EXTRA.4

21 Jul 1993 - 04 Dec 1993

Topics

  1. automobili (581)
  2. avioni (18)
  3. hi.fi (404)
  4. samogradnje (26)
  5. fotografija (40)
  6. biznis (719)
  7. sf (286)
  8. zvezde (474)
  9. misterije (1637)
  10. sport (327)
  11. eng (1)
  12. etf (74)
  13. mg (110)
  14. tv (45)
  15. razno (180)

Messages - zvezde

zvezde.202 moma, -> #200, jerry
> Btw, gde si ti nestao? Poprilicno si me ohladio. Nestade > covek iz cista mira zajedno sa djetetom. Nemoj vise tako > da me 'ladis! J. Neko od nas (ili vas koji idete do BG) je falio, pa ste ga cekali. Posto je bilo vec 16:26, i posto nije imalo smisla da i nas dvojica koji idemo samo 4-5 stanica dalje cekamo, rekao sam "odosmo nas dvoje u voz", nadajuci se da ce te vi ubrzo za nama. Izgleda da to niko nije cuo. Nemas sta da se brines za nas, nismo mali. Ipak, sledeci put cemo se obavezno javiti vodji puta. Pozdrav, Moma
zvezde.203 ilazarevic,
Evo ga potpuni izveštaj... Uživajte. izvestaj.zip
zvezde.204 dejanr, -> #203, ilazarevic
>> Evo ga potpuni izveštaj... Uživajte. Hvala puno, Ivane! Za one koji ne znaju kakav je to izveštaj, radi se o izletu grupe Sezamovaca u Petnicu prethodne subote. Išli su da gledaju zvezde a ispalo je da su najviše gledali roštilj :)) Na izletu su bili jerry, minja., ivanna, nestor, skerl, paki, umajstorovic, kriss, ilazarevic i Lidija (koja nije sa Sezama). Nemojte da vam bude žao da download-ujete ova 3-4 k, stvarno vredi pročitati :)
zvezde.205 ilazarevic, -> #204, dejanr
> jerry, minja., ivanna, nestor, skerl, paki, umajstorovic, > kriss, ilazarevic i Lidija (koja nije sa Sezama). Ispravka: bili su i moma i njegov sinčić :)
zvezde.206 kriss, -> #204, dejanr
>> Za one koji ne znaju kakav je to izveštaj, radi se o izletu >> grupe Sezamovaca u Petnicu prethodne subote. Išli su da >> gledaju zvezde a ispalo je da su najviše gledali roštilj :)) Ajd da počnemo od broja 1 :))) Kakvi su komentari, dejane? :)
zvezde.207 dejanr, -> #206, kriss
>> Ajd da počnemo od broja 1 :))) Kakvi su komentari, dejane? :) Pa, kratko rečeno, tako nešto sam i očekivao :))
zvezde.208 shootman,
Glede izvestaja sa rostiljijade :) , moze li se to dobiti u txt formatu ili direktno ovde, jer poruka ima samo 4 kb (a ima poruka i od 20kb koje vise po konferencijam :(
zvezde.209 ilazarevic, -> #208, shootman
> Glede izvestaja sa rostiljijade :) , moze li se to dobiti u txt formatu Mislim da nema neke potrebe, svi imamo ZIP :) a previše je slati 9k u jednoj poruci.
zvezde.210 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.94 > dejanr > >> Pošto je svemir beskonačan... > > Da li je? Teorijski ne... Praktično da, ali samo ako su teorije tačne. ;)
zvezde.211 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.67 > dejanr > Odakle 90%? Mislim da su solidan broj zvezda dvojne i trojne zvezde, > a tu opada verovatnoća postojanja planeta zbog jakih gravitacionih > polja. Preko 50% sjajnih tačkica koje vidimo na nebu su višestruki sistemi zvezda. Međutim, ja ne mislim da značajno opada verovatnoća postojanja planeta u dvojnim sistemima. Primera radi, da je Jupiter imao samo 50-ak posto veću masu, sijao bi kao zvezda (i ovakav kakav je on više energije zrači nego što je prima od Sunca) jer bi se dostigla kritična masa, tj. pritisak, tj. temperatura da unutar njega započnu termonuklearne reakcije. Kad bi Jupiter bio sunce, to se ne bi drastično odrazilo na život na Zemlji - verovatno bi se nivo okeana podigao, zime se skratile ili potpuno nestale, klima bi se potpuno poremetila, prosečna temperatura bi porasla za 5-10°C - ali daleko od toga da bi opstanak života na Zemlji bio doveden u pitanje. Sasvim je lako zamisliti sistem sa dve, pa i tri, zvezde u kojem postoji planeta čak sa uslovima relativno sličnim Zemlji, a život može nastati u nekom svom obliku i u drastično različitim uslovima nego što su ovi u kojima smo se mi namnožili. > Drugo, mislim da sam čitao da su pre par godina indirektno ali pouzdano > dokazali postojanje planeta u jednom od susednih sistema, tj. lociran > je neki od velikih brzo rotirajućih planetarnih džinova nalik na "naš" > Jupiter ili Saturn. Možda ne govorimo o istoj stvari, ali ja znam baš za suprotan slučaj - naime dokazano je DIREKTNO, ali NEPOUZDANO :)) da neka masa kruži oko Alpha Centauri (uh, valjda beše ona). Da li planeta, da li gomila asteroida, da li mrtva zvezda - to se naravno još uvek ne može znati...
zvezde.212 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.61 > kriss > (nije otkrivena ni jedna planeta van > Sunčevog sistema), mada se predpostavlja da ih ima 90% zvedzda. Ko to pretpostavlja?!
zvezde.213 dejanr, -> #210, wizard
>> > > Pošto je svemir beskonačan... >> > >> > Da li je? >> >> Teorijski ne... Praktično da, ali samo ako su teorije tačne. ;) Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. Recimo da se on desio pre 20 milijardi godina (plus ili minus). Znači da je svetlost koju je emitovao danas stigla najviše na daljinu od 20 milijardi svetlosnih godina, ili da je prečnik svemira 40 milijardi svetlosnih godina. Materija je prešla tek delić tog rastojanja. Dakle, 40-tak milijardi svetlosnih godina odavde nema ničega... manj ako je negde drugde bio još neki big-bang :) 40 milijardi svetlosnih godina je dosta veliki broj, ali je zanemarljiv prema beskonačnosti :)
zvezde.214 zormi, -> #213, dejanr
*>> > > Pošto je svemir beskonačan... *>> > *>> > Da li je? *>> *>> Teorijski ne... Praktično da, ali samo ako su teorije tačne. ;) * * Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. Recimo da se on desio * pre 20 milijardi godina (plus ili minus). Znači da je svetlost * koju je emitovao danas stigla najviše na daljinu od 20 milijardi * svetlosnih godina, ili da je prečnik svemira 40 milijardi * svetlosnih godina. Materija je prešla tek delić tog rastojanja. Logično rasudjivanje, ali je matematički dokazano da svemir nema granica. :) E sad, kako, to je duža priča. U najkraćem, prostor-vreme je zakrivljen i zatvara se sam u sebe. Ne može se doći do granice svemira, a pogotovu izaći "napolje".
zvezde.215 zormi, -> #211, wizard
* naime dokazano je DIREKTNO, ali NEPOUZDANO :)) da neka masa kruži oko * Alpha Centauri (uh, valjda beše ona). Ne, mislim da je Vega. Alpha Centauri je dvojna zvezda, a u neposrednoj njenoj blizine je i treća - Proxima Centauri koja je smedji patuljak i nama najbliža zvezda, što joj i ime kaže.
zvezde.216 dejanr, -> #214, zormi
>> Logično rasudjivanje, ali je matematički dokazano da svemir nema >> granica. :) Ne može se matematički dokazati da svemir ima ili nema granica. Može se samo postaviti neki sistem aksioma i onda na osnovu njega izvoditi neke teoreme i zaključci iz kojih bi najzad, recimo, sledilo da svemir nema granica. Međutim, ti zaključci (pod pretpostavkom da su izvedeni korektno) su u skladu sa prirodom samo onoliko koliko su te aksiome u skladu sa prirodom. Ako se neka aksioma pokaže "sumnjivom", i čitava teorija izvedena iz nje, premda ostaje "tačna" u tom aksiomatskom sistemu, prestaje da se smatra "tačnom" u smislu koji pridajemo toj reči. Recimo, Ajnštajnovom teorijom je revidiran dobar deo Njutnove fizike, s tim što Njutnova fizika ostaje "tačna" pod uslovima na kojima je zasnovana. Danas smatramo da, pri većim brzinama, Ajnštajnova fizika bolje odražava realnost, ali je i ona "tačna" samo onoliko koliko su joj aksiome (da su svi referentni sistemi ravnopravni i da je brzina svetlosti ista u svim referentnim sistemima) tačne. Ako se jednom formuliše bolja teorija, i razni zaključci koji proizilaze iz Ajnštajnove fizike izgubiće na značaju. >> U najkraćem, prostor-vreme je zakrivljen i zatvara se sam u sebe. Ne >> može se doći do granice svemira, a pogotovu izaći "napolje". Hmmm... ne znam da li bi to bila dobra definicija za pojam "beskonačno". Recimo da si zatvoren u lopti prečnika 100 metara koja je od nekog materijala koji ne možeš da probiješ. Iz te lopte ne bi mogao da izađeš, ali teško da bi rekao da su njene dimenzije "beskonačne". Osim toga, ti možda ne bi mogao da percepiraš bilo kakav svet izvan te lopte (pošto je ona, recimo, na odgovarajući način "uzemljena" pa ne propušta ni zračenja), ali to još ne bi značilo da izvan nje nema ničega!
zvezde.217 peca.st,
!-> A ako umeju da putuju nadsvetlosnim !-> brzinama? Moje (verovatno loše) razmišljanje na tu temu je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim brzinama jer time postižemo efekat boravka na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom videćeš samog sebe. Peđa.
zvezde.218 peca.st, -> #213, dejanr
!-> Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. !-> Recimo da se on desio pre 20 milijardi !-> godina (plus ili minus). Znači da je !-> svetlost koju je emitovao danas stigla !-> najviše na daljinu od 20 milijardi !-> svetlosnih godina, ili da je prečnik !-> svemira 40 milijardi svetlosnih godina. !-> Materija je prešla tek delić tog !-> rastojanja. Prilikom big banga oslobodila se enormna količina energije, pa mislim da je vrlo moguće da se materija kretala brzinom koja je ili vrlo blizu svetlosne ili možda čak i veća od nje. Za mene je to (bio) jedini način da se postigne brzina veća od brzine svetlosti. Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo manji od 40 milijardi godina. Peđa.
zvezde.219 peca.st, -> #218, peca.st
!-> Prilikom big banga oslobodila se enormna !-> količina Taman što sam ovo gore napisao, pročitao sam u Politici na stranama "nauka i tehnologija" ovo: "...Kao celina, Svemir je, svakako, veći od njegovog vidljivog dela, jer se u prvoj nanosekundi postojanja dogodila eksplozija brža od širenja svetlosti. Međutim, astronomi ne mogu da mere ono što ne vide, ali do sada nisu uspeli da izmere ni veličinu vidljivog dela..." Tekst je potpisao Momčilo Đurić. Peđa.
zvezde.220 kriss, -> #212, wizard
>> Ko to pretpostavlja?! E ti kad mi ne bi replicirao ;)) Pa valjda oni koji se bave time, a? Podatak nisam izmislio, pročitao sam ga negde, i to u obliku da je veoma verovatno da svakih 9 od 10 zvezda sličnih našem suncu (možda je ovo trebalo dopisati) ima svoje planetarne sisteme ...
zvezde.221 dejanr, -> #217, peca.st
>> Moje (verovatno loše) razmišljanje na tu temu >> je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim >> brzinama jer time postižemo efekat boravka >> na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš >> iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom >> videćeš samog sebe. Hmmm... to što sebe tamo "vidiš" ne znači da si stvarno tamo. Recimo, kada staneš ispred ogledala, vidiš sebe što opet ne znači da si tamo iza ogledala... Bar se nadam :)
zvezde.222 boris, -> #218, peca.st
Za sirenje svemira posle big banga je vezano pozadinsko zracenje cija je temperatura nekih 3-4 kelvina (ako me pamcenje dobro sluzi) i iz toga se moze izvuci brzina sirenja svemira, a i sta se desavalo u big bangu jer to zracenje datira iz tog vremena. Posledica toga je Olbersov paradoks, ili zasto je nocno nebo tamno (ako ima beskonacno zvezda onda bi trebalo da bude bljestavo belo). Bilo bi lepo da nam neko od astronoma to bolje objasni, jer se ja ovoga secam iz jedne stare galaksije. Boris
zvezde.223 dejanr, -> #218, peca.st
>> Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo >> manji od 40 milijardi godina. Dobro, nek je i 120 milijardi svetlosnih godina. To i dalje nije beskonačno, čak je prema beskonačnosti zanemarljiva cifra ;))
zvezde.224 milan, -> #213, dejanr
> Recimo da je tačna teorija o big-bang-u. Recimo da se on desio > pre 20 milijardi godina (plus ili minus). Znači da je svetlost > koju je emitovao danas stigla najviše na daljinu od 20 milijardi > svetlosnih godina, ili da je prečnik svemira 40 milijardi > svetlosnih godina. Materija je prešla tek delić tog rastojanja. Ne prečnik svemira je i dalje samo 20 mlrd svetlosnih godina! Kako je počeo iz kvazi singulariteta svaka tačka je centar. Ne treba ga zamišljati euklidički već hiperbolički. Osim toga je brzina svetlosti ograničena pa bilo koje dve tačke me mogu biti udaljenije od 20 mlrd svetlosnih godina čak i da su se kretale brzinom svetlosti. Novije procene su još "skromnije" - 12mlrd svetlosnih godina a optički horizont je jedno 9mlrd. Najudaljenije (dakle i najstarije) galaksije su otprilike toliko stare. Pl poz M
zvezde.225 milan, -> #219, peca.st
> Taman što sam ovo gore napisao, pročitao sam u > Politici na stranama "nauka i tehnologija" ovo: > "...Kao celina, Svemir je, svakako, veći od njegovog > vidljivog dela, jer se u prvoj nanosekundi postojanja > dogodila eksplozija brža od širenja svetlosti. Međutim, > astronomi ne mogu da mere ono što ne vide, ali do sada > nisu uspeli da izmere ni veličinu vidljivog dela..." Prva rečenica iz citata je tačna (svemir je veći od vidljivog dela jer je ono što je puklo u vreme tzv. inflacije nevidljivo) ali je druga besmislena. Nije se dogodila "eksplozija brža od širenja svetlosti" nego se kosmos prvo naglo pa zatim sporije širio, ali i dalje u granicama brzine svetlosti. Nijedan relevantan model kosmosa koji ignoriše relativistička ograničenja nije poznat u literaturi. Pl poz M
zvezde.226 maksa, -> #216, dejanr
<><> Recimo da si zatvoren u lopti prečnika 100 metara koja <><> je od nekog materijala koji ne možeš da probiješ. Iz te <><> lopte ne bi mogao da izađeš, ali teško da bi rekao da <><> su njene dimenzije "beskonačne". Osim toga, ti možda ne <><> bi Ako si mislio na sferu, ti si u prvoj rečenici odredio njenu dimenziju, i samim tim ona nije beskonačna. Meni ovo ne štima kao analogija jer kretanje po svemiru u kontekstu prethodnih poruka nije podrazumevalo "izbijanje na drugi kraj nečega" nego "stizanje do kraja nečega". Pretpostavljam da Klein-ova boca verovatno bolje odgovara opisu "zakrivljen, i zatvara se sam u sebe" (zormi), pa je možda bolja analogija (od sfere) za ono na šta je čovek mislio. Dosta je dati sebi (imaginarni, 'fala bogu :) zadatak da kreneš s kraja na kraj Moebius-ove trake, ili još bolje, da pređeš na njenu drugu stranu. ;) <><> Hmmm... ne znam da li bi to bila dobra definicija za <><> pojam "beskonačno". Možda nije loše "dužina jedne strane Moebius-ove trake" ? :)
zvezde.227 zormi, -> #223, dejanr
*>> Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo *>> manji od 40 milijardi godina. * * Dobro, nek je i 120 milijardi svetlosnih godina. To i dalje nije * beskonačno, čak je prema beskonačnosti zanemarljiva cifra ;)) Ne vredi, ne možeš ga premeriti :) Relativistička fizika (na kojoj je izgradjen pomenuti dokaz) je vrlo nelogična, od same početne aksiome da se velike brzine ne mogu prosto sabirati. Možemo da se bacimo i u filozofiju: kad bi došao da granice svemira (kad bi to bilo moguće) izgubio bi sve reference, uključujući i vreme i rastojanja. Evo još jednog primera nelogičnosti: svemir se širi, svako se od svakog udaljuje, ali se ne može utvrditi gde je centar! Kako to shvatiti? Zamisli dvodimenzionalni život na površini balona koji se polako naduvava. Dvodimenzionalna bića na balonu videće kako se njihov svet širi i kako se udaljavaju, ali ne mogu odrediti centar odakle širenje potiče (znaju za samo dve dimenzije, za nas koji znamo za tri dimenzije to je prosto - centar balona). Oni takodje ne mogu odrediti granice svoga sveta - za njih se zatvara sam u sebe. E sad, mi smo trodimenzionalna bića, a svemir je prostor-vreme. Ako se uvede komplexno vreme u formule, dobiju se slični rezultati: svemir je konačan - ali nema granice, širi se - ali nema centar... itd.
zvezde.228 bigbrada, -> #223, dejanr
>>> Dakle, ne mora da znači da je prečnik svemira mnogo >>> manji od 40 milijardi godina. > > Dobro, nek je i 120 milijardi svetlosnih godina. To i dalje > nije beskonačno, čak je prema beskonačnosti zanemarljiva cifra > ;)) A šta ako se svemir i dalje širi? I to priblizno istom brzinom? Zar onda ne bi bilo logično to što je za nas beskonačan (naime ne mozemo ga "sustići" u njegovom širenju)? Brada.
zvezde.229 bigbrada, -> #217, peca.st
>! -> A ako umeju da putuju nadsvetlosnim >! -> brzinama? > > Moje (verovatno loše) razmišljanje na tu temu > je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim > brzinama jer time postižemo efekat boravka > na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš > iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom > videćeš samog sebe. > > Peđa. Pogledaš IZA sebe? Ako putuješ brzinom većom od brzine svetlosti, ti NE MOčEŠ videti iza sebe, jer svetlost ne može da dođe do tebe (ti se krećeš brže od nje!!!) Kažeš efekat boravka na dva mesta u isto vreme. Baš je u tome caka - nije isto vreme! Vreme se menja! Navešću jedan eksperiment koji je izvela NASA. Dva atomska časovnika, su podešena da pokazuju potpuno isto vreme. Zatim je jedan stavljen u avion, dok je drugi ostao na Zemlji. Posle nekoliko sati neprekidnog letenja velikom brzinom (ne secam se koliko dugo, ni kojom brzinom), avion je sleteo, i upoređeno je vreme koje su pokazivali časovnici. Atomski sat koji je bio u avionu je KASNIO u odnosu na onaj sat koji je ostao na Zemlji!!! Eto četvrte dimenzije! Kretanje kroz vreme! Brada.
zvezde.230 ssokorac, -> #217, peca.st
─┼┤ iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom ─┼┤ videćeš samog sebe. Za to je kriva nesavršenost čula vida a ne kretanje :).
zvezde.231 peca.st, -> #221, dejanr
!-> Hmmm... to što sebe tamo "vidiš" ne znači !-> da si stvarno tamo. Naravno, ali se dobija efekat toga, što sam i napisao. Neko ko bi gledao sa strane onog koji ide brzinom većom od brzine svetlosti, video bi dva lika i ne bi mogao da zna koji je pravi! U ogledalu bi. :) Peđa.
zvezde.233 vitez.koja, -> #217, peca.st
> je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim > brzinama jer time postižemo efekat boravka može neko da mi objasni zašto je brzina svetlosti uzeta za najveću ? (samo nemojte da mi kažete 'evo vidiš ovu formulu, i kad bi bilo u>c tada bi potkorena veličina bila negativna' ). sk
zvezde.234 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.45 > peca.st > Susret > dve različite svemirske vrste, barem ja tako mislim, doveo > bi do potpunog uništenja jedne od njih, jer bi strah da ona > druga strana ne pokuša invaziju bio prevelik da bi se savladao. Vrlo čudno zaključivanje... Naime, ako polaziš od pretpostavke da se "oni ne pojavljuju", to znači da su "oni" sposobni da dođu do ovde, pa i da budu ovde - a da ih mi ne primetimo. Vrlo je naivno pomisliti da oni sa takvom tehnologijom nisu u stanju da vrlo lako izvrše invaziju, ako to zaista žele. žinjenica da to ne čine je, barem meni, dovoljan dokaz da im to i nije namera. žinjenica da su stigli do ovde je, barem meni, dovoljan dokaz da imaju stabilno uređene društvene odnose i da dugoročno planiraju svoje akcije i ponašanje, tako da im se ne može dogoditi neki Lenjin, Gadafi, Šešelj ili Sadam koji bi poželeo da nas "invazuje". ;) > Rat bi bio neminovan, to znaju i oni, pa se ne pojavljuju. Daleko od toga da bi bio neminovan, ali ako bi ga i bilo, bio bi sasvim kratak. S druge strane, mislim da je SETI program veoma važan i da bi našoj civilizaciji koristilo konačno saznanje o toj stvari - bez obzira na rezultat. Naime, i u slučaju da dobijemo konačan dokaz da vanzemaljska inteligencija ne postoji, a posebno u slučaju da se dokaže da postoji, mislim da će ljudi početi da se malo racionalnije, dugoročnije i odgovornije ponašaju i razmišljaju. Naročito u slučaju da se dobije odgovor iz nekog bliskog sistema u stilu: "A ima vas još?! Dolazimo!" ;))))
zvezde.235 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.66 > debelijencija > Takođe smatram da šansa da se ostvari neki kontakt sa nekim > vanzemaljcima ->0, a i ako do toga dođe, dok mi uspostavimo protokol za > komunikaciju... :) Možda vanzemaljci ne vole ZModem? :) Meni je najinteresantnija za razmatranje mogućnost velike razlike u brzini (metabolizmu, razmišljanju, ne u kretanju) između nas i ev. "posetilaca". Šta ako na naše najobičnije "da" ili "ne" moraju da čekaju po nekoliko generacija? To bi, na primer, bio, sasvim dovoljan razlog da ne stupaju u kontakt sa nama, gnjavatorima... :))
zvezde.236 wizard, -> #213, dejanr
> 40 milijardi svetlosnih godina je dosta veliki broj, ali je zanemarljiv > prema beskonačnosti :) Možda se nismo razumeli - i ja kažem da je svemir konačan, ali samo teorijski. Praktično - nikad nećemo moći da dođemo do njegove ivice - ako je brzina svetlosti zaista granična za kretanje materije. A i sve jedno nam je na koju stranu krenuli, pošto smo u centu svemira.
zvezde.237 wizard, -> #226, maksa
> <><> Hmmm... ne znam da li bi to bila dobra definicija za > <><> pojam "beskonačno". > > Možda nije loše "dužina jedne strane Moebius-ove trake" ? :) Ili površina Klajnove boce? ;)) Ima tu jedam problem - praktičan čovek bi uzeo farbu, prefarbao traku ili bocu, video koliko je farbe potrošio, pomnožio sa prosečnom potrošnjom i rekao nam dužinu/površinu. ;))
zvezde.238 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.207 > ilazarevic > Postojanje planeta se utvrđuje na osnovu poremećaja u kretanju zvezde > usled gravitacije planeta, te je nemoguće otkriti planete Zemljinog tipa. Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? ;))
zvezde.239 wizard, -> #224, milan
> Osim > toga je brzina svetlosti ograničena pa bilo koje dve tačke me > mogu biti udaljenije od 20 mlrd svetlosnih godina čak i da su se > kretale brzinom svetlosti. Najluđi deo fizike - c + c = 2c => c + c = c :))) > Novije procene su još "skromnije" - 12mlrd svetlosnih godina > a optički horizont je jedno 9mlrd. Najudaljenije (dakle i > najstarije) galaksije su otprilike toliko stare. .... a naša galaksija je njima najstarija. ;))
zvezde.240 wizard, -> #220, kriss
> E ti kad mi ne bi replicirao ;)) Pa, mali, ;) ko ti je kriv kad si "replikabilan". ;))) > i to u obliku da je veoma verovatno da > svakih 9 od 10 zvezda sličnih našem suncu (možda je ovo trebalo > dopisati) ima svoje planetarne sisteme ... Pa, VEROVATNO je trebalo dopisati. :)))
zvezde.241 majkl, -> #213, dejanr
> Dakle, 40-tak milijardi svetlosnih godina odavde nema ničega... ... u našem modelu BigBang-a.
zvezde.242 pele,
Apropo prethodnih poruka o Big Bengu. Pre koju nedelju na TV Bastilji gostovao je jedan naš naučnik koji inače radi u USA i izneo nove hipoteze o izgledu i pona- šanju svemira. Elem,on je rekao da je jedna od hipoteza ta da svemir izgleda kao kaktus,tj. da nije izotropan a samim tim i homogen ( što su jedne od osnovnih pretpostavki izgleda svemira.Dalje,to znači da svaki od tih kraka tog zamišljenog kakusa predstavlja svemir za sebe tako da ukoliko bi se pokazale kao tačne pretpostavke o pulsirajućem svemiru da to ne mora da znači da se odnosi na kompletan svemir ( kakus ) već na pojedine grane koje postoje same za sebe,evoluiraju,kolapsiraju pa opet nastaju u novom Big Bengu koji ne utiče na ostale svemire. Sve u svemu,nešto kao hipoteza o mehurastom svemiru. Meni ovo izgleda vrlo interesantno pa da čujem komentare. pele.
zvezde.243 djelovic, -> #229, bigbrada
> je da je apsolutno nemoguće putovati nadsvetlosnim > brzinama jer time postižemo efekat boravka > na dva mesta u isto vreme - ako pogledaš > iza sebe dok putuješ nadsvetlosnom brzinom > videćeš samog sebe. To je isto kao kada bi rekao da se ne može putovati brže od zvuka jer bi u suprotnom mogao da pričaš i da čuješ ono što si malopre rekao :-). Pored toga, ako si brži od svetlosti onda ne vidiš ništa što je iza tebe jer svetlost ne stiže do tebe :-).
zvezde.244 djelovic, -> #228, bigbrada
> A šta ako se svemir i dalje širi? I to priblizno istom brzinom? > Zar onda ne bi bilo logično to što je za nas beskonačan (naime > ne mozemo ga "sustići" u njegovom širenju)? I ako se širi, zar neće da mi pukne kuća? :-)
zvezde.245 ilazarevic, -> #239, wizard
> Najluđi deo fizike - c + c = 2c => c + c = c :))) Nije ni toliko lud :) Sve to sledi jedno iz drugog, dok se ne dođe do postulata teorije. Uvek je moguće izgraditi jedan sistem zakona pod uslovom da se aksiome i teoreme međusobno ne potiru. Ajnštajn je upravo to i izveo, a to što se mi ubijamo da ga i praktično potvrdimo je čisto naš problem...
zvezde.246 ilazarevic, -> #236, wizard
> A i sve jedno nam je na koju stranu krenuli, pošto smo u centu svemira. Nismo BAŠ u centru, ali smo dovoljno blizu. Barem tako kažu posmatranja kvazara.
zvezde.247 ilazarevic, -> #233, vitez.koja
> može neko da mi objasni zašto je brzina svetlosti uzeta za najveću ? Iz prostog razloga što je bilo potrebno da se teorija zasnuje na nečemu, a čika Ajnštajnu se svidelo da to bude brzina svetlosti. Svaka teorija mora da pretpostavi da je nešto tačno, pa da iz toga izvodi svoje zakone.
zvezde.248 ilazarevic, -> #238, wizard
> Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? ;)) Pa reklo bi se da planeta nije radio-izvor :) U svakom slučaju, mogao bih da kažem da nije pulsar ;)
zvezde.249 ilazarevic, -> #242, pele
> Sve u svemu,nešto kao hipoteza o mehurastom svemiru. O ovome se u principu može svašta reći/pisati, ali teško da ćemo stići do nekog zaključka ako ne znamo šta je čovek stvarno hteo da kaže. Poznato je da TV predstavljanja nauke (kod nas, a i šire) obično spadnu na najsmešnija uprošćavanja.
zvezde.250 peca.st, -> #229, bigbrada
!-> Pogledaš IZA sebe? Ako putuješ brzinom !-> većom od brzine svetlosti, ti NE MOčEŠ !-> videti iza sebe, jer svetlost ne može da !-> dođe do tebe (ti se krećeš brže od !-> nje!!!) Jao bre pa ovo mi u opšte nije palo na pamet. žekaj malo. Šta bi onda video iza sebe kada bi se kretao brzinom većom od svetlosne? !-> jedan eksperiment koji je izvela NASA. Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. Peđa.
zvezde.251 milan, -> #241, majkl
>> Dakle, 40-tak milijardi svetlosnih godina odavde nema ničega... > > ... u našem modelu BigBang-a. A koji je "njihov" model? Pl poz M
zvezde.252 milan, -> #248, ilazarevic
>> Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? ;)) > > Pa reklo bi se da planeta nije radio-izvor :) U svakom slučaju, mogao bih > da kažem da nije pulsar ;) Postoji i supstancijalnija razlika, primetna i na velikim daljinama, na kojima se slaba zračenja ne mogu registrovati: To je ogromna razlika u masama (između planete i patuljaste zvezde) koja čini da su perturbacije u putanji zvezde oko koje rotira planeta, sasvim drugačije od perturbacija koje izaziva nevidljiva zvezda blizanac. Pl poz M
zvezde.253 ndragan, -> #216, dejanr
/ Ne može se matematički dokazati da svemir ima ili nema granica. Može Lobačevski je izveo astronomski dokaz da je svemir zakrivljen; u sistemu trouglova između dva položaja zemlje i para odabranih tačaka na nebu uspeo je da izmeri defekt trougla (koliko je zbir uglova manji od pi) negde već na šestoj decimali, a imao je opremu koja je omogućavala da tera do desete. Jedino se ne sećam šta je iz toga sledilo - da jeste ili nije beskonačan. A da je kriv, kriv je.
zvezde.254 zormi, -> #245, ilazarevic
* Uvek je moguće izgraditi jedan sistem zakona pod uslovom * da se aksiome i teoreme međusobno ne potiru. Ajnštajn je upravo to i izveo, * a to što se mi ubijamo da ga i praktično potvrdimo je čisto naš problem... Mnogi se ubijaju i da ga obore, pa nikako da uspeju, a to je lakše nego dokazati teoriju, potreban je samo jedan kontradokaz ;). Uvodjenje brzine svetlosti kao najveće moguće je bilo relativno logična stvar u to vreme koja je rešila mnoge nagomilane probleme i kontradikcije u experimentima. Tzv. specijalna teorija relativiteta je potom lako proistekla iz toga, sa svim svojim neverovatnim rezultatima (usporavanje vremena, skraćivanje dužina, čudan način sabiranja brzina...). Medjutim, pravi Ajnštajnov doprinos nauci zbog čega je legenda predstavlja tzv. opšta teorija relativiteta, na kojoj je radio 15-tak godina posle toga dok je nije izbacio. Radi se o uklapanju gravitacije u teoriju sa sve zakrivljavanjem prostora... itd. Od tada je prošlo 70-tak godina i nikako da se teorija obori, već se stalno potvrdjuje. Medjutim, teorija ima i jednu rupu: singularitet u npr. crnim rupama ili početnom trenutku Big Bang-a. Tu jednačine opšte teorije relativiteta otkazuju...
zvezde.255 vvelisavljev, -> #231, peca.st
> Neko ko bi gledao sa strane onog koji ide brzinom > većom od brzine svetlosti, video bi dva lika i ne bi > mogao da zna koji je pravi! Ja mislim da nebi video ništa. Kako da vidi nešto što se kreće brzinom većom od brzine svetlosti? Možda bi ovo moglo da se uporedi sa probijanjem "zvučnog zida". (?)
zvezde.256 peca.st, -> #243, djelovic
!-> Pored toga, ako si brži od svetlosti onda !-> ne vidiš ništa što je iza tebe jer !!!!! !-> svetlost ne stiže do tebe :-). Šta je ništa? Peđa. P.S. Replicirao si na pogrešnu poruku, al nema veze. :)
zvezde.257 peca.st, -> #234, wizard
!-> to zaista žele. žinjenica da to ne čine !-> je, barem meni, dovoljan dokaz da im to i !-> nije namera. žinjenica da su stigli do !-> ovde je, barem meni, Tačno. Upravo sam to i mislio. Naime, oni zaista ne žele invaziju, ne žele rat sa nama. Međutim, kada bi mi znali za njih (i da oni znaju da mi znamo za njih) javio bi se strah od mogućih poteza onog drugog. Pošto su oni očigledno nadmoćniji mi bi nastradali. Upravo zbog toga što ne žele rat, a kada bi se pojavili pred nama došlo bi do njega, oni se ne pojavljuju. Peđa.
zvezde.258 dcolak, -> #255, vvelisavljev
│ Ja mislim da nebi video ništa. Kako da vidi nešto što se kreće brzinom │ većom od brzine svetlosti? Možda bi ovo moglo da se uporedi sa │ probijanjem "zvučnog zida". (?) Da bi čovek video nešto u njegovo oko moraja da uleti svetlost odbijena od predmeta koji posmatra. E sad, ako gledamo predmet koji leti brzinom svetlosti i to sa strane, dakle on nam ulece u vidokrug sa desne i nestaje sa leve strane, onda, ćemo ga mi sigurno videti, zašto ne bi? Svetlost se kreće istom brzinom so, desilo bi se to da bi videli avion sasvim lepo u trenutku kad ima brzinu svetlosti, a što bi on više ubrzavao, njegov lik bi bio sve providniji i providniji, da bi na kraju, na ne znam kojoj V > C postao nevidljiv za nas.. Naravno da bi ovaj expetiment isprobali morali bi imati uređaj koji registuje slike mnogo brže nego oko.. Jer, za nas su i krilca najobičnijeg ventilatora skoro nevidljiva kad se zavrte punom brzinom... Well, moguće da je sve ovo što sam napisao gomila gluposti, a možda i nije :) But, sva ova priča se odnosi na svetlosnu viziju. Sledge DAMMIR!
zvezde.259 debelijencija, -> #238, wizard
!=?> Eh..., a kako onda razlikovati planetu od belog patuljka? Pa, planeta nije bela! :))
zvezde.260 djelovic, -> #256, peca.st
> > ne vidiš ništa što je iza tebe jer > !!!!! > > svetlost ne stiže do tebe :-). > > Šta je ništa? "Ništa" je bila stilska figura da bi dao primer :-). A pošto se (prema današnjim teorijama) ne možemo kretati brže od svetlosti, onda je i to naše "ništa" nepostojeće :-).
zvezde.261 bigbrada, -> #256, peca.st
> Šta je ništa? > > Peđa. Ne kaže se da VIDIŠ ništa, nego da NE VIDIŠ ništa... Brada.
zvezde.262 bigbrada, -> #250, peca.st
> Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli > da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. > > Peđa. Da, sporije se stari, tj. vreme sporije prolazi, tj. krećeš se sporije u vremenu, tj. početak razotkrivanja 4. dimenzije!!! Brada.
zvezde.263 ilazarevic, -> #252, milan
> je ogromna razlika u masama (između planete i patuljaste zvezde) > koja čini da su perturbacije u putanji zvezde oko koje rotira > planeta, sasvim drugačije od perturbacija koje izaziva nevidljiva > zvezda blizanac. Kako bismo mogli da precizno utvrdimo šta se stvarno nalazi u tom planetarnom sistemu, ako dobijemo rezultat da određena masa postoji? Teško (čini mi se) jer je teorijski moguće da postoji takav slučaj u kojem će postojati tri li četiri gasna džina veća od Jupitera, koji nisu (svaki posebno) dovoljno masivni da formiraju zvezdu Recimo da se zbog nekog specifičnog spleta okolnosti nisu pri nastajanju sistema "slepili" u jedno veliko telo, vceć da se kreću odvojeno, po različitim orbitama. Pod uslovom da je zbir njihovih masa jednak masi jednog belog ili smeđeg patuljka, mi ne bismo mogli da utvrdimo da li je u pitanju zvezda ili planeta/planete.
zvezde.264 ilazarevic, -> #250, peca.st
> Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli > da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. Ovaj fenomen zove se dilatacija vremena. Sem njega, postoji i kontrakcija dužine, tj. skraćivanje tela po pravcu kretanja (ako se posmatra iz sistema koji miruje).
zvezde.265 niklaus, -> #237, wizard
> Ima tu jedam problem - praktičan čovek bi uzeo farbu, prefarbao > traku ili bocu, video koliko je farbe potrošio, pomnožio sa > prosečnom potrošnjom i rekao nam dužinu/površinu. ;)) U redu je to... ali kako bi to izračunao da si, na primer, mrav koji se kreće po Moebius-ovoj traci. Nema ni dovoljno farbe, ni merač ra- stojanja dostojan problema. (: (:niklaus:)
zvezde.266 niklaus, -> #229, bigbrada
> Pogledaš IZA sebe? Ako putuješ brzinom većom od brzine > svetlosti, ti NE MOčEŠ videti iza sebe, jer svetlost ne > može da dođe do tebe (ti se krećeš brže od nje!!!) Pa ne bi mogao svejedno... polomio bi vrat. ((: (;niklaus:)
zvezde.267 ilazarevic, -> #254, zormi
> Mnogi se ubijaju i da ga obore, pa nikako da uspeju, a to je lakše nego > dokazati teoriju, potreban je samo jedan kontradokaz ;). Ne mogu da obore teoriju, jer ne mogu da nađu nijednu logičku ili matematičku grešku. Ako nema grešaka, teorija može da stoji. Kontradokaz ne mogu da nađu, jer teorija opisuje uslove (brzine veće od c/4) koje mi teško možemo da dostignemo.
zvezde.268 ilazarevic, -> #257, peca.st
> Tačno. Upravo sam to i mislio. Naime, oni zaista > ne žele invaziju, ne žele rat sa nama. Međutim, kada A zašto ne bi bilo moguće da oni ne funkcionišu kao ljudi? Mi ovde svi uporno posmatramo vanzemaljce kao manje-više preslikane ljude, koji ne moraju da izgledaju kao mi ali se sigurno ponašaju u dlaku isto. Možda oni jednostavno ne znaju šta je to "rat" ili "invazija", jer nikada nisu imali potrebe da ratuju. Možda su se razvijali u potpuno drugom pravcu (i smeru). Možda... :)
zvezde.269 debelijencija, -> #250, peca.st
!=?> žekaj malo. Šta bi onda video iza sebe kada !=?> bi se kretao brzinom većom od svetlosne? Koliko ja razumem tu stvar, ono što je ispred tebe. Izgleda šašavo, ali ja ne vidim da me leđa više bole! :)
zvezde.270 majkl, -> #251, milan
> A koji je "njihov" model? Mala nepreciznost :) U poruci 9.204 ove konferencije dao sam jedan mogući scenario. BigBang dolazi daleko posle. Po tom modelu, u krajnjoj liniji, van ovog dela postojećeg nalazi se prapolje. Ono na šta bi se prvo moglo 'naleteti' mogle bi biti neke vrste struna.
zvezde.271 majkl, -> #262, bigbrada
>> Za taj experiment sam čuo. Kao zaključak su izveli >> da se sporije stari pri kretanju velikim brzinama. > Da, sporije se stari, tj. vreme sporije prolazi, tj. > krećeš se sporije u vremenu, tj. početak razotkrivanja 4. > dimenzije!!! Mislim da postoji jedno večno Sada (za sve sisteme) u kome budućnost prelazi u prošlost. Može se posmatrati stanje sistema X i Y (neka se kreće velikom brzinom u odnosu na X) u nekom trenutku i ponovo posle nekog vremena. Procesi, pa i oni kojima merimo vreme, u sistemu Y su usporeni (zašto se to dešava ne znam, možda je sužen prostor virtuelnim česticama). I to je sve. Vremenske dimenzije nema.
zvezde.272 ognjen, -> #250, peca.st
)-> Jao bre pa ovo mi u opste nije palo na pamet. )-> Cekaj malo. Sta bi onda video iza sebe kada )-> bi se kretao brzinom vecom od svetlosne? Stvar je u tome da ne bi video nista! Mrak (odsustvo svetlosti). Sve crno! Kapiras? ;)
zvezde.273 peca.st, -> #272, ognjen
!-> Stvar je u tome da ne bi video nista! !-> Mrak (odsustvo svetlosti). To je ono što prvo pada na pamet - ali meni ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog zida? Peđa.
zvezde.274 wizard, -> #250, peca.st
> žekaj malo. Šta bi onda video iza sebe kada > bi se kretao brzinom većom od svetlosne? Pa ništa ne bi video, logično... A ne bi video ništa ni ispred sebe, jer da bi video nešto mora do tvog oka da dođe svetlost, a pošto se krećeš brže od svetlosti, to što bi došlo do tvoga oka bi se u odnosu na tebe kretalo većom brzinom od brzine svetlosti - pa samim tim to ne bi ni bila svetlost... Ukratko, ako hoćeš da razgledaš, idi sporije od svetlosti... ;)
zvezde.275 wizard,
conf join EXTRA.4 conf reply 9.371 > dejanr > Lepo bi bilo kada bismo > mogli da se, nadsvetlosnom brzinom, udaljimo 2000 svetlosnih godina > od Zemlje, uperimo teleskop ka njoj i gledamo kako je (i da li je ;) > Brut ubio Cezara, to bi bio gotovo vremeplov (doduše, samo u jednom > smeru). A potom se istom brzinom vratimo na Zemlju i sačekamo još 2000 godina pa gledamo nas same kako na razdaljini od 2000 sv. godina gledamo kako Brut ubija Cezara... i eto ti vremeplova u drugom smeru. ;)
zvezde.276 dejanr, -> #275, wizard
>> > Lepo bi bilo kada bismo >> > mogli da se, nadsvetlosnom brzinom, udaljimo 2000 svetlosnih godina >> > od Zemlje, uperimo teleskop ka njoj i gledamo kako je (i da li je ;) >> > Brut ubio Cezara, to bi bio gotovo vremeplov (doduše, samo u jednom >> > smeru). >> >> A potom se istom brzinom vratimo na Zemlju i sačekamo još 2000 godina >> pa gledamo nas same kako na razdaljini od 2000 sv. godina gledamo kako >> Brut ubija Cezara... i eto ti vremeplova u drugom smeru. ;) Hmm... ne vidim gde je tu vremeplov u drugom smeru. U prvom slučaju se nalazimo u 2000-toj godini i gladamo nešto što se dogodilo u nultoj (tj. -45-toj) godini, a u drugom slučaju smo u 4000-toj godini i gledamo nešto što se dešava 2000-te godine. U oba slučaja gledamo u (svoju) prošlost.
zvezde.277 milan, -> #253, ndragan
> Lobačevski je izveo astronomski dokaz da je svemir zakrivljen; u sistemu > trouglova između dva položaja zemlje i para odabranih tačaka na nebu > uspeo je da izmeri defekt trougla (koliko je zbir uglova manji od pi) > negde već na šestoj decimali, a imao je opremu koja je omogućavala da > tera do desete. Gospode Bože! Gde si pronašao tu besmislicu? Kako se ma kakav defekt mogao meriti sredstvima iz tog vremena? Pa tek je oko 1920 prvi put izmereno kretanje apogeja Merkura kao prvi ozbiljniji dokaz da prisustvo velikih masa menja zakrivljenost prostora tj. da je opšta teorija relativnosti verovatno korektnija od Njutnovske teorije gravitacije. Pl poz M P.S. Ovo mi liči na čuveni ruski vic iz komuno-imperijalnih vremena: U Tretjakovskoj galeriji vodič vodi grupu turista kroz deo sa portretima. Na prvom je čovek sa modelom lokomotive u ruci. Vodič kaže: "To je Ivanov, on je pronašao lokomotivu!". Na drugom je čovek sa sijalicom u ruci. Vodič kaže: "To je Petrov, on je pronašao sijalicu!". Na trećem je čovek sa antenom u ruci. Vidič kaže: "To je Mihajlov, on je pronašao radar!". Na četvrtom je čovek u građanskom odelu bez ičega uočljivog pri sebi. Jedan turista pita: "Ko je ovaj?" Vodič odsutno odgovara: "A, to je Aleksandrov, on je pronašao prvu trojicu!"
zvezde.278 milan, -> #263, ilazarevic
> se kreću odvojeno, po različitim orbitama. Pod uslovom da je zbir njihovih > masa jednak masi jednog belog ili smeđeg patuljka, mi ne bismo mogli da > utvrdimo da li je u pitanju zvezda ili planeta/planete. Naravno! Ali u nauci se pretpostavlja da nismo naleteli na tako specijalan slučaj. ;)) Uostalom, "otkrivanje" planeta oko obližnjih zvezda nije baš tako razvijena delatnost. Koliko je meni poznato, do pre pet godina - možda se stvar u međuvremenu usavršila - samo se za Bernardovu zvezdu znalo da ima saputnika dimenzija (sic!) Jupitera. Pl poz M
zvezde.279 zormi, -> #273, peca.st
* Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju * svetlosnog zida? Bljesak?... i onda ništa. ;)
zvezde.280 kriss, -> #273, peca.st
**> ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvučnog **> zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog **> zida? Možda bljesak? (ili trenutno aatamljenje)??
zvezde.281 vitez.koja, -> #265, niklaus
#=> U redu je to... ali kako bi to izračunao da si, na #=> primer, mrav koji se kreće po Moebius-ovoj traci. Nema #=> ni dovoljno farbe, ni merač ra- stojanja dostojan #=> problema. (: Obeležiš polaznu tačku, pa meriš rastojanje koje pređeš dok ponovo ne stigneš do polazne tačke. Širinu je jednostavno izmeriti, i eto...
zvezde.282 wizard, -> #276, dejanr
> Hmm... ne vidim gde je tu vremeplov u drugom smeru. U prvom slučaju > se nalazimo u 2000-toj godini i gladamo nešto što se dogodilo u nultoj > (tj. -45-toj) godini, a u drugom slučaju smo u 4000-toj godini i gledamo > nešto što se dešava 2000-te godine. Pazi - snimiš sebe na video kako gledaš Cezara, doneseš to na Zemlju, daš kasetu PTC-u kažeš - kroz dve hiljade godina na toj i toj tački neba, videćete mene kako ovo radim. To ti je isti "vremeplov" kao i onaj tvoj. ;))
zvezde.283 dejanr, -> #282, wizard
>> Pazi - snimiš sebe na video kako gledaš Cezara, doneseš to na Zemlju, >> daš kasetu PTC-u kažeš - kroz dve hiljade godina na toj i toj tački >> neba, videćete mene kako ovo radim. >> >> To ti je isti "vremeplov" kao i onaj tvoj. ;)) Imaš pravo, to jeste neka vrsta pogleda u budućnost, ali ipak nije isti vremeplov kao "moj", jer "mojim" možeš da gledaš bilo koji događaj iz prošlosti koji te zanima (dobro, malo je teže sa događajima koji se odvijaju ispod nekog krova, ali ko ume da putuje kroz hipersvemir valjda ga ta sitnica neće zaustaviti :)), dok u budućnosti možeš da vidiš tek malu klasu u suštini nebitnih događaja.
zvezde.284 ognjen, -> #273, peca.st
)-> ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvucnog )-> zida cujes prasak, sta vidis pri probijanju svetlosnog )-> zida? Pa, verovatno bljesak :)
zvezde.285 ilazarevic, -> #278, milan
> Naravno! Ali u nauci se pretpostavlja da nismo naleteli na > tako specijalan slučaj. ;)) Ja naprotiv obožavam specijalne slučajeve :)
zvezde.286 ilazarevic, -> #273, peca.st
> zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog > zida? Uglavnom ništa :) Ako je verovati Ajnštajnu i Lorencovim transformacijama, ne možeš ni da se krećeš brzinom c. Ako bi uspeo da se krećeš tom brzinom, verovatno se ni pojmovi "videti" i "čuti" ne bi odnosili na naše uobičajene osećaje, već na nešto sasvim deseto :) Tačnije, pitanje je kako bi se to "videti" ili "čuti" manifestovalo. Da li bi na brzinama većim od c mogao da vidiš, i šta bi video? Kakve čestice postoje pri tim brzinama? Sem toga, da li bi običan kosmos bio izbrisan za tebe, a ti bi se kretao kroz bog_zna_šta?
zvezde.287 majkl, -> #273, peca.st
> Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri > probijanju svetlosnog zida? Prema teoriji, približavanjem brzine nekog tela brzini svetlosti, masa bi mu rasla do u beskonačnost. Sa time i sila gravitacije, pa bi ceo svemir kolabrirao.
zvezde.288 bigbrada, -> #273, peca.st
> ne izgleda uverljivo. Ako pri probijanju zvučnog > zida čuješ prasak, šta vidiš pri probijanju svetlosnog > zida? > > Peđa. Bljesak? Brada.
zvezde.289 dgavrilovic, -> #287, majkl
>> Ako pri probijanju zvučnog zida čuješ prasak, šta vidiš pri >> probijanju svetlosnog zida? > > Prema teoriji, približavanjem brzine nekog tela brzini svetlosti, > masa bi mu rasla do u beskonačnost. Sa time i sila gravitacije, pa > bi ceo svemir kolabrirao. Lepo si počeo, ali nisi doveo misao do kraja. Ne bi samo rasla masa već i energija tela, takođe do beskonačnosti. Ima li tu mesta kolabriranju? Pitanje je nebitno jer bi se dimenzije tela, zbog relativističkog efekta, smanjile do u beskonačno i eto singulariteta! Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući u slučaju da je posmatrač taj koji se kreće brzinom svetlosti. Ceo svemir bi otišao u **. Naravno, samo sa tačke gledišta posmatrača, koji i ne bi video kraj jer bi ga ubilo tvrdo zračenje beskrajno malih talasnih dužina. Anjnštajn, ili možda sam gospod bog, je taj problem elegantno rešio: Samo se tela sa nultom masom mirovanja mogu kretati brzinom svetlosti. To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. Radoznalci su potom skontali da se tela sa negativnom masom mirovanja, tahjoni, kreću isključivo brže od svetlosti, ali to je jedna sasvim druga priča. Poenta je u tome da je brzina svetlosti ne samo neprelazna već i nedostupna granica. I tako treba i da ostane.
zvezde.290 ndragan, -> #277, milan
/ Gospode Bože! / Gde si pronašao tu besmislicu? Kako se ma kakav defekt mogao / meriti sredstvima iz tog vremena? Pa tek je oko 1920 prvi put Bibliotetka PMFa Novi Sad, rad samog Lobačevskog, izdanje Naučne knjige iz 1947, knjiga nije bila rasečena (!), slepo crevo (apendiks). Ubi me ako se sećam svih detalja, ali mislim da sam dosta dobro zapamtio. I sve mi se čini da je imao _dovoljno_ precizne instrumente u Rostovu (car platio da se opremi :), e sad možda sam preterao sa brojem decimala, ali se jasno sećam da je isterao dovoljan broj značajnih cifara. Pošto pouzdani svedoci (po definiciji) ne postoje, prekopaj kod sebe pa vidi. Naročito bi bilo zanimljivo prekopati po reakcijama drugih autora. / "To je Ivanov, on je pronašao lokomotivu!". Gde je bila? Lobačevski je ipak malo stariji od tog vremena, i imao je bar petlju da sve to i objavi, za razliku od onog majstora_za_svojeručni_rad, Gausa, koji nije hteo da rizikuje svoje veliko ime zbog poradi neke blesave geometrije, mada je na njoj radio dvadesetak godina, pa nije ništa objavio.
zvezde.291 ndragan, -> #268, ilazarevic
/ posmatramo vanzemaljce kao manje-više preslikane ljude, koji ne moraju Gledam svoju decu kako kažu "kako su glupe ove muve" ili nasednu nekom drugom antropomorfizmu. Kao što pecaroši petsto godina hvataju iste ribe na iste mamke, jer ribe ne mogu da nauče da ih prepoznaju... i verovatno im osim Učenja nedostaju i Raspoloženja, Ideje i ostali softver, a opet možda imaju nešto što mi ne možemo ni zamisliti, i što je nama podjednako neobjašnjivo kao njima, recimo, uputstvo za C++ kompajler. Podjednako bespredmetnim smatram i bilo kakve priče o _osobinama_ vanzemaljaca, a kamo li o njihovim eventualnim raspoloženjima i stavovima. Antropomorfizam i geocentrizam su neizbežan pratilac SFa, a to već ima više veze sa ljudskom umetnošću nego sa nekom galaktičkom biologijom/sociologijom. Sve stvari o mogućim "osobinama" vanzemaljaca, i svi mogući scenariji Prvog Susreta su odavno prorađeni u SFu. Nisam čuo nešto originalno na tu temu za poslednjih deset godina.
zvezde.292 miroslavn, -> #289, dgavrilovic
-> To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. Radoznalci su -> potom skontali da se tela sa negativnom masom mirovanja, tahjoni, -> kreću isključivo brže od svetlosti, ali to je jedna sasvim druga pr -> Poenta je u tome da je brzina svetlosti ne samo neprelazna već i -> nedostupna granica. I tako treba i da ostane. Pa ako Ajnštajnovu teoriju uzmemo da je apsolutno tačno, onda po njoj se tahioni kreću brzinom većom od brzine svetlosti. E ako je tako nešto nemoguće onda Ajnštajnova teorija ima rupa, tj. nije dorečena. Uostalom Ajnštajnova t. nije problematična samo kod tahiona, već i kod crvotočina i crnih rupa (mada su i one samo pretpostavka). U svakom slučaju tu se nešto sa nečim ne slaže, bar za sada, i na tome se uveliko radi. Za ove naše slučajeve, tj. brzine koje mi za sada možemo da postignemo, ona je tačna, ali za neke druge ko zna... u svakom slučaju ima rupa... -> Anjnštajn, ili možda sam gospod bog, je taj problem elegantno -> rešio: Samo se tela sa nultom masom mirovanja mogu kretati brzinom -> svetlosti. To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. Eto, i tu pomalo pada njegova teorija. Jer ako nemaju masu mirovanja, a očigledno imaju energiju, onda to i jeste energija i ništa drugo. Da li onda uopšte ima smisla govoriti o brzini energije? Šta je onda nosilac te energije? Polje? Kakvo? Koje? Kod gravitacije imamo obrnut problem, poznajemo polje, a ne znamo u stvari od čega potiče? (kao što električno polje potiče od protona i elektrona.). Koliko znam gravitoni *još* nisu otkriveni. Uz to zamisli još i ovu situaciju? Recimo da se negde na par miliona svetlosnih god. dogodi da svemir kolabrira, da li bi mi to ovde trenutno osetili, ili tek kroz tih par miliona god? Jer ako bi trenutno osetili, ode Ajnštajn u propast, jer nešto je onda ipak moralo ići brzinom mnogo većom od brzine svetlosti (dal polje, dal talas, il' nešto deseto nema veze)! U svakom slučaju, odgovori na ovakva pitanja za sada verovatno ne postoje, već je sve na pretpostavkama... još mi suviše malo znamo o svemu...
zvezde.293 maksa, -> #290, ndragan
<><> Lobačevski je ipak malo stariji od tog vremena, i imao <><> je bar petlju da sve to i objavi ... skupo ga ta petlja koštala. :(
zvezde.294 ilazarevic, -> #291, ndragan
> stavovima. Antropomorfizam i geocentrizam su neizbežan pratilac SFa, a > to već ima više veze sa ljudskom umetnošću nego sa nekom galaktičkom > biologijom/sociologijom. Ja bih u pojmu "ljudska umetnost" stavio akcenat na ono "ljudska". Pošto ljudi pišu SF, nemoguće je da posmatraju problem kojim se bave sa aspekta nečega što nije čovek. Na kraju krajeva, i ne znamo na šta vanzemaljac liči (čist spoljašnji izgled, bez "osobina ličnosti"). Ljudski SF uvek će ostati antropomorfan i geocentričan, dok se ne iselimo sa Zemlje i ne promenimo oblik.
zvezde.295 jerry, -> #283, dejanr
> proslosti koji te zanima (dobro, malo je teze sa dogadajima koji se > odvijaju ispod nekog krova, ali ko ume da putuje kroz hipersvemir valjda Snimicu ga infracrvenom kamerom. Ili vec tako necim. Posle sliku mogu i da procesiram i da dobijem kao da krova nema. A ako ima taj putnik kroz vreme tehnologiju da putuje kroz vreme imace i tehnologiju da snima kroz krov. :)
zvezde.296 dgavrilovic, -> #292, miroslavn
> Pa ako Ajnštajnovu teoriju uzmemo da je apsolutno tačno, onda po njoj > se tahioni kreću brzinom većom od brzine svetlosti. E ako je tako nešto > nemoguće onda Ajnštajnova teorija ima rupa, tj. nije dorečena. Više puta sam pročitao ove dve rečenice u nadi da ću shvatiti šta je pisac hteo da kaže ali mi nikako ne uspeva. Ipak, da probamo da raščistimo: Opšta teorija relativnosti niti se bavi tahionima niti predviđa njihovo postojanje. Moguće postojanje tahiona ni na koji način ne narušava integritet Ajnštajnove teorije jer bi oni trebali da imaju negativnu masu mirovanja. > Uostalom Ajnštajnova t. nije problematična samo kod tahiona, već i kod > crvotočina i crnih rupa (mada su i one samo pretpostavka). Ne znam zašto bi crne rupe bile u nesaglasju sa Ajnštajnovom teorijom. Ako jesu, onda je veliki broj najsjajnijih umova ovoga veka uludo trošio vreme jer je sama teorija crnih rupa direktno proizišla iz opšte teorije relativnosti. Što se tiče crvotočina javi ako upadneš u neku :) > Za ove naše slučajeve, tj. brzine koje mi za sada možemo da postignemo, ona > je tačna, ali za neke druge ko zna... u svakom slučaju ima rupa... Da li si u "brzine koje mi za sada možemo da postignemo" uračunao i one koje se saopštavaju česticama u savremenim akceleratorima? U CERN-u se radi stvarno svašta i još se nisu žalili. > -> Anjnštajn, ili možda sam gospod bog, je taj problem elegantno > -> rešio: Samo se tela sa nultom masom mirovanja mogu kretati brzinom > -> svetlosti. To je zapravo i jedina brzina kojom se mogu kretati. > > Eto, i tu pomalo pada njegova teorija. Jer ako nemaju masu mirovanja, a > očigledno imaju energiju, onda to i jeste energija i ništa drugo. žinjenica da fotoni nemaju masu mirovanja ne znači i da nemaju masu. Bez uvrede, ali radi se o srednjoškolskom gradivu. > ...Jer ako bi > trenutno osetili, ode Ajnštajn u propast, jer nešto je onda ipak moralo > ići brzinom mnogo većom od brzine svetlosti (dal polje, dal talas, il' > nešto deseto nema veze)! Opšta teorija relativnosti je veoma precizna i čini se da se dobro zna šta predviđa a šta je se ne tiče. Muguće su čak i brzine veće od svetlosnih, nešto u vezi sa promenom faze, ne znam, zaboravio sam detalje iz kvantne mehanike, a ko ih uopšte i pamti. Veruj mi, teorija relativnosti neće propasti čak ni ako sutra padne vlada.
zvezde.297 miroslavn, -> #296, dgavrilovic
-> postojanje. Moguće postojanje tahiona ni na koji način ne narušava -> integritet Ajnštajnove teorije jer bi oni trebali da imaju -> negativnu masu mirovanja. Pa eto, malo je čudno da nešto ima negativnu masu, al' bože moj, svako veliko otkriće je u početku bilo čudno. Ali to bi onda značilo da oni (tahioni) ipak idu brzonom većom od brzine svetlosti, što je po čika Ajnštajnu nemoguće, jer on kaže da je brzina svetlosti apsoltna i istovremeno najveća moguća brzina u svemiru. E tu se kosi!!! Doduše mi još u sve to nismo sigurni, al sa ovom dosadašnjom fizikom tahioni nisu objašnjivi (eksperimenti se ne slažu sa sadašnjom teorijom). Prema tome negde je greška. A pošto eksperimenti UVEK imaru prednost nad teorijom onda je jasnom da teoriju treba u najgorem slučaju bar proširiti. (naravno ako budemo 100% sigurni u te eksperimente). U svakom slučaju, za ove naše, klasične pojave, Ajnštajnova t. je apsolutno u pravu, i mnogo puta dokazana u praksi. Šta će biti dalje, ne zna se... -> Ne znam zašto bi crne rupe bile u nesaglasju sa Ajnštajnovom -> teorijom. Ako jesu, onda je veliki broj najsjajnijih umova ovoga -> veka uludo trošio vreme jer je sama teorija crnih rupa direktno -> proizišla iz opšte teorije relativnosti. Što se tiče crvotočina -> javi ako upadneš u neku :) Šta se dešava kad svetlost upadne u crnu rupu? Ako crna rupa ima toliku ogromnu energiju i masu, pa bože moj, možda tamo vladaju neki potpuno izmenjeni uslovi, gde klasične teorije prestaju da važe. Doduše crne rupe nisu još ni dokazane, pa je bolje da o svemu tome i ne nagađamo, jer bi to ipak bila prepirka bez smisla... (kad bolje razmislim) A što se crvotočina tiče, javiću ako upadnem... mada ne znam kako :) I one su za sad pretpostavka... bar koliko ja znam. -> žinjenica da fotoni nemaju masu mirovanja ne znači i da nemaju -> masu. Bez uvrede, ali radi se o srednjoškolskom gradivu. Ok, jasno mi je to, ali polako se gube granice između mase i energije, jer se kod fotona izgleda događa ono : nula puta beskonačno = realan broj. Al bože moj, valjda je tako...
zvezde.298 miroslavn, -> #296, dgavrilovic
Hm, još nešto, možda i nema veze sa tobom :)) Da li elektro-magnetni talasi imaju masu? Nemaju? hm, znači to je sama energije, jer ipak imaju energiju. I pošto nemaju masu mirovanja, oni naravno mogu da putuju brzinom svetlosti? Da li tad Imaju masu? Pošto se ipak može govoriti o pritisku el.-mag. talasa o neku prepreku? Šta su onda nosioci te mase (kod svetlosti fotoni itd...). Sve je naravno u vakuumu pa naravno nema ni govora o oscilovanju čestica i sličnim načinima prenosa energije.. ? Ajd da neko na ovo odgovori, al precizno i jasno? (ko zna možda je ovo šta ja pitam elementarna srednjoškolska fizika, a u tom slučaju sam furnuo iz škole i nisam bio na predavanju :))
zvezde.299 zormi, -> #298, miroslavn
* Da li elektro-magnetni talasi imaju masu? Nemaju? Najkraće rečeno: svaki talas je i čestica, a svaka čestica je i talas. ;) Dokaz: elektro-magnetni "talasi" izbijaju elektrone kad udare (foto-efekat). Što im je veća frekvencija - veća je ekvivalentna "masa".
zvezde.300 kriss,
Evo jednog pitanja, koje bi (po meni) bio zanimljivo za diskusiju: Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? Sećam se da sam davno čitao nešto o tome, da je neko predlagao da se postave veliki magneti na polove, ali to je sad sve u magli. Dakle, ko misli da zna - izvolte! :)
zvezde.301 zormi, -> #300, kriss
* Da li neko ima ideju kako bi se zaustavilo obrtanje Zemlje oko * svoje ose, ili eventualno promenio smer rotacije? Sačekati nekoliko mlrd. godina da Mesec zaustavi Zemlju jer joj oduzima rotacioni momenat na plimu i oseku ;) Sve ostalo je SF.
zvezde.302 prvul, -> #297, miroslavn
Ů(tahioni) ipak idu brzonom većom od brzine svetlosti, što je po Ůčika Ajnštajnu nemoguće, jer on kaže da je brzina svetlosti apsoltna i Ůistovremeno najveća moguća brzina u svemiru. E tu se kosi!!! Ů▄▄▄ Uuu.. ala si ga dokazao... pošao si od pogrešnih pretpostavki, pa ti nije bilo teško da izvučeš zaključke kakove si izvukao... elem, pretpostavka na kojoj su izgrađene teorije relativnosti nije to da je brzina svetlosti apsolutna i istovremeno najveća moguća, već samo to da je brzina svetlosti u svim inercijalnim sistemima konstantna. Na osnovu toga i još jedne (dve, ako se radi o opštoj teoriji) pretpostavke da se izvući da telo koje bi se kretalo brže od svetlosti ima negativnu masu... ali nigde se ne tvrdi da je to nemoguće... ŮŠta se dešava kad svetlost upadne u crnu rupu? Ako crna rupa ima toliku Ůogromnu energiju i masu, pa bože moj, možda tamo vladaju neki potpuno Ůizmenjeni uslovi, gde klasične teorije prestaju da važe. Doduše crne rupe Ůnisu još ni dokazane, pa je bolje da o svemu tome i ne nagađamo, jer bi to Ůipak bila prepirka bez smisla... (kad bolje razmislim) Ů▄▄ Nije mi baš najjasnije zašto pominješ upadanje svetlosti u crnu rupu... Ako misliš da teorija ne može da da odgovor, varaš se...