona ili
>> Aristotela sa "filozofskom mišlju" onog kauboja što je prvo bio kobajagi
>> glumac, pa posle postao neki tamo predsednik jedne svetske sile.
Ko govori o filozofskoj misli, priča se o tiražu. Da podsetim, replicirao
sam na tvoju poruku i na:
>> Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž...
knjizevnost.40zonjic,
Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni se mnogo
dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo. Ima li neko ko je
vise upucet u njegov rad?
fala,
Rade
knjizevnost.41paki,
> Ima toga još, oni su stvarno sve i svašta zabranjivali
> (listu treba videti), a objašnjenja su totalno debilna.
> Kao da ih je zabranjivao neko ko ih nijednom nije pročitao.
Da znate, listu treba videti, od 10 knjiga 9 su zabranjene zbog
seksa, psovki i satanističkog sadržaja.
THE DIARY OF A YOUNG GIRL, by Anne Frank.
Objections to sexually offensive passages.
knjizevnost.42astojkovic,
SFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSF
NUDIM:
FREDERIK POL "ANALI HICIJA"
"RAT TRGOVACA" (REKLAMOKRATIJA 2)
"GEM - STVARANJE JEDNE UTOPIJE"
GREG BER "EON"
ISAK ASIMOV "BOGOVI LICNO"
"ROBOTI ZORE"
"PRELUDIJUM ZA ZADUZBINU"
URSULA LEGUIN "LEVA RUKA TAME"
J.R.R. TOLIKEN "GOSPODAR PRSTENOVA"
( 2. I 3. KNJIGA, IZDANJE "STILOS")
"KENTAUR" "NAJBOLJE SVETSKE SF PRICE 1984."
T.BRETON
& D.BENEICH "NJEZNI RAT" ("SOFTWAR")
TRAZIM:
ROGER ZELAZNY "OBERONOVA IGRA & VRATA HAOSA"
"STVORENJA SVETLOSTI I TAME"
PHILIP K.DICK "TECITE SUZE MOJE..."
"DA LI ANDROIDI SANJAJU..."
ZA INFORMACIJE MAIL ASTOJKOVIC
SFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSF
knjizevnost.43fancy,
ŮŢ> potpuno su u pravu. Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo
ŮŢ> se neće roditi Dostojevski ni za 1000 godina.
Da li se ti zezaš?
Pa šta će im Dostojevski?????
Rusima svaka čast na "Majstoru i Margariti" od Bulgakova, i
donekle "Idiotu" ali... ne stvarno...
Fancy
knjizevnost.44fancy,
ŮŢ> Može, kad "poznati novosadski penzioner" bude izdat u
ŮŢ> "čuvenom plavom kompletu".
Ne sumnjam da postoje ljudi sa mnogo pompeznijim "čutim kompletom"
nego što je pomenuti plavi...
Fancy
knjizevnost.45fancy,
ŮŢ> Večeras u 18 h biće otvoren 38. Sajam knjiga. Sajam će otvoriti
ŮŢ> nekoliko stranih izlagača.
Tolstojevski čita svoje stihove drugog dana i potpisuje knjige na
štandu RLP-a ;)
Fancy
knjizevnost.46bojans,
>> Da se razumemo - nisam ja prvi pomenuo da nam treba da
>> "merimo" kvalitet nekog pisca. No, ako već hoćete/mo da ga
>> merimo, treba nam kriterijum. E pa, pristupimo problemu sa
>> naučne strane. Imamo konačan broj pisaca na ovome svetu, dakle
>> konačan skup. Treba nam relacija poretka u tom skupu
Au, pa ovo je već žešći promašaj. Pa u gotovo svakom skupu se
može uvesti slična relacija koja će nam dati potpuno pogrešne
rezultate. Po tvojoj logici bismo mogli da ustanovimo da je
Golf bolji auto od Rols Rojsa (prodavaniji je). A možemo i da
uvedemo kriterijum da je najbolji auto onaj koji najmanje košta
u kom slučaju bi pobednik bio neki Zaporožac ili Trabant (da se
još proizvodi). Međutim pomenuti kriterijumi jednostavno nisu
merodavni za procenjivanje kvaliteta i vrednosti jednog auta.
Potpuno isto je i sa piscima. Ne znam šta ti bi da izneseš
onakvo "naučno" razmatranje na kome bi ti verovatno svi
književni kritičari pozavideli. Evo i mog doprinosa: smislio sam
novu relaciju poretka u konačnom skupu pisaca. Dakle, kriterijum
za procenjivanje je masa mozga pisca. Jeste da ne raspolažemo
ovim podatkom za sve pisce, ali pošto je skup pisaca ipak samo
podskup ukupne ljudske populacije uzećemo podatke iz Ginisove
knjige rekorda kojima raspolažemo. Prema tome, najbolji pisac je
Turgenjev, a najslabiji Anatol Frans. Mislim da moj kriterijum
nije ništa manje tačan nego tvoj, jer ova relacija zadovoljava
sve uslove koje si pomenuo.
Da li si možda gledao "Društvo mrtvih pesnika"? Tamo se ubiše da
dokažu da je u književnosti sasvim neprimereno kvantitativno
procenjivanje i nekakav "matematički" pristup. A uz to i
celokupna američka književnost ne da se uporediti sa evropskom,
pa bih rekao da takvo podneblje jednostavno nije dobra baza za
kvalitetne književne kritičare. Da li je kritika koju si
spomenuo uopšte relevantna u nekim svetskim krugovima književne
kritike? Mislim da bi ipak bilo bolje pogledati šta o Tolstoju i
Dostojevskom kažu francuski i engleski kritičari.
P.S. I ružna devojka nekom može biti privlačna, ali je lepa
devojka - lepa. Lepoj devojci neko može da zavidi i da je mrzi,
da tvrdi da je dosadna i glupa. Ona ostaje lepa. Baš kao što i
veliki pisac ostaje veliki pisac, pa nek puknu dušmani :))))
knjizevnost.47milanv,
║║ Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :) Mislim da
║║ to kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su prosto loše knjige
║║ u smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo manje cenjene.
žuj, Dejane: a, da se ti, lepo, vratiš u konf. PC.????.? i sl.
Tamo si Car. Ovde se strašno degradiraš. :(
Znam, znam: teorija skupova i statistički pregled grupa
čitalaca kažu... Al' bolje nemoj o tome...
Izvini ako sam bio grub. Hteo sam samo da kažem da nemaš
razloga da lošim nazivaš knjige-pisce koje sav ozbiljan i
dobronameran svet stavlja na civilizacijski tron. A to što su
par profa (makar i sa Harvarda) hteli da se proslave vredjanjem
Dostojevskog & Co. je neka druga priča. Tebi nije potrebno da
ime gradiš na takav način.
P.S. Hoćeš jednu Coca-Colu? čiveli! :)
knjizevnost.48pkaca,
->>> Progoni me jedna metafora
Hmm.... a sta mislite o temi koju je dobilo odeljenje 4 razreda
Banjalucke gimnazije : Dal' je glista sa obe strane ista ? :))
Nije izmisljotina, tog profesora licno poznajem :)
Kaca
knjizevnost.49pkaca,
reply 5.285
->>> Ima li ko ovo i da li bi bio vredan da caskom prekuca pesmicu ovde ?
Pa 'ajd da budem vredna :)
Ljubivoje Rsumovic
Deset ljutih gusara
Deset ljutih gusara
doslo u moj krevet
jedan pao s' kreveta
ostalo ih 9.
Devet ljutih gusara
jos ne znaju ko sam
jednog sam uspavao
ostalo ih osam.
Osam ljutih gusara
ja ih ostro gledam
jedan pao u nesvest
ostalo ih sedam.
Sedam ljutih gusara
pobeglo na brest
jedan pao na glavu
ostalo ih sest.
Sest ljutih gusara
zbrisalo u svet
jedan se izgubio
ostalo ih pet.
Pet ljutih gusara
lete ko leptiri
jedan pao u bunar
ostalo ih cetiri.
Gle cetiri gusara
bes u njima vri
jedan puko od muke
ostalo ih tri.
Tri ljuta gusara
a protiv njih ja
jednoga sam zviznuo
ostala su dva.
Dva ljuta gusara
a pogled im leden
jedan se okliznuo
jos ostao jedan.
Jedan ljuti gusar
postao je meden
prosto se istopio
ostao nijedan.
U svakom pogledu
prosla me je strava
sad je sve u redu
moze da se spava.
Eto za klinca....
Kaca
knjizevnost.50pkaca,
reply 5.296
->>> Aj' 'leba ti, kad privedes kraju vodim te na pice ;)
A sto ti ne volis Crnjanskog ?
Je si li ga uopste citao ?
Kaca
knjizevnost.51i.a.n.,
>> Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. Bilo
>> je u lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono
>> beše, "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
He, a ja se taman spremao da pitam da li imaš nešto protiv Rusa kao
takvih. Stičem utisak da su tvoje jeremijade o prezastupljenosti
"levih ruskih" u odnosu na ostale knjige posledica srednjoškolskog
drilovanog čitanja (a još više "tumačenja") onih prvih. Priznajem,
meni je taj sistem zadugo bio ogadio poeziju, koja još bolji teren za
dogmatsko natezanje od proze. Ali ako si zbog tako stečene odbojnosti
lišio sebe dobrog dela prvoklasne književnosti, onda je to žalosno.
Zamrzeo si predmet zbog načina na koji mu se pristupa. Spominješ
"Stranca". Da li ti je ta knjiga mrska kao delo, ili zato što si nekad
morao da napišeš bogomprokleto visokouman pismeni sastav o njoj? Nadam
se da je u pitanju ovo drugo.
knjizevnost.52i.a.n.,
>> Skinuh onu listu knjiga zabranjivanih u Americi (hvala nemo),
>> i dok se fajl unzipovao, očekivao sam neku listu anonimnih
>> autora i naslova, kad ono...
Prvi anglosaksonski doseljenici u Ameriku neretko su bili članovi
utopističkih ili verskih sekti, koji su Englesku napustili da bi na
miru živeli u skladu sa svojim idejama, a bez "nemorala... i pogubnog
vladanja engleskog plemstva". (Amerikanci su i danas prijemčivi za
verske zanesenjake raznih vrsta, a i sami ih liferuju naveliko.)
Kasnije se preko Atlantika išlo iz uobičajenijih razloga, ali naciji
je ostala izvesna crta puritanske zadrtosti. Komunizam je u početku
smatran za veliko zlo zbog navodnog propagiranja "slobodne ljubavi";
demokratija i ljudska prava su kasnije došli na red.
Nisu ni drugi mnogo bolji. Englezi su se proslavili Baudlerom i
njegovim "porodičnim" izdanjem Šekspira, iz koga su uklonjeni svi
škakljivi delovi, a Šekspir se nije preterano ustručavao. Postoji i
glagol "to bowdlerize", od tog doba. 1960 se digla velika dreka kad je
"Penguin" po prvi put objavio Lorensovog "Ljubavnika Ledi žeterli",
stvar je bila i na sudu. Henriju Mileru uopšte nije dopušteno da uđe u
Englesku, tridesetih, a njegove knjige je dugo objavljivao isključivo
pariski "The Obelisk Press".
Ili kod nas -- u Matičinom rečniku nema nijednog "jačeg" glagola ili
imenice, kao i kod ne-fototipskih izdanja Vukovog. Da ne dužim.
Sklonost ka gunđanju zbog stvari koje bi mogle "pokvariti mladež" naći
ćete svugde. Problem Amerike je njena veličina. Za svaku uvrnutost ima
dovoljno mesta i spremnih sledbenika.
knjizevnost.53veca,
>> ni mene :( ....ne znam zasto prenosis njegove pesme....uskoro cemo
>> imati zbirku na racunaru...
I šta je tu loše? Ako ti se ne dopada ti preskoči!
Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa da mi
malo udarimo po tebi :)
knjizevnost.54veca,
>> Što se mene tiče, ne sećam da sam pročitao neku knjigu da je
>> valjala (bolje reći da mi se svidela) a da nije od američkog,
>> engleskog ili eventualno francuskog pisca. Da, plus par naših, iz
Probaj sa nemačkim, možda ćeš se prijatno iznenaditi.
knjizevnost.55veca,
>> Možda će nekome zvučati paradoksalno, čak i smešno, ali mene
>> Bukovski dosta podseća na Dostojevskog.
Hm, mene ne. Bukovskog sam čitala kad sam imala dvadesetak godina
i bila oduševljena, kasnije sam pročitala i neke kvalitetnije
knjige...
knjizevnost.56veca,
>> Pa sad, posećujući ljude koje poznajem, na jedno 20-tak mesta sam
>> video taj komplet Dostojevskog. "Eštona" sam viđao samo u formi
>> vikend-romana.
Mene nisi (još :) ) posetio, ali rekoh, da prijavim komplet :)
knjizevnost.57veca,
>> Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :)
>> Mislim da to kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su
>> prosto loše knjige u smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo
>> manje cenjene.
Sad si rekao pravu stvar!
Toliko o njihovoj kompetentnosti.
>> lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše,
>> "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
Uh, ispada da ti ceniš samo komercijalne stvari (?).
knjizevnost.58veca,
>> ŮŢ> nekoliko stranih izlagača.
>> Tolstojevski čita svoje stihove drugog dana i potpisuje knjige na
>> štandu RLP-a ;)
:)))
Nisam sigurna (proveriću ovih dana :) ) ali čini mi se da rekoše
da su strani izlagači iz Srpskih krajina :)
knjizevnost.59zolika,
>> Deset ljutih gusara
>> došlo u moj krevet
>> jedan pao s kreveta
>> ostalo ih devet
>>
>> Devet ljutih gusara...
Nije original, ali će moći da posluži (moja kreacija):
Devet ljutih gusara
ne znaju ni ko sam,
jednog sam izmlatio
ostalo ih osam.
Osam ljutih gusara
drhte kad ih gledam,
jedan hitro uteče,
ostalo ih sedam.
Sedam ljutih gusara
napilo se malo;
jedan čvrsto zaspao,
šest ih je ostalo.
Šest ljutih gusara
krenulo u svet,
jedan pao na glavu
ostalo ih pet.
Pet ljutih gusara
iz bureta viri,
jednog su usolili,
ostalo ih četiri.
žet'ri ljuta gusara
od pakosti vri,
jedan je izgoreo
ostalo ih tri.
Tri ljuta gusara
susreo sam ja
i jednoga skuvao,
ostalo ih dva.
Dva ljuta gusara
pogled im je ledan,
jedan se prehladio,
ostao je jedan.
Jedan ljuti gusarčić
mali je i bedan
i on nam je pobeg'o
ostao NIJEDAN!
Otpevaj kome treba i kaži kako im/mu/joj se dopada.
knjizevnost.60zolika,
[ Civilizacija.3, reply na 5.282 ]
>> zbog koga su mnogi jastuci bili pritiskani između butina...
Kao kontraceptivno sredstvo?
knjizevnost.61dejanr,
>> Pa u gotovo svakom skupu se može uvesti slična relacija koja će
>> nam dati potpuno pogrešne rezultate.
Ah, ta matematika :) U svakom (bez onog gotovo ;) konačnom skupu (pa i
u nekim beskonačnim) može se uvesti relacija poretka, i to ne samo jedna.
Ni jedna od tih relacija poretka ne može dati pogrešne rezultate - ona
će uvesti redosled, a da li se tebi ili meni taj redosled sviđa, to nema
baš nikakve veze sa njegovom "tačnošću" ili "pogrešnošću".
>> Evo i mog doprinosa: smislio sam novu relaciju poretka u konačnom
>> skupu pisaca. Dakle, kriterijum za procenjivanje je masa mozga pisca.
>> ... jer ova relacija zadovoljava sve uslove koje si pomenuo.
Ne zadovoljava, sorry. Eventualno bi davala podatke za mrtve pisce, ali
njom ne bi mogao da ocenjuješ one koji su sticajem okolnosti živi. Pošto
relacija ne može da se uspostavi nad proizvoljnim elementima skupa pisaca
(nadam se da ne predlažeš da ih sve pobijemo i povadimo im mozgove zarad
merenja na kantaru? ;), ne zadovoljava uslove i ne priznaje se ;) Probaj
ponovo.
Osim toga, skrenuo bih ti pažnju na još nešto što si izgleda prevideo -
ja uopšte nisam rekao da se ne može uspostaviti nikakva druga relacija
poretka u skupu pisaca - može ih se, šta više, uspostaviti, hm, da li
beskonačno mnogo? Partitivni skup konačnog skupa ostaje konačan, ali
može više relacija rezultirati istim poretkom - ako te relacije smatramo
jednakima, onda ipak samo konačno mnogo relacija, pa bismo ih mogli redom
proučiti ;). Dakle, ne sumnjam da ćeš uz još malo mućkanja glavom proizvesti
neku korektnu relaciju poretka. Ako hoćeš da ti pomognem sa jednom koja je
korektna i zadovoljava sve uslove, evo ti je - "bolji je pisac koji je
kasnije rođen" (može i ranije, svejedno). Ali, pošto smo smislili relaciju,
da pogledamo tri do sada pomenute (ajd' da "priznam" i tvoju, iako ne
zadovoljava uslove):
1. Bolji je pisac čije su knjige prodate u više primeraka
2. Bolji je pisac čiji mozak ima veću zapreminu
3. Bolji je pisac koji je kasnije rođen.
E sad, recimo da je sve što ti se nudi ove tri relacije, pa kaži pošteno,
koju bi od njih tri izabrao da rangiraš pisce? (Znam da ne bi ni jednu,
ali ponavljam, kada bi morao jednu od ove tri). Uzeo bi, ubeđen sam, prvu
(ili možda ne bi?) E pa, kad smisliš konačno ispravnu relaciju, reci mi
zašto bi ona davala realnije rezultate od no.1 u gornjem primeru, pa da
popričamo o tome.
>> Da li si možda gledao "Društvo mrtvih pesnika"? Tamo se ubiše da
>> dokažu da je u književnosti sasvim neprimereno kvantitativno
>> procenjivanje i nekakav "matematički" pristup.
Glupost. Kada matematika uđe u neku oblast, ona postaje nešto, dotle je
uglavnom prazna priča. Itekako je potrebno da razmišljamo o kvantifikovanju
umetnosti jer će nam to, kada ga jednom savladamo, obezbediti neke lepe
stvari. Već sada mnogi pisci koriste složen matematički aparat ugrađen u
kompjuterske programe da bi unapredili kompoziciju i stil svojih dela,
izbegli ponavljanja, otklonili nelogičnosti itd, a o kontroli jezika i
gramatike da i ne govorimo.
Naravno, nećemo stati tu, uvek se može malo i pustiti mašti na volju.
Recimo, šta radi pisac? Ređa slova: prvo slovo, drugo, treće...
hiljadito, milionito i tu je negde kraj knjige. Recimo da knjiga retko
ima više 1000 strana (doduše, Tolstoj... ;), na strani neka je 3000 znakova,
to mu dođe 3 megabajta. E sad, ima 30 slova, plus nešto malo interpunkcije,
ovamo, onamo, recimo 80. Sve u svemu, može se napisati negde oko
80^3000000000 knjiga dužine do 1000 strana, i tu je sve - čitav Tolstoj,
čitav Dostojevski, čitava Agatha Christie, dela još mnogo misaonija od
dela Dostojevskog, detektivski romani mnogo zapetljaniji od Agatinih,
pa onda prevodi svih tih knjiga na raznorazne jezike... divota jedna.
E sad, broj 80^3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko nezamislivo
veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan je. Ako poradimo na
potrebnom matematičkom i statističkom aparatu, možda ćemo jednom naći
način da izaberemo potrebne nizove slova u skladu sa ukusom naručioca,
i onda eto raja za čitaoca. Voliš Dostojevskog? Kompjuter ti svakog dana
napiše po jednog (koji će verovatno biti i bolji od originala), pa čitaj
i uživaj. Voliš Agatu? Svaki dan po jedan genijalni zaplet. I još ne plaćaš
knjige, ne plaćaš autorska prava, samo jednom platiš program (ne bi ga
valjda piratovao? :) i docnije račune za struju :)
Vrli novi svet, zar ne :)
knjizevnost.62dejanr,
>> žuj, Dejane: a, da se ti, lepo, vratiš u konf. PC.????.? i sl.
>> Tamo si Car. Ovde se strašno degradiraš. :(
Dragi prijatelju, meni je jako žao što ti nisi u stanju da misliš
svojom glavom nego misliš televizorom... ups, misliš glavama
"ozbiljnog i dobronamernog sveta koji stavlja leve ruske pisce
na civilizacijski tron". Shvatam da nemaš baš nikakvih drugih
argumenata osim činjenice da su te slagali u školi da su ti pisci
veliki, tako da pretpostavljam da u takvoj situaciji i ne možeš da
kažeš ništa osim onoga što si kazao. Primećujem da je jedini argument
iz mojih poruka na koji si smatrao za shodno da se osvrneš pomenutih
"par profa (makar i sa Harvarda) koji su hteli da se proslave vredjanjem
Dostojevskog & Co", verovatno zato što je to jedini argument koji si
u stanju da prihvatiš (neko tamo, ko bi mogao da bude ugledan, kaže da...)
E pa da te razočaram, to sam pomenuo sasvim uzgred i ne smatram ni za
kakav bitan argument - ne treba meni profesor sa Hardvarda da mi kaže da
je neki levi ruski pisac loš, kao što mi ne treba profesor iz Moskve da
mi kaže da je dobar. Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što bih i
tebi iskreno želeo.
Da si živeo u srednjem veku, nema sumnje da bi bio oduševljen idejom
da se spali jeretik koji se usuđuje da, kontra mišljenju "ozbiljnog i
dobronamernog sveta koji, još od Aristotela, zna da se Sunce okreće
oko Zemlje", tvrdi takve očite budalaštine kao da se Zemlja okreće
oko Sunca. Ako ne da se spali onda bar da se protera u PC.????.?
konferenciju ;))
knjizevnost.63dejanr,
>> > na jedno 20-tak mesta sam video taj komplet Dostojevskog.
>>
>> Mene nisi (još :) ) posetio, ali rekoh, da prijavim komplet :)
Ma, pusti bruke, imam ga i ja :) Jedina mi je odbrana da ga nisam ja kupio,
ali, posle ovih poruka, ko će mi to verovati? ;)))
knjizevnost.64dejanr,
>> Uh, ispada da ti ceniš samo komercijalne stvari (?).
Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud, ali ako
je to još ispalo komercijalno, onda ga utoliko više cenim :)
Što bi rekao Gazda Jezda, "posao je posao, ali biznis je biznis" ;)))
knjizevnost.65dejanr,
>> Devet ljutih gusara
Oćemo još jednu varijantu? :)
Deset malih crnaca pošlo je u krevet,
jedan se zagrcnu i osta ih Devet.
Devet malih crnaca bi do kasno tamo,
jedan zaspa duže i osta ih Osam samo.
Osam malih crnaca putovaše u Devon,
jedan ne hte dalje i osta ih Sedam.
Sedam malih crnaca poseklo je brest,
jednog lupi sekira i osta ih Šest.
Šest malih cranaca gledalo je pčelin let,
jednog pčela ubode i osta ih Pet.
Pet malih crnaca u pravne knjige zaviri,
jednog pravda preuze i osta ih žetiri.
žetri mala crnca pođoše na more svi,
jednog proguta haringa i osta ih Tri.
Tri mala crnca po šumi se šetala,
jednog medved zgrabi i ostaše Dva
Dva mala crnca sunčala se čitav dan,
jednog sprži sunce i osta samo Jedan.
Jedan mali crnac osta sam i bedan,
ode i obesi se i ne osta Nijedan
[Prevod je, kao što primećujete, dosta bedan]
knjizevnost.66milan,
> Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni se mnogo
> dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo. Ima li neko ko je
> vise upucet u njegov rad?
Bože Rade! Pa Dilen Tomas je jedan od najpoznatijih
engleskih pesnika ovog veka (1914-1953) ako ne i najpoznatiji.
Pl poz M
knjizevnost.67milan,
> U svakom pogledu
> prosla me je strava
> sad je sve u redu
> moze da se spava.
>
>
> Eto za klinca....
>
>
> Kaca
Na žalost predmetni gospodin je pokrao jednu paradigmatičnu
strukturu engleske poezije koja se koristi skoro kao folklor od
dečjih pesama ("Nine Little Indians") do karmina ("One hundred
bottles of beer") koje se pevaju nešto kaogod kod nas Bećarac.
Pl poz M
knjizevnost.68mnikolic,
>> Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :) Mislim da to
>> kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su prosto loše knjige u
>> smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo manje cenjene.
Ja ti i dalje tvrdim da se uopšte ne prodaju slabo, štaviše... Ukoliko mi
vreme dozvoli poradiću na tome da ti ovo jako precizno argumentujem.
>>>> Treće, da si video preglede književnosti na evropskim univerzitetima
>>>> video bi da su tamo neki Rusi na jako visokoj ceni.
>>
>> Gorbačov? :)
Ne baš. Neki Rusi iz prošlog veka ;)
>> Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. Bilo je u
>> lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše,
>> "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
Levi ruski pisci svih zemalja - ujedinite se !!! ;)
Baš ti hvala što si me podsetio na moje omiljene knjige iz školske
lektire. Kafka je doduše bio češki Nemac, ali to sad nije bitno. Izgleda da je
čovek imao viziju Beograda '91-'93 kad je pisao Proces. Baš ću malo da ga
prelistam da se podsetim.
Vlada
knjizevnost.69vcalic,
>> Ko govori o filozofskoj misli, priča se o tiražu. Da podsetim, replicirao
>> sam na tvoju poruku i na:
Ma, ja rekao da ublažim muke Eštonu, pošto na tiražu već puca, pa da
prebacim stvar na filozofiju, tu se ionako ništa ne očekuje od njega. ;))
Vlada
knjizevnost.70vcalic,
>> Da li se ti zezaš?
>> Pa šta će im Dostojevski?????
Ma, kad bolje porazmisliš, zašto bi oni i čitali bilo šta. Ionako
velikoj većini njih to jako teško ide.
Vlada
knjizevnost.71vcalic,
>>>> Možda će nekome zvučati paradoksalno, čak i smešno, ali mene
>>>> Bukovski dosta podseća na Dostojevskog.
>>
>> Hm, mene ne. Bukovskog sam čitala kad sam imala dvadesetak godina
>> i bila oduševljena, kasnije sam pročitala i neke kvalitetnije
>> knjige...
Mislio sam više na stil života i sudbinu, kao i na odnos sa
savremenicima, a manje na neku formu. Dostojevski je u svoje vreme bio ono što
je danas Bukovski.
Vlada
knjizevnost.72vcalic,
>> Mene nisi (još :) ) posetio, ali rekoh, da prijavim komplet :)
Super!! :) Odmah te ubacujem u registar ;)
Vlada
knjizevnost.73astojkovic,
D(onald) M(ajkl) Tomas:
- prevodilac sa ruskog, pesnik, pisac, plagijator(?!).
- vise knjiga pesama
- romani: "Flautistkinja", 1979
"Rodni kamen", 1980
"Beli hotel", 1981, preveden na srpski
"Ararat", 1983, preveden na srpski
Za vise informacija procitaj predgovor Nolitovom izdanju
Belog hotela koji je napisao (predgovor) David Albahari.
l
knjizevnost.74astojkovic,
Dosta sr*nja o levim ruskim piscima.
Dostojevski je DESNI pisac. (ruski PRAVI, engleski RIGHT)
"JA citam najbolje pisce."
"JA sam najpametniji i zato citam najbolje pisce."
"JA sam najpametniji."
.
To se, ako me secanje ne vara, zove NATPISAVANJE. (engl. TO PISS)
2 decaka se takmice ko ce dalje da pisa.
(podsvesno: onaj ko pisa dalje ima veci penis)
"Moj je tata najjaci."
"Moja sveska je najlepsa."
"Moja kola su najbrza."
"Moj kompjuter je najbolji."
Ovde govorim o tome da postoji jedna faza u zivotu mladog
ljudskog organizma, kada ovaj ima potrebu da bude NAJ.
NEKI tu fazu ne ostave za sobom, vec se celog zivota natpisavaju.
Nadju sadruga i eto zabave njima, a muke ostalima.
Dragi, moji, prijatelji, nije bitno koliki vam je, vec da li ga
i kako upotrebljavate. :)
Sale
p.s.
Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac) romana.
Struktura njenih romana je prikriveno seksualna, sa sve predigrom
i klimaksom. To je verovatno jedna od tajni njenog uspeha.
Dostojevskog zovu ocem psiholoskog romana. Kroz svoje romane on nas
"tera" da prozivljavamo ono sto prozivljava junak. To bi trebalo da
kroz junaka otkrije nesto o nama samima.
Kod Dostojevskog citalac kroz roman otkriva sebe.
Kod Agate Kristi otkriva ubicu.
knjizevnost.75vcalic,
>> Vrli novi svet, zar ne :)
Ma, fenomenalno. Na kraju će neko svu tu skalameriju baciti u đubre,
ukrasti iz muzeja pisaću mašinu i napisati pripovetku na tri strane. I ona se
neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter izliferovao.
Vlada
knjizevnost.76vcalic,
>> Shvatam da nemaš baš nikakvih drugih argumenata osim činjenice da su te
>> slagali u školi da su ti pisci veliki, tako da pretpostavljam da u takvoj
>> situaciji i ne možeš da kažeš ništa osim onoga što si kazao.
A šta ćemo ako je čovek ipak pročitao left-russian-writers ekipu!? ;)
Vlada
knjizevnost.77astojkovic,
Najveca oholost je isticanje sopstvene licnosti iznad svega i
iznad svih - iznad svega sto uopste postoji na svetu.
Apsolutno oholo stvorenje zivi i postupa, svesno i nesvesno cak,
na sledeci nacin: MOJE resenje odredjuje pa cak i stvara vrednosti
i zbog toga MOJA volja mora da vlada nad svim - sve sto se zbiva
i sto ce se tek zbiti mora biti prema mom planu i mojim zeljama;
mene niko nema pravo da hvali niti da me ocenjuje; cak i vrednosti
kao sto su moralno dobro i istina ili lepota ne mogu vladati nada
mnom i nemogu mi biti prepreka - ja nisam obavezan da se tome
potcinjavam jer, sve je to uslovljeno MOJOM VOLJOM i ne postoji
objektivno samo po sebi.
Takvo apsolutno oholo stvorenje pripisuje sebi bozanska svojstva
i hoce da zauzme mesto koje pripada Bogu. Odatle se radja suparnistvo
oholnika s Bogom, aktivno BOGOBORSTVO koje ne donosi uspeha nego se
izvrgava u ljutu mrznju prema Bogu. Stvorenje koje najdublje mrzi
Samoga Boga Zivoga zove se - Satana. Skup takvih stvorenja obrazuje
posebno carstvo postojanja koje je suprotnost Carstvu Bozjem i koje
se naziva - pakao.
Ima i medju ljudima onih koji mrze Boga i koji krecu putem
BOGOBORSTVA. Medjutim, oni ostaju i dalje ljudi i ne pretvaraju
se u satanu naravno - ako nije u pitanju apsolutna oholost i ako je
u srcu sacuvana pozitivna veza s Bogom.
"Ruska religijska filozofija i F.M.Dostojevski"
Nikolaj Loski
(2. Satana i njegova oholost)
knjizevnost.78princess,
veco..."lose" je potpuno neadekvatan termin za ono sto je sporno....->
smisao je da je besmisleno i da je trosenje vremena prekucavanje..u stvari tu
si u pravu...sta mene briga za "necije" vreme :)
knjizevnost.79ndragan,
/ ... Treba nam relacija poretka u tom
/ skupu nešto što će nam za proizvoljnog pisca A i pisca B reći da li je
/ A "bolji"
Koji će nam takva relacija? Veoma je linearna, a čini mi se da bilo kako
da stvarno pokušavamo da je uspostavimo, ne bi bila ni tranzitivna, te
ne bi mogla da uspostavi nikakav poredak. Eventualno bismo dobili neku
zamršenu mrežu: Pera je bolji od Mike u svemu osim karakterima, Mika je
bolji od Laze u svemu osim lepoti izraza, a Laza šije Peru po strukturi
priče (ili da zakomplikujemo još bolje, ko ima vremena).
žemu bi uopšte služila rang lista? One se, istina, prave, ali i njihovim
tvorcima i čitaocima je jasno koji su im dometi.
knjizevnost.80ndragan,
/> NINETEEN EIGHTY-FOUR, by George Orwell. Objections to pro- Communist
/> material and explicit sexual matter.
/ -------------- ???
E, pa, Orvel je šarao i levo i desno, samo što su svi prepoznavali
stranu koja im se manje sviđala. U stvari je, prema Matesovom
predgovoru, dobar deo štoseva maznut iz ponašanja britanskih vlasti za
vreme rata. Partijski trikovi su mu poznati iz španskog građanskog rata,
gde je bio svedok kako Staljin likvidira svoje najbolje ljude. Državna
propaganda - dok je bio u Indiji. Sve u svemu, složio ih je na gomilu.
knjizevnost.81ndragan,
(5.290)
/ anketu: gde ko najviše voli da čita?
Tamosve moguće cake koje štampač ima itd.
knjizevnost.82ndragan,
/ ... Treba nam relacija poretka u tom
/ skupu nešto što će nam za proizvoljnog pisca A i pisca B reći da li je
/ A "bolji"
Koji će nam takva relacija? Veoma je linearna, a čini mi se da bilo kako
da stvarno pokušavamo da je uspostavimo, ne bi bila ni tranzitivna, te
ne bi mogla da uspostavi nikakav poredak. Eventualno bismo dobili neku
zamršenu mrežu: Pera je bolji od Mike u svemu osim karakterima, Mika je
bolji od Laze u svemu osim lepoti izraza, a Laza šije Peru po strukturi
priče (ili da zakomplikujemo još bolje, ko ima vremena).
žemu bi uopšte služila rang lista? One se, istina, prave, ali i njihovim
tvorcima i čitaocima je jasno koji su im dometi.
knjizevnost.83ndragan,
/> NINETEEN EIGHTY-FOUR, by George Orwell. Objections to pro- Communist
/> material and explicit sexual matter.
/ -------------- ???
E, pa, Orvel je šarao i levo i desno, samo što su svi prepoznavali
stranu koja im se manje sviđala. U stvari je, prema Matesovom
predgovoru, dobar deo štoseva maznut iz ponašanja britanskih vlasti za
vreme rata. Partijski trikovi su mu poznati iz španskog građanskog rata,
gde je bio svedok kako Staljin likvidira svoje najbolje ljude. Državna
propaganda - dok je bio u Indiji. Sve u svemu, složio ih je na gomilu.
knjizevnost.84ndragan,
(5.290)
/ anketu: gde ko najviše voli da čita?
Tamo gde car ide peške. Mir, tišina, koncentracija, dok neko sa druge
strane vrata ne uoči relativnost vremena.
Drugo najbolje mesto je krevet, ako svetlo dobro pada (skoro nikad).
knjizevnost.85ndragan,
(5.300)
/ naravno :( )? Gde su horor romani, romani katastrofe? Gde je
/ istraživačko novinarstvo/književnost, tako značajan pravac u modernoj
Da znaš. Naprimer, uveo bih obavezno bar jednu stvar od Gintera Valrafa,
svejedno koju, u srednje škole. A na novinarstvu nijedan da ne diplomira
a da nije pročitao "aferu Bild".
knjizevnost.86dragisak,
[novim, CIVILIZACIJA.3:5.289]
> uništila (i koju nije osvojio). izreka da se treba čuvati
> onih koji su pročitali samo jednu knjigu je verovatno neka
> starija poslovica (Kazanova je možda konkretno mislio na
> popove i Bibliju).
Nisam siguran ali mislim da se radi o parafrazi jedne misli Sv.
Tome Akvinskog. Toma je rekao nešto u stilu da ceo život treba
posvetiti čitanju jedne knjige (Biblije), a Kazanova mu tu kontrira.
knjizevnost.87djelovic,
> Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa da mi
> malo udarimo po tebi :)
Jooooj. Sad kad nam zipuje Bulaju...
knjizevnost.88djelovic,
> Ma, fenomenalno. Na kraju će neko svu tu skalameriju baciti u đubre,
> ukrasti iz muzeja pisaću mašinu i napisati pripovetku na tri strane. I ona
> se neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter
> izliferovao.
Ma biće tu opcija kojom se bira broj strana! :)
knjizevnost.89djelovic,
> Recimo da knjiga retko
> ima više 1000 strana (doduše, Tolstoj... ;), na strani neka je 3000
> znakova, to mu dođe 3 megabajta. E sad, ima 30 slova, plus nešto malo
> interpunkcije, ovamo, onamo, recimo 80. Sve u svemu, može se napisati
> negde oko 80ž3000000000 knjiga dužine do 1000 strana, i tu je sve - čitav
> Tolstoj, čitav Dostojevski, čitava Agatha Christie
Osamdeset slova?
E treba ti zabraniti da koristiš Clipper, skroz si zaboravio da optimizuješ
kod! Dovoljno je trideset slova + interpunkcija, a posle možemo da ih
razvrstavamo u mala i velika! :)
Mada... sve je ovo teoretski - realan program bi ređao reči, a ne slova,
uzimajući u obzir i gramatička pravila :).
Šalu na stranu, tvoj kriterijum ocenjivanja knjiga samo po njihovom
ekonomskom učinku možemo da primenimo i, recimo, na ljude? Nije bitno kakav si
čovek, da li si ubio nekoga, da li imaš ženu i decu, da li te ljudi vole, već
je bitno samo koliko si zaradio?
Ekonomski učinak treba da (dobrim delom!) učestvuje u ocenjivanju neke
knjige, ali nikako ne sme biti jedini i apsolutni kriterijum.
Što se tiče školske lektire, tu se u potpunosti slažemo! Izučavanje
isključivo "levih ruskih pisaca" i potpuna nezastupljenost nekih vidova
književnosti ne vodi ničem dobrom. Ako uzmemo da je ekonomski učinak dobar
indikator (a jeste!) toga koliko ljudi žele da pročitaju neku knjigu, onda je
totalno sumanuto i kontraproduktivno da celokupna lektira zapravo tera ljude da
čitaju ono što najamanje žele! Ne vidim kako naši vrli pedagozi misle da kod
nekoga razviju ljubav prema čitanju na ovaj način.
Sa svoje strane, ja bih otišao i korak dalje od toga: uveo bih u lektiru
skoro isključivo popularne knjige. Trudio bi se da kod dece razvijem ljubav
prema čitanju. Kasnije bi ta deca lako došla do Dostojevskog kada im se posle
hiljadite (svojevoljno) pročitane knjige ukus dovoljno prefini.
knjizevnost.90fancy,
ŮŢ>->>> Aj' 'leba ti, kad privedes kraju vodim te na pice ;)
ŮŢ> A sto ti ne volis Crnjanskog ?
ŮŢ> Je si li ga uopste citao ?
Patetičan do beskraja.
Inače, nisam predložio piće zato što ga ne volim, nego zato što
je red da čovek posle tolikog posla (pisanje i slanje...) malo
i odmori, sa prijateljem sa kojim se nije dugo video, uz piće.
Hoćeš li i ti sa nama, pa da lepo popričamo (te?) o Crnjanskom?
Fancy
knjizevnost.91fancy,
ŮŢ> Dostojevskog zovu ocem psiholoskog romana. Kroz svoje romane on nas
ŮŢ> "tera" da prozivljavamo ono sto prozivljava junak. To bi trebalo da
ŮŢ> kroz junaka otkrije nesto o nama samima.
ŮŢ> Kod Dostojevskog citalac kroz roman otkriva sebe.
Radije čitam Peck-a "Put kojim se ređe ide"... A ni Hakslijev
"Otok" nije za bacanje...
A tek Le petit prince..
Fancy
knjizevnost.92peacock,
#### Charles Bukowski
Ćale je dotičnog ubacio u lektiru za gimnazijalce. Morao sam
da ga častim :)
knjizevnost.93peacock,
#### Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan
#### kratak kurs svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300
#### strana) koji su napisala negde 1990. godine dva profesora sa
#### Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima posvetili su otprilike
#### stranu ipo (na primer, Šekspiru preko 40 strana), knjigu
#### nemam (nije moja) ali mogu da je dobijem za jedno nedelju-dve
#### dana pa ako vas zanima mogu da vam prekucam šta su o njima
#### napisali, ukratko, jake strane deskriptivnost i filozofija, a
#### slabe sve ostalo. Kao što vidiš, ima raznih mišljenja.
Obožavam kratke kurseve svetske književnosti koje izdaju
amerikanci, pa makar bili i profe sa Harvarda. Studenti mogu
da nauče sve o tome na 300 strana? Nemoj, Dejane, da zezaš,
nije ti valjda to kriterijum. Nisam rusofil, pročitao sam
mnogo knjiga, ali se Amerima nisam raspametio. To što je
ruskim klasicima jaka strana deskriptivnost i filozofija,
potpuno su u pravu. Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo
se neće roditi Dostojevski ni za 1000 godina.
Peacock
knjizevnost.94peacock,
#### Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet"
#### prodat u više primeraka nego sabrana dela poznatog
#### novosadskog penzionera zvanog Frederik Ešton? ;)) ŠNeću da
#### vam uzmem pare a i inače se ne kladim, nego samo malo da
#### "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisacaĆ :)
Može, kad "poznati novosadski penzioner" bude izdat u
"čuvenom plavom kompletu".
Peacock
knjizevnost.95dr.grba,
>> Ne kapiram? Je l' to po tebi dobra ili loša tema? :)
Dobra, dobra! Valjana za intelektualnu masturbaciju.
>> Navali! :)
>> Pošto je novim već uzeo ABBA, ti bi mogao haiku.
Ne, uzeću amorfnu strukturu. To je ono što kažu Lale "s**e pa se maže" (:
>> (u stvari, može sve, samo nemoj deseterac)
Jel' ti se nije svidela pesmica o metafori? (:
- *** -
ZRNO PESKA IZ PROFILA
Ti htede nešto reći?
Prilazak tvoj mi teško pade
gade.
Nije ti se dalo stati,
ali zašto izabra baš mene?
Ni loša misao ni tuga ni bol
nisu ništa prema onome što osećam
prema tebi.
Tog jutra peškir leže na isto mesto
kao i uvek.
U hladni talas sedoh
kao i uvek.
Uživah
kao i uvek.
I zašto, o zašto mi upade u gaće?
- *** -
Oko četiri minuta. Mnogo brže ide kad ne pazim na formu.
Fazon je nemati nikakvu ideju u momentu pisanja naslova.
Odlično za psihijatre, zar ne?
Moja profesorica je kategorički tvrdila da se Vasko Popa drogirao. Kada
sam pročitao "Koru", poverovao sam joj.
knjizevnost.96dr.grba,
>> Ne kažem da su sve u fajlu pobrojane knjige vrhunac književne
>> umetnosti (dobar deo - naprotiv, al' da ne započinjemo opet
>> raspravu o razlici šund/pop.literatura), međutim uopšte mi
>> nije jasno šta ih čini toliko opasnim.
To mi uopšte nije toliko ni bitno, koliko sam bio šokiran podatkom
da je nekoliko knjiga bilo (javno?) spaljeno. Mislio sam da je to
poslednji put u istoriji civilizacije rađeno po nacističkoj Nemačkoj.
THE LIVING BIBLE, by William C. Bower.
Considered "dangerous" because it is "a perverted commentary on the King James
Version."
Burned in Gastonia, North Carolina, 1986.
SLAUGHTERHOUSE-FIVE, by Kurt Vonnegut, Jr.
Considered "dangerous" because of violent, irreverent, profane and sexually
explicit content.
Burned in Drake, North Carolina, 1973;
Rochester, Michigan, 1972;
Levittown, New York, 1975;
North Jackson, Ohio, 1979;
Lakeland, Florida, 1982.
THE SEDUCTION OF PETER S., by Lawrence Sanders.
Called "blatantly graphic, pornographic and wholly unacceptable for a high
school library."
Burned by Stroudsburg (Pennsylvania) High School library, 1985.
Ili grešim?
Da li reč "burned" ovde ima drugo značenje? Mislim, da li su knjige
spaljene komisijski u nekoj peći ili je u pitanju neki levi homonim?
knjizevnost.97dr.grba,
>> Mislio si da je u pitanju štamparska greška, i da je prvo slovo u
>> stvari M?
Ne, kompromitovan sam do daske. Ilustracije su bile prikladne, a i
naslovi: "Kad polete šurikeni", "Ples senki",.....
Da li obratite ponekad pažnju na naslove ljubavnih vikend-romana?
Ponekad, u šetnji, gospođa i ja stanemo pred neki kiosk, pa se slatko
smejemo.
knjizevnost.98dr.grba,
>> Pa i nisu daleko. Dostojevski je zaista razradio tehnologiju
>> kriminalnog zapleta - najbolji primer su braća Karamaz(g)ovi ( (c)
*******************
Ovo me podseti na razliku između kriminalnog i kriminalističkog filma. (:
knjizevnost.99dr.grba,
>> "Ko kaže da nisam pročitao nijednu knjigu? Sećam se vrlo dobro,
>> zvala se 'Kako se kalio Baš-želik'"
I opet legendarni slučaj kad je apsolvent prodao brucošu tehnologije
knjigu koja će mu trebati za prvi seminarski, "Kako se kalio čelik".
knjizevnost.100dr.grba,
>> Jedući jabuke (i to kisele!) da, ali ne u WC šolji nego u kadi :)
E, da joj beše nepromočivi notebook k'o Klarku... (:
knjizevnost.101dr.grba,
>> što je obično kritički nastrojena prema "tradicionalnim vrednostima
>> američkog društva".
E, o ovome se i radi. Tradicija američkog društva je fiktivna kategorija.
Već tristo godina se tamo ne mogu dogovoriti. A i dan danas se grupaše
na nacionalne, verske, rasne, političke i sve druge moguće klanove,
diskreditujući jedni druge gore nego u pokojnoj Skupštini Srbije. I iz
toga se nikad nije izrodilo nešto što se naziva tradicija. Surogat društvo,
kartonske manžetne i kragne, ogromne plehane kante na četiri točka i misao
da su bogom dati da vladaju svetom.
knjizevnost.102dr.grba,
>> ->>> Ima li ko ovo i da li bi bio vredan da caskom prekuca pesmicu ovde ?
>>
>> Pa 'ajd da budem vredna :)
>> Eto za klinca....
VELIKO, VELIKO HVALA !!!!! (:
knjizevnost.103dr.grba,
>> I šta je tu loše? Ako ti se ne dopada ti preskoči!
>> Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa da mi
>> malo udarimo po tebi :)
Predlažem rvanje u želeu, pa koja pobedi.... (:
knjizevnost.104dr.grba,
>> Nije original, ali će moći da posluži (moja kreacija):
...
>> jednog sam izmlatio
>> ostalo ih osam.
...
>> Otpevaj kome treba i kaži kako im/mu/joj se dopada.
Moja Ana je dovoljno agresivno dete i bez ove verzije. Ali, neka,
poslužiće. Ajd' sad svi: bacite se na stilske vežbe! Da vidimo ekonomsku,
erotsku, plačnu, egocentričnu, hermetičnu, SF, hakersu i narodnjačku
verziju pesme! Pobednik dobija zadovoljstvo pobede i pravo da potroši
sve raspoloživo vreme na Sezamu ne iz tri, nego iz šest puta (:
knjizevnost.105dr.grba,
>> >> zbog koga su mnogi jastuci bili pritiskani između butina...
>>
>> Kao kontraceptivno sredstvo?
Uobičajena praksa maloletnih devica.
knjizevnost.106dr.grba,
>> Oćemo još jednu varijantu? :)
>> Šest malih cranaca gledalo je pčelin let,
>> jednog pčela ubode i osta ih Pet.
Catch the rhytm, man, whazza buzza with ya?
knjizevnost.107dr.grba,
>> Na žalost predmetni gospodin je pokrao jednu paradigmatičnu
>> strukturu engleske poezije koja se koristi skoro kao folklor od
Zasad je pesmica dobra, i nadam se da moja Ana neće jednog dana reći:
"Sramota, matori! Iskoristio si naivnu prostodušnost svog malog deteta
da poturaš kojekakve plagijatorske pesmice. Stidi se!"
knjizevnost.108dr.grba,
>> lektire. Kafka je doduše bio češki Nemac, ali to sad nije bitno.
>> Izgleda da je čovek imao viziju Beograda '91-'93 kad je pisao Proces.
Manite se "Procesa" već jednom! Ako hoćete da vidite šta je mračnjaštvo,
pročitajte "Zamak". A ako hoćete da vidite kako izgleda rukopis spasen
od vatre, a možda najvredniji od svih, pročitajte bar odlomke o Bruneldi
u romanu "Amerika". I, uostalom, ložačevu priču, koja je i bila objavljena
kao nezavisno delo.
A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna slika o Kafki.
---> Pišite na adresu : Zlatna ulička 22, Hračani, Prag
knjizevnost.109paki,
> A sto ti ne volis Crnjanskog ?
> Je si li ga uopste citao ?
Da kažem i ja par reči o Crnjanskom, iako ovo nije upućeno meni.
Pošto je ovo godina posvećena Crnjanskom, u svim školama (bar
tako nam je rečeno, za moju znam sigurno) prvi pismeni zadatak
ima veze s Crnjanskim, njegovim životom i delima.
S druge strane, Crnjanski se ni ne pominje u raznim žitankama,
Lektirama i ostalom materijalu za drugu godinu gimnazije. Zbog
toga se naša profesorka svojski potrudila da nas nakljuka
podacima o njemu. To bi bilo OK da je govorila o njegovim
pesmama, ali je veći deo izlaganja dugog ukupno 3 časa bio
posvećen njegovom životu, a pesme je samo pročitala.
Na pismenom, naravno, nije bilo nijedne teme u kojoj bi se moglo
pričati o Crnjanskom, već su sve tri bile posvećene analizi
njihovih pesama, koje bar pola odeljenja nije ni pročitalo (ono
što smo čuli na času ne računam u čitanje pesme, ne može se tako
ništa uraditi). Popričao sam malo s društvom i konstatovali smo
da se većini Crnjanski smučio (ne pesme Miloša Crnjanskog, već
pojam 'Crnjanski' i sve što ima veze s njim).
Na ovakav način, teranjem učenika da listaju razne predgovore i
kritike, i zadavanjem teme vezane za gradivo koje nema veze s
gradivom, profesorka je postigla vrlo negativan efekat.
Eto, samo toliko o tome kako se čoveku može ogaditi neka vrlo
lepa stvar.
knjizevnost.110peacock,
#### Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud,
#### ali ako je to još ispalo komercijalno, onda ga utoliko više
#### cenim :)
Ali komercijalni aspekt stavi u kontekst vremena kada je delo
nastalo. Aristotela slabije ceniš zato što su mu tiraži bili
mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u umetničkoj
muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i šta bi sve napisao da
je imao današnju tehnologiju?
Ameri imaju puno dobrih stvari, slažem se, ali dovoljno živaca imam
samo za SF, probrane krimiće, Millera, Bukovskog, Apdajka i još po
nešto. A toga ima stvarno malo.
Peacock
knjizevnost.111peacock,
#### A koliko strana imaju kursevi svetske književnosti iz kojih
#### naši budući književnici i književni kritičari sve nauče?
#### 3000? žisto
I ne treba da uče iz takvih knjiga, treba što više sami da
pročitaju. Da nauče da razmišljaju. Da izgrade svoj ukus. Ti
si svoj, očigledno izgradio i ja to poštujem, ali ti ne mogu
dati za pravo da negiraš sve ostale koji se ovde javljaju sa
potpuno drugačijim stavovima.
####>> Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo se neće roditi
####>> Dostojevski ni za 1000 godina.
####
#### To im ne bi bio san - bio bi noćna mora ;))
Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije čitaju one
dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u poglavlju, pa onda
jedan odlomak, glavu po glavu i pročitao je knjigu. Nema to
veze sa čitanjem.
Peacock
knjizevnost.112peacock,
#### Mislio sam više na stil života i sudbinu, kao i na odnos sa
#### savremenicima, a manje na neku formu. Dostojevski je u svoje
#### vreme bio ono što je danas Bukovski.
Za bolje razumevanje dotičnog, toplo preporušujem Marka
Slonjina, Tri ljubavi Dostojevskog.
Peacock
P.S. Vlado, počeli smo da se slažemo u nekim stvarima :)
knjizevnost.113peacock,
#### Da li se ti zezaš?
Ne!
#### Pa šta će im Dostojevski?????
Možda im i zatreba, kada budu prestali da misle samo na lovu :)
#### Rusima svaka čast na "Majstoru i Margariti" od Bulgakova, i
#### donekle "Idiotu" ali... ne stvarno...
Prva je jedna od najboljih koje sam pročitao, a druga... hm,
volim više Zločin i kaznu, Karamazove, Kockara... a što sam
stariji, autor mi sve više paše.
Peacock
P.S. Moraću da ti pregledam policu sa knjigama kad navratim
sledeći put :)
knjizevnost.114peacock,
#### Ne sumnjam da postoje ljudi sa mnogo pompeznijim "čutim
#### kompletom" nego što je pomenuti plavi...
Znam neke :), samo što je "žuti" za jednokratnu upotrebu.
knjizevnost.115peacock,
#### Glupost. Kada matematika uđe u neku oblast, ona postaje
#### nešto, dotle je uglavnom prazna priča. Itekako je potrebno da
#### razmišljamo o kvantifikovanju umetnosti jer će nam to, kada
#### ga jednom savladamo, obezbediti neke lepe stvari. Već sada
#### mnogi pisci koriste složen matematički aparat ugrađen u
#### kompjuterske programe da bi unapredili kompoziciju i stil
#### svojih dela, izbegli ponavljanja, otklonili nelogičnosti itd,
#### a o kontroli jezika i gramatike da i ne govorimo.
Glupost, ali za ono što si ti napisao. Da nisi malo
zaslepljen naukom? Umetnost se ne može kvantifikovati jer se,
uglavnom, individualno doživljava. Pisci, doduše, koriste sve
prednosti kompjutera koje si naveo, ali to ne znači da će,
osim što će manje vremena trošiti na tehniku stvaranja,
pisati bolje (kvalitetnije) knjige.
#### veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan je. Ako
#### poradimo na potrebnom matematičkom i statističkom aparatu,
#### možda ćemo jednom naći način da izaberemo potrebne nizove
#### slova u skladu sa ukusom naručioca, i onda eto raja za
#### čitaoca. Voliš Dostojevskog? Kompjuter ti svakog dana napiše
#### po jednog (koji će verovatno biti i bolji od originala), pa
#### čitaj i uživaj. Voliš Agatu? Svaki dan po jedan genijalni
#### zaplet. I još ne plaćaš knjige, ne plaćaš autorska prava,
#### samo jednom platiš program (ne bi ga valjda piratovao? :) i
#### docnije račune za struju :)
Ne želim da poradim na matematičkom i statističkom aparatu
zarad pisanja. Pisanje je kreativni čin koji zavisi od mnogo
preduslova, a ponajviše od trenutne inspiracije autora. Nema
tog algoritma koji će moći da zameni bilo kog stvaraoca, to
ti je sanak pusti. Na sreću.
Pročitao sam Agatu na tone i mnogo toga vezano za taj žanr,
ali Agata je neponovljiva, zar ne?
Peacock
knjizevnost.116dr.grba,
>> Drugo najbolje mesto je krevet, ako svetlo dobro pada (skoro
>> nikad).
A, bata je ugradio reflektor na zid iznad uzglavlja. (:
knjizevnost.117dejanr,
>> > Vrli novi svet, zar ne :)
>>
>> Ma, fenomenalno. Na kraju će neko svu tu skalameriju baciti u đubre,
>> ukrasti iz muzeja pisaću mašinu i napisati pripovetku na tri strane.
>> I ona se neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter
>> izliferovao.
Da li je zbilja potrebno nekome ko se, reklo bi se, bavi kompjuterima
objašnjavati ovako elementarne stvari? Naravno da će se i ta pripovetka
nalaziti na spisku - tri strane teksta, i 997 strana blankova. Normalno
da se u onih 80 znakova nalazi i blanko, pošto bi se bez njega knjige
teško pisale.
knjizevnost.118dejanr,
>> A šta ćemo ako je čovek ipak pročitao left-russian-writers ekipu!? ;)
U tom slučaju je dobrodošla njegova diskusija o tome, ali "proterivanje"
ljudi u druge konferencije zato što drugačije misle teško da je dobar
način da se o nečemu diskutuje.
knjizevnost.119novim,
Miloš Crnjanski:
LETO U DUBROVNIKU GODINE 1927.
Tla davno nestaje. I već trne,
u telu mom, bezbrižnost mladosti, pre vanredna.
Razum mi još samo treperi, od zvezde ovog leta.
A klone li, klonuće mi na sneg tek, drhćuća i ledna,
ljubav, kao sen umorne srne.
Srem to više nije. Što sad zasja,
preda mnom, izbledelim, od slasti, pre telesnih.
Ne vidim više ni znak, žutog, na bregu, drveta.
Jesenjim zracima Sunca, sa Bačke, u prah nebesnih,
lebde sad bat moj i ševe, sa klasja.
Od zemlje odlazim. I već slutim,
u sebi, sva mučenja prošlosti, pre miline.
Skoro će razneti dim i ovo što ovde zbivah.
No da l će i tad svitati zora iz zimske tišine,
životu mom, da ga zlim ne mutim?
Tla davno nestaje. I već trne,
u telu mom, bezbrižnost mladosti, pre vanredna.
Razum mi još samo treperi, od zvezde ovog leta.
A klone li, klonuće mi na sneg tek, drhćuća i ledna,
ljubav, kao sen umorne srne.
Dubrovnik, 1927.
knjizevnost.120paki,
> Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac) romana.
Zar se ne kaže "Who Did It"?
knjizevnost.121niklaus,
(:>>> Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa
(:>>> da mi malo udarimo po tebi :)
(:>
(:> Predlažem rvanje u želeu, pa koja pobedi.... (:
(na istim valnim dužinama) (:
(PS i zbog želea i zbog smeška)
(:niklaus:)
knjizevnost.122niklaus,
(:>>> Evo i mog doprinosa: smislio sam novu relaciju poretka u
(:>>> konačnom skupu pisaca. Dakle, kriterijum za procenjivanje
(:>>> je masa mozga pisca. ... jer ova relacija zadovoljava sve
(:> uslove koje si pomenuo.
(:>
(:> Ne zadovoljava, sorry. Eventualno bi davala podatke za mrtve
(:> pisce, ali njom ne bi mogao da ocenjuješ one koji su sticajem
(:> okolnosti živi. Pošto
Mala digresija, mozak Merlin Monro je bio 2 ipo kile.
Kao malo ko od poznatih faca, čije su (mozgiće) merili. (;
(:niklaus:)
knjizevnost.123niklaus,
(:> mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u umetničkoj
(:> muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i šta bi sve napisao da
(:> je imao današnju tehnologiju?
Manje od Cece(-muve), sigurno. ((;
(:niklaus:)
knjizevnost.124bbaja,
>|| Medutim, primetices da se radi o zabranama sasvim lokalne
>|| prirode, u jednoj skoli ili jednom mestu. Ako je to sve sto
>|| je zabranjeno, onda ga stvarno nema mnogo na onoliku Ameriku
>|| - a sto se tice razloga
Tacno tako.
knjizevnost.125bbaja,
>|| Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni
>|| se mnogo dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo.
???
knjizevnost.126dejanr,
>> Ma, ja rekao da ublažim muke Eštonu, pošto na tiražu već puca, pa da
>> prebacim stvar na filozofiju, tu se ionako ništa ne očekuje od njega. ;))
Nisi u pravu što se prvog tiče (a za drugo ne kažem :) Prema podacima
Zajednice izdavača, Frederik Ešton je, kada se govori o ukupnom broju
prodatih primeraka u periodu 1948-danas (podatke za pre toga nemaju),
ubedljivo najprodavaniji autor na prostorima ex-YU (računajući tu i
prevode stranih knjiga), kao i najčitaniji naš autor svih vremena. Toliko
je ubedljivo držao čelo liste da sledeći sa spisak nije imao ni polovinu
njegove prodaje. To su, doduše, dosta bajati podaci (negde iz 1987 ili
1988 godine), ali nemam novije, a ne verujem da se tu nešto bitnije
promenilo.
knjizevnost.127dejanr,
>> Ma, kad bolje porazmisliš, zašto bi oni i čitali bilo šta. Ionako
>> velikoj većini njih to jako teško ide.
Baš kao i velikoj većini naših zemljaka ovde ;) Ne zaboravi da smo mi
po pismenosti pri dnu evropske liste.
knjizevnost.128dejanr,
>> a čini mi se da bilo kako da stvarno pokušavamo da je uspostavimo,
>> ne bi bila ni tranzitivna, te ne bi mogla da uspostavi nikakav poredak.
>> Eventualno bismo dobili neku zamršenu mrežu: Pera je bolji od Mike u
>> svemu osim karakterima, Mika je bolji od Laze u svemu osim lepoti
>> izraza, a Laza šije Peru po strukturi priče (ili da zakomplikujemo
>> još bolje, ko ima vremena).
Nesumnjiva činjenica da je takvu relaciju teško uspostaviti dosta je bedan
izgovor da se to ne pokušava.
knjizevnost.129dejanr,
>> E treba ti zabraniti da koristiš Clipper, skroz si zaboravio da
>> optimizuješ kod! Dovoljno je trideset slova + interpunkcija, a
>> posle možemo da ih razvrstavamo u mala i velika! :)
Ma ja sam prosto velikodušan čovek - obzirom da su brojevi
36^3000000000 i 80^3000000000 za naše poimanje stvari jednako
nezamislivo veliki, a da su prema beskonačnosti oba jendako
mala, što da mučimo ljude ili programe da posle pretvaraju velika
slova u mala ili obratno? :)
>> Ekonomski učinak treba da (dobrim delom!) učestvuje u ocenjivanju neke
>> knjige, ali nikako ne sme biti jedini i apsolutni kriterijum.
Tu bismo se lako mogli složiti, naročito ako je "dobar deo" dovoljno dobar :)
>> Što se tiče školske lektire, tu se u potpunosti slažemo! Izučavanje
>> isključivo "levih ruskih pisaca" i potpuna nezastupljenost nekih vidova
>> književnosti ne vodi ničem dobrom. Ako uzmemo da je ekonomski učinak dobar
>> indikator (a jeste!) toga koliko ljudi žele da pročitaju neku knjigu, onda
>> je totalno sumanuto i kontraproduktivno da celokupna lektira zapravo tera
>> ljude da čitaju ono što najamanje žele! Ne vidim kako naši vrli pedagozi
>> misle da kod nekoga razviju ljubav prema čitanju na ovaj način.
To je verovatno po našim čuvenim maksimama "batina je iz raja izašla" i
"ovce se batinom na pašu teraju" ;)) Kod nas će kada naprave park odma' da
betoniraju i staze, pa se posle čude što je trava ugažena svuda van njih.
Pametni ljudi će najpre da puste ljude da idu po parku kako im odgovara,
pa će onda da izbetoniraju staze onim putevima kojim je trava najviše
ugažena, jer tuda ljudi najviše idu.
>> Sa svoje strane, ja bih otišao i korak dalje od toga: uveo bih u lektiru
>> skoro isključivo popularne knjige. Trudio bi se da kod dece razvijem
>> ljubav prema čitanju. Kasnije bi ta deca lako došla do Dostojevskog
>> kada im se posle hiljadite (svojevoljno) pročitane knjige ukus
>> dovoljno prefini.
Ili kada dovoljno oguglaju? :) Šalu na stranu, ideja mi se sviđa, dakle
levi ruski pisci napolje iz lektire :))
knjizevnost.130dejanr,
>> I ne treba da uče iz takvih knjiga, treba što više sami da
>> pročitaju. Da nauče da razmišljaju. Da izgrade svoj ukus.
Onda, da ukinemo škole pa neka se svako sam obrazuje? :) Ipak
moraju postojati neki udžbenici, pa i pregledi svetske književnosti,
jer ne može niko da pročita, šta znam, 40-tak gigabajta koliko je
"nataloženo" u nekoj omanjoj biblioteci sa 50-tak hiljada knjiga.
>> Ti si svoj, očigledno izgradio i ja to poštujem, ali ti ne mogu
>> dati za pravo da negiraš sve ostale koji se ovde javljaju sa
>> potpuno drugačijim stavovima.
A gde ih ja, moliću lepo, negiram? Ja priznajem svakome pravo na
izbor knjiga koje će čitati, i samo tražim da se i meni dopusti
slično pravo, uz pravo da diskutujem o tome sa istomišljenicima
i neistomišljenicima. Kao što si možda primetio, neki već traže
da se samo-prognam u PC.????.?? konferencije, i sad bih te pitao
sa koje strane tu vidiš toleranciju a sa koje ne? ;)
>> > To im ne bi bio san - bio bi noćna mora ;))
>>
>> Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije čitaju one
>> dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u poglavlju, pa onda
>> jedan odlomak, glavu po glavu i pročitao je knjigu. Nema to
>> veze sa čitanjem.
Možda i nema, ali ima veze sa vremenom. A za onoga za koga je vreme
novac, to i nije tako beznačajna stvar ;)
knjizevnost.131dejanr,
>> Umetnost se ne može kvantifikovati
Sve se može kvantifikovati.
>> Nema tog algoritma koji će moći da zameni bilo kog stvaraoca, to
>> ti je sanak pusti. Na sreću.
Nema trenutno, biće uskoro. Negde "sredinom" srednjeg veka, pojavio
se određen broj knjiga o onome što danas zovemo medicinom. Sve te
knjige su veštinu lečenja ljudi proglašavale za umetnost, dižući u
velike visine mističnost odnosa između lekara i pacijenta, propagirajući
to da je samo Proviđenje udahnulo u lekara duh kojim on, jednako kao
i puštanjem krvi i drugim "nižim" metodama, spasava živote. U svojoj
poznatoj knjizi Renea Florentinca, najpoznatijeg dvorskog lekara iz doba
Katarine Mediči, pažnja se posvećuje gotovo isključivo tome da lekar
prouči ispovest bolesnika, razne znake koji se javljaju na žrtvovanim
životinjama itd, pa da se na osnovu toga nad travicom koja će se davati
kao lek baje ova ili ona bajalica.
Pa ipak, uz svu tu umetnost i mistiku lečenja, kako kaže Isaac Asimov
u svojoj studiji te teme, vekovima je verovatnoća da ćeš ozdraviti (ili
preživeti) ako odeš i ako ne odeš kod lekara bila manje-više jednaka.
Kada je medicina počela da biva efikasna? Kada je od nje otpala mistika,
a u nju ušli brojevi - ovoliko miligrama ove trave, onoliko miligrama
one, pusti tu i tu zračenje te i te frekvencije toliko i toliko vremena,
ugradi u jedro ove ćelije gen broj X iz one itd. Tako su lekari prestali
da budu umetnici i čarobnjaci, ali su počeli uspešno da leče ljude.
Ili, recimo, šah - igra koju su mnogi predstavili kao umetnost. Strategija,
tektika, inspiracija, nadahnuće, sanjanja pojedinih poteza, žrtva, previd...
sve kategorije koje je čovek ljubomorno za sebe prisvojio. Pa ipak, već ove
1993. godine imamo programe i računare koji "rutinski" pobeđuju velemajstore,
dakle šahiste visokog ranga. Još nemamo programe koji će pobediti šahiste
vrhunskog ranga, dakle svetskog prvaka i pedesetak najboljih koji se otimaju
o njegov tron (tj. trenutno tronove ;) ali to je bukvalno pitanje dana.
Mislim da je Minsky još pre 20 godina, u svojoj kontraverznoj studiji o
mogućnostima i napretku veštačke inteligencije, predvideo da će 1995. godine
računar biti svetski prvak u šahu, i biće da je otprilike pogodio. Po
objavljivanju te studije pojedini šahisti su "vrisnuli k'o Damjanov zelenko"
i pisali eseje o šahu koji je umetnost, i u kome nikada "hladni" računar,
baratajući brojevima, neće moći da nadjača čovekov mozak koji tome pristupa
sa kreativnošću, inspiracijom, bla, bla... Baš bih voleo da čujem šta sada
kažu.
Da se razumemo, ne kažem ja da su srednjovekovni lekari i šahisti od pre
20 godina intimno verovali baš u sve što su pisali - sigurno je Rene znao
da travica koju daje pacijentu više učini za njegovo izlečenje od svih
bajalica i sečenja glava žrtvenim kokošima, zato i nije mnogo drobio o
konkretnim travicama da mu neko ne ukrade ono što stvarno vredi u njegovoj
nauci. Znao je i svaki velemajstor da je šah više jedan težak rad na
proučavanju pozicija, partija, nalaženju teorijskih novosti, valorizaciji
pojedinih elemenata pozicije itd. Ali je i jednima i drugima odgovaralo da
u očima neukog sveta do nekih granica mistifikuju ono čime se bave, jer time
sebi "dižu cenu".
Slično će se desiti i sa umetnošću - isti kontraverzni Minsky nam, opet ako
se dobro sećam (moram da nađem tu studiju pa da prekucam "kalendar") za
2005. ili 2010. obećava gotovo savršeno kompjutersko prevođenje, pa
onda dolaze i razne druge stvari među kojima i kompjutersko pisanje i
komponovanje. Ja sam veoma ubeđen da će ljudi jednog dana (samo pitanje
da li ćemo mi taj dan doživeti) čitati knjige koje nisu pisali pisci,
slušati muziku koju nisu komponovali kompozitori i koju ne izvode
muzičari, odnosno u kojima se čuje glas ali ne živog pevača, i gledati
filmove (odnosno nekakve projekcije koje na neki način podsećaju na ono
što danas zovemo filmom) u kojima su likovi potpuno sintetizovani tj.
nema glumaca (uostalom, takvim filmovima bez glumaca smo već jako
blizu). Nekome to možda izgleda "grozno" (kao što i bilo kakva nova
tehnologija većini ljudi izgleda "grozno" - pre samo stotinak godina
su "naučno dokazali" da bi svi ljudi u vozu koji bi se kretao brzinom
od preko 100 km/h pomrli), ali videćete kada osetite blagodeti te
tehnologije - nema više potrebe da se vi prilagođavate postojećim
trendovima i žanrovima, knjiga se automatski piše u trenutku i specijalno
za vas, tako da savršeno odgovara vašem ukusu, muzika potpuno "rezonira"
sa vašim mozgom (mada tim povodom vredi pročitati priču H.Dž.Velsa
"Savršena kompozicija" iz koje ispada da komponovanje muzike koja savršeno
rezonira sa mozgom nije dalo baš sjajne rezultate ;))...
A šta će raditi umetnici kojima će time biti uzet 'leba? Nema brige - naći
će se već (ili izmisliti) neka nova oblast koja će jedno vreme važiti
za "mističnu", tj. za nešto što se baš nikako ne može pretočiti u brojke
i formule. I tako dalje :)
knjizevnost.132dejanr,
>> Mala digresija, mozak Merlin Monro je bio 2 ipo kile.
>> Kao malo ko od poznatih faca, čije su (mozgiće) merili. (;
Pa da, zato su i voleli Merlin - zbog mozga :)))
knjizevnost.133gtomic,
> Mozda, mada ja nisam vid'o ni jednog :)
Vladimir Vojnovic je dosta desno a njegov "...Ivan Conkin" je vrlo zabavna
knjiga.
knjizevnost.134gtomic,
> to mu dode 3 megabajta. E sad, ima 30 slova, plus nesto malo interpunkcije,
> ovamo, onamo, recimo 80. Sve u svemu, moze se napisati negde oko
> 80^3000000000 knjiga duzine do 1000 strana, i tu je sve - citav Tolstoj,
Slicnu problematiku je obradjivao i Umberto Eko u "Fukoovom klatnu", cak
u jednom trenutku glavni junaci koriste neki program za generisanje recenica.
Preporucujem za citanje!
P.S.
boris se ko lav :) mada mislim da nisi u pravu.
knjizevnost.135i.a.n.,
>> E sad, broj 80^3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko
>> nezamislivo veliki da se ne može opisati ;)
Slično nezamisliv broj :) *jeste* opisan, kod Borhesa. Ne znam kako on
stoji na tvojoj rang-listi -- ja ga ne ljubim preterano, iz razloga
koji nemaju veze sa "L.R.P." kategorijama -- ali mislim da je priča
("Vavilonska biblioteka") vredna čitanja.
knjizevnost.136fancy,
(o Dostojevskom)
ŮŢ> što sam stariji, autor mi sve više paše.
Šta više reći nego... jebi ga...
ŮŢ> P.S. Moraću da ti pregledam policu sa knjigama kad navratim
ŮŢ> sledeći put :)
Važi, al' pazi se ako počneš da me ofiraš ovde ;)))
Fancy
knjizevnost.137fancy,
ŮŢ> Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što bih i tebi iskreno želeo.
Right to the point.
Iz mojih razgovora sa čitaocima leve ruske orijentacije (da se razumemo,
čitao sam i ja svojedobno pomenute, verovali ili ne ;) došao sam do
frapantnih podataka.
Naime, upitani o poreklu svoje opčinjenosti pisanjem tzv. LRP (zgodna
kovanica, moram priznati) dobijao sam mahom IDENTIžNE odgovore.
Duša, psihologija likova, pa opet prvo, pa opet drugo... Sve mi je to
strašno smrdelo na nekad široko propagirano rusofilstvo i opčinjenost
velikim bratom. Da ne govorim o tome da se jednostavno nikad nije ni
prihvatala diskusija o objektivnosti datog stava. Priznajem, jednom mi
je to pomoglo da pričam o Tihom Donu desetak minuta i zaradim dobru
ocenu i budem pohvaljen pred čitavim razredom bez da sam knjigu i
otvorio! Stvar je samo bila u shvatanju funkcionoisanja date škole
mišljenja i bezobzirnoj eksploataciji... Nije da se time ponosim, ali
sam ovo pomenuo kao dodatak raspravi o objektivnom ocenjivanju LRP.
Dakle, vrativši se na početak moje poruke predlažem da se još jednom
razmisli o kolektivizmu u procesu razmišljanja (pomenuta slična iskustva
puno čitalaca LRP) i dovede u vezu sa nekim mnogo skorijim, i ne baš
eksplicitno sa književnošću povezanim događajima.
Fancy
p.s. Pitanje na koje nisam dobio odgovor od nekoliko vatrenih navijača
LRP bilo je - Po čemu je dublje otišao Tolstojevski (izbor knjige
proizvoljan) od Francoise Sagan u Bonjour Tristesse... Ako je
dubina ono što se računa.
knjizevnost.138veca,
>> Predlažem rvanje u želeu, pa koja pobedi.... (:
Ja sam, ipak, malo suptilnija :)
knjizevnost.139veca,
>> mi kaže da je dobar. Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što
>> bih i tebi iskreno želeo.
Zašto bi tvoj kriterijum bio ispravniji od njegovog? Ja sam
recimo, "leve ruske pisce" čitala nezavisno od škole i stekla
sopstveni utisak, tek kasnije sam 'morala' da ih čitam.
knjizevnost.140veca,
>> Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud, ali ako
Za je lako napisati par hiljada strana, čak i samo prekucati ih,
već je dovoljan posao.
knjizevnost.141veca,
>> A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna
>> slika o Kafki.
Naravno. Ja već godinama upozno pokušavam da nađem njegove
pripovetke (jednom su mi došle do ruke, ali sam brzo morala i da
ih vratim :( )
p.s. Ako neko ima tu knjigu biću mu zahvalna da mi
pozajmi/proda/pokloni :)
knjizevnost.142veca,
>> Ma, pusti bruke, imam ga i ja :) Jedina mi je odbrana da ga nisam
>> ja kupio, ali, posle ovih poruka, ko će mi to verovati? ;)))
:))) Nisam ni ja, kupila mama kad je starijem bati trebalo (?) za
školu, a ja ga kasnije prisvojila :)
knjizevnost.143i.a.n.,
>> Na pismenom, naravno, nije bilo nijedne teme u kojoj bi se moglo
>> pričati o Crnjanskom, već su sve tri bile posvećene analizi
>> njihovih pesama
>> ništa uraditi). Popričao sam malo s društvom i konstatovali smo
>> da se većini Crnjanski smučio (ne pesme Miloša Crnjanskog, već
>> pojam 'Crnjanski' i sve što ima veze s njim).
>> Eto, samo toliko o tome kako se čoveku može ogaditi neka vrlo
>> lepa stvar.
The story continues... :((
knjizevnost.144i.a.n.,
>> > Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac)
>> romana.
>>
>> Zar se ne kaže "Who Did It"?
Ni jedno ni drugo. Kritičari taj termin pišu "whodunit" (iskvareno
"who has done it") i obavezno stavljaju pod navodnike.
knjizevnost.145gtomic,
> Ili kada dovoljno oguglaju? :) Salu na stranu, ideja mi se svida, dakle
> levi ruski pisci napolje iz lektire :))
A zar ne mislis da je i matematika npr. jednako dosadna (mozda cak i dosadnija)
od "levih ruskih pisaca".
Zato matematika mars iz skole ;)
Moj predlog je da se uvedu izborni predmeti u osnovnoj i srednjoj skoli. Licno
ja bih izbrao domacinstvo, likovno i muzicko ;)
Nije smisao skole da te natera da volis L.R.P, vec da: te socijalizira,
da ti smisao za lepo i logicno, nauci te da ucis, izdriluje i nauci
samodisciplini i odgovornosti koja ce ti biti neophodna za dalji zivot.
U protivnom se desava ono sto se sada kod nas desava (sam si rekao da smo na
dnu lestvice po obrazovanosti) da su koncerti Maje Marijane rasprodati (a o
Ceci da i ne govorimo), da im Jezda pokrade pare, da misle da TV Dnevnik
govori istinu, da vole kung-fu filmove, da glasaju za SPS, da navijaju
za Partizan ;)) .......
Dole kic, citajmo L.R.P. :)
knjizevnost.146dejanr,
>> > Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što bih i tebi iskreno želeo.
>>
>> Zašto bi tvoj kriterijum bio ispravniji od njegovog?
Za mene je, prirodno, ispravniji, a za njega je verovatno njegov. Međutim,
dotični gospodin jedva da raspravlja o mom kriterijumu - on bi da me
progna u PC.????.?? konferencije jer ne može da podnese nikakvu misao
koja se suprotstavlja "njegovim" kriterijumima.
A šta da kažem i o onima koji se slažu sa slanjem učenika koji misle da
je Agata bolji pisac od Dostojevskog kod psihologa (veca, 14.5)? Nadam
se da je to bila šala a ne "imamo mi već postupak kojim će i V. Smit na
kraju da shvati da voli Velikog Brata"?
knjizevnost.147dejanr,
>> > Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud, ali ako
>>
>> Zar je lako napisati par hiljada strana, čak i samo prekucati ih,
>> već je dovoljan posao.
Naravno, zato i kažem da to cenim zbog truda koji je uložen. A da je
još i napisana dobra knjiga ( = koja se meni dopada), još bih ga više
cenio.
PS Uopšte mi nije jasno na šta si mi ovde zapravo replicirala.
knjizevnost.148dejanr,
>> A zar ne mislis da je i matematika npr. jednako dosadna (mozda cak i
>> dosadnija) od "levih ruskih pisaca".
Naravno da ne mislim.
>> Moj predlog je da se uvedu izborni predmeti u osnovnoj i srednjoj
>> skoli.
Potpuno se slažem i to je upravo ono što sam ja u jednoj ranijoj sličnoj
diskusiji predlagao, naročito za srednju školu. Šta ima neko ko uči za
programera da se pati sa levim ruskim piscima, i obratno, šta ima da se
neko ko se uči za levog ruskog pisca srpskog porekla da gubi vreme na
matematiku. Svaki predmet vuče određen broj poena, sakupiš X poena i
završio si razred. U osnovnoj školi bi to teško išlo, ali u srednjoj
savršeno.
>> Licno ja bih izbrao domacinstvo, likovno i muzicko ;)
Ne bi od toga skupio poena da završiš.
>> Nije smisao skole da te natera da volis L.R.P, vec da: te socijalizira,
>> da ti smisao za lepo i logicno
Ha, ha, ha, ko se bude učio logici na, recimo, "Procesu" taj će stvarno
u velikog logičara da izraste ;>>
>> U protivnom se desava ono sto se sada kod nas desava (sam si rekao da
>> smo na dnu lestvice po obrazovanosti) da su koncerti Maje Marijane
>> rasprodati (a o Ceci da i ne govorimo), da im Jezda pokrade pare, da
>> misle da TV Dnevnik govori istinu, da vole kung-fu filmove, da glasaju
>> za SPS, da navijaju za Partizan ;)) .......
Slažem se da je dobar deo tih stvari posledica pogrešnog školovanja, ali
upravo u smislu suprotnom od onoga koji pominješ. žekaj, šta si mislio pod
onim "u protivnom se dešava ono..."? Kakvom "protivnom"? U sadašnjoj školi
i u sadašnjim programima imaš leve ruske pisce u izobilju, pa opet silan
broj onih koji upravo takvu školu završe trk kod Maje Marijane i kod gazda
Jezde da čekaju u redu da ih opljačka. To su rezultati sistema koji već
postoji i koga, reklo bi se, ti propagiraš (ili možda misliš da bi dalje
povećanje doze levih ruskih pisaca popravilo stvari?). Ja se, naprotiv,
zalažem da škola "spusti durbin", i da ne tera sve đake da pročitaju
"Rat i mir", "Zločin i kaznu" i druge gluposti, što i uz svo teranje
većina đaka i ne uradi, niti pročita niti razume, nego nekako izošljari i
izprepisuje iz nekih predgovora, pa odmah posle časa uradi jedan flush
toga iz memorije. Umesto toga, da se svako nauči (ali stvarno nauči) da
napiše pristojno pismo. Jednu stranu. Da nauči da ispriča šta se juče desilo
na ulici (3 minuta - pogledajte samo na šta liči kad nekoga na ulici
anketiraju da kaže nešto o bilo čemu, kakvi su to grčevi, nepovezane
rečenice, protivrečnosti, Bože me sačuvaj). A ono što će da čita, da bude
štivo koje će velikoj većini doneti zadovoljstvo, koliko da nauče
da je zanimljivo čitati. A kome baš zapne da čita Dostojevskog, čitaće ga
u slobodno vreme. Isto važi i za sve druge predmete (recimo, matematika
- ne integrale, diferencijalne jednačine i ne znam šta, nego da se zna
kolko treba računanja; naravno, to za one koji se ne spremaju za matematičare
i srodna zanimanja - za njih nema pardona)
knjizevnost.149vcalic,
>> P.S. Vlado, počeli smo da se slažemo u nekim stvarima :)
Da :)
Vlada
knjizevnost.150veca,
>>>> Umetnost se ne može kvantifikovati
>> Sve se može kvantifikovati.
Može, ali gubi vrednost!
knjizevnost.151bojans,
>>>> Umetnost se ne može kvantifikovati
>>
>> Sve se može kvantifikovati.
Mislim da se polako približavamo baznoj filozofiji. Da li se sve
može kvantifikovati? U trenutku kada, dok čitam neke tvoje
poruke u ovoj konferenciji, osetim mučninu u stomaku, u mom telu
se dešavaju sasvim određene hemijske reakcije. Sve ono što čovek
oseća se, uslovno rečeno, može podvesti pod biohemijske pojave
za koje bi se mogle napisati i odgovarajuće formule. Snaga
pojedinih emocija mogla bi se, recimo, potpuno demistifikovati i
ogoliti na puke koeficijente koji stoje u nekim hemijskim
reakcijama. Možemo otići i korak dalje. Spustimo se na mikro
nivo i posmatrajmo čoveka kroz ponašanje elementarnih čestica od
kojih je, kao i svako materijalno telo, sastavljen. Trebao bi
nam, verovatno malo složenije formule, ali bismo takođe mogli da
sve objasnimo čistom fizikom. Hajdemo još dalje. Posmatrajmo
Univerzum na sličan način i pridružimo se pobornicima teorije o
njegovoj potpunoj determinisanosti (kojima vervatno pripada i
dejanr). Sve se dakle može kvantifikovati.
Da li imamo ikakvu korist od ovakvog saznanja? Setimo se, na
primer, RSA ključeva za šifrovanje koji se, teorijski vrlo lako,
mogu provaliti, samo treba puno, puno, puno vremena. Da li je
možda ta relacija, kodirana negde duboko u našem mozgu, koja
uspostavlja vezu između forme i osećaja koja ta forma izaziva u
nama, dakle da li je ta relacija kodirana na tako fantastično
složen način da je ni sasvim hipotetički super računar koji bi
se upustio u njeno pronalaženje ne bi otkrio za jedno 10
milijardi godina?
U tom slučaju čak i saznanje da postoji sasvim konačan broj
knjiga do 1000 strana ne bi imao praktičnog značaja, jer bi
kriterijum vrednovanja i dalje ostao neuhvatljiv. Jedino da
Svemogući računar ispiše Sve Knjige, pa da onda opet ljudi krenu
da ih iščitavaju, a književni kritičari da kažu koja je dobra, a
koja nije ;)>>
knjizevnost.152bojans,
Još nešto u vezi sa kvantifikacijom.
žujem da se u poslednje vreme kod izbora nekih devojaka za
modele ili manekenke jednostavno (sem tela) premeri i faca,
dobijeni podaci lepo srede, pa se utvrdi da li može da prođe
ili ne. Kažu da se sa velikom verovatnoćom za devojku koja se
uklapa u tamo neke tabele može reći da je lepa i zgodna.
Međutim mom (i ne samo mom) izvežbanom oku potreban je delić
sekunde i nikakva merenja da utvrdi to isto. Da li ja interno
vršim nekakvu kvantifikaciju, ne znam. Znam samo da ni ti ni ja
ne znamo kako taj algoritam izgleda. Tako je i sa umetnošću. Za
sada nemamo merne instrumente, pa ćemo još neko vreme koristiti
ove mogućnosti koje imamo za vrednovanje umetničkog dela.
knjizevnost.153bojans,
>> Ne zadovoljava, sorry. Eventualno bi davala podatke za mrtve
>> pisce, ali njom ne bi mogao da ocenjuješ one koji su sticajem
>> okolnosti živi. Pošto relacija ne može da se uspostavi nad
>> proizvoljnim elementima skupa pisaca (nadam se da ne predlažeš
>> da ih sve pobijemo i povadimo im mozgove zarad merenja na
>> kantaru? ;), ne zadovoljava uslove i ne priznaje se ;) Probaj
>> ponovo.
Mogu i ja da budem potpuna cepidlaka. Da li raspolažeš podacima
o prodatim knjigama za sve pisce? Da li su oni apsolutno tačni?
Šta misliš da je samo kod jednog pisca podatak pogrešan. Tvoja
relacija onda otpada jer bi pokazao da je A bolji od B, a u
stvari je obrnuto. Ti si pošao od pretpostavke da postoje podaci
o prodatim knjigama, a ja da postoje podaci o masama mozgova.
Uostalom, kakva je ta tvoja relacija poretka kad na osnovu nje
pisci menjaju svoj kvalitet. Danas je bolji Pera, a u ponedeljak
Mika (prodao čovek za vikend više knjiga)?
knjizevnost.154bojans,
>> U tom slučaju je dobrodošla njegova diskusija o tome, ali
>> "proterivanje" ljudi u druge konferencije zato što drugačije
>> misle teško da je dobar način da se o nečemu diskutuje.
A zašto?
Koristiš opet neki svoj kriterijum, a? ;)
Sa istim žarom kojim ti tvrdiš da su LRP loši, mogao bi neki
ubica da tvrdi da je učinio nešto lepo, jer se on osećao dobro,
a to što je nekome oduzeo život, pa šta tu ima loše...? Smrt je
prirodna pojava, sastavni deo života, pa ionako će svako na kraju
da umre. Da li bi mogao neko argumentovano da objasni šta ima
loše u tome da se počini ubistvo? Ubijenom se to nije sviđalo?
Pa šta. Stvar ukusa, očito drugačijeg od onog koji ima ubica.
Ima li neke logičke greške u ovom razmišljanju?
P.S. Većina ljudi na ovom svetu misli da je ubijanje drugih
ljudi loša pojava? Pa šta. I dejanr ostade u ovoj konferenciji u
manjini, pa mu ipak ne fali ni dlaka s glave. :))
knjizevnost.155minovakovic,
Evo price koju sam obecala. Posle mnoogoo razmisljanja odlucila sam da je
posaljem u obicnom ASCII obliku tako da svi mogu da je citaju/stampaju bez
ikakvih dodatnih programa. Moje delo se zove SNAUCERI i mozete da ga pokupite
opcijom: /f.
Posle jos vise razmisljanja shvatila sam da je najbolje da dozvolim slobodno
kopiranje, stampanje ili umnovazavanje "Snaucera" dok god se nista ne
menja u tekstu i dok god stoji da sam ja pisac i da zadrzavam sva svoja
autorska prava.
Nadam se da cete procitati moju pricu, da ce vam biti zanimljiva i da
cete je preporuciti drugima.
Izvinjavam se na mogucim greskama u kucanju.
snauceri.arjknjizevnost.156vcalic,
>> Da li je zbilja potrebno nekome ko se, reklo bi se, bavi kompjuterima
>> objašnjavati ovako elementarne stvari? Naravno da će se i ta pripovetka
>> nalaziti na spisku - tri strane teksta, i 997 strana blankova. Normalno
>> da se u onih 80 znakova nalazi i blanko, pošto bi se bez njega knjige
>> teško pisale.
Ja uopšte nisam mislio da u kombinaciju ne ulaze pripovetke sa tri
strane, već da će čovek napisati priču koju kompjuter neće moći da generiše,
iako ima na raspolaganju sva slova. Paradoksalno? Ne, iz prostog razloga što
ljudska misao izrečena rečima nije samo skup slova.
Vlada
knjizevnost.157vcalic,
>> U tom slučaju je dobrodošla njegova diskusija o tome, ali "proterivanje"
>> ljudi u druge konferencije zato što drugačije misle teško da je dobar
>> način da se o nečemu diskutuje.
Naravno. žovek je preterao, u to nema sumnje.
Vlada
knjizevnost.158vcalic,
>> (:> mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u umetničkoj
>> (:> muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i šta bi sve napisao da
>> (:> je imao današnju tehnologiju?
>>
>> Manje od Cece(-muve), sigurno. ((;
Greška.
Vlada
knjizevnost.159vcalic,
>>>> Ma, kad bolje porazmisliš, zašto bi oni i čitali bilo šta. Ionako
>>>> velikoj većini njih to jako teško ide.
>>
>> Baš kao i velikoj većini naših zemljaka ovde ;) Ne zaboravi da smo mi
>> po pismenosti pri dnu evropske liste.
Naravno. Ali, mi smo tek posebna priča.
Ipak, zanimljivo je što, iako je narod takav, imamo i imali smo jako
dobre umetnike, pisce, slikare, filmadžije... I ne može se reći da nisu na
glasu u belom svetu.
Vlada
knjizevnost.160vcalic,
>> Nisi u pravu što se prvog tiče (a za drugo ne kažem :) Prema podacima
>> Zajednice izdavača, Frederik Ešton je, kada se govori o ukupnom broju
>> prodatih primeraka u periodu 1948-danas (podatke za pre toga nemaju),
>> ubedljivo najprodavaniji autor na prostorima ex-YU (računajući tu i
>> prevode stranih knjiga), kao i najčitaniji naš autor svih vremena.
OK, oni moji podaci govore drugačije, možda su se odnosili samo na
beletristiku, ali nije ni bitno. Bitno je da LRW imaju jako dobre tiraže,
i to zbog toga što su ljudi to hteli da čitaju, a ne zbog neke partijske
direktive kako si ti to naveo.
Sa druge strane, pre par godina sam tražio kod ljudi koje znam Luna
Kralja Ponoći jer mi je trebala jedna priča i živ sam se namučio dok je nisam
našao. Prošlo je možda i čitave dve godine. Većina ljudi mi je rekla "ma imao
sam to negde, al' sam verovatno bacio". Kad sam tražio LRW našao sam u roku od
dan-dva. Ešton se, dakle, posle čitanja negde ćušne, dok se Tolstojevski
pažljivo čuva, što dovoljno govori o tome kakvo ljudi mišljenje imaju o
jednima i o drugima.
A to što je NS penzioner najčitaniji kod nas... Pa i sam si pomenuo
pismenost našeg naroda. ;)
Vlada
knjizevnost.161vcalic,
>> Kada je medicina počela da biva efikasna? Kada je od nje otpala mistika,
>> a u nju ušli brojevi - ovoliko miligrama ove trave, onoliko miligrama
>> one, pusti tu i tu zračenje te i te frekvencije toliko i toliko vremena,
>> ugradi u jedro ove ćelije gen broj X iz one itd. Tako su lekari prestali
>> da budu umetnici i čarobnjaci, ali su počeli uspešno da leče ljude.
To je više bila stvar sistematizacije znanja, a manje samih brojeva.
Uloga matematike u razvoju medicine je mnogo veća kad se gleda indirektno.
Matematika je u saradnji sa fizikom i ostalim naukama omogućila tehnološki
razvoj. Možda je tu najvažnije od svega to što je uz pomoć raznih sistema
komunikacija omogućeno brzo prenošenje utvrđenih činjenica, te njihova lakša,
brža i efikasnija sistematizacija.
Uostalom, brojevi su vrlo relativna stvar u medicini. Jer, nisu sve
bolesti isključivo organske.
>> Slično će se desiti i sa umetnošću - isti kontraverzni Minsky nam, opet
>> ako se dobro sećam (moram da nađem tu studiju pa da prekucam "kalendar")
>> za 2005. ili 2010. obećava gotovo savršeno kompjutersko prevođenje, pa
>> onda dolaze i razne druge stvari među kojima i kompjutersko pisanje i
>> komponovanje.
Opet ti. Muzika i pisane reči su stvar misli i emocija, slova i note su
samo načini njihovog prenošenja. Kompjuter može da izgeneriše slova i note i
njihove kombinacije, ali ne i misli i emocije. Zato od veštačkog komponovanja
i pisanja nema ništa.
>> Nekome to možda izgleda "grozno" (kao što i bilo kakva nova
>> tehnologija većini ljudi izgleda "grozno" - pre samo stotinak godina
>> su "naučno dokazali" da bi svi ljudi u vozu koji bi se kretao brzinom
>> od preko 100 km/h pomrli),
Ti stalno porediš babe i žabe. Porediš kretanje fizičkog tela sa ne-
fizičkim pojavama kakve su intelekt i emocije.
>> mada tim povodom vredi pročitati priču H.Dž.Velsa "Savršena kompozicija"
>> iz koje ispada da komponovanje muzike koja savršeno rezonira sa mozgom
>> nije dalo baš sjajne rezultate ;))...
Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
>> A šta će raditi umetnici kojima će time biti uzet 'leba? Nema brige - naći
>> će se već (ili izmisliti) neka nova oblast koja će jedno vreme važiti
>> za "mističnu", tj. za nešto što se baš nikako ne može pretočiti u brojke
>> i formule. I tako dalje :)
Umetnost nije ništa mistično. Ona se bavi najprostijim mogućim stvarima
koje su deo svake osobe.
Vlada
knjizevnost.162vcalic,
>> Naime, upitani o poreklu svoje opčinjenosti pisanjem tzv. LRP (zgodna
>> kovanica, moram priznati) dobijao sam mahom IDENTIžNE odgovore.
>> Duša, psihologija likova, pa opet prvo, pa opet drugo... Sve mi je to
>> strašno smrdelo na nekad široko propagirano rusofilstvo i opčinjenost
>> velikim bratom.
žim čitamo Ruse odmah smo rusofili !? Nisi valjda to hteo ovim da kažeš?
Da nismo možda i komunisti!
Ma, da. Šta se i ja foliram. Odoh u podrum da izvadim Staljinovu sliku.
>> Priznajem, jednom mi je to pomoglo da pričam o Tihom Donu desetak minuta
>> i zaradim dobru ocenu i budem pohvaljen pred čitavim razredom bez da sam
>> knjigu i otvorio! Stvar je samo bila u shvatanju funkcionoisanja date
>> škole mišljenja i bezobzirnoj eksploataciji...
Što govori o tvojoj domišljatosti i snalažljivosti sa jedne strane
i o gluposti tvog profesora/profesorke i imbecilnosti sistema nastave sa
druge, ali ni najmanje ne zadire u suštinu predmetnog dela. Doduše, Šolohov
ne spada u prve tri lige ruske književnosti, ali to u ovom slučaju nije mnogo
bitno.
>> Dakle, vrativši se na početak moje poruke predlažem da se još jednom
>> razmisli o kolektivizmu u procesu razmišljanja (pomenuta slična iskustva
>> puno čitalaca LRP) i dovede u vezu sa nekim mnogo skorijim, i ne baš
>> eksplicitno sa književnošću povezanim događajima.
Kolektivizam u procesu razmišljanja je neminovnost u civilizaciji ovakvoj
kakva je, pogotovo u društvima kakvo je naše, ali tu Dostojevski nije ništa
kriv. Da se malo dohvatim muzike, ti reče da su Joy Division omiljeni. E, pa,
vrlo često kad sam sa nekim samozvanim ljubiteljima JD razgovarao o muzici
pomenutog benda, nisam mogao da se otmem utisku da oni u celoj toj priči pod
milim bogom ništa ne razumeju, te da dotični bend slušaju zato što ga eto
sluša ovaj i onaj, a i u modi je brate. Verovatno si i sam video slične
primere. Jesmo li sad ti i ja opčinjeni nekim velikim bratom samo zato što i
mi slušamo Joy Division !?
>> p.s. Pitanje na koje nisam dobio odgovor od nekoliko vatrenih navijača
>> LRP bilo je - Po čemu je dublje otišao Tolstojevski (izbor knjige
>> proizvoljan) od Francoise Sagan u Bonjour Tristesse... Ako je
>> dubina ono što se računa.
"Dobar dan tugo" nisam čitao i ne mogu da ga poredim sa Dostojevskim.
Ali zato dobro znam zbog čega me knjige Dostojevskog oduševljaju. Šteta što
nemam vremena za čitanje ovih dana, inače bih ti vrlo rado uprličio jedno
poređenje.
Vlada
knjizevnost.163vcalic,
>> A šta da kažem i o onima koji se slažu sa slanjem učenika koji misle da
>> je Agata bolji pisac od Dostojevskog kod psihologa (veca, 14.5)?
Uff, dok je kod psihologa dobro je. Znam neke koji bi ga poslali kod
defektologa ;)))
Vlada
knjizevnost.164wizard,
> Sve se može kvantifikovati.
Ne može sve.
> tehnologije - nema više potrebe da se vi prilagođavate postojećim
> trendovima i žanrovima, knjiga se automatski piše u trenutku i specijalno
> za vas, tako da savršeno odgovara vašem ukusu,
Duh tvoje poruke je takav da imam utisak da bi ti se ovo dopalo? Pa mogu
da te obradujem, nešto slično već postoji. :) Nije još uvek na nivou koji
opisuješ i priželjkuješ, ali poslužiće dok se ne naprave dovoljno brzi
kompjuteri koji će to da rade.
Naime, knjižice se zovu "Odaberi sam svoju pustolovinu" ;) i izašlo je
čini mi se, bar 20-ak raznih priča. Mana im je što su kratke - ali su
svakako zabavne... ;)
> A šta će raditi umetnici kojima će time biti uzet 'leba? Nema brige -
> naći će se već (ili izmisliti) neka nova oblast koja će jedno vreme
> važiti za "mističnu", tj. za nešto što se baš nikako ne može pretočiti u
> brojke i formule. I tako dalje :)
Imaš, blago rečeno, čudno shvatanje reči "umetnik".
knjizevnost.165milan,
> p.s. Pitanje na koje nisam dobio odgovor od nekoliko vatrenih navijača
> LRP bilo je - Po čemu je dublje otišao Tolstojevski (izbor knjige
> proizvoljan) od Francoise Sagan u Bonjour Tristesse... Ako je
> dubina ono što se računa.
======
Nije!
Pl poz M
knjizevnost.166fancy,
ŮŢ> Ipak, zanimljivo je što, iako je narod takav, imamo i imali smo jako
ŮŢ> dobre umetnike, pisce, slikare, filmadžije... I ne može se reći da nisu na
ŮŢ> glasu u belom svetu.
Zaboravio si Moniku Seleš..;)
Ma to su sve omiljene režimske žvake... te mi imamo ovo, te mi imamo
ono, te cene u svetu naše ove, te cene naše one... Koji naš pisac je
ZAISTA cenjen (osim Kiša) i koji naš režiser (osim Emira K. a i on je
problematično "naš"...) je kao cenjen (ne računam one silne partizanske
filmove popularne u Kini i bivšem CCCP-y)
Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu, Šobajić?
;))))
Ma sve je to u proseku normalno za malu zemlju kao što je naša...
E, da... NEKADA smo imali zaista dobar košarkaški tim...
Fancy
knjizevnost.167fancy,
ŮŢ> kriv. Da se malo dohvatim muzike, ti reče da su Joy Division omiljeni. E,
ŮŢ> pa, vrlo često kad sam sa nekim samozvanim ljubiteljima JD razgovarao o
ŮŢ> muzici pomenutog benda, nisam mogao da se otmem utisku da oni u celoj toj
ŮŢ> priči pod milim bogom ništa ne razumeju, te da dotični bend slušaju zato
što
ŮŢ> ga eto sluša ovaj i onaj, a i u modi je brate. Verovatno si i sam video
ŮŢ> slične primere. Jesmo li sad ti i ja opčinjeni nekim velikim bratom samo
ŮŢ> zato što i mi slušamo Joy Division !?
Može biti... ne negiram ni to u svakom slučaju, samo je u mojoj glavi
jasna distinkcija između dva pomenuta "velika brata". Svako je nečim
(ili nekim) opčinjen. Ono što sam pokušao da kažem je da li zaista LRP
zaslužuju mesto na kome se nalaze. Što se Joy Divisiona tiče (iskreno
preferiram New Order, ali, to je cena odrastanja :))) oni nisu sasvim
dobar primer za poređenje, oni bi bili možda kao Silvija Plat u muzici,
a ne LRP (možda da za poređenje iskoristimo Emerson Lake & Palmer..?
beskonačne solaže, komplikovane teksture i "dosada dokle god dopire
pogled" /by Garfield :)/ ... xe xe... RLP-ELP ?).
Dobro, pitaj mene šta mi se sviđa kod Joy Division, i ja ću ti
jednostavno reći - osećaj koji mi daje pesma shadowplay, slika grada u
prolazu i borba (koju paradoksalno pisac nije izdržao :(( ) koja će u
životu (tad sam ipak imao samo 16 godina...) biti neminovna...
Ljubav, oslikana u Love will tear us apart, puno lepih melodija...
Sve u svemu neki duh kojeg nema kod LRP...
Izgleda da je sve stvar "feeling-a", a meni atmosfera LRP dafinitivno
ne odgovara. Ubija.
Fancy
knjizevnost.168astojkovic,
---------------------------------------------------------
!ŮŢ> Dostojevskog zovu ocem psiholoskog romana. Kroz svoje romane on nas
!ŮŢ> "tera" da prozivljavamo ono sto prozivljava junak. To bi trebalo da
!ŮŢ> kroz junaka otkrije nesto o nama samima.
!ŮŢ> Kod Dostojevskog citalac kroz roman otkriva sebe.
!
! Radije citam Peck-a "Put kojim se rede ide"... A ni Hakslijev
! "Otok" nije za bacanje...
! A tek Le petit prince..
!
! Fancy
!----------------------------------------------- 6.91 ---
Mislio sam naravno na Boga u sebi i u svakom drugom,
na bogocoveka.
Sale
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
knjizevnost.169astojkovic,
---------------------------------------------------------
!>> > Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac)
!>> romana.
!>>
!>> Zar se ne kaze "Who Did It"?
!
!Ni jedno ni drugo. Kriticari taj termin pisu "whodunit" (iskvareno
!"who has done it") i obavezno stavljaju pod navodnike.
!----------------------------------------------- 6.144 ---
Moja greska! Jeste whodunit.
Mada Trifo izostavlja navodnike.(Trifo:Hickok 46.str.)
Sale
knjizevnost.170astojkovic,
Aman, ljudi dosta o "levim ruskim piscima" (sic!)
Nema levih ruskih pisaca.
Osim u Americi gde su svi pisci levi i gde je jako
OUT biti desno orjentisan. (vec 50-ak godina)
Svi su culi za americku levicu, a bar ja ne za
americku desnicu. (osim, naravno K.K.K i razna White
udruzenja, Militantne "evangeliste", PTA i ostale
debile)
U Americi desnica je razbijena i ne deluje skupa.
Levica je itekako organizovana i razne (homo, lezbo,
zapravonaabortus, marksisti, trockisti, aids, Hemet,
Ginzberg, Barouz, Crnci (Afroamerikans(!)), Hispanoam.
liberali, demokrate, 68asi, LeGuin)
grupe deluju zajedno.
Tako je svuda na zapadu.
Kako samo vijaju tipove iz BNP po Londonu.
*pitanjce1:
A jel' ima neka novija sf knjiga a da nije nihilisticka?
vidi Asimov, Pol, LeGuin
(odbacuje se telesnost, a ono sto ostaje nije besmrtna dusa, vec
neznamnijasta)
*pitanjce2:
Dajemo sva prava pederima i lezbejkama. Sta je sa nekrofilima?
I oni su ljudi.
Sale
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
knjizevnost.171djelovic,
> Paradoksalno? Ne, iz prostog razloga što ljudska misao izrečena rečima
> nije samo skup slova.
Ali knjiga jeste :).
Ako misliš da u čovekovim mislima ima nečeg posebnog što neka mašina jednog
dana neće moći da emulira, onda se grdno varaš.
knjizevnost.173djelovic,
> Međutim mom (i ne samo mom) izvežbanom oku potreban je delić
> sekunde i nikakva merenja da utvrdi to isto.
Jok.
Tvoje (uvežbano) oko utvrdi na koju ti se diže, a oni santimetrom
mere na kojoj će njihove stvari lepo da izgledaju.
Nevezano za to, tvoj primer sa RSA u predhodnoj poruci ("da li se
isplati kvantifikovati?") je dobro smišljen, ali nije primenljiv na
umestnost. Pitanje nije da li ćemo moći da kvatifikujemo neko umetničko
delo, već kada ćemo moći da ga kvantifikujemo. Možda ti misliš da nećemo
uspeti ni za hiljadu godina, ali ja sam pre sklon da verujem da će to biti
već u sledećem veku. Neuronske mreže i tako to.
knjizevnost.174djelovic,
> Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
A po čemu radi, majke ti?
Em ne znaš ni šta znači reč "algoritam", em to što hoćeš da kažeš
nije tačno :).
P.S. Balinda verovatno sada gricka nokte zato što mu brojevima rušimo
romantiku civilizacije :).
knjizevnost.175djelovic,
> Ipak, zanimljivo je što, iako je narod takav, imamo i imali smo jako
> dobre umetnike, pisce, slikare, filmadžije... I ne može se reći da nisu na
> glasu u belom svetu.
Opet romatične predstave!
Ajde prebroj naše umetnike poznate svuda po svetu i umetnike neke
druge zemlje naše veličine (Francuska? Engleska?) pa ćeš videti da u tom
pogledu nismo ništa posebno.
Da si rekao sportiste, to bi već bila druga priča.
P.S. Naravno, pričam o ex-YU. Ovu novu ni ne priznajem :).
knjizevnost.176bbaja,
>|| ....... "leve ruske pisce" ....................................
Mesto i uloga LRP, time i adekvatno "pozicioniranje" pomenutih
u skolske lektire, prevashodno slovenskih kultura je, po meni,
odredjena njihovom "benignoscu" i u specificnom smislu - odsustvom
zelje da delom "menjaju svet".
Estetika, moralne dileme, uzvisena ljubav, problemi
socijalizacije i tu i tamo jos poneka tema, izneseni kao hronika u
obliku tragedije, ili bilo koje druge forme sa visokim emotivnim
nabojem, savrseno odgovara poznatom slovenskom "uzvisenom
pateticno-tragicarskom mentalitetu" mirenja sa sudbinom i
njegovom nihilistickom odnosu prema sadasnjosti i buducnosti.
Fali mi "akciono jedinstvo" uma i snage; pojedinca i pojedinca,
njega i njegove volje; da menja svet i sebi ga prilagodjava.
Svime ovim ne zelim da im odricem vrednost - naprotiv, ali da mi
je onda bila ova pamet ;) , sigurno ne bih toliko vremena
potrosio na njihovo tadasnje "izucavanje".
"Ne radi se o tome da se svet objasni i bolje razume, vec
da se izmeni" ;)
knjizevnost.177zonjic,
> > Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni se
> > mnogo dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo. Ima li neko
> > ko je vise upucet u njegov rad?
>
> Bože Rade! Pa Dilen Tomas je jedan od najpoznatijih
> engleskih pesnika ovog veka (1914-1953) ako ne i najpoznatiji.
>
> Pl poz M
Ama, bre. Nisam u svojoj inzenjerskoj orijentaciji ostao uskogrud,
i skucenih svjetonazora. D.T. je ok pesnik, bas kao i T.S. Eliot,
Stiven Spender itd. Ja sam u srednjoj skoli i na faxu redovito
bivao odusevljet Pingvinovom knjigom engleskoga stiha (The Penguin Book
of English Verse) i poete mi nisu strane.
Ali nije taj Tomas (nije taj Jovanovic ;)
knjizevnost.178zonjic,
> Nisam siguran ali mislim da se radi o parafrazi jedne misli Sv.
> Tome Akvinskog. Toma je rekao nešto u stilu da ceo život treba
> posvetiti čitanju jedne knjige (Biblije), a Kazanova mu tu kontrira.
da, nisam znao kome kontrira, ali mi je odmah pala na pamet Biblija!
Rade
knjizevnost.179astojkovic,
-from an unpublished journal of Malcolm Lowry
Death of a sense of fun.
Death of a sense of humour.
Death of sense.
Death.
How do you recover from this?
What do you fear?
Being found out.
Then why do you always give yourself away?
What do you want to do?
Hide.
Then why go out and make an axhibition of yourself?
What do you seek?
Oblivion.
knjizevnost.180fancy,
Dajemo sva prava pederima i lezbejkama. Sta je sa nekrofilima?
I oni su ljudi.
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
(dobro zvuči)
Šef sale
knjizevnost.181fancy,
ŮŢ> Mislio sam naravno na Boga u sebi i u svakom drugom,
ŮŢ> na bogocoveka.
Nisam baš razumeo smisao tvog reply-ja...
ŮŢ> Rusija je tamo gde je istina vere!
ŮŢ> Pravoslavlje ili smrt!
...ali ne moraš da se trudiš da pojasniš.
knjizevnost.182i.a.n.,
>> Slično će se desiti i sa umetnošću - isti kontraverzni Minsky
>> nam, opet ako se dobro sećam (moram da nađem tu studiju pa da
>> prekucam "kalendar") za 2005. ili 2010. obećava gotovo savršeno
>> kompjutersko prevođenje, pa onda dolaze i razne druge stvari među
>> kojima i kompjutersko pisanje i komponovanje.
Ti sebi predstavljaš budućnost kao sadašnjost sa elefantijazisom,
sadašnjost dovedenu do krajnjih granica. Na tome su se mnogi
okliznuli. Seti se sa kakvim se žarom predviđao rast korišćenja
nuklearne energije. "Nuklearka u svakom sokaku!" I šta? Zaškripalo je,
i još uvek škripi. Ili svemirski let.
Kompjuteri su još uvek živi i zdravi, hvala Bogu. Ali ne bih se usudio
da im bezrezervno predviđam dominantan poločaj u nekom budućem
društvu. Uvek postoji mogućnost pojave nečeg kvalitativno novog ili
drugačijeg, što će većinu euforičnih pozivanja na ono staro učiniti
smešnim. Možda vrednim blagonaklono-sažaljivog klimanja glavom.
U vezi sa pisanjem/prevođenjem, kažeš da će umetnici pravo na otpad. A
svi ostali koji pišu ili prevode? Da, taj dan bi vredelo videti. UKS
izdaje saopštenje da, i pored učestalih samoubistava, situacija uopšte
nije tako alarmantna kako zlonamernici tvrde. U dnevni red Skupštine
je, po hitnom postupku, uvršćen predlog zakona po kome bi na svakoj
publikaciji jasno pisalo da li je delo kompjutera ili ne. Momo Kapor
je primećen kako se prepredeno smeška dok tegli kući neke kutijčine.
Uredništvo časopisa "Better Homes and Gardens" je u odgovoru na
protestno pismo pretplatnika izjavilo da su prostakluci u poslednjih
nekoliko brojeva najverovatnije delo nekog programera nezadovoljnog
malom platom. Istraga je u toku. "American Ghost-Writer Association"
je preuzela odgovornost za poslednji bombaški napad na sedište MGM-a.
Redakcija "Računara" se kolektivno spaljuje, pošto je instalirana
najnovija verzija spisateljskog softvera koji će svakog meseca
štancovati po jedan savršen broj lista. "Verujemo da će ovaj korak
značajno unaprediti kvalitet i ritam izlaženja 'Računara'", kaže se u
dirljivom oproštajnom pismu, za koje se naročito naglašava da nije
napisano kompjuterski. Sezam, čijih je 15000 nodova manje-više stalno
zauzeto, i dalje funkcioniše normalno.
May the PTT be with you. :)))
knjizevnost.183astojkovic,
D(onald) M(ajkl) Tomas
- rodjen 27.I 1935. u Kornvolu
- prevodilac sa ruskog, pesnik, pisac, plagijator(?!).
- vise knjiga pesama
- romani: "Flautistkinja", 1979
"Rodni kamen", 1980
"Beli hotel", 1981, preveden na srpski
"Ararat", 1983, preveden na srpski
Za vise informacija procitaj predgovor Nolitovom izdanju
Belog hotela koji je napisao (predgovor) David Albahari.
***
iz predgovora Davida Albaharija (koji preporucujem kao
pogovor zato sto se, za predgovor, previse bavi samim
"Belim hotelom":
"Pisanje je zanat i pisac moze, i mora, da gresi, a te
greske postaju manje vazne kada posle njih usledi remek-delo.
Tako treba gledati na prva dva Tomasova romana, kao i na
veci deo njegove poezije: to je bila priprema za 'Beli hotel'
(1981), roman koji nece izmeniti tokove svetske knizevnosti,
jer nijednom od tih tokova i ne pripada, ali koji ce sigurno
ostati kao jedno od izuzetnih knjizevnih dela, bez kojeg bi
nam razumevanje naseg doba bilo neuporedivo teze."
(znaci opet postmodernizam)
"Kada se 'Beli hotel' pojavio, Tomas je u uvodnoj belesci
naznacio da se u petom delu svoje knjige sluzio materijalom
iz dokumentarnog romana 'Bablji jar' Anatolija Kuznjecova.
Kasnije kada su knjige uporedjene, videlo se da se ne radi
samo o 'koriscenju materijala'; naime, navedeni deo Tomasovog
romana jeste detaljna razrada - gotovo svojevrstan prozni
prepev - sedmog poglavlja Kuznjecovljeve knjige.Pri tom
Tomas ...je doslovno prepisivao pojedine odlomke i dijaloge."
"Druge dve optuzbe na izgled je teze pobiti..."
(Donalde, Donalde djavole jedan...) ;)
Knjigu valja procitati. Zanimljiva je i originalna. Stil
je neobican. Seks u knjizi je zanimljiv i originalan. ;)
Sale
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
knjizevnost.184maksa,
<><> "Ne radi se o tome da se svet objasni i bolje razume,
<><> vec da se izmeni" ;)
Studentski protest 92' (parafraza) :
"Ako želite da popravite svet - za početak popravite svoje zube" :)
knjizevnost.185cdragan,
> Sa istim žarom kojim ti tvrdiš da su LRP loši, mogao bi
> neki ubica da tvrdi da je učinio nešto lepo, jer se on
> osećao dobro, a to što je nekome oduzeo život, pa šta tu
> ima loše...? Smrt je
> Ima li neke logičke greške u ovom razmišljanju?
Ima :) Kada bi ubica ostao na rečima, tj, samo tvrdio da po
njegovom mišljenju nema ništa loše ako nekog ukoka, ali to ne
uradi onda je to relativo OK jer ne ugrožava drugu osobu. Sa
Dejanom se, povodom LRP, slažem u potpunosti, ali ne bi se složio
sa tim da on, recimo, dodje kod tebe u kuću i zapali ti sve knjige
za koje on misli da pripadaju LRP-u. ( Dobro, možda bi se i
složio, ali to nije OK ;). To je već ugožavanje imovine i lica (
lica zato što bi ti možda izgoreo spašavajući Dostojevskog ;) i
možda bi tek tada tvoje poredjenje imalo nekog smisla ...
knjizevnost.186cdragan,
> Sa druge strane, pre par godina sam tražio kod ljudi koje
> znam Luna Kralja Ponoći jer mi je trebala jedna priča i
> živ sam se namučio dok je nisam našao. Prošlo je možda i
> čitave dve godine. Većina ljudi mi je rekla "ma imao sam
> to negde, al' sam verovatno bacio". Kad sam tražio LRW
> našao sam u roku od dan-dva. Ešton se, dakle, posle
> čitanja negde ćušne, dok se Tolstojevski pažljivo čuva,
> što dovoljno govori o tome kakvo ljudi mišljenje imaju o
> jednima i o drugima.
To znači da se Lun čita i daje dalje ili baca a da se LRP kupuju
da bi stajali u ormanu, pa da kad komšije i rodjaci dodju, klimaju
diskretno glavama prema polici za knjige ;) I iz ličnog primera
mogu da ti kažem da su mojih nekoliko knjiga od LRP ostale sasvim
nove a knjige Hejlija, Šeldona, Foleta, Kišona, Asimova i drugih
su se već izlizale od čitanja. Kad mi neko kaže da mu dam nešto za
čitanje obično mu kažem da se sam posluži i niko se dosad ne
uhvati za neku knjigu od LRP ;)
knjizevnost.187dejanr,
>> > Sve se može kvantifikovati.
>>
>> Može, ali gubi vrednost!
Pojam "gubitka vrednosti" ima smisla samo ako je ta vrednost merljiva
- pre je bila A, a sada je B, pri čemu je B<A. Ako pre određivanja
vrednosti vrednost nije postojala tj. nije mogla biti kvantifikovana,
tvoja tvrdnja je logički apsurdna.
knjizevnost.188dejanr,
>> U trenutku kada, dok čitam neke tvoje poruke u ovoj konferenciji,
>> osetim mučninu u stomaku...
To je bila šala? Bar se nadam ;) Ja svakako ne bih učestvovao u jednoj
ovako neobaveznoj diskusiji ako bi mi ona donosila mučninu bilo gde :)
>> Možemo otići i korak dalje. Spustimo se na mikro nivo i posmatrajmo
>> čoveka kroz ponašanje elementarnih čestica od kojih je, kao i svako
>> materijalno telo, sastavljen. Trebao bi nam, verovatno malo složenije
>> formule, ali bismo takođe mogli da sve objasnimo čistom fizikom.
Na žalost, nisi u pravu - tu bismo se suočili sa neizbežnim Principom
neodređenosti i ne bi pomogle bilo kakve formule :(
>> Da li imamo ikakvu korist od ovakvog saznanja? Setimo se, na
>> primer, RSA ključeva za šifrovanje koji se, teorijski vrlo lako,
>> mogu provaliti, samo treba puno, puno, puno vremena.
Puno, puno, puno vremena *za današnje računare* (bar one za koje znamo,
ko zna šta sve ima CIA, NSA i slični). Međutim, pre samo 50-tak godina
Nemci su u ratu koristili šifrerske mašine sa valjcima koje su smatrali
potpuno bezbednim jer bi za isprobavanje svih njihovih par stotina
hiljada kombinacija trebalo "puno, puno, puno vremena". Naravno, sa
druge strane okeana su već tada pokretali prve kompjutere i to "puno,
puno, puno vremena" je postalo mnogo manje puno, i nemačka čuvena šifra
(mašina) "Eureka" je pala. Nemci, naravno, o tome nisu bili na vreme
obavešteni ;) a posledice se osećaju i danas :)
>> Da li je možda ta relacija, kodirana negde duboko u našem mozgu, koja
>> uspostavlja vezu između forme i osećaja koja ta forma izaziva u
>> nama, dakle da li je ta relacija kodirana na tako fantastično
>> složen način da je ni sasvim hipotetički super računar koji bi
>> se upustio u njeno pronalaženje ne bi otkrio za jedno 10
>> milijardi godina?
To, dakako, ne znači da treba da odustanemo od čitave problematike -
treba samo da radimo na konstrukciji 10 biliona puta bržeg računara
koji će posao obaviti za 9 sati.
>> žujem da se u poslednje vreme kod izbora nekih devojaka za
>> modele ili manekenke jednostavno (sem tela) premeri i faca,
>> dobijeni podaci lepo srede, pa se utvrdi da li može da prođe
>> ili ne. Kažu da se sa velikom verovatnoćom za devojku koja se
>> uklapa u tamo neke tabele može reći da je lepa i zgodna.
>>
>> Međutim mom (i ne samo mom) izvežbanom oku potreban je delić
>> sekunde i nikakva merenja da utvrdi to isto.
Vidiš, tu si u pravu sa svog stanovišta ali nisi u pravu sa stanovišta
onoga ko te devojke zapošljava. Budi siguran da taj, osim devojaka,
zapošljava i one koji po tom pitanju imaju mnogo izvežbanije oko od
tvoga, pa ipak poseže za milimetrima i tabelama. Zašto? Zato što njemu
nije cilj da nađe devojku koja će se *njemu* sviđati, niti koja će se
sviđati trojici članova nekog žirija koji imaju jako izvežbano oko, nego
model koji će se sviđati što široj populaciji budućih "gledača". A tu
dva ili šest očiju ne predstavlja dobar kriterijum, treba nešto egzaktnije
i efektnije. Brojevi :)
knjizevnost.189dejanr,
>> Mogu i ja da budem potpuna cepidlaka. Da li raspolažeš podacima
>> o prodatim knjigama za sve pisce? Da li su oni apsolutno tačni?
Ja svakako ne posedujem, ali mogu se nabaviti. Podaci su u svakom
slučaju za neki "žešći" faktor potpuniji i tačniji od "tvojih"
podataka o masama mozgova.
>> Uostalom, kakva je ta tvoja relacija poretka kad na osnovu nje
>> pisci menjaju svoj kvalitet.
Sasvim očekivano - normalno je da pisac u toku karijere napreduje
ili nazaduje na lestvici i svaka relacija koja to ne bi uzimala u
obzir bila bi nerealna. Najzad, deca u školi se, na časovima
gimnastike, rangiraju po visini, ali kada neko od njih poraste više
od drugog, onda se i "vrsta" preuređuje što ne čini prethodnu "vrstu"
manje tačnom.
knjizevnost.190dejanr,
>> Sa istim žarom kojim ti tvrdiš da su LRP loši, mogao bi neki
>> ubica da tvrdi da je učinio nešto lepo, jer se on osećao dobro,
>> a to što je nekome oduzeo život, pa šta tu ima loše...?
Ima loše to što je to što je ubica uradio protivno zakonu, i kao
takvo vuče određene za njega dosta neprijatne posledice. Koliko znam,
nema nikakvog zakona koji bi zahtevao da se poštuju levi ruski pisci.
>> I dejanr ostade u ovoj konferenciji u manjini
To je pomalo diskutabilno, mislim da su po broju "našeg" i "vašeg"
tabora otprilike "pata karte", ili možda imate jednog diskutanta više.
No ne zaboravi da se utakmica vodi na "vašem terenu", CIVILIZACIJA/
književnost - tu su mnogi mrzitelji levih ruskih pisaca po default-u
dali resign ;)) Da se priča u nekoj PC.??? konferenciji (na oduševljenje
moderatora ;>>) ili, recimo, u EXTRA, možda bi rezultati bili drugačiji.
A možda i ne bi, ko zna :)
No, i ako ostajem u manjini, šta da radim - ne mora to da bude toliko
loše :)
knjizevnost.191dejanr,
>> već da će čovek napisati priču koju kompjuter neće moći da generiše,
>> iako ima na raspolaganju sva slova. Paradoksalno? Ne, iz prostog razloga
>> što ljudska misao izrečena rečima nije samo skup slova.
Nije paradoksalno, nego netačno. Na opisan način bi se generisale *sve*
priče i romani i studije i novinski članci i... koje mogu da postoje, a
ako ti u to nećeš da veruješ, ja te ne teram :)
>> Sa druge strane, pre par godina sam tražio kod ljudi koje znam Luna
>> Kralja Ponoći jer mi je trebala jedna priča i živ sam se namučio dok
>> je nisam našao. Prošlo je možda i čitave dve godine. Većina ljudi mi
>> je rekla "ma imao sam to negde, al' sam verovatno bacio".
Drugi put pitaj mene. Ja retko šta bacam ;)
>> Kad sam tražio LRW našao sam u roku od dan-dva. Ešton se, dakle, posle
>> čitanja negde ćušne, dok se Tolstojevski pažljivo čuva, što dovoljno
>> govori o tome kakvo ljudi mišljenje imaju o jednima i o drugima.
Jock vala, nego govori o tome koliko je koštala jedna (od spolja gledano)
atraktivna knjiga a koliko jedan roman u mekim koricama koji obično liči
na X-100. Mada je, što se toga tiče, taj način izdavanja i cena "knjige"
verovatno i razlog za toliku prodaju Eštona.
knjizevnost.192dejanr,
>> > isti kontraverzni Minsky nam, opet ako se dobro sećam (moram da
>> > nađem tu studiju pa da prekucam "kalendar") za 2005. ili 2010.
>> > obećava gotovo savršeno kompjutersko prevođenje, pa onda dolaze
>> > i razne druge stvari među kojima i kompjutersko pisanje i
>> > komponovanje.
>>
>> Opet ti. Muzika i pisane reči su stvar misli i emocija, slova i note su
>> samo načini njihovog prenošenja. Kompjuter može da izgeneriše slova i
>> note i njihove kombinacije, ali ne i misli i emocije.
Misli i emocije, tralala. Muzika, pisane reči, uskoro i filmovi = niz
bitova na CD-u. Doduše, znam da ti ne voliš CD-ove :)
>> Zato od veštačkog komponovanja i pisanja nema ništa.
Isto su to pre 20 godina tvrdili za šah.
>> > mada tim povodom vredi pročitati priču H.Dž.Velsa "Savršena kompozicija"
>> > iz koje ispada da komponovanje muzike koja savršeno rezonira sa mozgom
>> > nije dalo baš sjajne rezultate ;))...
>>
>> Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
Ha, kladim se da nisi čitao rečenu priču ;> Nije stvar u tome što (po njoj)
mozak ne radi po algoritmu pa stvar nije uspela, nego je mozak baš radio
po algoritmu pa je stvar uspela isuviše dobro. "Kompjuter" (H.Dž.Vels, dakako,
nije baš mogao da predvidi kompjuter u današnjem smislu, ali je opisao
nekakvu skalameriju koja bar funkcionalno odgovara današnjem kompjuteru)
je uspeo da iskomponuje savršenu melodiju, i ona je toliko dobro izrezonirala
sa mozgom onog ko ju je čuo da se on potpuno isključio iz realnog sveta i
ostao "zauvek" da bulji u prazno i "sluša" to sazvučje koje ga je očaralo.
knjizevnost.193fancy,
ŮŢ> Nadam se da cete procitati moju pricu, da ce vam biti zanimljiva i da
ŮŢ> cete je preporuciti drugima.
Mlada umetnica je opravdala poverenje i zaslužuje skidanje.
Go ahead, download it, it's worth reading!!
.F nO morE.
knjizevnost.194fancy,
DEO ODGOVORA NA 14.25:
DOBAR POZIV
Isuviše me
Zivkaju telefonom.
traže žrtvu.
ja nikada nisam
telefonirao
Knutu Hamsunu ili
Erniju ili
Selinu.
nikada nisam zvao
Selindžera
nikada nisam zvao
Nerudu
Noćas je opet
zazvonio:
zdravo. jel' to žarls Bukovski?
da.
eto, vodim
kuću.
da?
kupleraj.
razumem.
čitao sam vaše
knjige. imam
jahtu u
Sosalitu.
dobro.
hoću da vam dam
telefon. ako
ikad dođete u San Francisko
častim piće.
okej, dajte mi
broj.
zapisao sam.
vodimo otmenu kuću. sve
sam advokat i senator,
krupne zverke,
makroi i slično.
javiću vam se kad
svratim gore.
dosta devojaka
čita vaše knjige.
vole vas.
je l'?
axa.
pozdravili smo se.
dopao mi se taj
poziv.
Charles Bukowski
knjizevnost.195fancy,
ŮŢ> .... Pa šta. I dejanr ostade u ovoj konferenciji u
ŮŢ> manjini, ...
Diskutabilno.
.F nO morE.
knjizevnost.196veca,
>> A šta da kažem i o onima koji se slažu sa slanjem učenika koji
>> misle da je Agata bolji pisac od Dostojevskog kod psihologa (veca,
>> 14.5)? Nadam se da je to bila šala a ne "imamo mi već postupak
>> kojim će i V. Smit na
Naravno, video si valjda onoliki smajli :)
knjizevnost.197veca,
>> P.S. Balinda verovatno sada gricka nokte zato što mu brojevima
>> rušimo romantiku civilizacije :).
Ne gricka nokte on, nego ja :) već dva dana spremam bilten, a po
svoj prilici ću i narednih nekoliko :)
knjizevnost.198veca,
>> Ma, da. Šta se i ja foliram. Odoh u podrum da izvadim Staljinovu
>> sliku.
Još nisi??? :)))
>> Kolektivizam u procesu razmišljanja je neminovnost u civilizaciji
>> ovakvoj kakva je, pogotovo u društvima kakvo je naše, ali tu
>> Dostojevski nije ništa kriv.
Da, a sad je neobično moderno suprotno, tj. sad se kolektivno ne
vole LRP zato što se time želi zbaciti ono je je u proteklom
periodu važilo kao dobro, odoše komunisti, pa ko vele mora i ono
što su oni voleli.
knjizevnost.199dejanr,
>> > I dejanr ostade u ovoj konferenciji u manjini
>>
>> To je pomalo diskutabilno, mislim da su po broju "našeg" i "vašeg"
>> tabora otprilike "pata karte", ili možda imate jednog diskutanta više.
Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih poruka u
CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako trenutno stoje stvari,
polako "vi" prelazite u manjinu :)
No i dalje ostajem pri onome:
>> No, i ako ostajem u manjini, šta da radim - ne mora to da bude toliko
>> loše :)
Što jednako važi i za "vas" :)
knjizevnost.200milanv,
║║ Dragi prijatelju, meni je jako žao što ti nisi u stanju da misliš
║║ svojom glavom nego misliš televizorom... ups, misliš glavama
║║ "ozbiljnog i dobronamernog sveta koji stavlja leve ruske pisce
║║ na civilizacijski tron". Shvatam da nemaš baš nikakvih drugih
║║ argumenata osim činjenice da su te slagali u školi da su ti pisci
║║ veliki, tako da pretpostavljam da u takvoj situaciji i ne možeš da
║║ kažeš ništa osim onoga što si kazao.
Vrednovanje književnosti, kao i drugih grana umetnosti je
vrlo ne-egzaktan pojam. Tu ne prolazi IF ... THEN ... ELSE, što
je Tebi, a i meni zanatski bliže. Takođe, nije lako (ako je
uopšte i moguće) postaviti kriterijume i parametre vrednovanja.
To je i razlog zbog koga među umetnicima sebe mogu da prepoznaju
od: Betovena, Pikasa, Dostojevskog... do Maje Marijane, naivaca,
pisaca ljubavnih vikend romana. I (skoro) svi nalaze publiku za
svoja dela.
Otuda i Tvoje i moje različito viđenje ruskih pisaca.
A obojica smo bez ličnih argumenata. Bez obzira što Ti
misliš da ih imaš, odnosno da su Tvoji značajniji; a oni su:
a) ogroman broj prodatih primeraka, b) dvojica profesora
velikog univerziteta, c) uživaš dok ih čitaš, d) potiču iz
Amerike, E) NE potiču iz Rusije. Moji argumenti: a) mislim
televizorom, b) slagali su me u školi (ne znam samo kog
profesora kojom mukom da mučim), c) volim da ih čitam, d) mislim
glavama "ozbiljnog i dobronamernog sveta koji stavlja leve ruske
pisce na civilizacijski tron".
a) + b) + c) + d) + E) >> a) + b) + c) + d) => pobedio si.
║║ Da si živeo u srednjem veku, nema sumnje da bi bio oduševljen idejom
║║ da se spali jeretik koji se usuđuje da, kontra mišljenju "ozbiljnog i
║║ dobronamernog sveta koji, još od Aristotela, zna da se Sunce okreće
║║ oko Zemlje", tvrdi takve očite budalaštine kao da se Zemlja okreće
║║ oko Sunca. Ako ne da se spali onda bar da se protera u PC.????.?
To što sam predložio da se vratiš u druge konferencije je bilo
izuzetno grubo, zbog čega Ti se iskreno izvinjavam. To sam
pokušao i da objasnim (očigledno neuspešno) svojim trećim
pasusom u kome sam rekao da nemaš razloga da lošim nazivaš pisce
(i njihova dela) ako ti se ne sviđaju. Ja za Tvoje omiljene
stvaraoce (među koje spada i Spilberg, a koga, takođe, ne volim)
to nisam rekao. Samo iznosim stav da to što je nešto bolje od
drugog (sve jedno šta od čega), ne znači da je drugo loše.
knjizevnost.201dragisak,
> A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna slika o
> Kafki.
Moj omiljeni je "Preobražaj".
"Kada se, jednoga jutra, Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, našao
se u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
(Izvinite na ovome zadnjem. Šta ću kad mi je prevod hrvatski.) :)
knjizevnost.202dragisak,
> Rusija je tamo gde je istina vere!
Rusija izgleda nije tamo gde sam ja mislio da jeste. :)
> Pravoslavlje ili smrt!
Bolje grob nego rob ! ;)
knjizevnost.203dragisak,
> Levica je itekako organizovana i razne (homo, lezbo,
> zapravonaabortus, marksisti, trockisti, aids, Hemet,
> Ginzberg, Barouz, Crnci (Afroamerikans(!)), Hispanoam.
> liberali, demokrate, 68asi, LeGuin)
A filatelisti ?
knjizevnost.204asterix,
> Ma to su sve omiljene režimske žvake... te mi imamo ovo, te mi imamo
> ono, te cene u svetu naše ove, te cene naše one... Koji naš pisac je
Premda u ovome ima istine, mislim da si previše restriktivan.
> ZAISTA cenjen (osim Kiša) i koji naš režiser (osim Emira K. a i on je
> problematično "naš"...) je kao cenjen (ne računam one silne partizanske
> filmove popularne u Kini i bivšem CCCP-y)
Does the Nobell Prize ring a bell ? Dušan Makavejev ?
> Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu, Šobajić?
> ;))))
Vlada Veličković ? Sava Šumanović ? Milena Pavlović ?
> Ma sve je to u proseku normalno za malu zemlju kao što je naša...
> E, da... NEKADA smo imali zaista dobar košarkaški tim...
^^^^^^
To je tačno. Sada imamo samo dobar tim. Kao i vaterpolo uostalom.
knjizevnost.205fancy,
ŮŢ> Vlada Veličković ? Sava Šumanović ? Milena Pavlović ?
E, da, rek'o sam Konjoviću da ih sve pozdravi..;)
.F nO morE.
knjizevnost.206astojkovic,
C.Bukowski
"Kako da postanes veliki pisac"(odlomak pesme)
... "i secaj se starih pasa
koji su se borili tako dobro:
Hemingveja, Selina, Dostojevskog, Hamsuna.
ako mislis da nisu otkacinjali
u malim sobiccima
bas kao sto ti sada otkacinjes
bez zena
bez hrane
bez nade
onda jos nisi spreman."...
Chief Sale
"When I was two, my mum bought me a Rolling Stones
record, a Beatles record, a shotgun, a balaclava,
and some drugs" - Shaun Ryder
knjizevnost.207astojkovic,
!ŮŢ> Rusija je tamo gde je istina vere!
!ŮŢ> Pravoslavlje ili smrt!
Pa dobro bre jel' vi niste culi za CAMP!
Mislim... kao Almodovar, Orton i ostali...
Samo... dok nije GAY! OK!
Sale ( on sale tax free :)
"Cook went blind and drank too much
and fed his guests on angel dust" - Shaun Ryder
knjizevnost.208astojkovic,
Agata Kristi? Dajmo rec Majstoru:
Raymond Chandler "Pisma" (odlomak)
"George Harmon Coxe 27.6.1940.
Zahvaljujuci iskljucivo tvojoj preporuci procitao
sam od Agathe Christie 'And Then There Were None', i nakon
citanja napisao analizu te knjige, jer je reklamiraju kao
savrsenu kriminalisticku pricu, apsolutno postenu zbog
nacina na koji je konstruisana. Kao zabava svidja mi se
pocetak i prvi deo. Drugi deo je mnogo slabiji. No postena
kriminalisticka prica, postena u smislu da citatelju pruza
pravi materijal, cvrstu motivaciju i mehanizme ubistva -
to je cisti fol. Posebno mi je zasmetala osnovna koncepcija
knjige. Tu je neki sudija, pravnik, covek sa sadistickom crtom
ali i strascu prema egzaktnoj pravdi, i taj covek osudjuje
na smrt i ubija grupu ljudi samo na temelju pukih naklapanja.
Ni u jednom slucaju nije imao ni trunke dokaza da je bilo ko
od njih zaista i pocinio zlocin. U svakom slucaju, to je
uglavnom bilo necije misljenje, ili moguce, cak i verovatno
izvodjenje zakljucaka iz odredjenih okolnosti. No dokaz, pa
cak ni apsolutno unutrasnje uverenje jednostavno ne postoji.
Neki od tih ljudi priznaju svoje zlocine, ali to je sve
NAKON sto su ubistva vec bila planirana, presuda donesena,
kazna izgovorena. Drugim recima, citalac je jos jednom
kompletno i besmrtno povucen za nos. A ne zelim ulaziti u
mehanizme zlocina, od kojih vecina pociva na cistom slucaju,
a neki su i potpuno nemoguci. Prisutno je i nedokucivo
nepoznavanje smrtonosnih lekova i njihovog delovanja.
Medjutim, drago mi je sto sam procitao tu knjigu jer sam
konacno i za svagda u svojoj glavi sredio jedno pitanje koje
me povremeno kopkalo. Je li moguce napisati cisti, posteni
krimic klasicnog tipa? Nije. Da bi zakomplikovao zaplet, valja
patvoriti nit, vremensko odredjenje, igru slucajnosti, i
uzeti nesto kao izvesno cak i kada su mogucnosti za to samo
pedeset odsto. A da bi ubica bio iznenadjenje, valja
krivotvoriti i njegov karakter, sto mi najteze pada, jer
imam istancani osecaj za karakter. Ako ljudi zele igrati
tu igru, ja nemam nista protiv. Ali za Boga miloga, nemojmo
samo pricati o postenim krimicima. Takvih nema."
:))) - rasporediti prema ukusu
sale
"Nauka je red koji namecemo prirodi; umetnost je
emocija koju priroda budi u nama; zato su
estetski znakovi slike stvarnosti. U gramatickom
smislu reci mozemo da kazemo da je nauka
prenosna a umetnost neprenosna. Naukom nazivamo
svet zatvarajuci ga u resetku naseg Razuma;
umetnoscu sami sebe oznacavamo desifrujuci nasu
Psihu kao odraz prirodnog reda."
Pjer Giro - "Semiologija"
Nagradno pitanjce:
Lady Agatha Christie je junakinja jednog naseg (srpskog)
romana. Kojeg?
knjizevnost.209bojans,
>>>> U trenutku kada, dok čitam neke tvoje poruke u ovoj
>>>> konferenciji, osetim mučninu u stomaku...
>>
>> To je bila šala? Bar se nadam ;) Ja svakako ne bih učestvovao
>> u jednoj ovako neobaveznoj diskusiji ako bi mi ona donosila
>> mučninu bilo gde :)
Naravno da je bila šala :) Ja se zapravo divim tvojoj neverovatnoj
mentalnoj energiji koju ulažeš da bi dokazao nešto što nije
tačno. Da si na Zapadu i da takvu energiju ulažeš u pravljenje
para možda bi bio veći od Rokfelera. Dejranfeler, kako to gordo
zvuči ;)
Iako, najverovatnije, misliš da sam ja zaljubljen u Dostojevskog
ili Tolstoja, stvar je upravo obrnuta. Niti ih mnogo volim, niti
sam se ubio od čitanja njihovih knjiga. Ali, ne polazim od
činjenice da ono što se meni ne sviđa nije dobro. Najviše sam,
ipak, pročitao SF knjiga i istinski uživao u njima. Zabavila me
je i Agata Kristi, ali sam osetio i po koju pozitivnu senzaciju
čitajući Kamija ili Kafku. Mislim da razmišljanje po sistemu
"ovo je sranje, jer se meni ne dopada" koje ti propagiraš baš i
ne doprinosi korektnosti diskusije.
Vidim da voliš da sve tumačiš brojevima. Složićeš se onda da se
inteligencija takođe može meriti. Možda nemamo baš najsavršenije
instrumente, ali je, da se poslužim tvojim oružjem, samo pitanje
dana kada ćemo moći da egzaktno definišemo i izmerimo
inteligenciju čoveka. Upravo zahvaljujući nadarenim pojedincima
civilizacija je već nekoliko hiljada godina u stalnom usponu.
Tih inteligentnih i kreativnih ljudi nema mnogo, ne raspolažem
tačnim podacima, ali je mediokriteta i tupadžija svakako mnogo
više. E, u tom grmu leži zec. Zašto je odziv čitalačke mase na
romane Dobrile Krstić bio veći nego na "leve ruske pisce"? Zato
što nju može da čita svako ko zna da čita i nije moron. Za
Tolstoja je potreban veći IQ. Da li prihvataš stav da je
shvatanje umetnosti u korelaciji sa inteligencijom? Pogledaj
publiku na koncertima Madone (za koju je potreban stadion) i onu
na, recimo izvođenju Šopenovih dela (dovoljna je koncertna
dvorana). Drugih je manje, ali je prosek njihovih IQ veći. Prema
tome, mislim da je tvoj kriterijum neadekvatan. Nikad mi nije
bilo bitno mišljenje američkih domaćica koje sačinjavaju tvoju
pobedonosnu populaciju.
knjizevnost.210bojans,
>> To, dakako, ne znači da treba da odustanemo od čitave
>> problematike - treba samo da radimo na konstrukciji 10 biliona
>> puta bržeg računara koji će posao obaviti za 9 sati.
Mislim da postoji logička greška u tvom rasuđivanju. Moglo bi se
pokazati da postoji konačna maksimalna brzina računara bez
obzira na njegovu arhitekturu (Verovatno da bi se negiranjem
poneke teorije relativističke fizike i ovo moglo opovrgnuti, ali
bi se onda našli u bezvazdušnom prostoru, jer ne bismo mogli da
se oslonimo na bilo šta, sem na sopstvenu fikciju).
U slučaju RSA šifre, složenost povećavamo generisanjem još većih
prostih brojeva. Uvek se može napraviti takva šifra koja će za
datu brzinu računara biti neprobojna, a ipak upotrebljiva.
Dakle, sličan kompromis onom kakav trenutno postoji. Ponoviću
još jednom svoju pretpostavku da u našem mozgu postoje tako
fantastično složeno kodirani algoritmi da su nesavladivi za bilo
koji računar čija brzina ne prelazi maksimalno moguću.
Sklon sam zato da poverujem da je neke pojave, umetnost na
primer, najbolje tretirati makroskopski tj. "odozgo" bez
nepotrebnog gubljenja vremena da se pronikne u njenu egzaktnu
interpretaciju, jer tako verovatno nećemo doći ni do kakvih
rezultata. Neke su stvari mnogo složenije nego što izgledaju.
Seti se priče o žitu i šahovskoj tabli.
Na sličan način na koji si ti pokazao da ima konačno mnogo
knjiga do 1000 strana, može se ustanoviti da ima konačno mnogo
fotografija veličine 18x24 i slične druge "neverovatne" stvari.
Pa nije poenta u toj konačnosti. Konačan je i broj atoma u
kosmosu, ali to ne isključuje njegovu strahovitu složenost,
sasvim dovoljnu da bi ga teško neki njegov bedan podskup kakav
su ti tvoji super računari budućnosti mogli preorati uzduž i
popreko.
knjizevnost.211bojans,
>> Pitanje nije da li ćemo moći da kvatifikujemo neko
>> umetničko delo, već kada ćemo moći da ga kvantifikujemo. Možda
>> ti misliš da nećemo uspeti ni za hiljadu godina, ali ja sam
>> pre sklon da verujem da će to biti već u sledećem veku.
>> Neuronske mreže i tako to.
Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
Bojanov paradoks.
knjizevnost.212bojans,
>> Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih
>> poruka u CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako
>> trenutno stoje stvari, polako "vi" prelazite u manjinu :)
Ajde da se kvantifikujemo :))
Na jednoj strani su:
milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
a na drugoj:
djelovic, cdragan, fancy, dejanr
Dakle 8:4
Izvinjavam se onima koje nisam ubacio, kao i onima koje sam
ubacio na pogrešno mesto (ako ih ima). Molim oštećene da se jave.
knjizevnost.213djelovic,
> Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
> moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
Dozvoli da smo Dejran i ja ipak bolje upućeni u mogućnosti neuronskih mreža
nego ti. No s obzirom na to koliko si definitivan u svome tvrđenju, bilo bi
lepo da izneseš argumente za njega.
knjizevnost.214novim,
> (ili nekim) opčinjen. Ono što sam pokušao da kažem
> je da li zaista LRP zaslužuju mesto na kome se
> nalaze.
ajd da završimo ovo, meni postaje jako dosadno što se
petljate u oblast prosuđivanja književnosti iz ugla
kvantifikacije, sumnjive (u najmanju ruku) ideje o jeziku
(još niste čuli da jezik NIJE kod?). LRP iliti Tolstojevski
jest autor pre svega iz nasleđa biblijske problematike, ok.
Biblija je najprodavanija knjiga. ergo - i vaša "merila" su
zadovoljena, i ruske "ovčice" na broju, svi srećni. :)
ps. fancy, još tri dana Crnje... dakle, u sredu častiš,
proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
knjizevnost.215novim,
> Estetika, moralne dileme, uzvisena ljubav, problemi
> socijalizacije i tu i tamo jos poneka tema, izneseni
> kao hronika u obliku tragedije, ili bilo koje druge
> forme sa visokim emotivnim nabojem, savrseno odgovara
> poznatom slovenskom "uzvisenom pateticno-tragicarskom
> mentalitetu" mirenja sa sudbinom i njegovom
> nihilistickom odnosu prema sadasnjosti i buducnosti.
jeste. pa zar Sofokle i Evripid nisu Srbi iz Malog Crnića, a
Marsel Prust iz Velike Moštanice? ;) a tek onaj Gete (kad je
bio dete, naravno). ;))
knjizevnost.216novim,
> ZRNO PESKA IZ PROFILA
> I zašto, o zašto mi upade u gaće?
ma jesi siguran da si baš pisao o zrncu peska ;>>
knjizevnost.217milan,
> Ali nije taj Tomas (nije taj Jovanovic ;)
Aha! To je ovaj drugi, nokautirani. ;)))
Pl poz M
knjizevnost.218veca,
>> vrednosti vrednost nije postojala tj. nije mogla biti
>> kvantifikovana, tvoja tvrdnja je logički apsurdna.
Mislila sam na umetničku vrednost (kvalitet)! Nema logike u
umetnosti, tu je potrebna mašta i/ili zanat.
knjizevnost.219veca,
>> No, i ako ostajem u manjini, šta da radim - ne mora to da bude
>> toliko loše :)
Svakako! Šta bismo mi bez tebe? :)
knjizevnost.220vitez.koja,
#=> Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu,
Veličković.
knjizevnost.221jovana,
> E sad, broj 80ž3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko
> nezamislivo veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan
> je. Ako poradimo na potrebnom matematičkom i statističkom
> aparatu, možda ćemo jednom naći način da izaberemo potrebne
> nizove slova u skladu sa ukusom naručioca, i onda eto raja za
> čitaoca. Voliš Dostojevskog? Kompjuter ti svakog dana napiše po
> jednog (koji će verovatno biti i bolji od originala), pa čitaj
> i uživaj. Voliš Agatu? Svaki dan po jedan genijalni zaplet. I
> još ne plaćaš
Pa jeste, tako nešto je mislio i žomski. Bilo je od toga i
koristi, ali ja se pitam, može li kompjuter da smisli vic?
knjizevnost.222jovana,
>>> U trenutku kada, dok čitam neke tvoje poruke u ovoj
>>> konferenciji, osetim mučninu u stomaku...
>
> To je bila šala? Bar se nadam ;) Ja svakako ne bih učestvovao u
> jednoj ovako neobaveznoj diskusiji ako bi mi ona donosila
> mučninu bilo gde :)
Ali tema nije nimalo neobavezna, zar ne? Barem se meni tako
učinilo dok sam čitala vaše poruke vezane za nju.
knjizevnost.223fancy,
ŮŢ> ps. fancy, još tri dana Crnje... dakle, u sredu častiš,
ŮŢ> proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
Vazda!
gde idemo?? :))
.F nO morE.
knjizevnost.224fancy,
ŮŢ> Chief Sale
ŮŢ> and some drugs" - Shaun Ryder
Šef si, nema šta ;)
.F nO morE.
knjizevnost.225fancy,
ŮŢ> Mislim... kao Almodovar, Orton i ostali...
"At Joe Orton's wedding, the bride wore black,
dead company's got'em bouqet... "
David J
.F nO morE.
knjizevnost.226fancy,
ŮŢ> Na jednoj strani su:
ŮŢ> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
ŮŢ> a na drugoj:
ŮŢ> djelovic, cdragan, fancy, dejanr
ŮŢ> Dakle 8:4
JOK! Tučemo vas SA NULOM ;)
.F nO morE.
p.s. šuplji ste na desnom krilu ;)))))
knjizevnost.227milan,
> ps. fancy, još tri dana Crnje... dakle, u sredu častiš,
> proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
Važi, ako fancy časti! :))
Pl poz M
knjizevnost.228vcalic,
>> Ma to su sve omiljene režimske žvake... te mi imamo ovo, te mi imamo
>> ono, te cene u svetu naše ove, te cene naše one...
Ma izgleda da sam ja ipak komunista !? ;) Što jes' jes', imam čitavu
kolekciju Manifesta komunističke partije, džepno izdanje Oslobođenja. Oćeš
jedan primerak?
>> Koji naš pisac je
>> ZAISTA cenjen (osim Kiša) i koji naš režiser (osim Emira K. a i on je
>> problematično "naš"...) je kao cenjen (ne računam one silne partizanske
>> filmove popularne u Kini i bivšem CCCP-y)
Andrić, Crnjanski, od novijih Pavić. Od filmadžija Saša Petrović, nekad
onaj ludi Makavejev (više zbog ideologija, al' ajde), Marković.
>> Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu, Šobajić?
Tapi (hm, naterao me da preispitam svoj stav o hiperrealizmu)
E, da, zaboravio sam Duška Kovačevića. Njega ne kapiraju mnogo zato što
se bavi Srbima koji njima baš nisu mnogo jasni, al' kapiraju da je te Srbe
jako uspešno prikazao.
Vlada
knjizevnost.229vcalic,
>> oni nisu sasvim dobar primer za poređenje, oni bi bili možda kao Silvija
>> Plat u muzici, a ne LRP (možda da za poređenje iskoristimo Emerson Lake
>> & Palmer..? beskonačne solaže, komplikovane teksture i "dosada dokle god
>> dopire pogled" /by Garfield :)/ ... xe xe... RLP-ELP ?).
Ne, ne, baš su dobar primer. Prosečnom slušaocu su Joy Division baš
potencijalno dosadniji od ELP. Ako računamo samo one ELP albume koji nisu
dvostruki i trostruki, onda je vreme trajanja albuma ELP i Joy Division
približno isto. E, sad, kad bi mogli da okupimo jedan uzorak Sezamovaca koji
su resign-irali temu muzika, pa im puštali paralelno ELP i Joy Division,
ubeđen sam da bi bar 50% reklo da su im JD dosadniji. To što su njima pesme
kraće je manje bitno, ako se slušanje bazira na albumima. Analogno, i romani
LRW-a podeljeni na sitnije celine (glave i sl.) Toliko o podesnosti Joy
Division za poređenje sa LRW.
>> Dobro, pitaj mene šta mi se sviđa kod Joy Division, i ja ću ti
>> jednostavno reći - osećaj koji mi daje pesma shadowplay, slika grada u
>> prolazu i borba (koju paradoksalno pisac nije izdržao :(( ) koja će u
>> životu (tad sam ipak imao samo 16 godina...) biti neminovna...
Vidiš, nešto jako slično se meni sviđa kod Dostojevskog. Isto tako slika
grada (St. Peterburga koji je inače što se arhitekture i nekih drugih stvari
tiče moj omiljeni grad), njegovo umeće da prepozna i prikaže neke
karakteristične tipove ljudi, kao i nastojanje da prodre u suštinu odnosa među
ljudima. Ono što me fascinira to je njegova umešnost da me u potpunosti uvede
u svet koji je kreirao svojim romanom. Nekoliko puta sam zatekao sebe kako o
njegovim likovima razmišljam kao o stvarnim ljudima. A tripovanju na suvo
nešto nisam sklon.
O njegovoj životnoj sudbini da i ne govorim. To ionako nije tema
diskusije, ali možda bi bilo lepo dotaći je.
Kod ostalih koji se ovde pominju, jedino me je Kami nešto više
zaintrigirao, zbog njegovih egzistencijalističkih stavova koje sam ponekad
sklon da prihvatim ;) Tolstoj je isto imao fantastične opise, ali me nikad
nije fascinirao. O Kafki drugi put...
>> Ljubav, oslikana u Love will tear us apart, puno lepih melodija...
>> Sve u svemu neki duh kojeg nema kod LRP...
>> Izgleda da je sve stvar "feeling-a", a meni atmosfera LRP dafinitivno
>> ne odgovara. Ubija.
Naravno da je sve stvar filinga. Samo reci to tehnomanijacima tipa
Dejana R. i Dejana J.
Vlada
knjizevnost.230vcalic,
>> Ako misliš da u čovekovim mislima ima nečeg posebnog što neka mašina
>> jednog dana neće moći da emulira, onda se grdno varaš.
Same misli.
Vlada
knjizevnost.231vcalic,
>> Neuronske mreže i tako to.
Potpuna simulacija mozga, a? Znaš, psiholozi su utvrdili povezanost
fizioloških procesa u mozgu sa svesnim procesima, ali uspeli su utvrdili i da
veštački stimulisani fiziološki procesi koji se javljaju pri određenim svesnim
procesima ne uspevaju da izazovu te iste svesne procese.
Ako nastavimo dalje u ovu diskusiju možda je bolje da promenimo temu.
Biće da je tema 'filozofija' bolje mesto za ovo. Ovo je sada pitanje da li
čovek može da 'iskopira' samog sebe, i nema mnogo veze sa književnošću.
Vlada
knjizevnost.232vcalic,
>>> Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
>>
>> A po čemu radi, majke ti?
Pa, ako tvoj mozak radi po stanovitom algoritmu, nemoj ostale da
nabeđuješ! ;)
>> Em ne znaš ni šta znači reč "algoritam", em to što hoćeš da kažeš
>> nije tačno :).
Oh, Bože, hvala ti što si mi poslao personu koja će mi ukazati da ne
poznajem značenje reči 'algoritam'.
Vlada
knjizevnost.233vcalic,
>> Opet romatične predstave!
>> Ajde prebroj naše umetnike poznate svuda po svetu i umetnike neke
>> druge zemlje naše veličine (Francuska? Engleska?) pa ćeš videti da u tom
>> pogledu nismo ništa posebno.
Pa što jes' jes' u poređenju sa Francuskom i Engleskom smo go ku*ac, ali
nisam ni hteo da nas poredim sa dotičnima. Ipak te zemlje imaju *malo* dužu
tradiciju kulture od nas.
No, naši autori nisu previše skloni da se bave umetnošću na svetskom
nivou. Uglavnom se bave lokalnim temama koje samo ovde mogu da budu shvaćene
pa stoga njihovo delo inostrana publika ne može da prosuđuje. Uzmi Duška
Kovačevića za primer. žovek je toliko uspešno odslikao ovdašnje tipične
ljudske karaktere da je to ponekad zastrašujuće. Pa, ljudi, on je maltene celu
Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre Slobodana Miloševića ;)). To su
neviđeno visoki umetnički dometi, a to ni u Sloveniji nisu mogli da shvate,
a kako će tek na zapadu.
Vlada
knjizevnost.234vcalic,
>> "Ne radi se o tome da se svet objasni i bolje razume, vec
>> da se izmeni" ;)
žista identifikacija. Promeni prvo sebe, onda menjaj svet.
Vlada
knjizevnost.235vcalic,
>> Sezam, čijih je 15000 nodova manje-više stalno zauzeto, i dalje
>> funkcioniše normalno.
Ma jeste, samo da se cela ta priča sve-će-jednog-dana-raditi-kompjuteri
ne završi kao onaj chat koga vide demo korisnici ;))
Ili ne da Bože dođe neki pra-pra-pra-pra-unuk Bila Gejtsa pa izvuče
utikač iz štekera.
Vlada
P.S. Gle, pa ti Gejtsovi i nisu toliki negativci koliko to nekad izgleda ;)
knjizevnost.236vcalic,
>> To znači da se Lun čita i daje dalje ili baca a da se LRP kupuju
>> da bi stajali u ormanu, pa da kad komšije i rodjaci dodju, klimaju
>> diskretno glavama prema polici za knjige ;)
Aman, ko ovde priča o tome. Ima i onih "kompleta knjiga" koje su
pravljene po meri polica i koje imaju samo spoljnu stranu, ali ovde pričamo o
književnosti, a tema u ovoj konferenciji za takve slučajeve se zove
"Deponija".
Vlada
knjizevnost.237vcalic,
>> No ne zaboravi da se utakmica vodi na "vašem terenu", CIVILIZACIJA/
>> književnost - tu su mnogi mrzitelji levih ruskih pisaca po default-u
>> dali resign ;))
Verovatno tu ima dosta mrzitelja čitanja uopšte ;)
Vlada
knjizevnost.238vcalic,
>> Nije paradoksalno, nego netačno. Na opisan način bi se generisale *sve*
>> priče i romani i studije i novinski članci i... koje mogu da postoje, a
>> ako ti u to nećeš da veruješ, ja te ne teram :)
Pa, reči nesumnjivo postoje. Ali da li postoji ono što stoji iza tih
reči?
>> Drugi put pitaj mene. Ja retko šta bacam ;)
Važi :)
Vlada
knjizevnost.239vcalic,
>> Misli i emocije, tralala. Muzika, pisane reči, uskoro i filmovi = niz
>> bitova na CD-u. Doduše, znam da ti ne voliš CD-ove :)
Jeste niz bitova, nisam ja to negirao, ali nije samo to, čak je to manje
bitno. Muzika je materijalizacija emocija, a emocije nikakav CD neće
zabeležiti.
>> Isto su to pre 20 godina tvrdili za šah.
Pa nije šah isto. Šah je u domenu konačnog.
>> Ha, kladim se da nisi čitao rečenu priču ;>
Nisam. Od dotičnog sam čitao samo Istoriju sveta ;)
>> njoj) mozak ne radi po algoritmu pa stvar nije uspela, nego je mozak baš
>> radio po algoritmu pa je stvar uspela isuviše dobro.
Taj "savršeni" mozak radi po nekom algoritmu kojeg će neko nazvati
"savršenim" (što za nekog drugog ne mora da bude), i radiće "savršeno" i pri
tom savršeno različito od ljudskog mozga.
Vlada
knjizevnost.240vcalic,
>> Mlada umetnica je opravdala poverenje i zaslužuje skidanje.
>>
>> Go ahead, download it, it's worth reading!!
Slažem se!
Naročito mi se sviđa opis u poslednje vreme popularnog muzičkog pravca
koji se naziva grind-core, a koji izvodi grupa PMS pomenuta u priči ;))
Vlada
knjizevnost.241vcalic,
>> Još nisi??? :)))
Bio me zent, al' sad kad sam raskrinkan... ;))
>> Da, a sad je neobično moderno suprotno, tj. sad se kolektivno ne
>> vole LRP zato što se time želi zbaciti ono je je u proteklom
>> periodu važilo kao dobro, odoše komunisti, pa ko vele mora i ono
>> što su oni voleli.
Autoritarci i mi i oni ;)) Kad malo bolje razmislim svi smo mi pomalo
socijalisti ;)))
Vlada
knjizevnost.242vcalic,
>> Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih poruka u
>> CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako trenutno stoje stvari,
>> polako "vi" prelazite u manjinu :)
Naravno da smo u manjini i ponosni smo na to ! ;))
Vlada
knjizevnost.243vcalic,
>>> A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna slika o
>>> Kafki.
>>
>> Moj omiljeni je "Preobražaj".
>>
>> "Kada se, jednoga jutra, Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, našao
>> se u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
>>
>> (Izvinite na ovome zadnjem. Šta ću kad mi je prevod hrvatski.) :)
Ma nema šta da se izvinjavaš. Ta rečenica ni na jednom jeziku ne
funkcioniše tako dobro kao na hrvatskom. Upravo zbog reči 'kukac'.
Vlada
knjizevnost.244dejanr,
Izvod iz današnje (subotnje) "Politike", iz pera dopisnika iz Rusije
S. Samardžije:
----------------- CITAT -----------------
Ekonomija diktira promenu ruskih navika
TEŠKA VREMENA ZA PESNIŠTVO
Nestankom Sovjetskog Saveza promenili su se i uslovi u kojima stvaraju
umetnici - Ko ne izdrži zahteve tržišta, mora da menja profesiju
Ruski pesnik Andrej Demitijev doskoro je uživao sve blagodeti uspešnog
i popularnog pisca. Njegove knjige štampane su onog trenutka kada su bile
završene, u luksuznim povezima i u tiražima od kojih se mnogim uspešnim
zapadnim pesnicima prosto vrtelo u glavi. Njegovi tekstovi korišćeni su kao
podloga za muziku, uživao je sve privilegije koje je donosilo članstvo u
Udruženju sovjetskih pisaca, bio je šef uredništva jednog uglednog časopisa
posvećenog kulturi, imao je stan u Moskvi, vilu za odmor, kola... Ali,
nestankom sovjetske države nestaju i sve prednosti koje je takvo društvo
donosilo uspešnim pojedincima.
U poslednje dve godine Demitijev nije uspeo da pronađe izdavača za svoju
najnoviju knjigu poezije od 600 strana. "Kažu da poezija nije više
profitabilna, traže se petparački romani", žali se Demitijev.
I tako, u 65. godini, nekada maženi pesnik, suočava se sa teškoćama, toliko
svakodnevnim za njegove kolege u drugim zemljama, pre svega nedostatkom para
za izdavanje knjiga. Ono što celu situaciju dodatno komplikuje je činjenica
da se ovaj 65-godišnji pesnik iznenada našao suočen sa zamkama tržišne
ekonomije o kojima nikada ranije nije morao da razmišlja.
Ni onima koji nisu bili miljenici sovjetske države ne cvetaju ruže.
"Nekadašnja politička cenzura zamenjena je ekonomskom", vajka se pesnik i
bivši disident Andrej Voznesenski. Sa polica najvećih moskovskih knjižara
nestali su Tolstoj, Dostojevski... zamenili su ih Stiven King, Džeki
Kolins, Danijel Stil...
Jedna od najvećih sovjetskih izdavačkih kuća, "Novosti", nekada
specijalizovana za štampanje propagandističke literature, sada se pretvorila
u najvećeg izdavača zapadne "lake književnosti". Od stotinu knjiga koje su u
ovogodišnjem planu, samo je jedna od ruskog autora. "Štampamo ono što ima
prođu", kaže Aleksandar Proskorin. "U protivnom, inflacija će potpuno da nam
obezvredi zaradu".
-------------- KRAJ CITATA --------------
Ostatak teksta me mrzi da prekucavam, a i u njemu nema ništa bitno osim jedne
rečenice koju ću navesti da ne bih ispao jednostran - "u Domu knjige ipak
postoji lista čekanja za najnovija izdanja dela Dostojevskog i Bloka".
Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban - levi ruski pisci
"izumiru" čak i u samoj Rusiji. Zamenjuju ih... videli ste ko - oni što
znaju kako treba pisati ono što će ljudi želeti da čitaju :) Ne sumnjam
da će se takvi pisci vremenom pojaviti i u Rusiji, zamenjujući tako one
čija će dela, nekad tako "naduvavana" i favorizovana, završiti na Reganovom
"smetlištu istorije" :)
knjizevnost.245dejanr,
>> Aman, ljudi dosta o "levim ruskim piscima" (sic!)
>> Nema levih ruskih pisaca.
>> Osim u Americi gde su svi pisci levi i gde je jako
>> OUT biti desno orjentisan. (vec 50-ak godina)
Dopusti da kažem da reč "levi" u nazivu "levi ruski pisci"
((C) dejanr) nije trebalo da označi bilo kakvu ideološku
orijentaciju tih pisaca, nego "levi" u smislu "levaci". I
to ne u smislu "levorukosti", nego u onom drugom ;)
knjizevnost.246dejanr,
>> Estetika, moralne dileme, uzvisena ljubav, problemi
>> socijalizacije i tu i tamo jos poneka tema, izneseni kao hronika u
>> obliku tragedije, ili bilo koje druge forme sa visokim emotivnim
>> nabojem, savrseno odgovara poznatom slovenskom "uzvisenom
>> pateticno-tragicarskom mentalitetu" mirenja sa sudbinom i
>> njegovom nihilistickom odnosu prema sadasnjosti i buducnosti.
Da, to je onaj naš čuveni "bol u duži", ono od čega, ako je verovati
Bajagi, pati i sam Hemfri Bogart :)
knjizevnost.247dejanr,
>> Ti sebi predstavljaš budućnost kao sadašnjost sa elefantijazisom,
>> sadašnjost dovedenu do krajnjih granica. Na tome su se mnogi
>> okliznuli.
Što se toga tiče, lako je moguće da si u pravu. Nije lako predvideti
budućnost, na žalost.
>> Seti se sa kakvim se žarom predviđao rast korišćenja nuklearne energije.
>> "Nuklearka u svakom sokaku!" I šta? Zaškripalo je, i još uvek škripi.
>> Ili svemirski let.
Obe tehnologije su jako nove i postigle su izuzetne rezultate posle samo
po tridesetak godina razvoja. Potrebno je dosta vremena i novca (a da bi
se novac našao i motiva onoga ko će taj novac ulagati) da se u tim stvarima
napreduje, ali nema sumnje da naše znanje o njima raste iz dana u dan.
Što se tiče atomske energije, otkrili smo da put kojim se išlo nije
praktičan, jer stvara nuklearni otpad sa kojim se teško izboriti (što
svakako nije ni prvi ni poslednji ćorsokak u koji je nauka upala). Ali, već
imamo značajna saznanja o "obrnutoj" tehnologiji koja bi trebalo da nam da
mnogo "čistiju" energiju. Treba još neki problemi da se reše da bi se ona
mogla kontrolisati, ali na tome se vrlo ozbiljno radi. Samo treba vremena.
Što se tiče vasionskih letova, tek je 30 godina prošlo od prvih letova u
svemir i mislim da su za tih 30 godina postignuti fantastični rezultati.
Poslednjih par godina nemamo neke spektakularne prodore, pre svega, rekao
bih, zato što je zamrla konkurencija između USA i USSR oko toga "ko će
prvi...". Ali svemirski letovi se obavljaju "svakodnevno" i nikako ne bih
rekao da se od njih odustalo pa ni da su gurnuti na marginu.
>> Kompjuteri su još uvek živi i zdravi, hvala Bogu. Ali ne bih se usudio
>> da im bezrezervno predviđam dominantan poločaj u nekom budućem
>> društvu. Uvek postoji mogućnost pojave nečeg kvalitativno novog ili
>> drugačijeg...
Ja sam pomenuo automatsko prevođenje (ili automatsko pisanje, komponovanje
itd) kao zadatak koji će se rešiti, a da li će to biti pomoću računara u
današnjem smislu te reči ili neke naprave koja će biti utemeljena na nekim
drugim osnovama (mikrotalasna rerna koja kuva knjige? :), sasvim je svejedno
sa aspekta problema koji se rešava.
>> U vezi sa pisanjem/prevođenjem, kažeš da će umetnici pravo na otpad. A
>> svi ostali koji pišu ili prevode? Da, taj dan bi vredelo videti. UKS
>> izdaje saopštenje da, i pored učestalih samoubistava, situacija uopšte
>> nije tako alarmantna kako zlonamernici tvrde...
Postojao je, ako se ne varam, nekakav pokret "Ludista" koji su lupali
mašine misleći da će im iste oteti poslove posle čega će umreti od gladi.
I zaista su mnogi poslovi koje su nekada obavljali ljudi sada prešli na
mašine, ali ljudi nisu pomrli od gladi. Automatsko prevođenje nije nešto
što će se pojaviti u danu, juče ga nije bilo a danas je savršeno. Postojaće
neki period kroz koji će ono napredovati, možda sasvim dovoljan da se i
za prevodioce nađe neko drugo uhleblje (ako ništa drugo, saradnja na izradi
programa koji prevode). Najzad, valjda će jednom doći i dan da čovek više
ne mora ništa da radi da bi obezbedio svoju egzistenciju - radiće mašine
a ljudi će... šta znam, možda sedeti i pisati "za svoju dušu". Naravno,
mnogo gore od računara, ali zašto bi to bilo važno ako se oni dobro
zabavljaju? :)
knjizevnost.248dejanr,
>> a) + b) + c) + d) + E) >> a) + b) + c) + d) => pobedio si.
Ni sam nisam znao kako sam ubedljiv :))
>> u kome sam rekao da nemaš razloga da lošim nazivaš pisce
>> (i njihova dela) ako ti se ne sviđaju.
Mislim da ovaj naš mali nesporazum naprosto potiče otuda što se
nismo razumeli. Ako kažem da "ja mislim da je nešto loše", to je
otprilike sinonim za "ja znam da mi se to ne sviđa". Neko drugi,
naravno, može da misli drugačije i ja cenim to njegovo mišljenje,
sve dok on ceni moje (pa i posle toga ;)
Jedino za šta se zalažem, a što prevazilazi okvire moga ličnog
pogleda na ove ili one pisce, je da se količina levih ruskih pisaca
u lektiri smanji, i da se zamene drugim piscima i drugim žanrovima,
kako bi se stekao pregled na kompletnu (ili bar kompletniju) svetsku
književnost, a ne samo na jedan njen mali segment uvažavan od izvesnih
stručnjaka i slabije uvažavan od tržišta.
knjizevnost.249dejanr,
>> > Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih poruka u
>> > CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako trenutno stoje stvari,
>> > polako "vi" prelazite u manjinu :)
>>
>> Naravno da smo u manjini i ponosni smo na to ! ;))
E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste u većini ;))
knjizevnost.250dejanr,
>> > Misli i emocije, tralala. Muzika, pisane reči, uskoro i filmovi = niz
>> > bitova na CD-u. Doduše, znam da ti ne voliš CD-ove :)
>>
>> Jeste niz bitova, nisam ja to negirao, ali nije samo to, čak je to
>> manje bitno. Muzika je materijalizacija emocija, a emocije nikakav CD
>> ^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^
>> neće zabeležiti.
Savršeno :) Sam si sebi odgovorio tako lepo da tu više ne treba ništa ni
dodati ni oduzeti. CD neće zabeležiti emocije, ali će zabeležiti njihovu
materijalizaciju. I to digitalno, kao niz nula i jedinica. To je baš ono
što sve vreme tvrdim - ako je knjiga svođenje emocija na nizove slova, a
muzika na nizove tonova, a i jedno i drugo se može predstaviti kao konačan
niz binarnih jedinica i nula, završili smo priču po tom pitanju i sveli
materijalizovali emociju u bitove. Dakle, sveli je u domen konačnog.
>> > Isto su to pre 20 godina tvrdili za šah.
>>
>> Pa nije šah isto. Šah je u domenu konačnog.
Baš kao i književnost, što sam već pokazao. Zapravo, diskutabilno je pitanje
da li ima više mogućih knjiga od, recimo, 200 strana ili šahovskih pozicija,
svakako bi se na to moglo matematički odgovoriti.
>> > Ha, kladim se da nisi čitao rečenu priču ;>
>>
>> Nisam. Od dotičnog sam čitao samo Istoriju sveta ;)
>>
>> > njoj) mozak ne radi po algoritmu pa stvar nije uspela, nego je mozak
>> > baš radio po algoritmu pa je stvar uspela isuviše dobro.
>>
>> Taj "savršeni" mozak radi po nekom algoritmu kojeg će neko nazvati
>> "savršenim" (što za nekog drugog ne mora da bude), i radiće "savršeno"
>> i pri tom savršeno različito od ljudskog mozga.
Nije konstruisan savršeni mozak, niti su uopšte pokušavali da prave mozak,
samo su sintetisali savršenu melodiju koja je na izvestan način uništila
sasvim običan ljudski mozak. Nije posebno bitno, ako jednom stigneš pročitaj
priču, nije loša.
knjizevnost.251dejanr,
>> > Nije paradoksalno, nego netačno. Na opisan način bi se generisale *sve*
>> > priče i romani i studije i novinski članci i... koje mogu da postoje, a
>> > ako ti u to nećeš da veruješ, ja te ne teram :)
>>
>> Pa, reči nesumnjivo postoje. Ali da li postoji ono što stoji iza tih
>> reči?
Da li je iza reči stajalo ovo ili ono to ti kada uzmeš knjigu pojma nemaš.
Sve što imaš je knjiga, tj. niz slova. Šta ćeš pronaći "iza" reči u knjizi
je tvoj problem, zapravo stvar tvoje imaginacije.
Kada ćeš znati da je došao trenutak da kompjuter piše jednako dobro kao
čovek? Tjurningov test - izabraćeš nekog autora koga posebno ceniš i
navesti jednu-dve njegove knjige koje *nisi* čitao (naravno, pretpostavlja
se da si pri tome pošten). Dobićeš četiri knjige, dve su stvarno knjige
tog autora, dve je pisao kompjuter. Ako po čitanju ne uspeš da odrediš
koje su koje, kompjuter je položio.
Tu je i čuveni problem robota i ljubavi. Recimo da imaš robote koji su
potpuno čovekoliki tj. praktično ih je nemoguće razlikovati od ljudi/žena.
Može li takav robot da voli? Ne, ako se pojam "ljubav" gleda sa neke
mistične strane, ali ako se robot ponaša prema tebi kao da te voli, nećeš
moći da uočiš razliku, tj. da znaš da li je u pitanju žena koja te voli ili
robot koji je programiran da se tako ponaša.
knjizevnost.252vcalic,
>> Savršeno :) Sam si sebi odgovorio tako lepo da tu više ne treba ništa ni
>> dodati ni oduzeti.
žini ti se.
>> CD neće zabeležiti emocije, ali će zabeležiti njihovu
>> materijalizaciju. I to digitalno, kao niz nula i jedinica. To je baš ono
>> što sve vreme tvrdim - ako je knjiga svođenje emocija na nizove slova, a
>> muzika na nizove tonova, a i jedno i drugo se može predstaviti kao konačan
>> niz binarnih jedinica i nula, završili smo priču po tom pitanju i sveli
>> materijalizovali emociju u bitove. Dakle, sveli je u domen konačnog.
Ma, da. Ajde to i da napišemo: Prijatno=000010 ; Neprijatno=000001 ;
Radost=00000110; čalost=00001000;Strah=0001001;Ljubav=0000111;Mržnja=1001101
Kad god neko pokuša nešto da ti dokaže ti ponavljaš istu stvar. Uzimaš u
obzir samo jedan deo dokaza, naravno, onaj koji može da se transformiše u
kontekst onog stanovišta koje ti zastupaš. Elem, ja sam napisao da su muzika
i pisana reč materijalizacija emocije, a ti si se odmah uhvatio za termin
"materijalizacija". No, da bi tvoja tvrdnja bila tačna emocije moraju da budu
transcedentacija muzike ili pisane reči, a to baš i nije slučaj. Prema tome
tvoje ushićenje ;) sa početka poruke na koju je ova odgovor, je potpuno
promašeno.
>> Nije konstruisan savršeni mozak, niti su uopšte pokušavali da prave mozak,
>> samo su sintetisali savršenu melodiju koja je na izvestan način uništila
>> sasvim običan ljudski mozak. Nije posebno bitno, ako jednom stigneš
>> pročitaj priču, nije loša.
Nisam baš mislio na tu konkretnu priču kad sam ono pisao, već na uopšte
na teorije "savršenog mozga". A priču ću gledati da pročitam. :)
Vlada
knjizevnost.253vcalic,
>> E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste u većini ;))
Ma, u većini smo u ovoj conf. (što je pohvalno) a u manjini smo u ukupnoj
populaciji (što je još pohvalnije). :)
Vlada
knjizevnost.254novim,
jedna od verovatno najlepših pesama napisanih na ovom jeziku:
Miloš Crnjanski:
PRIVIĐENJA
Zaista, zrak sam samo? I to je sjaj u meni,
što se sad, nestajući, rasipa, u prazninu,
osvetlivši mi put, i bezdan, u isti mah?
Sve su to bile, dakle, prolazne samo seni,
na koje sam, kroz blagost, i žalost, i tišinu,
stresao, ustreptao, svoj zvezdan, zračni, čisti, prah?
Odlazim, dakle, sa tela toplih, i mladih, srna,
ledu, na vrhu nekom, u bolnom svom hitanju?
A plač mi samo vraća se, porfiru jednog zrna,
što visi, o drhćućem, žarkom, koncu, u svitanju?
Tu, tu bih, u ovom životu, da me oblije slap
svih divota čulnih, kao pad mirisnog mleka.
A, čini mi se, jedna jedina, takva, blista kap,
nad peskom pustinja, i tla, nad zemljom, daleka.
Zaista, zrak sam samo? I to je sjaj u meni,
što se sad, nestajući, rasipa, u prazninu,
osvetlivši mi put, i bezdan, u isti mah?
Sve su to bile, dakle, prolazne samo seni,
na koje sam, kroz blagost, i žalost, i tišinu,
stresao, ustreptao, svoj zvezdan, zračni, čisti, prah?
U Danskoj, 1929.
knjizevnost.255astojkovic,
Fancy, enjoy.
sale
"Hallelujah, hallelujah, I'm Shaun William Ryder,
gonna lie down beside you, fill you full of junk!"
S.Ryder:ANGEL
It's not I who sought the novice
It's the novice who sought me
Cook went blind and drank too much
And fed his guests on angel dust
Where did the pain start?
When did the symptoms begin?
Where did the pain start?
When have the symptoms been?
It my heads been throuch a windscreen
Why are all the eyeballs green?
Take me round the roundabout
Slowdown don't stop
I'll bail out - pull up
It was not I who bit the sheriff
It was the sheriff who bit me
Cut me open stich me up
Be my lambchops, buttercup
What's a crucifixtion
What's a crucifixtion mean
I was bitten by a horse
Now I'm movin for divorce
It took more then one man
To change my name to Shanghai Lily
What's a cluckin chicken
What's a cluckin chicken need
Where's the clukin chicken
Where's the clukin chicken been
Naravouchenije:
"Never do a drug named after your arse!"
knjizevnost.256bbaja,
>|| E, da... NEKADA smo imali zaista dobar kosarkaski tim...
:(
knjizevnost.257bbaja,
>|| Rusija je tamo gde je istina vere!
>|| Pravoslavlje ili smrt!
Ne!
Nemoguce!?
Reci mi da se samo zezas.
Please!!!
knjizevnost.258bbaja,
>|| E, da... NEKADA smo imali zaista dobar kosarkaski tim...
:(
knjizevnost.259bbaja,
>|| Rusija je tamo gde je istina vere!
>|| Pravoslavlje ili smrt!
Ne!
Nemoguce!?
Reci mi da se samo zezas.
Please!!!
knjizevnost.260fancy,
ŮŢ> Naročito mi se sviđa opis u poslednje vreme popularnog muzičkog pravca
ŮŢ> koji se naziva grind-core, a koji izvodi grupa PMS pomenuta u priči ;))
Devojčice su šećeri, i njihova pojava u priči me je prvo iznenadila
a zatim naterala na skidanje kape umetnici. Predmenstrualni sindrom
i diskretan JAZZ govore o suptilnom ukusu predmetne.
"We the cats shall hep ya...
Just rip this righteous riff :)"
.F nO morE.
knjizevnost.261fancy,
ŮŢ> žista identifikacija. Promeni prvo sebe, onda menjaj svet.
"If you can't change yourself, change the world..."
(ima, ima, ali pred kraj pesme :)
.F nO morE.
knjizevnost.262astojkovic,
OK. Granny Agatha is THE BEST.
Samo sto to vise nije umetnost, vec obicna
logicka konstrukcija. (vidi PITALICE\SLEDECA.TXT)
Ne treba nista izjednacavati, pa ni detektivske
romane, iako "R.Chandler: Vecina detektivskih romana
je lose napisana" (vidi "Pisma", Agatha kao primer)
sale
"I stuck six-inch gold blade in the head of a girl...
Hands off, pretty baby, tough bone then so soft to slip"
N.Cave
*********
Andrej Tarkovski: "Umetnost kao ceznja za idealnim"
(odlomak)
..
"U odredjenom smislu covek uvek iznova saznaje bit zivota
i samog sebe, svoje mogucnosti i ciljeve. Koristi se zbirom
vec postojecih znanja. Pa ipak, eticka samospoznaja ostaje
odlucujuce iskustvo svakog pojedinca i tice se, uvek iznova,
u svim razlicitim pojavnostima samo njega. Covek se, takodje,
postavlja uvek u drugaciji odnos prema svetu vodjen mucnim
nagonom da ga sebi podredi, da ga dovede u sklad sa svojim
intuitivno dosegnutim idealom. Neispunjivost tog nagona je
vecni izvor ljudskog nezadovoljstva i patnja nedovoljnosti
vlastitog Ja.
Umetnost i nauka su dakle oblici prisvajanja, oblici saznavanja
na putu coveka ka takozvanoj 'apsolutnoj istini'.
Ali vec tu prestaju sve licnosti ova dva oblika ispoljavanja
stvaralackog duha, pri cemu - usudjujem se da na tome
insistiram - tvorevine nisu stvar otkrica vec stvaralastva.
Ovde se radi o principijelnom razlikovanju naucne i estetske
forme saznanja.
U umetnosti covek prisvaja svet svojim subjektivnim dozivljajem.
U nauci ljudsko znanje sledi beskrajni niz stepenika, pri cemu
uvek ista saznanja o svetu stupaju na mesto zastarelih. Tu se,
dakle, po zakonitosti kategorizacije, na osnovu saznavanja
objektivnih detalja, pravilno redjaju uvidjanja. Umetnicka
uvidjanja su tome suprotstavljena i nastaju uvek iznova kao
originalna i jedinstvena slika sveta, kao hijeroglif apsolutne
istine. Ona se ukazuje kao otkrovonje, kao zilava, svetlucajuca,
strasna zelja umetnika da prateci intuitivno sazme celokupne
zakonitosti sveta - u njihovoj lepoti i ruznoci. u covecnosti,
u beskrajnosti i ogranicenosti. Sve to umetnik pokusava da
odrazi jednom slikom koja na sebi svojstven nacin sadrzi
apsolutno. Tom slikom zadrzava se obecanje beskonacnog jer
je postavljanje granica ona dovedena do izraza: dusevno je
artikulisano u materijalno i beskonacno je dobilo granice.
Moglo bi se reci da je umetnost simbol ovog sveta, povezano
sa apsolutno dusevnim istinama koje pozitivisticko-pragmaticna
praksa pokusava da nam otudji i sakrije od nas.
Vezan za neki naucni sistem, covek aktivira logicno miljenje,
on ovladava odredjenim sistemom i prinudjen je da razume.
Umetnost se obraca SVIMA u nadi da ce izazvati utisak, da ce
je neko pre svega OSETITI, da ce izazvati emotivnu potrosenost
i biti PRIHVACENA. Ona ne namece nikakve nepobitne razumske
argumente, vec duhovnu energiju, najintimnije umetnikovo
posedstvo. I, umesto nadgradnje u pozitivistickom smislu,
ona se obraca covekovom duhovnom iskustvu."
...(nastavak sledi)
knjizevnost.263i.a.n.,
>> Duša, psihologija likova, pa opet prvo, pa opet drugo... Sve mi je
>> to strašno smrdelo na nekad široko propagirano rusofilstvo i
>> opčinjenost velikim bratom.
U opčinjenosti velikim bratom nije ostajalo mnogo mesta za dušu.
knjizevnost.264i.a.n.,
>> Naravno. Ja već godinama upozno pokušavam da nađem njegove
>> pripovetke
>> p.s. Ako neko ima tu knjigu biću mu zahvalna da mi
>> pozajmi/proda/pokloni :)
Na engleskom. Slobodno za pozajmljivanje.
knjizevnost.265fancy,
ŮŢ> Naravno da je sve stvar filinga. Samo reci to tehnomanijacima tipa
ŮŢ> Dejana R. i Dejana J.
O.K. a i ti smiri svoje, pa da potpišemo primirje, i usput se
ovajdimo za put do čeneve ;)
.F nO morE.
tagline: "PRVO SMO MI čESTOKO UZVRATILI, A ZATIM SU ONI PREKRŠILI PRIMIRJE"
knjizevnost.266fancy,
ŮŢ> Naravouchenije:
ŮŢ> "Never do a drug named after your arse!"
"..so get me an UZI, and someone to use it
who smiles..."
.F nO morE.
knjizevnost.267maksa,
<><> niz binarnih jedinica i nula, završili smo priču po tom
<><> pitanju i sveli materijalizovali emociju u bitove.
<><> Dakle, sveli je u domen konačnog.
Naravno da se svaki proces u svemiru može svesti
na besmisleni niz simbola, ali emociju ćeš teško
da svedeš na bitove, sem ako ne misliš na ascii
zapis opisa anatomsko-fizioloških procesa koji se
dešavaju dok čovek "oseća emociju" :).
Dakle, ovim gore-citiranim nisi sveo "emociju
na bitove", nego muziku, (knjigu, sliku) kao
njen krajnji produkt/pokretač.
A tu valjda postoji bitna razlika?
knjizevnost.268drazen,
> Ajd' kada ti kazes... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan kratak kurs
> svetske knjizevnosti (nije bas kratak, jedno 300 strana) koji su napisala
> negde 1990. godine dva profesora sa Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima
> posvetili su otprilike stranu ipo (na primer, Sekspiru preko 40 strana),
Kao sto su, u samoupravnim dzepnim izdanjima svetske knjizevnosti,
pisci NOB-e zauzimali stostostuko veci prostor u odnosu na Sekspira i
Dostojevskog. Stvar je ideoloska, pa se ni vrednost niti
civilizacijski doprinos se ne meri kao na kantaru. Pogotovu, ako su
kantar sastavila "dva profesora sa Harvarda".
Ne zelim da se ukljucujem u diskusiju oko toga da li je ili ne
Dostojevski veliki pisac. Apsolutno je legitiman subjektivisticki
pristup. Po kome moze Agata Kristi (sto ne i Lule Isakovic?) da bude
znacajnija pisac od Dostojevskog. Ali ono na sta zelim da ukazem
paznju je dalja akstrapolacija subjektivistickog stava koja se ovde
javlja, verovatno u zaru borbe. Naime, ne moze se sporiti da je
Dostojevski u samom fundamentu ideja koje cine zapadnu civilizaciju.
Rame uz rame sa antickim tragedijama, Sekspirom, Biblijom. I da su
dela Dostojevskog bitno uticala na dalji razvoj pomenute civilizacije.
Niko pre njega nije tako plasticno opisao nesvesno, niti pokazao
dramatican znacaj onoga sto o sebi i drugima na javi ne znamo. Ali
cuci u nama.
Jezikom pragmaticnog kratkog kursa svetske knjizevnosti profesora sa
Harvarda, da nije bilo Dostojevskog, verovatno ne bi bilo, ili se ne
bi razvila na nacin na koji se razvila, psiholoska analiza nesvesnog.
Sto verovatno znaci da ne bi bilo takozvane seksualne revolucije,
pokreta za liberalizaciju seksualnih odnosa. Sto za veliku vecinu
mladjih ljudi sa Sezama znaci da bi prebracna seksualna iskustva
sticali po opskurnim burdeljima... Dok sa druge strane, eventualno
nepostojanje dela Agate Kristi niko ne bi primetio.
Pl poz D
knjizevnost.269drazen,
> Ajde da se kvantifikujemo :))
>
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
>
> a na drugoj:
> djelovic, cdragan, fancy, dejanr
Opet kantar. Ovo pokazuje stetan uticaj demokratije na ljude. Ne moze
se o svemu glasati.
Pl poz D
knjizevnost.270bojans,
>> Dozvoli da smo Dejran i ja ipak bolje upućeni u mogućnosti
>> neuronskih mreža nego ti. No s obzirom na to koliko si
>> definitivan u svome tvrđenju, bilo bi lepo da izneseš
>> argumente za njega.
Ne vidim čemu tako ozbiljan ton, zar nije bilo očigledno da se
zezam. Ne sumnjam ja u tvoje i Dejranovo poznavanje neuronskih
mreža (ali izražavam sasvim korisnu sumnju u njihove mogućnosti ;)
Što se argumenata tiče, ne vidim ni tvoje. Poenta je bila u tome
kako otkriti algoritam za procenu umetničkog dela kodiran u
našem mozgu. I pored veoma zanimljivih primera o veštačkoj
inteligenciji koje je dejanr naveo, sve je to još uvek u povoju
i ako ti i on možete na osnovu ovog što je do sada urađeno da
vidite neke opipljive rezultate ja bih vas zamolio da objasnite
na čemu zasnivate tak optimističke stavove.
A ja bih, na primer, bio mnogo srećniji kada bih čuo za neko
decidirano tvrđenje da će se u narednom veku pronaći lek za rak
ili sidu. Pa nije to valjda složeniji posao od spoznaje Velikog
algoritma mozga.
knjizevnost.271bojans,
>> E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste
>> u većini ;))
Što i nije bilo tako teško. Uključujem i mnikolica. Dakle 9:4.
Ako želiš da tebe ubrojim više puta, kaži ;)
knjizevnost.272bojans,
>> Jedino za šta se zalažem, a što prevazilazi okvire moga ličnog
>> pogleda na ove ili one pisce, je da se količina levih ruskih
>> pisaca u lektiri smanji, i da se zamene drugim piscima i
>> drugim žanrovima, kako bi se stekao pregled na kompletnu (ili
>> bar kompletniju) svetsku književnost
Pa ja mislim da tu nema spora. Dobrila Krstić bi se, na primer,
našla negde oko četvrtog razreda osnovne škole, a žaslav Bukvić
bi bio tempiran za fazu puberteta :)
knjizevnost.273bojans,
>> ...a ljudi će... šta znam, možda
>> sedeti i pisati "za svoju dušu". Naravno, mnogo gore od
>> računara, ali zašto bi to bilo važno ako se oni dobro
>> zabavljaju? :)
A u trenutku kada računari budu bolji od čoveka u svemu, kada
ovladaju svim njegovim sposobnostima, oni će zavladati svetom i
početi da stvaraju novu veštačku inteligenciju, jer su svoju
proglasili autentičnom. I tako u krug. Možda smo i mi poreklom
neki računari, ko zna :)
knjizevnost.274dcolak,
│ Može li takav robot da voli? Ne, ako se pojam "ljubav" gleda sa neke
│ mistične strane, ali ako se robot ponaša prema tebi kao da te voli, nećeš
│ moći da uočiš razliku, tj. da znaš da li je u pitanju žena koja te voli ili
│ robot koji je programiran da se tako ponaša.
Hm...
Znači ljudi su roboti koje je programirao onaj Gore?
Zanimljivo, ali nije romantično...
Ax, da, šta misliš o smislu za humor? Hoće li TO uspeti da ubace
u brojeve?
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.275madamov,
> u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
> Izvinite na ovome zadnjem. Šta ću kad mi je prevod hrvatski.
Dobreo je sve dok se ne napravi greška u kucanju pa se jedno k u kukca
pretvori u r. B))
knjizevnost.276madamov,
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
Ubaci i mene među vas, jeste da ne raspravljam mnogo o ovoj temi (već je
jednom bila pokrenuta), ali delim vaše mišljenje.
knjizevnost.277fancy,
ŮŢ>> proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
ŮŢ> Važi, ako fancy časti! :))
I ne samo to!
Recitovaću Crnjanskog.
.F nO morE.
knjizevnost.278vcalic,
>> Devojčice su šećeri, i njihova pojava u priči me je prvo iznenadila
>> a zatim naterala na skidanje kape umetnici.
Da, i ja sam bio iznenađen.
Što se tiče PMS sve najbolje. čivi dokaz za moju omiljenu tezu
da će ribe spasti rokenrol.
Vlada
knjizevnost.279vcalic,
>> O.K. a i ti smiri svoje, pa da potpišemo primirje, i usput se
>> ovajdimo za put do čeneve ;)
Važi, al' ne očekuj onih 16% teritorija ;)
Vlada
knjizevnost.280vitez.koja,
#=> Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban -
#=> levi ruski pisci "izumiru" čak i u samoj Rusiji.
Al si našao zemlju za primer, svaka ti čast. Rusija je u ekonomskom haosu,
teško je očekivati normalan sistem vrednosti u takvoj situaciji. Kao kad bi
uzeo našu tužnu zemlju kao primer kretanja svetske industrije muzike (ili bilo
čega drugog :( ). Možda misliš da će narodnjaci poplaviti svet ?
knjizevnost.281vitez.koja,
#=> Ponoviću još jednom svoju pretpostavku da u našem mozgu
#=> postoje tako fantastično složeno kodirani algoritmi da
#=> su nesavladivi za bilo koji računar čija brzina ne
#=> prelazi maksimalno moguću.
Ovo je mistifikacija prirodnih pojava, slična onom nekadašnjem tvrđenju
autoriteta u hemiji koji su rekli da se organska materija ne može
sintetizovati, jer ima nešto nadprirodno (animu, šta li) u sebi. Da li imaš
racionalan razlog da pretpostaviš da tehnološki ne može da se proizvede napravi
ono što već postoji ?
Povodom ovoga, da pomenem gustinu zapisa koja se postiže u genima.
Trenutno je ona nezamislivo veća od medija za skladištenje podataka, kako onih
sadašnjih tako i futurističkih (npr. nekakva optička kocka). Kakvu bi blagodet
doživela računarska industrija kad bi dobila medij gustine i kapaciteta kao kod
gena... space invaders na 150 TB (terabajta), itd. Međnutim, broj atoma
upotrebljenih da bi se sačuvao jedan trocifreni broj u sistemu s osnovom 4, a
na tom principu funkcioniše iRNA, je ogroman. Mišljenja sam ;) da je moguće
napraviti savršeniji sistem memorisanja, koji bi imao veću gustinu zapisa nego
geni. Ako ne grešim nigde, analogijom bi se moglo pretpostaviti da je moguće
proizvesti računar sa "tako složeno kodiranim algoritmima" koji će prevazići
ljudski mozak.
knjizevnost.282vitez.koja,
#=> Naime, upitani o poreklu svoje opčinjenosti pisanjem
#=> tzv. LRP (zgodna kovanica, moram priznati) dobijao sam
#=> mahom IDENTIžNE odgovore.
Možda si okružen snobovima ? :>
Šalu na stranu, pokušaj da opišeš šta te privlači kod neke, omiljene ti pesme.
Taj-i-taj deo, ta-i-ta melodija. Sad, zašto te privlači ? E, kada mi rečima
jasno opišeš zašto je npr. Stairway to Heaven lepa pesma, onda... pa, videćemo
šta ćemo onda.
Da uzmemo kao primer "Tihi Don" od Šolohova, knjigu koja me je, u svoje
vreme ;) toliko okupirala da su ljudi morali da me obaveštavaju kako je, eto,
zvonilo i za kraj poslednjeg časa i da sada treba da idem kući. Ta knjiga ima
izutetnu atmosferu, nenametljiv piščev jezik i stil, dobro je istorijski
zasnovana, zanimljiva je... Šolohov opisuje bedu i patnju, ali na prihvatljiv
način [čitao sam skoro "Korene" Dobrice Ćosića; tema je, opet beda. Knjiga je
toliko mučna i mračna, za razliku od Tihog Dona, da mi je trebalo po pola sata
posle čitanja da se smirim i počnem normalno da razmišljam; dok sam bio pod
neposrednim utiskom ove knjige, _bilo šta_ što mi mi palo napamet (skijanje,
krempite, ljubav, život, diskete) izgledalo mi je gadno. To bi trebalo zakonom
zabraniti].
Zadovoljan odgovorom ?
knjizevnost.283milanv,
║║>> Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije čitaju one
║║>> dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u poglavlju, pa onda
║║>> jedan odlomak, glavu po glavu i pročitao je knjigu. Nema to
║║>> veze sa čitanjem.
║║
║║ Možda i nema, ali ima veze sa vremenom. A za onoga za koga je vreme
║║ novac, to i nije tako beznačajna stvar ;)
Fora je u tome da 'ti' neki smatraju da nije sve u novcu. I tu
je sudar kultura; i civilizacija.
knjizevnost.284milanv,
║║ Itekako je potrebno da razmišljamo o
║║ kvantifikovanju umetnosti jer će nam to, kada ga jednom savladamo,
║║ obezbediti neke lepe stvari.
I odneti jednu lepu stvar - umetnost!
knjizevnost.285milanv,
║║ Ako uzmemo da je ekonomski učinak
║║ dobar indikator (a jeste!) toga koliko ljudi žele da pročitaju neku
║║ knjigu, onda je totalno sumanuto i kontraproduktivno da celokupna
║║ lektira zapravo tera ljude da čitaju ono što najamanje žele! Ne vidim
║║ kako naši vrli pedagozi misle da kod nekoga razviju ljubav prema čitanju
║║ na ovaj način.
Kada bi se u školi izučavale samo stvari koje se vole,
verovatno bi smo imali 90% odeljenja struke: Fudbaler,
Maneken(ka)... Doduše po neko bi izučavao i matematiku, fiziku,
hemiju (fuj!), ali i to u okviru dopunske nastave
knjizevnost.286milanv,
║║ Potpuno se slažem i to je upravo ono što sam ja u jednoj ranijoj sličnoj
║║ diskusiji predlagao, naročito za srednju školu. Šta ima neko ko uči za
║║ programera da se pati sa levim ruskim piscima, i obratno, šta ima da se
║║ neko ko se uči za levog ruskog pisca srpskog porekla da gubi vreme na
║║ matematiku.
Ovo mi nešto zaudara na 'Šuvaricu', koju smo, a i još uvek
proklinjemo. Ali, zar takav tip škole ne stvara robote od ljudi.
Pa, evo i mi govorimo i o knjigama, muzici, automobilima,...,
devojkama ;), a osnovno nam je bavljenje kompjuterima. To,
naravno, ne znači da svi koji se voze avionom treba da su
piloti, ali neko, osnovno, upoznavanje sa opštim vrednostima
nikome nije na odmet.
║║ U sadašnjoj
║║ školi i u sadašnjim programima imaš leve ruske pisce u izobilju
Možeš li to da argumentuješ. U jednoj od predhodnih poruka
neko je istakao upravo suprotno - da od 14-15 * <broj razreda>
knjiga, svega 4-5 otpada na 'izobilje' LRP.
Samo, čini mi se da tebi ne smeta to što je reč o tim,
konkretnim, delima, već ti smeta što su stvaraoci Rusi!?
║║ Ja se, naprotiv,
║║ zalažem da škola "spusti durbin", i da ne tera sve đake da pročitaju
║║ "Rat i mir", "Zločin i kaznu" i druge gluposti
║║ A ono što će da
║║ čita, da bude štivo koje će velikoj većini doneti zadovoljstvo, koliko
║║ da nauče da je zanimljivo čitati.
Na osnovu čega gradiš utisak da 'velikoj većini donosi
zadovoljstvo' čitanje Desnih Američkih Pisaca (kada postoje LRP,
valjda postoje i DAP :). Naravno, dobar argument je broj
prodatih knjiga (a naročito u Americi). Samo, problem je u tome
što većina tih koji radije posežu za DAP, nisu ni imali prilike
da se ozbiljnije pozabave sa LRP. Između ostalog i zbog toga što
ako su Coca-Cola i Levi's tako dobre stvari (stvarno jesu!),
mora da su im i knjige najbolje, a to što u školi "moramo da
čitamo tamo neke Ruse, ma ko j*be školu!).
knjizevnost.287milanv,
║║ nema više potrebe da se vi prilagođavate postojećim
║║ trendovima i žanrovima, knjiga se automatski piše u trenutku i
║║ specijalno za vas, tako da savršeno odgovara vašem ukusu, muzika potpuno
║║ "rezonira" sa vašim mozgom
I onda ćemo svi postati mali zeleni (beli?), sa ogromnim
glavama, na kojima dominiraju oči i uši (možda i usta) i
atrofiranim telom... (bljak)
Upravo sam se setio jedne (pa recimo) humoreske iz Računara
ili SK (ne sećam se više), od pre par godina, u kojoj se kaže
ovako nešto:
Pitali su najmoćniji kompjuter da li postoji Bog. Mašina se
zamisli (!) i reče: daj te mi još bolji procesor, još
memorije... i odgovoriću vam. Stručnjaci se baciše na posao, i
po obavljenom poslu, ponoviše pitanje. Kompjuter - ponovo
izvoljeva. Oni - opet, on - opet... Kada u njega ugradiše svo
znanje ovoga sveta (i stvoriše monstruma) on, najzad, reče: E,
SADA POSTOJI! (bljak, bljak)
knjizevnost.288i.a.n.,
>>> Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
>>> moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
>>
>> Dozvoli da smo Dejran i ja ipak bolje upućeni u mogućnosti
>> neuronskih mreža nego ti. No s obzirom na to koliko si definitivan
>> u svome tvrđenju, bilo bi lepo da izneseš argumente za njega.
Ne želim da se pomisli kako hoću drugima da trpam reči u usta, ali
čini mi se da bi to rezonovanje moglo da se predstavi ovako: svaka
civilizacija ima postavke na kojima je zasnovana. Jedna od postavki
ove u kojoj smo jeste da je umetnost onostran (smešak Aleksandru B.
Nedeljkoviću) kvantifikacije. Civilizacija koja će kvantifikaciju
umetnosti, ako do toga dođe, prihvatiti, ne može biti ova sadašnja.
knjizevnost.289i.a.n.,
>> Ajde da se kvantifikujemo :))
Pa da se onako lepo, po balkanski, pokoljemo. Ne znam da li ovde treba
staviti :) ili :(.
>> Molim oštećene da se jave.
Nešto mi se čini da će na kraju svaka strana smatrati da je ona druga
oštećena. Umno. ;>>
knjizevnost.290i.a.n.,
>> Ali tema nije nimalo neobavezna, zar ne? Barem se meni tako
>> učinilo dok sam čitala vaše poruke vezane za nju.
Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb (ili
grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe smatrao bi nas
gomilom dokonih zevzeka koji ne znaju o čemu pričaju.
knjizevnost.291i.a.n.,
>> U poslednje dve godine Demitijev nije uspeo da pronađe izdavača za
>> svoju najnoviju knjigu poezije od 600 strana. "Kažu da poezija nije
>> više
Taj veselnik je Danijela Stil u (levom) ogledalu. Pisao je ono što je
u njegovo vreme imalo prođu. Najnovija knjiga poezije od 600 strana?
Gotovo savršen pandan mega-romanima koje su zapadni pisci bestselera
prinuđeni da liferuju zbog načina na koji se sklapaju ugovori.
*Sabrana* poezija američkog pesnika Vilijama Karlosa Vilijamsa, na
primer, jedva da ima toliki obim. A taj je pisao dobrih pedeset
godina.
>> "Nekadašnja politička cenzura zamenjena je ekonomskom", vajka se
>> pesnik i bivši disident Andrej Voznesenski. Sa polica najvećih
>> moskovskih knjižara nestali su Tolstoj, Dostojevski... zamenili su
>> ih Stiven King, Džeki Kolins, Danijel Stil...
U Rusiji se sada odigrava reakcija na sedamdeset i kusur godina
komunističkog pridavljivanja, što je uključivalo i nemogućnost nabavke
bilo kakve literature osim zvanično dopuštene. Primer: sabrana dela
Dostojevskog, 1957, izdateljstvo Goslit-ne-znam-čega, tiraž 300.000
(tri stotine hiljada) primeraka. A to nije jedino izdanje. Zašto bi
prosečan Rus bio spremniji da svari Dostojevskog nego prosečan Englez?
Još bolje, zašto bi bilo koji Rus bio prinuđen da čita isključivo
Dostojevskog? Svaka esencija, pre ili kasnije, izađe na nos. I u
Rusiji će se u dogledno vreme uspostaviti ravnoteža. Za Dostojevskog
ne verujem da će završiti "na smetlištu istorije", što reče onaj
pajac.
knjizevnost.292i.a.n.,
>> Obe tehnologije su jako nove i postigle su izuzetne rezultate posle
>> samo po tridesetak godina razvoja. Potrebno je dosta vremena i
>> prvi...". Ali svemirski letovi se obavljaju "svakodnevno" i nikako
>> ne bih rekao da se od njih odustalo pa ni da su gurnuti na marginu.
Ne sporim. Hteo sam da ukažem na razliku u stavu prema obema
tehnologijama, koji više nije onako optimističko-razdragan kao što je
u početku bio.
>> Ja sam pomenuo automatsko prevođenje (ili automatsko pisanje,
>> komponovanje itd) kao zadatak koji će se rešiti, a da li će to biti
Dok sam ja mislio na pojavu nečega što bi automatsko prevođenje
učinilo izlišnim. (Ne pitaj me šta bi to moglo da bude.)
>> programa koji prevode). Najzad, valjda će jednom doći i dan da
>> čovek više ne mora ništa da radi da bi obezbedio svoju egzistenciju
>> - radiće mašine a ljudi će...
... sedeti na Sezamu i nadmudrivati se. :)
knjizevnost.293i.a.n.,
>> Ili ne da Bože dođe neki pra-pra-pra-pra-unuk Bila Gejtsa pa izvuče
>> utikač iz štekera.
Ma šta će nam taj. Misliš da će robotizovane "tetkice" biti bolje od
današnjih? ;))
knjizevnost.294bojans,
>> Opet kantar. Ovo pokazuje stetan uticaj demokratije na ljude.
>> Ne moze se o svemu glasati.
Slažem se. Ne može se o svemu glasati, ne može se sve
prebrojavati, ali neki to vole da rade, pa nisam ni ja mogao da
odolim.
knjizevnost.295bojans,
>> ... da nije bilo Dostojevskog, verovatno ne
>> bi bilo, ili se ne bi razvila na nacin na koji se razvila,
>> psiholoska analiza nesvesnog...
>> ... Dok sa druge strane, eventualno
>> nepostojanje dela Agate Kristi niko ne bi primetio.
Upravo se o tome radi. Smisao književnosti nije samo da piscima
donosi pare ili da zabavi čitaoce. Da bi civilizacija bila
siromašnija bez Dostojevskog sasvim je jasno. Temama koje je on
razmatrao u svojim knjigama, čovek se kroz razne stadijume svog
sazrevanja iznova vraća, doživljavajući ih na različite načine.
Pročitavši jednom kompletan opus Agate Kristi, čovek teško da je
postao vredniji za neko novo saznanje o životu, sem ako ne
namerava da počini savršeno ubistvo, pa traži teorijsku podlogu,
proučavajući ona koja to nisu :)
knjizevnost.296dejanr,
>> Tu je neki sudija, pravnik, covek sa sadistickom crtom
>> ali i strascu prema egzaktnoj pravdi, i taj covek osudjuje
>> na smrt i ubija grupu ljudi samo na temelju pukih naklapanja.
>> Ni u jednom slucaju nije imao ni trunke dokaza da je bilo ko
>> od njih zaista i pocinio zlocin. U svakom slucaju, to je
>> uglavnom bilo necije misljenje, ili moguce, cak i verovatno
>> izvodjenje zakljucaka iz odredjenih okolnosti. No dokaz, pa
>> cak ni apsolutno unutrasnje uverenje jednostavno ne postoji.
Uvaženi gospodin Chandler ovde je naprosto "slagao" - svi (svi, svi ;)
koji su stradali u "Deset malih crnaca" su neopozivo krivi za to za šta
su optuženi i to se jasno vidi iz knjige. Redom:
Vera Claytone jeste nagovorila dete da se udavi, sama priznala.
Philip Lombard jeste pobegao i ostavio domorodačku ekspediciju da skapa
od gladi. On to ni u jednom trenutku nije osporavao, čak se na neki način
ponosio time.
Emily Brant jeste isterala devojku koja je onda izvršila samoubistvo. Ona
o tome nije htela da govori pred muškarcima iz grupe ("jer su to ženske
stvari") ali u jednom dijalogu sa Verom Claytone jasno je ispričala šta
je bilo.
General Macarthur je nesumnjivo, opet po sopstvenom priznanju, poslao svog
oficira, ljubavnika svoje žene, namerno u smrt.
Doktor Armstrong je skrivio smrt pacijentkinje zbog pijanstva. Sam priznao.
Tony Marston jeste pregazio decu - tu nema dileme, i on sam to ne spori.
Suđeno mu je za to, oglašen je krivim i kažnjen, doduše blago.
Henry Blore jeste lažno svedočio da bi jedan gangster bio osuđen, i od toga
je imao koristi. Tj. "konkurentska" banda mu je za to platila. Dokaz: sam
je priznao, a i policija docnije kaže da je to utvrđeno.
Gospodin i gospođa Rogers su praktično jedini za koje bi tvrdnja gospodina
Chandlera mogla da bude tačna. Jesu se ponašali toliko sumnjivo po pitanju
ostavljanja svoje bivše gazdarice (koja im je ostavila nasleđe) da umre, pa
se kod čitaoca stvara nedvosmislen utisak da su krivi. Ali, priznali nisu.
Prerano su ubijeni da bi stigli da priznaju.
Naravno, neka od ovih dela teško mogu da zaslužuju kaznu, a naročito smrtnu
- Emily Blore jeste učinila to za šta je optužena i "osuđena" ali tu nema
ničega kažnjivog, Tony Marston je kriv za saobraćajnu nesreću, suđeno mu je
i osuđen je, svoj dug pravdi je platio i završio sa tim... Međutim, u knjizi
imamo jednog ludog ubicu koji smatra da je poslat da podeli "pravdu" (tj.
svoj uvrnuti oblik pravde) za takve stvari, što najzad i radi, dakle tu nema
nikakve nedoslednosti.
>> Neki od tih ljudi priznaju svoje zlocine, ali to je sve
>> NAKON sto su ubistva vec bila planirana, presuda donesena,
Zar i mnoga druga kriminalna dela (u realnom životu) nisu priznata posle
presude i kazne?
>> A ne zelim ulaziti u mehanizme zlocina, od kojih vecina pociva na cistom
>> slucaju, a neki su i potpuno nemoguci.
Tu već ima istine, neki od zločina jesu pomalo neverovatni, ali ni jedan
nije potpuno nemoguć.
>> Prisutno je i nedokucivo nepoznavanje smrtonosnih lekova i njihovog
>> delovanja.
Ovde nema istine, Agatha je uvek pokazivala poznavanje potrebnih grana
medicine veće od mnogih drugih pisaca krimića. Najzad, imala je i izvesno
formalno medicinsko obrazovanje. Od otrova se u knjizi pominje cijankalij,
koji deluje upravo tako kako je opisano, i hlor hidrat, koji je korišćen
kao uspavljujuće sredstvo. To je sve od otrova.
>> No postena kriminalisticka prica, postena u smislu da citatelju pruza
>> pravi materijal, cvrstu motivaciju i mehanizme ubistva - to je cisti
>> fol.
"Deset malih crnaca" zaista pruža čitaocu mogućnost da otkrije ko je ubica,
i to baš na osnovu tih prethodnih zločina odnosno krivice za njih. Kada sam
čitao tu knjigu i stigao do tačke na kojoj počinje razjašnjenje, a koja je
srećom jasno obeležena, stao sam sa čitanjem da malo razmislim, i pošto mi
je bilo jasno da je jedan od "stradalih" zapravo lažni "mali crnac" koji je
pobio ostale i najzad izvršio samoubistvo, smatrao sam da on nije kriv za
ono što je optužen. Tu sam krenuo u drugi prolaz kroz knjigu da ustanovim
ko je dafinitivno kriv a ko nije (po spisku). Utvrdio sam ono što piše u
prvom delu ove poruke, dakle "kandidati" su bili Rogersovi koji, kako rekoh,
nisu nigde priznali da su ostavili ženu da umre, ali mi je izgledalo krajnje
neverovatno da bi oni delili nekakvu "kosmičku pravdu". Međutim, jasno sam
primetio da sudija Wargrave (1) nikada nije eksplicitno rekao da je onog
Setona na pravdi Boga osudio na smrt i (2) da je Agatha pravila marifetluke
da bi izgledalo da jeste (ovo (2) je mnogo jača indicija od onog (1) ;)
Recimo:
--------- citat ---------
- Da li ste uopšte poznavali Setona? Mislim, pre suđenja?
Reptilske oči sevnuše ispod kapaka i sretoše se sa njegovim. Jasnim, ledenim
glasom, sudac odgovori:
- Nisam znao ništa o Setonu pre suđenja.
Armstrong zaključi u sebi "Stari laže - znam da laže"
------ kraj citata ------
Eto ga marifetluk #1 - u svim ostalim prilikama napisala bi nešto kao
"Wargrawe pomisli 'da li će mi poverovati u takvu laž'" ili tome podobno.
Međutim, ovde to pomisli sagovornik, koji dakako ne mora biti u pravu. Ili:
--------- citat ---------
Uživao je u tom slučaju. Matthewsova završna reč bila je fenomenalna.
Liewellyn, govoreći posle njega, nije uspeo izbrisati dojam koji je
ostavila odbrana.
A onda je došla njegova završna reč...
Sudac Wargrawe pažljivo izvadi zubnu protezu i stavi je u čašu sa vodom.
Mlitave usnice povukoše se u usnu šupljinu. Sada su to bila okrutna usta
- okrutna i grabežljiva. Sklapajući oči sudac se nasmeši.
Lepo je skuhao tog Setona
------ kraj citata ------
Kao što se vidi, nigde se nedvosmisleno ne kaže da je stvarno osudio nevinog
čoveka, iako je taj utisak stvoren i pojačan marifetlukom #2 sa vilicama
koje su poslužile kao povod da se prikaže kao "okrutan i grabežljiv". Da bi
čitalac bio skloniji da pogrešno protumači pomenuto "kuhanje". žinjenica da
nije učinio taj "bivši" zločin (ili bar da nije utvrđeno da ga je izvršio)
čini ga najozbiljnijim kandidatom za ubicu u "tekućim" događajima.
Sve u svemu, na osnovu ove dve stvari ja sam ušao u čitanje završnog
poglavlja sa jedno 90 postotnom verovatnoćom da je Wargrawe ubica, i
bio u pravu. To mi je Agathina knjiga kod koje sam sa gotovo najvećom
verovatnoćom smatrao da sam "pogodio" ubicu (jedina veća verovatnoća,
praktično sigurnost, bila je kod "The Secret Adversary", na osnovu jednog
vlastitog imena koje je namerno pogrešno spelovano, što sam ja kao stranac
koji 'čita kako je napisano' bez greške i bez napora primetio, a Englez
verovatno ne bi primetio za sto godina), dakle veoma "fer" roman.
knjizevnost.297dejanr,
>> Ja se zapravo divim tvojoj neverovatnoj mentalnoj energiji koju ulažeš
>> da bi dokazao nešto što nije tačno.
Pa, to što se tebi čini kao "neverovatna mentalna energija" je zapravo
20-tak minuta dnevno da se napiše ovih nekoliko poruka. Vrlo je lako
obrazložiti i odbraniti nešto što je kristalno jasno i tačno. Verovatno
tebi treba mnogo više mentalne energije da se "boriš" za nešto u šta i
sam slabo veruješ, jer kažeš:
>> Iako, najverovatnije, misliš da sam ja zaljubljen u Dostojevskog
>> ili Tolstoja, stvar je upravo obrnuta. Niti ih mnogo volim, niti
>> sam se ubio od čitanja njihovih knjiga.
>> Najviše sam, ipak, pročitao SF knjiga i istinski uživao u njima.
>> Zabavila me je i Agata Kristi, ali sam osetio i po koju pozitivnu
>> senzaciju čitajući Kamija ili Kafku....
Sve što treba sam si rekao :))
knjizevnost.298dejanr,
>> U slučaju RSA šifre, složenost povećavamo generisanjem još većih
>> prostih brojeva. Uvek se može napraviti takva šifra koja će za
>> datu brzinu računara biti neprobojna, a ipak upotrebljiva.
>> Dakle, sličan kompromis onom kakav trenutno postoji.
Nisi u pravu. Baš povodom RSA algoritma poznato je da određene obaveštajne
agencije ulažu ogromna sredstva u fundamentalno izučavanje prostih brojeva,
baš zbog njihovog značaja za šifre i druge sa njima povezane probleme.
Ima stručnjaka koji smatraju da je to fundamentalno izučavanje rezultiralo
metodama za faktorisanje velikih brojeva koji su znatno efikasniji od
Eratostenovog sita koje je poznato lepih 2000 godina. Dakle, ako je za
faktorizaciju broja od X cifara potrebno milion godina "klasičnim" algoritmom
probanja deljenja sa svim brojevima redom, možda se isti posao može uraditi
za milion minuta ili milion sekundi primenom boljeg algoritma.
Otprilike kao ono u Indiana Jones-u 1 kad onaj krene da maše mačem po nekoj
složenoj borilačkoj veštini, a naš junak "ladno" izvadi pištolj i ubije ga.
Najbolji štos u filmu, mada kažu da ga je Spilberg "drpio" ne znam od koga :)
>> Sklon sam zato da poverujem da je neke pojave, umetnost na
>> primer, najbolje tretirati makroskopski tj. "odozgo" bez
>> nepotrebnog gubljenja vremena da se pronikne u njenu egzaktnu
>> interpretaciju, jer tako verovatno nećemo doći ni do kakvih
>> rezultata. Neke su stvari mnogo složenije nego što izgledaju.
>> ...
>> Konačan je i broj atoma u kosmosu, ali to ne isključuje njegovu
>> strahovitu složenost, sasvim dovoljnu da bi ga teško neki njegov
>> bedan podskup kakav su ti tvoji super računari budućnosti mogli
>> preorati uzduž i popreko.
Nema sumnje da postoji sklop težak jedva 2-3 kilograma koji je u stanju
da pojmi i stvara ono što mi zovemo umetničkim delima. Otkud znam? Otuda
što takav sklop, u vidu ljudskog mozga, postoji i to evidentno radi. Ako
postoji jedan takav sklop, mogao bi se napraviti i drugi, pa zvali ga
kompjuter, neuralna mreža ili nekim desetim imenom.
knjizevnost.299fancy,
ŮŢ> A ja bih, na primer, bio mnogo srećniji kada bih čuo za neko
ŮŢ> decidirano tvrđenje da će se u narednom veku pronaći lek za rak
ŮŢ> ili sidu. Pa nije to valjda složeniji posao od spoznaje Velikog
ŮŢ> algoritma mozga.
A možeš li potpuno odgovorno ustvrditi da to nema veze jedno sa drugim?
.F nO morE.
knjizevnost.300fancy,
ŮŢ> Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre Slobodana Miloševića ).To su
ŮŢ> neviđeno visoki umetnički dometi, a to ni u Sloveniji nisu mogli da shvate,
ŮŢ> a kako će tek na zapadu.
EVROPO JEBEM TE GLUVU !
(grafit na uglu Srpskih Maršala i Svetozara Markovića)
knjizevnost.301fancy,
ŮŢ> ja se pitam, može li kompjuter da smisli vic?
A ja se pitam koliko li je LjUDI u stanju da smisli dobar vic.
Kompjuteri u suštini i nisu daleko od toga...
knjizevnost.302bbaja,
>|| Cista identifikacija. Promeni prvo sebe, onda menjaj svet.
Identifikacija sa cim?
Menjajuci svet, menjas i sebe.
knjizevnost.303bbaja,
>|| Mlada umetnica je opravdala poverenje i zasluzuje skidanje.
Znaci da skidamo ;)
knjizevnost.304bbaja,
>|| a na drugoj:
>|| djelovic, cdragan, fancy, dejanr
I ja se prijavljujem.
knjizevnost.305djelovic,
>>> Neuronske mreže i tako to.
>
> Potpuna simulacija mozga, a? Znaš, psiholozi su utvrdili povezanost
> fizioloških procesa u mozgu sa svesnim procesima, ali uspeli su utvrdili i
> da veštački stimulisani fiziološki procesi koji se javljaju pri određenim
> svesnim procesima ne uspevaju da izazovu te iste svesne procese.
Iako sam mišljenja da će se jednog dana moći napraviti veštački mozak
(inteligencija?) po mogućnostima potpuno jednaka čovekovoj, to sa ovim nema
veze.
Znaš kako se uči neuronska mreža da prepoznaje koje su jabuke dobre, a koje
nisu? Sedne čovek pored komjutera, i zajedno gledaju slike jabuka. I čovek
govori koja je dobra, a koja nije. E, posle hiljadite jabuke neuronska mreža je
"naučila" koja je jabuka dobra a koja nije, i dalje može sama. Jednostavno, uči
da potpuno verno oponaša čovekov mišljenje za neku određenu klasu problema. Ne
postoji nijedan realan razlog zašto to ne bi funkcionisalo i sa umetničkim
slikama, s tim što je, naravno, potrebna mnogo kompleksnija mreža zbog
kompleksnosti samog problema.
Sada dolazu touche: svaka neuronska mreža se može predstaviti nekom
matematičkom funkcijom. Ergo, umetnička slika se može kvantifikovati.
knjizevnost.306djelovic,
> Pa, ako tvoj mozak radi po stanovitom algoritmu, nemoj ostale da
> nabeđuješ! ;)
Algoritmom se može opisati sve za šta postoji uzročno-posledična veza. Da
ne spominjem da je u Vebsteru algoritam definisan kao "opis kako nešto radi".
Što će reći, ako priznaješ da mozak uopšte "radi", priznaješ i da radi po nekom
algoritmu :).
knjizevnost.307djelovic,
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
>
> a na drugoj:
> djelovic, cdragan, fancy, dejanr
Da, ali svaki od nas vredi za dvojcu.
Šalu na stranu, čini mi se da smo izgubili iz vida ono od čega je ova
diskusija i počela. Ja prvi nemam ništa protiv "levih ruskih pisaca" - neke od
njih čak veoma volim da čitam. Ono o čemu se ovde priča jeste njihova
zastupljenost u našoj lektiri. Koliko god da su oni dobri, nemoguće je da se za
svo ovo vreme od kada su umrli nije pojavilo bar još toliko dobrih pisaca.
Zašto onda oni nisu zastupljeni?
žini se da je stavljanje samo levih ruskih pisaca u lektiru ipak posledica
nekih dogmi. Gorenavedena ekipa samo pokušava da to lepo pokaže i dokaže nekim
čvrstim argumentima.
knjizevnost.308djelovic,
>>> Ako misliš da u čovekovim mislima ima nečeg posebnog što neka mašina
>>> jednog dana neće moći da emulira, onda se grdno varaš.
>
> Same misli.
Naravno.
Međutim, misli su samo proces. Mi tebe ovde ne prepoznajemo po tvojim
mislima već po njihovom krajnjem proizvodu, što je nešto što će mašina jednog
dana sasvim lepo moći da emulira.
Pošto toliko držiš do ljudske posebnosti, dozvoli da te stavim pred dilemu:
Kako znaš da je sve što vidiš oko tebe stvarno i ljudski. Ti naravno, iz
"mislim dakle postojim" znaš da si ti stvaran. Međutim, kako znaš da sve ovo
nije samo san. Možda si ti trenutno u komi na bolničkom krevetu, i možda se sve
ovo odigrava u tvojoj glavi. Ili, možda se zapravo ovde radi o globalnoj zaveri
protiv tebe. Ja, i Dejran i svi ljudi oko tebe možda ne postojimo već smo
natprirodna bića sa zadatkom da uđemo u ljudske ljušture i zamajavamo tebe.
Možda Budva trenutno ne postoji već je zatvoren zbog radova - pravimo na mestu
na kome je ona bila Grčku, jer si odlučio da tamo ideš sledećeg leta.
Nema ništa posebno u emulaciji ljudi - možda to radimo upravo sada :).
knjizevnost.309bojans,
>> Sve što treba sam si rekao :))
Da, da, ali rekao sam ja i još po nešto. Poenta je u drugom delu
poruke.
To što je moj književni ukus, možda čak i sličan tvom je potpuno
nebitno. Ovde smo raspravljali o nekim principijelnim stvarima.
Ja dopuštam mogućnost da nešto što se meni ne sviđa može da bude
i sjajna stvar, vrhunski domet umetnosti, a ti takvu mogućnost
potpuno isključuješ.
knjizevnost.310bojans,
>> Nema sumnje da postoji sklop težak jedva 2-3 kilograma koji je
>> u stanju da pojmi i stvara ono što mi zovemo umetničkim
>> delima. Otkud znam? Otuda što takav sklop, u vidu ljudskog
>> mozga, postoji i to evidentno radi. Ako postoji jedan takav
>> sklop, mogao bi se napraviti i drugi, pa zvali ga kompjuter,
>> neuralna mreža ili nekim desetim imenom.
Hm, da se ne ispostavi da taj drugi sklop koji radi sve isto što
i mozak ne može biti ništa drugo nego - mozak. A da napravim
drugi mozak, to umem i ja i to sa sve telom :) (Doduše, još to
nisam uradio, ali ima vremena).
knjizevnost.311bojans,
>> A možeš li potpuno odgovorno ustvrditi da to nema veze jedno
>> sa drugim?
Da li proučavanje funkcionisanja mozga ima veze sa otkrivanjem
leka protiv raka i side? Ne bih baš rekao.
žak sumnjam da istraživanje kancera i side ima dodirnih tačaka.
U drugom slučaju imamo konkretnog uzročnika, dakle virus, a
kancer je mnogo suptilnija stvar - poremećaj same osnove
funkcionisanja živog sistema. Lečenje je još uvek simptomatsko...
knjizevnost.312bojans,
>> "Deset malih crnaca" zaista pruža čitaocu mogućnost da otkrije
>> ko je ubica
Da li i ostali Agathini romani pružaju dovoljno materijala
čitaocu da pre završne reči pretpostavi ko je ubica?
Uopšte, gde god se pojavljuju unutrašnja razmišljanja nekog
lika, a posle se ispostavi da je taj ubica, radi se o
neverovatnom bezobrazluku i gluposti. Selekcija nečijih misli da
se ne bi otkrilo ko je on zapravo, zar je to fer?
knjizevnost.313bojans,
>> Ubaci i mene među vas, jeste da ne raspravljam mnogo o ovoj
>> temi (već je jednom bila pokrenuta), ali delim vaše mišljenje.
Važi. Znači 10:4 ;)
Uzgred, tvorac teze o "levim ruskim piscima", ispade i sam levi
ruski pisac po svom sopstvenom kriterijumu koji ga je raspalio
kao bumerang. Mišljenje onih koji su dali resign na ovu
konferenciju teško da je relevantno, ti su se već opredelili da
o književnosti nemaju šta da kažu/čuju.
Dakle, niskotiražno mišljenje = "levo rusko mišljenje" :)
knjizevnost.314fancy,
ŮŢ> jasno opišeš zašto je npr. Stairway to Heaven lepa pesma, onda... pa,
ŮŢ> videćemo šta ćemo onda.
Jel' moram? Nisam baš ljubitelj, ali recimo da je dobar zvuk
telekastera u njoj...
ŮŢ> Zadovoljan odgovorom ?
"Hajde dete, neka lete rakete..."
Bajaga (ne znam zašto, dunulo mi...)
knjizevnost.315fancy,
ŮŢ> da će ribe spasti rokenrol.
Ali upropastiti nas..:)
.F nO morE.
knjizevnost.316fancy,
ŮŢ> Važi, al' ne očekuj onih 16% teritorija ;)
Mojne da zovem Amere ;) (ili da napustim pregovore ;))
.F nO morE.
knjizevnost.317fancy,
ŮŢ> Da bi civilizacija bila siromašnija bez Dostojevskog sasvim je
ŮŢ> jasno.
Tebi.
OK, ne samo tebi nego mnogima...
Dokazi?
ŮŢ> Temama koje je on razmatrao u svojim knjigama, čovek se
ŮŢ> kroz razne stadijume svog sazrevanja iznova vraća,
ŮŢ> doživljavajući ih na različite načine.
A ti to znaš... odakle?
ŮŢ> Pročitavši jednom kompletan opus Agate Kristi, čovek teško da je
ŮŢ> postao vredniji za neko novo saznanje o životu, sem ako ne
ŮŢ> namerava da počini savršeno ubistvo, pa traži teorijsku podlogu,
U redu.
A za koja si TI nova saznanja o životu postao vredniji posle
čitanja Dostojevskog..?
Ako je to pitanje malo previše "off", kako bi bilo da mi odgovoriš
ko je postavio kao osnovni kriterijum za ocenu književnog opusa
stepen u kome posle čitanja ostaješ vredniji za novo saznanje o
životu ??
Jedna od mogućih posledica - ultimativna književna dela isključuju
potrebu za življenjem.
.F nO morE.
knjizevnost.318fancy,
ŮŢ> Znaci da skidamo ;)
Jakako, no za razliku od regularnog postupka, prvo skineš pa
pročitaš..;)
.F nO morE.
knjizevnost.319djelovic,
> Ne vidim čemu tako ozbiljan ton, zar nije bilo očigledno da se
> zezam.
Kada sada pogledam u rikverc, moja poruka je bila pretenciozna i
nepotrebna. Sorry.
> Poenta je bila u tome kako otkriti algoritam za procenu umetničkog dela
> kodiran u našem mozgu.
Neuronske mreže se ne programiraju, već se uče. Sedne lepo kritičar pored
kompjutera, gleda slike i govori koliko mu se koja sviđa. Posle nekog vremena,
neuronska mreža uhvati "štos" i u potpunosti prisvaja mišljnje kritičara. Još
bolje, ako joj se pokaže neka slika koja ne podseća ni na šta što je do sada
videla, velike su šanse da će i za nju ekstrapolirati mišljenje gorenavedenog
kritičara.
I pored veoma zanimljivih primera o veštačkoj
> inteligenciji koje je dejanr naveo, sve je to još uvek u povoju
> i ako ti i on možete na osnovu ovog što je do sada urađeno da
> vidite neke opipljive rezultate ja bih vas zamolio da objasnite
> na čemu zasnivate tak optimističke stavove.
Neuronske mreže nisu u već danas imaju masu primena:
1. Koriste ih banke da bi na osnovu informacija koje dobijaju sa mašina za
davanje novca i ostalih punktova otkrile koje su kartice ukradene. Pošto
provera svake transakcije nije realna, onda se proveravaju one koje su po
nečemu sumnjive. Ranije su se za taj posao koristili klasični programi, ali on
je izdvajao toliko potencijalno sumnjivih kartica da im nije mnogo pomagao. Od
kada su prešli na neuronske mreže, sve je sasvim O.K. žak i kada lopovi izmisle
neku novu "šemu" za proveru da li je kartica prijavljena kao ukradena (ne bi li
im ostala zaključana u mašini ili bila oduzeta), mreža ih uvek provali.
2. Koriste ih velike avio kompanije da bi predvidele koliko će se putnika
koji su napravili rezervaciju zaista pojaviti.
3. Koriste ih za vremensku prognozu.
4. Koriste ih za predviđanje berzanskih kretanja, na osnovu nekih petnestak
parametara (cena zlata i slično).
5. Optical character recognition.
6. ...
knjizevnost.320djelovic,
> Naravno da je sve stvar filinga. Samo reci to tehnomanijacima tipa
> Dejana R. i Dejana J.
žekaj.
Ako smo se u ovoj konferenicji sporili oko nečega, sporili smo se oko dve
stvari:
1. Oko mesta LRP u obrazovanju.
2. O kvantifikaciji umetnosi.
S obzirom da pretpostavljam da sam epitet "tehnomanijaka" dobio zbog druge
tačke, dopusti da nešto pojasnim: Ja verujem u i cenim "dušu" koju neko ulaže u
svoje delo, bilo da je to pesma, knjiga, slika, lepa građevina, skulptura ili
neki drugi oblik umetnosti. Ono u čemu se ja i ti razlikujemo jeste u tome što
ja mislim da iza toga ne stoji mikakva magija - misli koje se odigravaju u
ljudskom mozgu nisu ništa drugo do elektrohemijski (ili kakvi već -
subatomski?) procesi. No to me ne sprečava da uživam u lepotama umetnosti: Da
li to što znaš da je neka devojka sagrađena od atoma tebi smeta da ceniš njenu
lepotu? Naravno da ne! A da li ti smeta to što će sve devojke kroz hiljadu
godina zahvaljujući nauci izgledati lepo? Opet ne! Isto je i sa umetnošću.
knjizevnost.321prvul,
Ů Jeste niz bitova, nisam ja to negirao, ali nije samo to, čak je to manje
Ůbitno. Muzika je materijalizacija emocija, a emocije nikakav CD neće
Ůzabeležiti.
Ů▄▄
A šta će CD-u emocije? Jel' program za obračun plata zna šta radi? Jel'
sažaljeva jadnike kojima upravo proračunava mesečnu dozu od par desetina
maraka? Ne. E, baš zato što je odgovor "ne" je taj program i koristan.
Računar ne gubi vreme na suštinu i razumevanje, ne greši zbog toga što
misli o nečemu drugom dok računa i ne pravi sra*a jer se sažalio na nekog
mučenika. Ali to ga ne sprečava da obavi ono što treba da obavi.
Slično tome, računar koji bi generisao muziku (u smislu u kome je Bah
generisao muziku ;) ne bi morao da uopšte shvata šta radi... lepo sledi
određeni postupak i dobije nešto što kada se pusti kroz D/A konverter
odgovara baš u tom trenutku baš onome ko sluša, jer je program lepo uzeo
parametre i procesirao ih i napravio muziku... i to je sve... a to da li
je to umetnost ili nije i nema mnogo veze... u stvari, što se umetnika
tiče ima veze, jer ih verovatno čeka.. hmmm... znate ono u "Vodiču" kada
nailaze na onaj brod koji je kao jedan od tri broda koji sele neku
civilizaciju sa planete na planetu, ali prvo je krenuo brod sa pesnicima,
filozofima, slikarima i ostalima, za njim je krenuo brod sa advokatima,
psihijatrima i ostalima od te sorte, a za tim brodom je trebalo da krene
brod sa naučnicima, inženjerima, radnicima i sličnim... ali prva dva broda
tako putuju već par godina i još nisu uspeli da spaze onaj treći iza njih ;)
knjizevnost.322prvul,
Ů Povodom ovoga, da pomenem gustinu zapisa koja se postiže u genima.
ŮTrenutno je ona nezamislivo veća od medija za skladištenje podataka,
Ů▄▄
I nezamislivo nepouzdanija. Šta će ti disk koji staje na vrh igle ako on
nije u stanju da očuva podatke koje upišeš na njih, nego imaš mnogo grešaka
pri očitavanju sa tog diska, a uz to se i na samom disku podaci dosta brzo
mutiraju?
Ůgeni. Ako ne grešim nigde, analogijom bi se moglo pretpostaviti da je moguće
Ůproizvesti računar sa "tako složeno kodiranim algoritmima" koji će prevazići
Ůljudski mozak.
Ů▄▄
Pitanje je šta će nam to? Šta će ti računar koji pravi greške u računu
jer je upravo prošla zgodna sekretarica? Mislim da mi ne tražimo da računar
emulira funkcije čovekovog mozga (mislim da je to moguće, ali da je apsolutno
beskorisno) već samo da obavlja neke poslove pouzdano... u te poslove može
spadati i pisanje umetničkih dela, ali nikako ne smatram poželjnim da takav
računar provodi mesece "zaludan" jer nema inspiraciju ;)
knjizevnost.323prvul,
Ů Kada bi se u školi izučavale samo stvari koje se vole,
Ůverovatno bi smo imali 90% odeljenja struke: Fudbaler,
ŮManeken(ka)... Doduše po neko bi izučavao i matematiku, fiziku,
Ůhemiju (fuj!), ali i to u okviru dopunske nastave
Ů▄▄
Mislim da nisi u pravu. Obavezno školovanje je relativno skorašnji
izum, a civilizacija je i pre toga napredovala. Ako neko hoće da bude,
kao što si ti dao primer, fudbaler, zašto ne bi učio onoliko matematike
i fizike koliko mu je potrebno da skonta kuda će lopta da ide kada se
odbije od stative (naravno, pod uslovom da ne želi da zna više)? Mislim
da je jako glupo terati nekoga da uči kako se rešava kvadratna jednačina
ako on to ne želi da zna i ne treba mu... naravno, to neznanje povlači za
sobom posledice, ali sam je izabrao...
knjizevnost.324prvul,
ŮCivilizacija koja će kvantifikaciju umetnosti, ako do toga dođe,
Ůprihvatiti, ne može biti ova sadašnja.
Ů▄▄
Ako je kvantifikacija izvedena kako treba, potpuno je irelevantno
da li to većina prihvata ili ne. Cena "računarske" umetnosti bila bi
višestruko manja od "ljudske" približnog "kvantiteta" (kvaliteta), što
bi vrlo brzo dovelo do toga da se samo malom broju ljudi isplati da se
profesionalno bave umetnošću (jer bi za tržište imali samo snobove koji
će platiti nešto mnogo puta više nego što vredi, kao što bi se i sada
našlo makar par budala na svetu koje bi kupile ručno rađene diskete za
po 100$ komad). Tako bi (surovo ali istinito) tržište učinilo da umetnost
postane skoro isključivo računski posao, a onda bi vrlo brzo došlo i
prihvatanje kvantifikacije... uh...
Ova civilizacija je mnogo kurumpabilnija nego što se pretvara da jeste.
knjizevnost.325novim,
> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost
> nije hleb (ili grešim?). Svaki bona fide kritičar
> koji drži do sebe smatrao bi nas gomilom dokonih
> zevzeka koji ne znaju o čemu pričaju.
meni književnost jeste hleb ;) - ako želite, uzeo bih da na
kraju ove rasprave sumiram stvari iz ugla književne teorije
(ona mi je najuža oblast, i za nju i zvanično dobijam platu).
- ne, nemam nameru na kraju da "presudim" ko je u
pravu/krivu, nego samo da podvučem koji su problemi ovde
pokrenuti zaista relevantni, koja pitanja nisu dotaknuta a
preduslov su za raspravu, koja znanja nedostaju, i šta je ono
što je izvan pitanja kojima se bavi teorija literature, pa su
nadležne druge oblasti. - lični utisak (za sada): rasprava -
posredno - pokazuje snagu literature (u smislu LRP) da
pokrene pitanja koja paraliteraturi (u smislu Agate) nisu
dostupna. (što ne znači da ne treba voleti ili čitati Agatu,
sačuvaj Bože!)
knjizevnost.326pedjak,
> Mlada umetnica je opravdala poverenje i zaslužuje skidanje.
:))
knjizevnost.327dejanr,
Ne bih da analiziram "petljanje" baš reč po reč, ali nikako da se
pomerimo od početka.
žitanje knjige *u tebi* (ne samo u tebi, naravno :) izaziva emocije, baš
kao i muzika, film itd. Ok. Ali u knjizi objektivno nema ništa osim slova.
U muzici (sa CD-a, a ni sa drugih medija) nema ništa osim niza bitova.
Dakle, ti nizovi slova (bitova) mogu eventualno da izazovu emocije, i
izazvaće ih bez obzira da li ih je zapisao čovek ili mašina, što ti,
čitajući ili slušajući, i nemaš načina da znaš.
To što ti tvrdiš eventualno bi se moglo priznati kada bi rekao da emocije
može da izazove samo čitanje originalnog rukopisa koji je napisao pisac
guščjim perom, pa ono, kad je bio tužan a ono zadrhtala ruka na neki
neponovljiv način :) No to je u međuvremenu prekucano, preštampano, slova
standardizovana u fontove itd, pa opet izaziva emocije :)
knjizevnost.328dejanr,
>> Ma, u većini smo u ovoj conf. (što je pohvalno) a u manjini smo u ukupnoj
>> populaciji (što je još pohvalnije). :)
Maksimalno dosledno, nema šta :)
knjizevnost.329dejanr,
>> Dakle, ovim gore-citiranim nisi sveo "emociju
>> na bitove", nego muziku, (knjigu, sliku) kao
>> njen krajnji produkt/pokretač.
>> A tu valjda postoji bitna razlika?
Postoji, i baš o tome govorim - knjiga je niz bitova koji može da napiše
čovek, a moći će eventualno jednoga dana da je napiše i računar, tako
da efekat te knjige na čoveka bude isti ili bolji nego da ju je napisao
čovek.
knjizevnost.330dejanr,
>> Jezikom pragmaticnog kratkog kursa svetske knjizevnosti profesora sa
>> Harvarda, da nije bilo Dostojevskog, verovatno ne bi bilo, ili se ne
>> bi razvila na nacin na koji se razvila, psiholoska analiza nesvesnog.
>> Sto verovatno znaci da ne bi bilo takozvane seksualne revolucije,
>> pokreta za liberalizaciju seksualnih odnosa.
Ah, koja konstrukcija :) Ubedio si me upravo onoliko koliko i izvesna sa
trećeg kanala koja kaže da nas je to što smo prestali da pratimo pravu
umetnost i našu autentičnu kulturu (u koju, bojim se, spadaju levi ruski
pisci kao kamen temeljac ;) oteralo u seksualnu revoluciju (podmetnutu
nebeskom narodu, prirodno) koja nas svakodnevno upropašćuje ;>>
knjizevnost.331dejanr,
>> A ja bih, na primer, bio mnogo srećniji kada bih čuo za neko
>> decidirano tvrđenje da će se u narednom veku pronaći lek za rak
>> ili sidu.
Siguran sam da će biti. Za oba.
Što, na žalost, ne znači da i posle toga neće imati od čega da se umire :(
knjizevnost.332dejanr,
>> A u trenutku kada računari budu bolji od čoveka u svemu, kada
>> ovladaju svim njegovim sposobnostima, oni će zavladati svetom
Tja, valjda ćemo biti dovoljno predostrožni da im ugradimo Tri zakona,
ili nešto slično :)
knjizevnost.333maksa,
<><> Nadam se da cete procitati moju pricu, da ce vam biti
<><> zanimljiva i da cete je preporuciti drugima.
Svaka čast.
knjizevnost.334novim,
Miloš Crnjanski:
LAMENT NAD BEOGRADOM
JAN MAJEN i moj Srem,
Paris, moji mrtvi drugovi, trešnje u Kini,
priviđaju mi se još, dok ovde ćutim, bdim, i mrem
i ležim, hladan, kao na pepelu klada.
Samo, to više i nismo mi, život, a ni zvezde,
nego neka čudovišta, polipi, delfini,
što se tumbaju preko nas, i plove, i jezde
i urliču: "Prah, pepeo, smrt je to."
A viču i rusko "ničevo" -
i špansko "nada".
Ti, međutim, rasteš, uz zornjaču jasnu,
sa Avalom plavom, u daljini, kao breg.
Ti treperiš, i kad ovde zvezde gasnu,
i topiš, ko Sunce, i led suza, i lanjski sneg.
U Tebi nema besmisla, ni smrti.
Ti sjajiš kao iskopan stari mač.
U Tebi sve vaskrsne, i zaigra, pa se vrti,
i ponavlja, kao dan i detinji plač.
A kad mi se glas, i oči, i dah, upokoje,
Ti ćeš me, znam, uzeti na krilo svoje.
ESPANJA i nas Hvar,
Dobrović mrtvi, šejk što se u Sahari beli,
priviđaju mi se još, kao utvare, vatre, var.
Moj Sibe poludeli, zinuo kao peš.
Samo, to više nismo mi, u mladosti i moći,
već neki papagaji, čimpanzi, neveseli,
što mi se smeju i vrište u mojoj samoći.
Jedan se "Leiche! Leiche! Leiche!" dere.
Drugi mi šapće: "Cadavere!"
Treći: "Leš, leš, leš."
Ti, međutim, širiš, kao labud krila,
zaborav, na Dunav i Savu, dok spavaju.
Ti budiš veselost, što je nekad bila,
kikot, tu, i u mom kriku, vrisku, i vapaju.
U Tebi nema crva, ni sa groba.
Ti blistaš, kao kroz suze ljudski smeh.
U Tebi jedan orač peva, i u zimsko doba,
prelivši krv, kao vino, u novi meh.
A kad mi klone glava i budu stali sati,
Ti ćeš me, znam, poljubiti kao mati.
TI, PROŠLOST, i moj svet,
mladost, ljubavi, gondole, i, na nebu, Mljeci,
priviđate mi se još, kao san, talas, lepi svet,
u društvu maski, koje je po mene došlo.
Samo, to nisam ja, ni Venecija što se plavi,
nego neke ruševine, aveti, i stećci,
što ostaju za nama na zemlji, i u travi.
Pa kažu: "Tu leži paša! - Prosjak! - Pas!"
A viču i francusko "tout passe".
I naše "prošlo".
Ti, međutim, stojiš nad širokom rekom,
nad ravnicom plodnom, tvrd, uzdignut kao štit.
Ti pevaš vedro, sa grmljavinom dalekom,
i tkaš u stoleća, sa munjama, svoju nit.
U Tebi nema moje ljudske tuge.
Ti imaš streljača pogled prav i nem.
Ti i plač pretvaraš kao dažd u šarene duge,
a hladiš, ko dalek bor, kad te udahnem.
A kad dođe čas, da mi se srce staro stiša,
Tvoj će bagren pasti na me kao kiša.
LIčBUA i moj put,
u svet, kule, u vazduhu i na morskoj peni,
priviđaju mi se još, dok mi žižak drhće ko prut
i prenosim i zemlju, u sne, u sne, u sne.
Samo, to više nisu, ni žene, ni ljudi živi,
nego neke nemoćne, slabe, i setne, seni,
što mi kažu, da nisu zveri, da nisu krivi,
da im život baš ništa nije dao,
pa šapću "Ąao, Ąao, Ąao"
i naše "ne, ne".
Ti, međutim, dišeš, u noćnoj tišini,
do zvezda, što kazuju put Suncu u Tvoj san.
Ti slušaš svog srca lupu, u dubini,
što udara, ko stenom, u mračni Kalemegdan.
Tebi su naši boli sitni mravi.
Ti biser suza naših bacaš u prah.
Ali se nad njima, posle, Tvoja zora zaplavi,
u koju se mlad i veseo zagledah.
A kad umorno srce moje ućuti, da spi,
uzglavlje meko ćeš mi, u snu, biti, Ti.
FINISTERE i njen stas,
brak, poljupci, bura što je tako silna bila,
priviđaju mi se još, po neki leptir, bulke, klas,
dok, iz prošlosti, slušam, njen korak, tako lak.
Samo, to više nije ona, ni njen glas nasmejan,
nego neki kormoran, divljih i crnih krila,
što viče: zrak svake sreće tone u Okean.
Pa mi mrmlja reči "tombre" i "sombre".
Pa krešti njino "ombre, ombre". -
i naš "grob" i "mrak".
Ti, međutim, krećeš, ko naš labud večni,
iz smrti, i krvi, prema Suncu, na svoj put.
Dok meni dan tone u Tvoj ponor rečni,
Ti se dižeš, iz jutra, sav zracima obasut.
Ja ću negde, sam, u Sahari, stati,
u onoj gde su karavani seni,
ali, ko što uz mrtvog Tuarega čuči mati,
Ti ćeš, do smrti, biti uteha meni.
A kad mi slome dušu, koplje, ruku i nogu,
Tebe, Tebe, znam da ne mogu, ne mogu.
čIVOT ljudski, i hrt,
sveo list, galeb, srna, i Mesec na pučini,
priviđaju mi se, na kraju, ko san, kao i smrt
jednog po jednog glumca našeg pozorišta.
Samo, sve to, i ja, nismo nikad ni bili više,
nego neka pena, trenuci, šapat u Kini,
što šapće, kao i srce, sve hladnije i tiše:
da ne ostaju, ni Ming, ni yang, ni yin,
ni Tao, trešnje, ni mandarin.
Niko i ništa.
Ti, međutim, sjaš, i sad, kroz san moj tavni,
kroz bezbroj suza naših, večan, u mrak, i prah.
Krv Tvoja ko rosa pala je na ravni,
ko nekad, da hladi tolikih samrtnički dah.
Grlim još jednom na Tvoj kamen strmi,
i Tebe, i Savu, i Tvoj Dunav trom.
Sunce se rađa u mom snu. Sini! Sevni! Zagrmi!
Ime Tvoje, kao iz vedrog neba grom.
A kad i meni odbije čas stari sahat Tvoj,
to ime će biti poslednji šapat moj.
Cooden Beach, 1956.
knjizevnost.335dejanr,
>> > ja se pitam, može li kompjuter da smisli vic?
>>
>> A ja se pitam koliko li je LjUDI u stanju da smisli dobar vic.
>> Kompjuteri u suštini i nisu daleko od toga...
Mene je uvek zanimalo - ko smišlja viceve? Nikad još ne čuh da neko
kaže "evo vic što sam ja izmislio" (a ako baš i kaže, obično je to
neki vic... hm... najblaže rečeno, veoma slabog kvaliteta ;) Pa ipak,
kad postoje ovoliki mora da ih neko izmišlja? Ili negde imaju kompjuter
koji ih štancuje? ;))
Šalu na stranu, ne verujem da će biti neki toliki problem da kompjuter
smisli vic koji će ljudima biti smešan. Veće je pitanje da li će moći
da smisli vic koji će "nasmejati" (šta god bi to značilo) drugi
kompjuter ;)
knjizevnost.336dejanr,
>> Ja dopuštam mogućnost da nešto što se meni ne sviđa može da bude
>> i sjajna stvar, vrhunski domet umetnosti, a ti takvu mogućnost
>> potpuno isključuješ.
Stalno mi stavljaš u usta (tastaturu?) nešto što nisam rekao. Ono što
se meni ne sviđa može da bude sjajna stvar za nekog drugog, i za njega
to može da bude vrhunski domet umetnosti. Ja "samo" znam šta je za mene
sjajna stvar i šta je za mene vrhunski domet umetnosti.
knjizevnost.337dejanr,
>> > "Deset malih crnaca" zaista pruža čitaocu mogućnost da otkrije
>> > ko je ubica
>>
>> Da li i ostali Agathini romani pružaju dovoljno materijala
>> čitaocu da pre završne reči pretpostavi ko je ubica?
Divno pitanje! Ne znam koliko će odgovor biti divan ali... kako koji!
Većina pruža, i te smatram za uspele romane (nema veze da li meni uspe
da pogodim ubicu ili ne, čak je i uspešniji ako ne pogodim :). Neki ne
pružaju (tj. izloženo rešenje je u najmanju ruku verovatno koliko i neka
druga), i te smatram neuspelim romanima. Nekoliko, jedva par, ne pružaju
mogućnost ali iz razloga što ne možeš da objasniš zločin, zvuči kao magija,
pa se na kraju zbilja oduševiš što je kraj ipak logičan i zasnovan, i ti
su za mene bili i ponajbolji. Recimo, "Kod belog konja" - tu možda i pogodiš
ko je ubica, ali nema možda 1%. (ova druga tačka da se označi promil ;)
ljudi na svetu koji bi pogodili kako su zločini obavljani. Na stranu što je
taj roman jednom spasao nekih 17 života, jer je jedna bolničarka koja je
slučajno čitala taj roman prepoznala u čemu je stvar kod jedne grupe
pacijenata koji su stradali u rudniku (nije bio u pitanju zločin, naravno,
nego nesrećan slučaj) i od kojih su lekari bili već digli ruke i samo čekali
da pomru. Toliko o tome što "onaj" reče da se Agatha nije razumela u otrove
- toliko se razumela da su više puta, kada snimaju film po njenom romanu,
menjali ime otrova i izmišljali neku reč koja ne postoji, da ne bi
preciznošću tehničkih podataka pomagali ljudima da se ubijaju ;))
Međutim, pitanje "pogađanja ubice" i nije toliko bitno - posle pročitanih
30-tak njenih knjiga počinješ polako da "osećaš" ko je ubica. Ali treba
dešifrovati motiv i način na koji je nešto urađeno (ili falsifikovano), i
ja smatram da sam "pogodio" ubicu tek ako i po jednom i po drugom pitanju
manje-više budem načisto. Problem su i motivi i postupci koji se ponavljaju
u raznim romanima (što sam već pomenuo kao veeeliku manu), pa onda jedan
zaplet rešiš po ugledu na drugi što je, bar za mene, veliko razočarenje.
Nekoliko knjiga koje bih izdvojio i u kojima je teško (ili je bar meni
bilo), gotovo nemoguće, "pogoditi" motiv i/ili metod, premda su svi
hint-ovi stavljeni na raspolaganje čitaocu i premda je rešenje zbilja
lucidno (bar po meni :), jesu "Smrt na Nilu", "Džep pun žita", "Zli vrh",
"Sittafordska misterija", "Ubistvo u Mesopotamiji", "Tragedija u tri čina",
"Zavesa"...
>> Uopšte, gde god se pojavljuju unutrašnja razmišljanja nekog
>> lika, a posle se ispostavi da je taj ubica, radi se o
>> neverovatnom bezobrazluku i gluposti. Selekcija nečijih misli da
>> se ne bi otkrilo ko je on zapravo, zar je to fer?
Nije fer, to se, koliko se sećam, jedino javlja u pomenutom romanu
"10 malih crnaca", koji je u svakom pogledu priča za sebe. Bilo fer
ili ne, bilo je neophodno da bi se roman zaokružio.
knjizevnost.338dejanr,
>> ispade i sam levi ruski pisac po svom sopstvenom kriterijumu koji
>> ga je raspalio kao bumerang.
Sanjaj, sanjaj... ;)
>> Mišljenje onih koji su dali resign na ovu konferenciju teško da je
>> relevantno, ti su se već opredelili da o književnosti nemaju šta da
>> kažu/čuju.
Možda zato što "sve" već znaju? Možda zato što nemaju vremena?
>> Dakle, niskotiražno mišljenje = "levo rusko mišljenje" :)
I (j)opet pogrešno. Zaista bi trebao da prečistiš neke stvari oko pojma
"implikacija" i pojma "ekvivalencija". Stil pisanja i drugi "kvaliteti"
levih ruskih pisaca čini njihove romane nisko tiražnim, ali činjenica da
je nešto nisko tiražno ne mora svrstati autora među leve ruske pisce.
knjizevnost.339dejanr,
>> > Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban -
>> > levi ruski pisci "izumiru" čak i u samoj Rusiji.
>>
>> Al si našao zemlju za primer, svaka ti čast. Rusija je u ekonomskom haosu,
>> teško je očekivati normalan sistem vrednosti u takvoj situaciji.
Ako je moj primer loš, a ti nađi bolji - gde prodaja levih ruskih pisaca
raste, dok u Rusiji opada zbog ekonomskog haosa? ;)
Tek, u zbiru izumiru :))
knjizevnost.340dejanr,
>> > Itekako je potrebno da razmišljamo o
>> > kvantifikovanju umetnosti jer će nam to, kada ga jednom savladamo,
>> > obezbediti neke lepe stvari.
>>
>> I odneti jednu lepu stvar - umetnost!
Možda... ali obično kada se nešto dobija, nešto se i gubi, to je nekakva
simetrija u prirodi. Što se umetnosti tiče, ne bih rekao da ćemo je
izgubiti - samo ćemo je malo redefinisati.
knjizevnost.341dejanr,
>> > Potpuno se slažem i to je upravo ono što sam ja u jednoj ranijoj
>> > sličnoj diskusiji predlagao, naročito za srednju školu. Šta ima neko
>> > ko uči za programera da se pati sa levim ruskim piscima, i obratno,
>> > šta ima da se neko ko se uči za levog ruskog pisca srpskog porekla
>> > da gubi vreme na matematiku.
>>
>> Ovo mi nešto zaudara na 'Šuvaricu', koju smo, a i još uvek proklinjemo.
Ha! Potpuno obratno! Šta je, bar nominalno, uradio Šuvar? Produžio je
osnovnu školu na 10 godina tako, opet nominalno, *povećavajući* opšte
obrazovanje. Dakle, jednom budućem zanatliji koji će spajati donje i
gornje delove obuće dao je još dve godine tokom kojih će ga upoznavati,
uz ostalo, sa levim ruskim piscima i drugim stvarima iz takozvane
"opšte kulture". Isto to je učio i onaj ko bi nekada pošao u klasičnu
gimnaziju, a sada je sedeo u te prve fiksne godine usmerenog i tek od
trećeg razreda se usmeravao ka književnosti, ali je zato u prva dva
imao da štreba matematiku, fiziku i šta ja znam šta, što bi u nekadašnjoj
klasičnoj gimnaziji bilo svedeno na nešto manju meru.
Ukratko, Šuvar je naterao svakoga da čita više levih ruskih pisaca. žudi
me da ga proklinješ ;>
>> Samo, čini mi se da tebi ne smeta to što je reč o tim,
>> konkretnim, delima, već ti smeta što su stvaraoci Rusi!?
Kao što sam već N (n->5) puta rekao, levi ruski pisci nisu nužno Rusi. Ima i
par Rusa koji su napisali knjige koje su mi se svidele (ne preterano, ali...
mogu da prođu :)
knjizevnost.342dejanr,
>> Oni - opet, on - opet... Kada u njega ugradiše svo
>> znanje ovoga sveta (i stvoriše monstruma) on, najzad, reče: E,
>> SADA POSTOJI! (bljak, bljak)
Glede toga, pročitaj i priču "Poslednje pitanje" od Isaaca Asimova.
Inače čuvena priča. Kompjuter je takođe rastao, a na kraju je obavio
dobar posao. Ne bih da prepričavam dalje jer je kraj jako efektan :)
knjizevnost.343vcalic,
>> Identifikacija sa cim?
>> Menjajuci svet, menjas i sebe.
Sa čim? Sam si sebi dao odgovor.
Vlada
knjizevnost.344vcalic,
>> Naravno.
>> Međutim, misli su samo proces. Mi tebe ovde ne prepoznajemo po tvojim
>> mislima već po njihovom krajnjem proizvodu, što je nešto što će mašina
>> jednog dana sasvim lepo moći da emulira.
Može da me emulira dok meni ne padne na pamet, da na primer, umesto na
srpskom sve ovo pišem na turskom. Onda mašina skapira šta sam ja uradio i
počne tako da me emulira, al' ja joj opet izvrdam. Kada će moći da predvidi
šta ću sledeće da uradim ? Dok to nije u stanju, onda me ne emulira, nego
analizira ;))
>> Pošto toliko držiš do ljudske posebnosti, dozvoli da te stavim pred
>> dilemu: Kako znaš da je sve što vidiš oko tebe stvarno i ljudski. Ti
>> naravno, iz "mislim dakle postojim" znaš da si ti stvaran. Međutim, kako
>> znaš da sve ovo nije samo san.
Beše neki pravac u filozofiji koji se zove 'solipsizam' i koji je
forsirao baš ovu ideju. Moglo bi se 80žonaj_broj_sa_silnim_nulama Ratova i
Mirova ;) napisati o tome zašto ovaj pravac u odnosu na filozofiju ima status
sličan onom koji karikatura ima u odnosu na sliku. No, nema potrebe raditi
takve stvari. Da sam ja sam smislio svoj doživljaj sveta, nikad recimo ne bih
sebe stavio u "demokratsku Srbiju" ((C) Ostoja '92), još manje bih izmislio
Slobu ;))
>> Ili, možda se zapravo ovde radi o globalnoj zaveri protiv tebe. Ja, i
>> Dejran i svi ljudi oko tebe možda ne postojimo već smo natprirodna bića
>> sa zadatkom da uđemo u ljudske ljušture i zamajavamo tebe.
A to li je znači!? A ja vas uvek zamišljao kao neke male zelene !? ;))
>> Možda Budva trenutno ne postoji već je zatvoren zbog radova
De crna ne postoji, bio sam tamo pre mesec dana ;)
Vlada
P.S. Elem, zaključak je da nisi baš bio ubedljiv ;)
knjizevnost.345vcalic,
>> Hm, da se ne ispostavi da taj drugi sklop koji radi sve isto što
>> i mozak ne može biti ništa drugo nego - mozak. A da napravim
>> drugi mozak, to umem i ja i to sa sve telom :) (Doduše, još to
>> nisam uradio, ali ima vremena).
Lepo rečeno. Svaka čast. ;)
Vlada
knjizevnost.346vcalic,
>> Da li proučavanje funkcionisanja mozga ima veze sa otkrivanjem
>> leka protiv raka i side? Ne bih baš rekao.
Ima veze sa rakom. Kopanjem po mozgu je provereno da je rak često
psihosomatska bolest.
Vlada
knjizevnost.347vcalic,
>> Ali upropastiti nas..:)
Ako se damo upropastiti ;)
Vlada
knjizevnost.348vcalic,
>> Mojne da zovem Amere ;) (ili da napustim pregovore ;))
Ma, jebeš Amere, daj da se još malo kokamo, lako ćemo za primirje ;))
Vlada
knjizevnost.349vcalic,
>> EVROPO JEBEM TE GLUVU !
žekaj bre!!! Ja jesam napisao da oni to ne kapiraju, ali to nije bilo u
negativnom kontekstu. Niti mogu da kapiraju, niti treba, nije za njih ni
pravljeno ;)
Jebo te, ovde ako tvrdiš da nešto domaće valja odma' si komunista,
militantni pravoslavac, vaskoliko-astralni bastiljoman i sl.
Vlada
knjizevnost.350vcalic,
>> Tebi.
>> OK, ne samo tebi nego mnogima...
>> Dokazi?
Koliko samo puta izneseni u ovoj raspravi. Da pređemo na crtanje? ;)
Vlada
knjizevnost.351vcalic,
Ova rasprava više nema mnogo veze sa književnošću pa je prenosim u
temu 'filozofija'. Reply na ovu poruku, i druge koje se bave tom temom je u
gore pomenutoj temi.
Vlada
knjizevnost.352vcalic,
Da pređemo u temu 'filozofija'. Nešto sam tamo već poslao, pa...
Vlada
knjizevnost.353bojans,
>> I (j)opet pogrešno. Zaista bi trebao da prečistiš neke stvari
>> oko pojma "implikacija" i pojma "ekvivalencija". Stil pisanja
>> i drugi "kvaliteti" levih ruskih pisaca čini njihove romane
>> nisko tiražnim, ali činjenica da je nešto nisko tiražno ne
>> mora svrstati autora među leve ruske pisce.
Postojao je i smajli na kraju...
A možda bi TREBALO da i ti prečistiš neke stvari oko upotrebe
glagola "trebati". A i za ono "nisko tiražno" nisam baš nešto
siguran :)
knjizevnost.354bojans,
>> Stalno mi stavljaš u usta (tastaturu?) nešto što nisam rekao.
>> Ono što se meni ne sviđa može da bude sjajna stvar za nekog
>> drugog, i za njega to može da bude vrhunski domet umetnosti.
>> Ja "samo" znam šta je za mene sjajna stvar i šta je za mene
>> vrhunski domet umetnosti.
Pa kako onda da neki računar (neuronsku mrežu) da naučimo šta je
to umetnost, kako da je kvantifikujemo, kada se ne slažemo oko
toga šta je ona zapravo?
Uzgred, još jedna stvar mi nije baš najjasnija. Ako sam dobro
razumeo djelovica neuronske mreze se ne programiraju, one uče na
osnovu primera. Međutim, ako bismo posmatrali ljudski mozak, da
li je ispravno pretpostaviti da čovek ima u svom genetskog kodu
"informaciju" o shvatanju umetnosti, ili to nauči u toku
sazrevanja. Mislim da bi bilo argumenata i za i protiv oba
mišljenja. Jer, bilo bi recimo teško pretpostaviti da dete
uzeto iz afričkog plemena u dubinama džungle, pa vaspitavano u
duhu zapadne civilizacije ne bi bilo u stanju da kasnije razume
slikarstvo, književnost, muziku... bez obzira na to što njegovi
preci sa takvom vrstom umetnosti nisu imali dodira (ako su
uopšte sa nekom vrstom imali).
Sa druge strane, ako se o tome šta je umetnost, zapravo uči,
kako se onda formira sopstveni ukus, a ako to ipak dolazi "od
unutra" gde su mu onda praiskonski koreni?
knjizevnost.355milan,
> Šalu na stranu, čini mi se da smo izgubili iz vida ono od čega je ova
> diskusija i počela. Ja prvi nemam ništa protiv "levih ruskih pisaca" -
> neke od njih čak veoma volim da čitam. Ono o čemu se ovde priča jeste
> njihova zastupljenost u našoj lektiri. Koliko god da su oni dobri,
> nemoguće je da se za svo ovo vreme od kada su umrli nije pojavilo bar još
> toliko dobrih pisaca. Zašto onda oni nisu zastupljeni?
Da li se pojavilo "bar još toliko dobrih pisaca" i koliko je
to "još toliko" ne znam ali da se lektira itekako ažurirala,
jeste. Očigledno je da ne pratiš lektiru kao ni njene razne
izmene. Dominiraju ideološke - čas uđe pa čas ispadne neki
ideološki podoban odnosno nepodoban pisac. Takvi, recimo, čine
30% (tj. činili su jer su lane najureni) lektire: U preostalih
70% se nalaze i Kami i Kafka i Tomas Man i Golsvorti i Andrić i
Krleža i Crnjanski, čak i Beket koji u mnogim evropskim zemljama
spada u tako reći avangardu. Nejasno je, dakle, otkud ti
zaključak da se nisu pojavili "novi pisci". Šta više, gledajući
tu skoro program lektire nisam imao nikakvih značajnijih
primedbi. Moglo bi se menjati jedno 10% sadržaja ali to nije
bitno jer bi bilo zamenjeno sličnim piscima. Za osnovnu školu to
ne važi. Sadržaj je i dalje grozan.
Uzgred, naš program za lektiru je u odnosu na evropske
države veoma savremen. U njemu dominiraju pisci tzv. evropske
moderne tj. pisci koji su vrh dostigli sredinom ovog veka. Tamo,
u većini zemalja, u lektiru ne ulazi niko ko je pisao posle
Prvog svetskog rata.
Pl poz M
knjizevnost.356dejanr,
>> A možda bi TREBALO da i ti prečistiš neke stvari oko upotrebe
>> glagola "trebati". A i za ono "nisko tiražno" nisam baš nešto
>> siguran :)
Fala, primedbu primam i tumačim kao posledicu (1) moje greške i
(2) nedostatka argumenata sa tvoje strane u glavnoj diskusiji ;)
Sledi citat iz teksta WHAT IS USENET koji se može preuzeti iz
direktorijuma INFO. Odnosi se na bonton u elektronskom konferisanju
uopšte.
>> Spelling Flames Considered Harmful
>>
>> Every few months a plague descends on USENET called the spelling flame.
>> It starts out when someone posts an article correcting the spelling or
>> grammar in some article. The immediate result seems to be for
>> everyone on the net to turn into a 6th grade English teacher and pick
>> apart each other's postings for a few weeks. This is not productive
>> and tends to cause people who used to be friends to get angry with
>> each other.
>> ...
>> If you feel that you must make a comment on the quality of a
>> posting, please do so by mail, not on the network.
Ili, na srpskom, a za čega imamo temu o.jeziku? ;)
knjizevnost.357bojans,
>> Kao što sam već N (n->5) puta rekao, levi ruski pisci nisu
>> nužno Rusi. Ima i par Rusa koji su napisali knjige koje su mi
>> se svidele (ne preterano, ali... mogu da prođu :)
Verovatno da o Rusima kao šahistima imaš bolje mišljenje nego
kao o piscima. Pazi sad ovo izvođenje:
Rusi su dobri šahisti. Ako je šah umetnost, (u klasičnom smislu
reči) znači dobri su u umetnosti, pa su onda dobri i u
književnosti... itd. Znači Dostojevski je dobar pisac :)
Ako šah nije umetnost već samo izvršavanje algoritma onda su
Rusi znači dobri u tome, a kako zaključismo da se i "lepa
književnost" može kodirati... itd.. Znači Dostojevski je dobar
pisac :))))
P.S. A zašto šah baš i nije nešto popularan u Americi? Valjda
zato što im je dosadan...
knjizevnost.358dejanr,
>> Rusi su dobri šahisti. Ako je šah umetnost, (u klasičnom smislu
>> reči) znači dobri su u umetnosti, pa su onda dobri i u
>> književnosti... itd. Znači Dostojevski je dobar pisac :)
>>
>> Ako šah nije umetnost već samo izvršavanje algoritma onda su
>> Rusi znači dobri u tome, a kako zaključismo da se i "lepa
>> književnost" može kodirati... itd.. Znači Dostojevski je dobar
>> pisac :))))
E ovo je logika na nivou one iz Winnetou-a:
- Vi se prezivate Hawkins
- Da
- To znači soko
- Da
- Soko ždere poljske miševe?
- Ako ih uhvati onda ih ždere
- Dakle, vi se zovete Hawkins, to znači soko, soko ždere poljske
miševe znači vi žderete poljske miševe
;)))
knjizevnost.359wizard,
> Nadam se da cete procitati moju pricu, da ce vam biti zanimljiva i da
> cete je preporuciti drugima.
Fino, vrlo fino... Možda sam ja malo subjektivan zbog izbora teme i
žanra, ali sam priču zaista sa zadovoljstvom pročitao.
Moje zamerke bi se pre svega odnosile na neke sitne detalje, ali to je
forma, to je rutina, to se stiče vremenom i vežbom - a suština je
stvarno OK. :)
knjizevnost.360wizard,
> E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste u većini
> ;))
Ništa ti drugo ne preostaje nego da raspustiš konferenciju, kako bi se
oformila nova na koju bi narod bio ponosan. ;))
knjizevnost.361wizard,
> Iako sam mišljenja da će se jednog dana moći napraviti veštački mozak
> (inteligencija?) po mogućnostima potpuno jednaka čovekovoj, to sa ovim
> nema veze.
Po mogućnostima možda, verovatno... Ali po osobinama - nikad.
knjizevnost.362wizard,
> Postojaće neki period kroz koji će ono napredovati, možda sasvim dovoljan
> da se i za prevodioce nađe neko drugo uhleblje (ako ništa drugo, saradnja
> na izradi programa koji prevode).
Možda za deset godina (kad reče, 2005.?) kompjuter bude u mogućnosti da
korektno prevede neki tekst kao što je tehnička dokumentacija, uputstvo
ili kulinarski recept (a i tada sigurno ne bolje od čoveka), ali
poeziju... poezija se ne prevodi, ona se prepevava. :)
knjizevnost.363wizard,
> Pa, ljudi, on je maltene
> celu Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre Slobodana Miloševića
> ;)). To su neviđeno visoki umetnički dometi, a to ni u Sloveniji nisu
> mogli da shvate, a kako će tek na zapadu.
Ovaj film je svojevremeno bio najgledaniji strani film godine u ... dal'
Parizu, dal' Francuskoj. Nismo mi tako posebni, nerazumljivi i
neshvatljivi kao što bi neki voleli da jesmo. :)
knjizevnost.364wizard,
> Ajde da se kvantifikujemo :))
>
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
>
> a na drugoj:
> djelovic, cdragan, fancy, dejanr
>
> Dakle 8:4
U bre... Ja mislio da ih šijemo samo po kvalitetu, kad ono - i u
kvantitetu i po kvalitetu. ;>
knjizevnost.365wizard,
> Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban - levi ruski pisci
> "izumiru" čak i u samoj Rusiji. Zamenjuju ih... videli ste ko - oni što
> znaju kako treba pisati ono što će ljudi želeti da čitaju :)
Blago nama onda. Mi već imamo Milju, Džeja, Baju Knindžu, Branu...
Rusi nisu ni svesni u kakvoj smo mi civilizacijskoj prednosti! To i nije
tako bitno, ali izgleda da nismo ni mi. :(((
> Ne sumnjam
> da će se takvi pisci vremenom pojaviti i u Rusiji, zamenjujući tako one
> čija će dela, nekad tako "naduvavana" i favorizovana, završiti na
> Reganovom "smetlištu istorije" :)
Ne mogu ih nikad zameniti, mogu samo kod jednog broja doći namesto njih,
ali ih zameniti - nikada. Umetnost ostaje umetnost.
Ne mogu samo da razumem zašto se raduješ činjenici da će (kako predviđaš)
prevladati zabavna litaratura i beletristika nad umetničkim, kullturnim
i civilitacijskim vrednostima u književnosti. Za mene ta činjenica (ako
postane činjenica) samo svedoči o srozavanju čovečanstva - umesto
sveopšteg razvoja, podizanja kulturnog nivoa (o pismenosti da ne
govorimo) i prosperiteta koje bi mnogo više voleo da vidim. :(
knjizevnost.366peacock,
>**< (:> mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u
>**< umetničkoj (:> muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i
>**< šta bi sve napisao da (:> je imao današnju tehnologiju?
>**<
>**< Manje od Cece(-muve), sigurno. ((;
Grešiš, sigurno, i da se zezaš.
knjizevnost.367peacock,
>**< Nisi u pravu što se prvog tiče (a za drugo ne kažem :)
>**< Prema podacima Zajednice izdavača, Frederik Ešton je,
>**< kada se govori o ukupnom broju prodatih primeraka u
>**< periodu 1948-danas (podatke za pre toga nemaju),
>**< ubedljivo najprodavaniji autor na prostorima ex-YU
>**< (računajući tu i prevode stranih knjiga), kao i
>**< najčitaniji naš autor svih vremena. Toliko je ubedljivo
>**< držao čelo liste da sledeći sa spisak nije imao ni
>**< polovinu njegove prodaje. To su, doduše, dosta bajati
>**< podaci (negde iz 1987 ili 1988 godine), ali nemam
>**< novije, a ne verujem da se tu nešto bitnije promenilo.
Ukucaj podatke, leba ti, i kaži izvor. Luna su čitali krimić
fanovi koji nisu tako brojni kao čitateljke "ljubića", za
koje mogu da tvrdima da su se prodavali (i još uvek se
prodaju) kao alva.
knjizevnost.368peacock,
>**< nove a knjige Hejlija, Šeldona, Foleta, Kišona, Asimova
>**< i drugih +++++++
Šta će ovaj u ovom lepom društvu?
knjizevnost.369peacock,
>**< Onda, da ukinemo škole pa neka se svako sam obrazuje?
>**< :) Ipak moraju postojati neki udžbenici, pa i pregledi
>**< svetske književnosti, jer ne može niko da pročita, šta
>**< znam, 40-tak gigabajta koliko je "nataloženo" u nekoj
>**< omanjoj biblioteci sa 50-tak hiljada knjiga.
Taman posla! Škola treba da ti pomogne da se ne izgubiš
izmedju tih 40-tak gigabajta što, priznajem, zavisi od
školskog programa što je posebna tema za diskusiju. Suština
je u tome da te nauči da razmišljaš, a ti ćeš vrlo brzo sam
da izgradiš svoje sopstvene kriterijume i da odabereš ono što
ti se dopada.
>**<>> Ti si svoj, očigledno izgradio i ja to poštujem, ali
>**<>> ti ne mogu dati za pravo da negiraš sve ostale koji
>**<>> se ovde javljaju sa potpuno drugačijim stavovima.
>**<
>**< A gde ih ja, moliću lepo, negiram? Ja priznajem svakome
>**< pravo na izbor knjiga koje će čitati, i samo tražim da
>**< se i meni dopusti slično pravo, uz pravo da diskutujem
>**< o tome sa istomišljenicima i neistomišljenicima. Kao
>**< što si možda primetio, neki već traže da se
>**< samo-prognam u PC.????.?? konferencije, i sad bih te
>**< pitao sa koje strane tu vidiš toleranciju a sa koje ne?
Da te podsetim: sve je počelo od LRP koje si ladno otpušio. U
principu, ovakve diskusije tretiram kao stvar ukusa, ali si
ti počeo da iznosiš argumente koji se svode na nekakvu
kvantifikaciju koju ne mogu da prihvatim. Pravo da diskutuješ
i da kažeš šta misliš ti niko ne može uskratiti, a to što te
neki teraju u PC konferencije je stvar njihovog
(ne)vaspitanja a možda i mladalačke impulsivnosti. Zato je
nabolje da rezimiramo i da svedemo celu priču na stvar ličnog
ukusa.
>**<>> Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije
>**<>> čitaju one dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u
>**<>> poglavlju, pa onda jedan odlomak, glavu po glavu i
>**<>> pročitao je knjigu. Nema to veze sa čitanjem.
>**<
>**< Možda i nema, ali ima veze sa vremenom. A za onoga za
>**< koga je vreme novac, to i nije tako beznačajna stvar ;)
Nisi samo ti u frci sa vremenom. Ono što mi je nekada bilo
navika, sada se svelo na čitanje kada sam bolestan (što i
nije neko pogodno vreme) i godišnji odmor koji uvek prekratko
traje :( Vreme jeste novac, ali ponekad više volim da
priuštim sebi zadovoljstvo nego novac. Da se razmemo, novca
imam onoliko koliko ga zaradim, što u današnjim uslovima
znači manje nego što bi trebalo. Ali se mnogo bolje osećam od
ljudi koje srećem u poslu kojima su džepovi puni DM i novac
jedini kriterijum života.
knjizevnost.370peacock,
>**< Važi, al' pazi se ako počneš da me ofiraš ovde ;)))
Neću :))
knjizevnost.371peacock,
>**< dopao mi se taj
>**< poziv.
>**<
>**< Charles Bukowski
Oćeš da vidiš originalno pismo sa malom sličicom nažvrljanom
rukom mastora?
knjizevnost.372fancy,
ŮŢ> Jebo te, ovde ako tvrdiš da nešto domaće valja odma' si komunista,
ŮŢ> militantni pravoslavac, vaskoliko-astralni bastiljoman i sl.
'Ajde Vlado, smiri se, tebi barem nema šta da zamerim po pitanju
političkog opredeljenja..;) Zezam se... nego nije trebalo suviše
ozbiljno da shvatiš ono.
.F nO morE.
MOJ čIVOT JE LEP ! (grafit, odma' do "onog")
knjizevnost.373fancy,
ŮŢ> Ako se damo upropastiti ;)
Ma hajde, laka smo mi roba..;)
.F nO morE.
knjizevnost.374fancy,
ŮŢ>>> Dokazi?
ŮŢ> Koliko samo puta izneseni u ovoj raspravi.
Aaa TI DOKAZI..? E, onda O.K... mojne crtaš.
;>
.F nO morE.
knjizevnost.375fancy,
ŮŢ> Postoji, i baš o tome govorim - knjiga je niz bitova koji može da napiše
ŮŢ> čovek, a moći će eventualno jednoga dana da je napiše i računar, tako
ŮŢ> da efekat te knjige na čoveka bude isti ili bolji nego da ju je napisao
ŮŢ> čovek.
Evo nečega zanimljivog, možda naizgled nema mnogo veze sa diskusijom,
ali opet, then again..;)
Iz područja je koje je meni izuzetno blisko, dakle, muzika...
Sećam se da su prvi sintisajzeri izazivali velike averzije kod muzičara,
čak se toliko daleko išlo u tome da je na pojedinim pločama stajalo
obaveštenje da "na ovoj ploči nema sintisajzera". Razlozi za to su bili
slični gorepomenutim u vezi kompjutera i knjiga... te nemaju dušu, te
znači da će moći da svira svako bez obzira na muzičko obrazovanje...
Onda su krenuli eksperimenti sa elektronskim komponovanjem, i onda se
digla dreka u fazonu "ma neće mašine moći da komponuju u životu..."
(isto - fali im senzibilitet Mocarta, sluh Betovena ;), etc...) O.K.
Pored toga, izgledalo je i strašno komplikovano sa stanovišta razvoja
tehnike (setimo se izgleda prvih računara... pa i Emersonovih sintija).
Prošlo je vreme, nauka uznapredovala, pogotovu u domenu integrisane
mikroelektronike, i već je dostupan softver a bogami i hardver koji
omogućuju nešto vrlo nalik na, ili možda čak i samo - komponovanje...
Na zadate recimo, akorde, tempo pesme, stil i orkestraciju, dobijate
gotovu kompoziciju... Obratiti pažnju... OVO je u komercijalnoj
prodaji, dostupno za par stotina deviza svakom, a možete li onda
zamisliti šta se sve nalazi u laboratorijama..?
Da ne pominjem potpuno elektronsku kompoziciju koju su Japanci pre
izvesnog broja godina startovali na nekom sajmu elektronike, koja
traje,traje, traje i traje... i traje - procenjeno je da je njena dužina
negde oko 36 godina... (singl verzija je nadam se kraća - par meseci ;)
a mogu da zamislim kakav bi tek remiks bio ;))))
E, sad, da se ne lažemo, i pričamo o tome kako to "nema dušu i emocije,
jer to je, bože moj, čista elektronika"... ne verujem da bi neko mogao
sasvim jasno da otkrije razliku između toga (potpuno elektronski
komponovane muzike) i radova nekih sadašnjih synth heroja... Uostalom
ima indicija da je Mocart živ sada, 'ladno bi se okružio Korg-ovima,
Yamahama, Rolandima, E-mu... ili čak pomogao inženjerima da rade na
usavršavanju elektronskog komponovanja...
Sada, ako posmatramo muziku kao produkt 12 nota (klasičan tonalitet) i
povučemo paralelu nota-slovo & akord-reč (dobro, dobro... znam da je
pregrubo, ali dâ se aproximirati za naše potrebe...) dolazimo do toga da
nas samo neko vreme razvoja VLSI -ova u neke VVVLSI ;) deli od "pisanja
knjiga po porudžbini..." I možda čak uskoro nećemo znati da li se iza
imena npr. Novica Milić DX2 krije čovek od krvi i mesa ili dobro
ukomponovan set čipova, ili je npr. Dejan Balinda-Gigabajt pseudonim
mašine koja po potrebi ove konferencije izbacuje "Mozgalice".
Samo nek' ne boli :)
.F nO morE.
knjizevnost.376fancy,
ŮŢ> Uzgred, naš program za lektiru je u odnosu na evropske
ŮŢ> države veoma savremen.
Touche!
Da li je neko zamijetio da mi uopšte u školi nismo izučavali
Shakespear-a ??
Pouzdano, za generacije iz prve polovine 60-ih, znam da su zasipane
LRP a pri tome se William S. jedva pomenuo, i to usput.
(valjda zato što smo imali savremenu naobrazbu..?)
.F nO morE.
knjizevnost.377djelovic,
> Može da me emulira dok meni ne padne na pamet, da na primer, umesto na
> srpskom sve ovo pišem na turskom. Onda mašina skapira šta sam ja uradio i
> počne tako da me emulira, al ja joj opet izvrdam. Kada će moći dap redvidi
> šta ću sledeće da uradim ? Dok to nije u stanju, onda me ne emulira, nego
> analizira ;))
Ulaziš u tehnikalije, a ne u suštinu.
Naravno da tebe (misliš dakle postojiš) nemožemo zameniti a da ti ne
primetiš :). Ali, možemo zameniti sve oko tebe, koje ti "znaš" samo po tome šta
rade, dok su ti njihove misli nedokučive. Da ponovim još jednom, ti zaista ne
znaš da li sam ja stvarno čovek ili sam možda neki Dejranov gnusni eksperiment
u oblasti veštačke intelignecije :).
> Beše neki pravac u filozofiji koji se zove 'solipsizam' i koji je
> forsirao baš ovu ideju. Moglo bi se 80žonaj_broj_sa_silnim_nulama Ratova i
> Mirova ;) napisati o tome zašto ovaj pravac u odnosu na filozofiju ima
> status sličan onom koji karikatura ima u odnosu na sliku. No, nema potrebe
> raditi takve stvari. Da sam ja sam smislio svoj doživljaj sveta, nikad
> recimo ne bih sebe stavio u "demokratsku Srbiju" ((C) Ostoja '92), još
> manje bih izmislio Slobu ;))
Solipsizam nema dobar status zbog "slepe ulice" u koju vodi. Ako prihvatiš
hipotezu koju sam ti izneo, sve ostalo (pa i filozofija) gubi na značaju jer je
ovo samo san :).
BTW, što ae tiče "demokratske Srbije", možda je ovo noćna mora? :)
>>> Možda Budva trenutno ne postoji već je zatvoren zbog radova
>
> De crna ne postoji, bio sam tamo pre mesec dana ;)
Znam, ali nam je frka zbog tvog odlaska u Grčku, pa smo morali brzo da
radimo.
P.S. Da ne tražim poruku: Dejrane, u jednoj od ranijih poruka si rekao da na
ovu konferenciju trošiš svega dvadesetak minuta dnevno. S obzirom da
meni fizički ne uspeva da sve napišem bez jedno sat vremena, ajde
otrij mi tajnu. Brzo kucaš? Ne čitaš sve, već selektivno, po autorima?
knjizevnost.378djelovic,
> Hm, da se ne ispostavi da taj drugi sklop koji radi sve isto što
> i mozak ne može biti ništa drugo nego - mozak. A da napravim
> drugi mozak, to umem i ja i to sa sve telom :) (Doduše, još to
> nisam uradio, ali ima vremena).
Pravljenje ljudi je nešto što sa sobom nosi određene etičke dileme i nije
tema ove diskusije, pa bi samim tim hteo da izbegnem raspravu o tome. Ono o
čemu ovde pričamo jeste pravljenje kompjutera, što će reći uskospecifičnih,
pouzdanih mašina koje bi u određenoj, uskoj klasi problema funkcionisale kao
čovek.
Na primeru kvantifikacije umetsnosti, to ne znači da ću ja da kopiram tvoj
mozak već da ću da *oponašam* samo onaj njegov deo koji se bavi ocenjivanjem
dela.
Dejranova izjava o tome da sklop za ocenjivanje umetnosti postoji (tj.
mozak), i da se prema tome može emulirati (svaki se sklop može emulirati) nije
govorila o tome da li to treba raditi, već je dokazivala da je to moguće.
knjizevnost.379vitez.koja,
#=> Jel' moram? Nisam baš ljubitelj, ali recimo da je dobar
#=> zvuk telekastera u njoj...
Dobar zvuk gitare sigurno ne čini pesmu dobrom sam po sebi... Ima tu još nešto,
što se na da baš tako lako opisati.
knjizevnost.380vitez.koja,
#=> Po mogućnostima možda, verovatno... Ali po osobinama -
#=> nikad.
Zašto ? Ako pretpostavimo da u ljudskom mozgu nema ničeg mističnog, već da
počiva na zakonima fizike, onda se u njemu odigrava konačno mnogo procesa koje,
pre ili kasnije, možemo detaljno opisati. Ona počnemo da pravimo kopiju (koja
će prvo da bude ogromna a posle sve manja i manja) i eto verne slike
"polaznog" mozga, ekvivalentne i pos sposobnostima i po osobinama...
knjizevnost.381vitez.koja,
#=> Ako je moj primer loš, a ti nađi bolji - gde prodaja
#=> levih ruskih pisaca raste, dok u Rusiji opada zbog
#=> ekonomskog haosa? ;)
Ne raste nigde, baš kao ni prodaja rols-rojsova ;) ili slika velikih majstora.
Oni se prodaju *stalno*.
knjizevnost.382ilazarevic,
> stvari. Već sada mnogi pisci koriste složen matematički aparat ugrađen u
> kompjuterske programe da bi unapredili kompoziciju i stil svojih dela,
> izbegli ponavljanja, otklonili nelogičnosti itd, a o kontroli jezika i
> gramatike da i ne govorimo.
Fuj! To sigurno nije umetnost... Umetnost se ne da kvantifikovati, sem u
broju prodatih primeraka (što i nije značajno). Ne može se ceo svet
predstaviti ciframa.
knjizevnost.383ilazarevic,
> Ha, ha, ha, ko se bude učio logici na, recimo, "Procesu" taj će stvarno
> u velikog logičara da izraste ;>>
Onda, pretpostavljam, ni u "1984." nema logike?
PS. "Proces" - najbolji roman "glavnog toka" (za mene).
knjizevnost.384ilazarevic,
> lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše,
> "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
E, ovo su već teške reči ;) "Stranca" bih ti i oprostio, ali "Proces"...
Ceterum censeo, pokušaj da se udubiš u knjigu sa psihološke, a ne sa tehničke
strane.
knjizevnost.385ilazarevic,
> Ma, da. Šta se i ja foliram. Odoh u podrum da izvadim Staljinovu sliku.
Da ja pozovem brata Đuru? :)
PS. "Balkanski špijun".
knjizevnost.386ilazarevic,
> se da je to bila šala a ne "imamo mi već postupak kojim će i V. Smit na
> kraju da shvati da voli Velikog Brata"?
Hm, biće nešto od tebe :) Sad lepo pređi sa "Osamdeset četvrte" na "Proces" i
videćeš, problem se poklapa.
knjizevnost.387peacock,
#### Nema sumnje da postoji sklop težak jedva 2-3 kilograma koji
#### je u stanju da pojmi i stvara ono što mi zovemo umetničkim
#### delima. Otkud znam? Otuda što takav sklop, u vidu ljudskog
#### mozga, postoji i to evidentno radi. Ako postoji jedan takav
#### sklop, mogao bi se napraviti i drugi, pa zvali ga kompjuter,
#### neuralna mreža ili nekim desetim imenom.
Zavisi samo kako se pravi :) Sigurno ne šrafcigerom i lemilicom :)
knjizevnost.388fancy,
ŮŢ> Oćeš da vidiš originalno pismo sa malom sličicom nažvrljanom
ŮŢ> rukom mastora?
Oću.
(skenjiraj i prikači u mail :)
.F nO morE.
knjizevnost.389fancy,
ŮŢ> prevladati zabavna litaratura i beletristika nad umetničkim, kullturnim
ŮŢ> i civilitacijskim vrednostima u književnosti.
Nije moje da se mešam, ali pomenuto je "redefinisanje" kao pojam, a da
li ti je ikad palo na pamet da bar malo posumnjaš u postojeće temelje
"umetničkih, kulturnih i civilizacijskih vrednosti u književnosti" ?
.F nO morE.
knjizevnost.390mnikolic,
> govori koja je dobra, a koja nije. E, posle hiljadite jabuke neuronska
> mreža je "naučila" koja je jabuka dobra a koja nije, i dalje može sama.
> Jednostavno, uči da potpuno verno oponaša čovekov mišljenje za neku
> određenu klasu problema. Ne postoji nijedan realan razlog zašto to ne bi
> funkcionisalo i sa umetničkim slikama, s tim što je, naravno, potrebna
> mnogo kompleksnija mreža zbog kompleksnosti samog problema.
Kada razmišljam o funkcionisanju neuronskih mreža, onako kako si to
ukratko i pojednostavljeno predstavio, muči me jedan problem. Naime, čovek
nema uvek isti doživljaj prema nekom umetničkom delu. Raspoloženje u kome
se nalazi u datom trenutku može imati vrlo snažan uticaj, toliko snažan da
bi zaključci o istom delu posmatranom pod različitim uslovima mogli biti
dijametralno suprotni. Možda se varam, ali mislim da još uvek niko nije ni
nagovestio mašinu, koja će za isti problem postavljen danas, kada je lep dan
i sutra, kada udari kišurina, dati u izvesnoj meri različite rezultate.
Moglo bi da se desi, kao što je i bojans već pomenuo, da savršena
simulacija ljudskog mozga zahteva mozak sam po sebi. E sad, da li su nam
potrebni duplikati nas samih, nisam siguran. U stvari, za sebe jesam :)
Dovoljna sam muka sam sebi da bih još imao i veštački napravljenog
dvojnika. Hvala, ali ne hvala :)
m.
knjizevnost.391madamov,
> Da ja pozovem brata Đuru? :)
Ima nas žvorovića. B)
knjizevnost.392ndragan,
/ Rusima svaka čast na "Majstoru i Margariti" od Bulgakova, i
Takođe preporučujem i "Putovanje diletanata", finu parafrazu
Dostojevskog (između ostalog) i "Gutljaj slobode", oboje od Okudžave.
Sad će neko reći da Okudžava i nije Rus.
knjizevnost.393ndragan,
/ Njujork je stariji od Sankt Peterburga, zar ne?
Šta, jel Novi Amsterdam stariji od Svetog Petrovgrada? :)
/ P.S. Ko je ono beše rekao: "Ameriku su otkrili mnogi pre Kolumba, ali
/ niko nije imao hrabrosti da to prizna" ;)) ?
Ne znam ko je, ala ga je i trefio :). Po mojoj definiciji, Kolumbo je
poslednji pronalazač Amerike. Što su to bila neka šugava vremena, ni
patentnog prava, ni valjanih arhiva, ničega bre.
knjizevnost.394ndragan,
/ Aristotela sa "filozofskom mišlju" onog kauboja što je prvo bio
/ kobajagi glumac, pa posle postao neki tamo predsednik jedne svetske
/ sile.
Koliko se sećam, gosn kravar je izigravao Đoku pre Đoke (Vješticu) na
nekom lokalnom radiju, pa je tek posle bio glumac.
/ video taj komplet Dostojevskog. "Eštona" sam viđao samo u formi
/ vikend-romana.
E da, ali je bio prevođen i na hrvatski. Ozbiljno, video sam '81 crno
džepno izdanje (korice crne boje), gde se spominju Jane Wittington,
Donald Sickert (ili Seekert - nikad mi nije jasno kako se gosn M.
Milošević tako zeznuo da izmisli nepostojeće prezime) itd, ijekavizirato
i kanda prevedeno bajagi na američanski ingleški i nazad.
Kad smo kod tih bajagi američkih imena, jedan od žešćih LRP, Aleksej
Beljajev, nafrljao se ko niko njegov, a vrhunski biser mu je "mister Raj
Rup".
knjizevnost.395ndragan,
/ Golf bolji auto od Rols Rojsa (prodavaniji je). A možemo i da
Može i gore - Ford T, najveći procenat prodaje jednog modela na tržištu;
Folksvagen buba, najveći broj primeraka, Spaček - najviše godina
proizvodnje po kubiku, Fića - najduža proizvodnja u izbačenom odelenju
nakon napuštanja u centrali, Lada - najveći broj novih verzija nakon što
je centrala odustala, Vartburg - najniža cena po kilogramu žive vage...
Da se pokazati da su paradoksi lako prenosivi nazad u književnost.
knjizevnost.396ndragan,
/ u nekim beskonačnim) može se uvesti relacija poretka, i to ne samo
/ jedna. Ni jedna od tih relacija poretka ne može dati pogrešne
/ rezultate
I svaka je tačna za sebe, i podjednako pogrešna. Ovo me podseća na
besmislene rasprave o tome ko je bolji, Bitlsi ili Stounsi, Hendriks ili
Klepton, Fjord ili Jung (na ovo sam znao odgovor - u fjord možeš da se
skloniš kad je oluja). O ukusima se ne raspravlja, eventualno možemo da
pričamo o srazmeri u školskoj lektiri.
Koliko god da ti držim stranu po pitanju SFa (ko je rekao "znao sam") i
potrebe da se u srednjoškolsku lektiru ubace bar predstavnici
značajnijih žanrova ovog veka, a na uštrb pisaca koji su upali po ključu
ili rusofilnim strastima sastavljača programa, toliko mislim da nema
smisla izbaciti Tolstojevskog. Za Šolohova, Ljermontova i još par imena
ne bih rekao ni reč, za Gogolja bih još razmislio, a za žehova naprosto
nemam živaca. Ta njegova atmosfera beznadežnog raspadanja
aristokratije... ubija. Volju za čitanjem. Dostojevski je to bolje
uradio :).
/ Glupost. Kada matematika uđe u neku oblast, ona postaje nešto, dotle
/ je uglavnom prazna priča.
Matematika i jeste uglavnom prazna priča, dok ne uđe negde pa se
prekrsti u primenjenu, onda postaje nešto opipljivo. Neprimenjena
matematika je, tako, nešto u vazduhu, što su lepo opisali LRP :)
knjizevnost.397ndragan,
/ neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter
/ izliferovao.
Naći će se u sledećim, čim u pomenuti program bude ubačen
dr.grba.bećarac.emulator :)
knjizevnost.398ndragan,
/ žemu bi uopšte služila rang lista? One se, istina, prave, ali i
/ njihovim
Molim da ZZ uoči da je ova poruka (i još par udvojenih) zaista bila dva
puta u _istom_ egzeku, da ne bi bilo "ua dupli egzek".
Disketa na kojoj sam ga nosio u firmu je bila formatirana onim FMT na
1,33M, što se na nekim mašinama lepo čita, a na onoj sa koje sam zvao
nije bilo baš lepo ;). Nije prijavio nikakvu grešku, a egzek je izgledao
mestimično čudno.
Najlepše od svega je što su sve poruke regularno prošle :)
knjizevnost.399dejanr,
>> Ne mogu samo da razumem zašto se raduješ činjenici da će (kako predviđaš)
>> prevladati zabavna litaratura i beletristika nad umetničkim, kullturnim
>> i civilitacijskim vrednostima u književnosti.
NADUVANIM umetničkim, kulturnim i civilizacijskim vrednostima u književnosti.
Nestaju oni koji su ih godinama naduvavali, i to me jako raduje :)
knjizevnost.400dejanr,
>> > Ako je moj primer loš, a ti nađi bolji - gde prodaja
>> > levih ruskih pisaca raste, dok u Rusiji opada zbog
>> > ekonomskog haosa? ;)
>>
>> Ne raste nigde, baš kao ni prodaja rols-rojsova ;) ili slika velikih
>> majstora. Oni se prodaju *stalno*.
Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju sve manje ;>
knjizevnost.401vcalic,
>> Šta, jel Novi Amsterdam stariji od Svetog Petrovgrada? :)
Jeste. New Amsterdam je osnovan hiljadu šesto dvaes' i neke, a Petrograd
1703.
Vlada
knjizevnost.402dejanr,
>> Umetnost se ne da kvantifikovati, sem u broju prodatih primeraka
>> (što i nije značajno).
Prebroj koliko knjiga ima strana, već si je nekako kvantifikova. To piše
na svakoj kartici koja opisuje knjigu u svakoj biblioteci.
>> Ne može se ceo svet predstaviti ciframa.
Može.
knjizevnost.403bojans,
>> Zašto ? Ako pretpostavimo da u ljudskom mozgu nema ničeg
>> mističnog, već da počiva na zakonima fizike, onda se u njemu
>> odigrava konačno mnogo procesa koje, pre ili kasnije, možemo
>> detaljno opisati. Ona počnemo da pravimo kopiju (koja će prvo
>> da bude ogromna a posle sve manja i manja) i eto verne slike
>> "polaznog" mozga, ekvivalentne i pos sposobnostima i po
>> osobinama...
Pazi sad. Da li će ta kopija u pogledu strukture i upotrebljenih
materijala da se razlikuje od mozga? Možda je baš mozak taj
konvergentni oblik materije koji radi to što radi?
Drugo. Na ovom svetu ima nekoliko milijardi ljudskih mozgova,
svi rade po nekom algoritmu i ni jedan se ne ponaša potpuno isto
u određenoj situaciji. Prema tome, teško da bi se emulacija
mozga mogla izvesti bez detaljnog zalaženja u njegovu
biohemijsku strukturu. Jer, ako bi recimo neku neuronsku mrežu
pokušavali da naučimo šta je to lepa književnost, pa prvo krene
da objašnjava dejanr, a onda milan na pr. dotična mreža
(računar) bi očas shvatila poentu rečenice "ko to mene ovde
zajebava?" Posebno je pitanje šta je to ROM mozga, šta je tu
zapisano i kako to pročitati. Dakle, treba li se mozak
proučavati po principu crne kutije ili treba non-stop zavirivati
unutra?
Smatram da se mnogi ovde prilično uljuljkuju tezom "teorijski je
to moguće i izgleda tako i tako..." Pa, pobogu, mislim da nije
sporno da niko ne želi da mistifikuje život, mozak, umetnost,
sve što je kroz istoriju ljudskog neznanja bilo označavano kao
Božji dar. Da sve te pojave imaju svoju materijalnu fizičko -
hemijsku podlogu i da se mogu digitalizovati, takođe je jasno.
Problem je samo u tome da je, kako je već rečeno, da bi se sa
tim nepreglednim nizovima bitova uhvatio u koštac, analizirao ih
i na kraju spoznao, potreban računar milijardama puta brži od
onih kakvim sada raspolažemo, koji bi se u svom terminalnom
stadijumu ponašao kao ljudski mozak. A taj ljudski mozak finalni
je proizvod jednog procesa koji je trajao stotinama miliona
godina, pa se ipak nije javio u više oblika, već u samo tom
jednom. I sad bi taj mozak hteo da pravi sebi dvojnika,
savršenijeg i sposobnijeg od sebe. Plašim se da bi ipak svi
napori dokazali jedinstvenost takvog oblika materije.
knjizevnost.404fancy,
ŮŢ> Sad će neko reći da Okudžava i nije Rus.
Okudžava i nije Rus.
knjizevnost.405fancy,
ŮŢ> Jeste. New Amsterdam je osnovan hiljadu šesto dvaes' i neke, a Petrograd
ŮŢ> 1703.
Znači lagali su nas za one "stare tarabe"... ?? ;)
.F nO morE.
knjizevnost.406drazen,
> Ah, koja konstrukcija :) Ubedio si me upravo onoliko koliko i izvesna sa
> treceg kanala koja kaze da nas je to sto smo prestali da pratimo pravu
> umetnost i nasu autenticnu kulturu (u koju, bojim se, spadaju levi ruski
> pisci kao kamen temeljac ;) oteralo u seksualnu revoluciju (podmetnutu
> nebeskom narodu, prirodno) koja nas svakodnevno upropascuje ;>>
Konstrukcija nije nista manje validna od brojanja strana po dzepnoj
teoriju knjizevnosti dva profesora sa Harvarda. Sa druge strane
poredjenje stepena tvoga ubedjenja je irelevantno. Jer uopste nisam
hteo da te ista ubedjujem. Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo
svoje i pogresno misljenje, te da si na ono drugo potpuno imun.
Pl poz D
knjizevnost.407novim,
> knjiga po porudžbini..." I možda čak uskoro nećemo
> znati da li se iza imena npr. Novica Milić DX2 krije
> čovek od krvi i mesa ili dobro ukomponovan set
> čipova
ja DX2? jock, bre, još sam bedni 386SX 20 Mhz :(
knjizevnost.408jovana,
> Da, to je onaj naš čuveni "bol u duži", ono od čega, ako je
> verovati Bajagi, pati i sam Hemfri Bogart :)
Nije Bajaga, nego Bora žorba ("Kazablanka")
knjizevnost.409jovana,
> A ja se pitam koliko li je LjUDI u stanju da smisli dobar vic.
> Kompjuteri u suštini i nisu daleko od toga...
Dovoljno je ako može samo i jedan. Za kompjuter još nisam
čula...
knjizevnost.410jovana,
> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb
> (ili grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe
> smatrao bi nas
"Ne živi čovek samo od hleba" (italijanska poslovica).
knjizevnost.411veca,
>> Možda za deset godina (kad reče, 2005.?) kompjuter bude u
>> mogućnosti da korektno prevede neki tekst kao što je tehnička
>> dokumentacija, uputstvo ili kulinarski recept (a i tada sigurno ne
>> bolje od čoveka), ali poeziju... poezija se ne prevodi, ona se
>> prepevava. :)
Isti slučaj je i sa aforizmima (šta ću moram da guram svoju
branšu :) ) Kad mi je pre nekoliko godina jedan kolega rekao da
kad pišem, pazim i na to da li može da se prevede, ja k'o iz
topa: ih ko će moje aforizme da prevodi, on: nemoj tako, nikad se
ne zna! Nakon izvesnog vremena tako i bi. Naši aforizmi se
prevode, čak i sada (pod sankcijama :) ), ali ne svi, neki
jednostavno ne mogu da se prilagode drugim mentalitetima. Ni
jedadan com prg to ne bi mogao :)
knjizevnost.412veca,
>> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb (ili
Meni jedno vreme jeste bila hleb, ali onda kupih kompjuter :)
Ne, nemam program koji će pisati umesto mene :) (može li se
napraviti neki koji će biti dovoljno bezobrazan :), morbidan,
ciničan, paradoksalan, lucidan etc. da može pisati dobre satire?)
jednostavno, nemam dovoljno vremena da padnem u trans :) i pišem.
Doduše, kad bih se odrekla sezama, ko zna... :)
knjizevnost.413veca,
>> Da li je iza reči stajalo ovo ili ono to ti kada uzmeš knjigu pojma
>> nemaš. Sve što imaš je knjiga, tj. niz slova. Šta ćeš pronaći "iza"
>> reči u knjizi je tvoj problem, zapravo stvar tvoje imaginacije.
Da li je baš tako? Knjigu uzimaš, najčešće, prema onome što
očekuješ da će se naći iza tih reči, žanr, forma, pisac etc.
Stvar imaginacije stoji, sam si rekao da si se u neke Agatine
knjige razočarao, dakle nije ispunila tvoje očekivanja u odnosu
na ono što je pre toga pisala, ali si svakako unapred znao šta
možeš da očekuješ, bolje od toga je kad te pisac prijatno
iznenadi :)
knjizevnost.414veca,
>> žitanje knjige *u tebi* (ne samo u tebi, naravno :) izaziva
>> emocije, baš kao i muzika, film itd. Ok. Ali u knjizi objektivno
>> nema ništa osim slova.
Slova koja u čitaocu pokreću emocije. To nije ništa, to je mnogo.
Dostojevki u tebi možda pokreće negativne emocije, i to je opet,
nešto.
>> može da izazove samo čitanje originalnog rukopisa koji je napisao
>> pisac guščjim perom, pa ono, kad je bio tužan a ono zadrhtala ruka
>> na neki neponovljiv način :) No to je u međuvremenu prekucano,
>> preštampano, slova standardizovana u fontove itd, pa opet izaziva
>> emocije :)
U tome se ogleda kvalitet pisca, da te natera da osetiš kad mu je
ruka zadrhtala. :)
knjizevnost.415veca,
>> nismo razumeli. Ako kažem da "ja mislim da je nešto loše", to je
>> otprilike sinonim za "ja znam da mi se to ne sviđa". Neko drugi,
Možda, tj. verovatno jesi, ali si to loše prikazao :)
knjizevnost.416veca,
>> Moj omiljeni je "Preobražaj".
Kad sam pročitala tu priču, nekoliko dana nisam mogla da se
oporavim (u pozitivnom smislu, naravno).
knjizevnost.417veca,
>> Ovaj film je svojevremeno bio najgledaniji strani film godine u ...
>> dal' Parizu, dal' Francuskoj.
Drugarica mi je pričala da su prošle godine u Lonodonu, prikazane
neke predstvave D.K., prevedene na engleski (po njenim rečima,
veoma korektno, s obzirom da je studirala engleski, verujem joj
na reč :) ) i da su veoma dobro primljene, čak iznenađujuće
dobro.
knjizevnost.418veca,
>> U poslednje dve godine Demitijev nije uspeo da pronađe izdavača za
>> svoju najnoviju knjigu poezije od 600 strana. "Kažu da poezija nije
>> više profitabilna, traže se petparački romani", žali se Demitijev.
Znaš kako, zbirke pesama su naporne ako imaju toliki broj
strana/pesama, i samim tim postavlja se pitanje kvaliteta.
>> Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban - levi ruski
>> pisci "izumiru" čak i u samoj Rusiji. Zamenjuju ih... videli ste ko
>> - oni što znaju kako treba pisati ono što će ljudi želeti da čitaju
>> :)
I njima je, kao i nama, komunizam uništio kulturu i kulturu
stvaranja, (a sada, u pokušaju da se dodvore zapadu, pokušavaju i
na taj način, što će tvrditi da je jedna Danijela Stil ili Džeki
Kolins (Bože me sačuvaj) isto tako dobra kao i LRP) te ne vidim
ništa čudno što je tako. Rekla bih da si bio pomalo zlurad kad si
ovo kucao, a takvo stanje bi se pre moglo okvalifikovati kao
tužno, umesto što se likuje.
knjizevnost.419veca,
>> Mislim da nisi u pravu. Obavezno školovanje je relativno skorašnji
>> izum, a civilizacija je i pre toga napredovala.
Jako sporo, sve do ovog veka. (ima li tu uticaja i obavezno
školovanje? ;)) )
>> da je jako glupo terati nekoga da uči kako se rešava kvadratna
>> jednačina ako on to ne želi da zna i ne treba mu... naravno, to
>> neznanje povlači za sobom posledice, ali sam je izabrao...
Nije glupo. Smatram da neke osnovne stvari svako treba da zna, a
deca, pogotovo u osnovnoj školi unapred ne znaju šta žele, a šta
ne. Iz rezultata koje postižu, može da se vidi prema čemu imaju
više afiniteta. Meni se recimo, u osnovnoj školi najviše dopadala
biologija, i nisam mnogo volela da čitam (trebalo je vremena za
zujanje i doterivanje :) ), matematiku sam volela zbog dobre
(mlade) profesorke, koja se sa nama družila kao da nam je
drugarica, te smo se trudili da je ne razočaramo, a ne zbog same
materije, koja mi, čini mi se ne leži :) Tek kasnije sam počela,
ozbiljnije da čitam, a potom i da pišem, objavljujem...
knjizevnost.420vitez.koja,
#=> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se
#=> prodaju sve manje ;>
Ovakvoj zasnovanoj argumentaciji ne može se ništa prigovoriti. Ko je rekao
"paušalna ocena" ?
knjizevnost.421zolika,
>>>> Eto za klinca....
>>
>>
>> VELIKO, VELIKO HVALA !!!!! (:
A moja pesma? Kog očina sam izmišljao celu pesmu, ako nećeš i NJU da pro-
čitaš klincu?
knjizevnost.422mihailo,
SAJAM KNJIGA
Ukoliko to koga zanima, sledi par utisaka.
Prošle godine su se izdavači žalili na cenu izložbenog prostora,
govorili kako će umesto sajma biti druženje po knjižarama i sl. No,
i ove godine bi sajma.
Osnovne tendencije su: štandovi na koje se izlaže na par kvadratnih
metara 1 knjiga (u više primeraka),i tendencija pretvaranja prodajnog
dela u staretinarnicu.
Cene su u bile markama, tj. u bodovima koji su zapravo bili - marke.
Ta novotarija je opšte prihvaćena u Bgdu od početka maja. Srećom, bilo
je par mesta gde je bod bio i 10-ak hiljada. Ukoliko želite da
kupujete knjige, bolje obiđite lokalne knjižare, a najtoplije
preporučujem dopisnu "Vajatovu" knjižaru (bod je još par dana 7,000...
dinara, naravno :)
Bio sam na sajmu u petak. Bilo je VRLO malo ljudi - dosta manje nego
prošle godine. Makar nigde gužve...
Prodavci su priča za sebe - dosadašnja tendencija ljudi koji pojma
nemaju šta imaju na štandu zamenjuje se ljudima koje ne zanima šta
imaju na štandu, već samo da prodaju to što imaju. Pomalo neugodno
mi je zazvučalo kada je izvesni prodavac svakome govorio "to je
odlična knjiga" i "šta je 20 maraka? ništa". Neugodno, jer je bilo
očigledno da nema pojma o poslu kojim se bavi, a o uljudnosti bolje i
ne govoriti. BTW, na tim štandovima je bilo dosta starijih knjiga
(kada bih kazao antikviteta, značilo bi da vrede). Video sam čak i
komplet Agate Kristi ("Otokar Keršovani"), i nešto u sličnom povezu.
Najtragičniji štand, po mome mišljenju, je bio onaj na kome je bio
izloženo novo delce D. Ćosića. Prilično malo ljudi u hali, a oko
štanda - samo prodavci (njih troje! za dvoje više no što je uobičajeno).
Velika fotografija D.Ć., puno truda uloženo u uređenje... Neko je zlobno
kazao da je to pisac koji je nadživeo svoje delo...
Najlepše posle svega je činjenica da postoje (makar) tri sjajne
izdavačke kuće. žinjenica da je jedna od njih privatna daje veru da
nije sve izgubljeno, i da će (elitna?) kultura (ipak) opstati.
Pre svega "Srpska književna zadruga". Kao najzanimljivije učinile su
mi se knjige eseja Miodraga Pavlovića (doduše, tu sam možda i
subjektivan, čovek je moj favorit :) i Helderlinove pesme "Hleb i
vino". Novosadski "Svetovi" imaju Mopasana u 3 knjige, a nastavili su
sa izdavanja u sjajnoj filozofskoj biblioteci: Šopenhauer "O volji u
prirodi", izvikana knjiga Pola Virilioa "Mašine vizije", itd. BTW,
"Svetovi su imali i najlepši katalog na sajmu :). "Izdavačka
knjižarnica Zorana Stojanovića" iz Sremskih Karlovaca neumorno
nastavlja sa fantastičnim knjigama. Samo kada bi četvorotomna
Burkhartova "povest grčke kulture" bila po nekoj normalnijoj ceni :(
(npr. Rodeova "Psyche" je 32 boda, a kod njih je bod bio 1,5 DM :( )
Nemam nameru da dalje navodim naslove po sećanju, koga takve stvari
zanimaju zna da nema promašaja u kupovini bilo koje knjige za koju taj
čovek smatra da je valja objaviti!
Naravno, bilo je još dobrih izdanja, ali sam odabrao pomenute izdavače
jer izdaju dobre knjige u (bar) zadnje 3 godine. Ostali su skloniji
oscilovanju.
To je to, uglavnom. Ah, da! Pljeskavice su bile po 50,000 dinara, a
ulaz 5,000. žini mi se da sajam traje još neko vreme, pa ko voli -
nek' izvoli :)
knjizevnost.423paki,
> dijametralno suprotni. Možda se varam, ali mislim da još uvek niko nije
> ni nagovestio mašinu, koja će za isti problem postavljen danas, kada je
> lep dan i sutra, kada udari kišurina, dati u izvesnoj meri različite
> rezultate.
Barometar? ;>>
knjizevnost.424pkaca,
->>> Sto podjednako vazi i za "vas"
======
E, a kako bi bilo da objasnis ko su ti "vi" tj. "mi"....?
A i da dokumentujes onu vasu vecinu......
Kaca
knjizevnost.425wizard,
> ako on to ne želi da zna i ne treba mu... naravno, to neznanje povlači za
> sobom posledice, ali sam je izabrao...
To bi vrlo brzo dovelo do stagnacije civilizacije.
Pročitaj domaću SF priču "Filmovi" od Konstatina Tezeusa, alias A.B.N,
tamo je to lepo opisano. :)
knjizevnost.426wizard,
> >> Ne može se ceo svet predstaviti ciframa.
>
> Može.
Dokaži. ;)
knjizevnost.427bojans,
>> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju
>> sve manje ;>
A Golfovi se prodaju bolje od Rols-rojseva. Da li su i bolji od njih?
knjizevnost.428bojans,
>> Ako je to pitanje malo previše "off", kako bi bilo da mi
>> odgovoriš ko je postavio kao osnovni kriterijum za ocenu
>> književnog opusa stepen u kome posle čitanja ostaješ vredniji
>> za novo saznanje o životu ??
Ako to nije nikakav kriterijum (ja mislim da jeste, a to nije
samo moje mišljenje) da li je onda OK kriterijum po kome je
književno delo vredno ako njegovim čitanjem uopšte ne dođeš do
novih saznanja sem do onog ko je ubica?
knjizevnost.429bojans,
>> Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti.
>> Bilo je u lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla
>> (kako ono beše, "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih
>> strana sveta.
Malo mi je čudno da ti se "Proces" nije svideo. To je jedna
zaista prefinjena studija o birokratizovanom društvu, veoma
aktuelna i sveža i danas, baš kao i "1984".
knjizevnost.430bojans,
Pitanje za Dejana R.
Koje domaće pisce smatraš za pisce "leve ruske orijentacije",
a koje si rado čitao?
knjizevnost.431milan,
>
> Da li je neko zamijetio da mi uopšte u školi nismo izučavali
> Shakespear-a ??
> Pouzdano, za generacije iz prve polovine 60-ih, znam da su zasipane
> LRP a pri tome se William S. jedva pomenuo, i to usput.
> (valjda zato što smo imali savremenu naobrazbu..?)
U školi se kada sam ja išao, učio Šekspir. Možda si ti
žrtva neke šuvarizacije - saučešće!. Uči se i sada. Hamlet i
Romeo i Julija zasigurno, što držim da je sasvim dovoljno za
jednog lošeg dramskog pisca sa kraja XVI veka, koji nije čak ni
kao Agata Kristi umeo da napravi rasplet nego na kraju, kada
preterano zakuva pa ne zna šta da radi, pobije sve svoje junake.
Pl poz M
knjizevnost.432jovana,
>
> Šalu na stranu, ne verujem da će biti neki toliki problem da
> kompjuter smisli vic koji će ljudima biti smešan. Veće je
> pitanje da li će moći da smisli vic koji će "nasmejati" (šta
> god bi to značilo) drugi kompjuter ;)
To je pravo pitanje! Da li će kompjuter naučiti da se smeje?
knjizevnost.433dejanr,
>> Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo svoje i pogresno misljenje,
>> te da si na ono drugo potpuno imun.
Tja, ne bi se moglo reći ni da si se ti pokazao kao jako loš Srbin ;))
Ali zbilja, ko bi poverovao da bez Dostojevskog ne bi bilo seksualne
revolucije, taj bi stvarno mogao u sve da poveruje :)
U svakom slučaju, ako je zaslužan za seksualnu revoluciju, onda je garant
kriv i za AIDS, mora da mu se oteo iz laboratorije :)))
knjizevnost.434dejanr,
>> E, a kako bi bilo da objasnis ko su ti "vi" tj. "mi"....?
>> A i da dokumentujes onu vasu vecinu......
Izborna komisija je bojans, on je to lepo sabrao i ni sa jedne
strane nije bilo primedbi. Ustanovio je da "mi" nemamo većinu,
nego je imaju "oni". Sad, šta je, tu je :)
Najzad, pošto smo "mi" već za Ameriku (ili makar za njenu literaturu,
pogled na svet itd ;), možda u poslednjem trenutku dojaše konjica i
preokrene rezultat ;))))
knjizevnost.435dejanr,
>> > > Ne može se ceo svet predstaviti ciframa.
>>
>> > Može.
>>
>> Dokaži. ;)
A tebi nije palo na pamet da dokažeš suprotno? Nema veze - svaka
stvar na svetu (pa i mnoge stvari koje na svetu ne postoje, kao
npr. vampiri, veštice, gremlini itd) ima ime. Ime je niz slova.
Svako slovo se može predstaviti kao ASCII znak, dakle ciframa.
Ergo, svaka stvar, pa i sam "ceo svet" se može predstaviti ciframa.
knjizevnost.436dejanr,
>> A Golfovi se prodaju bolje od Rols-rojseva. Da li su i bolji od njih?
Jesu, na neki način - za one koji ih kupuju predstavljaju "bolju kupovinu"
zbog odnosa mogućnosti/cena ili naprosto zato što nemaju novaca da kupe
rols-rojs.
Kod knjiga takva logika ne bi mogla da se postavi, jer je raspon cena
(ako se izuzmu neki rariteti itd) znatno manji
knjizevnost.437dejanr,
>> Malo mi je čudno da ti se "Proces" nije svideo. To je jedna
>> zaista prefinjena studija o birokratizovanom društvu, veoma
>> aktuelna i sveža i danas, baš kao i "1984".
U 1984-toj su, u čitavom toku knjige, jasna "pravila igre" i knjiga
je krajnje logična, čak i u onim segmentima u kojima se od glavnog
junaka traži da nauči da je 2+2=5. "Proces" je haos.
knjizevnost.438dejanr,
>> jednog lošeg dramskog pisca sa kraja XVI veka, koji nije čak ni
>> kao Agata Kristi umeo da napravi rasplet nego na kraju, kada
>> preterano zakuva pa ne zna šta da radi, pobije sve svoje junake.
To je i dalje bolje nego da neko ne zna šta da radi sa baboubicom, pa
ga "natera" da se sam prijavi policiji ;>
knjizevnost.439spantic,
> puno, puno vremena" je postalo mnogo manje puno, i nemačka čuvena šifra
> (mašina) "Eureka" je pala. Nemci, naravno, o tome nisu bili na vreme
> obavešteni ;) a posledice se osećaju i danas :)
A da pri tome nekakvu ulogu nije imalo i padanje jedne cele mašine u
ruke saveznika?
knjizevnost.440spantic,
> da pojmi i stvara ono što mi zovemo umetničkim delima. Otkud znam? Otuda
> što takav sklop, u vidu ljudskog mozga, postoji i to evidentno radi. Ako
> postoji jedan takav sklop, mogao bi se napraviti i drugi, pa zvali ga
Kladim se da si kupio "Pozitronskog čoveka" od Asimova ;)
knjizevnost.441spantic,
> Dejranova izjava o tome da sklop za ocenjivanje umetnosti postoji (tj.
> mozak), i da se prema tome može emulirati (svaki se sklop može emulirati)
> nije govorila o tome da li to treba raditi, već je dokazivala da je to
Ovde se sećam jedne davne diskusije koju smo kolega i ja
vodili pri povratku MG-a sa ekskurzije ( Kranjska Gora ).
Svodi se na to da je sve vreme povratka bilo iskorišćeno
u raspravi da li ćemo ikada biti u stanju da kreiramo
veštačku inteligenciju.
Danas više nisam siguran da li je tema rasprave bila prava.
Možda je trebalo da bude "da li ćemo biti u stanju da je
prepoznamo?".
Što se opet svodi na filozofsku dilemu kako izraziti
inteligenciju. To još nismo ( a kada će, ne zna se ) uspeli
da izrazimo kroz matematiku.
knjizevnost.442spantic,
> umestnost. Pitanje nije da li ćemo moći da kvatifikujemo neko umetničko
> delo, već kada ćemo moći da ga kvantifikujemo. Možda ti misliš da nećemo
A šta će biti merilo? Ukusi se menjaju. Posebno u umetnosti. Recimo u muzici.
Bitlsi su danas klasika.
knjizevnost.443spantic,
> To je pomalo diskutabilno, mislim da su po broju "našeg" i "vašeg"
> tabora otprilike "pata karte", ili možda imate jednog diskutanta više.
Stvarno je diskutabilno, ko je ono beše još na tvojoj
strani. Osim ako se ne multipliciraš :)
> moderatora ;>>) ili, recimo, u EXTRA, možda bi rezultati bili drugačiji.
> A možda i ne bi, ko zna :)
Koliko mene sećanje drži, vodili smo i tamo raspravu i nešto se baš ne
sećam da si dobio većinu ;) Zapravo podršku kao takvu :)
knjizevnost.444spantic,
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
Ubacuj, ubacuj :)
knjizevnost.445spantic,
> svo ovo vreme od kada su umrli nije pojavilo bar još toliko dobrih pisaca.
Koliko sam juče čuo, Pavićev "Hazarski rečnik" je u lektiri za četvrti
razred gimnazije. Ima demantija?
knjizevnost.446spantic,
> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju sve manje ;>
Samo jedno sitno pitanje. Po tvojoj definiciji u LRP ( što bi inače
moralo postati zaštitni znak vrhunskog kvaliteta ;) se bez sumnje
ubraja i Šekspir.
E sad mi samo objasni kako to da prodaja njegovih dela ( ma ko inače
stvarno pisao pod tim imenom ) ne pada? Usput, postoji i projekat
prepisivanja svih njegovih dela u ASCII formatu. Da li ima nekog
smisla da mi pokrenemo proces njihovog dovlačenja? Pošto ga Dejran
kao LRP bez sumnje neće kačiti po direktorijumu :))
knjizevnost.447dejanr,
>> > puno, puno vremena" je postalo mnogo manje puno, i nemačka čuvena šifra
>> > (mašina) "Eureka" je pala. Nemci, naravno, o tome nisu bili na vreme
>> > obavešteni ;) a posledice se osećaju i danas :)
>>
>> A da pri tome nekakvu ulogu nije imalo i padanje jedne cele mašine u
>> ruke saveznika?
Naravno da je imalo. Zapravo, izgleda da su im u ruke pale tri mašine, i
sve tri su bile oštećene, jedna gotovo uništena, a od dve su "sklepali"
jednu.
Međutim, sve to im ništa ne bi pomoglo bez kompjutera - za Nemce je gubitak
mašine svakako bio neprijatnost, jer su tako drugoj strani otkrili kako
mašina radi, ali ne zavisi tu sve od metoda nego od šifre, a šifri
(kombinacija) je bilo previše da bi se isprobale metodama koje su njima
(Nemcima) bile zamislive.
knjizevnost.448dejanr,
>> Kladim se da si kupio "Pozitronskog čoveka" od Asimova ;)
Ih, gde bih Asimova propustio :)
knjizevnost.449dejanr,
>> > moderatora ;>>) ili, recimo, u EXTRA, možda bi rezultati bili drugačiji.
>> > A možda i ne bi, ko zna :)
>>
>> Koliko mene sećanje drži, vodili smo i tamo raspravu
Loše te služi sećanje (zar tebi to da se desi? ;) Diskusija je bila
u ORKA.
knjizevnost.450novim,
Sezamov izbor pesama Miloša Crnjanskog (PESME-MC.ZIP, uz
poruku). danas mu je 100 godina. ende.
pesme-mc.zipknjizevnost.451dejanr,
>> Samo jedno sitno pitanje. Po tvojoj definiciji u LRP ( što bi inače
>> moralo postati zaštitni znak vrhunskog kvaliteta ;) se bez sumnje
>> ubraja i Šekspir.
Joj, pamćenje ti je definitivno zaribalo. Kaže, ORKA.3/15.937, autor
moja malenkost:
>> > a predpostavljam i da Šekspira trpaš u "leve ruske pisce" ;)
>>
>> Ne! Šekspir je sasvim ok za čitanje, mada mislim da ga ne prevode baš
>> najbolje (ili ga je teško prevesti). Uzimam u obzir i koliko je on
>> preporodio teatar, kad odeš u pozorište ti u stvari uvek gledaš Šekspira
>> bez obzira ko je napisao komad :) Pa onda koliko motiva iz njegovih
>> knjiga "živi" u današnjim romanima, recimo ako prelistate moderniji SF
>> videćete više Šekspirovih ideja koje se dešavaju po raznim drugim
>> planetama. Baš sam pre neki dan čitao knjižicu koja je pljunuti "San
>> letnje noći", a dešava se u 10,000-toj godini ;) Pa onda, čim je krimić
>> o "rename-ovanom" Jagou, da se očekivati dobra zabava... a o "Romeu i
>> Juliji" da i ne govorimo ;)
Ajd' što to nisi zapamtio, ko bi sve ovo pamtio (osim mene :) ali pogledaj
čija je bila ona konstatacija "a predpostavljam i da Šekspira trpaš u leve
ruske pisce"? Poruka ORKA.3/15.924 autor... spantic. Kad već pitaš (a i ne
pitaš, nego tvrdiš), red je bar da pročitaš odgovor :)
>> E sad mi samo objasni kako to da prodaja njegovih dela ( ma ko inače
>> stvarno pisao pod tim imenom ) ne pada?
Verujem da ti je prethodnim objašnjeno.
knjizevnost.452maksa,
<><> Da li je neko zamijetio da mi uopšte u školi nismo
<><> izučavali Shakespear-a ??
Izučava se (šta god to značilo), barem je tako bilo 1986/7.
knjizevnost.453maksa,
<><> Na primeru kvantifikacije umetsnosti, to ne znači da ću
<><> ja da kopiram tvoj mozak već da ću da *oponašam* samo
<><> onaj njegov deo koji se bavi ocenjivanjem dela.
Da bi tako nešto uradio, neophodno bi bilo da preslikaš
celu celcatu _ličnost_, sve sa strahovima, frustracijama,
nadama, afinitetima, vaspitanjem i ostalim komponentama
koje je determinišu. Ne izgleda izvodljivo.
knjizevnost.454i.a.n.,
>>> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb
>>
>> "Ne živi čovek samo od hleba" (italijanska poslovica).
Profesionalni kritičari bi ovu raspravu vodili drugačije, i nipošto je
ne bi smatrali neobaveznom.
Bolje?
knjizevnost.455i.a.n.,
>>>> Moj omiljeni je "Preobražaj".
>>
>> Kad sam pročitala tu priču, nekoliko dana nisam mogla da se
>> oporavim (u pozitivnom smislu, naravno).
Slično R.L. Stivenson, povodom "Zločina i kazne": "Najbolja knjiga
koju sam pročitao za poslednjih deset godina... Mnogima je dosadna:
Henri Džejms nije mogao da je dovrši: jedino što mogu da kažem je,
umalo da ona dovrši mene. Bilo je to kao da sam preležao neku bolest."
knjizevnost.456i.a.n.,
>> Drugarica mi je pričala da su prošle godine u Lonodonu, prikazane
>> neke predstvave D.K., prevedene na engleski (po njenim rečima,
"Profesionalac" je doterao do #2 na nečijoj rang-listi.
knjizevnost.457balinda,
>> Dejan Balinda-Gigabajt pseudonim mašine koja po potrebi
>> ove konferencije izbacuje "Mozgalice".
Pa, to već postoji i na Sezamu. Ti bi bar trebalo da znaš da je taj
username sintetizovan zajedno sa softverom za Sezam. ;)
knjizevnost.458fancy,
ŮŢ>> Na jednoj strani su:
ŮŢ>> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
ŮŢ> Ubacuj, ubacuj :)
Pukli ste...
Ovo je NAŠE najveće pojačanje ;))))
.F nO morE.
knjizevnost.459fancy,
ŮŢ>>> odgovoriš ko je postavio kao osnovni kriterijum za ocenu
ŮŢ>>> književnog opusa stepen u kome posle čitanja ostaješ vredniji
ŮŢ>>> za novo saznanje o životu ??
ŮŢ> Ako to nije nikakav kriterijum (ja mislim da jeste, a to nije
ŮŢ> samo moje mišljenje) da li je onda OK kriterijum po kome je
ŮŢ> književno delo vredno ako njegovim čitanjem uopšte ne dođeš do
ŮŢ> novih saznanja sem do onog ko je ubica?
Neka je to i jedini kriterijum tzv. "naše strane" (naravno da nije) ali
je
i taj jedan dovoljan jer je iskazan konkretno - saznanje ko je ubica.
Pitanje još uvek vredi - koja su to "životna saznanja" ?
Inače, možda će ti biti lakše da znaš da je SVAKI kriterijum OK, i da
je to individualna stvar... Ono što je presudno da kažeš "ovo mi se
sviđa, a ono mi se ne sviđa..."
.F nO morE.
knjizevnost.460fancy,
ŮŢ> Što se opet svodi na filozofsku dilemu kako izraziti
ŮŢ> inteligenciju. To još nismo ( a kada će, ne zna se ) uspeli
ŮŢ> da izrazimo kroz matematiku.
Možda nisu imali srca da ti kažu, ali to se radi godinama..;)
.F nO morE.
knjizevnost.461mnikolic,
Emily Dickinson
THE BRAIN IS WIDER THAN THE SKY
The brain is wider than the sky,
For, put them side by side,
The one the other will include
With ease, and you beside.
The brain is deeper than the sea,
For, hold them, blue to blue,
The one the other will absorb,
As sponges, buckets do.
The brain is just the weight of God,
For, lift them, pound for pound,
And they will differ, if they do,
As syllable from sound.
knjizevnost.462vcalic,
>> NADUVANIM umetničkim, kulturnim i civilizacijskim vrednostima u
>> književnosti. Nestaju oni koji su ih godinama naduvavali, i to me jako
Ispade da je Dostojevski neki beznačajni spisateljčić iz sredine prošloga
veka, a da su ga komunisti uzdigli u nebesa. žudo onda da toliko pričaju o
njemu i tamo gde komunizma nikad nije bilo. O ostalim LRP da i ne pričamo. Sve
sami komunisti: Kami, Kafka, Tolstoj...
Vlada
knjizevnost.463vcalic,
>> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju sve manje ;>
Da, u Rusiji gde standard koji nikad nije ni bio neki pada, sve knjige se
manje prodaju pa bile one od desnih ili od levih. I Dobrili isto tako opada
prodaja (ako se ikada i prodavala. Ranije nisu smeli da je čitaju a sad ne
mogu da je kupe ;))
A gde to LRP-u još, molim te, opada prodaja sem tamo gde svemu
opada prodaja? ;>
Vlada
knjizevnost.464vcalic,
>>>> Ne može se ceo svet predstaviti ciframa.
>>
>> Može.
Ne može ;)
Vlada
P.S. Ovo se zove argumentovana rasprava ;))
knjizevnost.465vcalic,
>> Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo svoje i pogresno misljenje,
>> te da si na ono drugo potpuno imun.
Ovo bi trebalo preformulisati i svakom novom korisniku Sezama poslati
zajedno sa uputstvom, da zna šta ga čeka ;)
Vlada
knjizevnost.466vcalic,
>> Drugarica mi je pričala da su prošle godine u Lonodonu, prikazane
>> neke predstvave D.K., prevedene na engleski (po njenim rečima,
>> veoma korektno, s obzirom da je studirala engleski, verujem joj
>> na reč :) ) i da su veoma dobro primljene, čak iznenađujuće
>> dobro.
Duško je genije !!!
Vlada
P.S. Dejane, jel' i on levi ruski... ? ;)
knjizevnost.467vcalic,
>> Najzad, pošto smo "mi" već za Ameriku (ili makar za njenu literaturu,
>> pogled na svet itd ;), možda u poslednjem trenutku dojaše konjica i
>> preokrene rezultat ;))))
Ako se Vlasi ne dosete, pa pred američku konjicu postave ogromnu sliku
mozga. Ovi kad je vide odma' se okrenu nazad i dokažu kako nije tačno da
materijalno telo ne može da se kreće brzinom većom od brzine svetlosti ;))
Vlada
knjizevnost.468prvul,
ŮRusi su dobri šahisti. Ako je šah umetnost, (u klasičnom smislu
Ůreči) znači dobri su u umetnosti, pa su onda dobri i u
Ůknjiževnosti... itd. Znači Dostojevski je dobar pisac :)
ŮAko šah nije umetnost već samo izvršavanje algoritma onda su
ŮRusi znači dobri u tome, a kako zaključismo da se i "lepa
Ůknjiževnost" može kodirati... itd.. Znači Dostojevski je dobar
Ůpisac :))))
Ů▄▄
Pa računari i nisu tako loši šahisti... da li da zaključimo da isto
tako nisu ni tako loši pisci, samo što mi to (još) ne znamo ? :)
knjizevnost.469dcolak,
│ grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe smatrao bi nas
│ gomilom dokonih ───────── ji ne znaju o čemu pričaju.
Treba mi značenje podvučenih reči! Tj. šta to dođavola znači? :))
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.470dcolak,
│ Taj-i-taj deo, ta-i-ta melodija. Sad, zašto te privlači ? E, kada mi rečima
│ jasno opišeš zašto je npr. Stairway to Heaven lepa pesma, onda... pa,
│ videćemo šta ćemo onda. ──────────────────
TO lepa pesma?!!
BLJAK PU PU, BLJUZGA FUJJ ....
Eto, koliko se razlikujemo ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.471madamov,
> Šta, jel Novi Amsterdam stariji od Svetog Petrovgrada? :)
Nisam mnogo verziran glede godina nastanka ova dva grada, ali je moguće da
ja Big Apple stariji od Petrograda, jer je potonji građen na močvarnom tlu
direktivom Petra I tamo gde grada ranije nije bilo.
knjizevnost.472ndragan,
/ Onda, da ukinemo škole pa neka se svako sam obrazuje? :) Ipak
Znaš kako je, u srednjoj školi je opravdano tražiti da postoji udžbenik.
Na studijama, još kako tako za brucoše.
Ama od druge godine fakulteta ima da kopa po literaturi, kakvi udžbenici
kakvi bakrači. A onima što diplomiraju iz udžbenika, svaka čast, ali ih
nešto baš i ne smatram za stručnjake. Nikad nisu stekli naviku da
kopaju.
/ jer ne može niko da pročita, šta znam, 40-tak gigabajta koliko je
Pa ne može, naravno, ali ima da smisli neki svoj sistem za pretraživanje
svega toga... čemu inače bibliografije, a?
knjizevnost.473ndragan,
/ Važi, al' pazi se ako počneš da me ofiraš ovde ;)))
Za svaki slučaj, skloni žuti komplet na tavan, pa se iznenadi kroz koju
godinu :)
knjizevnost.474ndragan,
/ Ali cuci u nama.
Nevezano za temu, ali: "kolega, u vama čuči veliki talenat, a vi
razmislite šta to radi kad čuči". Ne sećam se ko je kome rekao, ali...
knjizevnost.475ndragan,
/ A za koja si TI nova saznanja o životu postao vredniji posle
/ čitanja Dostojevskog..?
Legla su dovoljno duboko da se ne sećam jasno. O životu? Valjda o sebi.
Svejedno, Dostojevski je nepomerljivo zaseo u svetsku istoriju ideja, a
da li su te ideje stigle do nas (prvi put) baš iz njegovih knjiga, ili
iz pete ruke, recimo iz američkih melodrama tridesetih do pedesetih
godina, koje vrve psihologiziranjem (neke su čak bukvalno ekranizovana
poglavlja iz Frojda), uopšte nije bitno. Bitno je da su te ideje potekle
od njega.
A da ga nije bilo, bio bi izmišljen bar nekoliko puta u kasnijim
godinama.
knjizevnost.476ndragan,
/ nebeskom narodu, prirodno) koja nas svakodnevno upropašćuje ;>>
Dotična se oseća izbačenom iz iste, pa joj krivo? Da nađemo one slike,
a?
knjizevnost.477ndragan,
/ mislima već po njihovom krajnjem proizvodu, što je nešto što će mašina
/ jednog dana sasvim lepo moći da emulira.
Da krenemo od lakšeg. Za domaći, pajkan emulator, da se završi do nove
godine.
knjizevnost.478ndragan,
/ Solipsizam nema dobar status zbog "slepe ulice" u koju vodi.
Stvarno, čime se pobija solipsizam? Ako su kontraargumenti samo spisak
nezgodnih posledica, a ne pravi dokazi, počeću ozbiljno da se zanimam za
stvar.
/ BTW, što ae tiče "demokratske Srbije", možda je ovo noćna mora? :)
Počinjem da se šopam dok se ne probudim.
knjizevnost.479ndragan,
/>> Može, ali gubi vrednost!
/ tvoja tvrdnja je logički apsurdna.
Kakva bre logika, pričamo o umetnosti. Ona se pak zasniva na postojanju
otkačenih tipova koji poznaju pravila svog zanata da bi ih sa nekim
svojim razlogom kršili, te tako puca algoritam za njihovo emuliranje.
Vrednost koja se gubi je čisto subjektivna kategorija, merljiva tek
posredno, recimo količinom adrenalina i ostalog što izluči čitalac /
slušalac. Tako dobijamo da će verovatno neko za tehnički, stilski i u
svakom pogledu sjajno delo reći da je totalno đubre, jer mu nedostaje
nešto. Da li će umeti da izrazi šta je to nešto, ne bih znao, ali će ga
osetiti.
knjizevnost.480ndragan,
/ Svemogući računar ispiše Sve Knjige, pa da onda opet ljudi krenu
Stvar je svakako nemoguća jer se ulazi u kombinatorni bum, te i za mnogo
naivnije stvari od Dejranovog Tolstojevski.emulatora vrlo brzo treba
više bajtova nego što ima elektrona u poznatom svemiru. Ono čega se
većina pribojava ovde, je da će se kolege programeri dosetiti kako da
skrate algoritam na razumnu meru, i da će pritom žrtvovati koješta što
inače čini razliku između umetnosti i narodnjaka.
knjizevnost.481ndragan,
/ Ali tema nije nimalo neobavezna, zar ne? Barem se meni tako
/ učinilo dok sam čitala vaše poruke vezane za nju.
Kako se uzme. Ovde mnogi od nas funkcionišu po načelu "kad popijem prvu
čašu odmah sam drugi čovek, a taj drugi žedan pa blesav". Računaj sa tim
da se pretvaramo u nešto drugo kad sednemo za tastaturu i počnemo da
ložimo raspravu.
Tako da to što ovde izgleda kao preozbiljna rasprava... ne bi trebalo
uzeti previše ozbiljno. Ovde uglavnom raspravljaju naši emulatori.
knjizevnost.482ndragan,
/ kraju ove rasprave sumiram stvari iz ugla književne teorije
Kakav kraj? Evo stiže kafica :)
knjizevnost.483ndragan,
/ Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
/ moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
Nije paradoks. To onda više neće biti _ova_ civilizacija (nego
civilizacija.31 :)).
knjizevnost.484ndragan,
/ P.S. Balinda verovatno sada gricka nokte zato što mu brojevima rušimo
/ romantiku civilizacije :).
Gricka ih Vlada sam, što je Vecino ministarstvo već nedostižno po broju
poruka u odnosu na muzikante :)
knjizevnost.485ndragan,
/ ne spominjem da je u Vebsteru algoritam definisan kao "opis kako nešto
/ radi".
A žerčova teza "intuitivna definicija algoritma je tačna definicija
algoritma"?
knjizevnost.486ndragan,
/ Tja, valjda ćemo biti dovoljno predostrožni da im ugradimo Tri zakona,
/ ili nešto slično :)
I da spalimo 2001, na Trgu Narodnog Heroja HALa 9000 :)
knjizevnost.487ndragan,
/ Mene je uvek zanimalo - ko smišlja viceve? Nikad još ne čuh da neko
/ kaže "evo vic što sam ja izmislio" (a ako baš i kaže, obično je to
Pa vidiš, smislio sam ja nekoliko - da kažemo do dva komada godišnje
(stvar nadahnuća, vrlo zaguljena kategorija), ali sam pre toga pojeo
tehnologiju pričanja viceva, gde lepo stoji aksiom 4 "vic koji pre
pričanja oglasiš kao svoj propao je unapred, ako ga oglasiš posle neće
ti verovati, nego počni sa ...što sam juče čuo jedan dobar... i rani
svinje i ne diraj ništa".
To se tako lepo nauči, da se više ni ne sećam koji su ti moji.
knjizevnost.488ndragan,
/ Nesumnjiva činjenica da je takvu relaciju teško uspostaviti dosta je
/ bedan izgovor da se to ne pokušava.
Ne, lako je, ali su svi rezultati podjednako (be)smisleni. Na kraju
ostaje da o ukusima ne vredi raspravljati.
--> mama, deda je kiseo
knjizevnost.489ndragan,
/ da je nekoliko knjiga bilo (javno?) spaljeno. Mislio sam da je to
/ poslednji put u istoriji civilizacije rađeno po nacističkoj Nemačkoj.
U akciji "svi udri po kiču" u Kragujevcu / žačku / Nišu (nek precrta ko
zna) su krajem šezdesetih ili početkom sedamdesetih spaljeni neki
primerci "žika" i/ili "Starta" i još neke stvari.
knjizevnost.490ndragan,
/ a ne LRP (možda da za poređenje iskoristimo Emerson Lake & Palmer..?
/ beskonačne solaže, komplikovane teksture i "dosada dokle god dopire
Nešto se ne sećam. To se ipak slabo zipovalo. žak i kad ti se činilo da
se ponavlja, u stvari se usput menja.
Za razliku od ovog što se sada tako dobro prodaje. Ima samo refren, a i
taj je snimljen samo jednom.
knjizevnost.491ndragan,
/ tebi smeta da ceniš njenu lepotu? Naravno da ne! A da li ti smeta to
/ što će sve devojke kroz hiljadu godina zahvaljujući nauci izgledati
/ lepo? Opet ne! Isto je i sa umetnošću.
Aman, kad mi dođe neko da mi meri i razmerava, ubija mi gušt. I zato
odnesem lepo knjigu u zavod, zaključam, sednem, mir, tišina,
koncentracija, dok ne utrnem. Pa onda dok ne odtrnem. Nekvantifikovano,
samo pisac i ja.
knjizevnost.492dr.grba,
Od petka do utorka 363 poruke u temi. Gospode bože!
knjizevnost.493dr.grba,
>> Mala digresija, mozak Merlin Monro je bio 2 ipo kile.
Zboga miloga, otkud ti ovaj podatak? Da nisu pretegli
jedno dve kile i dvesto?
knjizevnost.494dr.grba,
>> Vladimir Vojnovic je dosta desno a njegov "...Ivan Conkin" je vrlo
>> zabavna knjiga.
Sad, baš kad se setim i "žonkina" i "Moskve 2042", teško da bih Vojnoviča
mogao nazvati "desnim". Ono što je sigurno je da Vojnovičev jezik nije
pogodovao nekim viđenjima kritike socijalizma, u čemu se može dalje
tragati i za originalnošću njegovog izraza. Bez obzira, što veliš,
posmatrajući ga samo kao "zabavno" štivo, već ima određenu vrednost
koja je neosporna.
knjizevnost.495dr.grba,
>> Slicnu problematiku je obradjivao i Umberto Eko u "Fukoovom
>> klatnu", cak u jednom trenutku glavni junaci koriste neki program
>> za generisanje recenica.
>>
>> Preporucujem za citanje!
Preporučujem i ja tebi "Fukoovo klatno" za čitanje, malo pažljivije!
Kazaubon je samo smlatio programče u BASIC-u koja vrši sve permutacije
reči "IAHVEH", božjeg imena, e da bi provalio lozinku koju je Belbo
postavio na Abulafiju.
knjizevnost.496dr.grba,
>> kriterijum vrednovanja i dalje ostao neuhvatljiv. Jedino da
>> Svemogući računar ispiše Sve Knjige, pa da onda opet ljudi krenu
>> da ih iščitavaju, a književni kritičari da kažu koja je dobra, a
>> koja nije ;)>>
Svemogući Računar će posle tri ipo miliona godina proračuna napisati
Konačnu knjigu, u kojoj će pisati :
42
I onda ćemo shvatiti da ne znamo šta smo hteli ):
knjizevnost.497dr.grba,
>> vidi Asimov, Pol, LeGuin
>> (odbacuje se telesnost, a ono sto ostaje nije besmrtna dusa, vec
>> neznamnijasta)
Vidi : "Tehanu", Ursula Le Guin. Upravo obrnuto nego što je gore opisano.
Doduše, neću sporiti da je tom knjigom pomalo zasrala svoj opus,
ali šta ćeš, klimaks drma.....
knjizevnost.498dr.grba,
>> Moj omiljeni je "Preobražaj".
>>
>> "Kada se, jednoga jutra, Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova,
>> našao se u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
Moj naklon podsećanju na prvo delo književnosti u mom čitalačkom iskustvu
koje mi je zabilo knedlu u grlo.
knjizevnost.499dr.grba,
>> ljudske karaktere da je to ponekad zastrašujuće. Pa, ljudi, on je
>> maltene celu Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre
>> Slobodana Miloševića ;)). To su neviđeno visoki umetnički dometi, a
>> to ni u Sloveniji nisu mogli da shvate, a kako će tek na zapadu.
Ako nisu shvatili Kovačevića, shvatili su Šijana. Poruka, dakle, može
sasvim efikasno da se kaže i na drugi način.
knjizevnost.500dr.grba,
>> Ili ne da Bože dođe neki pra-pra-pra-pra-unuk Bila Gejtsa pa izvuče
>> utikač iz štekera.
Prvo da ubode sina (: Ali, sudeći po Billy-jevoj navici da se istrčava
sa izjavama po sajmovima i prezentacijama, ubo je on crnog vraga...
knjizevnost.501dr.grba,
>> Ma, da. Ajde to i da napišemo: Prijatno=000010 ; Neprijatno=000001
Ja ne mogu da podnesem ljute papričice. Moja supruga bi mogla da stuče
deset komada brzinom brojanja. I šta sad tu ide, 000010 ili 000001?
Zar ne mislite da je ova rasprava postala bespredmetna?
knjizevnost.502dr.grba,
>> > đđ a na drugoj:
>> > đđ djelovic, cdragan, fancy, dejanr
>>
>> I ja se prijavljujem.
Šta? Šta se deli? Deterdžent? Piši meni tri kile!
knjizevnost.503dr.grba,
>> Ova rasprava više nema mnogo veze sa književnošću pa je prenosim u
>> temu 'filozofija'....
E, živ bio!
knjizevnost.504dr.grba,
>> Naći će se u sledećim, čim u pomenuti program bude ubačen
>> dr.grba.bećarac.emulator :)
Kako, moliću fino?
"Un'o Lala komjuter u štalog
sad sve krave daju više mleka"
knjizevnost.505dr.grba,
>> Znači lagali su nas za one "stare tarabe"... ?? ;)
Nisu. Koja ono zgrada u Njujorku potiče iz sedamnaestog veka? A? Molim?
knjizevnost.506dr.grba,
>> A moja pesma? Kog očina sam izmišljao celu pesmu, ako nećeš i NJU
>> da pro- čitaš klincu?
Zoli, ištenem, mit ljutiš baratom, kesen(l)em sepe do groba! (;
knjizevnost.507dr.grba,
>> Malo mi je čudno da ti se "Proces" nije svideo. To je jedna
>> zaista prefinjena studija o birokratizovanom društvu, veoma
>> aktuelna i sveža i danas, baš kao i "1984".
I dalje ne shvatam potrebu da se "1984" i "Proces" strpaju pod isti
imenitelj. Slični su k'o bog i šeširdžija.
knjizevnost.508dcolak,
│ Koliko sam juče čuo, Pavićev "Hazarski rečnik" je u lektiri za četvrti
│ razred gimnazije. Ima demantija?
I ima i nema...
Tj. Rečnik se radio ali čisto informativno, tj. javi se par
"dobrovoljaca" pa lepo napišu referate, isčitaju ih i to je to..
Većina takvih "novih" stvari je bila neobavezna za čitanje..
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.509dcolak,
│ Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju sve manje ;>
Ne baš stalno.. :)
Zar nisi čuo za veliki broj podeljenih otkaza? Firmi ne cvetaju
ruže ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.510dejanr,
>> Duško je genije !!!
>> P.S. Dejane, jel' i on levi ruski... ? ;)
Pojma nemam, nisam čitao ništa što je napisao.
knjizevnost.511dejanr,
>> A gde to LRP-u još, molim te, opada prodaja sem tamo gde svemu
>> opada prodaja? ;>
Recimo, u Francuskoj. Izvor: NIN, tekst od pre jedno pola godine, ali
tada se nije vodila ova diskusija pa mi nije palo na pamet da ga
sačuvam ili prekucam. Ukratko, otkada se SSSR raspao, presušile su
"donacije" iste države, koja je ljubazno pomagala raznim firmama po
Zapadu da rastu i napreduju ako se te firme slučajno bave nečim što
ovako ili onako propagira ruse, njihovu veru (=komunizam), pa i kulturu.
Odjednom se znatno smanjio broj onih koji su štampali ruske klasike po
svetu, jer više nema lagodnih para za reklamu, gošćenje onih koji će
"pomoći" ovde ili onde, pokrivanja gubitaka...
knjizevnost.512dejanr,
>> > kraju ove rasprave sumiram stvari iz ugla književne teorije
>>
>> Kakav kraj? Evo stiže kafica :)
Sikter kafa? ;))
knjizevnost.513bojans,
>>>> A Golfovi se prodaju bolje od Rols-rojseva. Da li su i bolji
>> od njih?
>>
>> Jesu, na neki način - za one koji ih kupuju predstavljaju
>> "bolju kupovinu" zbog odnosa mogućnosti/cena ili naprosto zato
>> što nemaju novaca da kupe rols-rojs.
Tako i romani Agate Kristi predstavljaju dobru kupovinu za one
koji ih kupuju zbog odnosa sopstveni_IQ/potreban_IQ_za_dotičnu_knjigu,
što ne znači da ih ne kupuju i inteligentni ljudi, baš kao što i
bogataši ponekad kupe Golf. A pošto su na ovom svetu, na žalost,
inteligentni u manjini, eto razloga za veliki Babin tiraž.
knjizevnost.514bojans,
>> NADUVANIM umetničkim, kulturnim i civilizacijskim vrednostima
>> u književnosti. Nestaju oni koji su ih godinama naduvavali, i
>> to me jako raduje :)
Prelistavao sam danas jednu francusku enciklopediju "PETIT
ROBERT - DICTIONNAIRE UNIVERSEL DES NOMS PROPRES" i dođoh do
interesantnih podataka:
Dostojevskom je posvećeno 46 redova, Tolstoju 50, Agati Kristi
14, a francuskim piscima, na primer Balzaku i Igou, 49 i 56
redova respektivno. Šta bi rekle profe sa Harvarda?
knjizevnost.515bojans,
>> Inače, možda će ti biti lakše da znaš da je SVAKI kriterijum
>> OK, i da je to individualna stvar... Ono što je presudno da
>> kažeš "ovo mi se sviđa, a ono mi se ne sviđa..."
Izvini ali iako stalno insistiraš na slobodnom opredeljenju i
ukusu čoveka (što nije sporno), da li to znači i da poštuješ
izbor drugačiji od tvog? Konkretno, da li recimo one koji se
pale na novokomponovane narodnjake doživljavaš sasvim normalno
ili na osnovu toga donosiš i neki sud o njima? Ne bih baš rekao
da se oni kod tebe visoko kotiraju. Otprilike isto kao i kod
mene oni koji Kamiju pretpostavljaju Sidni Šeldona. A ne vidim
ni razlog da uporno negiraš mišljenje književnih kritičara, jer
kriterijumi estetike u književnosti postoje. Nisu izmišljeni
juče, stari su verovatno koliko i sama književnost. Vremenom,
svakako, dolazi i do promena, ali ne verujem da bi bilo šta
moglo da opstane samo zato što ga forsiraju neki zaluđeni
kritičari, a da to zaista i ne vredi. Ne sumnjam, zato, u
civilizacijske temelje u književnosti. Samim tim što su se
toliko održali, oni i zaslužuju da budu temelji.
knjizevnost.516prvul,
Ů<><> Na primeru kvantifikacije umetsnosti, to ne znači da ću
Ů<><> ja da kopiram tvoj mozak već da ću da *oponašam* samo
Ů<><> onaj njegov deo koji se bavi ocenjivanjem dela.
ŮDa bi tako nešto uradio, neophodno bi bilo da preslikaš
Ůcelu celcatu _ličnost_, sve sa strahovima, frustracijama,
Ůnadama, afinitetima, vaspitanjem i ostalim komponentama
Ůkoje je determinišu. Ne izgleda izvodljivo.
Ů▄▄
U fizici i ostalim normalnim naukama postoji nešto što se zove
model. Dakle, treba da predvidimo ponašanje dela nekog sistema u
zavisnosti od nekih parametara... prvo uočimo koji parametri značajno
utiču na pojavu, zatim vidimo postoje li neki parametri višeg reda takvi
da približno objašnjavaju pojavu, a u sebi "sadrže" neke osnovnije
parametre... Kada se sve to uradi, dobijamo model koji je lakši za
rešavanje od polaznog sistema, a sve što radimo na modelu radiće i na
stvarnom sistemu DOVOLjNO dobro... znači, nećemo napisati knjigu koja
će biti baš idealna za date uslove, ali će biti skoro idealna... a ako
se model pažljivo pravi, biće toliko blizu idealnog da instrument (čitalac)
neće moći ni da uoči razliku...
Po tvojoj filozofiji, situacija sa bilijarskom kuglom koja se kreće ka
rupi na stolu je jako teška za predviđanje jer treba rešavati jednačine
koje u obzir uzimaju sve kvarkove te kugle, stola i celog sveta, zatim
uračunavaju efekat gravitacije svih nebeskih tela u ovoj galaksiji, uzevši
u obzir relativističke efekte a boga mi i kvantne fluktuacije nivoa
potencijala rupe, kao i verovatnoću da baš tada padne luster sa plafona
i začepi rupu u koju bi kugla upravo počela da upada...
Ako sve to ne uzmemo u obzir, dobijamo praktično odmah rešenje koje može
biti pogrešno u nekom malom broju slučajeva (ako stvarno padne luster ili
kugla tunelira sto ili dođu Vogoni...) ali je za primenu dovoljno dobro :)
knjizevnost.517bbaja,
>|| ŮŢ> Sad ce neko reci da Okudzava i nije Rus.
>||
>|| Okudzava i nije Rus.
Jeste - kao sto su i Crnogorci Srbi.
knjizevnost.518veca,
>> Sezamov izbor pesama Miloša Crnjanskog (PESME-MC.ZIP, uz
>> poruku). danas mu je 100 godina. ende.
Zahvaljujem Novici na trudu koji je uložio da nam svakodnevno
šalje pesme Crnjanskog i što mi je ovim fajlom olakšao pri
izboru za bilten :)
Možda je neko ovim prilozima promenio mišljenje o Crnjanskom (oni
koji do sad nisu ili nisu imali prilike da ga mnogo čitaju),
možda je nekom pomogao da mu ulepša dan, nekom možda i obrnuto,
no, u svakom slučaju dobili smo kratku zbirčicu pesama.
knjizevnost.519dejanr,
>> Tako i romani Agate Kristi predstavljaju dobru kupovinu za one
>> koji ih kupuju zbog odnosa sopstveni_IQ/potreban_IQ_za_dotičnu_knjigu
Šta se traži, da taj količnik bude što veći ili što manji? ;)
>> A pošto su na ovom svetu, na žalost, inteligentni u manjini, eto
>> razloga za veliki Babin tiraž.
Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno zasniva
na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da je jako puno
"prosečnih" i jako malo genija kao i otprilike isto toliko morona.
Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
knjizevnost.521dejanr,
>> Da te podsetim: sve je počelo od LRP koje si ladno otpušio.
Da te podsetim: nikoga ja nisam "otpušio", a ne znam ni tačno šta
ti znači ta kvalifikacija. Prvo mi staviš "u usta" nešto što nisam
rekao, a onda to kritikuješ - efektno, nema šta ;)
A ako ovde neko diskutuje paušalno onda si to pre ti, sa komentarima
tipa:
>> ti počeo da iznosiš argumente koji se svode na nekakvu
>> kvantifikaciju koju ne mogu da prihvatim.
Dakako, ne moraš je prihvatiti ali bi se očekivalo da uzmeš neki konkretan
argument koji sam, kako kažeš, izneo pa da kažeš šta to u konkretnom
argumentu nije tačno i šta ne možeš da prihvatiš. Ovako, paušalno, to
bi valjda bilo "ladno otpušavanje" koje pominješ.
>> Zato je nabolje da rezimiramo i da svedemo celu priču na stvar
>> ličnog ukusa.
Odlično, sve dok niko ne daje sebi pravo da svoj (pa još manjinski)
ukus nameće drugima - neka svaki izdavač štampa što želi, sve dok u
to ulaže svoje pare, neka ljudi kupuju šta ih zanima i svima super.
Međutim, kada se radi o lektiri, dakle obaveznoj literaturi, očekivalo
bi da se u nju uvrsti nešto malo raznovrsnije, kako po pitanju autora
tako i po pitanju žanrova.
knjizevnost.522dejanr,
>> P.S. Da ne tražim poruku: Dejrane, u jednoj od ranijih poruka si rekao
>> da na ovu konferenciju trošiš svega dvadesetak minuta dnevno. S obzirom
>> da meni fizički ne uspeva da sve napišem bez jedno sat vremena, ajde
>> otrij mi tajnu. Brzo kucaš? Ne čitaš sve, već selektivno, po autorima?
Pa, za tih 20 minuta, to je odokativna procena, nisam gledao baš u sat -
možda je i neki minut više, a možda i nije. Pregledam sve, a kada se radi
o odgovorima... mislim da je glavna "tajna" izdvojiti ono na šta vredi
odgovarati, tj. ući u diskusiju samo tamo gde će ona predstavljati izvestan
izazov. Ako sam sa nekim već detaljno razmenio mišljenja o problematici,
uglavnom ne odgovaram, jer što da obojica gubimo vreme da ponavljamo ono
što smo već rekli. Isto tako, mnoge poruke dosta brzo preskočim kao
kandidate za odgovor jer, jer, premda bi se "druga strana" mogla totalno
"sabiti pod zemlju", nema teškoće pa nema ni izazova - što bi rekli
Amerikanci, to bi bilo teško "like taking candies from a baby".
A što se onoga što ostane tiče, uzdam se u brzo kucanje :)))
knjizevnost.523dejanr,
>> Pitanje za Dejana R.
>> Koje domaće pisce smatraš za pisce "leve ruske orijentacije",
>> a koje si rado čitao?
Što se tiče domaćih pisaca koje sam voleo i volim da čitam, mislim
da sam o tome više puta pisao pa ne bih da se ponavljam.
Što se tiče levih ruskih pisaca domaćeg porekla, konkurencija je
zbilja velika pa bi trebalo malo više vremena da se lista sredi,
tako da je ovde ne bih navodio, kako se to obično kaže, "iz straha
da ću nekoga zaboraviti" ;) Al' čisto da ne budem bar bez jednog:
onaj što puši na lulu (ali nije gazda Jezda), što se preziva Pavić
(ali nije radio scenario za "Srećni život"), što je dobio posebnu
nagradu (ali mu ona nije predata) zbog knjige (koja i nije knjiga)
o nekakvom narodu (koji više nije narod), a koju je nazvao rečnik
(iako nije rečnik).
I, kako ovde čujem, već ga "preko reda" uvrstiše u lektiru, da pravi
društvo ostalim levim ruskim piscima ;) Mada, za to ubacivanje u lektiru
nemam primedbi, jer je taj "rečnik" na nekakvom relativno širokom glasanju
izabran za roman decenije, pa ako je glasanje i brojanje glasova bilo
pošteno (a valjda jeste, mada se to kod nas nikad ne zna - ne znam jel
rekoše negde koliko je tačno glasova dobio, čisto da vidimo koliko je to
glasanje bilo široko), roman decenije, pa još tekuće, svakako treba da
bude u lektiri.
knjizevnost.524maksa,
<><> Ergo, svaka stvar, pa i sam "ceo svet" se može
<><> predstaviti ciframa.
Unapred se izvinjavam što ću da ugušim ;) al' ovo insistiranje
na tome da, teoretski, svaki proces u svemiru "can be reduced
to a meaningless string of symbols" (tako to zvuči u originalu)
me podseća na onaj vic (glup vic, doduše ;) u kome stonoga, koju
boli noga, dolazi kod sove, kao najmudrije životinje u šumi, i
obraća joj se za pomoć. Stonoga, naime zna da je boli noga, al'
pošto ih ima stotinjak, ne zna koja je boli. Sova inkasira lovu
i ispali sledeće rešenje:
"Znaš, stonogo, ti se pretvori u rodu, i imaćeš samo dve
noge. E, sad, pošto roda ponekad stoji samo na jednoj
nozi, kad to uradiš, znaćeš koja te noga boli ..."
Stonoga, očigledno ispaljena, traži svoje pare nazad, a
sova joj kaže:
"E, pa čuj, ja sam ti rešila problem u teoriji, a ti se
postaraj za realizaciju".
Teoretski, verovatno (ok, sigurno) svaki proces u svemiru
može biti sveden na niz simbola, al' ovakva tvrdnja ma kako
opšta i sveobuhvatna bila, ne dokazuje da će kompjuter
jednog dana izbacivati autentična i jedinstvena umetnička
dela (barem ne "čovekolika" :) ).
Moći će eventualno da štancuje 200 Agatha-zaplet klonova u
minuti, i to je možda nekome dovoljno, al' to definitivno
nije - to. :)
PS Uzmeš CorelPaint, ubažiš neku digitalizovanu sličicu,
izabereš efekat "impresionizam", odrediš pravac poteza,
vlažnost četkice, razmak između poteza, i klikneš OK.
Ok, dobio si nešto što neverovatno podseća na
impresionizam, al' nit' si dobio Monea, nit' se
kompjuter sâm setio da može i tako da se slika.
E, u ovom zadnjem je poJenta. :)
knjizevnost.525maksa,
<><> Treba mi značenje podvučenih reči! Tj. šta to dođavola
<><> znači? :))
bona fide (lat. "sa dobrom verom") - učinjeno s dobrom
namerom, bez laži i prevare; zakonski valjano;
iskreno; autentično.
knjizevnost.526dejanr,
>> Teoretski, verovatno (ok, sigurno) svaki proces u svemiru
>> može biti sveden na niz simbola
Odlično :) To se već duže vreme trudim da dokažem nevernim Tomama :)
>> al' ovakva tvrdnja ma kako opšta i sveobuhvatna bila, ne dokazuje
>> da će kompjuter jednog dana izbacivati autentična i jedinstvena
>> umetnička dela (barem ne "čovekolika" :) ).
I tu se slažemo. Ali, sa druge strane, svakako ne dokazuje ni da ne
može. Niko od nas ne zna šta će nam sve budućnost doneti, dakle sve
su to samo pretpostavke. Ali, ne vidi se neka fundamentalna prepreka
koja bi sprečila kompjuter (ili nekog kompjuterskog "naslednika") da
uspe u tome.
>> PS Uzmeš CorelPaint, ubažiš neku digitalizovanu sličicu,
>> izabereš efekat "impresionizam", odrediš pravac poteza,
>> vlažnost četkice, razmak između poteza, i klikneš OK.
>> Ok, dobio si nešto što neverovatno podseća na
>> impresionizam, al' nit' si dobio Monea, nit' se
>> kompjuter sâm setio da može i tako da se slika.
I dalje se slažemo :) Ali PC je jeftin računar, Corel je jeftin program,
pa koliko para toliko muzike. Za tako nešto biće potrebna "malo" žešća
mašina i "malo" složeniji program.
knjizevnost.527djelovic,
> Da bi tako nešto uradio, neophodno bi bilo da preslikaš
> celu celcatu _ličnost_, sve sa strahovima, frustracijama,
> nadama, afinitetima, vaspitanjem i ostalim komponentama
> koje je determinišu. Ne izgleda izvodljivo.
Sve su to različiti ulazni signali koji se mogu bez problema simulirati,
tako da deo za ocenjivanje, recimo, skulptura misli da su one tu iako zapravo
nisu. No lično mislim da sve to nije potrebno, naša ocena "umetnosti" bi
trebala da bude univerzalna, nezavisna od pojedinca? Jer, kako se inače svi vi
slažete da je Dostojevski umetnik iako ste različiti ljudi?
knjizevnost.528djelovic,
> Naime, čovek
> nema uvek isti doživljaj prema nekom umetničkom delu. Raspoloženje u kome
> se nalazi u datom trenutku može imati vrlo snažan uticaj, toliko snažan da
> bi zaključci o istom delu posmatranom pod različitim uslovima mogli biti
> dijametralno suprotni. Možda se varam, ali mislim da još uvek niko nije ni
> nagovestio mašinu, koja će za isti problem postavljen danas, kada je lep
> dan i sutra, kada udari kišurina, dati u izvesnoj meri različite
> rezultate.
Mogao bi se recimo barometar :) priključiti na mašinu za ocenjivanje
umetničkih dela kao još jedna ulazna veličina. Simple. Međutim, čemu sve to?
Meni i ne treba Paranoidni Android Marvin koji će moći sve da uradi ali će
večito biti u depresiji, već mi treba mašina koja će objektivno i tačno oceniti
kakvo je neko umetničko delo.
Nevezano za ovo, zar umetnost nije univeralna. Ili "Rat i Mir" prestaje da
bude umetničko delo kada nisi raspoložen? :)
knjizevnost.529fancy,
ŮŢ> Dostojevskom je posvećeno 46 redova, Tolstoju 50, Agati Kristi
ŮŢ> 14, a francuskim piscima, na primer Balzaku i Igou, 49 i 56
Dostojevski
Pisac LRP orijentacije, napisao (sledi 45 redova nabrajanja dela),
uglavnom beznačajan.
Tolstoj
Još jedan pisac LRP orijentacije popularan naročito u socijalističkim
zemljama (sledi 49 redova nabrajanja istih ;), pisao dugačke i dosadne
romane.
Agata Kristi
Engleski pisac, koji za razliku od LRP (sledi 13 redova nabrajanja)
zaslužuje sve naše preporuke...
;)
knjizevnost.530fancy,
ŮŢ> Izvini ali iako stalno insistiraš na slobodnom opredeljenju i
ŮŢ> ukusu čoveka (što nije sporno), da li to znači i da poštuješ
ŮŢ> izbor drugačiji od tvog?
Da.
ŮŢ> Konkretno, da li recimo one koji se pale na novokomponovane narodnjake
ŮŢ> doživljavaš sasvim normalno ili na osnovu toga donosiš i neki sud o njima?
O svemu donosim sud, pa tako i o njima. Imaju potpuno pravo da slušaju
to što slušaju, i da čak šta više uživaju u tome. To je naša stvarnost i
ne vidim zašto se preterano uzbuđivati oko toga. To što mene lično to
čini jako tužnim (u "moje vreme" bilo je BLAM za mladog čoveka da sluša
narodnjake, ali avaj, vremena se menjaju..:(( ) nevažno je.
ŮŢ> Ne bih baš rekao da se oni kod tebe visoko kotiraju. Otprilike isto kao
ŮŢ> i kod mene oni koji Kamiju pretpostavljaju Sidni Šeldona.
Ne smatram da je Šeldon na nivou novokomponovanih zombija, kao ni da je
Kami bog. Kami je napisao knjigu koja mi je recimo u 16 godina bila
zanimljiva i nešto značila, ali koja mi sad jednostavno ne bi držala
pažnju ni do kraja uvodnog monologa... To otprilike važi i za celokupni
opus H. Hesea (što reče jedna riba - "žitam samo Heseta i Ničeta" ) i
sličnih...
Na stranu to što ovim činiš stravičnu generalizaciju... Ne možeš
postaviti znak jednakosti Šeldon - Novokomponovani... Nije u redu.
Eventualno bi muzički ekvivalent Šeldonu bio POP... Pop muzika.. OK?
ŮŢ> A ne vidim ni razlog da uporno negiraš mišljenje književnih kritičara,
ŮŢ> jer kriterijumi estetike u književnosti postoje. Nisu izmišljeni
Dve su stvari ovde bitne:
1. Ne misle SVI KRITIžARI kao što ti misliš da misle :)
2. Sumnja nikad nije lošeg donela, osim što je izjedala nerve
čuvarima temelja postojećeg.
tagline: "da ne bi zagorelo - treba bolje mešati"
.F nO morE.
knjizevnost.531fancy,
ŮŢ> │ jasno opišeš zašto je npr. Stairway to Heaven lepa pesma, onda... pa,
ŮŢ> TO lepa pesma?!!
ŮŢ>
ŮŢ> BLJAK PU PU, BLJUZGA FUJJ ....
Interesovalo te šta znači "Bona Fide" ?
E, to ti je ono što nisi pokazao u ovom reply-u :)))))
.F nO morE.
knjizevnost.532fancy,
ŮŢ> Svejedno, Dostojevski je nepomerljivo zaseo u svetsku istoriju ideja, a
ŮŢ> A da ga nije bilo, bio bi izmišljen bar nekoliko puta u kasnijim
ŮŢ> godinama.
Budući da nema živih svedoka, postoji osnovana sumnja da je dotični samo
izmišljotina Agitpropa, dakle rudimentarna verzija emulirane stvarnosti,
o čemu je uvaženi djelovic skoro ovde pričao...
.F nO morE.
knjizevnost.533fancy,
ŮŢ> većina pribojava ovde, je da će se kolege programeri dosetiti kako da
ŮŢ> skrate algoritam na razumnu meru, i da će pritom žrtvovati koješta što
ŮŢ> inače čini razliku između umetnosti i narodnjaka.
Tolstojevski = Umetnost
Ko ne razume Tolstojevskog - taj je narodnjak !
Logično, nema šta.
.F nO morE.
knjizevnost.534todorp,
> Jel' moram? Nisam bas ljubitelj, ali recimo da je dobar zvuk
> telekastera u njoj...
Ovo je neka teska novina ;)) Cudan onaj dzipson-telekaster ;)))
knjizevnost.535djelovic,
> Dostojevskom je posvećeno 46 redova, Tolstoju 50, Agati Kristi
> 14, a francuskim piscima, na primer Balzaku i Igou, 49 i 56
> redova respektivno. Šta bi rekle profe sa Harvarda?
Zašto se Balzak i Igo ne izučavaju u lektiri?
knjizevnost.536pedjak,
> Da li je neko zamijetio da mi uopšte u školi nismo izučavali
> Shakespear-a ??
Ne znam za tebe, ali mi smo ga izučavali.
knjizevnost.537wizard,
> Nije moje da se mešam, ali pomenuto je "redefinisanje" kao pojam, a da
> li ti je ikad palo na pamet da bar malo posumnjaš u postojeće temelje
> "umetničkih, kulturnih i civilizacijskih vrednosti u književnosti" ?
Da, često. Što?
knjizevnost.538wizard,
> NADUVANIM umetničkim, kulturnim i civilizacijskim vrednostima u
> književnosti.
Naduvanim? Na osnovu čega tvrdiš da je naduvano nešto ti ne razumeš i
koje (zbog toga) ne voliš da čitaš?
> Nestaju oni koji su ih godinama naduvavali, i to me jako
> raduje :)
Ko nestaje? Obrazovani, načitani, pismeni, inteligentni, umetnici? Zašto
te to raduje!?
knjizevnost.539wizard,
> Bitlsi su danas klasika.
Uh...
knjizevnost.540wizard,
> >> > > Ne može se ceo svet predstaviti ciframa.
> >>
> >> > Može.
> >>
> >> Dokaži. ;)
>
> A tebi nije palo na pamet da dokažeš suprotno?
Pa ako ti tvrdiš nešto valjda treba i da dokažeš. :)
> Nema veze - svaka
> stvar na svetu (pa i mnoge stvari koje na svetu ne postoje, kao
> npr. vampiri, veštice, gremlini itd) ima ime. Ime je niz slova.
> Svako slovo se može predstaviti kao ASCII znak, dakle ciframa.
> Ergo, svaka stvar, pa i sam "ceo svet" se može predstaviti ciframa.
Bah... ja sam očekivao nešto bolje... žinjenica da nešto možeš da
imenuješ ili numerišeš ne znači da možeš da ga predstaviš ciframa.
knjizevnost.541cdragan,
> To je pravo pitanje! Da li će kompjuter naučiti da se
> smeje?
Pa treba krenuti od početka. Nisam neki programer ali bi
trebalo, za početak, pretražiti tekst i ako se u njemu spominju
reči : Mujo, Haso, Fata ... then SMILE ;)
knjizevnost.542novim,
Ć Profesionalni kritičari bi ovu raspravu vodili
Ć drugačije, i nipošto je ne bi smatrali neobaveznom.
rasprava da li je Agata BOLJA od Dostojevskom vrtela bi se
tada oko značenja "bolja", pri čemu bi se išlo unazad, kako
bi se utvrdili pojmovi i norme na kojima se takva značenja
osnivaju. kako god bilo, stiže se na opšta pitanja ukusa,
suda, iskaza. sad, kad sam skrenuo pažnju na to (i dodao:
ostalo je manje-više sve sezanje, i u redu je da je sezanje,
pod uslovom da smo toga svesni), odgovoreno mi je: spusti
nivo rasprave. može i to (dakle > sezanje), ali rasprava više
nije relevantna. izvesna tehnička znanja su potrebna ako se
želi govoriti i o literaturi (čemu onda profesionalci za tu
oblast?), kao god i za druge oblasti (osim za matematiku, o
njoj se može reći svašta, i tu nije potrebno nikakvo znanje,
jer tu sve rešavaju kompjuteri - a to je čisto pitanje para).
knjizevnost.543novim,
Ć prepisivanja svih njegovih dela u ASCII formatu. Da
Ć li ima nekog smisla da mi pokrenemo proces njihovog
Ć dovlačenja? /on = Šekspir - n./
kad le capitaine nemo bude imao vremena, molio bih ga objasni
projekt Gutenberg detaljnije. reč je to tome da se književna
klasika (engleska) prekuca kao ASCII. slanje Crnjanskog ovamo
je bilo u tom smislu. a prva poruka u ovoj temi (Balindina,
na početku početka) bila je da se pravi "Sezam biblioteka".
što ne bismo? naravno, u skladu sa svojim interesovanjima,
vremenom, itd. - predlažem, dakle: kad završimo s ovim
prepucavanjem Agata versus LRP da se malkice organizujemo. ko
je zainteresovan, neka mi se javi u mail, pa da napravimo
neku grupu (ili više grupa!) i dogovorimo se. :)
knjizevnost.544veca,
>> Od petka do utorka 363 poruke u temi. Gospode bože!
Meni kažeš?! :) Srećom, uradih bilten (poginuh :) )
knjizevnost.545veca,
>> Ja ne mogu da podnesem ljute papričice. Moja supruga bi mogla da
>> stuče deset komada brzinom brojanja. I šta sad tu ide, 000010 ili
>> 000001?
10:1 za nju :)
knjizevnost.546veca,
>> I dalje ne shvatam potrebu da se "1984" i "Proces" strpaju pod isti
>> imenitelj. Slični su k'o bog i šeširdžija.
I ja bih rekla, kao što trpaju i Proces i Stranac.
knjizevnost.547veca,
>>>> Tako i romani Agate Kristi predstavljaju dobru kupovinu za one
>>>> koji ih kupuju zbog odnosa
>>>> sopstveni_IQ/potreban_IQ_za_dotičnu_knjigu
>> Šta se traži, da taj količnik bude što veći ili što manji? ;)
Manji :) inače propade manipulacija + tržište :)
>> Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
>> ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
Nema šta ko da mu kaže, to je očigledno! :)
Da ne znam da se zezaš, pomislila bih da nas vređaš :)
knjizevnost.548veca,
>> Zašto se Balzak i Igo ne izučavaju u lektiri?
Ne izučavaju? Ja sam Igoa još u osnovnoj školi imala. Nisam
sigurna (davno beše :) ) mislim da se odlomak iz Jadnika zvao
Kozeta (200 strana knjiga), beše tu nešto o nekoj devojčici sa
lutkom, težak život etc.
knjizevnost.549veca,
>> ŮŢ> Izvini ali iako stalno insistiraš na slobodnom opredeljenju i
>> ŮŢ> ukusu čoveka (što nije sporno), da li to znači i da poštuješ
>> ŮŢ> izbor drugačiji od tvog?
>>
>> Da.
Da, ali nije bitno ;)
>> Ne smatram da je Šeldon na nivou novokomponovanih zombija, kao ni
>> da je Kami bog. Kami je napisao knjigu koja mi je recimo u 16
>> godina bila zanimljiva i nešto značila, ali koja mi sad jednostavno
>> ne bi držala pažnju ni do kraja uvodnog monologa...
Šeldonovi romani su zabavno štivo prema kojima su rađeni dobri
(estetski :) ) filmovi (posedujem komplet i još par džepnih
izdanja :) da ne pomislite da posedujem samo LRP :) ). Kami nije
bog, svakako, to ni za kog ne bih mogla da kažem, obično toliko
ne idealizujem ljude, ali je ostavio malo više traga od Šeldona,
nakon što sam pročitane knjige.
Kafka je car! :)
knjizevnost.550spantic,
> žrtva neke šuvarizacije - saučešće!. Uči se i sada. Hamlet i
> Romeo i Julija zasigurno, što držim da je sasvim dovoljno za
Ne. Šekspir je pouzdano bio u programu.
knjizevnost.551spantic,
> Loše te služi sećanje (zar tebi to da se desi? ;) Diskusija je bila
> u ORKA.
Priznajem za konferenciju, jerbo sam tako dobio opkladu da ćeš
se uhvatiti za to, a zaboraviti odgovor o podršci ;)
knjizevnost.552spantic,
> Ajd' što to nisi zapamtio, ko bi sve ovo pamtio (osim mene :) ali pogledaj
> čija je bila ona konstatacija "a predpostavljam i da Šekspira trpaš u leve
> ruske pisce"? Poruka ORKA.3/15.924 autor... spantic. Kad već pitaš (a i ne
> pitaš, nego tvrdiš), red je bar da pročitaš odgovor :)
Ali ja jesam zapamtio. Zato i ponavljam pitanje. Hvala na citatu :)
Poenta je u tome da i Šekspir spada u velikane pisane reči, mada jasno
ipak ne dostojan jednog Tolstojevskog ;)
Ipak ti ga izdvajaš. Da razlog ipak nije subjektivna osećajnost da Zapad
zna bolje?
> Verujem da ti je prethodnim objašnjeno.
Ako posmatraš svoja merila, dakle broj prodatih knjiga Baba bi ušila i
Šekspira. To međutim iz lektire SAD neće izbaciti Šekspira.
knjizevnost.553spantic,
> Dostojevskom je posvećeno 46 redova, Tolstoju 50, Agati Kristi
> 14, a francuskim piscima, na primer Balzaku i Igou, 49 i 56
> redova respektivno. Šta bi rekle profe sa Harvarda?
"Ma tu su knjigu pisali LRP i tačka!" ;)
knjizevnost.554spantic,
> Zašto se Balzak i Igo ne izučavaju u lektiri?
Odakle ti to? Onore de Balzak se izučava u lektiri.
Vidi "žiča Gorio". Jedino za Viktora Igoa nisam
siguran.
knjizevnost.555vcalic,
>> Ama od druge godine fakulteta ima da kopa po literaturi, kakvi udžbenici
>> kakvi bakrači. A onima što diplomiraju iz udžbenika, svaka čast, ali ih
>> nešto baš i ne smatram za stručnjake. Nikad nisu stekli naviku da
>> kopaju.
Pa, ovim našim je Mao Ce Tung uvek nekako bio drag, ali nisu smeli
otvoreno da kopiraju njegove metode pa su ih malo 'prikrili' ;)
Vlada
knjizevnost.556vcalic,
>> Da krenemo od lakšeg. Za domaći, pajkan emulator, da se završi do nove
>> godine.
Pa to može i u nekom Procomm/Telix/Telemate skript jeziku da se napiše:
waitfor bilo_sta
say ("Druže, vašu ličnu kartu!")
waitfor bilo_sta
vadi_palicu()
while 1
udri()
endwhile
Vlada
knjizevnost.557vcalic,
>> Gricka ih Vlada sam, što je Vecino ministarstvo već nedostižno po broju
>> poruka u odnosu na muzikante :)
Ma, nije to problem. Samo ostavim par poruka tipa "Pink Floyd su propali
narkomani", "Smrt smdljivim pankerima" i sl., pa da vidimo ko je kome
nedostižan ;))
Vlada
knjizevnost.558vcalic,
>> Ako nisu shvatili Kovačevića, shvatili su Šijana. Poruka, dakle, može
>> sasvim efikasno da se kaže i na drugi način.
Ma Šijan je tu nebitan. Od kad je prestao da radi sa Duškom slabo mu ide.
Doduše, onaj Davitelj je bio dobar.
Vlada
knjizevnost.559vcalic,
>>>> Ma, da. Ajde to i da napišemo: Prijatno=000010 ; Neprijatno=000001
>>
>> Ja ne mogu da podnesem ljute papričice. Moja supruga bi mogla da stuče
>> deset komada brzinom brojanja. I šta sad tu ide, 000010 ili 000001?
Da nije ono gore rečeno u ironiji ? ;)
Vlada
knjizevnost.560vcalic,
>> Nisu. Koja ono zgrada u Njujorku potiče iz sedamnaestog veka? A? Molim?
Ne znam da li ima nekih zgrada, u stvari sumnjam s obzirom na arhitekturu
doseljenika ;), ali Jabuku su stvarno osnovali u sedamnaestom veku, a
Petrograd je podigao Petar Veliki 1703. i stavio tu prestonicu da bi zajebavao
Šveđane koji su u to vreme bili jaki.
No, petrogradska arhitektura je za samo dva veka nadmašila sve ostale.
Vlada
knjizevnost.561vcalic,
>> Pojma nemam, nisam čitao ništa što je napisao.
Pa kad se čita i ne funkcioniše baš najbolje. :) Bolje je da se gleda.
Vlada
knjizevnost.562vcalic,
>> Recimo, u Francuskoj. Izvor: NIN, tekst od pre jedno pola godine, ali
>> tada se nije vodila ova diskusija pa mi nije palo na pamet da ga
>> sačuvam ili prekucam.
Ha, moguće da je to baš tekst koji sam i ja čitao (nisam siguran da je to
bio Nin, ali mogao je da bude samo Nin ;), ili možda eventualno Vreme). Elem,
pominjali su smanjenje ponude ruskih pisaca uopšte, ali je bilo napomenuto da
se neki Rusi sasvim lepo prodaju. Beše pomenut Dostojevski (ne Tolstoj) i još
par njih, ne sećam se tačno. Savremeni Rusi nikad nisu ni imali neki tiraž.
Uzgred, pročitao sam negde i da po Zapadu ima dosta njih koji padnu u
komu kad čuju da je Dostojevski Rus ;)
Vlada
knjizevnost.563vcalic,
>> Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno zasniva
>> na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da je jako puno
>> "prosečnih" i jako malo genija kao i otprilike isto toliko morona.
>> Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
>> ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
Moroni retko kad znaju da čitaju pa i ne kupuju knjige. Ko onda ostaje da
kupuje LRP ? ;))
Vlada
knjizevnost.564vcalic,
>> da ću nekoga zaboraviti" ;) Al' čisto da ne budem bar bez jednog:
>> onaj što puši na lulu (ali nije gazda Jezda), što se preziva Pavić
>> (ali nije radio scenario za "Srećni život"), što je dobio posebnu
Pa, otprilike se slažem da je dotični "levi", ali je pre "američki"
nego "ruski". To Ameri mnogo vole, da koriste neke "neobične" forme da bi
prikrili odsustvo suštine ;) Rusi više klasičnu formu :)
Vlada
knjizevnost.565vcalic,
Jel' to izvod iz knjige "Kako beletristika da zameni WC papir" ? ;)
knjizevnost.566vcalic,
>> Budući da nema živih svedoka, postoji osnovana sumnja da je dotični samo
>> izmišljotina Agitpropa, dakle rudimentarna verzija emulirane stvarnosti,
>> o čemu je uvaženi djelovic skoro ovde pričao...
Ajte vi gospodo što smatrate da je Dostojevski nešto što su komunisti
propagirali, pročitajte malo neku istoriju književnosti ;))
Vlada
knjizevnost.567vcalic,
>> Zašto se Balzak i Igo ne izučavaju u lektiri?
Meni se nekako čini da sam imao ovog prvog.
Vlada
knjizevnost.568dejanr,
>> > Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno zasniva
>> > na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da je jako puno
>> > "prosečnih" i jako malo genija kao i otprilike isto toliko morona.
>> > Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
>> > ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
>>
>> Moroni retko kad znaju da čitaju pa i ne kupuju knjige. Ko onda ostaje da
>> kupuje LRP ? ;))
žovek koji slabo zna da čita i zbog toga ne kupuje knjige pokazuje
solidnu dozu inteligencije :) Ako je već moron, on neće znati
da čita ali će možda ipak kupovati knjige ;>>
knjizevnost.569dejanr,
>> > NADUVANIM umetničkim, kulturnim i civilizacijskim vrednostima u
>> > književnosti.
>>
>> Naduvanim? Na osnovu čega tvrdiš da je naduvano nešto ti ne razumeš i
>> koje (zbog toga) ne voliš da čitaš?
Na osnovu toga što se dešava kada je pukao balon.
>> > Nestaju oni koji su ih godinama naduvavali, i to me jako
>> > raduje :)
>>
>> Ko nestaje? Obrazovani, načitani, pismeni, inteligentni, umetnici?
Ne, nego nestaju oni koji su puštali ruski narod da skapava po
polurazrušenim kućerinama i pase travu, a novac slali po svetu
da potpomažu razne "komunističke pokrete" (od Josipa Broza pre
rata do čorža Maršea donedavno), a onda uzgred i da se naduvavaju
levi ruski pisci, pokrivaju gubici štamparija koje ih štampaju
itd.
knjizevnost.570dejanr,
>> Bah... ja sam očekivao nešto bolje... žinjenica da nešto možeš da
>> imenuješ ili numerišeš ne znači da možeš da ga predstaviš ciframa.
Vidim da nemaš predstavu o tome šta je to predstava :)
knjizevnost.571dejanr,
>> > Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
>> > ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
>>
>> Nema šta ko da mu kaže, to je očigledno! :)
Kod mene u školi kad bi neko rekao "to je očigledno" ili "vidi se sa
slike", profesor bi mu lupio keca i poslao ga na mesto da razmišlja
šta je očigledno a šta nije ;)
Ali šta ćeš kad nismo išli u istu školu ;)
knjizevnost.572jovana,
> Profesionalni kritičari bi ovu raspravu vodili drugačije, i
> nipošto je ne bi smatrali neobaveznom.
>
> Bolje?
Naprotiv, još gore. Nisam govorila o profesionalnim
kritičarima.
knjizevnost.573jovana,
> Tako da to što ovde izgleda kao preozbiljna rasprava... ne bi
> trebalo uzeti previše ozbiljno. Ovde uglavnom raspravljaju naši
> emulatori.
Vidiš da je ipak ozbiljno!
knjizevnost.574dejanr,
>> Priznajem za konferenciju, jerbo sam tako dobio opkladu da ćeš
>> se uhvatiti za to, a zaboraviti odgovor o podršci ;)
>> > Ajd' što to nisi zapamtio, ko bi sve ovo pamtio (osim mene :)
>> > ali pogledaj čija je bila ona konstatacija "a predpostavljam i
>> > da Šekspira trpaš u leve ruske pisce"? Poruka ORKA.3/15.924
>> > autor... spantic. Kad već pitaš (a i ne pitaš, nego tvrdiš),
>> > red je bar da pročitaš odgovor :)
>>
>> Ali ja jesam zapamtio.
Ja sam mislio da ćeš izmisliti neko ubedljivije "vađenje".
>> Poenta je u tome da i Šekspir spada u velikane pisane reči, mada jasno
>> ipak ne dostojan jednog Tolstojevskog ;)
Ko što rekoh u poruci 5.302 u CIVILIZACIJA.3:
>> Osim toga, levi ruski pisci i Šekspir mu, po meni, dođu otprilike ko
>> govno i miliprot, da izvine auditorijum na izrazu.
>> Ipak ti ga izdvajaš. Da razlog ipak nije subjektivna osećajnost da Zapad
>> zna bolje?
Ne, razloge sam opisao u poruci 6.451.
>> Ako posmatraš svoja merila, dakle broj prodatih knjiga Baba bi ušila i
>> Šekspira. To međutim iz lektire SAD neće izbaciti Šekspira.
Neće i ne treba. Pa sigurno neće u lektiru da stave 50 knjiga od Agate -
jedna je sasvim dosta. Kada namire nju, Margaret Mičel (ovo specijalno za
vcalica :) i par drugih, ostaće i za Šekspira, nema brige.
knjizevnost.575dejanr,
>> Ajte vi gospodo što smatrate da je Dostojevski nešto što su komunisti
>> propagirali, pročitajte malo neku istoriju književnosti ;))
Ma hajde, ono što komunisti *nisu* propagirali to se u SSSR-u nije ni
štampalo - sve se bojim da je do skora mogao da se tamo kupi "Arhipelag
Gulag" (BTW, gledaste li Solženjicina sinoć na NTV? Vrlo ubedljiv
intervju) ili 1984. Mislim da je i na robiju išao kome to nađu u kući.
Nego je njihova propaganda mudra, mnogo mudrija nego što ti misliš -
ovo propagiramo, i to kupuju oni režimski nastrojeni. Ovo drugo je
nešto šatro kontra države, ali ga štampamo, premda malo manje nego
što bi trebalo tako da se teže nalazi. To kupuju oni "nepodobni",
i srećni su što tako protestvuju. A u stvari i jedni i drugi čitaju
ono što vlast hoće. Glede Dostojevskog, čisto sumnjam da su objavljivali
"Zle duhe", ali ostalo su voleli :)
To mu dođe kao kada su nam u Moskvi pokazali Lenjinov grob, pa ispred
Staljinov grob a tamo negde na nekom groblju je sahranjen Hruščov. A
sva tri groba okićena cvećem, Lenjinov po dužnosti a Staljina i Hruščova
kite "građani", tj. nekakvi polu-disidenti koje puštaju da se noću šunjaju
i ostavljaju to cveće, i onda su "srećni" što su im "pokazali šta misle"
i "zajebali policiju" (al su je zajebali... ;)). A državi mnogo više
odgovara da to rade javno noseći cveće po grobovima drugara iz iste ekipe,
nego da nešto tajno snuju.
knjizevnost.576wizard,
> Pa to može i u nekom Procomm/Telix/Telemate skript jeziku da se napiše:
>
> waitfor bilo_sta
> say ("Druže, vašu ličnu kartu!")
> waitfor bilo_sta
<---+
> vadi_palicu() |
> while 1 |
> udri() |
> endwhile |
|
|
Ovde -----+ ti fali: "logoff".
knjizevnost.577ndragan,
/ Znači lagali su nas za one "stare tarabe"... ?? ;)
Neeee, Pjotr Veljikij je tamo negde baš seo na dvestagodišnju tarabu i
rekao "mrzi nas da se vraćamo... ostajemo ovde. sazidajte nam nešto
zglavno".
knjizevnost.578ndragan,
/ ja Big Apple stariji od Petrograda, jer je potonji građen na močvarnom
/ tlu direktivom Petra I tamo gde grada ranije nije bilo.
Već smo dobili odgovor. Inače, koji je ono grad bio na mestu Novog
Amsterdama?
knjizevnost.579ndragan,
/ Pitanje još uvek vredi - koja su to "životna saznanja" ?
Recimo, čitajući "Uliksa" došao sam do saznanja da sam, uprkos svom
permanentnom ego tripu po unutrašnjosti, nepopravljivo normalan, i
obratno, da se svet sastoji samo od nas, otkačenih tipova, što onda i
nije bog zna šta kad nas već ima toliko.
Očekivao nešto više? Od jedne knjige? A šta bi više. Vredelo je i to, i
te kako.
/ je to individualna stvar... Ono što je presudno da kažeš "ovo mi se
/ sviđa, a ono mi se ne sviđa..."
Svratio danas TArva do nas u firmu, i počnem da mu gunđam na račun
jučerašnjeg grozomornog pada koji sam jedva skinuo (42 minuta!) usput
sve psujući Dejrana što je bez najave otvorio nove Novosti i ZZa što već
jednom ne napravi da rezignacija bude tranzitivna... i onda je ispalo da
je 85% pomenutog pada otišlo na LRP, te sam ZZa izostavio.
Posle pet minuta smo već zaređali po LRP, uradili jednu poštenu seču,
preživeo Dostojevski i Okudžava, odleteli grof i Šolohov, te poneki
noviji. Zanimljivo da se Solženjicin, Majakovski, Jevtušenko i celo
ovovekovno društvo slabo spominju u raspravi. LRP su izum prošlog veka?
Da javimo MekEfiju da ubaci u sken 112 (najkasnije) da obavezno
detektuje LRP virus?
--> jesam li već rekao da nemam živaca za žehova?
knjizevnost.580ndragan,
/ prevode, čak i sada (pod sankcijama :) ), ali ne svi, neki
/ jednostavno ne mogu da se prilagode drugim mentalitetima. Ni
/ jedadan com prg to ne bi mogao :)
Gde me nađe. Znam za dosta prevodilačkih problema, i prosto obožavam da
ubacim nešto što će eventualnog prevodioca baciti na tihu vatru. Imam
čak nekoliko štoseva tako fino zavučenih (ne hvalim se, radi se o
privatnim štosevima za koje niko ni ne zna osim mojih bližnjih) da
garant nestaju u bilo kakvom prevodu.
Ne verujem da bi neki tvorac lrp emulatora mogao da zna da i tako nešto
treba da ugradi.
knjizevnost.581ndragan,
/> Na jednoj strani su:
/> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
/ Ubacuj, ubacuj :)
Ubaci me na obe strane. Danas se osećam kao stereo tip.
knjizevnost.582fancy,
ŮŢ> Da, često. Što?
Ništa, samo onako...
knjizevnost.583fancy,
ŮŢ>> Jel' moram? Nisam bas ljubitelj, ali recimo da je dobar zvuk
ŮŢ>> telekastera u njoj...
ŮŢ>
ŮŢ> Ovo je neka teska novina ;)) Cudan onaj dzipson-telekaster ;)))
E, pa dragi moj, nauči nešto...
Page JESTE uvek svirao Les Pola, ali je dotična pesma poznata po tome
što je na njoj svirao FENDER TELECASTER...
Niti je novina, niti je čudno ako umeš da slušaš i razlikuješ zvuk
Fendera od Gibsona...
Capito?
.F nO morE.
knjizevnost.584fancy,
ŮŢ> Ne znam za tebe, ali mi smo ga izučavali.
Jedan čas priče o Omletu naspram polugodišta o Ratu pa još polugodišta o
Miru..??? To se zove KARenjINA...
.F nO morE.
knjizevnost.585fancy,
ŮŢ> reči : Mujo, Haso, Fata ... then SMILE ;)
Case Miško
do loop
knjizevnost.586fancy,
ŮŢ> vremenom, itd. - predlažem, dakle: kad završimo s ovim
ŮŢ> prepucavanjem Agata versus LRP da se malkice organizujemo. ko
ŮŢ> je zainteresovan, neka mi se javi u mail, pa da napravimo
ŮŢ> neku grupu (ili više grupa!) i dogovorimo se. :)
A grupa će se, pretpostavljam, zvati: 10 malih crnaca ??
;)
.F nO morE.
knjizevnost.587fancy,
ŮŢ> No, petrogradska arhitektura je za samo dva veka nadmašila sve ostale.
Monumentalno, nema šta...
Veliko k'o Rusko srce, široko k'o Ruska duša...
Novi domovi za nove Faraone...
count me out.
knjizevnost.588djelovic,
> Ne izučavaju? Ja sam Igoa još u osnovnoj školi imala. Nisam
> sigurna (davno beše :) ) mislim da se odlomak iz Jadnika zvao
> Kozeta (200 strana knjiga), beše tu nešto o nekoj devojčici sa
> lutkom, težak život etc.
Izvinjotka, prsti mi idu brže od pameti.
Originalno pitanje je bilo zašto se ne izučavaju barem upola toliko koliko
i levi ruski pisci, ako im već dotična knjiga daje isti broj redova (strana?)?
Evo, i ti se ne sećaš da si učila Igoa, spanta se ne seća Balzaka, a oboje se
(i te kako dobro :) ) sećate Tolstoja i Dostojevskog :).
Pa čak i da su ostali pisci dobro zastupljeni u nastavnom programu (kako
kaže milan), ostaje činjenica da se svakom od njih u školi posveti samo čas ili
dva, dok se levi ruski pisci izučavaju nedeljama. Verovatno profani više vole
da pričaju o onome što znaju?
knjizevnost.589i.a.n.,
>> │ grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe smatrao bi
>> │ nas gomilom dokonih ───────── ji ne znaju o čemu pričaju.
>>
>> Treba mi značenje podvučenih reči! Tj. šta to dođavola znači? :))
Doslovce, latinski, "u dobroj nameri". Ovde: pravi, autentičan,
nepatvoren.
knjizevnost.590i.a.n.,
>> Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno zasniva
>> na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da je jako puno
>> "prosečnih" i jako malo genija kao i otprilike isto toliko morona.
>> Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
>> ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
Nadam se da će Sezam jednog dana imati komandu SET RUBBISHLEVEL koja
mi ovakve poruke neće puštati u PAD.
knjizevnost.591dr.grba,
>> Svejedno, Dostojevski je nepomerljivo zaseo u svetsku istoriju
>> ideja, a
Ovo zvuči kao kad kikindski budžovani zasednu u "Plavu salu" Radničkog doma,
izolovani od očiju kojekoga, pa orgijaju do jutra.
knjizevnost.592dr.grba,
>> Počinjem da se šopam dok se ne probudim.
*****
C, c, c, c, c, c, c, c......
Kaže se "šopljavam".
knjizevnost.593dr.grba,
>> Pojma nemam, nisam čitao ništa što je napisao.
U BIGZ-ovom izdanju džepne knjige, pojavio se Kovačevićev set "Balkanski
špijun", skup pet drama. Literatura dovoljno laka za čitanje, a odličnim
jezikom pisana, preporuka za čitanje.
knjizevnost.594dr.grba,
>> rasprava da li je Agata BOLJA od Dostojevskom vrtela bi se
>> tada oko značenja "bolja", pri čemu bi se išlo unazad, kako
>> bi se utvrdili pojmovi i norme na kojima se takva značenja
Što reče Vlatko Stefanovski (ponovo sinoć na TV, snimak Press konferencije
od prošle godine): "Dobio sam kompliment da sviram, uh, poput Satrijanija
ili Stiva Veja, a to je glupo, jer nema staze koju možemo pretrčati, pa da
se kaže ko je bolji."
Amin.
knjizevnost.595dr.grba,
>> >> Ja ne mogu da podnesem ljute papričice. Moja supruga bi mogla da
>> >> stuče deset komada brzinom brojanja. I šta sad tu ide, 000010
>> >> ili 000001?
>>
>> 10:1 za nju :)
E, Veco, kod nje princip iz tajne grupe TNT : sve za jednog, jedan za sve.
Ja sam taj "svi" ): (;
knjizevnost.596dr.grba,
>> Šeldonovi romani su zabavno štivo prema kojima su rađeni dobri
>> (estetski :) ) filmovi (posedujem komplet i još par džepnih
Šeldonovi romani su perfektno tempirani za onog kome su i pisani. Obični,
dakle glupi i umorni zaposleni Amerikanac koji za sebe smatra da i nije
tako naivan. I onda lepo priču o američkom snu strpa u kriminalistički
milje, eventualno preseli van teritorije SAD da bi mogao efikasnije da
kenja, da izvinete na istini, naravno teorija oscilacija... ne iz mehanike,
nego iz Holivuda, čija poslednja amplituda ostaje gore na kraju. Lako za
gutanje, poput kukuruznih pahuljica, nema da tupiš zube. A slike se samo
talože, i lepo strpaš onog Kazanovu-Karingtona, crnu Amerikanku bez sisa
i dupeta, Omara Šarifa, dva aerodroma, pet hotela iz nekog internacionalnog
lanca, osam do deset automobila, od toga tri sportska, dva crna, blindirana,
jedan što ne može da upali i dva po slobodnom nahođenju; dalje, nakit ili
još bolje neki predmet vojno - industrijske špijunaže, ljubav prema detetu
i jedno bračno neverstvo, dve izdaje i jedno nesalomivo prijateljstvo stečeno
slučajno. Jedan ili dva neočekivana obrta i jedan inteligentni štos prepisan
od nekog kopiranta Aleksanda Dime. Od klišea se upotrebljavaju samo jedna
ludačka vožnja automobilom (sa pucanjem), strašna osveta, tri do pet šamara,
od kojih je ključni onaj kad ona udari njega, pa padne u zagrljaj, pa cenzura
u montaži, pa doručak u satenskoj posteljini.
I, naravno, dve šolje za prvu jutarnju kafu u kabinetu.
knjizevnost.597dr.grba,
>> ... Samo ostavim par poruka tipa "Pink Floyd su propali narkomani"...
Ej, jes' ti primetiJo da sam ja i ovde? ):<
knjizevnost.598dr.grba,
>> Ma Šijan je tu nebitan. Od kad je prestao da radi sa Duškom slabo
>> mu ide.
Mislim da je asocijacija bila "autobus". A kad mi neko u kontekstu filma
kaže reč "autobus", meni je prva sledeća asocijacija "Slobodan Šijan".
knjizevnost.599dr.grba,
>> >> Ja ne mogu da podnesem ljute papričice. Moja supruga bi mogla da
>> >> stuče deset komada brzinom brojanja. I šta sad tu ide, 000010
>> ili 000001?
>>
>> Da nije ono gore rečeno u ironiji ? ;)
Ako misliš na konzumiranje ljutih papričica, istina je ): Moj starac
pravi perfektan kupus sa ovčetinom u kotliću, a za mene obavezno spremi
dosta piva da gasim ljutinu.
knjizevnost.600dr.grba,
>> No, petrogradska arhitektura je za samo dva veka nadmašila sve
>> ostale.
E, to sam hteo da čujem. Jednom dignut, Ermitaž ostaje jedna od najlepših
građevina na svetu. A ima mu godina... A niko od nas se ne biiznenadio kad
bi čuo da se na proleće ruši Empire State Building, e da bi se digla nova
rugobna građevina, dvaput višlja...
I sve ovo posmatrajmo u kontekstu kulture i tradicije, u kontekstu duha
jednog grada. Nisam bio ni u jednom od ovih gradova, ali znam šta bih
doživeo da ih vidim.
knjizevnost.601dr.grba,
>> kite "građani", tj. nekakvi polu-disidenti koje puštaju da se noću
>> šunjaju i ostavljaju to cveće, i onda su "srećni" što su im
>> "pokazali šta misle"
Stanovao sam neko vreme, kao student, u ulici Baje Sekulića
(Svetog Nikole?), tik pored Novog groblja. žesto sam idući do "Patrisa"
na ručak udarao prečicu preko australijskog groblja, pa preko živice,
pa je tu negde blizu bila i aleja Narodnih heroja. Najokićeniji je uvek
bio Rankovićev grob, a neretko bi tamo osvanula i kutija cigareta ili
čašica napunjena vinjakom...
knjizevnost.602maksa,
<><> Po tvojoj filozofiji, situacija sa bilijarskom kuglom
<><> koja se kreće ka rupi na stolu je jako teška za
<><> predviđanje jer treba rešavati jednačine koje u obzir
<><> uzimaju sve kvarkove te kugle, stola i celog sveta,
Da ja tebe lepo pitam:
Da li ti stvarno misliš da je uticaj strukture ličnosti
konzumenta ;) umetnosti na njegov ukus podjednako mali i
nebitan kao uticaj svih ovih stvari (koje si pobrojao)
na kretanje bilijarske kugle, ili ipak samo pokušavaš da
nam pokažeš kako lepo barataš raznim fizikama? :)
Inače, sa ovako slobodnim ekstrapoliranjem možeš svakom da
nakalemiš proizvoljnu "filozofiju".
<><> kugla tunelira sto ili dođu Vogoni...) ali je za
<><> primenu dovoljno dobro :)
Da, za bilijar je sasvim dovoljna klasična mehanika.
Ajd' da pretpostavimo (ovo ni meni nije teško ;) da će se
jednog (kog?) dana postaviti model koji će omogućiti
kompjuteru da uspešno piše knjige za ljubitelje Tolstoja,
kao nosioce određenog tipa ukusa (LRPoljubci ;)
Neizrečena poenta : Teško da će doći dan kad će taj program
(model) sâm da se seti da štrpne nešto od hispano-američke
književnosti i smuti to sa Tolstojem, pa da vidi na šta će
to da liči, i da pri tome bude sposoban da proceni da li je
napravio mnogo.dobru.stvar/nebuloznu.ljigavu.smešu. On će da
emulira/procenjuje nečije estetske kriterijume, al' pošto nema
sopstvene, tu je kraj priče. Nema kreacije u smislu stvaranja
nečeg novog, ostaje gola reprodukcija naučene forme.
Da rezimiram: Taj tvoj kompjuter se nikad ne bi pročuo ni
proslavio. Samo bi, jadan, štancovao Tolstoja.
knjizevnost.603dcolak,
│ bona fide (lat. "sa dobrom verom") - učinjeno s dobrom
│ namerom, bez laži i prevare; zakonski valjano;
│ iskreno; autentično.
Znači, ako hoću da počnem rečenicu sa "Dobre volje.." mogu da
kažem "Bona fide...." ?
Sviđa mi se kako zvuči ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.604peacock,
#### Oću.
#### (skenjiraj i prikači u mail :)
U beogradu je, kod mog ortaka. Doći ću brzo :)
knjizevnost.605peacock,
>> Da te podsetim: sve je počelo od LRP koje si ladno otpušio.
#### Da te podsetim: nikoga ja nisam "otpušio", a ne znam ni tačno
#### šta ti znači ta kvalifikacija. Prvo mi staviš "u usta" nešto
#### što nisam rekao, a onda to kritikuješ - efektno, nema šta ;)
#### A ako ovde neko diskutuje paušalno onda si to pre ti, sa
#### komentarima tipa:
####>> ti počeo da iznosiš argumente koji se svode na nekakvu
####>> kvantifikaciju koju ne mogu da prihvatim.
Ti, kao, ne vladaš žargonom. Ili se beogradski i kragujevački
toliko razlikuju? Tačno je, nisam te doslovce citirao, da ne
preturam po moru poruka u ovoj temi poslednjih dana. Ali si
ruske pisce proglasio "levim", što bi trebalo da znači da je
ono što su napisali potpuno bezvredno. Nije li to, barem
malo, paušalna ocena? Uostalom, nisam samo ja komentarisao
tvoju diskusiju da se sve svede na brojke.
#### Dakako, ne moraš je prihvatiti ali bi se očekivalo da uzmeš
#### neki konkretan argument koji sam, kako kažeš, izneo pa da
#### kažeš šta to u konkretnom argumentu nije tačno i šta ne možeš
#### da prihvatiš. Ovako, paušalno, to bi valjda bilo "ladno
#### otpušavanje" koje pominješ.
####
####>> Zato je nabolje da rezimiramo i da svedemo celu priču na
####>> stvar ličnog ukusa.
Prihvatam ja tvoju argumentaciju kada su brojke u pitanju,
ali se naše mišljenje suštinski razlikuje u premisama. Zato
se ova diskusija udaljila od suštine i to sam napisao u
svojoj poruci: da svedemo celu prišu na stvar ličnog ukusa.
#### Odlično, sve dok niko ne daje sebi pravo da svoj (pa još
#### manjinski) ukus nameće drugima
Ti to o sebi?
#### - neka svaki izdavač štampa
#### što želi, sve dok u to ulaže svoje pare, neka ljudi kupuju
#### šta ih zanima i svima super. Međutim, kada se radi o lektiri,
#### dakle obaveznoj literaturi, očekivalo bi da se u nju uvrsti
#### nešto malo raznovrsnije, kako po pitanju autora tako i po
#### pitanju žanrova.
Sa ovim se apsolutno slažem, pisao sam o tome u prethodnim
porukama.
knjizevnost.606peacock,
#### U akciji "svi udri po kiču" u Kragujevcu / žačku / Nišu (nek
#### precrta ko zna) su krajem šezdesetih ili početkom
#### sedamdesetih spaljeni neki primerci "žika" i/ili "Starta" i
#### još neke stvari.
Početkom sedamdesetih, mislim '71.
knjizevnost.607peacock,
#### Nešto se ne sećam. To se ipak slabo zipovalo. žak i kad ti se
#### činilo da se ponavlja, u stvari se usput menja.
####
#### Za razliku od ovog što se sada tako dobro prodaje. Ima samo
#### refren, a i taj je snimljen samo jednom.
Da se premestimo u susednu temu, a?
knjizevnost.608wizard,
> >> Naduvanim? Na osnovu čega tvrdiš da je naduvano nešto ti ne razumeš i
> >> koje (zbog toga) ne voliš da čitaš?
>
> Na osnovu toga što se dešava kada je pukao balon.
Bezveze. Na osnovu prevladavanja jedne ili druge ideologije i kulture
koju jedna i druga nose sa sobom, a prema svojim afinitetima prema
njima, ti procenjuješ litereturu i umetnička dela?
Budi uveren da će, čim se (i ako se) Rusija malo stabilizuje, Rusi opet
propagirati i pomagati širenje svoje kulture, kao i svaka druga
nacija i država na svetu - isto kao što su Amerikanci ulagali (i ulažu)
za razvoj filmske industrije, isto kao što sad Japanci ulažu u svoju
filmsku industriju - ima to značajne političke poledice i toga je svaka
ozbiljna džrava svesna i u to ulaže.
> Ne, nego nestaju oni koji su puštali ruski narod da skapava po
> polurazrušenim kućerinama i pase travu, a novac slali po svetu
> da potpomažu razne "komunističke pokrete" (od Josipa Broza pre
> rata do čorža Maršea donedavno), a onda uzgred i da se naduvavaju
> levi ruski pisci, pokrivaju gubici štamparija koje ih štampaju
> itd.
Imam utisak da svoj odnos prema komunistima projektuješ na sve što je
rusko, iako si sam tvrdio da "levi" ne predstavlja "levičarski" i da
"ruski" ne znači samo ruski.
knjizevnost.609janko,
>>> I ona se neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000
>>> koje je kompjuter izliferovao.
>
> Da li je zbilja potrebno nekome ko se, reklo bi se, bavi
> kompjuterima objašnjavati ovako elementarne stvari?
> Naravno da će se i ta pripovetka nalaziti na spisku - tri
> strane teksta, i 997 strana blankova. Normalno
Da li je zbilja potrebno naglašavati da je gornji broj
nezamislivo veći od npr. broja svih elementarnih čestica u
čitavom svemiru (ako se ne slažemo oko veličine svemira, onda,
bar u nama poznatim galaksijama).
Ovakve spekulacije, kao ova koju je dejanr prezentirao, sam
čitao, kad sam bio mali, u nekim matematičkim listovima.
Potpuno su bezveze, u realnom svemiru.
S druge strane, generisanje knjiga koje su "na istu foru" kao
neke od već postojećih uopšte ne zvuči tako teško. Ali, ko će
to čitati, uopšte?
Jedno je imitacija, a drugo KREACIJA.
knjizevnost.610janko,
> Zasad je pesmica dobra, i nadam se da moja Ana neće jednog
> dana reći:
>
> "Sramota, matori! Iskoristio si naivnu prostodušnost svog
> malog deteta da poturaš kojekakve plagijatorske pesmice.
> Stidi se!"
Ako je reč, još uvek, o Ršumu, tvrdim da on unesrećio čitave
generacije dece.
Kad sam bio jako mali, moji roditelji su kupovali i one ploče
sa MUZIKOM ZA DECU. Tu su bile uglazbljene i Ršumove pesme.
Stihove tipa
"Na Monmartru, na plotu, nađoh protesnu notu, stigao je
probisvet"
Nema šanse da provali normalno dete. Protesna nota? Stigao je
probisvet? Ili
"Šta će reći pokolenja?
Vodio si život buran,
pa ostao nekulturan"
Setite se o čemu ste razmišljali kad ste imali četiri-pet
godina, pa probajte samo da zamislite na šta to liči kad se
ovako nešto uvali detetu. Poklolenja? Zbog burnog života ostao
nekulturan?
Zgroz.
Decu:
- ne treba smatrati za idiote - ona umeju da prvale šta je
iskreno.
- ne treba im uvaljivati ni da operišu sa nečime, što je
daleko van njihovog ISKUSTVA.
knjizevnost.611janko,
> predgovoru, dobar deo štoseva maznut iz ponašanja
> britanskih vlasti za vreme rata. Partijski trikovi su mu
... I ponašanja Britanaca prema neprijateljima i potencijalnim
neprijateljima za vreme rata. Crnjanski je to osetio na svojoj
koži dovoljno da ga baci u žešći bedak, toliko da nikad ne
oprosti Englezima što uopšte postoje.
Sad se setih, Ameri su, mrtvi ladni, u NJNJII (drugi svetski ;>
popakovali sve Japance u SAD po logorima. A Srbima ne daju da ih
imaju ni u Bosni. ;>
Takođe, kad sam kod Engleza, mislite da su Pajtonovci sve one
mračne stvari, kojima se smejemo, samo IZMAŠTALI?
knjizevnost.612janko,
>>> Jedući jabuke (i to kisele!) da, ali ne u WC šolji nego
> u kadi :)
>
> E, da joj beše nepromočivi notebook k'o Klarku... (:
Ne verujem bi pisala na njemu, sve i da joj ga je neko mogao da
ponudi. Noutbuku, ne Klarku.
knjizevnost.613i.a.n.,
>> Naprotiv, još gore. Nisam govorila o profesionalnim
>> kritičarima.
Ja jesam, kad sam pisao "hlebnu" poruku.
knjizevnost.614i.a.n.,
>> Ma hajde, ono što komunisti *nisu* propagirali to se u SSSR-u nije
>> ni štampalo - sve se bojim da je do skora mogao da se tamo kupi
>> "Arhipelag Gulag"
>>
>> Nego je njihova propaganda mudra, mnogo mudrija nego što ti misliš
Propaganda je polazila od toga da su Zapad i kapitalizam truli i da se
ne mogu održati. Dela koja su direktno ili u aluzijama napadala režim,
naravno, nisu mogla da se štampaju. (Kao što su ovde soc. samouprav-
ljanje, Lik & Delo i SKJ dugo bili nedodirljivi). Za ostalo su se svim
silama upirali da dokažu kako im ide u prilog, npr. Dikens ili
Dostojevski. Ako bi nešto remetilo tu sliku, govorili bi, eto baš
šteta, pametan čovek a nije mario Marksa koji bi mu sve to lepo
objasnio. "Zli dusi" su štampani, naravno sa obimnim pogovorom gde se
kaže da Dostojevski nije baš tako mislio, a uostalom šta on zna kad mu
je pravoslavlje udarilo u glavu (ima i jedno slavno mesto gde se
pominje "takozvani Novi Zavet").
knjizevnost.615dejanr,
>> > Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno zasniva
>> > na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da je jako puno
>> > "prosečnih" i jako malo genija kao i otprilike isto toliko morona.
>> > Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni. Ko
>> > ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
>>
>> Nadam se da će Sezam jednog dana imati komandu SET RUBBISHLEVEL koja
>> mi ovakve poruke neće puštati u PAD.
Zabrinula te poruka, a? O;)
Šalu na stranu, to bi zahtevalo baš inteligenciju o kojoj ovde pričamo,
da Sezam proceni koja je poruka koliki "rubbish" pa da je prema tome
razvrsta :) Pretpostavljam da bi pri tome uzimao u obzir i ukus onoga
ko je stavio SET, jer što je rubbish za peru nije i za miku :) Pa bi
i pored toga verovatno bilo milion svađa tipa "što moja poruka
rabishlevel 99, da vam &##$%^&$%#$" ;))
knjizevnost.616dejanr,
>> > Na osnovu toga što se dešava kada je pukao balon.
>>
>> Bezveze. Na osnovu prevladavanja jedne ili druge ideologije i kulture
>> koju jedna i druga nose sa sobom, a prema svojim afinitetima prema
>> njima, ti procenjuješ litereturu i umetnička dela?
To i nije toliko važno, važna je sudbina tih "kultura". N puta se u
istoriji desilo da je neka kultura, u jednom intervalu vrlo jaka, potpuno
nestane kada je nestala politika na koju se naslanjala. O nekima od njih
gotovo i da nema tragova. Vrlo je maloc kultura koje su bile toliko vredne
da "prežive" državu ili sistem u kome su nastajale.
>> Budi uveren da će, čim se (i ako se) Rusija malo stabilizuje, Rusi opet
>> propagirati i pomagati širenje svoje kulture, kao i svaka druga
>> nacija i država na svetu
Naravno, ali ne verujem da će skoro moći da u to ulože sredstva koja su
tokom prethodnih decenija ulagali, pa će samim tim i zastupljenost njihove
kulture biti manja :)
>> Imam utisak da svoj odnos prema komunistima projektuješ na sve što je
>> rusko, iako si sam tvrdio da "levi" ne predstavlja "levičarski" i da
>> "ruski" ne znači samo ruski.
Utisci su varljivi... ;)
knjizevnost.617niklaus,
(:>>> ... Samo ostavim par poruka tipa "Pink Floyd su propali
(:> narkomani"...
(:>
(:> Ej, jes' ti primetiJo da sam ja i ovde? ):<
Tu sam i ja (sa equipom).
(:niklaus:)
PS Stoga mojne da te sanjamo. (;
knjizevnost.618niklaus,
(:> Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno
(:> zasniva na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da
(:> je jako puno
Da se mlađi ne zbunjuju, dotična raspodela je Gauss-ova.
Na preostali sadržaj poruke nemam komentara...
(:niklaus:)
knjizevnost.619bojans,
>> Kod mene u školi kad bi neko rekao "to je očigledno" ili "vidi
>> se sa slike", profesor bi mu lupio keca i poslao ga na mesto
>> da razmišlja šta je očigledno a šta nije ;)
Na kakvim li si ti mukama bio u školi na časovima srpskog
jezika... Pa, da li si bio miran i poslušan učenik koji je
pedantno čitao lektiru koja mu se nije sviđala, ili si
ponekad ulazio u polemike sa profesor(k)om?
knjizevnost.620madamov,
> Inače, koji je ono grad bio na mestu Novog Amsterdama?
Valjda neko indijansko selo na ostrvu koje danas zovemo Menhetn. B)
knjizevnost.621bojans,
>>>> Tako i romani Agate Kristi predstavljaju dobru kupovinu za
>>>> one koji ih kupuju zbog odnosa
>> sopstveni_IQ/potreban_IQ_za_dotičnu_knjigu
>>
>> Šta se traži, da taj količnik bude što veći ili što manji? ;)
Ipak je najbolje kada je tu negde oko jedinice :)
>> Lepo, ali raspodela inteligencije u ovom svetu se verovatno
>> zasniva na Normalnoj raspodeli (zvonasta kriva) što znači da
>> je jako puno "prosečnih" i jako malo genija kao i otprilike
>> isto toliko morona. Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u
>> manjini su i moroni. Ko ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju
>> leve ruske pisce? ;>
Dobro, za leve ruske pisce smo pokazali da ih mogu kupovati ili
natprosečno inteligentni (da ne kažem geniji) ili moroni (oko
čega se možemo sporiti). Za Agatu Kristi po istoj logici sledi
da je kupuju samo mediokriteti.
Pošto je Baba završila tamo gde joj i mesto, da počnemo
diskusiju oko prvog tvrđenja. Da li si spreman da potvrdiš da
moroni (ovu reč tretirati u njenom pravom smislu) kupuju knjige,
čitaju ih...
knjizevnost.622janko,
> bi da se u nju uvrsti nešto malo raznovrsnije, kako po
> pitanju autora tako i po pitanju žanrova.
Već samo pristajanje na uvrštanje žanrova "po ključu" bilo bi
strašno.
Luna, Kralja ponoći, npr. ne treba trpati u lektiru, jer je to
ionako svima lako dostupno. Smisao lektire, po meni, i jeste u
tome da pokuša da nekome kao ti otvori malo vidike. Naravno,
kod tebe, očigledno nije uspelo.
Bajdvej, sad mi je mnogo jasnije kako nastaju oni stereotipi o
"nekulturnim tipovima koji se bave kompjuterima." Kao što neko,
ko se bavi, npr. čistom sociologijom, ne bi trebalo tebe da
ubeđuje nešto o Vordperfektu, tako bi i ti trebalo da malo
umerenije iznosiš svoje sudove koji nisu dovoljno potkovani.
Konkretno, nemaš moralno pravo da kažeš: "Ruski pisci su levi
jer ih ja nisam čitao," dok, "pročitao sam te i te romane tih i
tih ruskih pisaca, i ne sviđaju mi se zbog toga i toga" bih
prihvatio kao sasvim korektan stav u diskusiji.
knjizevnost.623janko,
> da ću nekoga zaboraviti" ;) Al' čisto da ne budem bar bez
> jednog: onaj što puši na lulu (ali nije gazda Jezda), što
> se preziva Pavić (ali nije radio scenario za "Srećni
> život"), što je dobio posebnu nagradu (ali mu ona nije
> predata) zbog knjige (koja i nije knjiga) o nekakvom
> narodu (koji više nije narod), a koju je nazvao rečnik
> (iako nije rečnik).
Ovo ću samo da citiram. Nema protrebe ni da ulazim u raspravu
sa Dejanom o ovome, jer definitivno ne zna dovoljno, da bismo
raspravu uopšte počinjali.
knjizevnost.624veca,
>> U fizici i ostalim normalnim naukama postoji nešto što se zove
>> model. Dakle, treba da predvidimo ponašanje dela nekog sistema u
>> zavisnosti od nekih parametara... prvo uočimo koji parametri
>> značajno
>> stvarnom sistemu DOVOLjNO dobro... znači, nećemo napisati knjigu
>>ć koja e biti baš idealna za date uslove, ali će biti skoro
>> idealna... a ako se model pažljivo pravi, biće toliko blizu
>> idealnog da instrument (čitalac) neće moći ni da uoči razliku...
Ok. fizika mi je strana, ali zato pisanje nije. Recimo da se ne
radi o romanu, koji može da ima mnogo nepredvidivih momenata,
nego da se radi o zbirkama priča, poezije, aforizma etc. gde je
potrebno mnogo različitih ideja, stanja duha , tehnike pisanja
etc. Jesi li možda bio u prilici da vidiš priču koja izgleda kao
rubikova kocka (trebalo bi samo iseći papir i složiti ga), dakle
knjigu okrećeš sa svih strana kako bi pročitao celu priču, ili
priču koje nema, tj. na mestu gde bi trebalo da bude priča,
isečen je papir, a iznad tog praznog prostora stoji naslov: Priča
koja se kiti tuđim perjem, ili samo naslov: Carevo novo odelo, a
onda sledi prazna strana etc. (ova poslednja me je posebno
oduševila, ostavlja jako mnogo prostora za razmišljanje). To je
samo par primera, ima ih mnogo. Može li kompjuter predvideti
takve bubice?
knjizevnost.625veca,
>> Nevezano za ovo, zar umetnost nije univeralna. Ili "Rat i Mir"
>> prestaje da bude umetničko delo kada nisi raspoložen? :)
Ne. Kada si neraspoložen (to opet zavisi od senzibiliteta) čitaš
knjige koje odgovaraju stanju svesti, tj. mogućnosti/sposobnosti
da apsorbuješ ono što čitaš, ili uzimaš knjigu koja će ti
popraviti raspoloženje, ili uzimaš knjigu koja će te dotući :)
(nesrećno zaljubljeni čitaju tužne ljubavne pesme, pa prestaju da
žale sebe, a počnu pisca :))) ) etc. etc.
knjizevnost.626veca,
>> A grupa će se, pretpostavljam, zvati: 10 malih crnaca ??
>> ;)
Ima li ih na sezamu? ;)
knjizevnost.627veca,
>> Ali šta ćeš kad nismo išli u istu školu ;)
Nismo :) ja završila bibliotekarsku :)
Nije bilo matematike ;))
knjizevnost.628veca,
>> Odakle ti to? Onore de Balzak se izučava u lektiri.
Uh, mrzi me da kopam i ukucavam, sad se setih i žiča Gorija :)
Ipak, bacih pogled, Homer, Dante, Servantes, Gete (au, nađoh i
Šekspira! :) mislila sam da mi je neko popalio tu knjigu, kad je
sestri trebalo za lektiru, nisam mogla da je nađem :) Svašta, sad
je tu :) ) Ovo je spisak onih koje nismo pominjali.
Levi?
knjizevnost.629fancy,
ŮŢ>--> jesam li već rekao da nemam živaca za žehova?
Rekle mi ONE 3 sestre..;)))
.F nO morE.
knjizevnost.630fancy,
ŮŢ>>> Svejedno, Dostojevski je nepomerljivo zaseo u svetsku istoriju
ŮŢ>>> ideja, a
ŮŢ> Ovo zvuči kao kad kikindski budžovani zasednu u "Plavu salu" Radničkog
doma,
ŮŢ> izolovani od očiju kojekoga, pa orgijaju do jutra.
Grbo... Jesil' ono beše imao neko piće od mene???
Sad imaš dva :)))))
.F nO morE.
knjizevnost.631fancy,
ŮŢ> Samo ostavim par poruka tipa "Pink Floyd su propali narkomani"...
Slažem se.
Syd Barrett
knjizevnost.632fancy,
ŮŢ> Jedno je imitacija, a drugo KREACIJA.
Je li, a u šta računaš dobre tehničare ;) ??
.F nO morE.
knjizevnost.633vitez.koja,
#=> Kod mene u školi kad bi neko rekao "to je očigledno" ili
#=> "vidi se sa slike", profesor bi mu lupio keca i poslao
#=> ga na mesto da razmišlja šta je očigledno a šta nije ;)
Kod mene u školi, profesor kaže "to je trivijalno, da vidimo sledeći primer" ;)
knjizevnost.634vitez.koja,
#=> Što se tiče levih ruskih pisaca domaćeg porekla,
#=> onaj što puši na lulu (ali nije gazda Jezda), što se
#=> preziva Pavić
Vidiš, ja sam lično u Birmingemu 1989. video veliku knjižaru koja se sva
zelenela od panoa sa reklamama za jednu njegovu (novoizdatu) knjigu, jerbo je
knjiga bila u nekakvom zelenom povezu. Pitali smo prodavačicu o toj knjizi, ona
nam reče da je se knjiga jako dobro prodaje s obzirom na cenu (koja je valjda
bila preko dvadeset funti, ne sećam se više), da je pisac iz Jugoslavije, i da
je to zemlja koja se graniči sa Turskom ;)) (što je izuzeno dobro poznavanje
geografije. Jedna baba mi reče da uopšte ne treba da se čudim što ona nikad
nije čula za Jugoslaviju, jer ona je rođena u Irskoj, a kao da sam ja nekad čuo
za Irsku ;))
Ovaj pisac, po tvojoj definiciji, ne spadau LRP, ali ga ti, eto,
smeštaš tamo. Ala si opravio, svaka ti čast.
knjizevnost.635zolika,
>>>> Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo svoje i pogresno misljenje,
>>>> te da si na ono drugo potpuno imun.
>>
>> Ovo bi trebalo preformulisati i svakom novom korisniku Sezama poslati
>> zajedno sa uputstvom, da zna šta ga čeka ;)
>>
>> Vlada
A korisniku ne-Srbinu? :-)))))
knjizevnost.636nbatocanin,
> Sećam se da su prvi sintisajzeri izazivali
> velike averzije kod muzičara, čak se toliko daleko išlo u
> tome da je na pojedinim pločama stajalo obaveštenje da "na
> ovoj ploči nema sintisajzera".
Kad su se pojavili prvi automobili, pa su se kovali planovi za aute
koji idu i po 60 km/h, pojavilo se puno tvrđenja da će takva enormna
brzina katastrofalno uticati na ljudski um ;)
I samo da vas podsetim: računari verovatno nikada neće biti
inteligentni na ljudski način, ali treba imati u vidu da su mnogo
puta nađeni *drugi* putevi do istog cilja. Na primer, čovek igra šah
na način potpuno različit od čoveka, ali ga igra skoro na istom
nivou.
knjizevnost.637novim,
° A grupa će se, pretpostavljam, zvati: 10 malih crnaca
° ??
ne. zapisi iz mrtvog doma! ;)
knjizevnost.638jovana,
> onaj što puši na lulu (ali nije gazda Jezda), što se preziva
> Pavić (ali nije radio scenario za "Srećni život"), što je dobio
> posebnu nagradu (ali mu ona nije predata) zbog knjige (koja i
> nije knjiga) o nekakvom narodu (koji više nije narod), a koju
> je nazvao rečnik (iako nije rečnik).
Nigde nisam pričitala, niti verujem da ću ikada pročitati
bolji opis dotičnog gospodina!!
Oduševljena Jovana
knjizevnost.639jovana,
>
> "Šta će reći pokolenja?
> Vodio si život buran,
> pa ostao nekulturan"
A izostavio si prethodni stih, koji (valjda) glasi:
"Vuče, Vuče, bubo lenja" (svaka sličnost sa ličnostima iz
stvarnog (političkog) života je isključena, prim.J.)
knjizevnost.640jovana,
> Ne verujem bi pisala na njemu, sve i da joj ga je neko mogao da
> ponudi. Noutbuku, ne Klarku.
A što?
knjizevnost.641pedjak,
> Zašto se Balzak i Igo ne izučavaju u lektiri?
Izučavaju se.
knjizevnost.642fancy,
ŮŢ> ionako svima lako dostupno. Smisao lektire, po meni, i jeste u
ŮŢ> tome da pokuša da nekome kao ti otvori malo vidike. Naravno,
ŮŢ> kod tebe, očigledno nije uspelo.
ŮŢ> Bajdvej, sad mi je mnogo jasnije kako nastaju oni stereotipi o
ŮŢ> "nekulturnim tipovima koji se bave kompjuterima." Kao što neko,
ŮŢ> Konkretno, nemaš moralno pravo da kažeš: "Ruski pisci su levi
ŮŢ> jer ih ja nisam čitao," dok, "pročitao sam te i te romane tih i
Auuu...
Dovukli smo i teško naoružanje..?
(usput, nešto se ne sećam da je Dejan igde rekao gorecitiranu
rečenicu... kol'ko sam sFatio on to ne priča napamet... kao
uostalom ni "mi ostali"...)
Znači fajt... OK.
.F nO morE.
knjizevnost.643fancy,
ŮŢ> Ovo ću samo da citiram. Nema protrebe ni da ulazim u raspravu
ŮŢ> sa Dejanom o ovome, jer definitivno ne zna dovoljno, da bismo
ŮŢ> raspravu uopšte počinjali.
A ja ću ovo da citiram jer veze nema sa životom...
Kao prvo, pomenutu knjigu sam pročitao i smatram da je O.K.,
ali isto tako i da stoji ono što je DR napisao, pri tome čak
upotrebivši terminologiju SAMOG AUTORA koji je svoju knjigu
voleo da opisuje na sličan način...
.F nO morE.
knjizevnost.644dejanr,
>> > Svejedno, Dostojevski je nepomerljivo zaseo u svetsku istoriju
>> > ideja, a
>>
>> Ovo zvuči kao kad kikindski budžovani zasednu u "Plavu salu" Radničkog
>> doma, izolovani od očiju kojekoga, pa orgijaju do jutra.
:))))))))))))
Nemo' da bi vlada ove konferencije zaboravila da ovo stavi u bilten :)))
knjizevnost.645dejanr,
>> Pa, da li si bio miran i poslušan učenik koji je
>> pedantno čitao lektiru koja mu se nije sviđala, ili si
>> ponekad ulazio u polemike sa profesor(k)om?
Ako pod školom misliš na gimnaziju... Imao sam sreće da idem u
gimnaziju (MG) u kojoj se uvek znalo gde je čemu mestu i šta
je važno a šta nije - ko bi tu i tamo prošao na neko savezno
takmičenje iz matematike i fizike, mogao je sebi da dopusti
određenu "ekscentričnost" na časovima srpskog, istorije, marksizma
itd. Osim toga, i sami profesori (profesorke) srpskog znale su
da imaju posla sa relativno inteligentnim učenicima sa kojima u
domenu logike nije baš lako izaći na kraj.
Što se čitanja tiče, uglavnom jesam čitao, naravno uz povremene akcije
prilagođene Barba čvanetu koji prelazi pruge kojih je lektira puna da
punije ne mogu biti. Što se tiče polemika...
Sećam se jednog sastava koji sam napisao glede nekog od levih ruskih
pisaca (zapravo, mislim da sam tom prilikom i promovisao to lepo ime
- zaključak je bio tipa "i šta je ostalo od velikog dela? Još jedan
levi ruski pisac koji je ređao reči...") koga sam žešće, hm, kritikovao,
našavši mu u romanu više nedoslednosti tipa: kaže jednom da neko zna
latinski a onda 500 strana kasnije kaže da taj ne zna latinski (mada,
kada sam već kod toga, sličnu glupost je napravio i Dima u "Grofu
Monte Kristu", za starogrčki Alberta od Morserfa), ili kaže da jedna
soba ima dvoja vrata a kasnije da ima jedna, ili kaže da su prozori
u sobi jako visoko postavljeni tako da bi sunce, kada u svojoj beskrajnoj
putanji, bla, bla... a posle da je dete od tri godine prišlo prozoru te
iste sobe i pogledalo kroz njega, ili neko ponašanje koje jednom hvali
kod jednog junaka a posle 500 strana grdi kod drugog... da, baš sam se
potrudio oko toga :) Profesorki je izlazio dim na uši dok sam to čitao
jer je bila veliki ljubitelj dotične literature, ali nije mogla mnogo da
zameri, jer je sve što sam napisao, bar što se činjenica tiče, bilo sasvim
tačno. Ostalo joj je samo da mi kaže da ću "jednog dana shvatiti veličinu
tog pisca, bla, bla" (ko zna, možda i hoću, jedan dan je poduži rok :) i
da mi da pet (tj. mislim da mi je dala pet minus, čisto kolko da me malo
kazni ;))
Drugi "konflikt" koga se sećam je zadnji pismeni zadatak iz srpskog (tada
srpskohrvatskog) na kraju četvrtog razreda. To je bilo baš nekako pred kraj
školske godine, što je, kao što znaju svi koji su prevazišli tu fazu
života, vreme kada maturanti dođu u stanje "anarhije", dolaze i
odlaze sa časova kad im padne na pamet, puše na času, prave nered,
raspravljaju se sa profesorima, i sve dok baš nešto veliko ne polupaju niko
ih ne dira, u stilu ajd' da preživimo ovu "elementarnu nepogodu" još 20
dana pa će se lepo razići, k'o i oni pre njih što su se razilazili :)
E u takvom euforičnom raspoloženju daju nam poslednji pismeni zadatak
sa lepom stvarno temom, nešto u smislu kako ste doživeli (i preživeli ;)
gimnaziju... Od tog pismenog se sećam samo kako sam prvih 10 minuta
(valjda se radio 2 časa) sedeo i razmišljao "da li bih... da li ne bih...
da li bih... da li ne bih...", i najzad mi ne dade đavo mira, i tako
napišem neki zezatorski sastav na račun škole, profesora (posebno
profesora "društvenih" predmeta), profesionalne orijentacije, prijema u
SK (koji smo listom odbijali na užas par društvenjaka) i tako to. Ne sećam
se više šta sam sve napisao, davno je to bilo, tek mislim da nije bio loš
sastav i sasvim sam siguran da se profesorki nije mnogo svideo ;>
Mnogo me je zanimalo šta će biti kada donese ocene (sama ocena me je sasvim
malo interesovala jer se u MG uvek znalo, imaj ti petice iz pet-šest
matematika, fizike i tu još par predmeta, pa ćeš dobiti najzad i pet iz
srpskog, fizičkog, marksizma, trudio se tamo ili ne) ali, na žalost, tom
događaju nisam prisustvovao pošto sam se sledeći dan nešto razboleo
pa nisam išao u školu par dana, a profesorka je rekordno brzo pregledala
pismeni. Koliko sam posle saznao, došla je, podelila zadatke i moj zadržala
na katedri ožalošćena činjenicom da me nema da podnesem posledice ;) Onda
je "to" dala mojoj drugarici da pročita, što je u razredu bilo dosta dobro
primljeno, posebno kada se radi o par tračeva o profesorima koji su se
ranije uglavnom "šaputali" a koji su u sastavu spomenuti ;) Najzad je rekla
da ona taj sastav ne može da oceni (eto argumenata za one koji kažu da se
ne može sve kvantifikovati ;) i napisala ispod njega da to shvata kao
"jedan loš dan inače odličnog učenika" (tu me ukopa k'o ono kad je Šuvar
rekao za crnogorsko rukovodstvo da ih ne treba dirati jer su "poslušni" ;)
Tako je to nekako bilo i ja sam već gotovo zaboravio i na taj događaj i
na taj sastav, kad pre 2-3 godine na proslavi 10 godina mature sretnem ja
tu profesorku i ona me pita "da li ja i dalje mislim ono što sam napisao
u tom poslednjem pismenom zadatku". Tu me je zatekla u raskoraku jer se
ona očito mnogo bolje od mene sećala šta sam napisao, pa videh da ću
morati nekako da se "vadim", u stilu spantica kad zaboravi šta je gde
napisao :) Kažem: "Profesorka, pa zar vi od svih onih lepih sastava kojima
ste posle davali Zoricu Marinac [nagrada koja se jednom godišnje daje
učenicima (obično učenicama) MG koje napišu najbolje sastava tipa "vetar
ćarlija a lišće šušti", prim. moja] da se sećate baš mog disidentskog
sastava?" Na to mi ona kaže veliku istinu, koja bi kao takva možda mogla
da bude i citat iz dela nekog levog ruskog pisca, "ne bira čovek čega će
da se seća" :)
Sve u svemu, u odgovoru na pitanje o polemikama rekao bih da im nisam bio
sklon, ali i da nisam bežao da u njih uđem kada bi se "nacrtao" neki
zgodan povod :)
knjizevnost.646dejanr,
>> Ali si ruske pisce proglasio "levim", što bi trebalo da znači da je
>> ono što su napisali potpuno bezvredno. Nije li to, barem malo,
>> paušalna ocena?
Šta ću kad sam u ljubavi sa boginjom Mnemozinom, pa volim da svaka
"stvar" ima svoje ime. Zato sam ih i nazvao "levi ruski pisci", čisto
da lakše razgovaramo o njima - kao kada neko nazove nekog političara
Kalemar ili Baba Draga ili neku partiju DS(b) ili... možda se nadimak
u početku nekome ne svidi, ali ako je dobar većina ga posle prihvati :)
Što se tiče bezvrednosti, pa još potpune, ne bih se složio - sve u šta
je uložen rad ima neku vrednost, ako ništa drugo kao pozitivan ili
negativan primer budućim generacijama... ;)
>> Uostalom, nisam samo ja komentarisao tvoju diskusiju da se sve svede
>> na brojke.
Nisi, ali kada se radi o toj diskusiji tvoji komentari su, bar po mom
mišljenju, ponešto paušalni. Ako bi bio konkretniji, konkretnije bih ti
i odgovarao :)
>> > Odlično, sve dok niko ne daje sebi pravo da svoj (pa još
>> > manjinski) ukus nameće drugima
>>
>> Ti to o sebi?
Hmmm... o svakome, pa i o meni, o tebi... Samo, "nametanje mišljenja"
kroz ravnopravnu diskusiju meni uopšte ne smeta, čak ga smatram dosta
poželjnim. Kada se radi o nametanju mišljenja tipa "ti rek'o da je
Agatha bolji pisac od Dostojevskog? Evo ti kec i marš kod psihologa",
onda nemam naročito dobro mišljenje o njemu.
>> > - neka svaki izdavač štampa što želi, sve dok u to ulaže svoje
>> > pare, neka ljudi kupuju šta ih zanima i svima super. Međutim,
>> > kada se radi o lektiri, dakle obaveznoj literaturi, očekivalo
>> > bi da se u nju uvrsti nešto malo raznovrsnije, kako po pitanju
>> > autora tako i po pitanju žanrova.
>>
>> Sa ovim se apsolutno slažem, pisao sam o tome u prethodnim
>> porukama.
Odlično, drago mi je da se slažemo oko onoga što je bitno.
knjizevnost.647dejanr,
>> > I ona se neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000
>> > koje je kompjuter izliferovao.
>> ...
>> Da li je zbilja potrebno naglašavati da je gornji broj
>> nezamislivo veći od npr. broja svih elementarnih čestica u
>> čitavom svemiru (ako se ne slažemo oko veličine svemira, onda,
>> bar u nama poznatim galaksijama).
Pa dobro, kad već citira moju tvrdnju, što je bar ne pročita do
kraja? Koji glasi:
>> E sad, broj 80^3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko
>> nezamislivo veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan je.
I šta sad - repliciraš mi "govoreći" upravo ono što sam ja rekao u
sledećoj rečenici?
>> Ovakve spekulacije, kao ova koju je dejanr prezentirao, sam
>> čitao, kad sam bio mali, u nekim matematičkim listovima.
>> Potpuno su bezveze, u realnom svemiru.
Drago mi je što si kao mali bio tako napredan. A što se tiče
bezveznosti, nije ni malo "bezveze" videti da li je nešto konačno ili
beskonačno. Pitanje dostižnosti se sa vremenom menja, čak i u
realnom svemiru.
Sasvim sam siguran da bi, da je "projekat čovek" slučajno razmatran
u jednom ovakvom forumu, bilo X "nevernih janka" koji bi tvrdili da
je "u realnom svemiru" nemoguće da se od nekakvog uglja, vode i par
drugih elemenata napravi jedan sklop težine 2-3 kilograma koji će
obavljati funkcije ljudskog mozga (računajući tu i umetnost, matematiku,
pravdu i druga sasvim apstraktna svojstva), a da o ostalim delovima
tela i ne pričamo. Pa ipak, bogovi sedeli na Olimpu, pijuckali Ambroziju
i smislili. Verovatno su tamo negde u 217-tom terabajtu 20-tog hromozoma
upisali 0010 1010 (42 dekadno - to je onaj broj što predstavlja suštinu
čoveka i svemira ;) što obezbeđuje da većina ljudi, kada se radi o novim
stvarima, ne vidi mnogo dalje od nosa (to je ono 0010) i da se, još gore,
po default-u plaši svega što je novo (1010) ;))
knjizevnost.648dejanr,
>> Za Agatu Kristi po istoj logici sledi da je kupuju samo mediokriteti.
Mediokriteti... i svi ostali. A ti sad razmisli da li je pametniji onaj
ko uzme po dolar od svakog genija ili po cent od svakog mediokriteta ;))
>> > Dakle, nisu u manjini samo inteligentni, u manjini su i moroni.
>> > Ko ti kaže da baš prvi a ne drugi kupuju leve ruske pisce? ;>
>>
>> ... da počnemo diskusiju oko prvog tvrđenja. Da li si spreman da
>> potvrdiš da moroni (ovu reč tretirati u njenom pravom smislu)
>> kupuju knjige, čitaju ih...
Naravno da nisam, o tome vi što volite leve ruske pisce razmišljajte :)
Ja samo sledim svetlu preporuku ndragana da kad se već zezaš, treba da se
zezaš ozbiljno ;)))
knjizevnost.649dejanr,
>> Bajdvej, sad mi je mnogo jasnije kako nastaju oni stereotipi o
>> "nekulturnim tipovima koji se bave kompjuterima."
Jasno ti je? Dugo ti je trebalo, meni je jasno odavno: nastaju tako što
neki pisac čuje da je "neki tamo" napisao 100 šlajfni nekakvog teksta,
onda taj tekst nešto abrakadabra (clipper /n /w /m /b ili cl /o ili...)
i onda "to" prodao na tri mesta po 1000 maraka u kešu, dok bi jadni
pisac za 100 šlajfni *umetničkog* teksta dobio uvr' glave "jednih" 100
maraka i to na žiro račun. Pa onda krene da mrzi-mrzi-mrzi-mrzi-mrzi
onoga ko tako skupo prodaje svoj "abrakadabrovan" tekst, pa da vidi
šta da mu "nakači"... aha, da je nekulturan i nepismen ;>>>
/*
Uputstvo za upotrebu: Prethodni pasus ne shvatati preterano
ozbiljno :)) Mada... ;)))
*/
>> Kao što neko, ko se bavi, npr. čistom sociologijom, ne bi
>> trebalo tebe da ubeđuje nešto o Vordperfektu
Molem? Ako on u poslu koristi WordPerfect, itekako može (i treba, ako
smatra da je ta rasprava produktivna) da me ubeđuje u nešto o tom
programu - popričaćemo o tome i videćemo gde se slažemo a gde ne,
jer WordPerfect i nije pravljen zbog stručnjaka, nego zbog korisnika.
Kao što se i knjige pišu zbog čitalaca, a ne zbog književnih kritičara.
>> Konkretno, nemaš moralno pravo da kažeš: "Ruski pisci su levi
>> jer ih ja nisam čitao
Ko ih bre nije čitao? žitao sam ih ja više nego što je trebalo i
vrlo verovatno mnogo više od nekih njihovih zastupnika :(
>> " dok, "pročitao sam te i te romane tih i tih ruskih pisaca, i ne
>> sviđaju mi se zbog toga i toga" bih prihvatio kao sasvim korektan
>> stav u diskusiji.
E pa onda izvoli pogledaj prve poruke u ovoj temi i poslednje u prošloj
CIVILIZACIJI pa ćeš videti da sam upravo tako i započeo učešće u ovoj
diskusiji - doduše, nisam baš naveo konkretan spisak (kao što nisu ni
drugi) ali zamerke, i to dosta detaljne, jesam. Ako je šta nekorektno,
onda je to da neko "padne s neba" u raspravu, ne pročita čitav njen tok,
i onda tvrdi stvari koje nisu tačne.
knjizevnost.650dejanr,
>> > Al' čisto da ne budem bar bez jednog: onaj što puši na
>> > lulu (ali nije gazda Jezda), što se preziva Pavić (ali
>> > nije radio scenario za "Srećni život"), što je dobio
>> > posebnu nagradu (ali mu ona nije predata) zbog knjige
>> > (koja i nije knjiga) o nekakvom narodu (koji više nije
>> > narod), a koju je nazvao rečnik (iako nije rečnik).
>>
>> Ovo ću samo da citiram. Nema protrebe ni da ulazim u raspravu
>> sa Dejanom o ovome, jer definitivno ne zna dovoljno, da bismo
>> raspravu uopšte počinjali.
Pa zašto si je onda citirao, ako nema "protrebe" da ulaziš u raspravu?
Možda misliš da ćeš me ovako paušalnim pljuckanjem nervirati? Ili možda
zamišljaš da si ti dovoljno kompetentan da proceniš (pa još "definitivno")
bilo čije znanje? ;)
knjizevnost.651dejanr,
>> Jesi li možda bio u prilici da vidiš priču koja izgleda kao
>> rubikova kocka (trebalo bi samo iseći papir i složiti ga), dakle
>> knjigu okrećeš sa svih strana kako bi pročitao celu priču, ili
>> priču koje nema, tj. na mestu gde bi trebalo da bude priča,
>> isečen je papir, a iznad tog praznog prostora stoji naslov: Priča
>> koja se kiti tuđim perjem, ili samo naslov: Carevo novo odelo, a
>> onda sledi prazna strana etc. (ova poslednja me je posebno
>> oduševila, ostavlja jako mnogo prostora za razmišljanje). To je
>> samo par primera, ima ih mnogo. Može li kompjuter predvideti
>> takve bubice?
Zanimljivo pitanje. Sa jedne strane, ipak je mnogo više priča koje su
"klasične" (naslov, pa tekst, pa kraj) nego tako avangardnih štosova.
Mogućnost da kompjuter smisli nešto avangardno (i to već sada!) u
najmanju ruku zavisi od toga šta smatramo za avangardno. Ako bismo
smatrali da je avangardno nešto što do sada nije viđeno, ali ipak u
okviru nekog skupa uslova (recimo, nešto što se može naštampati u
knjizi) onda bi tu šanse kompjutera da smisli nešto apsolutno neviđeno
bile i veće od šansi čoveka, jer bi on mogao da iskombinuje šta se sve
može uraditi (ne preskačući ništa), uporedi to sa onim što je već urađeno
(trebalo bi da ima detaljne podatke) i, ako nije na spisku...
Zanimljiva je analogija sa šahovskim problemima - problemisti "najbolje
abožavaju" da u više decenija starom problemu nekog od majstora nađu
neki alternativni mat ili "obore" rešenje: tako nisu samo pokazali da su
videli više od renomiranog autora, nego i od onih stotina problemista
koji su za sve te godine posmatrali taj problem. Pa ipak, smatralo se
da problemi iz doba Lojda, posle skoro veka proučavanja, nemaju više
nepronađenih mana. Dok nisu došli kompjuteri - mislim da je u "Politici"
u rubrici o problemskom šahu par puta pokazan neki poznati problem iz
tog vremena koji je "oboren" nekim računarski pronađenim potezom koji
je toliko "blesav", "nelogičan", "anti-pozicioni" itd da ga ni jedan
od hiljada izuzetno sposobnih problemista koji su taj problem (uz
ostale, naravno) studirali skoro 100 godina nije primetio; potez koji,
izgleda, nije u skladu sa načinom na koji čovek misli. A kompjuter ga
je 'ladno pronašao, kao što bi pronašao i bilo koji drugi.
Sve u svemu, mislim da su šanse kompjutera da smisli nešto (za naše pojmove)
avangardno izvanredne, jer naprosto nije opterećen našim predrasudama.
knjizevnost.652dejanr,
>> Vidiš, ja sam lično u Birmingemu 1989. video veliku knjižaru koja se sva
>> zelenela od panoa sa reklamama za jednu njegovu (novoizdatu) knjigu,
>> jerbo je knjiga bila u nekakvom zelenom povezu. Pitali smo prodavačicu o
>> toj knjizi, ona nam reče da je se knjiga jako dobro prodaje s obzirom na
>> cenu (koja je valjda bila preko dvadeset funti, ne sećam se više), da
>> je pisac iz Jugoslavije, i da je to zemlja koja se graniči sa Turskom ;))
>> ...
>> Ovaj pisac, po tvojoj definiciji, ne spadau LRP, ali ga ti, eto,
>> smeštaš tamo. Ala si opravio, svaka ti čast.
"Dobro se prodaje" - bolje reći, "dobro se prodavao", u jednom trenutku,
u jednoj knjižari. I to sa ogradama - "s obzirom na cenu". "S obzirom na
to da je pisac iz zemlja koja se graniči sa Turskom" i tako to. Otprilike
kao kad za neku kažu "pametna je ona, za jedno žensko" ;))
Pitaj prodavačicu kako se danas prodaje, kako se prodavalo od 1989. godine
do danas, onda uzmi New York Times gde se objavljuju liste najprodavanijih
knjiga, pa onda malo digitron... I onda ćeš videti kako sam "opravio".
knjizevnost.653dejanr,
>> > onaj što puši na lulu (ali nije gazda Jezda), što se preziva
>> > Pavić (ali nije radio scenario za "Srećni život"), što je dobio
>> > posebnu nagradu (ali mu ona nije predata) zbog knjige (koja i
>> > nije knjiga) o nekakvom narodu (koji više nije narod), a koju
>> > je nazvao rečnik (iako nije rečnik).
>>
>> Nigde nisam pričitala, niti verujem da ću ikada pročitati
>> bolji opis dotičnog gospodina!!
>>
>> Oduševljena Jovana
Ah :) Hvala :) Nisam ni sam znao da tog gospodina toliko dobro poznajem
da ću ga tako dobro opisati :) No, ponekad i samog sebe iznenadim ;))))
knjizevnost.654spantic,
> Neće i ne treba. Pa sigurno neće u lektiru da stave 50 knjiga od Agate -
> jedna je sasvim dosta. Kada namire nju, Margaret Mičel (ovo specijalno za
> vcalica :) i par drugih, ostaće i za Šekspira, nema brige.
Ti si nepopravljiv :))
knjizevnost.655spantic,
> Evo, i ti se ne sećaš da si učila Igoa, spanta se ne seća Balzaka, a oboje
> se (i te kako dobro :) ) sećate Tolstoja i Dostojevskog :).
Ne, ne, Dejane :) Igoa, ne Balzaka. Stvar je u tome što
se meni lično Igo ne sviđa, mada sam ga čitao nezavisno
od škole. Tolstoja sam završio pre i pominjanja istog,
dok Dostojevskog dočitavam i danas :) Balzak me je baš
u školi zainteresovao pa sam pročitao sve što sam mogao
naći.
Naravno i dalje smatram da je Tolkien broj jedan :)
knjizevnost.656milan,
> Da, u Rusiji gde standard koji nikad nije ni bio neki pada, sve knjige se
> manje prodaju pa bile one od desnih ili od levih. I Dobrili isto tako
> opada prodaja (ako se ikada i prodavala. Ranije nisu smeli da je čitaju a
> sad ne mogu da je kupe ;))
Glede odnosa Rusija (alias SSSR) versus Dobrila ovde na
SEZAM-u, a naročito u ovoj konferenciji :)) vlada pogrešno mišljenje.
Komunjare su vazda imale malograđansku etiku i estetiku pa su stoga
Dobrilu i ine rado i naveliko prevodili. Oni nisu bili skloni samo
stvarima u kojima se naveliko pojavljuju "sex, drugs & rock'n roll".
Operu, balet, Dobrili i slične malograđanske neukuse su naveliko
trošili.
Dakle, ako je Dobrili sada u Rusiji pao tiraž to je više zbog
porasta a ne zbog pada jevnih sloboda.
Pl poz M
knjizevnost.657milan,
> Originalno pitanje je bilo zašto se ne izučavaju barem upola toliko koliko
> i levi ruski pisci, ako im već dotična knjiga daje isti broj redova
> (strana?)? Evo, i ti se ne sećaš da si učila Igoa, spanta se ne seća
> Balzaka, a oboje se (i te kako dobro :) ) sećate Tolstoja i Dostojevskog
> :). Pa čak i da su ostali pisci dobro zastupljeni u nastavnom programu
> (kako kaže milan), ostaje činjenica da se svakom od njih u školi posveti
> samo čas ili dva, dok se levi ruski pisci izučavaju nedeljama. Verovatno
> profani više vole da pričaju o onome što znaju?
Nije problem u vremenu "izučavanja" (mani ga Mito što se tu
nešto izučava) nego u tome što su Tolstoj i Dostojevski
paradigme koje se i kasnije kroz život povlače, a Balzak znatno
manje. O Igou i da ne govorimo. Evo primera od, doslovno, juče.
Vrti se neki imbecilan američki film al' pošto je na televiziji
ne mogu da pritisnem "fast forward". Zato malo pišem neki
referat za neki izbor, malo odmrzavam frižider a malo gledam. U
ciglo pet "gledanja" Tolstoja su pomenuli jednom, a jednom Ruse
uopšte. Tolstoje je pomenut kada se neka dama (za Amerikanke
ovaj atribuit deluje kao vic, al' nek' bude) zaljubila u nekog,
pa je to krila al' je predmetni doživeo saobraćajnu nesreću a
"dama" se zanesvestila pa se, je li, odala. Lik iz filma kaže:
"Kao kada je Vronski pao sa konja na trkama u Ani Karenjinoj."
Eto!
Pl poz M
knjizevnost.658dejanr,
>> Naravno i dalje smatram da je Tolkien broj jedan :)
Now we are getting somewhere :)
Ja sam, ne znam zašto, prvo čitanje "Gospodara prstenova" nekako
"hladno" završio - izgledalo mi je dosta komfuzno. No, letos izdadoše
sil... sil... silmar... silmarilion (uh, kakvo ime ;) i ja ga pročitah
sa oduševljenjem. Posle reko', ajmo opet da probamo "Gospodara prstenova",
i u drugom prolazu sam baš uživao :)
knjizevnost.659wizard,
> To i nije toliko važno, važna je sudbina tih "kultura". N puta se u
> istoriji desilo da je neka kultura, u jednom intervalu vrlo jaka, potpuno
> nestane kada je nestala politika na koju se naslanjala.
Ono što ti nazivaš LRP se nije naslanjalo na ruske komuniste. Ono što ti
nazivaš LRP nastalo je pre komunista, a posebno pre ruskih. Ono što ti
nazivaš LRP je priznato u svim zemljama, od kojih u neke komunizam skoro
i da nije zašao.
> Naravno, ali ne verujem da će skoro moći da u to ulože sredstva koja su
> tokom prethodnih decenija ulagali, pa će samim tim i zastupljenost
> njihove kulture biti manja :)
Sada je Ruska država, zbog komunističkih orgijanja, u veoma teškom
položaju, i svkako neće moći da propagira svoju kulturu kao do sada.
Ali ne vidim u tome neki poseban razlog za likovanje ili radost, čak
suprotno - ruska kultura je na višem nivou od "američke" "kulture", koja
će, svakako prevladati, ako nije već davno prevladala. :(
Da ne pomisli neko da sam rusofil - nisam, daleko od toga. :)
> Utisci su varljivi... ;)
Ali ostaju...
knjizevnost.660dejanr,
>> Ali ne vidim u tome neki poseban razlog za likovanje ili radost, čak
>> suprotno - ruska kultura je na višem nivou od "američke" "kulture",
>> koja će, svakako prevladati, ako nije već davno prevladala. :(
Prevladaće američka? Super :)
>> Da ne pomisli neko da sam rusofil - nisam, daleko od toga. :)
Kuku, šta li bi tek bilo da jesi? ;)))
knjizevnost.661spantic,
> kada sam već kod toga, sličnu glupost je napravio i Dima u "Grofu
> Monte Kristu", za starogrčki Alberta od Morserfa), ili kaže da jedna
Xm, stvarno si našao literaturu za poređenje. Dima je pun toga. Imao
sam negde jedan tekst koji je bio analiza nelogičnosti po delima. Nije
da ih je baš malo :)
> matematika, fizike i tu još par predmeta, pa ćeš dobiti najzad i pet iz
> srpskog, fizičkog, marksizma, trudio se tamo ili ne) ali, na žalost, tom
Bogami si ti bio u MGu u neko srećno vreme :) Kad sam ja tamo bio imao
sam sve petice u trećem razredu osim ruskog i naravno da mi je ostala 4 za
kraj iz istog :)
Usput, a povodom moga "vađenja" kako reče, ti još uvek nisi
objasnio kako to da Šekspira ne giraš u LRP.
knjizevnost.662spantic,
> Ja sam, ne znam zašto, prvo čitanje "Gospodara prstenova" nekako
> "hladno" završio - izgledalo mi je dosta komfuzno. No, letos izdadoše
Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili po
tvome LRP ;)
knjizevnost.663vcalic,
>> Monumentalno, nema šta...
>> Veliko k'o Rusko srce, široko k'o Ruska duša...
>> Novi domovi za nove Faraone...
>> count me out.
Što su ti predrasude.
Mali procenat građevina u tom gradu su projektovali Rusi.
Arhitektura i uopšte duh grada su vrlo evropski. žak i posle toliko
godina komunizma.
Al' što ja to pričam nekom ko je toliko alergičan na sve što je rusko!?
Vlada
knjizevnost.664vcalic,
>> Ej, jes' ti primetiJo da sam ja i ovde? ):<
Ma, jesam, al' reply čuvaj za temu 'muzika', leba ti ;))
Vlada
knjizevnost.665vcalic,
>> I sve ovo posmatrajmo u kontekstu kulture i tradicije, u kontekstu duha
>> jednog grada. Nisam bio ni u jednom od ovih gradova, ali znam šta bih
>> doživeo da ih vidim.
Da.
Vlada
knjizevnost.666vcalic,
>> Budi uveren da će, čim se (i ako se) Rusija malo stabilizuje, Rusi opet
>> propagirati i pomagati širenje svoje kulture, kao i svaka druga
>> nacija i država na svetu - isto kao što su Amerikanci ulagali (i ulažu)
Naravno. Imaju šta i da propagiraju, samo kad bi još naučili da prave
filmove koji nisu dosadni ;)
Vlada
knjizevnost.667vcalic,
>> solidnu dozu inteligencije :) Ako je već moron, on neće znati
>> da čita ali će možda ipak kupovati knjige ;>>
Al' da bi kupovao knjige mora da zna da prebroji pare, što moroni retko
znaju ;)
Vlada
knjizevnost.668vcalic,
>> Neće i ne treba. Pa sigurno neće u lektiru da stave 50 knjiga od Agate -
>> jedna je sasvim dosta. Kada namire nju, Margaret Mičel (ovo specijalno za
>> vcalica :) i par drugih, ostaće i za Šekspira, nema brige.
Pa, da. Svako svoga. Kod njih stave Margaret Mičel, kod nas Mihajla
Lalića ;))
Vlada
knjizevnost.669vcalic,
>> Ma hajde, ono što komunisti *nisu* propagirali to se u SSSR-u nije ni
>> štampalo - sve se bojim da je do skora mogao da se tamo kupi "Arhipelag
>> Gulag" (BTW, gledaste li Solženjicina sinoć na NTV? Vrlo ubedljiv
>> intervju) ili 1984. Mislim da je i na robiju išao kome to nađu u kući.
Pa, nisu oni štampali Dostojevskog zbog nekih njegovih ideoloških
ubeđenja, naprotiv. Dostojevski je u poslednjim godinama života bio veliki
ideolog pravoslavlja, što komunistima nikako nije moglo da odgovara. No, on je
u svetu važio kao jedno od najvećih imena u književnosti, što su ovi vešto
koristili u propagandne svrhe. Isto tako su se i naši koristili imenom Nikole
Tesle iako se ovaj nije nešto ubijao od ljubavi prema komunizmu ;).
>> Nego je njihova propaganda mudra, mnogo mudrija nego što ti misliš -
>> ovo propagiramo, i to kupuju oni režimski nastrojeni. Ovo drugo je
>> nešto šatro kontra države, ali ga štampamo, premda malo manje nego
>> što bi trebalo tako da se teže nalazi. To kupuju oni "nepodobni",
>> i srećni su što tako protestvuju. A u stvari i jedni i drugi čitaju
>> ono što vlast hoće.
Pa, ne moraš baš toliko da me podcenjuješ, taj postupak kreiranja
"disidenata" je jako dobro poznat i karakterističan za skoro sva totalitarna
društva, koja su imala predznak komunizma. Kod nas je tu ulogu (kobajagi
protiv) imala tzv. "omladinska štampa".
No, to u ovom slučaju nije mnogo bitno iz prostog razloga što je
Dostojevski u Evropi (!) smatran za najvećeg evropskog pisca dok se Lenjin
nije ni rodio, a Karl Marks bio poznat kao "neki tamo filozof" koji je mnogo
obećavao za vreme studija, ali je posle počeo nešto da lupa. ;)
>> Glede Dostojevskog, čisto sumnjam da su objavljivali "Zle duhe", ali
>> ostalo su voleli :)
Ma, ubiše se od ljubavi. Nego su potpuno uništili bilo šta kreativno u
tadašnjem SSSR-u, a nešto su morali da guraju. Bolje da oni guraju
Dostojevskog, nego da se po Zapadu priča "Vidite samo kako je Dostojevski
bio genijalan, a ovi komunisti ga zabranili. A sada u toj nekada kulturno
jakoj Rusiji nema ni jednog značajnog pisca. Zaključak, komunizam uništava
kulturu". Na stranu što bi takav zaključak bio tačan u svakom slučaju,
komunisti nisu smeli takva razmišljanja da dozvole, a bili su svesni da
njihovi pisci ne mogu da se mere sa ruskim klasicima. Zato su i klasike
prisvojili kao svoje.
Vlada
knjizevnost.670dejanr,
>> Usput, a povodom moga "vađenja" kako reče, ti još uvek nisi
>> objasnio kako to da Šekspira ne giraš u LRP.
Pa, ako ti objašnjenje u 6.451 nije dovoljno, bojim se da ne mogu da
ti navedem bolje. Zanimljivo za čitanje (premda, priznajem, na momente
teško), zanimljive i nove ideje, preporod pozorišta...
A i solidno se prodaje :)
knjizevnost.671dejanr,
>> Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili po
>> tvome LRP ;)
Tolkien? LRP? Ma hajde, zaboravi - on bi svašta mogao biti ali to
sigurno nije . Nema ta kategorija veze sa tim šta je pisac bio po
zanimanju, nego kakve je knjige pisao :)
Uostalom, da je levi ruski pisac bio bi u lektiri ;>
knjizevnost.672dejanr,
>> Naravno. Imaju šta i da propagiraju, samo kad bi još naučili da prave
>> filmove koji nisu dosadni ;)
... i pišu knjige koje nisu dosadne... ;))
knjizevnost.673spantic,
Evo za mali predah u raspravi, novela Stevice Kralja na mreži ;)
Copyright Notice to The Online BookStore (OBS) Edition of <<Stephen King
"Umney's Last Case" from Nightmares and Dreamscapes (working title)>> by
Stephen King (Viking/Penguin a division of Penguin Books USA Inc., 1993,
$27.50). Copyright c 1993, Stephen King. All rights reserved.
king.zipknjizevnost.674spantic,
Pesme na engleskom za Windows. Prijatno iznenadite svoje bližnje :)
winpoem.zipknjizevnost.675vcalic,
>> Komunjare su vazda imale malograđansku etiku i estetiku pa su stoga
>> Dobrilu i ine rado i naveliko prevodili. Oni nisu bili skloni samo
>> stvarima u kojima se naveliko pojavljuju "sex, drugs & rock'n roll".
>> Operu, balet, Dobrili i slične malograđanske neukuse su naveliko
>> trošili.
>> Dakle, ako je Dobrili sada u Rusiji pao tiraž to je više zbog
>> porasta a ne zbog pada jevnih sloboda.
Ma, ok je to, ja sam više mislio na Dobrilu kao apstraktnu kategoriju ;))
tj. na "desne američke pisce" uopšte nego na samu, tj. konkretnu Dobrilu.
Elem, stvarno ne znam kakav je tiraž Dobrili bio ranije u SSSR-u a kakav je
sada u Rusiji, ali znam da izdavaštvu baš ne cvetaju ruže, pa bio u pitanju
Tolstojevski ili Dobrila.
Vlada
knjizevnost.676vcalic,
>> referat za neki izbor, malo odmrzavam frižider a malo gledam. U
>> ciglo pet "gledanja" Tolstoja su pomenuli jednom, a jednom Ruse
>> uopšte. Tolsto je je pomenut kada se neka dama (za Amerikanke
>> ovaj atribuit deluje kao vic, al' nek' bude) zaljubila u nekog,
Pa, voleli su Ameri da ekranizuju Tolstoja. Mogu po njemu lepe
melodrame da se naprave :)
Vlada
knjizevnost.677vcalic,
>> Ali ne vidim u tome neki poseban razlog za likovanje ili radost, čak
>> suprotno - ruska kultura je na višem nivou od "američke" "kulture", koja
>> će, svakako prevladati, ako nije već davno prevladala. :(
Što nije razlog da ne pratimo američku kulturu, onu što je kultura bez
navodnika.
Vlada
knjizevnost.678vcalic,
>>>> Naravno. Imaju šta i da propagiraju, samo kad bi još naučili da prave
>>>> filmove koji nisu dosadni ;)
>>
>> ... i pišu knjige koje nisu dosadne... ;))
Ma to znaju odavno ;)
Vlada
P.S. Argument na argument :)
knjizevnost.679bojans,
>> Naravno da nisam, o tome vi što volite leve ruske pisce
>> razmišljajte :)
Ma šta tu ima da se razmišlja, sve je kristalno jasno. Moroni ne
čitaju knjige, natprosečno inteligentni čitaju (pored ostalog)
Dostojevskog, a Agatu Kristi mediokriteti tipa dokonih domaćica,
nezrelih tridesetogodišnjaka ;) i sl. U sve tri grupe zaluta i
poneko sa osobinama preostale dve, tek da ne bude izuzetaka :)
knjizevnost.680bojans,
>> Sasvim sam siguran da bi, da je "projekat čovek" slučajno
>> razmatran u jednom ovakvom forumu, bilo X "nevernih janka"
>> koji bi tvrdili da je "u realnom svemiru" nemoguće da se od
>> nekakvog uglja, vode i par drugih elemenata napravi jedan
>> sklop težine 2-3 kilograma koji će obavljati funkcije ljudskog
>> mozga (računajući tu i umetnost, matematiku, pravdu i druga
>> sasvim apstraktna svojstva), a da o ostalim delovima tela i ne
>> pričamo
Da, ali za tako nešto je trebalo nekoliko stotina miliona godina
(možda i više), doduše počelo je samo od sebe. Rekao sam već u
jednoj prethodnoj poruci da mislim da bi moglo da se ispostavi
da u slučaju mozga ne važe izomorfizmi. Verovatno će se pokazati
da je materijal koji omogućava takvo pakovanje podataka i
njihovo procesiranje, zapravo materijal od koga je napravljen
sam mozak itd. U nekoj drugoj varijanti, za pravljenje veštačkog
mozga biće potrebno možda i više vremena od onog pomenutog perioda.
Zašto? Zato što bi neki da otkriju Ameriku, da budu po svaku
cenu originalni. Bolje bi bilo problemu prići sa druge strane,
pa napraviti veštačka tkiva, kosti, kožu, krv... ali ne na
diletantski način kao što je to do sada rađeno. E, onda jednog
dana, kad budemo u stanju da u laboratoriji napravimo moždanu
masu (2 kg, bez koske) e onda će možda i biti neke šanse.
Ovo dosad me podseća na emuliranje Pentiuma na Z80 procesoru.
Otprilike su biomaterijali u sličnom odnosu prema gvožđuriji
koja treba da ih emulira i bude čak i bolja od njih.
knjizevnost.681bojans,
>>> Neće i ne treba. Pa sigurno neće u lektiru da stave 50 knjiga
>>> od Agate - jedna je sasvim dosta. Kada namire nju, Margaret
>>> Mičel (ovo specijalno za vcalica :) i par drugih, ostaće i za
>> Šekspira, nema brige.
>>
>> Ti si nepopravljiv :))
Baš razmišljam kako bi izgledala analiza nekog romana Agate
Kristi (kada bi se dotični nalazio u lektiri) na času srpskog
jezika. Recimo onaj divan lirski opis iz "Leša u sarkofagu"
posvećen krmači:
"Dobra, stara Berta, oprasila je ?? prasića. Da, da, bila je to
dobra krmača..."
Lepa književnost, nema šta... ;)
knjizevnost.682dejanr,
>> Ma šta tu ima da se razmišlja, sve je kristalno jasno. Moroni ne
>> čitaju knjige, natprosečno inteligentni čitaju (pored ostalog)
>> Dostojevskog, a Agatu Kristi mediokriteti tipa dokonih domaćica,
>> nezrelih tridesetogodišnjaka ;) i sl. U sve tri grupe zaluta i
>> poneko sa osobinama preostale dve, tek da ne bude izuzetaka :)
Tebi je kristalno jasno da je tako, meni je kristalno jasno da si
u zabludi i svi srećni i zadovoljni :)
U stvari, za tvoje dobro se nadam da nisi u pravu, jer u poruci 6.209
kažeš:
>> Najviše sam, ipak, pročitao SF knjiga i istinski uživao u njima.
>> Zabavila me je i Agata Kristi...
I sad, pošto te valjda ne bi zabavila da je nisi čitao, šta si?
Dokona domaćica? Nezreli tridesetogodišnjak? Ili si se kvalifikovao
za izuzetak? ;>>
knjizevnost.683maksa,
<><> Znači, ako hoću da počnem rečenicu sa "Dobre volje.."
<><> mogu da kažem "Bona fide...." ?
Ne bih rekao da smo se razumeli. ;) Ajd', dovrši tu rečenicu
pa da vidimo...
knjizevnost.684i.a.n.,
>> Zabrinula te poruka, a? O;)
"Zabrinulo" me je što je poruka kao podjebavanje malo pregruba za moj
ukus, a kao rezonovanje bezvezna.
>> Šalu na stranu, to bi zahtevalo baš inteligenciju o kojoj ovde
>> pričamo, [...]
Jes' vala. Kad me je prošao jed zbog te nesrećne poruke, lepo sam se
zabavljao zamišljajući kako bi izgledala implementacija i, naročito,
protesti. ;)
knjizevnost.686fancy,
ŮŢ> Nigde nisam pričitala, niti verujem da ću ikada pročitati
ŮŢ> bolji opis dotičnog gospodina!!
ŮŢ> A izostavio si prethodni stih, koji (valjda) glasi:
ŮŢ> "Vuče, Vuče, bubo lenja" (svaka sličnost sa ličnostima iz
ŮŢ> A što?
žuj..:)
Ti izgleda prelaziš u naš tim :))) ??
.F nO morE.
knjizevnost.687fancy,
ŮŢ> Al' što ja to pričam nekom ko je toliko alergičan na sve što je rusko!?
Grešiš..:) Imam i svedoke ;)))
Stvar je u tome da se stvari postave na prava mesta (koja zaslužuju)
.F nO morE.
knjizevnost.688fancy,
ŮŢ> Pa, voleli su Ameri da ekranizuju Tolstoja. Mogu po njemu lepe
ŮŢ> melodrame da se naprave :)
Ljubav i Smrt ;) ??
Pravi tretman LRP :)
.F nO morE.
knjizevnost.689ndragan,
/ Vidiš da je ipak ozbiljno!
Ama _ozbiljnost_ se emulira :)
knjizevnost.690ndragan,
/ Ne. Šekspir je pouzdano bio u programu.
žuj, bio. More, odlazili smo na veliki odmor između duplog časa srpskog
na WC, ko pripalio ko nije, ali je bila poprilična rasprava na temu da
li je Klaudije dobio od Gertrude pre nego što je ukokao matorog kralja
Hamleta ili mu je tek posle dala, i da li je Ofelija bila (ger)trudna
((c) Ivo Brešan, "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, općina
Blatište"), pa smo se posle izvlačili sa drugog časa kako je ko znao,
jer smo redom zaboravili zašto smo u stvari išli u WC.
knjizevnost.691ndragan,
/ I tu se slažemo. Ali, sa druge strane, svakako ne dokazuje ni da ne
/ može. Niko od nas ne zna šta će nam sve budućnost doneti, dakle sve
Jasno je da može, ali se ovde svi redom zgražavaju nad nedoteranim
fušerskim verzijama koje će preplaviti tržište (implicitno se
zgražavaju, nemoj samo da me teraš da nađem ko to i u kojoj poruci).
Izbaciće ovo i ono jer, šta ja znam, još nije ugrađeno, biće u sledećoj
verziji, dobro je i ovako, i dobićemo gomilu poluproizvoda koji će ipak
potisnuti ručni rad, uz sveopšti pad nivoa. E to je ono od čega se i ja
pribojavam.
Evo paralele u muzici: šta smo mislili pre četvrt veka kad se pojavio
sintisajzer? Da će sad muzičari dobiti alat kojim će izvlačiti zvuke
koji se dosad nisu mogli proizvesti. I dokle su se igrali tim? Dok nije
sve živo proterano kroz semplere; sad sve zvuči manje više isto. Ritam
generator nije poslužio da se stvaraju nemogući ritmovi, nego da se na
ritam jednostavno odvoji pet minuta i zaboravi na njega. Uključi ga ko
taksimetar i ostavi da radi - ista drnka drnka od početka do kraja.
Sekvenceri je trebalo da omoguće kompozitorima da iskomponuju i čuju čak
i takve stvari koje živ čovek ne može da odsvira ili koje živ orkestar
treba da vežba mesecima. I dokle je to trajalo? Dok nisu pronašli kako
se koristi seci/lepi tehnika.
Na kraju ispada da (svaka?) napredna tehnologija kad se upregne u neku
umetničku granu, manje daje kvaliteta na vrhu, a više povećava
proizvodnju na dnu.
knjizevnost.692ndragan,
/ ŮŢ> skrate algoritam na razumnu meru, i da će pritom žrtvovati koješta
/ što ŮŢ> inače čini razliku između umetnosti i narodnjaka.
/ Logično, nema šta.
Dobro, izrazio sam se. Mani logiku, pričamo o književnosti.
Trebalo je da glasi "i da će pritom žrtvovati koješta od onoga što inače
čini...". Pesnik je hteo da stavi umetnost (štogod da je) na jednu
stranu, u smislu da su za pisanje potrebna ... i imaginacija, luda glava
itd, a na drugu stranu narodnjake, gde je dovoljno nešto malo tehnike,
četvrt refrena, makaze i selotejp. I da između ta dva ima ohoho, gde je
Dostojevski poprilično gore na prvoj strani, a narodnjaci skroooz na
suprotnoj.
--> rekao sam već za žehova, a tek Ljermontov, Gončarov
knjizevnost.693janko,
> ŮŢ> Jedno je imitacija, a drugo KREACIJA.
>
> Je li, a u šta računaš dobre tehničare ;) ??
Izvini, šta si hteo da kažeš? Ja ne vidim vezu?
knjizevnost.694janko,
>>> Da li je zbilja potrebno naglašavati da je gornji broj
>>> nezamislivo veći od npr. broja svih elementarnih čestica
>>> u čitavom svemiru (ako se ne slažemo oko veličine
>>> svemira, onda, bar u nama poznatim galaksijama).
>
> Pa dobro, kad već citira moju tvrdnju, što je bar ne
> pročita do kraja? Koji glasi:
>
>>> E sad, broj 80ž3000000000 jeste prilično veliki, zapravo
>>> toliko nezamislivo veliki da se ne može opisati ;) al'
> opet - konačan je.
>
> I šta sad - repliciraš mi "govoreći" upravo ono što sam ja
> rekao u sledećoj rečenici?
Ko priča o jednoj rečenici? Seti se, ti si pričao o tome da će
biti moguće napraviti MAŠINU koja će izgenerisati sve knjige
ovog sveta, a među njima će biti i napisana i nenapisana dela
Dostojevskog. Ja ti samo repliciram "Neće da može, mašina bi
morala da bude veća od nama poznatog svemira?"
>>> Ovakve spekulacije, kao ova koju je dejanr prezentirao,
>>> sam čitao, kad sam bio mali, u nekim matematičkim
>>> listovima. Potpuno su bezveze, u realnom svemiru.
>
> Drago mi je što si kao mali bio tako napredan.
Briga mene, da pokazujem, da li sam bio napredan kao mali. Samo
informišem ljude, koji nisu znali odakle si to izvadio, na
poreklo genijalne ideje...
> A što se
> tiče bezveznosti, nije ni malo "bezveze" videti da li je
> nešto konačno ili beskonačno. Pitanje dostižnosti se sa
> vremenom menja, čak i u realnom svemiru.
Slažem se, menja se, u ovim računarskim oblastima. U broju
glupih sabiranja u sekundi. S druge strane, neke stvari su puno
konstantnije nego što bismo želeli da poverujemo.
> Sasvim sam siguran da bi, da je "projekat čovek" slučajno
> razmatran u jednom ovakvom forumu, bilo X "nevernih janka"
> koji bi tvrdili da je "u realnom svemiru" nemoguće da se
> od nekakvog uglja, vode i par drugih elemenata napravi
> jedan sklop težine 2-3 kilograma koji će obavljati
> funkcije ljudskog mozga (računajući tu i umetnost,
> matematiku, pravdu i druga sasvim apstraktna svojstva), a
> da o ostalim delovima tela i ne pričamo. Pa ipak, bogovi
> sedeli na Olimpu, pijuckali Ambroziju i smislili.
> Verovatno su tamo negde u 217-tom terabajtu 20-tog
> hromozoma upisali 0010 1010 (42 dekadno - to je onaj broj
> što predstavlja suštinu čoveka i svemira ;) što obezbeđuje
> da većina ljudi, kada se radi o novim stvarima, ne vidi
> mnogo dalje od nosa (to je ono 0010) i da se, još gore, po
> default-u plaši svega što je novo (1010) ;))
Ne. Da su forum vodili bogovi, to bi im bio radni sastanak u
trajanju od pet minuta -- podelili bi zaduženja i ugovorili
pregled rezultata za sedam dana. ;>
Da su forum vodili ljudi, kao što ga i vode, onda bi mogli se
da prepoznaju "verni" i "neverni." Ni jedni, ni drugi, ne bi
mogli da bilo kakvom hardverskom tehnologijom urade bilo šta.
Ali, neki bi primetili da nije teško od skoro ničega napraviti
čoveka, ako se to radi sa suprotnim polom svoje vrste. :)
Uostalom, i to su nam bogovi dali.
knjizevnost.695janko,
>> Ne verujem bi pisala na njemu, sve i da joj ga je neko
>> mogao da ponudi. Noutbuku, ne Klarku.
>
>
>
> A što?
Zato što je Engleskinja. Iz drugih vremena. Jednostavno, ne bi
joj se slagalo sa nameštajem njene kuće.
knjizevnost.696janko,
> Jasno ti je? Dugo ti je trebalo, meni je jasno odavno:
> nastaju tako što neki pisac čuje da je "neki tamo" napisao
> 100 šlajfni nekakvog teksta, onda taj tekst nešto
> abrakadabra (clipper /n /w /m /b ili cl /o ili...) i onda
> "to" prodao na tri mesta po 1000 maraka u kešu, dok bi
> jadni pisac za 100 šlajfni *umetničkog* teksta dobio uvr'
> glave "jednih" 100 maraka i to na žiro račun. Pa onda
> krene da mrzi-mrzi-mrzi-mrzi-mrzi onoga ko tako skupo
> prodaje svoj "abrakadabrovan" tekst, pa da vidi šta da mu
> "nakači"... aha, da je nekulturan i nepismen ;>>>
Veruj mi, u "prvom prolazu" nisam ukapirao ni o kome pišeš.
Mislio sam, da si spojio teme različitih poruka, Pavić i
njegove inspiracije (na to me je asociralo ono "abrakadabra")
ili tako nešto. U drugom prolazu, pomislih, "pa, on ne bi
uopšte pisao o tako nečemu" i uspeo sam da ukapiram,
da si, ustvari, mislio na nešto bliže. Ali, to bliže, ja ne
zovem piscima. Drugi ih zovu, upravo onako kako sam naveo. I,
konačno, ne bez razloga -- jer "nepisci" se ponosno pokazuju
upravo u takvom svetlu. Sami. Niko ih ne tera na to, ali, oni,
šta će, vole.
Još uvek ne znam o kakvoj "abrakadabri" govoriš. Nema tu
nikakve magije.
>>> Kao što neko, ko se bavi, npr. čistom sociologijom, ne
>>> bi trebalo tebe da ubeđuje nešto o Vordperfektu
>
> Molem? Ako on u poslu koristi WordPerfect, itekako može (i
> treba, ako smatra da je ta rasprava produktivna) da me
> ubeđuje u nešto o tom programu - popričaćemo o tome i
> videćemo gde se slažemo a gde ne, jer WordPerfect i nije
> pravljen zbog stručnjaka, nego zbog korisnika. Kao što se
> i knjige pišu zbog čitalaca, a ne zbog književnih
> kritičara.
A tebi su sve poznati (da se ne vatamo za "u poslu koristi")
"levi ruski pisci?" Ako si i čitao bilo šta, osim Agate i Dime,
to, do sada, u diskusiji, na žalost, nisi pokazao.
Da ti dam primer kakav ćeš, možda, lakše razumeti, tvoji
argumenti su bili tipa:
"Vordperfekt ne valja jer ga ja nisam nikada koristio. Mnogo
je, bre, dosadan."
"Zašto da koristim Vordperfekt kad je duži od Kjuedita?"
"Jednog dana će svi Vordperfekti biti prevaziđeni Kjueditima,
pa zašto da ih koristim?"
"Vodperfekt ne valja jer ne može da se između dve reči stavi
razmak, kad jednom otkucam spojene dve reči. A moj Kjuedit to
može."
"Vordperfekt ne valja jer ne mogu da vidim ono što mi ode sa
ekrana, kad otkucam više od dvadeset četiri reda."
"EDLIN je najbolji. Za slaganje teksta."
>>> Konkretno, nemaš moralno pravo da kažeš: "Ruski pisci su
>>> levi jer ih ja nisam čitao
>
> Ko ih bre nije čitao? žitao sam ih ja više nego što je
> trebalo i vrlo verovatno mnogo više od nekih njihovih
> zastupnika :(
Fino. Vreme je da konačno to pokažeš u diskusiji.
> E pa onda izvoli pogledaj prve poruke u ovoj temi i
> poslednje u prošloj CIVILIZACIJI pa ćeš videti da sam
> upravo tako i započeo učešće u ovoj diskusiji - doduše,
> nisam baš naveo konkretan spisak (kao što nisu ni drugi)
> ali zamerke, i to dosta detaljne, jesam. Ako je šta
> nekorektno, onda je to da neko "padne s neba" u raspravu,
> ne pročita čitav njen tok, i onda tvrdi stvari koje nisu
> tačne.
;)
Ovo mi je jezzzivo poooooznato, Đasmin.
Na nesreću (svoju, čak) pročitao sam sve tvoje poruke o "levim
ruskim piscima" i nisam primetio nikakve valjane argumente osim
onakvih kakvima pokazuješ da si u umetnosti "stranac." Sa i bez
Kamija.
knjizevnost.697janko,
> Kao prvo, pomenutu knjigu sam pročitao i smatram da je
> O.K., ali isto tako i da stoji ono što je DR napisao, pri
> tome čak upotrebivši terminologiju SAMOG AUTORA koji je
> svoju knjigu voleo da opisuje na sličan način...
To što sam citirao, nije sporno. Na žalost, sporno je ono, što
nastaje čitanjem više poruka. U jednima Dejan definiše Leve
Ruske Pisce, u drugima piše o tome da su Levi Ruski Pisci
nekomercijalni, a u trećoj trenutno najkomercijalnijeg pisca u
Srbiji naziva Levim Riskim Piscem. A, pri tome, opet ne
pokazuje da je čitao bilo šta od tog pisca.
Drago mi je što si PROčitao Hazarski rečnik, za razliku
od nekih. :)
knjizevnost.698janko,
> Pa zašto si je onda citirao, ako nema "protrebe" da ulaziš
> u raspravu? Možda misliš da ćeš me ovako paušalnim
> pljuckanjem nervirati? Ili možda zamišljaš da si ti
> dovoljno kompetentan da proceniš (pa još "definitivno")
> bilo čije znanje? ;)
Citirao sam, samo da bi ostalo traga, da bilo ko primećuje
tvoje bisere.
Zašto bih ja želeo da te nerviram? I to, kada neko misli da ga
neko progoni, ima svoje ime, u medicini.
Ne mislim da sam dovoljno kompetentan da procenim "bilo čije"
znanje. Ono što sam mislio, to sam i napisao:
>>> Ovo ću samo da citiram. Nema protrebe ni da ulazim u
>>> raspravu sa Dejanom o ovome, jer definitivno ne zna
>>> dovoljno, da bismo raspravu uopšte počinjali.
Ako nije bilo jasno, reč je o Paviću. Smatram da ne znaš
dovoljno, da bih sa tobom pričao o Paviću. Ali imam pravo da to
i primetim, prethodnom porukom. Tačka.
knjizevnost.699dr.grba,
>> etc. Jesi li možda bio u prilici da vidiš priču koja izgleda kao
>> rubikova kocka (trebalo bi samo iseći papir i složiti ga), dakle
>> knjigu okrećeš sa svih strana kako bi pročitao celu priču, ili
Sa konstrukcijama se mogu isplesti razne zanimljive stvari, i možemo
ih smatrati umetnošću ili masturbacijom. Ali svakako je zanimljivo
videti kako je Apoliner pisao pesme u obliku fontane ili buketa cveća.
Mora da je bacao izdavače u očaj (:
"Predeo slikan čajem" je roman u dve dimenzije. I Postoji barem tri
efikasna načina, tj. redosleda da se knjiga pročita, bez promašaja.
"Hazarski rečnik" pre toga, roman-pletenica, i "Unutrašnja strana
vetra" posle, roman-spirala, pokazuju da je Milorad Pavić pisac koji
je sposoban da u svoje priče, ako hoćete, ugradi i zapreminu.
knjizevnost.700dr.grba,
>> Naravno i dalje smatram da je Tolkien broj jedan :)
Baš sam sinoć završio drugu i otpočeo treću knjigu.
žitam knjigu "Gospodar prstenova" već četvrti put, i stalno mi je nova i
bolja. A kad je Sem nagrnuo na Šelobu... Mislio sam da ću zaplakati, stvarno.
knjizevnost.701dr.grba,
>> Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili
Ne, Tolkin je bio profesor lingvistike i istorije jezika. Bio je i ostao
jedan od najcenjenijih poznavalaca severnoevropskih jezika i mitologije.
Naravno, to je obilato koristio u građenju svojih dela, na naše zadovoljstvo.
Verovatno je mnogima poznata činjenica da je istorija Srednjeg sveta nastala
oko priče o Hobitu, koja je dugo postojala nenapisana u Tolkinovoj glavi,
a sročena klincima pred spavanje. Klinci su stalno tražili još i još, dok
priča najzad nije potpuno ovladala svojim tvorcem...
knjizevnost.702dr.grba,
>> Da.
Alal ti reply.
knjizevnost.703dr.grba,
>> >> Zabavila me je i Agata Kristi...
>>
>> I sad, pošto te valjda ne bi zabavila da je nisi čitao, šta si?
Koji je pravi razlog što ne čitam Agatu Kristi? Verujem da bi mi ponekad
litaratura tog tipa donela pravu relaksaciju i, možda, uživanje, ali...
Moj dobar drugar (delili smo klupu u osnovnoj školi) se pre nekoliko godina
popalio za Agatu Kristi. Pročitao je najpre neka izabrana dela što mu keva
kupila u kompletu za rođendan, ali nezasita glava je nastavila i da kopa po
biblioteci. I tako, jedne večeri se srećemo...
- Kako si?
- Ma, pusti me u ž&*%ž&$ž#ž#$#č%č!!!
- Šta je bilo?
- Uzeo sam juče XXX od Agate Kristi u biblioteci. Krenem da je čitam
sinoć, knjiga me uhvati, najbolja do sad... Odrekoh se spavanja...
Negde na 220. strani neko hemijskom podvukao doktorove reči i
napisao "Laže, on je ubica!"...
knjizevnost.704dcolak,
│ Ne bih rekao da smo se razumeli. ;) Ajd', dovrši tu rečenicu
│ pa da vidimo...
Bona fide formatirah FON-ov FFS :)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.705mnikolic,
> večito biti u depresiji, već mi treba mašina koja će objektivno i tačno
> oceniti kakvo je neko umetničko delo.
Meni, recimo, takva mašina ne treba. Naime, ljudska spoznaja umetnosti se
razvijala i razvija se paralelno sa ljudskom civilizacijom. Opšti
kriterijumi o tome šta se može smatrati umetničkim delom, a šta ne,
proizvod su "taloženja" ljudskog iskustva u toj oblasti. Ti kriterijumi su
produkt potpunog ili delimičnog slaganja ljudi po pojedinim pitanjima
(doživljaju nekog dela i sl.). Ako zamislimo i neki apsolutni kriterijum,
koji mi svakako ne znamo danas (a ja sumnjam da ga čovek može ikada
doznati), postoji sasvim realna mogućnost da su ljudi načinili sijaset
grešaka u procenama pojedinih dela i tako posredno i neposredno u začetku
uništili razvoj nekih sjajnih pravaca u umetnosti. Ako sad pred sobom
imamo tu famoznu "globalnu knjigu" (generator svih mogućih kombinacija
slova), ona sadrži svakako i one knjige koje se danas smatraju umetničkim,
i one koje nazivamo kičem ili im ne dajemo veliki značaj. Moguće je da bi
drugačiji tok istorije doveo do toga da bi u nekom drugom, hipotetičkom,
"danas", te vrednosti zamenile mesta. Ali, to onda više nije ova
civilizacija i mi napuštamo njene okvire. Mislim da na sadašnjem stupnju
razvoja ne posedujemo nikakva znanja koja bi nam dala za pravo da napuštamo
okvire sveta u kome živimo, i u fizičkom i u duhovnom smislu.
> Nevezano za ovo, zar umetnost nije univeralna. Ili "Rat i Mir" prestaje da
> bude umetničko delo kada nisi raspoložen? :)
Nevezano za smajli na kraju :) mislim da je kod donošenja ličnog suda o
nekom delu, jako bitan prvi kontakt sa tim delom, a tu može dosta da utiče
i raspoloženje. Međutim, pojedinačni sud o nekom delu nema uticaja na onaj
opšti koji je delu pripisan. Pored toga, o jednom te istom umetničkom delu
vredi stalno iznova razmišljati, iščitavati ga, posmatrati itd. U tom
procesu sasvim su moguće i dramatične modifikacije prvobitnog mišljenja.
Doživljaj umetnosti je direktno vezan za proticanje vremena, ali to već
zalazi duboko u filozofiju (kao i dobar deo ostatka poruke) pa bih se ja
na ovome zaustavio.
m.
knjizevnost.706mnikolic,
> I dalje se slažemo :) Ali PC je jeftin računar, Corel je jeftin program,
> pa koliko para toliko muzike. Za tako nešto biće potrebna "malo" žešća
> mašina i "malo" složeniji program.
E, ovde se ja ne slažem. :)) Sve pređašnje mogu da prihvatim kao sasvim
moguće, ali, to "malo" žešća mašina i program mogu da znače potrebu za
totalnom kopijom čoveka. Štaviše, da bi stvar bila univerzalna, marala bi
istovremeno da ima u sebi sve ljude sa svim osobina koji su ikada hodali
ovom zemljom, i na kraju, da predstavlja nadskup svih ljudi koje je iz
ovih komponenata od kojih smo sačinjeni (a ima ih konačno mnogo, zar ne?)
moguće stvoriti. Problem je samo u tome što ovaj naš sadašnji svet nije
beskonačan nego sasvim konačan, bar je takvo naše saznanje. Ima li onda
dovoljno čestica da se tako nešto napravi? Da ne ulazimo u probleme
neodređenosti i njenom eventualnom uticaju na celu ovu priču. Ja sumnjam
da je to moguće, možda grešim, ali, za mog života se to skoro sigurno neće
razrešiti, pa ja imam lepu verovatnoću da po tom pitanju zadovoljan odem na
onaj svet ;)))
m.
knjizevnost.707veca,
>> Prevladaće američka? Super :)
Šta li je tu super ne znam, sem ako ceniš hladne i blazirane
tipove...
knjizevnost.708veca,
>> Koji je pravi razlog što ne čitam Agatu Kristi? Verujem da bi mi
>> ponekad litaratura tog tipa donela pravu relaksaciju i, možda,
>> uživanje, ali...
Jel da priznam da je nisam čitala? ;) Nakon nekoliko odgledanih
filmova, ne dobih želju da posegnem za knjigom :) Ali, ko zna,
jednog dana kad budem dokona... :)
knjizevnost.709veca,
>> neki pisac čuje da je "neki tamo" napisao 100 šlajfni nekakvog
>> teksta, onda taj tekst nešto abrakadabra (clipper /n /w /m /b ili
>> cl /o ili...) i onda "to" prodao na tri mesta po 1000 maraka u
>> kešu, dok bi jadni pisac za 100 šlajfni *umetničkog* teksta dobio
>> uvr' glave "jednih" 100 maraka i to na žiro račun. Pa onda krene da
>> mrzi-mrzi-mrzi-mrzi-mrzi onoga ko tako skupo prodaje svoj
>> "abrakadabrovan" tekst, pa da vidi šta da mu "nakači"... aha, da je
>> nekulturan i nepismen ;>>>
Jok! Ne poznaješ pisce, zato tako i govoriš! Možda tako rade
američki (gledali smo u filmovima ;) ), ne svi, svakako, koje
menadžeri proganjaju i cede k'o zmija žabu, nametajući im
najčešće i temu romana (metak prodaje) što u svakom slučaju nema
veze sa umetnošću, tek sa zanatom.
knjizevnost.710veca,
>> Zanimljivo pitanje. Sa jedne strane, ipak je mnogo više priča koje
>> su "klasične" (naslov, pa tekst, pa kraj) nego tako avangardnih
>> štosova.
>> Sve u svemu, mislim da su šanse kompjutera da smisli nešto (za naše
>> pojmove) avangardno izvanredne, jer naprosto nije opterećen našim
>> predrasudama.
Ok. tu si u pravu, nisam mislila na to :) Nije poenta naterati
kompjuter da smisli nepredvidivu formu pisanja, nego da se to
dovede u sklad sa tekstom. Koliko asocijacija kod tebe (a mogu i
ostali :) ) proizvodi priča (koja ima samo naslov)?
┌──────────────────────────────────┐
│ CAREVO NOVO ODELO │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │
│ │ page 1 :)
└──────────────────────────────────┘
knjizevnost.711veca,
>> Ja sam, ne znam zašto, prvo čitanje "Gospodara prstenova" nekako
>> "hladno" završio - izgledalo mi je dosta komfuzno. No, letos
>> izdadoše sil... sil... silmar... silmarilion (uh, kakvo ime ;) i ja
>> ga pročitah sa oduševljenjem. Posle reko', ajmo opet da probamo
>> "Gospodara prstenova", i u drugom prolazu sam baš uživao :)
Eto! :) Sad ponovo počni sa LRP :) možda ćeš uživati :)
knjizevnost.712veca,
>>>> Nego je njihova propaganda mudra, mnogo mudrija nego što ti
>>>> misliš - ovo propagiramo, i to kupuju oni režimski nastrojeni.
>>>> Ovo drugo je nešto šatro kontra države, ali ga štampamo, premda
>>>> malo manje nego što bi trebalo tako da se teže nalazi. To kupuju
>>>> oni "nepodobni",
>> Pa, ne moraš baš toliko da me podcenjuješ, taj postupak kreiranja
>> "disidenata" je jako dobro poznat i karakterističan za skoro sva
>> totalitarna društva, koja su imala predznak komunizma. Kod nas je
>> tu ulogu (kobajagi protiv) imala tzv. "omladinska štampa".
Pa i u Americi su dobrodošle, da ne kažem veoma hvaljene knjige
koje uzdižu američku naciju (?). Ne mogu da navedem primer
(zaboravila sam :) ) koje knjigu su bile zabranjivane (pa i
filmovi) iz istih razloga kao i u totalitarnim režimima.
knjizevnost.713milanv,
║║ Glede toga, pročitaj i priču "Poslednje pitanje" od Isaaca Asimova.
Gledaću !
knjizevnost.714fancy,
ŮŢ> Evo paralele u muzici: šta smo mislili pre četvrt veka kad se pojavio
ŮŢ> sintisajzer? Da će sad muzičari dobiti alat kojim će izvlačiti zvuke
ŮŢ> koji se dosad nisu mogli proizvesti. I dokle su se igrali tim? Dok nije
ŮŢ> sve živo proterano kroz semplere; sad sve zvuči manje više isto. Ritam
ŮŢ> generator nije poslužio da se stvaraju nemogući ritmovi, nego da se na
ŮŢ> ritam jednostavno odvoji pet minuta i zaboravi na njega. Uključi ga ko
ŮŢ> taksimetar i ostavi da radi - ista drnka drnka od početka do kraja.
ŮŢ> Sekvenceri je trebalo da omoguće kompozitorima da iskomponuju i čuju čak
ŮŢ> i takve stvari koje živ čovek ne može da odsvira ili koje živ orkestar
ŮŢ> treba da vežba mesecima. I dokle je to trajalo? Dok nisu pronašli kako
ŮŢ> se koristi seci/lepi tehnika.
Uz dužno poštovanje tvom zajebantskom duhu, ovo sve što si napisao
zaista veze nema sa stvarnošću, i pokazuje samo koliko malo znaš o
dotičnoj problematici.
Niti je uloga sintisajzera toliko jednostavna, niti ritam mašina ima
tako simplifikovan zadatak, a što se poslednjeg tiče, sekvenceri I TE
KAKO pomažu savremenim kompozitorima... No ovo nije mesto da ti ja sad
objašnjavam detalje.
ŮŢ> Na kraju ispada da (svaka?) napredna tehnologija kad se upregne u neku
ŮŢ> umetničku granu, manje daje kvaliteta na vrhu, a više povećava
ŮŢ> proizvodnju na dnu.
Zaključak ti je sasvim u skladu sa prethodnim.
.F nO morE.
knjizevnost.715fancy,
ŮŢ> stranu, u smislu da su za pisanje potrebna ... i imaginacija, luda glava
ŮŢ> itd, a na drugu stranu narodnjake, gde je dovoljno nešto malo tehnike,
ŮŢ> četvrt refrena, makaze i selotejp. I da između ta dva ima ohoho, gde je
E, ovo ti već ima smisla... vi'š da mo'š kad 'o'š..:)
.F nO morE.
knjizevnost.716fancy,
ŮŢ>> ŮŢ> Jedno je imitacija, a drugo KREACIJA.
ŮŢ>>
ŮŢ>> Je li, a u šta računaš dobre tehničare ;) ??
ŮŢ> Izvini, šta si hteo da kažeš? Ja ne vidim vezu?
Ništa... samo sam hteo da te nateram da još jednom pročitaš šta si
napisao ;)
.F nO morE.
knjizevnost.717wizard,
> Posle reko', ajmo opet da probamo "Gospodara
> prstenova", i u drugom prolazu sam baš uživao :)
"""""""""""""""""""""""""""""""""
A da probaš opet Dostoja? ;)
Možda si i za njega u međuvremenu sazreo. ;>
knjizevnost.718wizard,
> Prevladaće američka? Super :)
Američka kultura je već odavno prevladala. Evropska umetnost je,
naprotiv, još uvek daleko iznad američke, što je i logično.
Svi su izgledi da će još dosta godina tako i ostati.
knjizevnost.719maksa,
<><> Bona fide formatirah FON-ov FFS :)
Ne znam šta bi na to rekli lingvisti, al' bi te
gosn Paya sigurno pomenuo. ;))
Ako si mislio "u dobroj nameri" onda valjda može, mada ja
tu nešto ne vidim dobru nameru. ;)
knjizevnost.720vitez.koja,
#=> "Dobro se prodaje" - bolje reći, "dobro se prodavao", u
#=> jednom trenutku, u jednoj knjižari. I to sa ogradama -
#=> "s obzirom na cenu".
Ne mogu da tvrdim da se knjiga prodavala u više knjižara, ali kako ti možeš da
tvrdiš da se prodavala samo u jednoj ?!?! Na kraju krajeva, neko je to
prevodio, neko je to izdao i dao pare za reklamu, i najverovatnije se radi o
malo više nego jednoj knjižari.
S obzirom na cenu - zato što razna "literatura" po trafikama košta četrdesetak
puta manje, a sasvim pristojna beletristika jedno pet puta manje. Zato što ta
knjiga i nije bila namenjena svakom prolazniku...
knjizevnost.721pedjak,
> Jedan čas priče o Omletu naspram polugodišta o Ratu pa još
> polugodišta o Miru..??? To se zove KARenjINA...
Možda je u tvojoj školi bilo tako. Ja nisam imao takvih problema :)
knjizevnost.722janko,
>>> Koji je pravi razlog što ne čitam Agatu Kristi? Verujem
>>> da bi mi ponekad litaratura tog tipa donela pravu
>>> relaksaciju i, možda, uživanje, ali...
>
> Jel da priznam da je nisam čitala? ;) Nakon nekoliko
> odgledanih filmova, ne dobih želju da posegnem za knjigom
> :) Ali, ko zna, jednog dana kad budem dokona... :)
Da pravim malo reklamu i žanru, ja sam pročitao, ovako, odoka,
bar dvadesetak romana Agate Kristi. Uglavnom, u osnovnoj školi. I
silno sam se zabavljao. I bilo mi je krivo što ne mogu da dođem
do svih osamdesetak koje je ona napisala.
Poslednji roman koji sam čitao od nje, i to, skoro, pre
tri-četiri meseca, pročitao sam za jednu noć, odjednom, iako
sam uzeo da "čitam malo, pre nego što zaspim." :)
Peri Mejsona sam, takođe, u osnovnoj, progutao. Komplet od
dvanest romana, k'o od šale. Gospodin Gardner je, inače, ušao
u Ginisovu knjigu kao jedan od najproduktivnijih pisaca --
pisao je tako što je diktirao odjednom i po četiri romana, ako se
sećam.
Veco, kao što preporučuješ Dejanu da konačno pročita nešto od
Rusa (u koje ubraja i Kafku (!)), probaj i ti nešto od ovih
knjižica. Možda ti budu i zabavne.
Janko Dč. Bond, lajsensd tu kil
knjizevnost.723hercog,
Priča je posvećena svima koji su tužni, svima koji su željni
topline i ljubavi...
Tuga
Bilo je veče sedam hiljada i ko zna kog dana kada je On gledao kroz
ono malo stakla ispred njegovih očiju. Stojao je i veoma dugo posmatrao
neku tačkicu, dok se od Njega širio opojan miris duvana. Crnoća Njegove
izgrižene muštikle topila se u mraku ulice. Jedino svetlo bio je njen
žar, koji se pojavljivao samo povremeno. Grozničavo je tražio još, mole-
ći se da se ne ugasi. Pomerio se. Nekakvim tihim šapatom lunjao je okolo,
promatrajući igru senki. Video je sve. Video je Njih negde duboko, negde
daleko, video je smeh. Korača i dalje, puzi po hladnom dnu. Negde je svi-
rala muzika. Išao je dalje, ostavljajući za sobom sivi trag. Kapala je
Njegova ruka tražeći toplinu. No, jedino što bi osetio bila je tvrda hla-
dnoća ledenog prostora. Pogledom je jurio nebo, molio je njen spas.
Ali toga nije bilo. Iz mraka je doleto roj kapi koji je obrisao Njegov
korak. Zvuka već odavno nema. Sve je izgledalo kao stari nemi film koji
nikad nije voleo. Isprekidanost filma remetio je samo povremeni bljesak
koji bi proleteo kroz Njega, a onda odleteo na nebo i uz tutnjavu se sru-
čio ponovo na zemlju.
Roj je postajao sve gušći, pretio je da uguši žar. Pokušavao je da ga
zaštiti, uvlačio ga je dublje u sebe, ali nema surovost je tiho napredov-
ala. čelela je da se uvuče u Njega, da ga izujeda i ostavi da lagano iste-
če.
Svi su otišli, uhvatili su zadnji trag svetla. Odleteli su sa vetrom
negde daleko.
Roj je se sve više zgušnjavao. Sve jače je stiskao Njegov žar koji je
počeo da slabi. Veoma brzo sveo se na malu iskricu koja je nestala pod no-
vim udarom. Ostao je sam u mraku. Dugo se slepo vukao udarajući sa ono ma-
lo Njega u bele zidove muka. Mislio je da će uspeti da prođe, da će naći
izlaz iz tog bednog lavirinta.
I tada se svetlo ponovo pojavilo, negde daleko, duboko u njegovom
srcu. Roj je tiho odleteo, a muzika ga je ponovo opkolila. No on je i dalje
tekao, iz njega je isticao potok koji se lagano pretvarao u veliku i mo-
dru reku. Mogao je samo da čeka.
napisao Aleksandar Hercog
28.10.1993
knjizevnost.724bcetina,
>> ubacim nešto što će eventualnog prevodioca baciti na tihu vatru. Imam
>> čak nekoliko štoseva tako fino zavučenih (ne hvalim se, radi se o
Ajde bači, baš me zanima. (Da malo zezam ženu :) ).
knjizevnost.725bcetina,
>> jednostavno, nemam dovoljno vremena da padnem u trans :) i pišem.
>> Doduše, kad bih se odrekla sezama, ko zna... :)
Jasno, tebi treba kompjuter da zeza sezam i da ti oslobodi vreme
da pišeš, a to bi već lakše išlo. :)
knjizevnost.726bcetina,
>> A moja pesma? Kog očina sam izmišljao celu pesmu, ako nećeš i NJU da pro-
>> čitaš klincu?
Ma pesma ti je obožanstvena, evo ja ću da čitam mojoj klincezi i čak
štaviše oću da naručim još jednu. Isto to ali da bude na temu KOMPJUTERI.
Ali smisleno i tačno. :)
knjizevnost.727bcetina,
>> --> jesam li već rekao da nemam živaca za žehova?
Jesi, jesi, ali valjda ne važi za kratke priče, tu je neprikosnoven.
knjizevnost.728bcetina,
>>>> Od petka do utorka 363 poruke u temi. Gospode bože!
>> Meni kažeš?!...
:)))
knjizevnost.729prvul,
ŮDa, ali za tako nešto je trebalo nekoliko stotina miliona godina
Ů(možda i više), doduše počelo je samo od sebe.
Ů▄▄
Trajalo je toliko jer je proces bio potpuno slučajan. Da je bilo
druge inteligencije da pomogne i optimizuje proces verovatno bi bilo
brže. Pošto mi imamo ovu jednu (svoju) inteligenciju možemo daleko
brže da pretražujemo fazni prostor u kome tražimo inteligenciju
(volim da komplikujem ;). Uostalom, naši računari su po "inteligenciji"
daleko iznad koacervata, a koacervati su nastajali eonima dok su
ovi računari plod par desetina godina rada.
knjizevnost.730prvul,
ŮCitirao sam, samo da bi ostalo traga, da bilo ko primećuje
Ůtvoje bisere.
Ů▄▄
Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče... po
mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K. u svetu
računara, samo malo benigniji ali zato bolje kamufliran.
knjizevnost.731prvul,
Ůvetra" posle, roman-spirala, pokazuju da je Milorad Pavić pisac koji
Ůje sposoban da u svoje priče, ako hoćete, ugradi i zapreminu.
Ů▄▄
A da je neko napisao roman-računar, roman-printer ili roman-modem
to bi se smatralo za kič ili dobar fazon, ali nikome ne bi palo da
time roman dobija ne samo zapreminu nego i programabilnost ;)
knjizevnost.732vcalic,
>> Stvar je u tome da se stvari postave na prava mesta (koja zaslužuju)
Pa, postavljamo stvari na svoja mesta. Petrogradska arhitektura sigurno
nije ono što si ti ironično opisao kao "široko k'o ruska duša", niti je uopšte
grad takav. Grad u kome je u doba najvećeg komunizma postojao skinhead pokret
sigurno zaslužuje da se gleda sa poštovanjem.
Vlada
knjizevnost.733milan,
> Uostalom, da je levi ruski pisac bio bi u lektiri ;>
Mašala!
Konačno si nam otkrio tvoju tajnu definiciju LRP!
Dakle LRP čine (pravi?) podskup skupa pisaca čija su dela u
lektiri.
Pl poz M
P.S. Kako se skup pisaca koji su u lektiri (pretpostavljam
našoj) može lako odrediti otkrij nam samo da li je skup LRP
pravi podskup tj. da li neke koji su u lektiri ne treba računati
u LRP?
knjizevnost.734milan,
>>> Glede Dostojevskog, čisto sumnjam da su objavljivali "Zle duhe", ali
>>> ostalo su voleli :)
>
> Ma, ubiše se od ljubavi. Nego su potpuno uništili bilo šta kreativno u
> tadašnjem SSSR-u, a nešto su morali da guraju. Bolje da oni guraju
> Dostojevskog, nego da se po Zapadu priča "Vidite samo kako je Dostojevski
> bio genijalan, a ovi komunisti ga zabranili. A sada u toj nekada kulturno
> jakoj Rusiji nema ni jednog značajnog pisca. Zaključak, komunizam uništava
> kulturu". Na stranu što bi takav zaključak bio tačan u svakom slučaju,
> komunisti nisu smeli takva razmišljanja da dozvole, a bili su svesni da
> njihovi pisci ne mogu da se mere sa ruskim klasicima. Zato su i klasike
> prisvojili kao svoje.
Ovo je samo delimično tačno. Komunisti su veoma precizno
vršili redakciju ruskih klasika i to ne samo sinhrono nego i
dijahrono tj. ne samo da su pojedina njihova dela zaobillazili nego su
različita dela zaobilazili u različitim epohama a povrh svega ih
javnosti davali u veoma različitim tiražima. Tako je, na primer,
Lav Nikolajevič bio dobro gledan glede romana iz zrele faze ali
romani iz pozne faze "verskog prolupavanja" su bili kaštigovani.
Tiraži "dozvoljenim delima" su bili između 300.000 i 500.000
primeraka po izdanju svakih, otprilike, pet godina. Fjodor
Mihailovič je, međutim, iako oficijelno hvaljen i obožavan,
vazda bio pod "tiražnom cenzurom". Nikada nije izdavan u preko
50.000 primeraka, a kritičko izdanje njegovih celokupnih dela (od
koga bi se Dejanu najverovatnije digla kosa na glavi :)) imalo
je tiraž od samo 5.000 primeraka što je za Rusiju tako reći
bibliofilski tiraž i što je skandal svoje vrste jer je to možda
najvažniji poduhvat ruskih teoretičara književnosti ikada urađen.
Iako je režim Fjodora Mihailoviča najviše "mrzeo" zbog njegove
filozofije zasnovane na pravoslavlju (te knjige sem u kritičkom
izdanju NIKADA nisu bile objavljene u SSSR) on nije baš voleo ni
njegova ostala dela da "ne kvare omladinu".
Tako gledano, Dostojevskog bi Dejran i CIA trebalo da hvale
a ne grde. ;))))
Pl poz M
knjizevnost.735jovana,
> / Vidiš da je ipak ozbiljno!
>
> Ama _ozbiljnost_ se emulira :)
Jašta!
knjizevnost.736jovana,
> Ti izgleda prelaziš u naš tim :))) ??
Ja sam od početka dvostruki igrač.
knjizevnost.738dejanr,
>> Konačno si nam otkrio tvoju tajnu definiciju LRP!
>> Dakle LRP čine (pravi?) podskup skupa pisaca čija su dela u
>> lektiri.
Tja, tja :) Jasno je da je LRP dosta intuitivna kategorija i da
bi na preciznoj definiciji valjalo još poraditi. Ukratko, ako sa
LRP označimo skup levih ruskih pisaca a sa LEK skup knjiga u
(našoj) lektiri, onda je:
LEK \ LRP = još malo pa prazan skup
LRP \ LEK = skup sa puuuuno elemenata
Inače, "još malo pa prazan skup" i "skup sa puuuuno elemenata" su
poznati matematički termini :)))
>> tj. da li neke koji su u lektiri ne treba računati u LRP?
Ako bi neko bio ljubazan da pošalje spisak elemenata skupa LEK, rado
bih udovoljio ovom zahtevu i dao pomenuti "još malo pa prazan skup".
Za knjige koje nisam čitao prepustio bih odluku ndraganu koji se em
povremeno oseća kao stereo tip, em uživam u njegovim komentarima i o
levim ruskim piscima i kontra njih :)
knjizevnost.739dejanr,
>> > "Dobro se prodaje" - bolje reći, "dobro se prodavao", u
>> > jednom trenutku, u jednoj knjižari. I to sa ogradama -
>> > "s obzirom na cenu".
>>
>> Ne mogu da tvrdim da se knjiga prodavala u više knjižara, ali kako ti
>> možeš da tvrdiš da se prodavala samo u jednoj ?!?!
Ne tvrdim, naravno! Samo sam pokušao da ukažem na stvarnu dimenziju onoga
što ti je prodavačica rekla.
Što se mene tiče, ja bih voleo da se svaka knjiga našeg autora (čak
i ako ga ja ubrajam u "leve ruske pisce", čak i ako će to "oboriti"
tezu da se "levi ruski pisci slabo prodaju"...) što bolje prodaje,
tako da se nadam da se i "knjiga u zelenom povezu" prodavala dobro
na više mesta. Ali uz sve to baš nisam siguran da se samo na osnovu
onoga što ti je prodavačica rekla "zelena knjiga" može smatra svetskim
(ili engleskim) bestselerom, što je na neki način impliciralo ono
tvoje "ala ga opravi" :)
knjizevnost.740dejanr,
>> > Šalu na stranu, to bi zahtevalo baš inteligenciju o kojoj ovde
>> > pričamo, [...]
>>
>> Jes' vala. Kad me je prošao jed zbog te nesrećne poruke, lepo sam se
>> zabavljao zamišljajući kako bi izgledala implementacija i, naročito,
>> protesti. ;)
Da su samo protesti, nego bi draganm vremenom napisao program koji uzme
poruku i transformiše je tako da u suštini ostane ista, a da joj program
dodeli RUBISHLEVEL 1 iako bi "po pravdi" zasluživala RUBISHLEVEL 99 :)))
Baš bi bilo zabave :)
knjizevnost.741dejanr,
>> - Ma, pusti me u ž&*%ž&$ž#ž#$#č%č!!!
>> - Šta je bilo?
>> - Uzeo sam juče XXX od Agate Kristi u biblioteci. Krenem da je čitam
>> sinoć, knjiga me uhvati, najbolja do sad... Odrekoh se spavanja...
>> Negde na 220. strani neko hemijskom podvukao doktorove reči i
>> napisao "Laže, on je ubica!"...
Knjiga je, pretpostavljam, "(T)ko je ubio Rodžera Akrojda" :)
Tu je bar "krivac" neko ko je uzimao knjigu iz biblioteke, ali evo
"goreg" slučaja - pozajmi mi davno neki drugar iz škole knjigu, sad
dal' je bila Agata Kristi ili neko drugi više se ne sećam. A ono na
zadnjoj korici (meke korice) komad krvnički iscepan. Pitam ja šta se
ovo desilo, i krene priča - on kupio knjigu (antikvarno), doneo
kući, raspakovao i na zadnjoj korici onaj sažetak, nešto što treba
da te zainteresuje da čitaš knjigu. I on to, prirodno, pročita,
kad ono piše nešto nalik na "... tok događaja je vrlo uzbudljiv, a
konačno razrešenje sasvim neočekivano - malo ko bi od čitalaca
uopšte pomislio da je ubica pokojnikov brat koji je imao najčvršći
alibi". žovek prvo mislio da se taj što je pisao sažetak zezao,
pročita knjigu kad ono ubica stvarno pokojnikov brat :(( Onda je
usledilo dotično cepanje ;)
Knjiga je, inače, izdata u Beogradu 1949. godine, verovatno u sklopu
"otvaranja" prema Zapadu posle 1948. Mora biti da je urednik edicije
bio toliko opsednut "levim ruskim piscima" da pojma nije imao šta je
uopšte detektivski roman :(
knjizevnost.742dejanr,
>> Ja sumnjam da je to moguće, možda grešim, ali, za mog života se to
>> skoro sigurno neće razrešiti, pa ja imam lepu verovatnoću da po tom
>> pitanju zadovoljan odem na onaj svet ;)))
Hmmmm... citat iz predgovora "Sabranih robota":
>> Kada sam pisao priče o robotima nisam ni slutio da će oni postati
>> stvarnost još za mog života. U stvari, bio sam uveren da se to neće
>> desiti, pa čak i spreman da u tu uverenost uložim velike svote.
>> (Drugim rečima, uložio bih 15 centi koliko najviše rizikujem kada
>> sam u nešto siguran)
Jevrejska posla :) Da li bi ti uložio više? :))
knjizevnost.743dejanr,
>> Evo paralele u muzici: šta smo mislili pre četvrt veka kad se pojavio
>> sintisajzer? Da će sad muzičari dobiti alat kojim će izvlačiti zvuke
>> koji se dosad nisu mogli proizvesti. I dokle su se igrali tim? Dok nije
>> sve živo proterano kroz semplere;
Jel to znači da će sledeća polemika da ide u CIVILIZACIJA/muzika? :) Dobro
je, tamo imam resign :))
Inače, priznajem da ti je argument ubedljiv - ima tih tendencija itekako.
Mada, mislim da su ta pomagala mnogim i pomogla da lakše "prave" muziku.
knjizevnost.744dejanr,
>> > Ja sam, ne znam zašto, prvo čitanje "Gospodara prstenova" nekako
>> > "hladno" završio - izgledalo mi je dosta komfuzno. No, letos
>> > izdadoše sil... sil... silmar... silmarilion (uh, kakvo ime ;) i ja
>> > ga pročitah sa oduševljenjem. Posle reko', ajmo opet da probamo
>> > "Gospodara prstenova", i u drugom prolazu sam baš uživao :)
>>
>> Eto! :) Sad ponovo počni sa LRP :) možda ćeš uživati :)
Ju! :( Ovo je bilo efektno, moram priznati. Ali, sam sam se "nacrtao",
niko me nije vukao za jezik :))
knjizevnost.745dejanr,
>> Ko priča o jednoj rečenici? Seti se, ti si pričao o tome da će
>> biti moguće napraviti MAŠINU koja će izgenerisati sve knjige
>> ovog sveta, a među njima će biti i napisana i nenapisana dela
>> Dostojevskog. Ja ti samo repliciram "Neće da može, mašina bi
>> morala da bude veća od nama poznatog svemira?"
Ja pričao o tome da će biti moguće napraviti MAŠINU koja će izgenerisati
sve knjige ovog sveta? Ja? E pa neće da bude - izvoli mi nađi gde sam
ja to pričao. Kao i obično, stavljaš mi reči u usta a onda ih kritikuješ.
žisto podsećanja radi, evo šta sam ja rekao:
>> Ako poradimo na potrebnom matematičkom i statističkom aparatu,
>> možda ćemo jednom naći način da izaberemo potrebne nizove slova
>> u skladu sa ukusom naručioca, i onda eto raja za čitaoca.
Dakle, ja "samo" govorim o matematičkom i statističkom aparatu koji će
nam MOčDA (tu si reč, naravno, izostavio ;) omogućiti da iz konačnog
(iako gotovo nezamislivo velikog) skupa nizova slova izaberemo niz slova
koji nam je potreban. Obzirom da već sada možemo bez problema izdvojiti
potreban broj nizova slova, ostaje nam "samo" još da vidimo kako da taj
niz bude željeni roman. Onoga momenta kada BI takva metodologija
dovoljno uznapredovala, moglo bi se preći na konstrukciju neke vrste
mašina koje bi je primenile u praksi. Ali ključ je u teoriji. Uostalom,
takav složeni matematički i statistički i ko zna kakav još aparat postoji,
jer je na neki način već ugrađen u "mašinu" koja se zove mozak - iako tamo
postoje podaci o ogromnom broju reči i konstrukcija kao i obilje drugih
podataka, opet u pravom trenutku, ako je mozak dobro "podmazan", nekako
"ispliva" potreban skup reči koji se na odgovarajući način može zabeležiti.
>> > Sasvim sam siguran da bi, da je "projekat čovek" slučajno
>> > razmatran u jednom ovakvom forumu, bilo X "nevernih janka"
>> > koji bi tvrdili da je "u realnom svemiru" nemoguće da se
>> > od nekakvog uglja, vode i par drugih elemenata napravi
>> > jedan sklop težine 2-3 kilograma koji će obavljati
>> > funkcije ljudskog mozga
>>
>> Ne. Da su forum vodili bogovi, to bi im bio radni sastanak u
>> trajanju od pet minuta -- podelili bi zaduženja i ugovorili
>> pregled rezultata za sedam dana. ;>
Nisam baš siguran, ako je verovati Mitologiji, bogovi na Olimpu su
dosta Ambrozije popili sporeći se "danima" i oko manjih stvari ;)
>> Ali, neki bi primetili da nije teško od skoro ničega napraviti
>> čoveka, ako se to radi sa suprotnim polom svoje vrste. :)
Ako bismo sve asocijacije o značenju termina "skoro ničega" ostavili
na stranu, ostaje ono što je neko ovde juče rekao:
>> Jedno je imitacija, a drugo KREACIJA.
knjizevnost.746dejanr,
>> Ako si i čitao bilo šta, osim Agate i Dime, to, do sada, u
>> diskusiji, na žalost, nisi pokazao.
Ja ovde nisam na času srpskog jezika pa da bih bio "dužan" da nekome dokazujem
da sam nešto čitao/razumeo, u nadi da će on/ona taj moj trud nagraditi
nekakvom ocenom. Ovde učestvujemo u jednoj zanimljivoj diskusiji a svoju
kulturu i obrazovanje uglavnom pokazujemo na način koji je malo suptilniji
i dostojniji inteligentnih sagovornika nego što je nekakvo "busanje u grudi"
pričama o (sopstvenoj) "tisućljetnoj kulturi" ;)
>> Da ti dam primer kakav ćeš, možda, lakše razumeti, tvoji
>> argumenti su bili tipa:
>>
>> "Vordperfekt ne valja jer ga ja nisam nikada koristio.
Budi ljubazan pa dokumentuj ovu analogiju *bilo kojom* tvrdnjom koju sam
ja u ovoj diskusiji napisao. Ako u tome ne uspeš, izvoli se izviniti
zbog nekorektnosti u diskusiji.
>> Na nesreću (svoju, čak) pročitao sam sve tvoje poruke o "levim
>> ruskim piscima" i nisam primetio nikakve valjane argumente osim
>> onakvih kakvima pokazuješ da si u umetnosti "stranac."
Dakle, nisi primetio "nikakve valjane argumente, osim onakvih...".
Lepo. To bi, pretpostavljam, značilo da u mojim porukama postoje nekakvi
valjani argumenti, ili barem nekakvi argumenti (koji nisu valjani) u
vezi diskusije koju vodimo. Na žalost, ja ti moram reći da u par poruka
koje si ovih dana poslao nema nikakvog priloga toj diskusiji - nisi nam
čak izložio ni svoje mišljenje o problematici, a kamoli svoje argumente
u prilog tog mišljenja. Sve što si radio je da odgovaraš na poruke jednog
konkretnog sagovornika (prelistaj svoje poruke i videćeš da se u polju
"Odgovor na..." javlja praktično samo jedno ime) pri čemu "napadaš" ne
stavove, nego sagovornika lično (prebroj samo koliko si puta u porukama
smatrao za potrebno da navedeš ime). Pri tome si to radio tako "amaterski"
da si sebi dopustio izjave tipa:
>> Citirao sam, samo da bi ostalo traga, da bilo ko primećuje
>> tvoje bisere.
ili:
>> Samo informišem ljude, koji nisu znali odakle si to izvadio, na
>> poreklo genijalne ideje...
Dakle, sebi si zacrtao "svetlu dužnost" da ljudima "skrećeš pažnju",
"ostavljaš trag" itd, ali ne u prilog neke teze koju zastupaš, nego
protiv konkretnog sagovornika koga napadaš. Osim što takvim stavom
pokazuješ prezir prema ostalim učesnicima u raspravi, pretpostavljajući
da oni nisu u stanju da sami uoče nečije (eventualne) "bisere", čitav
taj pristup je nedostojan jedne akademske rasprave bilo gde na Sezamu,
a pogotovu u konferenciji sugestivnog imena CIVILIZACIJA. Sve to na
stranu, onome ko bi želeo da takvim pristupom pobudi određene simpatije
"publikuma" za svoje stavove trebalo bi znatno više duha, elokvencije i,
naročito, smisla za humor. Ovako, sve što si ostavio je nekoliko poruka
koje pretenduju da budu "neprijatne" po sagovornika, ali koje zapravo
uglavnom govore o tebi :(
Ako bi se koncetrisao pre svega na raspravu koju vodimo, trudeći se da
gledaš šta je *rečeno* a ne ko je to rekao, ne samo da bi mogao pridoneti
samoj raspravi nego bi se i sam mnogo prijatnije osećao u njoj. A to što
bismo se i mi ostali osećali prijatnije dođe kao uzgredan "ćar" :)
knjizevnost.747bojans,
>>>> Najviše sam, ipak, pročitao SF knjiga i istinski uživao u
>>>> njima. Zabavila me je i Agata Kristi...
>>
>> I sad, pošto te valjda ne bi zabavila da je nisi čitao, šta
>> si? Dokona domaćica? Nezreli tridesetogodišnjak? Ili si se
>> kvalifikovao za izuzetak? ;>>
Ne znam zašto stalno ponavljaš to da sam čitao Agatu Kristi. Kao
neko ko je pročitao priličan broj knjiga, čitao sam i nju.
Zabavila me je i samo to. Pa i ti si čitao Dostojevskog, zar ne?
Podsetiću te da smo govorili o *kupovanju* knjiga...
A sada, za tebe i ostale poklonike lady Agathe, jedna glavolomka.
Dakle, u kojim se njenim knjigama pojavljuju sledeće rečenice:
(1) Gospode, koliko je u starcu bilo krvi...
(2) Pokrijte joj lice, umrla je mlada...
...i koje je to (mnogo bolje ;)) autore gđa Christie citirala.
Posebno obratiti pažnju na drugu rečenicu. Radi se o jednoj od
najboljih drama engleske književnosti. Rečenice u originalu na
engleskom donose dodatne poene :)
knjizevnost.748dragisak,
> I sve ovo posmatrajmo u kontekstu kulture i tradicije, u kontekstu duha
> jednog grada. Nisam bio ni u jednom od ovih gradova, ali znam šta bih
> doživeo da ih vidim.
Ja sam bio u oba, doduše kratko. St Petersburg/Lenjingrad je lepši ali
je Njujork interesantniji.
knjizevnost.749ilazarevic,
> Tolstojevski = Umetnost
> Ko ne razume Tolstojevskog - taj je narodnjak !
> Logično, nema šta.
Evo ti logike...
Pretpostavka je da su dela Tolstojevskog umetnička dela. Onaj ko ne voli dela
Tolstojevskog ne voli umetnička dela. Onaj ko ne voli umetnička dela voli
kič, ili ne voli ni jedno ni drugo. Isključimo one koji ništa ne vole. Dakle,
ostaje nam grupa koja voli kič. U kič spadaju narodnjaci. Zaključak: među
onima koji ne vole Tolstojevskog postoji barem jedan koji voli narodnjake
(inače oni ne bi postojali, jer sami sebe vole).
knjizevnost.750ilazarevic,
> Ako se Vlasi ne dosete, pa pred američku konjicu postave ogromnu sliku
> mozga. Ovi kad je vide odma' se okrenu nazad i dokažu kako nije tačno da
> materijalno telo ne može da se kreće brzinom većom od brzine svetlosti
> ;))
Ja mislim da bi nastala takva zaje*ancija da bi na kraju i general Kaster
pročitao "Zločin i kaznu"... ;)
knjizevnost.751ilazarevic,
> I dalje ne shvatam potrebu da se "1984" i "Proces" strpaju pod isti
> imenitelj. Slični su k'o bog i šeširdžija.
Meni u biti izgledaju veoma slično. U oba romana društvo pobeđuje pojedinca,
s tim što je u "1984." pobeda potpuna, dok se u "Procesu" nepoželjni Jozef K.
samo eliminiše.
knjizevnost.752ilazarevic,
> njemu i tamo gde komunizma nikad nije bilo. O ostalim LRP da i ne
> pričamo. Sve sami komunisti: Kami, Kafka, Tolstoj...
Kami je bio član KP Francuske u Alžiru, ali je batalio radnju.
knjizevnost.753ilazarevic,
> Jel' to izvod iz knjige "Kako beletristika da zameni WC papir" ? ;)
"...A kada se hartijom obrišeš po turu,
shvatiš šta to znači sranje za kulturu!"
Bora Đorđević
knjizevnost.754ilazarevic,
> dva, dok se levi ruski pisci izučavaju nedeljama. Verovatno profani više
> vole da pričaju o onome što znaju?
U mojoj školi je "Zločinu i kazni" posvećeno 4 časa - jedna nedelja. "Tihi
Don" je zauzeo dva časa, a "Ana Karenjina" nekih 5 časova. To nije ništa više
od vremena posvećenog ostalim knjigama.
knjizevnost.755ilazarevic,
> Prebroj koliko knjiga ima strana, već si je nekako kvantifikova. To piše
> na svakoj kartici koja opisuje knjigu u svakoj biblioteci.
Umetnost nije samo materijalni zapis. Ne mogu se kvantifikovati umetnički
kvaliteti dela, zato što je procena subjektivna i menja se i u vremenu i
zavisno od pojedinca. Očigledan primer je naše razmimoilaženje glede LRP ;)
knjizevnost.756ilazarevic,
> "Profesionalac" je doterao do #2 na nečijoj rang-listi.
Na mojoj je odavno prvi :)
knjizevnost.757ilazarevic,
> U BIGZ-ovom izdanju džepne knjige, pojavio se Kovačevićev set "Balkanski
> špijun", skup pet drama. Literatura dovoljno laka za čitanje, a odličnim
> jezikom pisana, preporuka za čitanje.
Naravno, dramu je najbolje gledati. Sem toga, i filmovi po njegovim dramama
su dovoljno poznati u ovim krajevima ("Maratonci", "Balkanski špijun",
"Sabirni centar"...)
knjizevnost.758janko,
> Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče...
> po mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K.
> u svetu računara, samo malo benigniji ali zato bolje
> kamufliran.
Moram li da kažem da sam ubeđen da grešiš? Objasni, na osnovu
čega si stekao to mišljenje, da bih mogao da te argumente
pobijem. :)
knjizevnost.759janko,
>>> Ne. Da su forum vodili bogovi, to bi im bio radni
>>> sastanak u trajanju od pet minuta -- podelili bi
>>> zaduženja i ugovorili pregled rezultata za sedam dana.
> ;>
>
> Nisam baš siguran, ako je verovati Mitologiji, bogovi na
> Olimpu su dosta Ambrozije popili sporeći se "danima" i oko
> manjih stvari ;)
Nisam mislio na bogove sa Olimpa. Oni su se, ionako, samo
svađali.
> Ako bismo sve asocijacije o značenju termina "skoro
> ničega" ostavili na stranu, ostaje ono što je neko ovde
> juče rekao:
>
>>> Jedno je imitacija, a drugo KREACIJA.
Zanimljivo, slažem se sa tim nekim. :)
knjizevnost.760janko,
>>> Ako si i čitao bilo šta, osim Agate i Dime, to, do sada,
>>> u diskusiji, na žalost, nisi pokazao.
>
> Ja ovde nisam na času srpskog jezika pa da bih bio "dužan"
> da nekome dokazujem da sam nešto čitao/razumeo, u nadi da
> će on/ona taj moj trud nagraditi nekakvom ocenom.
Te, zato, opravdavaš diskusiju u kojoj ne postoje argumenti?
Kako možeš da raspravljaš o određenim piscima i njihovim
delima, ako ne pričajući o piscima i delima? A o čemu ti
pričaš? O statističkom generisanju knjiga po narudžbini, o
uvođenju relacije poretka u skupu pisaca prema broju prodatih
primeraka, i kako će to sve učiniti bezvrednima po tebi već
bezvredne, za druge, velike, pisce.
>>> Da ti dam primer kakav ćeš, možda, lakše razumeti, tvoji
>>> argumenti su bili tipa:
>>>
>>> "Vordperfekt ne valja jer ga ja nisam nikada koristio.
>
> Budi ljubazan pa dokumentuj ovu analogiju *bilo kojom*
> tvrdnjom koju sam ja u ovoj diskusiji napisao. Ako u tome
> ne uspeš, izvoli se izviniti zbog nekorektnosti u
> diskusiji.
Ne teraj me da još jednom iščitavam par megabajta teksta ove
rasprave, samo da bih ti citirao kilobajte i kilobajte poruka.
U svakom slučaju, gornja rečenica odgovara čitavom nizu tvojih
poruka o "levim ruskim piscima." Jednostavno, ušao si u tebi
stranu oblast, i borio se za svoje mišljenje, na osnovu svoje
"zdrave pameti" (oličene u prebrojavanju redova posvećenih
određenom piscu u nekakvim knjižicama) a bez bilo kakvog
oslanjanja na bilo šta, što su ljudi koji se time bave, čitave
svoje živote, stotinama godina, već uradili. Ako ti to ne
priznaješ, ja tu ništa ne mogu.
>>> Na nesreću (svoju, čak) pročitao sam sve tvoje poruke o
>>> "levim ruskim piscima" i nisam primetio nikakve valjane
>>> argumente osim onakvih kakvima pokazuješ da si u
> umetnosti "stranac."
>
> Dakle, nisi primetio "nikakve valjane argumente, osim
> onakvih...". Lepo. To bi, pretpostavljam, značilo da u
> mojim porukama postoje nekakvi valjani argumenti, ili
> barem nekakvi argumenti (koji nisu valjani) u vezi
> diskusije koju vodimo.
Dobro primećeno. :) "Nikakve valjane osim onakvih..." ima
značenje da su ti, onakvi, valjani. Sad bih ja mogao da kažem,
jesu, u smislu da pokazuješ da si "stranac," itd. No, to
stvarno nikuda ne vodi. Možemo ovako u beskonačno, bez daljeg
efekta. Sada ću ti objasniti zašto sam napisao ono što sam
napisao.
> Na žalost, ja ti moram reći da u
> par poruka koje si ovih dana poslao nema nikakvog priloga
> toj diskusiji - nisi nam čak izložio ni svoje mišljenje o
> problematici, a kamoli svoje argumente u prilog tog
> mišljenja.
Prosto zato, jer se u diskusiji nisu ni pojavljivali nikakvi
argumenti, već samo paušalne ocene. Ja sam ušao u nju, sasvim u
skladu.
> Sve što si radio je da odgovaraš na poruke
> jednog konkretnog sagovornika (prelistaj svoje poruke i
> videćeš da se u polju "Odgovor na..." javlja praktično
> samo jedno ime) pri čemu "napadaš" ne stavove, nego
> sagovornika lično (prebroj samo koliko si puta u porukama
> smatrao za potrebno da navedeš ime).
Da kritikuješ Marksizam, da li bi se trudio da ne pominješ
Marksa? Da li bi pisao protiv Hegela? Ovde si ti bio
"stegonoša" "levoruskopiscizma."
> Pri tome si to radio
> tako "amaterski" da si sebi dopustio izjave tipa:
>
>>> Citirao sam, samo da bi ostalo traga, da bilo ko
>>> primećuje tvoje bisere.
>
> ili:
>
>>> Samo informišem ljude, koji nisu znali odakle si to
>>> izvadio, na poreklo genijalne ideje...
>
> Dakle, sebi si zacrtao "svetlu dužnost" da ljudima
> "skrećeš pažnju", "ostavljaš trag" itd, ali ne u prilog
> neke teze koju zastupaš, nego protiv konkretnog
> sagovornika koga napadaš.
Jeste, ovo je vrlo lično, ali je uzrokovano tvojim, takođe vrlo
ličnim porukama, upućenim meni. Da se toga nisi odrekao, vidi
se i u ovoj poruci na koju ti odgovaram (i to ću citirati, no
problemo).
Takođe, nije reč o "svetloj dužnosti," nego u veri. Svako se
ponaša prema svojim moralnim načelima. Ako verujem da je nečije
mišljenje duboko pogrešno, i imam prilike, da to kažem, reći
ću. Ništa više od toga. "Skretanje pažnje" i "ostavljanje
traga" od par kilobajta unutar rasprave od kojeg megabajta ne
smatram negativnim metodama.
> Osim što takvim stavom pokazuješ
> prezir prema ostalim učesnicima u raspravi,
> pretpostavljajući da oni nisu u stanju da sami uoče nečije
> (eventualne) "bisere",
Ja SAM nisam u stanju da uočim sve bisere, jer bih morao da
samo to radim. Nikada ne bih smatrao da me neko prezire, time
što bi izdvojio neke, za njega, zanimljive delove neke rasprave
i uključio ih u svoju poruku, uz svoj komentar.
> čitav taj pristup je nedostojan
> jedne akademske rasprave bilo gde na Sezamu, a pogotovu u
> konferenciji sugestivnog imena CIVILIZACIJA. Sve to na
> stranu, onome ko bi želeo da takvim pristupom pobudi
> određene simpatije "publikuma" za svoje stavove trebalo bi
> znatno više duha, elokvencije i, naročito, smisla za
> humor.
Na metode, koje primenjuješ u gornjem pasusu, i ja bih
odgovorio tebi, ono što si i sam napisao, meni:
> Ovako, sve što si ostavio je nekoliko poruka koje
> pretenduju da budu "neprijatne" po sagovornika, ali koje
> zapravo uglavnom govore o tebi :(
> Ako bi se koncetrisao pre svega na raspravu koju vodimo,
> trudeći se da gledaš šta je *rečeno* a ne ko je to rekao,
> ne samo da bi mogao pridoneti samoj raspravi nego bi se i
> sam mnogo prijatnije osećao u njoj. A to što bismo se i mi
> ostali osećali prijatnije dođe kao uzgredan "ćar" :)
Opet, ti veruješ da ja pišem protiv tebe, zato što si ti ti, a
ne zbog onoga što pišeš. Ja znam da radim upravo suprotno.
Kada bi se više u ovoj raspravi razgovaralo o književnosti, i
sam bih se mnogo prijatnije osećao. Ali književnost nisu
relacije poretka, ni mašine za pravljanje Dostojevskog, niti
merenje komercijalnosti top listama, niti svađanja dvojce
diskutanata ko šta ima protiv koga...
knjizevnost.761dr.grba,
>> menadžeri proganjaju i cede k'o zmija žabu, nametajući im
>> najčešće i temu romana (metak prodaje) što u svakom slučaju nema
>> veze sa umetnošću, tek sa zanatom.
Da pomenemo i ogrezlu praksu honorara po reči...
knjizevnost.762dr.grba,
>> u Ginisovu knjigu kao jedan od najproduktivnijih pisaca --
>> pisao je tako što je diktirao odjednom i po četiri romana, ako se
>> sećam.
E, to se zove posvećenost delu. Multitasking arting.
knjizevnost.763dr.grba,
>> Ma pesma ti je obožanstvena, evo ja ću da čitam mojoj klincezi i
>> čak štaviše oću da naručim još jednu. Isto to ali da bude na temu
>> KOMPJUTERI.
Ja onomad predložio stilske vežbe.
>> Ali smisleno i tačno. :)
A što smisleno, ako boga znaš (((:
----> Deset bootstrap virusa
zezalo se malo
jedan se ributov'o
devet ih ostalo.
knjizevnost.764dr.grba,
>> Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče... po
>> mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K. u svetu
>> računara, samo malo benigniji ali zato bolje kamufliran.
Nakon skoro potpuno iščitanog opusa Milorada Pavića, i pored
najkritičkijeg stava, ne mogu da prihvatim ovakvu tezu bez debelog
argumenta. Zato bih te zamolio da taj argumenat izložiš. Sa pažnjom ću
ga pročitati i, ako bude ubedljiv, možda poštovati. Naravno, neću da
prihvatiti.
knjizevnost.765dr.grba,
>> A da je neko napisao roman-računar, roman-printer ili roman-modem
>> to bi se smatralo za kič ili dobar fazon, ali nikome ne bi palo da
>> time roman dobija ne samo zapreminu nego i programabilnost ;)
Mislim da takav ton i uopšte takav pristup baš ne priliče ovoj temi.
Na žalost, za ovakvu, preovladajuću i ne baš prikladnu atmosferu raspravi
o književnosti prozivam Dejana Ristanovića, našeg sysopa kao jednog od
glavnih vinovnika. Ako ne i glavni, položaj na Sezamu mu ne priliči
podgrevanju ovakve rasprave.
Znam da se Dejan neće složiti sa mnom, kao što i predviđam nastavak
ovakvog trenda u ovoj temi. Mislim da će me strpljenje uskoro izdati
i da ću temu napustiti. Nedavno je osnovana mnogo lepša i zanimljivija
tema u ovoj konferenciji, pa ću uživati u raspravi tamo dok se i ona ne
zagadi ):
Tangerine Jam
knjizevnost.766dr.grba,
>> P.S. Kako se skup pisaca koji su u lektiri (pretpostavljam
>> našoj) može lako odrediti otkrij nam samo da li je skup LRP
>> pravi podskup tj. da li neke koji su u lektiri ne treba računati
>> u LRP?
Mislim da je po njegovoj definiciji ta funkcija bijektivna.
knjizevnost.767dr.grba,
>> Jel to znači da će sledeća polemika da ide u CIVILIZACIJA/muzika?
>> :) Dobro je, tamo imam resign :))
Pa da, vidim ja da tamo nema ko da briše smeće ):
knjizevnost.768dr.grba,
>> protiv konkretnog sagovornika koga napadaš. Osim što takvim stavom
>> pokazuješ prezir prema ostalim učesnicima u raspravi,
...što radi već duže vreme sistematski...
>> pretpostavljajući da oni nisu u stanju da sami uoče nečije
>> (eventualne) "bisere", čitav taj pristup je nedostojan jedne
>> akademske rasprave bilo gde na Sezamu, a pogotovu u konferenciji
>> sugestivnog imena CIVILIZACIJA. Sve to na
Dejane, Dejane... ova rasprava odavno više nije akademska...
knjizevnost.769dr.grba,
>> Dakle, u kojim se njenim knjigama pojavljuju sledeće rečenice:
Pitanje za sve prisutne: iz kojeg dela potiče ovaj odlomak?
"...
- Da - odgovori ona.
..."
Pomoć: knjiga je izdata u jednoj beogradskoj izdavačkoj kući; napisana je
pre više od deset godina; može se naći u nekim bibliotekama.
----> "Pomažem ti sprdati, kadija!"
knjizevnost.770dr.grba,
>> Meni u biti izgledaju veoma slično. U oba romana društvo pobeđuje
>> pojedinca, s tim što je u "1984." pobeda potpuna, dok se u
>> "Procesu" nepoželjni Jozef K. samo eliminiše.
Paralelna crta koju si naveo je zbilja zajednički imenitelj, iako moram
da unesem svoje mišljenje da akcenat priča leži malo postrance u odnosu
na prvu sliku. Dok je kod Orvela to prilično lako pronaći u svetlu
aluzija na mnoge pojave svog iskustva, a o kojima je ovde već bilo reči,
Kafka svojim hermetičnim pristupom odslikava i neke unutrašnje drame
čoveka. "Proces" je jedna od knjiga koje sam pročitao više nego jednom,
što mi je pomoglo da se malo zadubim i u konstrukciju celine i u tokove
svesti Jozefa K. I upravo to iskustvo je reagovalo kad sam pročitao
tvoju poruku, pogotovo deo koji sam replicirao. Nigde nema eksplicitne
slike o nepoželjnosti člana društva. Ovde ceo proces nad Jozefom K. treba
posmatrati kao način da se jedan čovek, sam pred sobom i pred drugima
dovede u jedno, zapravo u više različitih psihičkih stanja pod čijim
uticajem počinje da se ruši i jedna slika sveta u kojoj junak beznadežno
pokušava da pronađe svoje mesto. A gotovo isti efekat, čak na mnogo
studiozniji način, Kafka proizvodi nad svojim K. U romanu "Zamak".
žisto radi paralele: geodeta dolazi u selo u provinciji, kojim dominira
vlastelinska kuća i po čijem nalogu treba da obavi neke premere zemljišta.
Međutim, nikako mu ne uspeva da po dolasku obavi kontakt sa nalogodavcem...
Slično kao u "Procesu", nema eksplicitnog razrešenja (roman je, zapravo,
nezavršen, jer je jedan od onih iz zaostavštine Maksa Broda), ali K. biva
dovođen u neverovatna, gotovo halucinantna stanja, koja projektuje kroz
iznenadne susrete sa drugim osobama i, slično kao u romanu "Amerika", kroz
česte postupke pričanja naizgled sasvim nepovezanih priča. Povezivanjem
tih slika stanja kroz priču dobija se makar delimični odgovor na postupak
Kafke da se služi baš takvim okvirima. A ti okviri, te fabule su zbilja
mračne i ponekad neprijatne za čitanje. Nepažljivom čitaocu, razgledavaocu
slova, pasusa i strana, svakako budi notornu dosadu, jer nema slika koje
se mogu valjano izgraditi u jednom trenutku.
A čitanje Kafke me je usput naučilo i praksi da pročitam više od jedne
knjige nekog pisca ukoliko želim da saznam više o njemu, o njegovim
namerama, o njegovim impulsima (ili "inpulsima", što videh danas u pošti)
i izrazu. Svakako, nikakvu crno-belu kategorizaciju tipa LRP ne bih vukao,
barem ne dok mnogo bolje ne upoznam dovoljan broj onih koji bi bili i na
jednoj i na drugoj strani. Ne pominjući smislenost takvog postupka.
knjizevnost.771dr.grba,
>> Kami je bio član KP Francuske u Alžiru, ali je batalio radnju.
I Breht je imao ideju o avangardnom pozorištu radničke klase, u nekom
obliku koji bismo danas nazvali multimedijalnim. I tako su on i Kurt
Vejl štancovali songove za drame, očekujući da će da probude svest
eksploatisanih masa.
Jedini efekat, suma sumarum, je bio da su predstave posećivale polupismene
aristokrate iz dosade, i da su u onom konteksu Brehtove drame postajale
sopstvena antiteza, artefakt dekadencije i subkulture bez smisla.
A to što danas Brehta vidimo drugim očima možemo da zahvalimo vremenu
koje je odležalo svoje.
Kami je verovatno krenuo istim putem, pa se na vreme otrgao. Nije se upecao.
knjizevnost.772vcalic,
>> Nakon skoro potpuno iščitanog opusa Milorada Pavića, i pored
>> najkritičkijeg stava, ne mogu da prihvatim ovakvu tezu bez debelog
>> argumenta. Zato bih te zamolio da taj argumenat izložiš. Sa pažnjom ću
>> ga pročitati i, ako bude ubedljiv, možda poštovati. Naravno, neću da
>> prihvatiti.
Ja se glede Pavića slažem sa gospodom tehnomanima ;). Moj doživljaj
Pavića se najbolje može formulisati Dejanovom definicijom LRP-a ;) Pavić je
nesumnjivi majstor za formu, ali u njegovim knjigama koje sam pročitao nisam
našao ništa više od toga. A smatram da forma nije dovoljna da napravi jednog
pisca velikim.
Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko impresivno kod
njega.
Vlada
knjizevnost.773i.a.n.,
>>>> Kada sam pisao priče o robotima nisam ni slutio da će oni postati
>>>> stvarnost još za mog života. U stvari, bio sam uveren da se to
>>>> neće desiti, pa čak i spreman da u tu uverenost uložim velike
>>>> svote.
Ne znam šta je ovime hteo da kaže. Stvarnost? Da, ali ti roboti su
toliko daleko od onih o kojima je pisao da je slobodno mogao da uloži
i više od 15 centi. Kakve veze imaju specijalizovane programabilne
alatke, sa (u boljem slučaju) sposobnošću reakcije i na neke
nepredviđene događaje, sa humanoidnim napravama opšte namene?
Malo više vezano za književnost, zamisli kritičarski program
(pretpostavljam da bi ga bilo lakše napraviti nego spisateljski) koji
bi, priupitan za mišljenje o svetskoj književnosti, izjavio
"Dostojevski je car". (Ajde, možda ne baš tim rečima.) Kakva bi se
argumentacija potegla protiv toga? Ili bi bio svrstan u "leve ruske
programe" -- baš zgodno što skraćenica ne mora da se menja. ;))
knjizevnost.774i.a.n.,
>> (2) Pokrijte joj lice, umrla je mlada...
Vebster.
knjizevnost.775i.a.n.,
>>> I dalje ne shvatam potrebu da se "1984" i "Proces" strpaju pod
>>> isti imenitelj. Slični su k'o bog i šeširdžija.
>>
>> Meni u biti izgledaju veoma slično. U oba romana društvo pobeđuje
>> pojedinca,
"Društvo" u "Procesu" i nije društvo.
knjizevnost.776ndragan,
/ Veliko k'o Rusko srce, široko k'o Ruska duša...
/ Novi domovi za nove Faraone...
More kakvi monumentalno, skroz drugačije od ostale Rusije. Više je
kitnjasto i sve u nekoliko nijansi žute, nebesko plave i kovanog
gvožđa. Moskva je ružna spram Pitera.
Promašio si vrata.
knjizevnost.777ndragan,
/ bio Rankovićev grob, a neretko bi tamo osvanula i kutija cigareta ili
Koje cigare, jel LD? Pričalo se da to znači "Leka dolazi".
knjizevnost.778ndragan,
/ njihovi pisci ne mogu da se mere sa ruskim klasicima. Zato su i
/ klasike prisvojili kao svoje.
Baška što je onaj brka bio Gruzin, i uz to poveliki Rus, pa je sve to
dodatno služilo rusofilskoj propagandi.
Ajd, ko je učio ruski, a da mu profesor(ica) ne beše rusofil? Kod mene,
obetri.
knjizevnost.779ndragan,
/ Da, ali za tako nešto je trebalo nekoliko stotina miliona godina
/ (možda i više), doduše počelo je samo od sebe.
I taj broj je konačan.
knjizevnost.780ndragan,
/#### refren, a i taj je snimljen samo jednom.
/ Da se premestimo u susednu temu, a?
Ne, tamo je ovo već jasno.
knjizevnost.781ndragan,
/ nečeg novog, ostaje gola reprodukcija naučene forme.
I rndovana permutacija svega postojećeg, što, ako ćemo pravo, čini i 90%
ljudski proizvedene umetnosti. Problem je u umetničkom činu - šta je u
slučaju računarski rađenog Gabrijela Šekspir-Tolstojevskog Klarka
umetnički čin? Izbor trenutka u kome će da se pusti makina u rad? Izbor
generatora slučajnih brojeva i semena mu? Izbor sirovih tekstova od
kojih se polazi?
knjizevnost.782ndragan,
/ Rekle mi ONE 3 sestre..;)))
Svaka čas, imaš pamćenje :)
knjizevnost.783ndragan,
/ Xm, stvarno si našao literaturu za poređenje. Dima je pun toga. Imao
žuveno "Ha, ha - reče grof na portugalskom".
knjizevnost.784ndragan,
/ dva, dok se levi ruski pisci izučavaju nedeljama. Verovatno profani
/ više vole da pričaju o onome što znaju?
Da znaš - na prvoj godini matematike sam se čudio što matori Mirko
Stojaković toliko davi sa kombinatorikom, kad smo skoro sve to učili u
gimnaziji, i kako to da su svi radili integrale u gimnaziji, a ja se baš
nešto ne sećam. E, koleginica koja nam je predavala u četvrtom je imala
takav afinitet - a integrale smo smandrljali u onih poslednjih dvadeset
dana (v. Dejranovu poruku).
E samo me ne pitajte kako je _to_ izgledalo kad sam ja bio profa. Nemam
pojma o čemu sam drvio a šta zbrzeljavao. Verovatno sam ono s kraja
godine malo kratio prema raspoloživom vremenu.
knjizevnost.785ndragan,
/ Uostalom, da je levi ruski pisac bio bi u lektiri ;>
Ovdašnji učitelj preporučio deci (4. razred) Tolkina. Mada, znam ga,
otkačen tip. žisto zavidim ćerki što ima takvog učitelja.
knjizevnost.786ndragan,
/ Pa, voleli su Ameri da ekranizuju Tolstoja. Mogu po njemu lepe
/ melodrame da se naprave :)
Ajd sad da isfiltriramo šta od lošeg mišljenja o LRP potiče od još
levljih američkih ekranizacija. Jedna u deset možda uspe da prenese
atmosferu i odnose među ljudima. Oni to jednostavno nisu u stanju da
ukapiraju.
Na istu foru su meni žesi svojim ekranizacijama ogadili žehova. Ispadalo
je uvek za dva pedlja mlitavije nego što je podnošljivo.
knjizevnost.787ndragan,
/ Možda misliš da ćeš me ovako paušalnim pljuckanjem nervirati? Ili
Ja najavih juče kaficu, samo Novim ne zna običaje - kelner koji donosi
kaficu, obavezno seda za sto i sve ispočetka. Kakva sikteruša, sad je
najlepše :)
knjizevnost.788ndragan,
/ Vrlo je maloc kultura koje su bile toliko
=====
malloc() ?
knjizevnost.789bbaja,
>|| Nisu. Koja ono zgrada u Njujorku potice iz sedamnaestog veka?
>|| A? Molim?
Ona koju je Rokfeler kupio u Francusku i preneo ciglu po ciglu
u Nevjork ;)
knjizevnost.790veca,
>> Veco, kao što preporučuješ Dejanu da konačno pročita nešto od
>> Rusa (u koje ubraja i Kafku (!)), probaj i ti nešto od ovih
>> knjižica. Možda ti budu i zabavne.
Deki je čitao Ruse i došao do zaključka da mu se ne dopadaju, a
ja trenutno nemam vremena (a i ne volim taj žanr) pa čitam ono
što mi se čini da je ok. Svakako, nisam isključiva, tako da, kad
budem u prilici, možda i to pročitam :)
knjizevnost.791veca,
>> Uz dužno poštovanje tvom zajebantskom duhu, ovo sve što si napisao
>> zaista veze nema sa stvarnošću, i pokazuje samo koliko malo znaš o
>> dotičnoj problematici.
Aha, tu smo! :) To isto on bi mogao i tebi da kaže :) za oblast
koja je njemu bliža, literatura.
knjizevnost.792veca,
Hej, hej, smirite malo loptu! Nema potrebe da se vređamo. To što
imamo različita mišljenja je u redu, zato i raspravljamo, a većim
delom rasprava se ne vodi ili barem ne bi trebala da se vodi,
kako bismo nekog izblamirali, vređali etc. Diskusija je pored
toga što ima ličnog u sebi, dobrim delom bila i u teranju šege :)
kako bismo se i pored nekih relevantnih činjenica, pomalo i
zabavili. Da je pretendovala da bude preterano ozbiljna to je
moglo sasvim drugačije da izgleda (što je Novica u temi
lični.stav i pokazao, kako bi mogao da nam lupa pakce, samo da
hoće :) ) Kad me je nedavno neko pitao, zar mogu da pričam sa
nekim sa kim se prepucavam u conf, odgovorih da to što imamo
različita mišljenja (po nekim pitanjima, nije nužno da se u svemu
ne slažemo) ne znači da ne mogu sa čovekom da pričam, družim se
etc.
Nemoj bre, da moram da izigravam plave šlemice :)))
knjizevnost.793novim,
° nije ono što si ti ironično opisao kao "široko k'o
° ruska duša",
moja cinična drugarica Svetlana Slapšak, koja ima tu slavu da
je u svađi (aktivnoj) sa Srbijom, Hrvatskomi Slovenijom, ima
izraz koji se protivnicima LRP mora svideti: "široke
slovenske gaće", kaže ona (u koje, kao i u "dušu", navodno
sve staje. :))
knjizevnost.794veca,
>> Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče... po
>> mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K. u svetu
>> računara, samo malo benigniji ali zato bolje kamufliran.
Bez obzira na različite ocene Pavića, dobre ili loše, ovakvo
poređenje je neprihvatljivo.
knjizevnost.795veca,
>> Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko impresivno
>> kod njega.
Hm, upadaš u kontradikciju :)
knjizevnost.796veca,
>> A što smisleno, ako boga znaš (((:
>> ----> Deset bootstrap virusa
>> zezalo se malo
>> jedan se ributov'o
>> devet ih ostalo.
:))))) Svaka čast! :)
knjizevnost.797veca,
>>>> Meni u biti izgledaju veoma slično. U oba romana društvo pobeđuje
>>>> pojedinca,
>> "Društvo" u "Procesu" i nije društvo.
Ne razumem.
knjizevnost.798veca,
>> / Vrlo je maloc kultura koje su bile toliko
>> =====
>> malloc() ?
Sad će Deki (s pravom :) ) da vikne: aman, ljudi, nemojte svi u
moj bunar! :)
Mislim da se vidi da je bila greška u kucanju :) c od cultura, a
onda bi ostali skočili kako raspravlja o kulturi, a ne zna ni
kako se piše :) ama mu omače spejs :)
knjizevnost.799bojans,
>> / Da, ali za tako nešto je trebalo nekoliko stotina miliona
>> godina / (možda i više), doduše počelo je samo od sebe.
>>
>> I taj broj je konačan.
Sjajan zaključak.
knjizevnost.800bojans,
>> Trajalo je toliko jer je proces bio potpuno slučajan. Da je
>> bilo druge inteligencije da pomogne i optimizuje proces
>> verovatno bi bilo brže.
Ne zaboravi da ta inteligencija o kojoj pričaš i koja sad treba
da optimizuje i pomogne proces stvaranja neke nove
inteligencije, upravo počiva na tom slučajnom procesu.
Da li je možda mozak jedan konvergentan oblik materije, po
svojim fizičkim karakteristikama jedini sklop koji može da
obavlja taj posao koji mozak obavlja?
U knjizi 'čivot u Svemiru' Isak Asimov je, prilično ubedljivo,
pokazao (bolje rečeno - izneo svoje mišljenje) da nemamo mnogo
razloga da smatramo da život, a i inteligencija (ako postoji
još negde u svemiru) može da ima oblike bitno različite od ovog
našeg. Dakle, počevši od ugljenika kao hemijske osnove, pa preko
stvaranja prvih organskih jedinjenja, aminokiselina itd. pa do
stvaranja živih oblika, njihove evolucije i formiranja
inteligencije... moglo bi se pretpostaviti da je to jedan
jedinstven sled događaja koji se može odigrati samo tako kako se
odigrao. Uostalom, ako je u Početku bilo alternativa, zašto
se ni jedna nije desila? Zašto nemamo nekoliko suštinski
(biohemijski) različitih oblika života (inteligencije)?
Ako sada mi želimo da pravimo emulaciju mozga, što dakle više
nije spontan proces u prirodi, nešto što se desilo samo od sebe,
naravno da teoretski imamo šanse da taj posao završimo brže nego
što ga je priroda (figuativno rečeno) uradila. Međutim ta ista
priroda je pokazala da od materijala koji su na raspolaganju
može da se napravi mozak, i on je i napravljen. Zar neki
trendovi u nauci (neuronske mreže na pr.) ne pokazuju da mi
zapravo nalzimo rešenje za probleme sa kojima se suočavamo tako
što pogledamo kako je to u prirodi napravljeno. Kopirajući tako
malo po malo, možda zaista dođemo do toga kako da napravimo
mozak, a ono... on bude isti kao naš, mozak Velikih Plagijatora.
knjizevnost.801fancy,
ŮŢ>>> Prevladaće američka? Super :)
ŮŢ> Šta li je tu super ne znam, sem ako ceniš hladne i blazirane
ŮŢ> tipove...
Jel' se ti bre zezaš, ili ovo pišeš ozbiljno..??
...pioniri maleni...
knjizevnost.802fancy,
ŮŢ> Grad u kome je u doba najvećeg komunizma postojao skinhead
ŮŢ> pokret sigurno zaslužuje da se gleda sa poštovanjem.
Berlin ??
uvek!
knjizevnost.803fancy,
ŮŢ> Ja sam od početka dvostruki igrač.
:* & :)
.F nO morE.
knjizevnost.804fancy,
ŮŢ> Aha, tu smo! :)
Axa, tu ste!
ŮŢ> To isto on bi mogao i tebi da kaže :) za oblast koja je njemu bliža,
ŮŢ> literatura.
S'tom razlikom, pile moje, što se ja čuvam od paušalija i "ultimativnih
zaključaka" o onome što kritikujem...
Rasprava o LRP je u domenu UKUSA, ali rasprava o tehnološkom napretku ne
bi smela da pati od ličnih preferenci.
tagline: "ne volim CD-ove jer su mali"
.F nO morE.
knjizevnost.805fancy,
ŮŢ> Evo ti logike...
ŮŢ>
ŮŢ> Pretpostavka je da su dela Tolstojevskog umetnička dela. Onaj ko ne voli
ŮŢ> dela Tolstojevskog ne voli umetnička dela. Onaj ko ne voli umetnička dela
ŮŢ> voli kič, ili ne voli ni jedno ni drugo. Isključimo one koji ništa ne vole.
ŮŢ> Dakle, ostaje nam grupa koja voli kič. U kič spadaju narodnjaci. Zaključak:
ŮŢ> među onima koji ne vole Tolstojevskog postoji barem jedan koji voli
ŮŢ> narodnjake (inače oni ne bi postojali, jer sami sebe vole).
Evo i tebi:
Imaš akvarijum - imaš ribice. Imaš ribice - voliš ribice.
Onaj ko voli ribice voli životinje. Onaj ko voli životinje,
nije daleko pameti - voli i ljude. Voliš ljude => voliš žene.
Jel' imaš akvarijum? ...nemaš?
Marš bre pederčino..!
.F nO morE.
knjizevnost.806cdragan,
>> Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče...
>> po mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K.
>> u svetu računara, samo malo benigniji ali zato bolje
>> kamufliran.
> Moram li da kažem da sam ubeđen da grešiš? Objasni, na
> osnovu čega si stekao to mišljenje, da bih mogao da te
> argumente pobijem. :)
Glede Pavića, par puta sam pokušavao da pročitam taj Hazarski
rečnik, ali mi nekako nije išlo ... Ako bi mi ti objasnio na
osnovu čega si ti stekao mišljenje da je to dobra knjiga, možda
bih je i pročitao do kraja. To važi i za ostale koji su imali
strpljenja da je pročitaju :)
P.S. Samo da ne bude ono : ' To se ne može opisati, to se mora
pročitati ' ;)
knjizevnost.807bojans,
Postavilo se nekoliko puta u ovoj diskusiji pitanje o
svrsishodnosti književne kritike i teorije književnosti.
Evo šta o tome kaže Mari Kriger u knjizi "Teorija kritike":
"Kniževna teorija polazi od pretpostavke da je ne samo moguće
ostvariti jednu hermetički zatvorenu, potpuno koherentnu
estetiku poezije, već i da takva estetika može da objasni
strahovitu raznovrsnost pojava koje počastvujemo imenom
"književna dela". Međutim, svaki pokušaj da se postigne
teorijska celovitost pokazuje se jalov, usled uznemirujuće
nedokučivosti pojava i doživljaja koje ona treba da objasni, a
svaki pokušaj da se raznovrsnosti poetskog doživljaja
sistematizuju - da se svedu u neki teorijski poredak - biva
osujećen nepodesnošću instrumenata (ili oruđa) za
sistematizaciju koje teoretičar mora da upotrebi."
"...Međutim, uprkos svim ovim nedovoljnostima, ja sam već
nagovestio da se teoretisanje o književnosti, mada uistinu
smerno, može braniti i - u interesu delotvornog izučavanja
književnosti - mora braniti. Prvenstveni razlog tome leži u
činjenici što se sa književnom teorijom, hteli mi to ili ne
hteli, moramo suočiti; bez obzira na kom nivou svesnosti ili
izveštačenosti, ona postoji za sve čitaoce poezije; postoji i
neće nestati samo zato što se ne obaziremo na nju. Njena
neizbežna prisutnost proističe iz činjenice da svako od nas, dok
se predaje doživljaju jedne pesme, nosi u sebi neki destilat
prethodnih doživljaja drugih pesama koji služi kao apriorni
vodič njegovih očekivanja, njegovih interpretacija i njegovih
sudova. Svesno ili nesvesno, uobličeno ili neuobličeno,
sistematski izgrađeno ili nastalo ad hoc i parcijalno, ovo
jezgro u njemu, u stvari, služi kao njegova sopstvena književna
teorija - čak i ako ga vodi ka preziranju samog pojma teorije.
Kad čovek prvi put pročita neku pesmu, on se onda obraća drugoj
i svim ostalima koje kasnije slede sa sve većim nizom unapred
stvorenih sudova o prirodi i vrsti aktivnosti kojoj se predaje.
U stvarima književnog iskustva, kao uostalom i svakog drugog
iskustva, čovek je samo jedanput nevin. Otuda, govoriti o
ignorisanju književne teorije, kao da je potpuna neposrednost i
i nesputani empirizam suočavanja subjekt-objekt stalno prisutna
mogućnost, čak i kod iskusnog čitaoca, znači prosto podsticati
neodgovornost. Ako čovek već ne može da izbegne posredničko
društvo teorije, onda je bolje da nastoji da upozna tog
posrednika što je moguće bliže; čak bi možda mogao da pokuša,
racionalnim putem, da ga kontroliše, da ga natera da služi i
njemu i njegovim doživljajima, umesto što mu dopušta da ga
zlostavlja kvareći mu te doživljaje."
knjizevnost.808bojans,
>> Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče... po
>> mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K. u svetu
>> računara, samo malo benigniji ali zato bolje kamufliran.
Koliko si čitao Pavića da bi mogao da izneseš ovakvo mišljenje i
totalno neprimereno poređenje?
knjizevnost.810dejanr,
>> A sada, za tebe i ostale poklonike lady Agathe, jedna glavolomka.
>> Dakle, u kojim se njenim knjigama pojavljuju sledeće rečenice:
>>
>> (2) Pokrijte joj lice, umrla je mlada...
>> ...i koje je to (mnogo bolje ;)) autore gđa Christie citirala.
>> Posebno obratiti pažnju na drugu rečenicu. Radi se o jednoj od
>> najboljih drama engleske književnosti.
Abožavam glavolomke, ali sam se nadao težim pitanjima :) Koliko poena
dobijam? :))
Webster, Vojvotkinja od Malfija. Samo nisi baš dobro citirao, pominju
se i zaslepljene oči ili tako nešto
>> (1) Gospode, koliko je u starcu bilo krvi...
Lady Macbeth
>> Rečenice u originalu na engleskom donose dodatne poene :)
Who would have thought the old man to have had so much blood in him?
Za drugu će poene morati neko drugi da dobije :)
Inače, rečenice (1) i (2) se, respektivno, pojavljuju u romanima
"Božić Herkula Poaroa" i "Usnulo umorstvo". Prvi je Agatha napisala
1938 i jedini je (koliko znam) roman u kome je ubica... dobro, da
ne kažem, ali ako pročitate videćete da je jedini :) Drugi je napisala
ne-znam-kada, a objavljen je tek posle njene smrti, kao "poslednji
podvig Jane Marple". Oba preporučujem za čitanje.
knjizevnost.811dejanr,
>> Ja mislim da bi nastala takva zaje*ancija da bi na kraju i general
>> Kaster pročitao "Zločin i kaznu"... ;)
... a onda bi, ko zna, možda i bolje prošao kod Litl Bih Horna? :))
knjizevnost.812dejanr,
>> > / Vrlo je maloc kultura koje su bile toliko
>> > =====
>> > malloc() ?
>>
>> Sad će Deki (s pravom :) ) da vikne: aman, ljudi, nemojte svi u
>> moj bunar! :)
>> Mislim da se vidi da je bila greška u kucanju :) c od cultura, a
>> onda bi ostali skočili kako raspravlja o kulturi, a ne zna ni
>> kako se piše :) ama mu omače spejs :)
Hvala, Veco, ali nije bilo potrebno - ndragan (ovoga puta?) nije ništa
kriv nego je napravio sjajan štos, ja se dobro nasmejah kada ga videh
a i ti ćeš kada ti kažem u čemu je stvar. malloc je funkcija iz
programskog jezika C kojom se alocira (traži) memorija. Funkcija se
javlja gotovo u svakom programu, doduše ne naročito često, ali se
na početku obično nekakva memorija alocira. Ukratko, ko programira
na C-u (a i na nekim drugim jezicima) dosta često je kuca, pa odatle
verovatno potiče i ovaj moj lapsus :)
knjizevnost.813dejanr,
>> Ja sam od početka dvostruki igrač.
Ah, divna izjava koja se zbilja na puno načina može tumačiti :))
knjizevnost.814vcalic,
>> ŮŢ> Grad u kome je u doba najvećeg komunizma postojao skinhead
>> ŮŢ> pokret sigurno zaslužuje da se gleda sa poštovanjem.
>>
>> Berlin ??
>>
>> uvek!
Ne Berlin, on i nije, tj. njegov zapadni deo, ni bio pod komunizmom.
Petrograd.
Uzgred, pričao sam pre neki dan sa čovekom koji je pre par meseci bio u
Berlinu. Kaže da je grad što se kulture tiče totalno pukao, da nije više ni
bleda senka onoga što je bio sedamdesetih i osamdesetih :((((
Vlada
knjizevnost.815vcalic,
>>>> Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko impresivno
>>>> kod njega.
>>
>> Hm, upadaš u kontradikciju :)
Zašto? Zašto bi ako mi se sviđa Dostojevski morao da se sviđa i Pavić?
Vlada
knjizevnost.816dejanr,
>> > > Ako si i čitao bilo šta, osim Agate i Dime, to, do sada,
>> > > u diskusiji, na žalost, nisi pokazao.
>> >
>> > Ja ovde nisam na času srpskog jezika pa da bih bio "dužan"
>> > da nekome dokazujem da sam nešto čitao/razumeo, u nadi da
>> > će on/ona taj moj trud nagraditi nekakvom ocenom.
>>
>> Te, zato, opravdavaš diskusiju u kojoj ne postoje argumenti?
Ne... kada bi se jednom pisao program veštačke (in)telegencije koji
odgovara na poruke, očito bi jedan od algoritama mogao da bude i
"prva necitirana rečenica je mogući odgovor na odgovor na zadnju
citiranu". Uh, baš komplikovano, lepo kažu da nije lako praviti
veštačku inteligenciju :) U svakom slučaju, sledeća rečenica
koju nisi citirao glasila je:
>> Ovde učestvujemo u jednoj zanimljivoj diskusiji a svoju
>> kulturu i obrazovanje uglavnom pokazujemo na način koji je malo
>> suptilniji i dostojniji inteligentnih sagovornika nego što je
>> nekakvo "busanje u grudi"...
'Oću reći, niko nikoga ne sprečava da, za svoju dušu, procenjuje bilo
čiju "potkovanost" u nekoj oblasti, ali to i dalje ne znači da će
mu procena biti ispravna, niti da treba svog sagovornika da diskvalifikuje
paušalnom tvrdnjom čija je osnovanost vrlo sumnjiva. Meni, recimo, nije
palo na pamet da u ovih 19000 konferencijskih poruka koje sam napisao
za zadnje četiri godine ikome kažem "ti se u ovo ne razumeš" - najviše
što sam sebi dopustio je "mislim da nisi u pravu".
>> > > Da ti dam primer kakav ćeš, možda, lakše razumeti, tvoji
>> > > argumenti su bili tipa:
>> > >
>> > > "Vordperfekt ne valja jer ga ja nisam nikada koristio.
>> >
>> > Budi ljubazan pa dokumentuj ovu analogiju *bilo kojom*
>> > tvrdnjom koju sam ja u ovoj diskusiji napisao. Ako u tome
>> > ne uspeš, izvoli se izviniti zbog nekorektnosti u
>> > diskusiji.
>>
>> Ne teraj me da još jednom iščitavam par megabajta teksta ove
>> rasprave, samo da bih ti citirao kilobajte i kilobajte poruka.
>> U svakom slučaju, gornja rečenica odgovara čitavom nizu tvojih
>> poruka o "levim ruskim piscima."
Naravno da te ne mogu (na)terati da ponovo čitaš par megabajta
teksta ove rasprave (BTW, par mega = oko 900 K, sa sve "ličnim
stavom"), ali čitao ne čitao, takvu analogiju naći nećeš. Pa ipak
si je dosta olako upotrebio.
>> Jednostavno, ušao si u tebi stranu oblast
Veoma izbegavam meni strane oblasti...
>> i borio se za svoje mišljenje
... što jes jes, to počesto radim
>> na osnovu svoje "zdrave pameti" (oličene u prebrojavanju redova
>> posvećenih određenom piscu u nekakvim knjižicama)
Fala za navodnike :)
>> Ako ti to ne priznaješ
Ne priznajem
>> ja tu ništa ne mogu.
Evo najzad i nečeg tačnog :)
>> Prosto zato, jer se u diskusiji nisu ni pojavljivali nikakvi
>> argumenti, već samo paušalne ocene. Ja sam ušao u nju, sasvim u
>> skladu.
Pošto ti se, imam utisak, takva diskusija koju smatraš paušalnom,
bez argumenata, nije dopala, zar ne misliš da bi bolji učinak dao
ako bi nam ličnim primerom pokazao kako to treba raditi?
>> Jeste, ovo je vrlo lično, ali je uzrokovano tvojim, takođe vrlo
>> ličnim porukama, upućenim meni.
Lepo, onda još samo pođi par poruka nazad i pogledaj ko je od nas
prvi počeo sa "ličnim porukama". Posle to već ide uobičajenim tokom ;)
knjizevnost.817dejanr,
>> > A da je neko napisao roman-računar, roman-printer ili roman-modem
>> > to bi se smatralo za kič ili dobar fazon, ali nikome ne bi palo da
>> > time roman dobija ne samo zapreminu nego i programabilnost ;)
>>
>> Mislim da takav ton i uopšte takav pristup baš ne priliče ovoj temi.
>> Na žalost, za ovakvu, preovladajuću i ne baš prikladnu atmosferu raspravi
>> o književnosti prozivam Dejana Ristanovića, našeg sysopa kao jednog od
>> glavnih vinovnika.
Bojim se da tu nema pomoći - ovde su ljudi koji se velikom većinom bave
profesionalno računarima (ili uče da bi se jednoga dana...), i tu se na
povremeno skretanje u tehnički žargon mora očekivati i tolerisati.
Jeste li nekada slušali, recimo, lekare koji o nečemu pričaju među sobom?
Može da bude bilo šta (poseta javnoj kući?), nema šanse da ne uleti tu i
neko latinsko ime neke koske, mišića itd.
knjizevnost.818dejanr,
>> Dejane, Dejane... ova rasprava odavno više nije akademska...
Misliš? Ja bih, naprotiv, rekao da je ova rasprava ostala u (za
Sezam) uobičajenim okvirima, i da je u njoj bilo dosta duhovitih
dosetki i "peckanja", ali ne previše "neprijatnih" poruka. Svakako
znatno manje nego u (po saobraćaju poruka) sličnim raspravama u
drugim konferencijama. žini mi se da smo, uz povremena iskakanja
kojih uvek mora biti (na žalost), održali pristojan akademski nivo
diskusije.
knjizevnost.819fancy,
ŮŢ> Tuga
Tuga.
knjizevnost.820fancy,
ŮŢ> Bez obzira na različite ocene Pavića, dobre ili loše, ovakvo
ŮŢ> poređenje je neprihvatljivo.
Zato što...? ... da čujemo? ...
knjizevnost.821fancy,
ŮŢ>----> Deset bootstrap virusa
ŮŢ> zezalo se malo
ŮŢ> jedan se ributov'o
ŮŢ> devet ih ostalo.
Devet bootstrap virusa
po disku je šaralo
jednog stig'o Clean
osam ih ostalo
knjizevnost.822fancy,
ŮŢ> Uzgred, pričao sam pre neki dan sa čovekom koji je pre par meseci bio u
ŮŢ> Berlinu. Kaže da je grad što se kulture tiče totalno pukao, da nije više ni
ŮŢ> bleda senka onoga što je bio sedamdesetih i osamdesetih :((((
To se dešava kad istok zagadi zapad.
.F nO morE.
knjizevnost.823fancy,
ŮŢ> Glede Pavića, par puta sam pokušavao da pročitam taj Hazarski
ŮŢ> rečnik, ali mi nekako nije išlo ... Ako bi mi ti objasnio na
ŮŢ> osnovu čega si ti stekao mišljenje da je to dobra knjiga, možda
ŮŢ> bih je i pročitao do kraja. To važi i za ostale koji su imali
ŮŢ> strpljenja da je pročitaju :)
Evo ja ću, nema frke?
Kao što je i sam Pavić rekao, knjiga je za čitanje otvorena
bilo kada i od bilo kog dela. Ja sam je bukvalno tako i čitao.
Priznajem da bi bila srašna gnjavaža da se čita od početka
strana po strana i pokušava da se prati nekakva uslovno rečeno
fabula i da se imaju na umu sve tri verzije istih događaja.
(to dafinitivno ostavlja posledice na mozak čitača, što se
vidi i iz svojevremenih tvrdnji uspaljenih akademika da su Srbi
u stvari Hazari i tako to... đe me nađe)
E, sad ako promeniš pristup i bukvalno čitaš kad ti padne na
pamet, koju stranu otvoriš, pa dok ti ne dosadi (stranu, dve, pet
koliko te već drži...) to je već druga priča. Knjiga može biti
prilično zanimljiva... čak i lepa.
E, sad kako znam da sam pročitao knjigu kad je nisam čitao od početka
do kraja... pa lepo... kad sam posle izvesnog vremena otvorio knjigu
i nisam mogao da nađem neki novi odlomak koji nisam čitao, to mi
je bio jasan znak da smo je priveli kraju...
Inače, kniga na samom kraju sadrži neke jako otrovne ideje, a kasnije
su se opravdali neki moji strahovi te je zato uglavnom navodim kao
preteču nekih ružnih događaja na ovim meridijanima.
.F nO morE.
knjizevnost.824prvul,
Ů> Bisere? Mislim da je dejanr u pravu što se Pavića tiče...
ŮMoram li da kažem da sam ubeđen da grešiš? Objasni, na osnovu
Ůčega si stekao to mišljenje, da bih mogao da te argumente
Ůpobijem. :)
Ů▄▄
A ja sam ubeđen da sam u pravu :) Šta ne valja? Pa mislim da
je izfoliran, naime nisam uspeo da uočim ništa dublje od same
forme u njegovim romanima. A pod formom smatram zanatski deo
dela. Postoje pravila i potrebno je samo pridržavati ih se u
većem delu, a poneko prekršiti da bi ispao "originalan". Kod
dotičnog nema ničega nad čime se vredi duboko zamisliti... ne
znam, nemam egzaktan kriterijum za vrednovanje knjiga, samo
utiske koji su u slučaju Pavića nepovoljni...
knjizevnost.825prvul,
Ů>> A da je neko napisao roman-računar, roman-printer ili roman-modem
ŮMislim da takav ton i uopšte takav pristup baš ne priliče ovoj temi.
Ů▄▄
Nestalo argumenata, pa se malčice bavimo otpisivanjem? :)
Inače, slažem se da iz ove teme treba da se seli ova diskusija...
Možda da se napravi tema LRP ili civilizacija:najbolji. Primećujem
da dve strane u ovoj diskusiji pričaju različitim jezicima: jedni
hoće sve da racionalno proučavaju, dok drugi tvrde da su se oni prvi
namerili baš na ono što se ne može racionalno proučavati... ko će
pobediti? Niko, treba samo čekati pa videti ko je bio u pravu...
knjizevnost.826prvul,
Ů>> mom mišljenju, Pavić je u svetu knjiga ono što je A.K. u svetu
Ů>> računara, samo malo benigniji ali zato bolje kamufliran.
ŮBez obzira na različite ocene Pavića, dobre ili loše, ovakvo
Ůpoređenje je neprihvatljivo.
Ů▄▄
Znao sam da će se neko naći da brani A.K.-a ;)
knjizevnost.827prvul,
ŮU knjizi 'čivot u Svemiru' Isak Asimov je, prilično ubedljivo,
Ůpokazao (bolje rečeno - izneo svoje mišljenje) da nemamo mnogo
Ůrazloga da smatramo da život, a i inteligencija (ako postoji
Ůjoš negde u svemiru) može da ima oblike bitno različite od ovog
Ůnašeg. Dakle, počevši od ugljenika kao hemijske osnove, pa preko
Ů▄▄
Lepo je Lem u knjizi "Solaris" napisao:
"Krećemo u kosmos, spremni na sve, to znači na samoću, na borbu,
na mučeništvo i smrt. Međutim, naša spremnost pokazuje se samo
kao poza. Uopšte nećemo da osvajamo kosmos, hoćemo samo da
proširimo Zemlju do kosmičkih granica. Humani smo i plemeniti,
nećemo da osvajamo druge rase, hoćemo samo da im prenesemo
naše vrednosti. Smatramo se vitezovima svetog Kontakta. Ali to je
druga laž. Ne tražimo nikoga osim ljudi. Nisu nam potrebni drugi
svetovi. Potrebno nam je ogledalo..."
Kraće rečeno, nije pitanje da li inteligencija bitno različita
od naše postoji, već da li smo mi dovoljno neantropocentrični da
kada je nađemo shvatimo da smo je našli, a aki i kada to shvatimo
da to prihvatimo...
knjizevnost.828prvul,
ŮKoliko si čitao Pavića da bi mogao da izneseš ovakvo mišljenje i
Ůtotalno neprimereno poređenje?
Ů▄▄
Napisao sam šta mislim, a mišljenje mogu da iznesem čak i ako je
potpuno nezasnovano. Stvar je onoga ko čita da proceni da li i kakvu
težinu da da tom mome mišljenju kada bude stvarao ili revidirao svoje
mišljenje. A na to "koliko" šta da odgovorim? Broj knjiga? Broj
stranica?
Obično nemam tendenciju da iznosim svoje mišljenje ako ga nisam
prethodno dobro "zasnovao". Međutim, moram priznati da nijednu
Pavićevu knjigu nisam celu pročitao... Te knjige i nisu za čitanje
od korica do korica (kod Tolkina sam čitao čak i one dodatke o
Vilin-jeziku jer su bili zanimljivi, čovek je jednostavno umeo
da piše, za razliku od nekoga ;) ali mislim da sam dovoljno knjiga
načeo i parcijalno pročitao da smem da MISLIM da mi se nijedna
njegova knjiga neće svideti... kada se tome doda par drugih mojih
"percepata" o autoru, eto prilike da se formira mišljenje...
knjizevnost.829janko,
> Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko
> impresivno kod njega.
Dobro, kako stojiš sa Borhesom? Ako ti ni on nije impresivan,
onda, sigurno, nije ni Pavić. Da li si primetio koliko imaju
istih vibracija? Kako ti se čine Markesovih "Sto godina
samoće?" Skoro svi savremeni veliki pisci imaju slične uticaje,
ili slične ideje.
U narativnoj književnosti se, do Pavića, na različitim mestima,
u različitoj meri, pojavljivalo po nešto sa čime identifikujemo
Pavića. Ali Pavić je prvi, koji je te vibracije koncentrovao.
Tako da je to njegovo, novo. A, opet, sada možemo da ga
prepoznajemo vekovima unazad.
knjizevnost.830janko,
> Evo ja ću, nema frke?
Hvala veliko. :)
> Inače, kniga na samom kraju sadrži neke jako otrovne
> ideje, a kasnije su se opravdali neki moji strahovi te je
> zato uglavnom navodim kao preteču nekih ružnih događaja na
> ovim meridijanima.
Naravno, nije Pavić taj zbog koga se dogodilo sve što se
dogodilo. Znate li onu celu izjavu Štulića, zašto je Bajaga
kriv za sve ovo ovde? Pevao je "Zažmuri" i svi su žmurili, a
Štulić je, eto, upozoravao. :)
Citirani pasus je, inače, sjajna reklama. Možda tako pročita
knjigu i neko ko o tome dosad nije razmišljao.
knjizevnost.831janko,
> mu procena biti ispravna, niti da treba svog sagovornika
> da diskvalifikuje paušalnom tvrdnjom čija je osnovanost
> vrlo sumnjiva.
Još uvek ne videh zašto je osnovanost vrlo sumnjiva. ;> Možda
ću dočekati da vidim, negde u narednih (ok, ako brojimo) 900K
teksta.
> Meni, recimo, nije palo na pamet da u ovih
> 19000 konferencijskih poruka koje sam napisao za zadnje
> četiri godine ikome kažem "ti se u ovo ne razumeš" -
> najviše što sam sebi dopustio je "mislim da nisi u pravu".
To je, kao postupak, pošteno. Mogao bih i ja tebe da pozovem da
mi kažeš gde sam rekao "ti se u ovo ne razumeš," tim rečima,
kao što ti tražiš od mene da te citiram gde si rekao
"Vordperfekt ...". :) No, ni to nije bitno, valjda, konačno, i
ti i ja znamo zašto smo pisali to što smo pisali, i mislim da
nam ne trebaju sitna prebrojavanja reči i slova.
> Naravno da te ne mogu (na)terati da ponovo čitaš par
> megabajta teksta ove rasprave (BTW, par mega = oko 900 K,
> sa sve "ličnim stavom"),
žemu insistiranje na apsolutnoj tačnosti statističkih podataka,
opet? Nisam brojao kilobajte, to je bio lični utisak.
> ali čitao ne čitao, takvu
> analogiju naći nećeš. Pa ipak si je dosta olako upotrebio.
Ja je videh, više puta. Ali pošto i "ugliness lies in the eyes
of beholder" kao i "beauty" naravno da dopuštam da ti vidiš u
svojim izjavama čak i neku lepotu... tamo gde je ja nisam
video. I obratno.
> Fala za navodnike :)
Navodnici su tu bili neophodni, i nisu tu bili zato, da bi
nešto sugerisali o tebi, hiljadu mu dabrova. Služili su tu da
označe pojam "zdrave pameti" -- upravo, kada neko pokušava da
bez potrebnih znanja o nečemu, a koristeći samo logičke odnose
koji su mu u tom trenutku pristupačni, izgradi neke zaključke.
Ništa više od toga.
>>> Ako ti to ne priznaješ
>
> Ne priznajem
Tvoje pravo. I moje da ti ne verujem, kada se tvoje mišljenje
ne slaže sa mojim.
> Pošto ti se, imam utisak, takva diskusija koju smatraš
> paušalnom, bez argumenata, nije dopala, zar ne misliš da
> bi bolji učinak dao ako bi nam ličnim primerom pokazao
> kako to treba raditi?
Naravno, ako budem imao s kim. Evo, izgleda, konačno je počelo
i tako nešto, bar, van ovog našeg lanca poruka... žak, moglo bi
i iz ovog lanca da se izrodi nešto... evo... trik je,
jednostavno, držati se, stvarno, književnih dela, i razgovarati
sa nekim o onome, što poznaje...
Jesi li čitao Peri Mejsona? Kako ti se on sviđa? A Megrea? A od
Simenona, ona nedetektivska dela? Da li ti se više sviđaju rani
romani Agate, ili oni, koje je poslednje pisala? Voliš li
strip? (Smemo li strip da pominjemo u temi književnost?
Mislim, da.)
> Lepo, onda još samo pođi par poruka nazad i pogledaj ko je
> od nas prvi počeo sa "ličnim porukama". Posle to već ide
> uobičajenim tokom ;)
Nemam utisak da sam počeo previše lično. Prvo, cilj mi je bio
da kritikujem postupak, a ne čoveka, što sam već objasnio.
Drugo, trudio sam se da dosta onoga, što mi je palo na pamet,
dok sam čitao svih 900K teksta, ublažim. (Recimo, ljudi kada
govore o onima za koje sam upotrebio termin "nekulturnim"
obično koriste naziv "fah idioti." Molim te da i ovo ne shvatiš
lično, da ti sad ja, kao, upućujem to ili tako nešto... baš sam
hteo da dam kontraprimer, i molim da se gleda u tom svetlu...
možda nije trebalo ovo ni da pominjem... da ima različith vrsta
slova ovde, ovo u zagradi bi bila funsota štampana najsitnijim
mogućim slovima... najviše bih mrzeo ako ponovo krenemo oko
ovoga još koju stotinu kila teksta).
knjizevnost.832janko,
> "Kniževna teorija polazi od pretpostavke da je ne samo
> moguće ostvariti jednu hermetički zatvorenu, potpuno
> koherentnu estetiku poezije, već i da takva estetika može
> da objasni strahovitu raznovrsnost pojava koje
> počastvujemo imenom "književna dela". Međutim, svaki
> pokušaj da se postigne teorijska celovitost pokazuje se
> jalov, usled uznemirujuće nedokučivosti pojava i
> doživljaja koje ona treba da objasni, a svaki pokušaj da
> se raznovrsnosti poetskog doživljaja sistematizuju - da se
> svedu u neki teorijski poredak - biva osujećen
> nepodesnošću instrumenata (ili oruđa) za sistematizaciju
> koje teoretičar mora da upotrebi."
Ovo, upravo, može činiti "Princip neodređenosti za književnu
kritiku." I pokušaj da se objasni zašto književnost ne treba
matematički analizirati. Moram da ti se zahvalim na tekstu.
Možda će nam pomoći da, konačno, krenemo od, za književnost,
prirodnijih, ideja.
knjizevnost.833fancy,
ŮŢ> Naravno, nije Pavić taj zbog koga se dogodilo sve što se
ŮŢ> dogodilo.
Ma nisam to ni mislio... nešto kao nagoveštaj recimo...
Pisao sam poruku rano ujutro, pa nisam baš bio u punoj
koncetraciji..:)
.F nO morE.
knjizevnost.834i.a.n.,
>>>> "Društvo" u "Procesu" i nije društvo.
>>
>> Ne razumem.
Ono kroz šta Jozef K. prolazi je borba sa samim sobom, psihološki
proces. Možda čudno zvuči, ali u romanu ne postoji spoljašnja prisila
za razvoj događaja. Uhapšen je. Ali to nije staljinsko hapšenje usred
noći, sa premlaćivanjem i trpanjem u zatvorsku ćeliju. Ne: nego
prelazak u stanje psihološki slično uhapšenikovom. Pozvan je na
saslušanje, na koje odlazi iz unutrašnje potrebe. Suđenje ne postoji
van njega -- da je odlučio da ga ignoriše, proces ne bi ni postojao.
Tok procesa podleže subjektivnom vremenu. Kako bi inače bila moguća
ona smrznuta, stilizovana scena sa batinašem? -- kao potisnuto
razmišljanje koje se vraća.
Jozefa K. ne proganja društvo, što je sa Vinstonom Smitom u "1984"
slučaj. Šta je taj proces pokrenulo, drugo je pitanje. U Kafkino
vreme još se računalo sa civilizacijom, prosvećenošću. A da li su
totalitarni sistemi zapravo institucionalizovano samoproganjanje,
Jozef K. na vlasti, velike psihijatrijske klinike, moglo bi se
raspravljati.
knjizevnost.835mnikolic,
> Jevrejska posla :) Da li bi ti uložio više? :))
Taman posla da išta ulažem :)) Ja i rekoh namerno ono "skoro sigurno" da
bih sebi napravio odstupnicu u slučaju da stvari krenu naopako ;) Taj štos
mi se dopao kod Stivena Hokinga u njegovoj "Kratkoj povesti vremena",
gde na jednom mestu kaže:
"Postoje, doduše, i drugi modeli kojima se objašnjava Labud X-1, a koji ne
uključuju crnu rupu, ali svi su oni prilično nategnuti. Po svemu sudeći,
crna rupa predstavlja jedino uistinu prirodno objašnjenje osmatračkih
nalaza. No, uprkos svemu tome, ja sam se opkladio sa Kipom Tornom iz
Kalifornijskog instituta za tehnologiju da Labud X-1 ipak ne sadrži crnu
rupu! To je za mene svojevrsno osiguranje. Uložio sam silan trud u crne
rupe, koji bi sav postao uzaludan ukoliko se ispostavi da one, u stvari,
ne postoje. Ali u tom slučaju našao bih utehu u okolnosti da sam dobio
opkladu, koja bi mi donela četvorogodišnju pretplatu na časopis Private
Eye. Ako se, pak, pokaže da crne rupe postoje, Kip će dopbiti
jednogodišnju pretplatu na Penthouse. Kada smo sklopili ovu opkladu, 1975,
bili smo osamdeset odsto sigurni da je Labud crna rupa. Rekao bih da danas
naša sigurnost dostiže oko 95 odsto, ali tek treba videti ko je dobio
opkladu."
m.
knjizevnost.836bojans,
>> Abožavam glavolomke, ali sam se nadao težim pitanjima :)
>> Koliko poena dobijam? :))
>>
>> Webster, Vojvotkinja od Malfija. Samo nisi baš dobro citirao,
>> pominju se i zaslepljene oči ili tako nešto
Bravo! Nisam ni sumnjao da ćeš znati. Jer...
...The Duchess of Malfi is a tale of many murders. ;)
Citat je, zaista bio neprecizan:
'Cover her face; mine eyes dazzle; she died young.'
(Prekrijte njeno lice, zasenjuje mi oči. Umre mlada.)
Inače, Džon Vebster (John Webster, 1580-1625) je verovatno
najveći engleski renesansni tragičar posle Šekspira. Pored
pomenute Vojvotkinje od Malfija (1614), poznat je i po tragediji
'Beli đavo' (The White Devil, 1608).
Kuriozitet je da se radnja ovih tragedija (a i tragedija drugih
engleskih književnika tog vremena) odvija u Italiji, za koju
kažu da je u svesti tadašnjeg prosečnog gledaoca bila simbol zla
i korupcije.
knjizevnost.837ilazarevic,
> žitam knjigu "Gospodar prstenova" već četvrti put, i stalno mi je nova i
> bolja. A kad je Sem nagrnuo na Šelobu... Mislio sam da ću zaplakati,
> stvarno.
Eh :) Ja je čitam jednom godišnje, što će reći: ove godine sam je pročitao
četvrti put. Svaki put otkrijem po neki interesantan detalj. Inače, uvek ga
čitam kao da čitam prvi put - prepustim se da me nosi, pa šta bude (tu pada i
ručak i večera, ako treba).
knjizevnost.838.bale.,
> ŮŢ>----> Deset bootstrap virusa 7 slogova
> ŮŢ> zezalo se malo 6 -"-
> ŮŢ> jedan se ributov'o 7 -"-
> ŮŢ> devet ih ostalo. 6 -"-
>
> Devet bootstrap virusa 7 -"-
> po disku je šaralo 7 -"-
> jednog stig'o Clean 5 -"-
> osam ih ostalo 6 -"-
Još malo pažnje i biće fina pesmica :)
knjizevnost.839.bale.,
>>> "Procesu" nepoželjni Jozef K. samo eliminiše.
Ma, ne bojte se ljudi, Jozef Kratica je još u Argentini :)
knjizevnost.840veca,
>> Jel' se ti bre zezaš, ili ovo pišeš ozbiljno..??
Pratim trend :)
knjizevnost.841veca,
>> Hvala, Veco, ali nije bilo potrebno - ndragan (ovoga puta?) nije
>> ništa kriv nego je napravio sjajan štos, ja se dobro nasmejah kada
>> ga videh a i ti ćeš kada ti kažem u čemu je stvar. malloc je
>> funkcija iz programskog jezika C kojom se alocira (traži) memorija.
OK. :) a to malo(c) je bilo poprilično u skladu sa rečenicom :)
Ali, i ovog puta, sasvim slučajno, dobismo poentu ove dugačke
rasprave o LPR :) Dakle, svako tumači (asocira) u skladu sa
svojim saznanjima, preokupacijama etc. :)
knjizevnost.842veca,
>> P.S. Samo da ne bude ono : ' To se ne može opisati, to se mora
>> pročitati ' ;)
Pa jes', kako rečnik opisati :)))
knjizevnost.843dejanr,
>> > mu procena biti ispravna, niti da treba svog sagovornika
>> > da diskvalifikuje paušalnom tvrdnjom čija je osnovanost
>> > vrlo sumnjiva.
>>
>> Još uvek ne videh zašto je osnovanost vrlo sumnjiva. ;>
To je naprosto pitanje korektnosti diskusije. Ako nekome kažeš
"ti to i to nisi pročitao" (što je već počelo da bude nekorektno,
jer direktno tvrdiš nešto u šta nema načina da budeš siguran) i
on ti odgovori "jesam", onda je tu što se diskusije među
civilizovanim ljudima tiče kraj. žitao je. Možeš eventualno
posumnjati da te sagovornik direktno laže, ali je takvu sumnju
korektno zadržati za sebe - obzirom da mu nisi čitavog života
gledao preko ramena pa da budeš siguran da nije čitao, ostaje
ti da prihvatiš njegovu tvrdnju.
>> Jesi li čitao Peri Mejsona? Kako ti se on sviđa?
Pročitao sam onih 12 knjiga (bolje reći 12 romana, a štampani su u
šest knjiga) koje su kod nas izdate, i ništa više - ako neko ima
još nešto... Knjige su ok za čitanje, ali mislim da nisu whodoneit
(ili kako već zaključismo da se to piše :) u stigu Agathe - kod
većine njih čitalac nema priliku da pogodi ko je stvarno ubica, tj.
nema dovoljno elemenata za to. A ako ćemo pošteno obično i nema
mnogo kandidata, uvek ima jedan koji je optužen, taj sigurno nije
kriv, i još možda dvojicu koji se tu "motaju" - jedan od njih ispadne
zločinac. Gardner drži do priče, i priča je zanimljiva, dosta događaja,
obrta, duhovitih komentara itd - čak znatno zanimljivije za čitanje
od Agathe koja ume prilično da "guši". Ali nema onog izazova da se
primeti niz "sitnica" i otkrije ubica. Takođe, kao što Agatha pokazuje
veliko znanje o otrovima, tako Erl Stenli Gardner pokazuje poznavanje
pravnog sistema USA - pretpostavljam da je i sam bio advokat ili se
bar dugo motao po sudnicama.
>> A Megrea?
Pročitao nekoliko, ali nekako me nisu oduševili. Zanimljivo je da su
mi se filmovi o Megreu povremeno dopadali više od knjiga, što je kod
drugih autora ređi slučaj (retko se šta uspešno ekranizuje). Od
filmova/serija o Agathi najviše mi se dopala "Why didn't they ask Evans",
prikazana poodavno kod nas na TV... a i glavna glumica (Frančeska Anes ili
tako nešto) nije loše izgledala, definitivno mnogo bolje nego Lady Francis
u istoimenom romanu :)
>> A od Simenona, ona nedetektivska dela?
Nisam čitao.
>> Da li ti se više sviđaju rani romani Agate, ili oni, koje je poslednje
>> pisala?
Pa, nekako mi se ponajviše sviđaju oni "iz sredine", dakle negde iz
1930 - 1960. Pa onda oni raniji, a par zadnjih je grozno. Posebno poslednji,
Postern of Fate - kod nas nije preveden, a ako nekome pada na pamet da
prevede i izda, preporučio bih mu da što pre odustane.
>> Voliš li strip?
Mislim da već pomenuh negde u ovoj diskusiji (ili u ličnom.stavu) - ne.
Doduše, rado sam čitao Alana Forda, ali to je više od stripa :)
knjizevnost.844niklaus,
(:>>> Ja mislim da bi nastala takva zaje*ancija da bi na kraju i
(:>>> general Kaster pročitao "Zločin i kaznu"... ;)
(:>
(:> ... a onda bi, ko zna, možda i bolje prošao kod Litl Bih
(:> Horna? :))
(citat iz "Alana Forda" - Priče Broja 1)
(:> "George (Custer, prim. nik.), star sam i umoran! Ostavi me sa svojim
(:> glupostima! žuvaj glavninu i ne daj se opkoliti u Little Big Horn-u..." (;
(:niklaus:)
ps Ima li još ljubitelja AF-a?
pps Smatram da je krajnje vreme za jedan HANG na temu dogodovština AF &
TNTa...
knjizevnost.845niklaus,
(:> zabavili. Da je pretendovala da bude preterano ozbiljna to
(:> je moglo sasvim drugačije da izgleda (što je Novica u
(:> temi lični.stav i pokazao, kako bi mogao da nam lupa packe,
!!!! !!!!!
Htede reći resign-ove. (;
O brisanju poruka da ne govorimo... (;
(:niklaus:)
knjizevnost.846veca,
>> Znao sam da će se neko naći da brani A.K.-a ;)
Zar si sumnjao? ;))
knjizevnost.847veca,
>> Zašto? Zašto bi ako mi se sviđa Dostojevski morao da se sviđa i
>> Pavić?
Ne! :) Upotrbio si istu (ili sličnu) formulaciju, koju si
prethodno kritikovao :)
knjizevnost.848veca,
>> Inače, kniga na samom kraju sadrži neke jako otrovne ideje, a
>> kasnije su se opravdali neki moji strahovi te je zato uglavnom
>> navodim kao preteču nekih ružnih događaja na ovim meridijanima.
žini mi se da je to bilo, na izvestan način i pokazano, pre
(koliko beše?) par godina, kad je otvarao Sajam knjiga.
knjizevnost.849veca,
>> Ono kroz šta Jozef K. prolazi je borba sa samim sobom, psihološki
>> proces. Možda čudno zvuči, ali u romanu ne postoji spoljašnja
>> prisila
Aha! OK. mislila sam da asociraš na nešto drugo, da se društvo,
toga doba ne može nazvati društvom etc.
knjizevnost.850fancy,
ŮŢ> još nešto... Knjige su ok za čitanje, ali mislim da nisu whodoneit
ŮŢ> (ili kako već zaključismo da se to piše :) u stigu Agathe - kod
"whodunit" <--<< mislim da se tako koristi ovaj izraz.
knjizevnost.851dkuki,
> Zahvaljujem Novici na trudu koji je ulozio da nam svakodnevno
> salje pesme Crnjanskog i sto mi je ovim fajlom olaksao pri
Jedno malo - hvala Novici.
Poz DK
knjizevnost.852novim,
° Ovo, upravo, može činiti "Princip neodređenosti za
° književnu kritiku." I pokušaj da se objasni zašto
° književnost ne treba matematički analizirati.
opet ću da budem ozbiljan: da, sigurno to jeste "princip
neodređenosti" književnog značenja (i može se to načelo
izraziti na razne načine). ali, nisam siguran da li baš NE
TREBA književni tekst podvrgavati matematičkoj analizi. opet,
da bismo oko toga pričali, morali bismo imati neku načelnu
definiciju matematičke analize (da li da nju svedemo na
nastojanje da se misle konačni odnosi?). uopšte, nije problem
analizirati ni literaturu iz ugla konačnosti, manje ili više
svaka analiza je takva (otuda je matematika model za sva
znanja). uvek će ostati nešto što izmiče analizi. pitanje za
književnu teoriju je kako obrazložiti taj otpor literature
konačnom tipu znanja, i šta dalje činiti. jedan od načina je
da se neodređnosti i preostaci premeste u druge oblasti i
odatle dalje analiziraju, kako bi se ta neodređenost što više
svela. (ili se njome, pak, nešto drugo uradilo - na primer,
prebacila u nešto drugo, stvorilo novo delo itd.)
e sad, dejanrovo stanovište meni izgleda sve zanimljivije.
njegova pobuna je dvostruka: s jedne strane, to je pubuna
jednog ukusa protiv drugog (odnosno, pobuna unutar ukusa), i
ima razne posledice (pedagoške, političke, estetičke). s
druge strane, njegova ideja je da se i literatura može
kvantifikovati, kompjuterizovati, metamatizovati. ovo
poslednje je nemoguće učiniti do kraja (usled toga što će
uvek nešto izmaći, a to "nešto" je suštinsko za literaturu),
ali otuda ne mora da se unapred zaključi da ne treba
literaturu podvrći ovakvom ispitivanju (načelno se on poziva
na pravo na skepsu, i tu je savršeno u pravu). u raspravi
koja je vođena, ne samo da smo ispitivali slabosti takvog
stanovišta (kako bismo, nadam se da je to valjan motiv, da se
ostavimo sad utuka na utuk i turnira pameti, kako bismo,
kažem, došli do jezgra same ideje koja ga vodi), nego se
pojavila i misao (ne mogu se tačno sad setiti čija) da
kompjuteri ne mogu sa stanovišta ove civilizacije (ja bih
rekao: kulture, ili tipa znanja koja sada vlada našim
razumevanjem kompjutera) da stvaraju lit. dela; odnosno, da
bi, kad bi Desni Američki Kompjuter (DAM) stvorio lit. delo,
onda to lit. delo ne bi moglo biti delo Levog Ruskog Pisca
(LRP). pitanje onda glasi: da li bi potpun susret DAM-a i
LRP-a značio promenu kulturne matrice? da li, da bi takav
susret bio mogućan, treba sasvim promeniti i DAM i LRP?
filozofski rečeno, kako da se dotaknu konačnosti (matematika)
i neodređenosti (literatura)? ako se već ne mogu preklopiti,
kakav susret matematike i umetnosti je mogućan? pri tom,
smatram da je matematika stvar istine, pa dakle služi
sudbini, a ne tek ovim ili onim svrhama; stoga, dejanrovo
uverenje da DAM može da stvara književnost, makar to onda ne
bila više dela LRP, sasvim je konsekventno sa stanovišta
matematičara; šta više - ono je takvo da mu se jedino može
prebaciti da je unekoiko sudbinsko - jer, vođeno temeljnom
idejom matematike, idejom konačnosti, logično zanemaruje
ostale efekte, pa i samu književnost i njene neodređenosti
krsteći ih levim ruskim bubicama - a time i da se dejanr, kao
matematičar, predaje jednoj sudbinskoj ideji, onako kako su
se idejama predavali upravo - ko? - pa upravo LRP! da li se
tu konačno susreću DAM i LRP?
knjizevnost.853paki,
>> Devet bootstrap virusa 7 -"-
>> po disku je šaralo 7 -"-
>> jednog stig'o Clean 5 -"-
>> osam ih ostalo 6 -"-
Možda je bolje: "Jednog Clean je sustig'o".
knjizevnost.854vcalic,
>> ŮŢ> Uzgred, pričao sam pre neki dan sa čovekom koji je pre par meseci bio
>> u ŮŢ> Berlinu. Kaže da je grad što se kulture tiče totalno pukao, da nije
>> više ni ŮŢ> bleda senka onoga što je bio sedamdesetih i osamdesetih :((((
>>
>> To se dešava kad istok zagadi zapad.
Ma opet si promašio metu. To se dešava kad selo zagadi grad. Isto važi i
za Berlin i za Beograd.
Vlada
knjizevnost.855vcalic,
>> Dobro, kako stojiš sa Borhesom? Ako ti ni on nije impresivan,
>> onda, sigurno, nije ni Pavić. Da li si primetio koliko imaju
>> istih vibracija? Kako ti se čine Markesovih "Sto godina
>> samoće?" Skoro svi savremeni veliki pisci imaju slične uticaje,
>> ili slične ideje.
"Proveri ko su ti drugovi Markes i Borhes" ;)
Lepo si ih uporedio. Svu trojicu sam čitao sa zadovoljstvom, ali se
nekako zadovoljstvo manje-više završilo sa krajem knjige, što je poseban
slučaj kod Pavića. Da se razumemo, Pavić se meni sviđa, ali ga ne smatram
nešto posebno velikim. Pogotovu ne toliko koliko mu pripisuju.
Vlada
knjizevnost.856vcalic,
>> Ne! :) Upotrbio si istu (ili sličnu) formulaciju, koju si
>> prethodno kritikovao :)
Nisam kritikovao formulaciju već način njene primene :)
U opštem slučaju, ne volim isticanje vrednosti forme ako ispod nje ne
stoji neka suština.
Vlada
knjizevnost.857wizard,
>
>
>
> Ja sam od početka dvostruki igrač.
>
>
>
A zato ostavljaš ovoliko mesta oko poruke, da kolega dopiše ako ima
nešto? ;)
knjizevnost.858fancy,
ŮŢ> bi, kad bi Desni Američki Kompjuter (DAM) stvorio lit. delo,
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Gde ti ovde vide skraćenicu DAM 'leba ti ??
DAK ??? (duck ;)
.F nO morE.
knjizevnost.859fancy,
ŮŢ>>> To se dešava kad istok zagadi zapad.
ŮŢ> Ma opet si promašio metu. To se dešava kad selo zagadi grad. Isto važi i
ŮŢ> za Berlin i za Beograd.
A i nisam promašio... 'oćeš reći da su svi u bivšoj istočnoj
Nemačkoj bili seljaci..? tj. živeli na selu ??? Uostalom,
pogledaj samo šta sa istoka dolazi zapadnu Evropu... :(
^^^^^^
.F nO morE.
knjizevnost.860spantic,
> Nemoj bre, da moram da izigravam plave šlemice :)))
Jel dozvoljeno uzimanje istih kao talaca? :)
knjizevnost.861spantic,
> Napisao sam šta mislim, a mišljenje mogu da iznesem čak i ako je
> potpuno nezasnovano. Stvar je onoga ko čita da proceni da li i kakvu
> težinu da da tom mome mišljenju kada bude stvarao ili revidirao svoje
Nije baš tako Prvule. Ako iznosiš mišljenje da ti se nešto ne dopada,
a bar si ga pročitao, ako ništa drugo poštovaću ga kao stav diskutanta.
Ako ga nisi pročitao, a kritikuješ ga, to je u najblažem smislu te reči
neozbiljno.
knjizevnost.862fancy,
ŮŢ>> Nemoj bre, da moram da izigravam plave šlemice :)))
ŮŢ>
ŮŢ> Jel dozvoljeno uzimanje istih kao talaca? :)
E, a od kad vi pitate pre nego uzmete taoce ????
new approach?
knjizevnost.863janko,
> A ja sam ubeđen da sam u pravu :) Šta ne valja? Pa mislim
> da je izfoliran, naime nisam uspeo da uočim ništa dublje
> od same forme u njegovim romanima. A pod formom smatram
> zanatski deo dela. Postoje pravila i potrebno je samo
> pridržavati ih se u većem delu, a poneko prekršiti da bi
> ispao "originalan". Kod dotičnog nema ničega nad čime se
> vredi duboko zamisliti...
Piše se "isfoliran."
Prilično nekorektno, je to "u romanima." Sad, sam si priznao da
nijednu Pavićevu knjigu nisi pročitao celu. A pišeš "u
romanima." Već sam opomenut zbog grubosti, ali, opet bih rekao
sličnim rečima: ne znaš dovoljno da bi to govorio.
No, Pavićeve knjige (kao što je i Dejan primetio) baš i nisu
klasični romani -- njegovi romani su romani isto koliko je i
1001 noć roman -- više su zbirke priča. Tako, ako si pristupio
nekom od njegovih "romana" želeći da čitaš roman, moguće je da
nisi "shvatio pojentu." Lično, imao sam sreće da čitam prvo
Pavićeve priče, pre njegovih "romana." Probaj i ti sa nekom od
priča, ili, ako imaš neki od "romana," uoči bilo koju celinu i
pročitaj nju.
Usput, koliko si, do sada, čitao pripovetke i priče, od drugih
autora? Ko je tvoj omiljeni pripovedač?
knjizevnost.864janko,
> Lepo je Lem u knjizi "Solaris" napisao:
Sjajan citat. Vreme je da "multimedijalizujemo" -- eto zahvalne
teme, veze filma i knjige.
Solaris, kao knjigu, nikako nisam uspeo da se nakanim da
pročitam. Poslednji put, kad je film Solaris bio na TV,
odgledao sam film. Film je radio Tarkovski, ako se ne varam.
Film se davao i pre, ali sam ga tada prvi put gledao, i
naprosto, oduševio se... pošto sam uspeo da izdržim početak...
Voleo bih da se javi neko ko je čitao i knjigu, a da je i
odgledao film. Voleo bih da čujem malo, o tome, šta je po
njegovom mišljenju bolje, ovaj film ili ova knjiga. (Tj. da me,
eventualno, motiviše da pročitam i knjigu :) ).
Film je, po meni, ruska Odiseja 2001, i sasvim dostojan tog
imena. Citat iz prethodne poruke upravo tačno odgovara ideji
po kojoj je rađen film -- ma koliko bili u kosmosu ili
tehnologiji, svuda ćemo tražiti svoju sliku. Film namerno zato
ne posvećuje pražnju tehnologiji. Minimalizam iskorišćen kao
sjajno izražajno sredstvo. Plus emocije.
knjizevnost.865janko,
> Pročitao sam onih 12 knjiga (bolje reći 12 romana, a
> štampani su u šest knjiga) koje su kod nas izdate, i ništa
> više - ako neko ima još nešto...
Now we're talking.
Eto, ako se javi neko ko ima nekog Peri Mejsna koji nije jedna od
šest knjiga iz Radovog izdanja, nećemo mu ništa. :) Hoću da
kažem, ja bih rado pročitao još neku. :) Za mene, može da je ta
neka ili na srpskom ili na engleskom... ostali jezici mi ne
dolaze u obzir...
> Knjige su ok za čitanje,
> ali mislim da nisu whodoneit (ili kako već zaključismo da
> se to piše :) u stigu Agathe - kod većine njih čitalac
> nema priliku da pogodi ko je stvarno ubica, tj. nema
> dovoljno elemenata za to. A ako ćemo pošteno obično i nema
> mnogo kandidata, uvek ima jedan koji je optužen, taj
> sigurno nije kriv, i još možda dvojicu koji se tu "motaju"
> - jedan od njih ispadne zločinac.
Ma, ja ni Agatine knjige nikad nisam čitao tako, da "otkrivam"
ubicu sam -- možda zato, što mi je prva njena knjiga bila
"Ubistvo u Orjent Ekspresu." Ko je čitao, može da pretpostavi
zašto posle te knjige nisam imao nameru da sam otkrijem ubicu u
drugima... :) a, usto, isuviše sam bio radoznao, da bih uopšte
stao da razmislim, ili pročitam ponovo...
> Gardner drži do priče, i
> priča je zanimljiva, dosta događaja, obrta, duhovitih
> komentara itd - čak znatno zanimljivije za čitanje od
> Agathe koja ume prilično da "guši". Ali nema onog izazova
> da se primeti niz "sitnica" i otkrije ubica.
Ne znam da li sam bio baksuz, u knjigama koje sam čitao, ali
meni više smeta to, što je kod Agate, nekad, isuviše
iskonstruisan rasplet -- nekada, kad pročitam "ko je ubica," i
kad pokušam da krenem natrag, konstatujem da je sled događaja
moguć, ali IZUZETNO nestvaran -- ubica jednostavno ne bi mogao
da uračuna sve što se dogodi. Možda sam pod utiskom "Leša u
biblioteci" (to je pretposlednji Agatin roman koji sam čitao,nije
onaj zbog kog nisam zaspao) (da nije on iz tog njenog kasnog
perioda?) u kome mi je jednostavno cela priča isuuuviše
iskonstruisana, da bi "radila."
Meni bi bilo zanimljivo, Dejane, ako imaš, da daš pregled
Agatinih knjiga po naslovu, vremenu pisanja, glavnim junacima, i
tome da li je izdata kod nas. žini mi se da si dosta detaljno
pratio njeno stavralaštvo, pa zašto ovakve podatke ne bi podelio
sa nama?
> Takođe, kao
> što Agatha pokazuje veliko znanje o otrovima, tako Erl
> Stenli Gardner pokazuje poznavanje pravnog sistema USA -
> pretpostavljam da je i sam bio advokat ili se bar dugo
> motao po sudnicama.
Ja sam, tada kada sam čitao, sve vene isekao upravo na te
detalje. Baš zato, što su i ti detalji često bitni za razvoj
ili rasplet događaja. Kako ih, je li, nisam znao, otkrivanje je
bilo dvostruko. Ne samo da bih saznao ko je ubica, nego bih
saznao i neki (verovatno, nebitan, ali, ipak!) detalj iz
njihovog pravnog sistema. (Višestruka saznanja su, inače, jedna
lepa Pavićeva tema ;> )
Sad se setih LA Law -- teve serije koju nisam propuštao. Slobodan
sam primetiti da je i ona, u početku, koristila pavićevske
principe. :)
>>> A Megrea?
>
> Pročitao nekoliko, ali nekako me nisu oduševili.
Suviše "evropski" za tebe? ;> (Verovatno bi ti to nazvao
"ruski" ;> )
knjizevnost.866janko,
> Pozvan je na saslušanje,
> na koje odlazi iz unutrašnje potrebe. Suđenje ne postoji
> van njega -- da je odlučio da ga ignoriše, proces ne bi ni
> postojao.
Ovo je tvoje mišljenje, koje proističe iz tvoje lične slobode,
čini mi se. Lično, ubeđen sam da bi proces postojao bez obzira
na to koliko bi se Jozef K. trudio da ga ignoriše. Koliko se
sećam, on pokušava i to, u nekoj meri. Takođe, da čitav
birokratski mehanizam postoji samo u Jozefovoj glavi, mislim da
je isuviše simplifikovano tumačenje. Pre bih rekao da mehanizmi
postoje, ali da ih Jozef doživljava tako, kako mi to čitamo.
> Tok procesa podleže subjektivnom vremenu. Kako
> bi inače bila moguća ona smrznuta, stilizovana scena sa
> batinašem? -- kao potisnuto razmišljanje koje se vraća.
Subjektivno vreme je sjajna dimenzija romana. Dobro si primetio
vezu, ali, verujem da je ovde ta sličnost iskorišćena namerno,
kao izražajno sredstvo, a ne samo da bi se zakomplikovala
naracija nenavođenjem da je to "razmišljanje koje se vraća."
> Jozefa K. ne proganja društvo, što je sa Vinstonom Smitom
> u "1984" slučaj.
Ko onda proganja Jozefa K, ako ne društvo? Zar ponašanje
jedinke uopšte možemo posmatrati izdvojeno od društva? Zar
Jozefova "neprilagođenost društvu" nije upravo jedna bitna
dimenzija razvoja događaja u romanu? Ili, da skratim, ja sam
Proces upravo shvatio kao borbu jedinke protiv društva.
> U Kafkino vreme još se računalo sa civilizacijom,
> prosvećenošću.
Ali su, takođe, odnosi u društvu bili, u nekoj meri,
"ogoljeniji" i "nesavtiljiviji," te i lakše uočljivi. Proces,
je, po meni, jednostavno, univerzalniji od Osamdeset četvrte.
Osamdeset četvrta se bavi totalitarnim društvom. Proces se bavi
bilo kojim društvom. Jer svako društvo nameće propise svojim
članovima. Proces nastaje, kada neki član postane neposlušan.
knjizevnost.867janko,
> njegova knjiga neće svideti... kada se tome doda par
> drugih mojih "percepata" o autoru, eto prilike da se
> formira mišljenje...
Kakvi li su ti ti "percepti," kad ti tako utiču na sud o
književnim delima?
knjizevnost.868janko,
* * * ZA ONE KOJI SU žITALI PAVIĆA * * *
Kad smo se već zakačili Pavića, imam mali predlog. Da svako, ko
voli njegova dela, i hoće, napiše koja mu je njegova pripovetka
najdraža. (Može i više od jedne). "Hazarski rečnik," "Predeo
slikan čajem" i "Unutrašnja strana vetra" takođe su sazdane od
pripovedaka, pa i svaka celina iz bilo koje od tih knjiga je OK
-- samo opišite o čemu je reč, i gde je, kada ta celina nema
svoje ime. Takođe, neke pripovetke sadrže u sebi manje
pripovetke. I te manje dolaze u obzir, same. Zatim, ako je neko,
sledeći Pavićeva uputstva, sasatavio novu pripovetku, može da nam
je prepriča ili napiše. I, na kraju, ko želi, (i, ko je
čitao (čitala) Mali noćni roman, pa zna o čemu je reč) neka kaže da
li sebe doživljava kao idioritmika ili kenobita. Da se bolje
znamo.
Počinjem sam:
"Atlas vetrova," "Borba petlova" i "Mali noćni roman." Idioritmik.
knjizevnost.869janko,
> (LRP). pitanje onda glasi: da li bi potpun susret DAM-a i
> LRP-a značio promenu kulturne matrice?
NDragan je več malo pisao o tome. Prvo bi svi hvalili to novo
kao "novi kvalitet" a na kraju bi se, više manje, svelo na to
da tehnomanijaci štancuju ultrabezvezne stvari u svojim
ćumezima. I tako nastaje Disko i njegove varijacije. ;> S druge
strane, neki vodeći pisci bi iste mašine koristili, bez galame
da ih koriste, a koristili bi ih mnogo, i, bez obzira, postali
bi zvezde (ekvivalent npr. Majkl Džeksonima), i na, kraju,
jedini "pravoverni" koji bi ostali bili bi "garažni pisci."
Stvarali bi sjajna, čisto ljudska dela, zbog uticaja kulturne
sredine sada pomaknuta u vrlo drečeće boje (Husker Du) dok ih
ne bi komercijalizovali, gde bi im dali slobodu da izmisle sami
što hoće, a onda, to njihovo, malo propustili kroz svoje
mašine. Budućnost je, kao i obično, već počela.
> filozofski rečeno, kako da se dotaknu konačnosti
> (matematika) i neodređenosti (literatura)? ako se već ne
> mogu preklopiti,
Zašto da se dotiču? ;>
Pisci nikada nisu kidali živce oko takvog doticanja. Slikarstvo
je druga priča -- Leonardo je smatrao da je slikanje nauka, a
ne "umetnost." Lično, ubeđen sam da umetnosti ne treba
matematika -- ona je tako bezbojna i beznačajna za nju. Prosto
i jednostavno -- sve prirodne nauke, suštinski, postoje zbog
samo jednog cilja -- eliminacije ljudskog faktora u
eksperimentu i njegovoj interpretaciji. Umetnost, s druge
strane, postoji samo za i zbog žoveka.
knjizevnost.870janko,
> Lepo si ih uporedio. Svu trojicu sam čitao sa
> zadovoljstvom, ali se nekako zadovoljstvo manje-više
> završilo sa krajem knjige, što je poseban slučaj kod
> Pavića.
Onda mogu da zaključim da jednostavno "nisi u tom fazonu." I tu
je kraj.
knjizevnost.871vcalic,
>> Onda mogu da zaključim da jednostavno "nisi u tom fazonu." I tu
>> je kraj.
Biće da je tako.
Vlada
knjizevnost.872vcalic,
>> jedini "pravoverni" koji bi ostali bili bi "garažni pisci."
>> Stvarali bi sjajna, čisto ljudska dela, zbog uticaja kulturne
>> sredine sada pomaknuta u vrlo drečeće boje (Husker Du) dok ih
Kako li bi izgledala Napalm Death književnost !?
Vlada
knjizevnost.873vcalic,
>> dimenzija razvoja događaja u romanu? Ili, da skratim, ja sam
>> Proces upravo shvatio kao borbu jedinke protiv društva.
Takođe. Ali, čini mi se i da je po Kafki ta borba unapred izgubljena.
Što ne mora da bude slučaj.
Vlada
knjizevnost.874vcalic,
>> A i nisam promašio... 'oćeš reći da su svi u bivšoj istočnoj
>> Nemačkoj bili seljaci..? tj. živeli na selu ??? Uostalom,
>> pogledaj samo šta sa istoka dolazi zapadnu Evropu... :(
Novopečeni Berlinci su uglavnom ruralnog porekla. Stanovnici istočnog
dela grada su uglavnom ostali tamo gde su i pre živeli. Izgleda da se ni oni
ne snalaze u novim uslovima.
Vlada
knjizevnost.875novim,
° ŮŢ> bi, kad bi Desni Američki Kompjuter (DAM) stvorio
° lit. delo, žžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžž
° Gde ti ovde vide skraćenicu DAM 'leba ti ??
'leba mi, stvarno nigde! onda DAK, bolje nego RAC ;)
knjizevnost.876novim,
° Lično, ubeđen sam da umetnosti ne
° treba matematika -- ona je tako bezbojna i beznačajna
° za nju.
bezbojni mogu biti rezultati matematike, kad ih se dokopaju
fizičari i tehničari, pa ih pretvore u mašine. ali ne
matematika sama, ukoliko je reč o znanju o konačnim
veličinama (konačnost je uvek "obojena" izvesnim
antromorfizmom). moguće je da umetnost ignoriše matematiku;
moje pitanje se odnosi na drugu varijantu - kakav je susret
mogućan ukoliko se obe zanimaju jedna za drugu?
knjizevnost.877vitez.koja,
#=>> Još malo pažnje i biće fina pesmica :)
amandman:
Devet bootstrap virusa 7 slogova
po disku šaralo, 6 -"-
jednoga je stig'o Clean 7 -"-
osam ih ostalo 6 -"-
jel' sada bolje ?
sk
knjizevnost.878zolika,
>>>> A moja pesma? Kog očina sam izmišljao celu pesmu, ako nećeš i NJU
>>>> da pro- čitaš klincu?
>>
>> Zoli, ištenem, mit ljutiš baratom, kesen(l)em sepe do groba! (;
Kao prvo, nije "mit", nego "miert", kao drugo, ne treba ti (l), kao treće:
Ne ljutim se, nego je to posledica relativnosti vremena. :-)))) Ovu poruku
sam otkucao (i poslao) PRE nego što sam pročitao da se svima zahvaljuješ, pa
otuda nesporazum. Nema frke :-)))))))) .
knjizevnost.879zolika,
>> Ama od druge godine fakulteta ima da kopa po literaturi, kakvi udžbenici
>> kakvi bakrači. A onima što diplomiraju iz udžbenika, svaka čast, ali ih
Koje crno kopanje po literaturi, redovno idi na predavanja, hvataj be-
leške i položićeš ispit 100 posto ako učiš iz sveske!!! Na stranu što je
to linija manjeg otpora.
knjizevnost.880zolika,
Emily Dickinson Emili Dikinson
THE BRAIN IS WIDER THAN THE SKY OD MORA JE VEĆI MOZAK
The brain is wider than the sky, Od mora je veći mozak,
For, put them side by side, Jer, kad ih porediš,
The one the other will include Prvo će u drugo stati
With ease, and you beside. S tobom, ako želiš.
The brain is deeper than the sea, Mozak je od mora dublji,
For, hold them, blue to blue, Jer će, gle tu zgodu!
The one the other will absorb, Prvi drugo da upije
As sponges, buckets do. Kao sunđer vodu.
The brain is just the weight of God, Mozak je od Boga teži,
For, lift them, pound for pound, Jer, kad meriš oba,
And they will differ, if they do, Vidiš da se razlikuju
As syllable from sound. K'o raboš od slova.
(prepev: Z. žala)
(posvećeno M. Novaković)
Ako neko poseduje neki drugi prepev iste pesme, molim ga/je da isti
sravni sa mojim prepevom i neka kaže stručno mišljenje. Inače, kako vam
se čini? Jeste da je malo slobodniji, ali.... :-)))))
knjizevnost.881veca,
>> Htede reći resign-ove. (;
>> O brisanju poruka da ne govorimo... (;
Ne, očigledno nisi pročitao :) Novica nije moderator, pa i ne
može da briše poruke :)
knjizevnost.882.bale.,
> ps Ima li još ljubitelja AF-a?
Jok !?! :)
knjizevnost.883.bale.,
> jel' sada bolje ?
> sk
Pa bolje je, ali bi bilo još bolje da je pravi sedmerac :)
knjizevnost.884majkl,
> Stvarno, čime se pobija solipsizam? Ako su kontraargumenti
> samo spisak nezgodnih posledica, a ne pravi dokazi, počeću
> ozbiljno da se zanimam za stvar.
Mo1da je sve ovo jedna strogo definisana simulacija neophodna za
nalaženje konačnog odgovora... No, sloboda je jedan od osnovnih
principa koji su ugradjeni u ovaj svet. Ona postoji već na nivou
čestica, makar u uskim granicama kao što je izbor izmedju dve
vrednosti (npr. spin). Najvećim stepenom slobode odlikuju se
misaoni procesi. Otkuda to? Pa, treba se početi ozbiljno zanimati
za stvar.
knjizevnost.885majkl,
> Ja sam veoma ubeđen da će ljudi jednog dana (samo pitanje da li
> ćemo mi taj dan doživeti) čitati knjige koje nisu pisali pisci,
> slušati muziku koju nisu komponovali kompozitori...
Pitanje je da li će to naš univerzum doživeti. Možda smo već
zakasnili. Stvaranje je daleki cilj i za mnoge ljude. Ima jedna
divna knjiga o muzici i njenom stvaranju, o Bahu: "Mala hronika Ane
Magdalene Bach". Obavezno pročitati.
knjizevnost.886majkl,
> Seti se, ti si pričao o tome da će biti moguće napraviti MAŠINU
> koja će izgenerisati sve knjige ovog sveta, a među njima će biti i
> napisana i nenapisana dela Dostojevskog. Ja ti samo repliciram
> "Neće da može, mašina bi morala da bude veća od nama poznatog
> svemira?"
Generisanje nije problem. To može i PC, bar teorijski zbog
sitnog problema sa brzinom. Algoritam je sasvim prost. Ono što
nedostaje je medijum na kome bi se to čudo sačuvalo. A i nema nekog
smisla, jer tamo piše i da je lek za zubobolju - odseći nokte.
knjizevnost.887i.a.n.,
>> Solaris, kao knjigu, nikako nisam uspeo da se nakanim da
>> pročitam. Poslednji put, kad je film Solaris bio na TV,
>>
>> Voleo bih da se javi neko ko je čitao i knjigu, a da je i
>> odgledao film. Voleo bih da čujem malo, o tome, šta je po
>> njegovom mišljenju bolje, ovaj film ili ova knjiga.
Knjiga je mestimično naporna, jer Lem priča o istorijatu istraživanja
planete tako što sipa imena i teorije, ne obazirući se na to što mu
takav pristup rasklimava kompoziciju. Međutim, nemoj ovo shvatiti kao
preporuku protiv čitanja; samo kao upozorenje. Zemaljski deo, na koji
otpada trećina filma, u romanu ne postoji, bar ne u tom obliku. Da se
ne bih upuštao u prepričavanje: pročitati.
>> Film je, po meni, ruska Odiseja 2001, i sasvim dostojan tog
>> imena. Citat iz prethodne poruke upravo tačno odgovara ideji
Ako pod ovim podrazumevaš "dobar film sa temom odnosa ljudi i svemira
i života u njemu, koji je snimio Rus", ajde de. Za ostala poređenja i
nadmetanja mi se ne čini da imaju mnogo smisla, uključujući i ono
između filma i knjige. Oboje su vredni višestrukog gledanja/čitanja,
što je valjda najbolja preporuka koju sam u stanju da smislim.
Za Novosađane & ine koji znaju o čemu se radi: film sam prvi put
gledao 1986, u zimu, na Tribini koja još nije bila renovirana, sa
odvratnim simultanim prevodom i podužim uvodom Đoke Kaćanskog :).
Svejedno, to je bio valjda jedini put da sam tokom cele projekcije
sedeo kao prikovan, skoro i ne dišući.
knjizevnost.888i.a.n.,
"... Najniže sudije, među koje spadaju i moji poznanici, nemaju prava
da konačno oslobađaju, to pravo ima samo najviši sud, koji je za Vas,
za mene i za sve nas potpuno nedostižan. Kako je tamo, ne znamo i --
uzgred rečeno -- nećemo ni saznati."
Ovakvi opisi se dobro slažu sa modelima totalitarnih režima za koje
znamo, i ne čudi me što se "Proces" često uzima kao njihova paradigma.
"Svi pripadaju sudu", stoji u istom poglavlju. Zaista, zašto onda ne
bismo uspostavili vezu proces jednako progon pojedinca koji se pobunio?
Ali upravo je to za mene simplifikacija. Nije "Proces" jedino što je
Kafka napisao, niti je nepovezan sa ostalim. A tamo bi ono
izjednačavanje izgledalo u najboljem slučaju nategnuto. žak i u samom
"Procesu": "U katedrali", odlomak o čoveku koji je došao pred vrata
zakona, inače zasebno objavljen. Parabola "Carska poruka". "Zamak",
knjiga potresnija od "Procesa", i iskrenija. Zajedničko: neuspešno
traženje, saznanja, oslobođenja, šta li.
Zato u sudu vidim simbol, ne instituciju. Prepreku traženju, kao što
je čuvar pred vratima zakona. Jozef K. je pokrenuo proces. Da nije, on
kao ličnost ne bi postojao. A proces zahteva sud, ne obrnuto. Kafka ne
misli da se proces može dobiti, K. je osuđen i ubijen. Da li je to
zaista tako -- pa "svi pripadaju sudu", zar ne. Mogu pokušati.
knjizevnost.889hercog,
> Tuga.
???? U zadnje vreme ne kapiram baš najbolje...
Sale
knjizevnost.890dr.grba,
>> Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko impresivno
>> kod njega.
Fantazmagorija. Mašta. Jezik. Iznenađenje.
Ako ti nije teško ili zametno, pokušaj da pročitaš priče "Vedžvudov pribor
za čaj" ili "Suviše dobro urađen posao". A ako si sposoban neko delo da
čitaš bez davanja suvišnih konotacija ili prisilne dodele značenja,
pročitaj i priču "Dva studenta iz Iraka". Ukoliko te nijedna od ovih priča
ne bude dotakla, onda zbilja ne vredi da pokušavaš. A u njima forma nije
dominantna. Majstorstvo forme postoji u pričama "Izvrnuta rukavica" i
"Ruski hrt", koje takođe preporučujem.
Kad malo bolje razmislim, ne treba ni svako da piše kao Henri Miler ili
žarls Bukovski ili, ne znam, Apdajk ili Selindžer ili Kundera. Možda
postoje i neki drugačiji pristupi pisanju lepe književnosti. Iako nisam
stručnjak za faktografsku istoriju, odmah mi je bilo jasno da Pavić
pravi namerne omaške u istorijskim činjenicama, e da bi mogao glavnu
snagu da pokloni slici i priči. A daleko od toga da on ne poznaje
istoriju. Njegovi studenti kažu "ni boljeg pisca ni dosadnijeg profesora".
----> Zini da ti ne kvarim zube!
knjizevnost.891dr.grba,
>> Koje cigare, jel LD? Pričalo se da to znači "Leka dolazi".
Je**te, jeste bio LD!!!!
(:
knjizevnost.892dr.grba,
>> pojma o čemu sam drvio a šta zbrzeljavao. Verovatno sam ono s kraja
>> godine malo kratio prema raspoloživom vremenu.
Da, da. Cele godine smo pičili fortran, a oko petog juna smo počeli
i Cobol (:
knjizevnost.893dr.grba,
>> Ona koju je Rokfeler kupio u Francusku i preneo ciglu po ciglu
Misliš, kupio je u Francuski?
knjizevnost.894dr.grba,
>> >> jedan se ributov'o
>> >> devet ih ostalo.
>>
>> :))))) Svaka čast! :)
Dobro, tvoja lopta!
knjizevnost.895dr.grba,
>> drugim konferencijama. žini mi se da smo, uz povremena iskakanja
>> kojih uvek mora biti (na žalost), održali pristojan akademski nivo
>> diskusije.
Slažem se da je pristojnost diskusuje (uglavnom) na akademskom nivoJu,
ali ono što sam mislio pod "akademski" jeste iznošenje argumenata pri
nekoj tvrdnji. Mnogi generalizuju neko mišljenje, vrlo glasno i jednostrano
ga proklamuju bez reči argumenta, a zapravo se radi o ukusu, o LIžNOM
AFINITETU. Setićeš se, uostalom, da si i ti sam jednom prilikom reagovao na
moju poruku na ovaj način (krilata teta na naslovnoj strani "Računara", za
koju sam napisao "Šta vam je to trebalo?"), i ja sam uvažio tvoju repliku.
Ako neko toleriše, dakle, mnoge proklamacije u ovoj raspravi, a potom
suprotno mišljenje ili izostane ili se opovrgne apriori, onda je to ono
što smatram nedostatkom akademskog nivoa u raspravi.
knjizevnost.896dr.grba,
>> Inače, kniga na samom kraju sadrži neke jako otrovne ideje, a
>> kasnije su se opravdali neki moji strahovi te je zato uglavnom
Osim toga, sad si me podsetio da je Pavić predvideo one koji će osporiti
"Hazarski rečnik" i njima posvetio rečenicu na početku knjige.
knjizevnost.897dr.grba,
>> ŮMislim da takav ton i uopšte takav pristup baš ne priliče ovoj temi.
>>
>> Nestalo argumenata, pa se malčice bavimo otpisivanjem? :)
Napisao sam : "Mislim da....", a ne "Tvrdim da...."
Uočavaš li neku razliku?
knjizevnost.898dr.grba,
>> Kraće rečeno, nije pitanje da li inteligencija bitno različita
>> od naše postoji, već da li smo mi dovoljno neantropocentrični da
>> kada je nađemo shvatimo da smo je našli, a aki i kada to shvatimo
>> da to prihvatimo...
Kod Lema se pre pitanja o antropocentrizmu izvlači pitanje "Da li smo
dovoljno upoznali sebe da bismo pokušali da shvatimo druge?"
I dilema o nedozrelosti čoveka da se suoči sa samim sobom. Igra koju
je okean otpočeo protiv ljudi, u nameri da im pokaže da ne umeju da
odaberu pravi momenat.
Svakako, knjiga vredna čitanja i analize.
knjizevnost.899dr.grba,
>> Pavića. Ali Pavić je prvi, koji je te vibracije koncentrovao.
>> Tako da je to njegovo, novo. A, opet, sada možemo da ga
>> prepoznajemo vekovima unazad.
E, da... Sindrom "kako se ja nisam toga setio?" kao manifestacija
osporavanja Milorada Pavića....
knjizevnost.900dr.grba,
>> Ono kroz šta Jozef K. prolazi je borba sa samim sobom, psihološki
>> proces. Možda čudno zvuči, ali u romanu ne postoji spoljašnja
>> prisila za razvoj događaja. Uhapšen je. Ali to nije staljinsko
>> hapšenje usred noći, sa premlaćivanjem i trpanjem u zatvorsku
>> ćeliju. Ne: nego prelazak u stanje psihološki slično uhapšenikovom.
>> Pozvan je na saslušanje, na koje odlazi iz unutrašnje potrebe.
>> Suđenje ne postoji van njega -- da je odlučio da ga ignoriše,
>> proces ne bi ni postojao.
Najzad!
Već sam mislio da sam jedini kreten koji to tako vidi.
knjizevnost.901dr.grba,
>> > jednog stig'o Clean 5 -"-
>> > osam ih ostalo 6 -"-
A lepo sam vikao "Catch the rythm"...
I nemojte sad da sve rime idu na "dopalo, otpalo, nastalo" pa u četvrtom
stihu "ostalo", monotono je.
-----> Osam bootstrap virusa
(neću da se predam)
jednog Tetris zbunio
ostalo ih sedam
knjizevnost.902dr.grba,
>> pps Smatram da je krajnje vreme za jedan HANG na temu dogodovština
>> AF & TNTa...
Ima jedno pola godine da je ta partija okončana.
knjizevnost.903dr.grba,
>> Voleo bih da se javi neko ko je čitao i knjigu, a da je i
>> odgledao film. Voleo bih da čujem malo, o tome, šta je po
>> njegovom mišljenju bolje, ovaj film ili ova knjiga. (Tj. da me,
>> eventualno, motiviše da pročitam i knjigu :) ).
Postoji, osim slobode interpretacije koju je Tarkovski sebi dopustio,
i jedna bitna razlika: film se završava nekom vrstom happy enda, dolazi
do razmevanja između dve inteligencije. Okean prihvata čoveka u svoje
okrilje i projekcijom sigurnosti i udobnosti roditeljskog doma razrešava
dileme koje je pre postavljao pred ljude.
U knjizi takvog obrta nema. Ostajući koherentno dosledan svojoj zamisli,
Lem ne dopušta ni jedan iskorak napred do samog kraja, i kad na kraju
upornost glavnog junaka ne urodi plodom (a sama uposnost je u kontekstu
bila neobična) cela priča se sublimira u nemoć čoveka pred samim sobom.
Kažu da je Lem popizdio kad je čuo da Tarkovski radi film. Jedva je, dugo
posle premijere, namoljen da film i pogleda. Jedini komentar su bile dve
reči : "Nije loše.", i to je bilo sve što je Lem ikada rekao o filmu.
Otužno je što je kasnije Lem varirao priču u beskraj, što je urodilo s
nekoliko bledih ostvarenja. Ja sam čitao još romane "Nepobedivi" i "Fijasko".
Dok "Nepobedivi" još i može da prođe kod onih koji "Solaris" još nisu
čitali, dotle je "Fijasko" - fijasko.
Pročitaj "Solaris", nije mnogo gabaritan ni pretežak za praćenje, vredi truda.
knjizevnost.904dr.grba,
>> "Atlas vetrova," "Borba petlova" i "Mali noćni roman." Idioritmik.
"Suviše dobro urađen posao" ; "Izvrnuta rukavica" ; "Ruski hrt". Sudija.
knjizevnost.905dr.grba,
>> Kao prvo, nije "mit", nego "miert", kao drugo, ne treba ti (l), kao
>> treće:
Imam konsultante Mađara, a da nisam lenština po prirodi, već bih ga i
sam parlao. Jednom mi drugar reče: "Dokle ćeš da me pitaš 'koliko noseva'
(hanj ur)? 'Koliko sati' se kaže 'hanj uro'!"
Od onda sam ga pitao na srpskom, a i on kad zasedne kod mene preko
špricera, kaže, "Mnogo je noseva, idem..."
P.S. Ipak se čuje "keselem", a ne "kesenem", zašto?
>> otuda nesporazum. Nema frke :-)))))))) .
Znam (:
knjizevnost.906dr.grba,
>> THE BRAIN IS WIDER THAN THE SKY OD MORA JE VEĆI MOZAK
>>
>> The brain is wider than the sky, Od mora je veći mozak,
Ipak stavi "Od NEBA je veći mozak", jer...
>> The brain is deeper than the sea, Mozak je od mora dublji,
>> For, hold them, blue to blue, Jer će, gle tu zgodu!
...jer evo mora ponovo...
>> The brain is just the weight of God, Mozak je od Boga teži,
Inače, meni se dopada. Ima ritam. Ima šarm. Zanimljivo je.
knjizevnost.907pkaca,
->>> dva, dok se levi ruski pisci izucavaju nedeljama. Verovatno profani
vise vole da pricaju o onom sto znaju.
Tvoje tvrdjenje nije tacno. Za LRP nije ostavljeno ni malo vise
vremena nego sto je na primer za Balzaka ili bilo kog drugog po
tvom misljenju "desnog pisca". U prilog tome ide cinjenica da se
Ana Karenjina, inace najobimnije delo u lektiri za drugi razred
Gimnazije, obradjuje samo 4 casa. Po mom misljenju to je nedovoljno
za jedno tako obimno delo. Znaci ni Tolstoj, ni Dostojevski, bar
u Kragujevackoj gimnaziji nisu favorizovaniji od ostalih pisaca,
niti je za proucavanje njihovih dela dat veci broj casova. Cak i
moja profesorka srpskog nije ni trazila da se procita " Rat i mir"
smatrajuci da se time samo gubi vreme i da se mogu procitati 2 ili
vise knjiga. Ja se tu sa njom ipak ne bi slozila...
Sto se tice ovog drugog, pa zar ti vise volis da pricas o necemu
sto ne znas ?
Kaca
knjizevnost.908ilazarevic,
> od naše postoji, već da li smo mi dovoljno neantropocentrični da
> kada je nađemo shvatimo da smo je našli, a aki i kada to shvatimo
> da to prihvatimo...
Ljudi smo, pre svega; zbog toga će biti teško moguće da prihvatimo da je živo
(a da ne govorim o inteligenciji) neko zeleno_džiguljigavo_ima_(n+1)_nogu
stvorenje. Karikiram, naravno. Ipak, pogledaj samo na kakvim pozicijama danas
stojimo - još uvek se međusobno čudno gledamo samo zbog boje kože...
PS. Reče mi jedan čo'ek da crni imaju neki mnogo čudan miris ;)
knjizevnost.909ilazarevic,
> Jel' imaš akvarijum? ...nemaš?
> Marš bre pederčino..!
:))) To je bila pandurska logika... Što ne znači da je moj logički aparat u
onom primeru bio savršen :)
knjizevnost.910ilazarevic,
> ... a onda bi, ko zna, možda i bolje prošao kod Litl Bih Horna? :))
:)) Gde bi mu samo kraj bio... Verovatno bi se setio da ne treba da maše
plavom maramicom sa crvenim tufnama (*) :)
E, sad sledi sec digresije. Što se tiče Tolstoja, slažem se sa tobom - ona
Karenjina mu stvarno ne valja ništa. Po mojim kriterijumima, to je običan
vikend ljubić razvučen na milion strana.
Glede Dostojevskog se ne slažem. Razloge su već objasnili drugi, pa ne bih da
komplikujem. Mogu samo da dodam da za njega nikad nije kasno - možda ti se iz
drugog puta svidi ;)
(*) Alan Ford, "Priče Broja Jedan".
knjizevnost.911ilazarevic,
> tvoju poruku, pogotovo deo koji sam replicirao. Nigde nema eksplicitne
> slike o nepoželjnosti člana društva. Ovde ceo proces nad Jozefom K. treba
> posmatrati kao način da se jedan čovek, sam pred sobom i pred drugima
> dovede u jedno, zapravo u više različitih psihičkih stanja pod čijim
> uticajem počinje da se ruši i jedna slika sveta u kojoj junak beznadežno
> pokušava da pronađe svoje mesto. A gotovo isti efekat, čak na mnogo
Nisam ni naglasio da postoji slika o nepoželjnosti člana društva. Proces
kojim se vodi nad junakom je (po meni) stanje koje je normalno za celo
društvo - ostali optuženi ljudi mirno podnose svoj proces kao još jednu
obavezu. Jozef K. jedini od njih pokušava da ustanovi za šta je kriv i,
kasnije, preuzima odbranu u svoje ruke. Ova dva postupka su bila dovoljna da
ga "izbace" iz društva, jer je postupio suprotno uobičajenoj proceduri.
knjizevnost.912veca,
ZAŠTO SAM PODIGAO POGLED?
Ležao sam u njenom podnožju. Kada sam podigao pogled, nje
već nije bilo. Posle mnogo godina setio sam se - ona je već tada
ležala pored mene.
Stanislav Ježi Lec
knjizevnost.913paki,
> čitali, dotle je "Fijasko" - fijasko.
Da znaš :( Tri-čet'ri puta sam počinjao da ga čitam, stigao do
oko pola i propao kroz krevet od dosade :((
knjizevnost.914spantic,
> * * * ZA ONE KOJI SU žITALI PAVIĆA * * *
Unutrašnja strana vetra.
knjizevnost.915jovana,
>> Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko
>> impresivno kod njega.
>
> Dobro, kako stojiš sa Borhesom? Ako ti ni on nije impresivan,
> onda, sigurno, nije ni Pavić. Da li si primetio koliko imaju
To se može i prihvatiti, ali obrnuto nikako ne važi. Ako
ništa drugo, a ono Borhes bar ispriča na dve - tri strane šta
ima, pa te pusti na miru, a Pavić ... :))
Šalu na stranu, jako volim Borhesa, a Pavić mi je dosadan i
bezdušan (od "bez duše" :)), onakav kakve bi bile knjige kad
bi ih pisali kompjuteri! Ili beogradski (ili harvardski)
profesori.
J.
knjizevnost.916niklaus,
(:>> ps Ima li još ljubitelja AF-a?
(:>
(:> Jok !?! :)
Ili u prevodu...
nepoznata := Jok!?! :);
(:niklaus:)
knjizevnost.917ndragan,
/ Dejane, Dejane... ova rasprava odavno više nije akademska...
Već smo prešli na poZdiplomske...
knjizevnost.918ndragan,
/ večito biti u depresiji, već mi treba mašina koja će objektivno i
/ tačno oceniti kakvo je neko umetničko delo.
Umetničko delo (ako ičemu, a ono) služi subjektivnom prijemu
čitaoca/gledaoca... uživaoca. Postoje samo subjektivne procene. Ako je
jedna među njima objektivna, kako je prepoznati?
knjizevnost.919ndragan,
/ Ajde bači, baš me zanima. (Da malo zezam ženu :) ).
Hm, negde je u starim konferencijama... a šta ti je žena skrivila?
Vako, fajlovi su uz poruke:
extra.3 7.183 engarski.zip
Ostale su negde u davnini, više ne znam gde, verovatno u extra.2:sf
ndr_sf.arj
sf14.arj
sf_other.zip
...od kojih, ako se ne varam, prva i treća sadrže jedno te isto u dva formata.
knjizevnost.920ndragan,
/ Niti je uloga sintisajzera toliko jednostavna, niti ritam mašina ima
/ tako simplifikovan zadatak, a što se poslednjeg tiče, sekvenceri I TE
/ Zaključak ti je sasvim u skladu sa prethodnim.
E da nije. Normalno je da je u skladu :).
Pratimo različite stvari i imamo različite uzorke, te odatle različiti
utisci.
Pričao sam o onom što pliva po površini, o pričama koje su bile u
opticaju kad su se te stvari pojavljivale, o muzici koju slušam jer
nemam kad da prevrtim stanice...
Ne sumnjam da se može naći gomila pravih stvari kojima bi se moglo
pobiti ono što sam rekao, ali u proseku, ono što se nudi na masovnom
tržištu - upravo je to što sam rekao, i to je ono čime nam pune uši,
bar na onim medijima gde nema narodnjaka. Mogu da mislim šta tek ima
na onim drugim.
Moja starija ćerka sluša tehno/rep i te stvari, i sela je na uši kad je
čula "Lucky man" - je li bre, koji je to instrument, kako su napravili
taj zvuk?
knjizevnost.921ndragan,
/ Zabavila me je i samo to. Pa i ti si čitao Dostojevskog, zar ne?
Kad smo kod toga, mnogo mi se više sviđa žanr špijunskog romana; tamo se
igra mnogo prefinjenija igra, sa podjednako zapetljanim detaljima.
Kupio sam pre par godina komplet Kariranog Đoke, i pročitao sve do jedne
za dve-tri nedelje.
knjizevnost.922ndragan,
/ Za knjige koje nisam čitao prepustio bih odluku ndraganu koji se em
Osim što se dobro zabavljam skidajući 42 minuta PAD od ponedeljka, u kom
to difoltu piše da sam ja pročitao one ostale :) ?
Primećujem da sam dosad izbegao da izaberem stranu - elem, ako bi se
Dostojevski izbacio iz LRP, možda... koalicija?
(samo sam jedan dan gledao RTS1, i odmah me uhvatila predizborna
atmosfera)
knjizevnost.923ndragan,
/ Pretpostavka je da su dela Tolstojevskog umetnička dela. Onaj ko ne
/ voli dela Tolstojevskog ne voli umetnička dela. Onaj ko ne voli
...karanfile...
Za dobru studiju polulogike, preporučujem poč. g. Pekića: "Kako
upokojiti vampira".
knjizevnost.924ndragan,
/ devet ih ostalo.
osam levih virusa
vrebaju podmuklo
jednog klinom izbio
sedam se provuklo
knjizevnost.925ndragan,
/ leške i položićeš ispit 100 posto ako učiš iz sveske!!!
Kod Đure? Da ne poverujem.
Ma znam da može i tako, ali to nisu kopači. Imali smo mi ljudi koji su
učili funalizu ili difteriju kao što smo u gimnaziji učili geografiju
ili istoriju. Za matematiku ipak treba neka druga vrsta ludaka, a ne
štreber.
knjizevnost.926ndragan,
/ Rasprava o LRP je u domenu UKUSA, ali rasprava o tehnološkom napretku
/ ne bi smela da pati od ličnih preferenci.
NHF. Jučerašnji egzek mi kasni (nisam iskopirao na disketu, a kačim se
iz firme), tako da poruka gde sam razjasnio šta mislim o _pojavnoj_
strani svega toga stiže tek danas.
O tehnološkom napretku bih imao takođe nešto: izmišljaju se stvari koje
se traže, a ti razmisli zašto je sada vrlo lako naći sintisajzer koji
ima semplovane instrumente, a programabilni generator zvuka postoji tek
u skupljim modelima. A pre sedam-osam godina to je postojalo čak u onom
malom džepnom kasiju (VL nešto je bila oznaka modela).
Nemoj mi samo reći da tržište masovne muzike nije uticalo na ovakav
razvoj sintisajzera. Analogno tome, očekujem da bi u Dejranovom
hipotetičkom lrp.emulatoru brže bile ugrađivane stvari koje se traže
(odnosno, trgovcima se čini da je lakše da ih prodaju, troškovi su niži
itd). A tu već lične preference reklamnih agenata igraju ulogu.
knjizevnost.927ndragan,
/ E, a od kad vi pitate pre nego uzmete taoce ????
A teoci?
knjizevnost.928ndragan,
/ poređenje je neprihvatljivo.
"je neprihvatljivo" zvuči kao saopštenje iz komiteja. Veco, umeš ti
bolje :)
knjizevnost.929ndragan,
/ Ko onda proganja Jozefa K, ako ne društvo? Zar ponašanje
Proganja ga, možda, slika koju u sebi o tom društvu nosi? Pakao, to smo
mi, zar ne? Neko drugi (naprimer tipični balkanac) bi svakako malo
drugačije doživeo sve što spolja stiže.
knjizevnost.930ndragan,
/ Sjajan zaključak.
Ne videh smajli, verovatno se zezaš :)
knjizevnost.931ndragan,
/ pokazao (bolje rečeno - izneo svoje mišljenje) da nemamo mnogo
/ razloga da smatramo da život, a i inteligencija (ako postoji
/ još negde u svemiru) može da ima oblike bitno različite od ovog
A onda možeš da uzmeš njegove razloge i da ih poobaraš jedan po jedan.
Počinje od premise da je jedina moguća civilizacija ona, koja je
izgrađena na hemiji ugljenika, sa jedinjenjima koja postoje kod nas.
Time je verovatnoća drastično umanjena, čime se kasnije dolazi do
zaključka da je zanemarljivo mala.
Mislim da sam našao negde (sad, da li je samo SF, ili SF zasnovan na
naučnoj spekulaciji, ili čak na naučnoj simulaciji) da je moguće
napraviti čitavu hemiju zasnovanu na silicijumu i fluoru ili tako nekoj
levoj (ruskoj :) kombinaciji, na nekom drugom pritisku i temperaturi
nego što smo navikli. Ako je stvar makar i teoretski izvodljiva, čitav
račun verovatnoće vrlog pokojnika pada u vodu, ili neku bizarnu kiselinu
:)
/ mozak, a ono... on bude isti kao naš, mozak Velikih Plagijatora.
Avion jeste imitacija ptice, ali samo donekle. Maše krilima tek malo, a
u stvari leti pomoću motora. Bicikl liči na konja, ima sedlo, prednji i
zadnji stajni trap, ali nema kopita nego točkove. Od prirode se mažnjava
uglavnom samo početna ideja, ostalo dolazi veštački (u smislu da je plod
čovekove veštine, stvaranja i imaginacije).
knjizevnost.932ndragan,
/ svetovi. Potrebno nam je ogledalo..."
Izgravirati tvrdim laserom u pročelje svake rasprave o odnosima između
civilizacija.
knjizevnost.933ndragan,
/ njegovom mišljenju bolje, ovaj film ili ova knjiga. (Tj. da me,
/ eventualno, motiviše da pročitam i knjigu :) ).
Za početak, knjiga nema hepiend. Pod dva, nema long plej uvod. Pod tri,
još nisi pročitao? Pročitaćeš za dva sata.
knjizevnost.934ndragan,
/ osnovu čega si ti stekao mišljenje da je to dobra knjiga, možda
/ bih je i pročitao do kraja. To važi i za ostale koji su imali
RTFM! žovek je lepo napisao da knjiga nije za čitanje, nego za
zavirivanje i prelistavanje. Prelistam jednom godišnje, i možda sam je
dosad i pročitao celu, a možda i nisam.
Pavić ima neverovatan rečenični sklop, kod njega je priča sabijena u
nekoliko redova, a poređenja koja ubacuje su totalno van normale. Sad,
da li je to larpurlartizam, ili je baš dobro - meni se sviđa.
Neku celinu nisam ni pokušao da uhvatim. Ko je još tražio istinu u
Rašomonu? Poruka? "Kad bi trebalo da predam poruku, otišao bih na poštu"
- Džon Ford.
knjizevnost.935ndragan,
/ izraziti na razne načine). ali, nisam siguran da li baš NE
/ TREBA književni tekst podvrgavati matematičkoj analizi. opet,
Gde ovo baš i ne mora da znači da je to baš onaj Dejranov model, sa
kombinatornom proizvodnjom svih mogućih tekstova; matematika ima i druga
posla u literaturi. Da spomenem, recimo, neke dodirne tačke između
teorije grupa i prevođenja, statističku analizu stila (prepoznavanje
autora po "potpisu") itd. Ima tu još mnogo više.
/ idejom matematike, idejom konačnosti, logično zanemaruje
Konačnosti? Ima i ona druga matematika, koja se bavi beskonačnošću. Ako
si mislio na konačnost u smislu svodljivosti na konačan sistem aksioma,
takvih sistema ima beskonačno mnogo :)
knjizevnost.936ndragan,
/ Kakvi li su ti ti "percepti," kad ti tako utiču na sud o
/ književnim delima?
To je ono što ti prepiše lekar, a u ovom slučaju ti prepisuje TSR
književni kritičar, koji ti čuči iza levog uveta, malo prema sredini, pa
naviše, unutra.
knjizevnost.937ndragan,
/ voli njegova dela, i hoće, napiše koja mu je njegova pripovetka
Ono o šeširu Dositeja Obradovića.
knjizevnost.938ndragan,
/ Kao prvo, nije "mit", nego "miert",
Ali nije on rekao "zašto ljutiš", nego "šta ljutiš" :)
Imam jedan na tu temu, bacam u viceve.
knjizevnost.939janko,
> Sudija.
Gde ovo nađe? Pojasni?
knjizevnost.940dr.grba,
>> :)) Gde bi mu samo kraj bio... Verovatno bi se setio da ne treba da
>> maše plavom maramicom sa crvenim tufnama (*) :)
...
>> (*) Alan Ford, "Priče Broja Jedan".
Jednom smo se nas četvoro, za opkladu, trkali u bojenju "Alan Forda".
Moj drugar je pobedio zahvaljujući spektakularnoj ideji da uopšte ne
vodi računa šta boji kojom bojom...
knjizevnost.941dr.grba,
>> društvo - ostali optuženi ljudi mirno podnose svoj proces kao još
>> jednu obavezu. Jozef K. jedini od njih pokušava da ustanovi za šta
>> je kriv i, kasnije, preuzima odbranu u svoje ruke. Ova dva postupka
I dalje, uz svo poštovanje tvog mišljenja, mislim da grešiš u poenti.
Pročitaj "Proces" ponovo. Primetićeš da nigde nema takve reakcije. Jozef K.
zbilja ne postupa kao uobičajeni optuženi, ali nije nigde pokušao niti
eksplicitno zahtevao da mu se objasni razlog postupka, da mu se pročita
optužnica... Sećam se da me je tokom prvog čitanja ovo žestoko iritiralo.
knjizevnost.942dr.grba,
>> > čitali, dotle je "Fijasko" - fijasko.
>>
>> Da znaš :( Tri-čet'ri puta sam počinjao da ga čitam, stigao do
>> oko pola i propao kroz krevet od dosade :((
A konstrukcija, bože gospode.... Najpre prolog od 15% predugog, predugog
romana, koji služi jedino i isključivo tome da se pronađe prvo zamorče za
jedan eksperiment....
...i kraj koji u sebi krije strahovit nedostatak, možda namerno izazvan
da bi priča mogla da se ispriča. Sve u svemu, junaka šalju na planetu
ka kojoj se putovalo, da malo pročačka i iznese svoje impresije. Pošto
se nešto sumnjivo događa, pao je dogovor da usledi pucnjava ako se ovaj
u određeno vreme ne javi. I onda ga spuste u sondi, on malo prčka po nekim
stogovima, zablentači se i dve sekunde pre paljbe istovremeno shvati dve
stvari: pojavni oblik i suštinu jedne druge inteligencije, kao i to da će
kroz trenutak to saznanje glavom platiti...
Od te fabule je mogla da se izgradi perfektna novela na 30-50 strana, a ne
500 gusto kucanih ):
knjizevnost.943dr.grba,
>> Ili u prevodu...
>> nepoznata := Jok!?! :);
Jugoslovenski Opančarski Kombinat
knjizevnost.944dejanr,
>> Možda sam pod utiskom "Leša u biblioteci" (to je pretposlednji Agatin
>> roman koji sam čitao,nije onaj zbog kog nisam zaspao) (da nije on
>> iz tog njenog kasnog perioda?) u kome mi je jednostavno cela priča
>> isuuuviše iskonstruisana, da bi "radila."
Tja... i jeste i nije. Naime, ne mogu da shvatim da bi policija mogla
da bude tako nebrižljiva da olako identifikuje leš na osnovu lažne izjave.
Mada, možda je stvarno i dovoljan iskaz jednog rođaka da bi se leš
identifikovao, ne verujem da ih vode 3-4. A sebi bih opalio šamar (kada
se ne bih bojao da će da me zaboli ;)) što nisam primetio ono sa noktima.
Ali nisam :(
>> Meni bi bilo zanimljivo, Dejane, ako imaš, da daš pregled
>> Agatinih knjiga po naslovu, vremenu pisanja, glavnim junacima, i
>> tome da li je izdata kod nas. žini mi se da si dosta detaljno
>> pratio njeno stavralaštvo, pa zašto ovakve podatke ne bi podelio
>> sa nama?
Mislim da sam tako nešto već ostavljao na Sezamu u njegovim prvim danima,
ali nema razloga da se ne ponovi. Evo spiska romana po hronološkom redu
pisanja. U prvom redu je originalno ime romana i godina prvog izdavanja.
Sa desne strane je ime pod kojim je roman ovde objavljen, ako je objavljen.
Dosta imena je na Hrvatskom jer je Globus uglavnom i štampao Agathine
knjige, ali mislim da to nema smisla "prevoditi" pa sam ostavio sva
"umorstva" i "tko". U drugom redu je eventualno drugi ili čak treći naslov
pod kojim je roman objavljen, jer su američki izdavači često smišljali
"zvučnija" imena. Sledi nekoliko redova mog komentara, koji, naravno,
treba shvatiti kao lični pogled - možda se sa nečim od toga nećete složiti.
Neke od romane kod kojih nema komentara verovatno nisam čitao, neke sam
čitao ali ih nemam pa ne mogu da budem siguran da ih neću pomešati, tako
da sam ih preskočio.
1. Mysterious Affair at Styles 1920
Poirot & Hastings... prva avantura. Pokazuje otprilike u kom će
stilu Agatha pisati buduće romane, mada se vidi da nije dostigla
savršenstvo. Svakako pročitatajte. žudno da kod nas, izgleda,
nije prevedeno.
2. The Secret Adversary 1922
Tommy & Tuppence - špijunski roman. Može da se čita, ništa posebno.
3. The Murder on The Links 1923
Poirot & Hastings... Agatha počinje da liči na sebe. Pročitati.
Po ugledu na "Znak četvorice" Konana Dojla, Votson... ups, Hastings
se na kraju ženi.
4. The Man in the Brown Suit 1924
Pukovnik Race, špijunski roman. Ništa posebno.
5. Poirot Investigates 1924
Zbirka priča o manjim Poirot-ovim slučajevima.
6. The Secret of Chimneys 1925 Tajna zamka žimnis
Zločin u najvišim krugovima - pominje se jedna balkanska država
(Hercoslovakija) čiji se kralj oženio raspuštenicom, i koga
je zbog toga vojska iseckala na komade... baš zvuči poznato?
Vredi pročitati.
7. The Murder of Roger Ackroyd 1926 Tko je ubio R. Akrojda
Poirot se već penzionisao, ali ne da mu se... Svakako pročitajte.
8. The Big Four 1927
Poirot & Hastings - neka vrsta zbirke priča, ali kroz sve prolazi
zajednički motiv tajanstvene "četvoročlane bande" i još
tajanstvenijeg "Broja četiri" koji obavlja najprljavije poslove.
Ništa posebno.
9. The Mystery of Blue Train 1928
Poirot, jedna od standardnih avantura.
10. The Seven Dials Mistery 1929 Tajna sedam satova
Većina junaka iz "The Secret of Chimneys". Nije naročiti problem
pogoditi šta se desilo, ali je roman dosta zabavan.
11. Partners in Crime 1929
12. The Mysterious Mr. Quinn 1930 Tajanstveni gospodin Quin
The Passing Mr. Quinn
Jako čudan roman, možda najčudniji u celom opusu. Zapravo i nije
roman, nego niz priča u kojima se pojavljuje nekakav Mr. Quinn
koji dođe niotkuda i u čijem prisustvu glavni junak reši neku
zagonetku, posle čega Mr. Quinn netragom nestaje. Na kraju ostaje
otvoreno pitanje ko je to uopšte. Ako vas zanima roman različit od
ostalih, pročitajte. Inače, slobodno preskočite
13. Murder at the Vickarage 1930 Ubistvo u vikariji
Mislim da je ovo prvi slučaj Jane Marple (?)
14. The Sittaford Mystery 1931 Sittafordska misterija
Murder at Hazelmoor
Roman počinje prizivanjem duhova i duhovi kažu da je izvršen
zločin. Kad ono... stvarno :) Nema ni jednog od "klasičnih"
Agathinih detektiva, zločin će rešiti devojka čiji je verenik
optužen da je ubio strica. Vredi pročitati.
15. Peril at End House 1932 Opasnost kod End Hausa
Poirot & Hastings... dobra priča sa klasičnim Agathinim rešenjem -
onaj u koga ni malo ne sumnjate i ko očito nije mogao da izvrši
ubistvo niti je imao ikakav motiv da to uradi...
16. Thirteen Problems 1932
The Tuesday Club Murders
Thirteen for Luck (?)
17. Lord Edgware Dies 1933
Poirot & Hastings... obavezno pročitajte, ako ste raspoloženi da
to radite pažljivo pa i da vodite beleške. Svi elementi su tu,
ali je rešenje dosta zapetljano. Ako želite da se zabavite i
čitate na brzinu, verovatno nećete uočiti ni pola bitnih stvari i
na kraju će vam izgledati da je rešenje glupo.
18. The Hound of Death 1933
19. Murder on Orient Express 1934 Ubistvo u Orijent ekspresu
Murder in the Calais Coach
Poirot... obavezno pročitati, Agathin najčuveniji roman. Dešava se
kod nas... ili se bar dešavao kod nas, a sada se dešava u Hrvatskoj,
"Republici Srpskoj Krajini" ili Bog zna već gde ;) Zabavno, sa veoma
neočekivanim rešenjem.
20. The Listerdale Mystery 1934
21. Why didn't they ask Evans 1934
The Boomerang Clue
Ni jedan od klasičnih detektiva, sveštenikov sin i lordova ćerka
rešiće problem, i, naravno, venčati se na kraju :) Po romanu je
snimljena dobra TV serija. Vredi pročitati.
22. Parker Pyne Investigates 1934
Mr. Parker Pyne, Detective
23. Three-Act Tragedy 1935 Tragedija u tri čina, Nikotin
Poirot... zabavno za čitanje, ali nema mnogo šanse da ćete pogoditi
ko je ubica. Najneverovatniji motiv za ubistvo koji sam igde video...
mada, kada se uzmu u obzir okolnosti, sasvim logičan.
24. The A.B.C. Murders 1935 Ubojstvo po abecedi
Poirot & Hastings, sjajna knjiga. Svakako pročitajte, mada ubicu
teško da ćete pogoditi.
25. Death in the Clouds 1935 Smrt u oblacima
Death in the Air
Poirot... kažu da je roman bio jako popularan u vreme kada je izašao,
verovatno zato što je "civilno vazduhoplovstvo" tada bilo hit. No,
veći deo radnje se događa na zemlji. Ništa posebno.
26. Murder in Mesopotamia 1936 Smrt u Mesopotamiji
Poirot... Ubistvo se dešava u Mesopotamiji, u okviru arheološke
ekspedicije. Puno kandidata za ubicu, mala je šansa da ćete
izabrati prevoga... a i motiv je ponešto neverovatan. No, može da
se čita.
27. Cards on the Table 1936 Otvorenih karata
Poirot... Roman koji odudara od drugih. Obično ima X kandidata za
ubicu, neki imaju alibi, neki nemaju, neki imaju motiv, za neke je
motiv nejasan itd. Na kraju se često pokaže da je krivac onaj ko,
kako je izgledalo, nije nikako mogao da izvrši zločin niti je imao
zašto da ga vrši. Ovde su stvari drugačije - ima četiri kandidata,
svaki je imao približno jednak motiv i jednaku priliku. Ko od njih?
28. Dumb Witness 1937 Nemi svedok
Poirot Loses a Client
Poirot & Hastings... sa prilično nategnutim ishodom. Ništa posebno.
29. Death on the Nile 1937 Ubojstvo na Nilu
Poirot... sjajan roman. Svi elementi su pred vama, ali teško da ćete
se setiti kako je to obavljeno. Po romanu je snimljen uspeo film.
30. Murder in the Mews 1937
Dead man's Mirror
31. Appointment with Dead 1938
Poirot u egzotičnim krajevima, ima dan ili dva da reši slučaj ubijene
babe. Agatha "guši" obiljem pojedinosti, tako da je malo verovatno
da ćete primetiti ono što je bitno. Slobodno preskočite.
32. Hercule Poirot's Christmas 1938 Božić Herkula Poaroa
Murders for Christmas
Poirot... sa veoma neočekivanim ishodom, jedinstvenim u čitavom
Agathinom opusu mada viđenim kod drugih autora. Vredi pročitati,
ali, ako čitate na Engleskom, držite kraj sebe rečnik, jer su neke
male stvari sa čudnim imenima jako bitne!
33. Murder is Easy 1939
Easy to Kill
Jane Marple... i čovek kome se ljudi zamere, a onda umru. Vredi
pročitati, mada je razjašnjenje dosta očito.
34. Ten little niggers 1939 Deset malih crnaca
And Then There were None
Roman koji se izdvaja od ostalih, mislim da nešto slično nije
niko napisao. Svakako pročitati.
35 The Regatta Mystery 1939
36. Sad Cypress 1940 Tužni čempres
Poirot... izuzetno rešenje motiva i načina na koji je zločin
izvršen. žitalac bi gotovo pomislio da bi tako i on mogao nekoga
ukloniti i izvući se :) Svakako pročitajte.
37. One, Two, Buckle my Shoe 1940
The Patriotic Murders
38. Evil under the Sun 1941 Zlo pod suncem
Poirot... konačno rešenje zaista integriše sve primećene sitne
pojedinosti, ali ako bi se neka od njih smatrala čistim slučajem,
postojala bi i razna druga rešenja. Ništa posebno.
39. N or M? 1941 N ili M?
Tommy & Tuppence, špijunski roman iz doba II sv. rata. Po
zanimljivosti negde ispod "ništa posebno" kategorije.
40. The Body in the Library 1942 Leš u biblioteci
Jane Marple... zagonetka koja se zasniva na neshvatljivoj
nebrižljivosti policije. Zanimljivo.
41. Five Little Pigs 1943
Murder in Retrospect
Poirot rešava ubistvo koje se dogodilo pre 20 godina i zbog koga
je majka njegove klijentkinje davno umrla u zatvoru. Iako je nevino
osuđena, iz nekog (bitnog!) razloga nije ni pomišljala da se žali.
Vredi pročitati.
42. The Moving Finger 1943
43. Towards Zero 1944 Prema ništici
Come and Be Hanged
Ni jedan od poznatih detektiva... jedno jako dobro smišljeno ubistvo.
Stvar će propasti zbog jedne smrdljive ribe, ali bih se kladio da
vam ta riba neće reći ono što bi trebala da vam kaže :)
44. Death Comes at the End 1944
45. Sparkling Cyanide 1945 Iskričavi cijanid
Remembered Death
Pukovnik Race... i vrlo teška zagonetka, jer je ubistvo koje je dobro
planirano iskomplikovao jedan teško predvidljiv sticaj okolnosti.
Mala šansa da pogodite ubicu, ali je roman zanimljiv za čitanje.
46. The Hollow 1946 U vrtlogu (?)
Murder After Hours
Poirot u vrlo konfuznoj situaciji - stalno se dešavaju stvari koje
ga vuku na razne strane a rešenja niotkuda. Ono što je na kraju
bilo tek je jedno od mogućih razrešenja. Ništa posebno.
47. The Labours of Hercules 1947
Zbirka priča o Poirotovim slučajevima.
48. Taken at the Flood 1948 Tko plimu uhvati
There is a Tide
Poirot... najzad će, naravno, uloviti ubicu ali je veliko pitanje
da li će vam se dopasti što je to uradio ;) Zanimljivo.
49. Witness for the Prosecuttion 1948
Agathin "izlet" u pravni sistem. Po knjizi je snimljen jako uspeo
film, mislim Hičkokov. Vredi pročitati.
50. Crooked House 1949 Zla kuća
Ni jedan od klasičnih detektiva... Ovo je jedna od knjiga u kojima
vam autor maltene od prve strane govori ko je ubica, opisuje ga,
kada saznate ko je to bio vidite da ste stvarno bili "blesavi" što
niste ranije na njega/nju pomislili. Ali niste.
51. A Murder in Announced 1950
Jane Marple u veoma brižljivo isplaniranom slučaju. Pitanje je da li
bi ubica mogao da računa na tako povoljan tok stvari, posebno pošto
je svoj problem mogao sasvim lako rešiti i bez ubistva. Ništa posebno
52. Three Blind Mice 1950
53. They Came to Baghdad 1951
54. The Under Dog 1951
55. Mrs McGinty's Dead 1952 Gospođa McGinty je mrtva
Blood Will Tell
Poirot... vrlo zamršen slučaj koji se rešava na osnovu rodbinskih
odnosa, tipa "najzad ispadne da je Aleksis sama sebi majka". Ništa
posebno.
56. They Do It with Mirrors 1952
Murder with Mirrors
Jane Marple... i slučaj u kome je već po naslovu jasno da se radi
o nekakvom triku. Ispašće da je trik malo previše složen za jadnog
čitaoca. Ali, šta je, tu je - zanimljivo za čitanje, premda malo
rastegnuto.
57. After the Funeral 1953 Posle sprovoda
Funerals are Fatal
Poirot otkriva ubicu u slučaju u kome niko na ubistvo nije ni
pomišljao. Zanimljivo, premda previše zamršeno.
58. A Pocketfyl of Rye 1953 Džep pun žita
Jane Marple rešava slučaj ubistva zasnovanog na jednoj dečjoj
pesmici. Ništa posebno.
59. Destination unknown 1954 Sudbina nepoznata
So Many Steps to Death
Neka vrsta špijunskog romana, bez klasičnog "pogađanja ubice".
Možda je razvoj događaja zanimljiv, ali ko voli Agathu neće biti
oduševljen romanom.
60. Hickory, Dickory, Dock 1955 Bija baja buf
Hickory, Dickory, Death
Poirot... sestra njegove sekretarice moli ga da u njenom hotelu
za studente nađe kleptomana koji je pokrao niz sasvim besmislenih
i bezvrednih sitnica. A onda se stvari komplikuju...
61. Dead Man's Folly 1956 Mrtvačeva ludost
Poirotova prijateljica gospođa Oliver, pisac detektivskih romana,
nalazi da je u kući u koju je pozvana da bi osmislila igru "lova
na ubicu" nešto čudno. I zove Poirota. Igra se pratvara u stvarnost
a žrtva gospođe Oliver zaista biva nađena mrtva. Vredi pročitati.
62. 4.50 from Paddington 1957 Leš u sarkofagu
What Mrs. McGillicuddy Saw!
Jane Marple i njena prijateljica koja je kroz prozor voza videla
kako u susednom vozu nekoga dave. Treba pronaći leš, a onda i
ubicu. Zanimljivo.
63. Ordeal by Innocence 1958 Nesreća nedužnih, Zli vrh
Naučnik koji je izgubio pamćenje iznenada se seti da je kritične
noći povezao jednog autostopera... što znači da taj autostoper
nikako nije mogao ubiti svoju pomajku, a zbog toga je već osuđen
i umro je u zatvoru. Dolazi da saopšti tu činjenicu porodici, ne
razmišljajući da će to dovesti do novog problema - ako nije
Džeri, ko je onda? Svakako pročitajte.
64. Cat Among the Pigeouns 1959
Poirot rešava niz ubistava u školi za devojke. Ishod predvidljiv,
ali motivi pomalo nejasni (pa i sumnjivi). Zanimljivo.
65. The Adventure of Pudding 1959 Avantura božićnog pudinga
Niz priča. Ništa posebno.
66. The Pale Horse 1961 Kod Belog konja
Sjajan roman - naručena ubistva koja se obavljaju mađijom. I
izgledaju baš tako da ih ništa sem mađije nije moglo obaviti.
Ipak, stvar ima svoje logično objašnjenje koje, ako to treba
reći, sasvim sigurno nećete pogoditi. Ubicu verovatno hoćete.
Obavezno pročitajte.
67. Double sin 1961
68. The Mirror Crack'd 1962 Razbijeno ogledalo
Jane Marple i ubistvo u svetu filma. Razjašnjenje logično, mada
su neke stvari malo nategnute kod "sekundardnih" ubistava.
Zanimljivo.
69. The Clocks 1963 žasovnici
Poirot i njegov mladi prijatelj koji ga izaziva - može li se zaista
ubistvo razrešiti iz fotelje, samo na osnovu činjenica. Naravno da
može :) Zanimljivo.
70. A Carribbean Mystery 1964
Jane Marple na odmoru... i zločin koji se dešava u turističkom
naselju. A zatim i niz "pratećih" zločina. Zanimljivo.
71. At Bertram's Hotel 1965 Hotel Bertram
Jane Marple rešava slučaj ubistva u pomodnom hotelu... ili bar
sugeriše rešenje premda na kraju ostaje otvoreno pitanje da li
će policija uspeti da prikupi dokaze. Prilično rastegnuto, ništa
posebno.
72. Third Girl 1966 Treća devojka
Poirot i gospođa Oliver rešavaju problem bogataševe ćerke koja je
uobrazila da je nekoga ubila, ali nije sigurna! Zanimljivo.
73. Endless Night 1967 Večita noć
Prilično morbidan roman, u atmosferi malo neočekivanoj za Agathu.
Nema naročite zagonetke oko toga ko je ubica, zašto je uradio to
što je uradio i kako je obavio posao, ali opet, ima neke draži u
romanu. Ako volite samo "klasičnu Agathu", slobodno ga preskočite.
74. By the Pricking of my Thumb 1968
75. Hallowe'en Party 1969 Zabava kod Halovinovih
76. Passanger to Frankfurt 1970
77. Nemesis 1971 Šifra Nemezis
Jane Marple... knjiga se unekoliko oslanja na "Carribbean Mystery"
pošto milijarder kome su se metodi gospođice Marple svideli ostavlja
njoj poveću sumu ako uspe da reši zločin koji se dogodio pre X
godina. Videćete šta će na kraju gospođica Marple uraditi sa parama.
Vredi pročitati.
78. The Golden Ball 1971
79. Elephants Can Remember 1972 Slonovi pamte
Poirot i gospođa Oliver... ponovo treba razrešiti niz događaja od
pre više godina, konkretno otkriti da li je klijentova majka ubila
oca ili je otac ubio majku. Pokazaće se, logično ;), da se desilo
nešto sasvim treće. Zanimljivo.
80. Postern of Fate 1973
Tommy & Tuppence... ali bez pravog zločina. Na kraju nije baš jasno
ima li u celoj priči ičega da se ispriča. Slobodno preskočite.
81. Poirot's Early Cases 1974
Niz priča o Poirot-ovim slučajevima pre nego što je došao u Englesku.
Uz ostalo tu je i priča o jedinom njegovom neuspehu, koji se
povremeno pominje u drugim romanima.
82. Curtain 1975 Zavesa
Poslednji Poirot-ov slučaj. Knjiga je na momente dosadna, ali vredi
istrajati do kraja - rešenje je zaista neočekivano mada, uzevši sve
u obzir, logično. Obavezno pročitajte.
83. Sleeping Murder 1976 Usnulo umorstvo
Poslednji slučaj Jane Marple. Mada, za razliku od "Zavese", nije
jasno da je to poslednji slučaj, slobodno ih je moglo biti još :)
Devojka dolazi po prvi put u Englesku, kupuje sebi i mužu kuću, i
iznenada počinje da biva vidovita - tu su bila vrata, tu takvi
i takvi tapeti, ovde je bio leš... obavezno pročitajte!
Osim ovoga, u bibliografijama izdavača pominju se i sledeći naslovi:
"Experiment with Death" i "Miss Marple's Final Cases" koje, na žalost,
nisam mogao da nađem u izloženoj oficijelnoj bibliografiji. Verovatno
je "Experiment with Death" alternativni naslov nekog od prethodnih
romana, dok je "Miss Marple's Final Cases" verovatno neka zbirka priča.
U katalogu naše Narodne biblioteke pominje se i knjiga "Ubojstvo na
spavanju" koja je svakako prevod neke od pobrojanih, ali ne znam sigurno
koje pošto je više "ubojstava" obavljeno noću :)
knjizevnost.945janko,
> ništa drugo, a ono Borhes bar ispriča na dve - tri strane
> šta ima, pa te pusti na miru, a Pavić ... :))
Pa i Pavić ima kratke priče... od njih je, praktično, sva
njegova proza sačinjena. Jedino ako si očekivala normalan
roman...
> Šalu na stranu, jako volim Borhesa, a Pavić mi je dosadan
> i bezdušan (od "bez duše" :)), onakav kakve bi bile knjige
> kad bi ih pisali kompjuteri! Ili beogradski (ili
> harvardski) profesori.
Ono što je činjenica je da Pavićevi junaci nisu "naslikani" na
način popularan poslednjih stotinak godina -- "psihološki
osvetljene unurašnje misli itd." No, čitajući starija dela,
npr. Bibliju, možemo da primetimo da ni stari autori nisu mnogo
marili za "psihološka praviranja" u smislu savremenih romana.
Tamo junaci jednostavno rade i greše, vole i ubijaju, bez mnogo
razmišljanja. Pavić je negde na toj liniji -- i, opet,
multiplikovao je takve efekte. Kod Pavića, svi junaci služe
samo da bi "ispunili dužnost" i sa te strane su potpuno
jednodimenzionalni. Ali, to je, jednostavno, takav pristup.
Kao kad bi se žalili na Pikasa da su mu ljudi previše ćoškasti.
knjizevnost.946princess,
da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da prihvatimo njegovo
slikanje i bez ikakve kriticnosti po pitanju motivacije ili knjizevno-umetnicke
objektivnosti?
knjizevnost.947veca,
>> Kad smo kod toga, mnogo mi se više sviđa žanr špijunskog romana;
>> tamo se igra mnogo prefinjenija igra, sa podjednako zapetljanim
>> detaljima.
Preporučujem Zimela (valjda se tako zove :) ne znam nemački :) )
knjizevnost.948bojans,
>> 65. The Adventure of Pudding 1959 Avantura božićnog
>> pudinga Niz priča. Ništa posebno.
Hm, meni se čini da je (poduža) priča 'Misterija španjolskog
sanduka' iz ove knjige veoma zanimljiva, sa logičnim, ali
neočekivanim rešenjem.
knjizevnost.949bojans,
>> A onda možeš da uzmeš njegove razloge i da ih poobaraš jedan
>> po jedan. Počinje od premise da je jedina moguća civilizacija
>> ona, koja je izgrađena na hemiji ugljenika, sa jedinjenjima
>> koja postoje kod nas. Time je verovatnoća drastično umanjena,
>> čime se kasnije dolazi do zaključka da je zanemarljivo mala.
Pa nije baš tako. Asimov je pokazao da se polazeći od sasvim
regularnih naučnih saznanja iz bilogije, hemije, astronomije
itd. može, logičkim rasuđivanjem, utvrditi da je inteligentan
život u svemiru sasvim rasprostranjena pojava. Upravo je značaj
njegovog razmatranja u tome što se *nije* koristio nikakvim
špekulacijama o alternativnim biohemijskim modelima života, a
ipak je došao do pomenutog zaključka.
knjizevnost.950fancy,
ŮŢ> Moja starija ćerka sluša tehno/rep i te stvari, i sela je na uši kad je
ŮŢ> čula "Lucky man" - je li bre, koji je to instrument, kako su napravili
ŮŢ> taj zvuk?
žuj... Najnoviji Kurzweil K2000 je posebno težište bacio na svoj
"analogni" deo, tako da imaš "analognih" zvukova da ti pamet stane.
Baš je jedan dobio i naziv po datoj pjesmi :)
.F nO morE.
knjizevnost.951fancy,
ŮŢ> O tehnološkom napretku bih imao takođe nešto: izmišljaju se stvari koje
ŮŢ> se traže, a ti razmisli zašto je sada vrlo lako naći sintisajzer koji
ŮŢ> ima semplovane instrumente, a programabilni generator zvuka postoji tek
ŮŢ> u skupljim modelima.
Ne razumem?
Ima toga bato poprilično, ali je u međuvremenu stigla i multi -
timbralnost, polifonija >> 4 (6, 8...), i sve pogodnosti mirnog
komponovanja u toplini doma svog za prilično pristupačnu cijenu.
.F nO morE.
knjizevnost.952niklaus,
(:>>> pps Smatram da je krajnje vreme za jedan HANG na temu
(:>>> dogodovština AF & TNTa...
(:>
(:> Ima jedno pola godine da je ta partija okončana.
Daleko bilo. (;
Nisam bio među "živim" SEZAMovcima...
Zar bi nekom falio AF Hang #2, epizoda "priče #1" - nepresušna tema...
(:niklaus:)
knjizevnost.953veca,
>> "je neprihvatljivo" zvuči kao saopštenje iz komiteja. Veco, umeš ti
>> bolje :)
Mrzelo me da kucam :) Šalim se, nedostatak vremena.
knjizevnost.954veca,
BUĐENJE
Vetar je bio promenljivog smera i zadavao joj glavobolju.
Popila je aspirin, srušila se na krevet i zaspala. Nije čula ni
telefon, ni zvono na vratima, ni plač.
Probudilo ju je dobovanje zemlje o pokrov.
veca
knjizevnost.955dejanr,
>> > 65. The Adventure of Pudding 1959 Avantura božićnog
>> > pudinga Niz priča. Ništa posebno.
>>
>> Hm, meni se čini da je (poduža) priča 'Misterija španjolskog
>> sanduka' iz ove knjige veoma zanimljiva, sa logičnim, ali
>> neočekivanim rešenjem.
Lako moguće da sam zaboravio na tu priču. Uopšte, nisam oduševljen
Agathinim pričama - nekako mi izgleda da na "kraćim stazama" ne može
da primeni svoju uobičajenu veštinu zavaravanja čitaoca. Mislim da
sam u negde 80% priča pogađao šta se desilo, a u onih preostalih
20% mi je rešenje, kada ga pročitam, izgledalo veoma nategnuto.
knjizevnost.956vcalic,
Eh, gde su one lepe pričice i pesmice o ptičicama i cveću...
Vlada
knjizevnost.957ndragan,
/ Da, da. Cele godine smo pičili fortran, a oko petog juna smo počeli
/ i Cobol (:
Jes, prva dva meseca vektori, zaključno sa sečom vektora (prvi kontrolni
pa pismeni), pa tamo negde do limesa. Da smo živi i zdravi, predavao sam
matiš bravarima, a da sam kojim slučajem držao programiranje, verovatno
bi naglasak bio na spektrumovom bejziku - to je bila jedina stvar koju
bih mogao da im pokažem da vide kako radi.
Uz neki drugi hardver, verovatno bi se radio turbo paskal, a ko pokaže
veće znanje (iz kobola) od onog da na kraj rečenice dođe tačka, morao bi
da zna da napravi nešto sa pointerima i povezanim listama :) da se
izvadi.
Fortran i latinski su ipak za gimnaziju.
knjizevnost.958ndragan,
/ ->>> dva, dok se levi ruski pisci izucavaju nedeljama. Verovatno
/ profani
/ tvom misljenju "desnog pisca". U prilog tome ide cinjenica da se
Nečiji SOR je nešto zbrčkao - i ja sam replicirao na prvi citat, a u
njemu nema mojih reči. Ne držim neku podelu na leve i desne pisce - ako
mi ruka utrne, prebacim knjigu u onu drugu.
/ Sto se tice ovog drugog, pa zar ti vise volis da pricas o necemu
/ sto ne znas ?
Da, ako procenim da sagovornik zna - tako čujem ono što me zanima :)
knjizevnost.959ndragan,
/ Knjiga je mestimično naporna, jer Lem priča o istorijatu istraživanja
/ planete tako što sipa imena i teorije, ne obazirući se na to što mu
/ takav pristup rasklimava kompoziciju.
Kompoziciju? Naprotiv, daje mu predah da ne saspe sve događaje odjednom,
daje čitaocu širi uvid u situaciju (predistorija, doziranje činjenica) i
daje autoru fin način da se obračuna sa naučnim hijerarhijama :)
/ nadmetanja mi se ne čini da imaju mnogo smisla, uključujući i ono
/ između filma i knjige. Oboje su vredni višestrukog gledanja/čitanja,
Jesu. Film je ipak samo ono kako je Tarkovski pročitao Lema. Minimalna
(piro)tehnika upravo izgleda kao prirodno rešenje za film sa ovakvom
temom - zamisli kako bi bljak izgledala Lukasova verzija ;).
knjizevnost.960janko,
> da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da
> prihvatimo njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po
> pitanju motivacije ili knjizevno-umetnicke objektivnosti?
Da ti postavim jedno "psihoanalitičarsko" pitanje: na šta
misliš, kada kažeš "po pitanju motivacije," a na šta kada kažeš
"po pitanju književno-umetničke objektivnosti?"
knjizevnost.961janko,
> Jesu. Film je ipak samo ono kako je Tarkovski pročitao
> Lema. Minimalna (piro)tehnika upravo izgleda kao prirodno
> rešenje za film sa ovakvom temom - zamisli kako bi bljak
> izgledala Lukasova verzija ;).
Ja zamislio, još dok sam gledao. I zato sam i rekao da je ova
genijalna.
knjizevnost.962i.a.n.,
>> 22. Parker Pyne Investigates 1934
Šugavo.
knjizevnost.963dr.grba,
>> nekoliko redova, a poređenja koja ubacuje su totalno van normale.
"....Vazduh je toliko bio zasićen vlagom, da su ribe ulazile na vrata,
a izlazile kroz prozor..."
Ne, ovo nije Pavić. Nadam se da su mnogi prepoznali Markesa.
knjizevnost.964dr.grba,
>> Konačnosti? Ima i ona druga matematika, koja se bavi beskonačnošću.
>> Ako si mislio na konačnost u smislu svodljivosti na konačan sistem
>> aksioma,
Mislim da ovde ipak nije u pitanju problem konačnosti, već prebrojivosti.
Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste,
ništa od vašeg emulatora.
knjizevnost.965dr.grba,
>> Ono o šeširu Dositeja Obradovića.
To je "Izvrnuta rukavica".
knjizevnost.966dr.grba,
>> > Sudija.
>>
>> Gde ovo nađe? Pojasni?
Da pojasnim ili objasnim? Ne mogu da objasnim, pa ću pokušati da pojasnim (:
Sudija uvek balansira između dve (naizgled) ravnopravne istine. U jednom
trenutku se priklanja jednoj od njih, jer u referentnim okvirima koji su
mu dati traži onoga koji iz tih okvira istupa.
Kada sam čitao "Predeo slikan čajem", bio sam u nekom levačkom raspoloženju,
a čitanje nisam ponovio da bih se pozabavio i nekim drugim stvarima nego
što je to apsorbovanje slika i utisaka (meni na dušu). Bez nekog prevelikog
analiziranja, samo ovoliko: imao sam utisak da pisac zahteva da se čitalac
što pre opredeli za jedan od uglova posmatranja cele priče, da na jedan ili
drugi način posmatra jedan referentni okvir. To me je pomalo iritiralo i
imao sam utisak da se borim protiv knjige dok sam je čitao. Zato sam,
verovatno, i ostao negde između. Pošto ću se sa knjigom sigurno ponovo
rvati jednom u budućnosti, to zasad ostaje upražnjeno mesto na toj stavci.
knjizevnost.967dr.grba,
>> Mislim da sam tako nešto već ostavljao na Sezamu u njegovim prvim
>> danima, ali nema razloga da se ne ponovi. Evo spiska romana po
>> hronološkom redu pisanja. U prvom redu je originalno ime romana i
>> godina prvog izdavanja.
Dejane, kad ćemo doživeti da vidimo tekst sledeće vrste :
"U datoteci uz ovu poruku ćete naći kompletan spisak romana Agate Kristi..."
Zašto to često radiš baš tako? Zašto je opravdanije strpati sve u poruku?
19000 znakova nije malo...
knjizevnost.968dr.grba,
>> da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da
>> prihvatimo njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po pitanju
>> motivacije ili knjizevno-umetnicke objektivnosti?
Delo je dato svetu na uživanje, konzumiranje ili kritiku. Kako ćeš mu
ti prići, zavisi isključivo od tebe, tvojih sklonosti, navika, predrasuda,
znanja, ........
knjizevnost.969dr.grba,
>> žuj... Najnoviji Kurzweil K2000 je posebno težište bacio na svoj
Zaboravio si da napišeš pošto je taj mališa.
knjizevnost.970dr.grba,
>> Probudilo ju je dobovanje zemlje o pokrov.
E, ova je dobra.
knjizevnost.971dr.grba,
>> Fortran i latinski su ipak za gimnaziju.
Ja sam završio ono što Šuvar nije dozvolio da se zove gimnazijom.
Učio sam latinski, devet matematika i fortran. (:
knjizevnost.972dr.grba,
>> Jesu. Film je ipak samo ono kako je Tarkovski pročitao Lema.
>> Minimalna (piro)tehnika upravo izgleda kao prirodno rešenje za film
>> sa ovakvom temom - zamisli kako bi bljak izgledala Lukasova verzija
>> ;).
Ili - daleko mu lepa kuća - Spilbergova... ):
knjizevnost.973dejanr,
>> Dejane, kad ćemo doživeti da vidimo tekst sledeće vrste :
>> "U datoteci uz ovu poruku ćete naći kompletan spisak romana Agate
>> Kristi..."
>> Zašto to često radiš baš tako? Zašto je opravdanije strpati sve u
>> poruku? 19000 znakova nije malo...
Od mene taj tekst, bojim se, nećemo skoro doživeti da viđamo ;) Naime,
nisam previše oduševljen tekst datotekama uz poruke - treba da pročitam
poruku, pa da sledeći put skidam datoteku, pa posle da mi se ta datoteka
vuče po disku (zipovana, pa onda razzipovana), pa da konvertujem YU
slova... a ovako sve gotovo i sređeno u PAD-u, pa pravo u SOR.
čao mi je ako si potrošio 40 sekundi svog vremena da download-uješ tih
9026 bajta (kolika je poruka kada je ZIP-ovana). Ja sam juče potrošio
2.5 sata svog vremena da taj tekst sredim.
knjizevnost.974i.a.n.,
>> daje čitaocu širi uvid u situaciju (predistorija, doziranje
>> činjenica) i daje autoru fin način da se obračuna sa naučnim
>> hijerarhijama :)
To stoji, ali svejedno smatram da ti delovi po stilu i zgusnutosti
suviše odudaraju od ostatka teksta. Bio bih srećniji da ih je malo
ujednačenije rasporedio -- zbog toga i jeste zamerka na kompoziciju.
>> temom - zamisli kako bi bljak izgledala Lukasova verzija ;).
:)) Zamislio sam još kad sam film prvi put gledao -- bilo bi grozno,
zaista.
knjizevnost.975fancy,
ŮŢ> Zaboravio si da napišeš pošto je taj mališa.
Ja ga platio 3600 DEM, + 200 za kofer...
knjizevnost.976fancy,
ŮŢ>"zvučnija" imena. Sledi nekoliko redova mog komentara, koji, naravno,
ŮŢ>treba shvatiti kao lični pogled - možda se sa nečim od toga nećete složiti.
THANX !!
I'm on my way to library :)
.F again.
knjizevnost.977novim,
tek da se podsetimo čemu ova tema u prvom redu služi :)
Konstantin Kavafi:
OžEKUJUĆI VARVARE
- Šta čekamo ovde na agori okupljeni?
Treba danas varvari da stignu.
- Zašto u senatu vlada takav nerad?
Što senatori većaju, a ne donose zakone?
Zato što će varvari danas stići.
Kakve još zakone da donesu senatori?
Varvari će ih načiniti čim stignu.
- Zašto nam je car tako poranio,
i na glavnoj kapiji grada zaseo
na presto, sav svečan, sa krunom na glavi?
Zato što će danas varvari stići.
Pa car čeka da primi
njihovog vođu. Pripremio je čak
za njega povelju na pergamentu
sa silnim titulama i počastima.
- Zašto su se naša dva konzula i pretori
pojavili u svojim crvenim togama sa vezom;
zašto su stavili narukvice s toliko ametista,
i sjajno prstenje s divnim smaragdima;
zašto su im danas u rukama skupoceni štapovi
sa čudesnim inkrustracijama u zlatu i srebru?
Zato što će danas varvari stići;
a takve stvari zasenjuju varvare.
- Zašto naših valjanih retora nema da kao uvek
saopšte svoje besede, da kažu svoju reč?
Zato što će danas varvari stići,
a njima su govori i svečane besede dosadni.
- Zašto odjednom nastade toliki nemir
i zbrka? (Kako su im lica postala ozbiljna.)
Zašto se tako brzo prazne ulice i trgovi
i svi se vraćaju kućama jako zabrinuti?
Zato što se već smrklo, a varvari nisu došli.
A neki ljudi su stigli sa granice
i rekli da varvara više nema.
Pa sad, šta ćemo bez varvara.
Oni su ipak bili neko rešenje.
knjizevnost.978milan,
> Mislim da ovde ipak nije u pitanju problem konačnosti, već prebrojivosti.
> Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste,
===========
> ništa od vašeg emulatora.
?!!!
Pl poz M
knjizevnost.979veca,
MOJE KNJIGE
Moje knjige (koje ne znaju da ja postojim)
isto toliko su deo mene kao i ovo lice
sa prosedim zaliscima i sivim očima
koje uzalud tražim u prozorskom staklu
i koje opipavam zgrčenom šakom.
Ne bez izvesne logične gorčine
mislim da se suštinske reči
koje me iskazuju nalaze u ovim listovima
što ne znaju ko sam, ne u onim koje sam ispisao.
Tako je bolje. Glasovi mrtvih
reći će me zauvek.
Horhe Luis Borhes
knjizevnost.980dejanr,
>> Mislim da ovde ipak nije u pitanju problem konačnosti, već prebrojivosti.
>> Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste,
>> ništa od vašeg emulatora.
Hmmmm... prebrojivost je samo jedan od vidova beskonačnosti. Recimo, skup
svih prirodnih brojeva je beskonačan, ali prebrojiv. Skup svih celih,
racionalnih itd brojeva takođe, što bi značilo da su ovi skupovi beskonačni
i jednaki (neki bi laik rekao da celih brojeva ima duplo više od prirodnih,
ali nije tako :).
Skup realnih brojeva je, na primer, neprebrojiv. Dakle, taj je skup
"veći" (ima više elemenata) od skupa celih brojeva, iako su oba beskonačna.
Ako je skup konačan, nema govora o njegovoj eventualnoj "neprebrojivosti".
knjizevnost.981peca,
!! Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili
nije! Tolkien(Tolkin) je bio lingvist,a naravno proucavao je i
istoriju,mitove...Mozda se zato i svidja inzinjerskim umovima,jer
je lingvista mnogo vise"inzenjer"od klasicnog knjizevnika,ipak on
covek proucava dosta egzaktne stvari,naravno i izuzetke od njih:)
kao sto je recimo onaj luis kerol sto je pisao"Alisu" bio poznat
matematicar.
knjizevnost.982peca,
!! a na drugoj:
!! djelovic, cdragan, fancy, dejanr
broj i mene medju 'good guys' sto vole ameriku i kapitalizam
i chips i kokice(ne volim kokice:)i americke filmove i
holivud i mis amerike ako nije crna i kompjutere i satelitsku
tv i coca colu i pivce u konzervi (doduse,najvise volim cesko
pivce,pa makar i nije iz konzerve)i sve lepe stvari,a mrze
komunizam,i leve ruske pisce,i desne ruske pisce,i srednje
ruske pisce i uopste svu tu bedu sto nam uvalise braća Rusi.
Posto obavih duznost svoju rodoljubivu a i vidim da sam zakasnio
za diskusiju,evo konstruktivno pitanje:zna li neko nekog pisca
koji je stvorio zlog glavnog junaka,ali da je stvarno zao bez
rezerve! Ima u mnogo romana zao junak,ali se uvek nesto kao malo
kaje,pa ga grize savest,pa jeste da je surov prema svima ali
voli neku devojku pa zbog nje ovo il ono,pa onda prezire
politiku svoje zemlje i nije njegov rat ali opet kad zagrdi a
on preko volje krene(kao Klerk gebl u "prohujalo sa vihorom":)
... Lepo je to sve,ali ima li negde neko da je gadan i da tu
ne namerava nista da menja? ;)
I da,naravno,i pored svega toga dobro prolazi:))
knjizevnost.983fancy,
ŮŢ> Posto obavih duznost svoju rodoljubivu a i vidim da sam zakasnio
Zakasnio ??? Bože sačuvaj... Budućnost pripada nama !!
.F nO morE.
p.s. Alexis Colby Carrington Dexter
knjizevnost.984dr.grba,
>> > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste,
>> > ===========
>> ?!!!
>>
>> Pl poz M
Profesore, pitaj kolegu Mijajlovića. Godinu dana nas je gušio
prebrojivošću.
Osim toga, iznenađuje me da jedan matematičar ovako reaguje. Pre bih
očekivao argumentovano opovrgavanje, koje bi bilo jednaka pomoć kao i
argumentovano slaganje. Upitnik sa naglascima - kako da ga shvatim?
knjizevnost.985dr.grba,
>> kao sto je recimo onaj luis kerol sto je pisao"Alisu" bio poznat
>> matematicar.
Just for the record: Tolkin je bio predavač na istom univerzitetu kao
i Luis Kerol, na Oksfordu. Slavni prethodnik je Tolkinu time i pomogao,
jer se na njegov rad gledalo blagonaklono, što u doba prvih Kerolovih
pisanija i nije tako lako prošlo na jednom univerzitetu onakvog renomea.
Stoga je, valjda, Kerol i upotrebio pseudonim (kako mu ono beše pravo ime?).
knjizevnost.986novim,
Konstantin Kavafi:
GRAD
Kažeš: "Poći ću u neku drugu zemlju, poći ću do drugog mora.
Naći će se drugi grad bolji od ovog.
Svaki moj napor je ovde proklet, osuđen;
i srce mi je - kao leš - pokopano.
Dokle će mi um ostati u ovoj tmini.
Kud god da skrenem pogled, kud god da pogledam,
crne ruševine svog života spazim, ovde,
gde sam proveo tolike godine, proćerdao ih i upropastio."
Nove zemlje nećeš naći, nećeš pronaći druga mora.
Ovaj grad će te pratiti. Ulicama ćeš se kretati
istim. U istom ćeš susedstvu ostariti:
u istim ćeš kućama osedeti.
Uvek ćeš u ovaj grad stizati. Da nekud drugde odeš
- ne nadaj se -
nema za tebe broda, nema puta.
Kao što si svoj život ovde proćerdao, u ovom tako malom kutu,
straćio si ga i na celoj kugli zemaljskoj.
knjizevnost.987novim,
" Stoga je, valjda, Kerol i upotrebio pseudonim (kako
" mu ono beše pravo ime?).
Lewis Caroll <- Charles Lutwidge Dodgson (1832-1898), Rev.,
Matematical Lecturer of Christ Church at Oxford.
knjizevnost.988spantic,
>!! Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili
>
> nije! Tolkien(Tolkin) je bio lingvist,a naravno proucavao je i
Neće moći. Niko ne spori da je Tolkin bio lingvista, ali
činjenica jeste da je bio profesor staroengleskog jezika
na Oksordskom univerzitetu od 1925. do 1945. godine kada
preuzima katedru engleskog jezika i literature.
> kao sto je recimo onaj luis kerol sto je pisao"Alisu" bio poznat
> matematicar.
"Onaj" Luis Kerol nije bio ništa do aliasa :) Reč je o
uvaženom profesoru logike i matematike na Oksfordu
žarlsu Ludvigu Dodžsonu.
knjizevnost.989spantic,
> Stoga je, valjda, Kerol i upotrebio pseudonim (kako mu ono beše pravo
žarls Ludvig Dodžson. Kerol je pseudonim.
knjizevnost.990prvul,
Ů>> > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da
Ů>> > ===========
Ů>> ?!!!
ŮProfesore, pitaj kolegu Mijajlovića. Godinu dana nas je gušio
Ůprebrojivošću.
Ů▄▄
Pa kako onda da ništa nisi naučio o tome? ;)
Ako rečenicu definišemo kao "konačna niska simbola" i pri tome je skup
simbola skup slova, interpunkcijskih znakova, spejsova i svega ostalog,
trivijalno je pokazati da je skup svih rečenica prebrojiv. Ako za rečenice
priznamo i beskonačne nizove simbola, onda je skup rečenica neprebrojiv,
što se opet trivijalno dokazuje :)
Međutim, za računarsku obradu su nepogodni i prebrojivi, a beskonačni,
skupovi jer su oni i dalje beskonačni, pa prema tome tvoje "izlaganje"
nema nikakve veze sa prethodnom diskusijom...
Inače, ako se zada maksimalna dužina rečenice, skup naravno postaje
konačan (što je opet trivijalno dokazati ;)
knjizevnost.991astojkovic,
' broj i mene medju 'good guys' sto vole ameriku i kapitalizam
' i chips i kokice(ne volim kokice:)i americke filmove i
' holivud i mis amerike ako nije crna i kompjutere i satelitsku
' tv i coca colu i pivce u konzervi (doduse,najvise volim cesko
' pivce,pa makar i nije iz konzerve)i sve lepe stvari,a mrze
' komunizam,i leve ruske pisce,i desne ruske pisce,i srednje
' ruske pisce i uopste svu tu bedu sto nam uvalise braca Rusi.
"I Love USA" :)))))
Pogledaj npr. "Pad" Dzoela Sumahera, sa Majklom Daglasom i
"Glengeri glen ros" sa Dzek Lemonom i Al Pacinom, pa se javi.
Niko ne voli komunizam.
Malo ko uziva u liberalnom kapitalizmu.
' Posto obavih duznost svoju rodoljubivu a i vidim da sam zakasnio
' za diskusiju,evo konstruktivno pitanje:zna li neko nekog pisca
' koji je stvorio zlog glavnog junaka,ali da je stvarno zao bez
' rezerve! Ima u mnogo romana zao junak,ali se uvek nesto kao malo
Vidi u deponiji "Maldororova pevanja" - Lotreamon.
Sale ("Burn Hollywood burn")
knjizevnost.992milan,
>>> > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da
>>> > jeste, ===========
>
>>> ?!!!
>>>
>>> Pl poz M
>
> Profesore, pitaj kolegu Mijajlovića. Godinu dana nas je gušio
> prebrojivošću.
>
> Osim toga, iznenađuje me da jedan matematičar ovako reaguje. Pre bih
> očekivao argumentovano opovrgavanje, koje bi bilo jednaka pomoć kao i
> argumentovano slaganje. Upitnik sa naglascima - kako da ga shvatim?
Traži od čarka da ti vrati pare. :))
Ma šalim se, naprosto rečenica je uvek bila konačan niz
(niska) simbola nekog alfabeta koji je konačan ili prebrojivo
beskonačan, dakle najviše prebrojiv. Prema tome skup rečenica je
skup svih konačnih nizova jednog pebrojivog skupa dakle i sam je
prebrojiv. Quod erat demonstrandum.
Pl poz M
P.S. Naravno, ako se dopusti da je rečenica proizvoljan niz onda
je skup rečenica moći kontinuuma. Međutim nikada nisam čuo da se
pod rečenicom podrazumeva niz koji nije konačan.
knjizevnost.993fancy,
ŮŢ> Malo ko uziva u liberalnom kapitalizmu.
Iako hedonista po prirodi ;) moram da napomenem da je ovo
prilično tanak argument... Naime... gde se _uživa_ ..?
Koji je to sistem koji pruža uživanje ?? - nema takvog,
stvar je u nečem drugom... mada mislim da kapiraš, iako
je na istoku pravo slavlje.
.F nO morE.
knjizevnost.994dr.grba,
>> Pa kako onda da ništa nisi naučio o tome? ;)
Kod Mijajlovića? Šališ se! Taj tip je bio opsednut zavođenjem studentkinja,
kod njega se nije moglo mnogo šta pametno čuti.
knjizevnost.995dr.grba,
>> Traži od čarka da ti vrati pare. :))
Ma, brzo sam se sklonio da ne smetam. A onaj duvanski dim ti još
uvek nisam oprosto (:
>> Ma šalim se, naprosto rečenica je uvek bila konačan niz
>> (niska) simbola nekog alfabeta koji je konačan ili prebrojivo
>> beskonačan, dakle najviše prebrojiv. Prema tome skup rečenica je
>> skup svih konačnih nizova jednog pebrojivog skupa dakle i sam je
>> prebrojiv. Quod erat demonstrandum.
E, najzad. Hvala lepo.
knjizevnost.996milan,
>>> Pa kako onda da ništa nisi naučio o tome? ;)
>
> Kod Mijajlovića? Šališ se! Taj tip je bio opsednut zavođenjem
> studentkinja, kod njega se nije moglo mnogo šta pametno čuti.
Mijajlović? Pa on je i meni bio asistent kada sam bio
student, a sada je kolega. Da nisi pobrkao osobe? Ovaj naprosto
ni najmanje ne liči na nekoga ko bi zavodio studentkinje. Nikada
mi nije bilo jasno ni kako je (ako je ;)) zaveo sopstvenu ženu.
:))
Pl poz M
knjizevnost.997pkaca,
MESA SELIMOVIC :
"... Trebalo bi ubijati proslost za svakim danom sto se ugasi.
Izbrisati je da ne boli. Lakse bi se podnosio dan sto traje,
ne bi se merio onim sto vise ne postoji. Ovako se umesaju
utvare u zivot, pa nema ni cistog secanja, ni cistog zivota.
Dane ti osporavaju neprestano ..."
knjizevnost.998ndragan,
/ Ima toga bato poprilično, ali je u međuvremenu stigla i multi -
Ok, propustio sam međuvreme. A u muzici koju uspevam da čujem nešto ne
stižu efekti toga svega do izražaja. Verovatno nemam više vremena, o
parama da i ne govorim, da jurim za muzikom koja mi leži. Zato čujem ono
što se pušta između oglasa, i vidiš kakav utisak stičem.
knjizevnost.999ndragan,
/ da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da prihvatimo
/ njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po pitanju motivacije ili
/ knjizevno-umetnicke objektivnosti?
Možemo to i na složeniji način, ali mislim da da, treba. Jednostavno,
čovek se ne bavi tim. Kaogod što savremeni SF ladno zaobilazi tehnološke
opise i objašnjenja principa kako i zašto to i to čudo radi, tako je
možda Pavić (ili beše o Pikasu govorimo) izbacio psihologiziranje (moda
traje već skoro ceo vek, valjda je sve već rečeno) i ostavio nešto drugo
na mestu toga.
Inače, sa istim razlogom bismo mogli da se žalimo da na veš mašini slabo
hvatamo NTV, a da televizor gužva košulje. Stvar izbora autora; možemo
da raspravljamo o tome da li se tom prilikom prešao ili možda jok.
knjizevnost.1000ndragan,
/ špekulacijama o alternativnim biohemijskim modelima života, a
/ ipak je došao do pomenutog zaključka.
Sindrom umornog oka. Mislio sam da je "pomenuti zaključak" skroz
suprotan :)
knjizevnost.1001mnikolic,
Možda će nekog zanimati...
U izdanju Polarisa je izašla knjiga Majkla Krejtona "Jurski park".
Po njoj je snimljen najnoviji Spilbergov film, a može se naći u
knjižari Bata.
m.
knjizevnost.1002dr.grba,
>> student, a sada je kolega. Da nisi pobrkao osobe? Ovaj naprosto
>> ni najmanje ne liči na nekoga ko bi zavodio studentkinje.....
Nisam ni rekao da je uspevao u tome...
knjizevnost.1003novim,
Konstantin Kavafi:
ITAKA
Kada se spremiš prema Itaci da pođeš,
treba da zaželiš da putovanje bude dugo,
pustolovina puno, puno saznanja.
Lestrigonaca, zatim Kiklopa,
razljućenog se Posejdona ne boj,
na takve nikad nećeš naići
dokle god ti je misao otmena, dokle god se fina
osećanja dotiču tvoga duha, tvoga tela.
Lestrigonce, zatim Kiklope,
Posejdona divljeg nećeš sresti
ukoliko ih u svojoj duši ne skrivaš
i ukoliko ih tvoja duša ne stavi pred tebe.
Treba da zaželiš da putovanje bude dugo.
I mnogo letnjih jutara da bude
kada ćeš - s kojom li radosti, sa zahvalnošću! -
ući u luke, prvi put viđene,
da zastaneš pred trgovinama feničkim
i da se snabdeš prekrasnim stvarima:
sedefom i koralom, ćilibarom, slonovačom,
i teškim mirisima svake vrste,
koliko god više možeš raskošnih teških mirisa;
u egipatske gradove mnoge da pođeš,
da učiš i da učiš od mudraca.
A na umu uvek da ti Itaka bude.
Da tamo stigneš, predodređeno je tebi.
Ali uopšte nemoj da ubrzavaš putovanje.
Bolje neka godine mnoge traje
i na ostrvo da već kao starac stigneš,
obogaćen onim što si uz put stekao,
ne očekujući da ti Itaka pruži bogatstvo.
Itaka ti je dala divno putovanje.
Da nema nje, ne bi ni pošao na put.
Ali nema ništa više da ti da.
I ako je nađeš siromašnu, Itaka te nije prevarila.
Tako mudar si postao, s tolikim iskustvom,
pa ćeš razumeti već šta to Itake znače.
(Prevod Ksenije Maricki Gađanski)
(Konstantin Kavafi, 1863-1933, grčki pesnik iz Aleksandrije.)
knjizevnost.1004ndragan,
/ "....Vazduh je toliko bio zasićen vlagom, da su ribe ulazile na vrata,
/ a izlazile kroz prozor..."
Doživeo sam tako nešto u Novoj Gorici juna osamdeset osme. Odeš na bazen
da daneš dušom, a kad izađeš opet si skroz mokar, i stalno imaš osećaj
da si nešto zaboravio, jal da se istuširaš, jal da se obrišeš.
knjizevnost.1005ndragan,
/ Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da
Prebrojiv je čim je kombinatoran, tj rezultat konačnog broja operacija
sa prirodnim brojevima. Neprebrojivost počinje tamo gde prestaju
prirodni brojevi.
Možda si mislio na to da li postoji neki postupak za prebrojavanje koji
bi efektivno numerisao rečenice? Ništa lakše. Za početak, sve moguće
rečenice od jednog slova, u datom skupu znakova. Poređaš po, recimo,
askiju, i numerišeš. Nastaviš sa rečenicama od dva znaka, nastaviš sa
numeracijom.
Da li se taj postupak može završiti u nekom, nama dostupnom vremenu?
Za našeg života mislim da ne, ali (kuc kuc, dodaj još jedan stub i dve
tri letve) ograđujem se.
knjizevnost.1006ndragan,
/ Da pojasnim ili objasnim? Ne mogu da objasnim, pa ću pokušati da
/ pojasnim (:
Da kajišneš? (Ne videh pojas, pa reko' valjda ćeš se poslužiti kajišem
ili remenom :)
knjizevnost.1007dr.grba,
>> Da kajišneš? (Ne videh pojas, pa reko' valjda ćeš se poslužiti
>> kajišem ili remenom :)
Da potregerim, dakle.
knjizevnost.1008niklaus,
(:> MESA SELIMOVIC :
(:> "... Trebalo bi ubijati proslost za svakim danom sto se ugasi.
Lepo, pametno! Otkad znam za sebe da sledim ovakvu filozofiju,
osećam se divno. ((:
(:niklaus:)
knjizevnost.1009prvul,
ŮMožda si mislio na to da li postoji neki postupak za prebrojavanje koji
Ůbi efektivno numerisao rečenice? Ništa lakše. Za početak, sve moguće
Ůrečenice od jednog slova, u datom skupu znakova. Poređaš po, recimo,
Ůaskiju, i numerišeš. Nastaviš sa rečenicama od dva znaka, nastaviš sa
Ůnumeracijom.
Ů▄▄
Mislim da je ubedljivije ovo:
Svaki simbol (slovo, zarez, tačka...) koji se može pojaviti u rečenici
predstavlja cifru u brojnom sistemu sa osnovom K, gde je K broj mogućih
simbola. Tada rečenica jednostavno predstavlja prirodni broj zapisan u
brojnom sistemu sa osnovom K.
knjizevnost.1010bcetina,
žekaj. Šta je bolje?
LRP + PC ili AGATA + Atari?
:)))
knjizevnost.1011dejanr,
>> zna li neko nekog pisca koji je stvorio zlog glavnog junaka,ali
>> da je stvarno zao bez rezerve! Ima u mnogo romana zao junak,ali
>> se uvek nesto kao malo kaje,pa ga grize savest,pa jeste da je
>> surov prema svima ali voli neku devojku pa zbog nje ovo il ono,pa
>> onda prezire politiku svoje zemlje i nije njegov rat ali opet
>> kad zagrdi a on preko volje krene(kao Klerk gebl u "prohujalo
>> sa vihorom":) ... Lepo je to sve,ali ima li negde neko da je
>> gadan i da tu ne namerava nista da menja? ;)
Mislim da imam nešto za tebe - Fantomas. Stvorili su ga Francuzi
Pierre Souvestre i Marcel Allain, negde početkom ovog veka. Romani
su u Francuskoj bili neviđeno popularni, osnivana su čak i milionska
udruženja ljubitelja Fantomasa. Pošto je stvar dobro išla, izgleda
da su napisali pedesetak romana, koliko znam kod nas je prevedeno
(prvih?) šest.
Fantomas dobro izpunjava uslove - pre svega, apsolutni negativac.
Pljačkaš, ucenjivač, ubica, nema u šta se ne bi upetljao ako iz toga
može da izvuče korist. Drugo, izuzetno je snažan, vešt, inteligentan,
sposoban, odličan organizator... i potpuno okrenut zločinima. Savest
ga ni za trenutak ne grize. Nema milosti ni prema kome - može neko ne
znam koliko da mu "valja" u jednom periodu, ako mu se u nekom drugom
ispreči na putu... kvrc ;( Jedina mu je vrlina što nije previše
osvetoljubiv - ako mu neko više ne smeta, pusti ga na miru sve i ako mu
je nekada stao na žulj.
>> I da,naravno,i pored svega toga dobro prolazi:))
I to ispunjava! U romanima ima kao protivnika policijskog inspektora
Iva (Juve... valjda se to čita Iv) koji je takođe izuzetno sposoban i
ima mnogo iskustva, plus još jednog Ivovog prijatelja novinara. "Igra"
traje tokom čitavog romana, i na kraju ga obično "provale", ali Fantomas
ili misli jedan korak dalje ili uz malo sreće uspe da pobegne i izgubi
se negde u podzemlju, koje jako dobro poznaje. U većini prilika prikupi
i čitav (ili veći deo) plen koji je "stekao".
Jedino što bi možda moglo da zasmeta je što tok događaja prati Juve-a,
a ne Fantomasa - on se pojavljuje uglavnom na kratko, u nekoj sceni u
kojoj obavi ili pripremi neki krvav posao, plus u raspletu. Ali ne vidi
se šta jede za doručak, koju muziku voli, šta radi u slobodno vreme kada
ne ubija nikoga :) i tako to.
Ako nekoga zanimaju detalji, mogu još malo da se prisetim :)
knjizevnost.1012bbaja,
I sta bi na kraju?
Ko je pobedio LRP, ili oni drugi? ;)
knjizevnost.1013novim,
" I sta bi na kraju?
" Ko je pobedio LRP, ili oni drugi? ;)
eh, Bbajo, pa uvek pobeđuju oni drugi! ;)
knjizevnost.1014hercog,
Moja nova priča ...
I golubovi plaču
Zima. Hladnoća je stegla sve. Tek po koji usamljeni par je žurno
klizio niz ulicu stegnutih ruku. Negde u daljini čula se buka tramvaja
i otegnuti urlik nekog psa. Paperje je prekrilo sve. Povremeno bi tu
mirnu belinu prekinuo po koji mali trag koji je jurio negde u daljinu
i gubio se na horizontu.
Maleni je lutao po mraku, besciljno tražeći izlaz. Tišina je pre-
krila sve. Male kapljice su mu lagano klizile niz lice i padale na put.
No on je išao i dalje, gazio nemim hodom. Po neko svetlo bi povremeno
bljesnulo, ali vrlo brzo bi ostajalo za njim. Prolazio je dane, prola-
zio mesece, ali se ništa nije menjalo. Sve bi brzo proletelo.
On nastavlja da hoda, vuče polomljenu dušu po trnovitom putu. Ka-
pi su prerasle u trag koji je ostajao za njim. Više nije znao šta da
misli. čeleo je da se vine, da poleti, da se približi oblacima sreće.
Ali on više nije imao snage za to, njegova krila su bila isuviše teška.
Jedino je mogao da hoda, da luta po mraku, moleći se da će i njegova
krila ojačati, da će ga dići iz mraka sudbine.
Mrak je i dalje vladao.
napisao Aleksandar Hercog
knjizevnost.1015ndragan,
/ U izdanju Polarisa je izašla knjiga Majkla Krejtona "Jurski park".
Ako je onaj Crichton, Crighton ili tako nešto, što je pisao (scenarija
za) "Stari dobri zapad" i "žovek terminal", njega niko živi ne zna kako
se tačno izgovara, a i tema mu je brate mnogo uzana - još nisam video
nešto od njega što se ne zasniva na eksperimentu koji je otišao u očin.
knjizevnost.1016ndragan,
/ Svaki simbol (slovo, zarez, tačka...) koji se može pojaviti u rečenici
/ predstavlja cifru u brojnom sistemu sa osnovom K, gde je K broj
Da, jedino da najznačajnija cifra stoji za poslednje slovo u rečenici, ili da
ih desno poravnavamo a levo prazno, onda je to to, čak se dobija isti
onaj broj o kojem sam i ja pričao, samo sa osnovom K.
knjizevnost.1017dcolak,
│ Paperje je prekrilo sve. Povremeno bi tu
│ mirnu belinu prekinuo po koji mali trag koji je jurio negde u daljinu
│ i gubio se na horizontu.
Zapazi rečenicu...
│ Prolazio je dane, prola-
│ zio mesece, ali se ništa nije menjalo. Sve bi brzo proletelo.
UH! :))
Pa ti stvarno zapeo da trpiš kritike? Nije mi jasno, ali pišeš
kao da si se mamuran probudio i uzeo da nešto naškrabaš. Ili još
bolje pišeš k'o što pričaju moji pijani oraci po žurajama.. :))
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.1018fancy,
ŮŢ> Pa ti stvarno zapeo da trpiš kritike? Nije mi jasno, ali pišeš
ŮŢ> kao da si se mamuran probudio i uzeo da nešto naškrabaš. Ili još
Sledž... takve se stvari pišu kasno uveče u posebnom psihičkom
stanju, i to je OK... Nije, međutim, OK to što ujutru nisu
završile u nekoj kanti... Obično su takve pričice redovni
pratioci perioda adolescencije, i kasnije nestaju sa sazrevanjem
ili se čak poneki pisac istih razvije u pristojnog držača pera.
Sve u svoje vreme...
*
Ne mogu da se ne setim mog poznanika koji je pre par godina izdao
zbirku svojih pesmica i pričica pod nazivom "Slutnje i nemiri"...
(katastrofalne književne vrednosti... suva patetika)
Moraću da bacim par radova odatle, čisto da Sale H. vidi u kom smeru NE
BI trebalo da razvija svoj literarni opus...
Fancy
knjizevnost.1019hercog,
> Moraću da bacim par radova odatle, čisto da Sale H. vidi u kom smeru NE
> BI trebalo da razvija svoj literarni opus...
Šta mogu kad sam zapao u takvo raspoloženje... BTW Jeste li vi pročitali
moje ostale priče. Zapeli ste za ove dve zadnje ("I golubovi plaču" i
"Tuga"). Hteo bi da čujem vaše mišljenje i o ostalim pričama...
Sale
knjizevnost.1020dcolak,
│ Šta mogu kad sam zapao u takvo raspoloženje... BTW Jeste li vi pročitali
│ moje ostale priče. Zapeli ste za ove dve zadnje ("I golubovi plaču" i
│ "Tuga"). Hteo bi da čujem vaše mišljenje i o ostalim pričama...
AMAN! Pročitao sam sve što si slao ovde :)
No, mislim da ti je i samom jasno da to ain't good ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.1021fancy,
ŮŢ> "Tuga"). Hteo bi da čujem vaše mišljenje i o ostalim pričama...
Nezrelo.
I, Sale, kad nam se vratiš jednog dana... znaš... obraduj nas
i reci da si prestao da budeš junak svojih priča...
Srećno.
knjizevnost.1022princess,
vidim da zelis da "zvucis" zrelo i autoritarno...verovatno se pozivas na svoje
godine....ali si ti prototip infantilnosti i exponiranja....
knjizevnost.1023dr.grba,
>> Šta mogu kad sam zapao u takvo raspoloženje... BTW Jeste li vi
>> pročitali moje ostale priče. Zapeli ste za ove dve zadnje ("I
>> golubovi plaču" i "Tuga"). Hteo bi da čujem vaše mišljenje i o
>> ostalim pričama...
Hajde izaberi neku sam, pa je kao primer svog stila zakači ponovo ovde.
knjizevnost.1024dcolak,
│ vidim da zelis da "zvucis" zrelo i autoritarno...verovatno se pozivas na
│ svoje godine....ali si ti prototip infantilnosti i exponiranja....
A ovom porukom tvoj autoritet zrelosti i mudrosti ćutanja
dolazi do izražaja :))
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.1025paki,
> vidim da zelis da "zvucis" zrelo i autoritarno...verovatno se pozivas na
> svoje godine....ali si ti prototip infantilnosti i exponiranja....
Princess, uvek me zanimalo, jel ti i govoriš s ovakvim pauzama
između rečenica ili je to zamena za 'onaj' glas ("err...")?
knjizevnost.1026fancy,
ŮŢ> vidim da zelis da "zvucis" zrelo i autoritarno...verovatno se pozivas na
ŮŢ> svoje godine....ali si ti prototip infantilnosti i exponiranja....
Hmm... da li bi ti bilo teško da ponekad citiraš deo poruke na koju
odgovaraš..? Ako je ovo generalni opis user Fancy-ja onda ja nemam
primedbi, čak bih bio i strožiji... (ali ti si jedna princeza, pa
shodno tome i biraš reči :)
No to ipak ne menja ništa glede literarne vrednosti radova mladog
Hercoga.
Old, too exposed, infantile and... fancy,
Fancy
knjizevnost.1027zolika,
>> P.S. Ipak se čuje "keselem", a ne "kesenem", zašto?
To se možda čuje u Kikindi. Pravilno je "köszönöm". Izvinjavam se za ovako
kasno repliciranje, al' sam moramo da sačekam da se smiri ludilo oko LRP :-)
knjizevnost.1028zolika,
>>>> The brain is wider than the sky, Od mora je veći mozak,
>>
>> Ipak stavi "Od NEBA je veći mozak", jer...
Tačno, tačno. Toliko me je zaslepila lepota pesme, da sam, eto, prevideo
ponavljanje reči "more"...
>> Inače, meni se dopada. Ima ritam. Ima šarm. Zanimljivo je.
Hvala na lepom mišljenju.
knjizevnost.1029novim,
Pedro Salinas:
LJUBAV, SVET UGROčEN
Treba biti pažljiv,
vrlo pažljiv: svet je
danas odveć loman,
i dan ovaj najslabija
tačka je života.
Ni da izgovorim
ime ne smem,
jer glas bi mi raskinuo
ovu nežnu čipku,
izvezenu zracima
sunca i meseca,
ta nedra vazduha.
Treba sniti polagano:
naši snovi odlučuju
ko da su koraci;
za njima ostaju
tragovi, toliko jasni,
da duša ustrepti
videć gde je ispunila
zemlju namerama koje
grobovi bi mogli biti
našeg velikoga htenja.
Da, navrh prstiju
sniti skoro, pošto odjek
sna il' teškog hoda
po tlu tako nežnom,
mogao bi porušiti
basnoslovne kule
nekog Vavilona.
Treba utančati prste:
danas kristal sve je
što god dohvatimo.
I nečija ruka u našoj
može da se u prah stvori
pre vremena,
ako stežemo je jače
nego uspomenu puti.
---------------
Ljubav, ljubav, ljubav,
od čijeg pomamnog
zagrljaja zapucketa
- ispod puti
koja pušta da se grli -
u ljudskome telu
nežnosti i poljupcima:
konačna sudbina
čovečija: kostur.
Ljubav, ljubav, ljubav.
Jer, ko je ikad znao
da li stvara il' rastvara?
I da li nas, kad gorimo,
uzdiže do plama,
ili želi naš pepeo?
Stoga, svet, slab danas,
od nje strepi kao ni od koga.
I do znanja treba dati
svim ljubavnicima
da je život na rubu propasti,
nastave li da se ljube
kao dosad.
Nek svetila zgasnu,
nek predahnu usne,
nek glasovi više
ne zbore: 'Volim te!'
Nek silan mir vlada,
i stišanost obla,
da se slom izbegne
kog bi neke usne tražeći se
donele tom skupu
ishoda što zemlju čine!
Nek jedva i pogled,
nevinost najveća
u telu čoveka,
sačuva ga, ostavi,
budućoj ljubavi,
u toj lakoj zvezdi
što se u očima stani,
i što, buduć odveć čista,
ne može da smrvi ništa.
Toliko je loman svet
- velovi il' kristali -
da se treba kretati po njemu
ko u opsenama,
gde umreti može ljubav
ako šum stvorimo.
Samo
čekanje drhtavo,
disanje potajno,
vera prikrivena,
moći će da spasu
danas
lomnost golemu
ovog sveta.
Lomnost našu.
-----
Pedro Salinas (1892-1950), rođen u Madridu, do građanskog rata
profesor literature u Mursiji i Sevilji, kasnije u izgnanstvu u
SAD (predavao špansku književnost u Baltimoru).
knjizevnost.1030dejanr,
Knjige se sve više izdaju na CD ROM-ovima. Da li je to korak napred ili
korak nazad, da li će "papirnata" knjiga polako izumreti, šta sve donosi
CD ROM i šta je od toga bitno... Pogledajte NOVOSTI/microb 4.813.
knjizevnost.1031dr.grba,
>> │ vidim da zelis da "zvucis" zrelo i autoritarno...verovatno se
>> pozivas na │ svoje godine....ali si ti prototip infantilnosti i
>> exponiranja....
>>
>> A ovom porukom tvoj autoritet zrelosti i mudrosti ćutanja
>> dolazi do izražaja :))
Šta bi sa drugim delom one priče o Baroness od pre par godina?
knjizevnost.1032dr.grba,
>> To se možda čuje u Kikindi. Pravilno je "köszönöm". Izvinjavam se
>> za ovako kasno repliciranje, al' sam moramo da sačekam da se smiri
>> ludilo oko LRP :-)
To sa "l" umesto "n" nisam zapazio u Kikindi, nego u Pešti. Moj dobar
prijatelj, Mađar, inače poliglota, nije znao da mi objasni zašto tako.
A ono oko LRP beše jedan cunami talas. Tek tu i tamo neko bocne, ali evo
i novog kruga napada na Hercoga... (:
----> A Mihajlo Lalić? I on? Ne? Da?... Aha...Da, dadadada... Dobro...
Dovedite ga večeras....
knjizevnost.1033djelovic,
> Knjige se sve više izdaju na CD ROM-ovima. Da li je to korak napred ili
> korak nazad, da li će "papirnata" knjiga polako izumreti, šta sve donosi
> CD ROM i šta je od toga bitno... Pogledajte NOVOSTI/microb 4.813.
Bljah. Ako već hoće da zamene knjige, onda neka ih zamene nečim boljim nego
što su same knjige.
knjizevnost.1034ilazarevic,
> Princess, uvek me zanimalo, jel ti i govoriš s ovakvim pauzama
> između rečenica ili je to zamena za 'onaj' glas ("err...")?
Ja bih rekao da je u pitanju stil. Na primer, ja i ne treba da pogledam
zaglavlje poruke, odmah prepoznam ko je autor (u ovom slučaju) :)
knjizevnost.1035spantic,
>>> P.S. Ipak se čuje "keselem", a ne "kesenem", zašto?
>
> To se možda čuje u Kikindi. Pravilno je "köszönöm". Izvinjavam se za ovako
> kasno repliciranje, al' sam moramo da sačekam da se smiri ludilo oko LRP
Meni su često u Mađarskoj tvrdili kako Mađari iz Vojvodine ko da ne govore
Mađarski. Izgleda da su u pravu :)
knjizevnost.1036spantic,
> Šta bi sa drugim delom one priče o Baroness od pre par godina?
Johnny izjavljuje da napreduje. Malo je doduše zauzet, ali ne zaboravlja
obaveze ;)
knjizevnost.1037ndragan,
/ između rečenica ili je to zamena za 'onaj' glas ("err...")?
Ako se ne varam, to se piše "nh".
knjizevnost.1038dr.grba,
>> Meni su često u Mađarskoj tvrdili kako Mađari iz Vojvodine ko da ne
>> govore Mađarski. Izgleda da su u pravu :)
Istina je. Taj mađarski jezik je evoluirao u nešto što nije više homogeno,
poprimilo je primese srpskog i nemačkog,čak i rumunskog. Ali ovo bi mnogo
bolje mogao da objasni neki Mađar. Je li Zolika raspoložen?
Moj drugar koji je ekspert za ovo nije tu, radi u civilnoj policiji
UNPROFOR u Belom Manastiru...
knjizevnost.1039dr.grba,
>> > Šta bi sa drugim delom one priče o Baroness od pre par godina?
>>
>> Johnny izjavljuje da napreduje. Malo je doduše zauzet, ali ne
>> zaboravlja obaveze ;)
De, da se to malo pogura (:
Mislim, priča (:
knjizevnost.1040dcolak,
│ Šta bi sa drugim delom one priče o Baroness od pre par godina?
Ja još nisam pročitao ni prvi deo :(
Ko ima nek' ga pošalje ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.1041bbaja,
>|| Meni su cesto u Madarskoj tvrdili kako Madari iz Vojvodine ko
>|| da ne govore Madarski. Izgleda da su u pravu :)
Pa vidi se da su Srbi, ali oni izdajnicki.
knjizevnost.1042paki,
> / između rečenica ili je to zamena za 'onaj' glas ("err...")?
>
> Ako se ne varam, to se piše "nh".
Svodi se na isto :)
Ovo moje je valjda amerikanizovana varijanta ('Error' - 'or' :)
knjizevnost.1043prvul,
Ů Bljah. Ako već hoće da zamene knjige, onda neka ih zamene nečim boljim
Ů nego što su same knjige.
Ů▄▄
Mislim da nije problem sa novim delima, autori će se već prilagoditi
mediju (hipertekst roman, kako to lepo zvuči :). Problem je sa već
napisanim knjigama, jer odakle neko sada može da zna kako bi LRP ;)
uradili linkove i reference u svojim nadasve opširnim delima :)
knjizevnost.1044novim,
" napisanim knjigama, jer odakle neko sada može da zna
" kako bi LRP ;) uradili linkove i reference u svojim
" nadasve opširnim delima :)
ti linkovi su već urađeni kod LRP, samo se ne ubadaju mišem
(čitanje je hypertextualno po definiciji, jer je memorijsko. o
mogućnostima da se "zameni" knjiga treba videti osvrt iz pera
(dirke?) Hju Kenera, u ovonedeljnim microb-ima. usput, Kener je
izuzetan istoričar i teoretičar literature, a po formaciji je i
matematičar.)
knjizevnost.1045dejanr,
>> Mislim da nije problem sa novim delima, autori će se već prilagoditi
>> mediju (hipertekst roman, kako to lepo zvuči :). Problem je sa već
>> napisanim knjigama, jer odakle neko sada može da zna kako bi LRP ;)
>> uradili linkove i reference u svojim nadasve opširnim delima :)
Tja, naći će se već neko da to uradi umesto njih. Taj mi problem izgleda
mnogo jednostavniji od bojenja filma - a ipak dobar broj starih filmova
(osim Hičkokovih) "obojiše".
knjizevnost.1046ndragan,
/ Meni su često u Mađarskoj tvrdili kako Mađari iz Vojvodine ko da ne
/ govore Mađarski. Izgleda da su u pravu :)
Kako se uzme - kad smo jedared bili u Pešti, moja devojka i njena
cimerka su govorile mađarski kakav se ovde uči u gimnaziji. To je
zvučalo toliko dobro, da nam se u kafani nakačio neki agent koji nam je
posle priznao da je izgledalo da dve peštanske studentkinje pokušavaju
da smuvaju i opelješe bogatog stranca (!).
Sve mi je jasno, samo ne znam odakle mu ono "bogat".
E sad, ako se uzme mađarski kakav se govori ovde na ulici, to i jeste
ubi mi ga bože. Poznaju ih iz aviona. Novije termine ionako niko ne zna,
te je tako jedna matična ploča, u prevodu engleski -> mađarski ispala
"kevina longplejka".
knjizevnost.1047janko,
> Mislim da nije problem sa novim delima, autori će se već
> prilagoditi mediju (hipertekst roman, kako to lepo zvuči
> :).
Već postoji prvi hipertekst roman, koji je napisan na papiru, i
objavljan na papiru, pre hiperteksta. ;) Pisao naš čovek, roman
je bio najprodavaniji roman, u svetu, u poslednjih deset
godina, bilo kog autora koji živi kod nas. Ime mu je, nek se
čuje...
knjizevnost.1048janko,
> posle priznao da je izgledalo da dve peštanske
> studentkinje pokušavaju da smuvaju i opelješe bogatog
> stranca (!).
>
> Sve mi je jasno, samo ne znam odakle mu ono "bogat".
To je bilo vreme kada su za Mađare svi stranci bili bogati. :)
knjizevnost.1049dr.grba,
>> posle priznao da je izgledalo da dve peštanske studentkinje
>> pokušavaju da smuvaju i opelješe bogatog stranca (!).
>>
>> Sve mi je jasno, samo ne znam odakle mu ono "bogat".
Mora da si bio u farmericama.
knjizevnost.1050ilazarevic,
> Šta bi sa drugim delom one priče o Baroness od pre par godina?
Treba pitati Bandita da li je voljan da je nastavi.
knjizevnost.1051veca,
Majkl Vajding
KUPOVANJE FARMERKI U BELMEJNU
farmerke.arjknjizevnost.1052dejanr,
>> > Šta bi sa drugim delom one priče o Baroness od pre par godina?
>>
>> Treba pitati Bandita da li je voljan da je nastavi.
Bolje je pitanje ima li materijala :))
knjizevnost.1053spantic,
> Tja, naći će se već neko da to uradi umesto njih. Taj mi problem izgleda
> mnogo jednostavniji od bojenja filma - a ipak dobar broj starih filmova
> (osim Hičkokovih) "obojiše".
I upropastiše ih tako. Ti filmovi su bili prilagođeni crno-beloj tehnici.
knjizevnost.1054ilazarevic,
> Ovo moje je valjda amerikanizovana varijanta ('Error' - 'or' :)
"Err" je glagol, i znači grešiti :) Ima to neke veze za "nh...", obično se
koristi kad pogrešiš ;)
knjizevnost.1055paki,
> "Err" je glagol, i znači grešiti :) Ima to neke veze za "nh...", obično
> se koristi kad pogrešiš ;)
'Err' - glagol? žudno... Mislio sam na njegov izgovor, liči onom
'nhmhmnh...' :)
knjizevnost.1056fancy,
ŮŢ> 'Err' - glagol? žudno... Mislio sam na njegov izgovor, liči onom
Da Paki, glagol... to što si ti hteo ;) kaže se 'ER'...
'FNC
knjizevnost.1057paki,
> Da Paki, glagol... to što si ti hteo ;) kaže se 'ER'...
Tko radi - griješi ;)
knjizevnost.1058.bale.,
Evo spiska raspoloživih knjiga na Internetu (možda ima još...).
Directory of Literature, Electronic Books and Journals
(FILE) About this directory
(DIR) 1990 USA Census Information
(FILE) A.T. Schofield: Another World; or, The Fourth Dimension
(DIR) ACRONYM Dictionary
(DIR) Aesop's Fables
(FILE) Aesop: Fables, Paperless Edition
(FILE) Aesop: Fables, Townsend Translation
(DIR) Agrippa
(FILE) Aladdin and the Magic Lamp
(DIR) Aladdin and the Wonderful Lamp
(DIR) Alice's Adventures in Wonderland
(FILE) Ambrose Bierce: Can Such Things Be
(FILE) Ambrose Bierce: The Devil's Dictionary
(?) American English Dictionary
(FILE) Andrew Dickson White: Warfare of Science with Theology
(FILE) Anthony Hope: The Prisoner of Zenda
(FILE) Anthony Trollope: Ayala's Angel
(FILE) Artephius: The Secret Book (Alchemy)
(DIR) Association for Computers & the Humanities Electronic Newsletter
(FILE) Baroness Orczy: The Scarlet Pimpernel
(FILE) Beowulf (F.B. Gummere Translation)
(FILE) Booker T Washington: Up From Slavery
(FILE) Bram Stoker: Dracula
(FILE) Bram Stoker: Dracula's Guest
(DIR) Bryn Mawr Clasical Review
(DIR) CIA World Factbook 1991
(FILE) CIA: Psychological Operations in Guerilla Warfare
(FILE) CIA: World Fact Book 1990
(FILE) CIA: World Fact Book 1991
(FILE) CIA: World Fact Book 1992
(FILE) Carl Sandburg: Chicago Poems
(FILE) Charles Darwin: The Voyage of the Beagle
(FILE) Charles Dickens: A Christmas Carol
(FILE) Charles Dickens: The Chimes
(FILE) Charles Dickens: The Cricket on the Hearth
(FILE) Charles G Roberts: The Forge in the Forest
(FILE) Charlotte Gilman: Herland
(FILE) Christopher Morley: Parnassus on Wheels
(DIR) Clinton's Inaugural Address
(DIR) Collections, extracts, etc by Subject
(DIR) Commentaries on the Classics
(DIR) Complete Shakespeare
(DIR) Complete Works of Shakespeare
(FILE) Dale A Grote: Study Guide to Wheelock Latin
(FILE) Daniel Young: Scientific Secrets, 1861
(FILE) David Graham Phillips: Susan Lenox: Her Rise and Fall
(FILE) David Hume: An Enquiry Concerning Human Understanding
(FILE) Decartes: Discourse on Reason
(FILE) Doyle: His Last Bow
(FILE) Doyle: Hound of the Baskervilles
(FILE) Doyle: Sign of Four
(FILE) Doyle: Study in Scarlet
(FILE) Doyle: The Adventures of Sherlock Holmes
(FILE) Doyle: The Casebook of Sherlock Holmes
(FILE) Doyle: The Memoirs of Sherlock Holmes
(FILE) Doyle: The Poison Belt
(FILE) Doyle: The Return of Sherlock Holmes
(FILE) Doyle: Through the Magic Door
(FILE) Doyle: Valley of Fear
(FILE) E-zine list (electronically accessible zines)
(DIR) EJournal (Electronic News Gathering)
(FILE) Edgar Allan Poe: The Cask of Amontillado
(FILE) Edgar Allan Poe: The Pit and the Pendulum
(FILE) Edgar Allan Poe: The Tell-Tale Heart
(FILE) Edgar Rice Burroughs: A Princess of Mars
(FILE) Edgar Rice Burroughs: Tarzan of the Apes
(FILE) Edgar Rice Burroughs: The Beasts of Tarzan
(FILE) Edgar Rice Burroughs: The Gods of Mars
(FILE) Edgar Rice Burroughs: The Return of Tarzan
(FILE) Edgar Rice Burroughs: Thuvia, Maid of Mars
(FILE) Edgar Rice Burroughs: Warlord of Mars
(FILE) Edwin Abbott: Flatland
(FILE) Eleanor H. Porter: Just David
(DIR) Electronic Antiquity : Communicating The Classics
(DIR) Electronic Journals & Newletters
(DIR) Electronic books (from UMN)
(DIR) Electronic newsletters and journals (from UNT)
(DIR) Electronic newspapers (from eff.org)
(DIR) Electronic serials (from cic.net)
(FILE) Emily Bronte: Wuthering Heights
(DIR) Factsheet Five Electronic
(DIR) Far From the Madding Crowd
(FILE) Federalist Papers
(DIR) Federalist Papers, The
(FILE) Francis Bacon: The New Atlantis
(FILE) Frederick Douglass: Narrative
(FILE) Gene Stratton-Porter: At the Foot of the Rainbow
(FILE) Gene Stratton-Porter: Freckles
(FILE) Gene Stratton-Porter: The Song of the Cardinal
(FILE) Geoffrey Chaucer: Canterbury Tales
(FILE) George Mac Donald: At the Back of the North Wind
(DIR) Gift of the Magi, The
(FILE) H Ryder Haggard: King Solomon's Mines
(FILE) HG Wells: The Invisible Man
(FILE) HG Wells: The Time Machine
(FILE) HG Wells: The War of the Worlds
(FILE) Harold Bell Wright: The Uncrowned King
(FILE) Henry Longfellow: The Song of Hiawatha
(DIR) Herland
(FILE) Herman Melville: Moby Dick
(FILE) Hippocrates: Hippocratic Oath and Law
(DIR) Historical Documents
(FILE) Horatio Alger Jr: Cast Upon the Breakers
(FILE) Horatio Alger Jr: Ragged Dick
(FILE) Horatio Alger Jr: Struggling Upward
(DIR) Hunting of the Snark, The
(?) Index of Poetry magazine (search)
(FILE) JBS Haldane: Daedalus, or Science of the Future
(FILE) JM Barrie: Peter Pan
(FILE) Jack London: The Call of the Wild
(FILE) Jack London: To Build a Fire
(FILE) James Allen: As a Man Thinketh
(DIR) Jargon
(FILE) Jargon File v2.9.10, July 1992
(FILE) John Buchan: The Thirty-Nine Steps
(FILE) John Bunyan: Pilgrim's Progress
(FILE) John Cleland: Fanny Hill
(FILE) John Goodwin: E-Mail 101
(FILE) John Goodwin: Elements of E-Text Style
(FILE) John Milton: Paradise Lost
(FILE) John Milton: Paradise Regained
(FILE) John Stuart Mill: On Liberty
(FILE) John Stuart Mill: The Subjection of Women
(FILE) Joseph Conrad: Heart of Darkness
(FILE) Joseph Conrad: Lord Jim
(FILE) Joseph Conrad: Secret Sharer
(FILE) Jules Verne: Round the Moon
(FILE) Julse Verne: From the Earth to the Moon
(FILE) Kate Stephens: American Thumb-Prints
(DIR) King James Bible
(FILE) L Frank Baum: The Marvelous Land of Oz
(FILE) L Frank Baum: The Wonderful Wizard of Oz
(DIR) Language Journals from CICNet
(DIR) Latin Texts
(FILE) Lewis Carroll: Alice's Adventures in Wonderland
(FILE) Lewis Carroll: Jabberwocky
(FILE) Lewis Carroll: The Hunting of the Snark
(FILE) Lewis Carroll: Through the Looking Glass
(FILE) Listservs in Literature
(FILE) Listservs in Writing
(DIR) Literary e-journals (from cic.net)
(FILE) Louisa May Alcott: Little Women
(FILE) Lucy Montgomery: Anne of Avonlea
(FILE) Lucy Montgomery: Anne of Green Gables
(FILE) Lucy Montgomery: Anne of the Island
(FILE) Lysander Spooner: No Treason
(FILE) Mark Twain: A Connecticut Yankee in King Arthur's Court
(FILE) Mark Twain: A Ghost Story
(FILE) Mark Twain: A New Crime
(FILE) Mark Twain: Extracts from Adam's Diary
(FILE) Mark Twain: My Watch
(FILE) Mark Twain: Niagara
(FILE) Mark Twain: Political Economy
(FILE) Mark Twain: The Adventures of Huckleberry Finn
(FILE) Mark Twain: The Adventures of Tom Sawyer
(FILE) Mark Twain: The Great Revolution in Pitcairn
(FILE) Mark Twain: Tom Sawyer Abroad
(FILE) Mark Twain: Tom Sawyer, Detective
(FILE) Mark Twain: What is Man?
(FILE) Marx & Engels: Communist Manifesto
(FILE) Mary Roberts Rinehart: Bab: A Sub-Deb
(FILE) Mary W Shelley: Frankenstein
(FILE) Mary Wollstonecraft: A Vindication of the Rights of Woman
(DIR) Moby Dick
(DIR) NREN for All: Insurmountable Opportunity
(DIR) Narrative of the life of Frederick Douglass
(FILE) Nathaniel Hawthorne: The House of the Seven Gables
(FILE) Nathaniel Hawthorne: The Scarlet Letter
(FILE) Norman Coombs: The Black Experience in America
(FILE) Norman F Joly: The Dawn of Amateur Radio in the UK and Greece
(FILE) O Henry: The Gift of the Magi
(DIR) O Pioneers!
(FILE) Odd de Presno: The Online World
(DIR) Oedipus Trilogy, The
(FILE) Omar Khayyam: Rubaiyat
(DIR) Oxford Archives (United Kingdom)
(DIR) PI to One Million Digits
(DIR) Paradise Lost
(DIR) Peter Pan
(FILE) Plato: Crito (Jowett Translation)
(FILE) Plato: The Republic (Jowett Translation)
(DIR) Poetry
(DIR) Poetry (hippocrene-offerings)
(DIR) Poetry and Creative Writing Texts from Sunsite (UNC)
(DIR) Postmodern Culture
(DIR) Preprints, Transactions of the American Philological Association
(FILE) Principia Discordia
(DIR) Project Gutenberg
(DIR) Project Gutenberg
(DIR) Project Runeberg (Sweden)
(DIR) Publishers' catalogs
(DIR) Quotations
(FILE) Rabindranath Tagore: Gitanjali (Song Offerings)
(FILE) Ralph Parlette: The University of Hard Knocks
(FILE) Robert Louis Stevenson: Kidnapped
(FILE) Robert Louis Stevenson: New Arabian Nights
(DIR) Roget's Thesaurus
(DIR) Roget's Thesaurus (Published 1911)
(FILE) Roget: Thesaurus of 1911
(FILE) Rudyard Kipling: The Jungle Book
(FILE) Saki: Reginald
(FILE) Saki: Reginald in Russia
(FILE) Saki: The Chronicles of Clovis
(DIR) Scarlet Letter, The
(?) Search Aesop's Fables
(?) Search Electronic Books
(?) Search a database of song lyrics
(?) Search a full text database of poetry
(?) Search journalism periodicals
(?) Search science fiction reviews
(?) Search the Project Gutenburg files
(?) Search the Science Fiction Series Guide
(DIR) Shakespeare
(TEL) Shakespeare Plays Database (Dartmouth)
(TEL) Shakespeare Sonnets Database (Dartmouth)
(FILE) Sinclair Lewis: Our Mr. Wrenn
(FILE) Sir Thomas More: Utopia
(DIR) Sleepy Hollow
(DIR) Software
(DIR) Song of Hiawatha
(FILE) Sophocles: Oedipus Trilogy
(DIR) Square Root of 2
(FILE) Steven Crane: The Red Badge of Courage
(FILE) Stevenson: Dr Jekyll and Mr Hyde
(DIR) Strange Case of Dr. Jekyll and Mr. Hyde
(DIR) TOCS-IN: Tables of Contents of journals of interest to classicists
(DIR) Tales by Edgar Allan Poe
(TEL) The Dante Project (Divine Comedy and reviews)
(FILE) Thomas Hardy: Far from the Madding Crowd
(FILE) Thoreau: Civil Disobedience
(DIR) Through the Looking Glass
(DIR) Time Machine, The
(FILE) Tommaso Campanella: The City of the Sun
(DIR) United We Stand
(DIR) University press catalogs
(DIR) Various ETEXT Resources on the Internet (from wiretap.spies.com)
(FILE) Vatasyayana: Love Teachings of Kama Sutra
(DIR) Vergil
(FILE) Virgil: Aeneid (Dryden Translation)
(FILE) W. Somerset Maugham: Of Human Bondage
(FILE) Walter Scott: Chronicles of the Canongate
(FILE) Walter Scott: Ivanhoe
(FILE) Walter Scott: The Keepsake Stories
(DIR) War of the Worlds, The
(FILE) Washington Irving: Legend of Sleepy Hollow
(FILE) Wasserman: Killing Our Own
(?) Webster's Dictionary
(FILE) Willa Cather: O Pioneers!
(FILE) Willa Cather: The Song of the Lark
(FILE) William James: Essays in Radical Empiricism
(DIR) Wiretap Online Library (from wiretap.spies.com)
(DIR) Wit and Humor (Satire)
(DIR) Zen and the Art of the Internet
(DIR) Zines (from etext.archive.umich.edu)
(DIR) Zines (from wiretap.spies.com)
Hm... Elektronskih časopisa svakako ima mnooogo više, ne obraćajte pažnju.
Regards from .bale. !
#:*)+-<
knjizevnost.1059.bale.,
Alisa u zemlji čuda. Na žalost, fali 11. poglavlje (od ukupno 12). Na
engleskom, naravno.
alice.zipknjizevnost.1060.bale.,
Aladinova čarobna lampa.
aladin.zipknjizevnost.1061fancy,
ŮŢ> Tko radi - griješi ;)
Tko vrijedi - leti... (patentirano u Srbiji poslednjih godina...)
.F nO morE.
knjizevnost.1062ilazarevic,
> Bolje je pitanje ima li materijala :))
Ne znam... smisliće Džoni već nešto ;)
knjizevnost.1063ilazarevic,
> 'Err' - glagol? žudno... Mislio sam na njegov izgovor, liči onom
> 'nhmhmnh...' :)
Err je glagol :) Radi jasnosti iskaza, predlažem da usvojimo "nh" (nemoj neko
da čita "narodni heroj" ;) konvenciju.
knjizevnost.1064ivanna,
> Evo spiska raspolozivih knjiga na Internetu (mozda ima jos...).
>
> (?) American English Dictionary
ako je ovo to sto pise da jeste,
bilo bi jaaaako lepo od tebe kad bi
nam isti ucinio dostupnim :)
knjizevnost.1065dr.grba,
>> Alisa u zemlji čuda. Na žalost, fali 11. poglavlje (od ukupno 12).
Da li je moguće da je to poglavlje namerno izostavljeno? Mislim, shareware
koncept i slično...
knjizevnost.1066vitez.koja,
#=> (FILE) Ambrose Bierce: The Devil's Dictionary
#=> (FILE) Mark Twain: Tom Sawyer Abroad
#=> (FILE) Mark Twain: Tom Sawyer, Detective
ovo bi bilo dobro kad bi neko :) doneo ovdi.
knjizevnost.1067spantic,
Uz poruku su pesme Miloša Crnjanskog ( sva hvala pripada novimu :)
sa SEZAMa koje sam prilagodio da rade sa Win Poem. To je lep program
koji prikazuje tekstove. Po zamisli pesme :)
Pošto nama engleske nisu previše nužne, a Crnjanski je bio tu,
priredio sam ih za korišćenje.
U arhivi su dva fajla: jedan u 1250 kodnoj strani, spreman za EE
Win 3.1 a u drugoj je isti tekst ali u 852 ako neko hoće da ga šeta
u YUSCII.
Win Poem imate u ovoj temi uz poruku 6.674
Nadam se da će nekom biti od koristi :)
wp_mc.zipknjizevnost.1068novim,
" This is for the Net. Enjoy.
"
" Neuromancer
" by
" William Gibson
nije baš lrp, al' je blizu: odatle je cyberspace, etc. čista
klas'ka, bolan! :)
neuroman.zipknjizevnost.1069dr.grba,
>> nije baš lrp, al' je blizu: odatle je cyberspace, etc. čista
>> klas'ka, bolan! :)
Htede reći kiberpank. Jedna od najlepših grana SF-a u poslednjih 20 godina.
I jedna od najlepših knjiga tog žanra.
knjizevnost.1070novim,
" Alisa u zemlji čuda. Na žalost, fali 11. poglavlje
" (od ukupno 12). Na engleskom, naravno.
evo stiže i to poglavlje :)
alice11.zipknjizevnost.1071ndragan,
/ Mora da si bio u farmericama.
Otkud oni znaju da drugo ni nemam :)
knjizevnost.1072.bale.,
>> (?) American English Dictionary
>
> ako je ovo to sto pise da jeste,
> bilo bi jaaaako lepo od tebe kad bi
> nam isti ucinio dostupnim :)
He... Onaj znak pitanja oznacava pretrazivanje. Otkucas rec i ona
ode serveru koji ti vrati objasnjenje i sinonime :)
knjizevnost.1073.bale.,
> ovo bi bilo dobro kad bi neko :) doneo ovdi.
Primio k znanju...
knjizevnost.1074.bale.,
> Da li je moguće da je to poglavlje namerno izostavljeno? Mislim,
> shareware koncept i slično...
I meni je sumnjivo...
knjizevnost.1075spantic,
Da ne bi neko duplirao, ovo je preneseno:
186071 Nov 27 22:19 godsmars.erb.Z
109461 Nov 27 22:26 maidmars.erb.Z
72443 Nov 27 22:28 poison.dyl.Z
144945 Nov 27 22:21 prinmars.erb.Z
202809 Nov 27 22:25 return.erb.Z
125275 Nov 27 22:23 warmars.erb.Z
knjizevnost.1076spantic,
Edgar Rice Burroughs: The Gods Of Mars
godsmars.zipknjizevnost.1077spantic,
The Return Of Tarzan, Edgar Rice Borroughs
return.zipknjizevnost.1078spantic,
A Princess Of Mars, Edgar Rice Borroughs
prinmars.zipknjizevnost.1079spantic,
The Warlords Of Mars, Edgar Rice Borroughs
warmars.zipknjizevnost.1080spantic,
Tuvia, Maid Of Mars, Edgar Rice Borroughs
maidmars.zipknjizevnost.1081spantic,
The Poison Belt, A. C. Doyle
poison.zipknjizevnost.1082wizard,
> The Return Of Tarzan, Edgar Rice Borroughs
Srđane, uozbilji se. ;)
Daj malo Embrouza Birsa i H.Dž.Velsa, zanemari Tarzana i ostale majmune. :)
knjizevnost.1083.bale.,
>> The Return Of Tarzan, Edgar Rice Borroughs
>
> Srđane, uozbilji se. ;)
>
> Daj malo Embrouza Birsa i H.Dž.Velsa, zanemari Tarzana i ostale
> majmune. :)
:))))))))))))))))))))))))))))
Evo Srđanu, ako ga ne mrzi, onaj spisak što je vitez.koja ostavio, da
prenese umesto mene... Ako ne, ja ću, ali malo kasnije.
===============================
6.1066 CIVILIZACIJA.4:knjizevnost
vitez.koja, 23.11.93. 21:08, 191 chr
Odgovor na 6.1058, .bale., 22.11.Pon 15:07
---------------------------------------------------------
#=> (FILE) Ambrose Bierce: The Devil's Dictionary
#=> (FILE) Mark Twain: Tom Sawyer Abroad
#=> (FILE) Mark Twain: Tom Sawyer, Detective
ovo bi bilo dobro kad bi neko :) doneo ovdi.
----------------------------------------------- 6.1066---
Bale
knjizevnost.1084dejanr,
>> (FILE) Mark Twain: Tom Sawyer Abroad
>> (FILE) Mark Twain: Tom Sawyer, Detective
Tom Sawyer, Detective je izdato i kod nas, doduše davno. Zvalo se
"Tom Sojer kao detektiv", i sećam se da sam kao klinac to uzimao
iz biblioteke i čitao. žini mi se da ne beše ništa posebno
zanimljivo. Tom Sawyer Abroad nisam ni znao da postoji, so... :)
knjizevnost.1085peca,
!! Ako nekoga zanimaju detalji, mogu jos malo da se prisetim :)
zanimaju mene posto sam i pitao:)Narocito ako bi se setio
gde to ima da se nabavi :))
PECA
p.s. - sta je na kraju bilo sa tim Iznogudom - Fantomasom?
knjizevnost.1086madamov,
> The Poison Belt, A. C. Doyle
Vidim ja da je vreme za novi direktorijum na Sezamu. B) Da ga krstimo KNJIGE
ili ROMANI? B)
knjizevnost.1087dejanr,
>> zanimaju mene posto sam i pitao:)Narocito ako bi se setio
>> gde to ima da se nabavi :))
Ja imam tih šest komada što su kod nas izdate - verovatno ima i
po knjižarama, videh komplet u knjižari Bata pre mesec-dva. Ako
te zanima, mogu nekad na Klub da ti donesem prvih par knjiga pa
da vidiš da li će ti se dopasti stil.
>> p.s. - sta je na kraju bilo sa tim Iznogudom - Fantomasom?
Na žalost, ne znam. Kod nas je, rekoh, izdato 6 knjiga i to su, ako
sam dobro razumeo, prvih 6 u seriji. U predgovoru piše da su napisali
50 (ili tako nešto) ali ne kaže šta se desilo u poslednjoj i da li je
ta poslednja planirana da bude poslednja. Ako neko zna, neka kaže.
knjizevnost.1088spantic,
> Daj malo Embrouza Birsa i H.Dž.Velsa, zanemari Tarzana i ostale majmune. :)
Kad stigne, stigne ;)
knjizevnost.1089spantic,
> Evo Srđanu, ako ga ne mrzi, onaj spisak što je vitez.koja ostavio, da
Xm, ja ih kupim sa onog ftp.halcyon.com. Nešto sam video. Sad ću biti malo
u gužvi, ništa ne obećavam.
knjizevnost.1090spantic,
> Vidim ja da je vreme za novi direktorijum na Sezamu. B) Da ga krstimo
> KNJIGE ili ROMANI? B)
Neka bude šta hoće, samo da ga daju :)
knjizevnost.1091dr.grba,
>> Daj malo Embrouza Birsa i H.Dž.Velsa, zanemari Tarzana i ostale
>> majmune. :)
Daj Semjuela Dilejnija, Zelaznija, Dika ....
Eeeee, kad bi bilo....
knjizevnost.1092dr.grba,
>> p.s. - sta je na kraju bilo sa tim Iznogudom - Fantomasom?
Postao je kalif umesto kalifa.
knjizevnost.1093dmiladinovic,
>> Vidim ja da je vreme za novi direktorijum na Sezamu. B) Da ga krstimo
>> KNJIGE ili ROMANI? B)
Hmmm, nesto kao elektronska biblioteka...
Ideja je savrsena, meni je zapravo vise puta pala napamet te stoga jedan
glas za.
Panta bi mogao za bibliotekara, pajdon za modatekara.
knjizevnost.1094vitez.koja,
#=> Xm, ja ih kupim sa onog ftp.halcyon.com. Nešto sam video. Sad ću
#=> biti malo u gužvi, ništa ne obećavam.
polako, živelo se do sada i bez toga :) ...
sk
knjizevnost.1095spantic,
> Daj Semjuela Dilejnija, Zelaznija, Dika ....
Njima nisu istekla autorska prava pa ih nisu ni prebacili,
knjizevnost.1096dr.grba,
>> Njima nisu istekla autorska prava pa ih nisu ni prebacili,
Pa zar je Vilijemu Gibsonu isteklo autorsko pravo? Kako ovde stoje stvari?
Dilejni i Zelazni su se pojavili u literaturi mnogo pre Gibsona...
knjizevnost.1097.bale.,
One tri knjige sto je trazio vitez.koja su na putu... Nemojte da ih
saljete.
knjizevnost.1098.bale.,
The Internet Wiretap 1st Online Edition of
THE DEVIL'S DICTIONARY
by
AMBROSE BIERCE
Copyright 1911 by Albert and Charles Boni, Inc.
A Public Domain Text, Copyright Expired
Released April 15 1993
Entered by Aloysius of &tSftDotIotE
aloysius@west.darkside.com
ab1.zipknjizevnost.1099.bale.,
Internet Wiretap Edition of
TOM SAWYER, DETECTIVE by MARK TWAIN
From "The Writings of Mark Twain, Volume XX"
Copyright 1903, Samuel Clemens.
This text is placed in the Public Domain, May 1993.
mt1.zipknjizevnost.1100.bale.,
Internet Wiretap Edition of
TOM SAWYER ABROAD by MARK TWAIN
From "The Writings of Mark Twain, Volume XX"
Copyright 1903, Samuel Clemens.
This text is placed in the Public Domain, May 1993.
mt2.zipknjizevnost.1101wizard,
> THE DEVIL'S DICTIONARY
>
> by
>
> AMBROSE BIERCE
Jeah! Hvala. :)
knjizevnost.1102veca,
>> Zanimljivo, a sta mislis o "Pravilu privlacnosti" istog pisca.
Ne znam otkud se ovo našlo u 'deponiji' ali ajde.
Ne sećam se da li sam tu knjigu pročitala ;) ali ako jesam, znači
da nije ostavila utisak. "Manje od nule" sam čitala, ali me nije
oduševila, iz prostog razloga što je hvaljena na sva usta, kao
hit, naročito što je bila prvo njegovo delo. OK. pošto je bila
prvenac, možda može i da mu se oprosti, ali ne vidim čemu toliko
hvale, kad je gomila filmova pravljena na istu foru, da zabavi
omladinu. Možda kao primer dekadencije američke omladine, ali i
kulture stvaralštva.
knjizevnost.1103novim,
uz poruku je "Matematički čovek" Roberta Muzila, ogled o
duhovnom smislu matematike, jedna od retkih i lepih pohvala
koje je književnost uputila matematici. :)
matcovek.zip