zvezde.403jerry,
-> #402, pele> Ajd uvali neko interesantno pitanje pa da krenemo :)
Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu?
Sta bi se desilo sa atomom i ostalim djelicima ako su 0K?
zvezde.404m.hristodulo,
-> #403, jerry>> Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu?
Ohladiti telo na apsolutnu nulu, je kao i
postici brzinu svetlosti, nemoguce! Uopste sve
granicne stvari u prirodi, i jesu granicne jer se
ne mogu dostici (osim u nekim specificnim
slucajevima).
Prekopavao sam malo po literaturi, ne bih li
nasao neko prostije objasnjenje zasto telo ne moze
dostici apsolutnu nulu, ali se u svako objasnjenje
uvode apstraktni pojmovi kao sto su entropija,
termodinamicka verovatnoca, itd...
Jedino razumno (ali ne sasvim precizno)
objasnjenje, na koje sam naisao je da molekuli
tela, koje ima termodinamicku temperaturu jednaku
apsolutnoj nuli, *apsolutno* miruju. Zasto je
nemoguce postici apsolutno mirovanje cestica,
takodje je dublje pitanje, i za sad na njega ne bih
odgovorio.
zvezde.405pele,
-> #404, m.hristodulo>=} Jedino razumno (ali ne sasvim precizno)
>=} objasnjenje, na koje sam naisao je da molekuli
>=} tela, koje ima termodinamicku temperaturu jednaku
>=} apsolutnoj nuli, *apsolutno* miruju. Zasto je
>=} nemoguce postici apsolutno mirovanje cestica,
>=} takodje je dublje pitanje, i za sad na njega ne bih
Elem i ja sam prekopao malo po literaturi i našao jednu
knjigu koja se zove ' Traganje za apsolutnom nulom ' pa
evo par interesantnih stvari u vezi pitanja.
------------------------------------------------------------------
Ispostavlja se da, prema trećem zakonu termodinamike, čak i
na apsolutnoj nuli postoji izvesna energija. Priroda ove
" nulte energije" predstavlja ispoljavanje osnovnih principa
kvantne mehanike.
Konačnim brojem procesa hlađenja ne može se postići apsolutna nula.
Ispod bilo koje niske temperature koju ostvarimo postoji još niža
koju možemo ostvariti ne postižući apsolutnu nulu
-------------------------------------------------------------------
Ima naravno još par nekih formulacija ali dosta apstraktnih što si
ti rekao. Slažem se da je diskusija o stanju materije na apsolutnoj
nuli otprilike ekvivalentna nekim prethodnim diskusijama o kretanju
materije brzinom svetlosti, tj. sve se svodi na špekulacije ili
pokušaj da se odgovori na pitanje "Šta je bilo pre velikog praska?".
U stavri, mogli bi malo da prodiskutujemo o mogućnosi ikakvog odgovora
na ovo poslednje pitanje jer, po meni, govoriti o nečemu kad nije po-
stojao ni prostor ni vreme je besmisleno. Jel sam u pravu?
pele.
zvezde.406wizard,
-> #403, jerry> Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu?
>
> Sta bi se desilo sa atomom i ostalim djelicima ako su 0K?
Daj bre Džeri, to je fizika... :(
Bolje da pričamo o nečem lepšem, nečem bližem, i duši i umu... recimo,
da pričamo o eruptivnim promenljivim tipa UV Ceti? ;))
zvezde.407dcolak,
-> #406, wizard│ Bolje da pričamo o nečem lepšem, nečem bližem, i duši i umu... recimo,
│ da pričamo o eruptivnim promenljivim tipa UV Ceti? ;))
Gadan je taj UV Ceti. Jedna zvezda a bezobrazna kao dve :)))
Sledge DAMMIR!
zvezde.408vvelisavljev,
-> #405, pele Negde sam pročitao ("Galaksija"(?)) da je jedan od tehničkih
problema za postizanje apsolutne nule to što se nemože ohladiti
sredina neke materije. Jer se površinski molekuli ohlade toliko da ne
mogu da oduzmu energiju (toplotu) od središta tog materijala.
zvezde.409pele,
Evo pre neki dan mi stiže poslednji broj časopisa Vasiona pa
reko da vam prekucam neki text odatle.
TICIJUS - BODEOVO pravilo
U vreme kada počinje naša priča, granica Sunčevog sistema, tačnije
granica poznatog plantetnog sistema, bila je na Saturnu. Dalje planete
nisu bile poznate ljudima. To je godina 1765. Kepleroi zakoni planetnih
kretanja bili su poznati tek oko 130 godina, a Njutnov zakon gravitacije
oko 78 godina. U to vreme astronomija se izučava kao primenjena matematika
a naziv astronomija pokriva današnju astrologiju.
Moglo bi se reći-ljudi samo što su saznali kako se planete kreću oko Sunca,
i zašto se kreću oko Sunca. A već tada je jedan prirodnjak postavlja pitanje
iz naslova: Zašto su planete tamo gde jesu?. To je Šarl Bone ( Charles Bonnet
1720-1793). Njegovu knjigu 'Saznanje prirode' preveo je na nemački jezik Johan
Danijel Ticijus iz Vitemberga ( Johan Daniel Titius, 1729-1796) iste godine.
I ne samo to, on je pokušao da nađe odgovor na ovo pitanje. Tražio je naćin
da zakonitost planetskih odstojanja od Sunca iskaže matematički. Svoj nalaz
saopštio je u tekstu prevedene knjige. Iz nedavno objavljene prepiske Bone
-Ticijus jasno se vidi da je odgovor Ticijusov a pitanje Boneovo. U drugom
izdanju knjige, šest godina kasnije ovaj dodatak je izvučen u fusnotu.
žuveni astronom Johan Elert Bode ( Johann Elert Bode, 1747-1826) preuzima ga
u svoju knijgu 'Jasna uputstva za poznavanje neba' i daje prepoznatljiv
oblik: Rn = 0.4 + 0.3*2^n
U knjige iz atronomije ova jednačina ušla je pod imenom Ticijus-Bodeovo
pravilo (ili zakon). po njemu, za n-> -oo dobija se rastojanje Merkur-Sunce,
u astronomskim jedinicama. Za n=0 rastojanje Venere, za n=1 Zemlja, za n=2
Mars, za n=4 Jupiter i n=5 Saturn.
pele.
P.S. Biće i još.
zvezde.410paki,
-> #409, pele> u astronomskim jedinicama. Za n=0 rastojanje Venere, za n=1 Zemlja, za
> n=2 Mars, za n=4 Jupiter i n=5 Saturn.
A za 3? To je beše ona 'blaženopočivša' planeta?
zvezde.411kriss,
Šta je novo u SkyGlobe-u 3.6 u odnosu na 3.5 ?
Tačnije, jel se isplati skidati?
zvezde.412jerry,
-> #406, wizard> Daj bre Dzeri, to je fizika... :(
> Bolje da pricamo o necem lepsem, necem blizem, i dusi i umu... recimo,
> da pricamo o eruptivnim promenljivim tipa UV Ceti? ;))
Ili na pr. o pulsarima? Oni su uvek interesantna tema.
Btw, sta hvali fizici?
zvezde.413jerry,
-> #410, paki> A za 3? To je bese ona 'blazenopocivsa' planeta?
Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila
planeta.
zvezde.414jerry,
-> #411, kriss> Sta je novo u SkyGlobe-u 3.6 u odnosu na 3.5 ?
> Tacnije, jel se isplati skidati?
Mislim da su GIF fajlovi. Ali jos nisam skinuo pa da mogu
da vidim. Skinucu ovijeh dana pa cu da vam kazem.
zvezde.415milanv,
-> #403, jerry║║ Kako ohladiti materiju na apsolutnu nulu?
Nisam nikakav stručnjak za ovu temu, al' baš da probam, pa
makar odvalio: Da bi se nešto o'ladilo treba ga 'laditi nečim
još 'ladnijim, jel'te :). E, pa, pošto ladnijeg od aps. nule,
jel'te, nema => dotična nula je nedostižna!
zvezde.416dcolak,
-> #412, jerry│ Btw, sta hvali fizici?
Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI...
Toliko ;)
Sledge DAMMIR!
zvezde.417vstan,
-> #411, kriss>Sta je novo u SkyGlobe-u 3.6 u odnosu na 3.5 ?
>Tacnije, jel se isplati skidati?
Ne isplati se. Ima nekih minornih promena, a neke su retrogradne :(
zvezde.418paki,
-> #413, jerry>> A za 3? To je bese ona 'blazenopocivsa' planeta?
>
> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila
> planeta.
žini mi se da sam pročitao negde da je nekada davno :) postojala
još jedna planeta u našem sistemu, ali da se nešto ružno desilo s
njom (npr. raspala se ili tako nešto). Možda i grešim.
zvezde.419peca.st,
-> #416, dcolak!-> Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI...
Za gramatiku ne znam, ali oba pojma su u širokoj upotrebi,
mada ovde više ovaj prvi. U nekim krajevima više ovaj drugi.
Peđa.
zvezde.420m.hristodulo,
-> #415, milanv>> Da bi se nesto o'ladilo treba ga
>> 'laditi necim jos 'ladnijim, jel'te :). E, pa,
>> posto ladnijeg od aps. nule, jel'te, nema =>
>> doticna nula je nedostizna!
Skoro da si pogodio, ;)
Salim se, formulacija nije precizna, ali je
logika u osnovi ispravna.
zvezde.421wizard,
-> #413, jerry> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila
> planeta.
Zašto si tako siguran?
zvezde.422a.kircanski,
-> #415, milanv_-=> makar odvalio: Da bi se nešto o'ladilo treba ga 'laditi
_-=> nečim još 'ladnijim, jel'te :). E, pa, pošto ladnijeg od
_-=> aps. nule, jel'te, nema => dotična nula je nedostižna!
Ladnijeg od apsolutne nule nema, ali ima ladnog kao apsolutna nula :-).
A, ladno kao apsolutna nula moze da ohladi nesto na apsolutnu nulu.
VALJDA.
:-)
zvezde.423dcolak,
-> #419, peca.st│! -> Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI...
│
│ Za gramatiku ne znam, ali oba pojma su u širokoj upotrebi,
│ mada ovde više ovaj prvi. U nekim krajevima više ovaj drugi.
Da, kao što su i Dizelaši u velikoj upotrebi.. Veruj mi, kad
čuješ nekoga da kaže šta hvali, znaj da se nije puno družio sa
knjigom..
Sledge DAMMIR!
zvezde.424bigbrada,
-> #419, peca.st> Za gramatiku ne znam, ali oba pojma su u širokoj upotrebi,
Jeli PeCo, šta ti imaš iz srpskog? ;)
Űpaga.
zvezde.425ilazarevic,
-> #422, a.kircanski> A, ladno kao apsolutna nula moze da ohladi nesto na apsolutnu nulu.
Teško da će moći - morala bi da postoji supstanca koja će se držati na
apsolutnoj nuli bez obzira na toplotu tela koje treba da ohladi. Toplota tog
zagrejanog tela mora negde da se odvede, pa bi je onda hladno telo preuzelo.
zvezde.426peca.st,
-> #424, bigbrada!-> Jeli PeCo, šta ti imaš iz srpskog? ;)
Keca, _fala_ na pitanju, al ja nigde nisam rekao
da je ono gramatički tačno, nego da se koristi.
BTW, šta ti imaš? Ne piše se "jeli" nego "je li" :)))
Peđa.
zvezde.427wizard,
Najnoviji snimci sa Hablovog teleskopa su dali vrlo interesantne i
neočekivane rezultate. Naime, pokazalo se da nama najbliža galaksija M31
ima dvostruko jezgro. Postoje razne pretpostavke, a ide se od toga da
su u pitanju poslednju trenuci sudara Andromedine galaksije sa nekom
manjom, preko teorije da se M31 sudarila sa crnom rupom koja joj je
"odvukla" neke zvezde i da one "trenutno" upadaju u crnu rupu, do
mišljenja da je jednostavno u pitanju neka maglina koja zaklanja deo
jezgra galaksije, mada je to vrlo sporno jer bi maglina morala biti
enormnih dimenzija i ne postoje teorijske pretpostavke porekla nečeg
takvog. (?)
(Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa -
nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :)
zvezde.428ndragan,
-> #416, dcolak/ Malo pismenosti: kaže se ŠTA FALI a NE: ŠTA HVALI...
Was fehlt (ili fählt)?
Da li ćemo još jedan švabizam izokrenuti još malo, ili ga ostaviti kako
jeste, ne smatram za preterano važno. Onaj drugi oblik (sa 'hvali') je
verovatno nastao kao kontra na "ne kaže se fala nego hvala". Ako smo već
švapskom glagolu dali svoje nastavke za vremena, broj i lice, možemo
valjda da primenimo još jedno svoje 'pravilo' na njega.
zvezde.429bigbrada,
-> #426, peca.st> BTW, šta ti imaš? Ne piše se "jeli" nego "je li" :)))
-----
Vidi se da imaš keca iz srpskog! ;)
Űpaga.
zvezde.430jerry,
-> #416, dcolak> Malo pismenosti: kaze se STA FALI a NE: STA HVALI...
> Toliko ;)
Btw, ako nisi primetio, ja cesto volim da se zafrkavam recnikom.
Imam par "svojih" izraza. Izvini ako ti smeta al' sta hvali?
zvezde.431jerry,
-> #418, paki> Cini mi se da sam procitao negde da je nekada davno :) postojala
> jos jedna planeta u nasem sistemu, ali da se nesto ruzno desilo s
> njom (npr. raspala se ili tako nesto). Mozda i gresim.
Koliko znam, (a svadjao sam se sa mnogima na opservatoriji oko toga)
prema vazecim fizickim zakonima, nije moguce da je to ikada bila
planeta. Ja sam nekad bio pobornik iste te teze (da je bila) i to u
doba Denikena. On je svojevremeno izjavio da je to bila planeta gde
su zivela civilizovana bica ali su ih njihovi neprijatelji razneli u
paramparcad. Ja kao decko koji voli da masta, zavoleo sam tu fantasti-
cnu ideju pa sam je prihvatio. Ali, uceci fiziku, shvatio sam (i doka-
zano mi je) da je to nemoguce.
zvezde.432jerry,
-> #421, wizard>> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila
>> planeta.
>
> Zasto si tako siguran?
Zbog sadasnjih revolucionih vremena i uglova ostalih 9 planeta.
zvezde.433ndragan,
-> #426, peca.st/ BTW, šta ti imaš? Ne piše se "jeli" nego "je li" :)))
Na jednoj banderi u Niš(u) osvanula cedulja:
Dajem časovi iz srpski
zvezde.434ndragan,
-> #427, wizard/ nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :)
Šalji bre. Ovo mi liči na onog što je uvatio da bije komšiju Turčina
zbog onih 500 godina. Jes da je to odavno gotovo, al je on jutros čuo.
Malo mi je smešna ona formulacija, "trenutno" - to su ipak stvari koje
traju deset na enti godina, i svetlost koja nam je donela informaciju je
poprilično bajata, ali mi to tek danas čujemo.
Mada, ovo su u stvari jedini događaji koji imaju nekog značaja. Ovo što
se događa oko nas je tako sitno...
zvezde.435milan,
-> #427, wizard> (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa -
> nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :)
Naprotiv!
Imaš bar jednog vernog čitaoca, tj. mene. Od kada smo ostali bez
većine skupih ilustrovanih časopisa (a tu su na žalost i
astronomski :(( jer sada kupujemo samo usko naučne a ne i
stručno-naučne kao Scientific, Nature, La Recherche,...) ti i
par mreža po svetu na kojima su kratki pregledi članaka su mi
jedini izvor opšte naučnih informacija. :((
Pl poz M
P.S. Šta je sa velikim ciklotronom u Teksasu? Da li je tačno da
je projekat obustavljen?
zvezde.436dcolak,
-> #430, jerry│ Btw, ako nisi primetio, ja cesto volim da se zafrkavam recnikom.
│ Imam par "svojih" izraza. Izvini ako ti smeta al' sta hvali?
Smeta mi jer sam takvu 'frazu' vezao za neke ljude iz moje okoline
kojima je pismenost nepoznanica.. So, ako voliš da te ljudi
izjednačuju za nepismenim gou aehed (glupi Vuk nas je baš zeznuo)
:)
Sledge DAMMIR!
zvezde.437vpoznanovic,
-> #427, wizard*> Najnoviji snimci sa Hablovog teleskopa su dali vrlo interesantne i
*> neočekivane rezultate. Naime, pokazalo se da nama najbliža galaksija M31
*> ima dvostruko jezgro. Postoje razne pretpostavke, a ide se od toga da
*> (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa -
*> nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :)
U zadnje sam se vrijeme neočekivano počeo interesovati za astronomiju
(možda zbog Frontiera ;), pa bi me zanimalo koliko se toga u ovom
trenutku zna o drugim poznatim galaksijama, odnosno dokle su stigla
istraživanja u tom pogledu? Da li je površan uvid u strukturu nama
najbliže galaksije krajnji domet nauke u ovom trenutku?
zvezde.438paki,
-> #433, ndragan> Na jednoj banderi u Niš(u) osvanula cedulja:
Na jednoj pečurki u Beogradu osvanula cedulja:
'Dajem nemačke časove.'
zvezde.439novim,
-> #427, wizard" nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite,
" da se mučim. :)
šilji, ne pituvaj :)
zvezde.440pkrstajic,
-> #435, milan* P.S. Sta je sa velikim ciklotronom u Teksasu? Da li je tacno da
* je projekat obustavljen?
Slicno sam i ja cuo: Clinton je tim potezom ispunio predizborno
obecanje dato poreskim obveznicima (i to je demokratija :) ).
Inace, citav projekat bi kostao preko 8 milijardi $ (racunajaci
inflaciju-i vise).
Zapravo se radi o SSC (Superconducting Super Collider) sa poje-
dinacnom energijom snopa protona od 20 TeV (!!) i duzina tunela
od 87 km. Planirano je da se tunel spoji 1996. godine, a vec
1998. izvrse prvi sudari elementarnih cestica. Tim bi se izvrsila
provera savremenih teorija o ujedinjenju tri interakcije u prirodi.
zvezde.441ilazarevic,
-> #427, wizard> (Kada sam pre slao slične informacije - izvori su iz stranih časopisa -
> nije bilo interesovanja. Ako je tako i sada, recite, da se mučim. :)
Mene interesuje :) Keep up txe good work...
zvezde.442duki,
-> #422, a.kircanski■ Ladnijeg od apsolutne nule nema, ali ima ladnog kao
■ apsolutna nula :-).
;) Dođavola, ako ima ladnog kao apsolutna nula nešto je trebalo
da ohladi to do apsolutne nule, što znači da je to nešto drugo već bilo hladno
kao apsolutna nula, ali šta je to nešto drugo ohladilo do apsolutne nule? ;)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.443duki,
-> #401, pele■ Piše danas u novinama da je Klinton obustavio
■ finansiranje najvećeg akceleratora čestica na svetu koji
■ se inače gradi deset godina.
■ P.S. Jel to onaj u Teksasu?
Ne, to je onaj u beloj kući ;)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.444duki,
-> #418, paki■> Ako mislis na asteroidni pojas, to nikada nije bila
■> planeta.
■ žini mi se da sam pročitao negde da je nekada davno :)
■ postojala još jedna planeta u našem sistemu, ali da se
■ nešto ružno desilo s njom ...
Da, i ja se sećam toga. U "Lažovniku" je izašao naslov, nešto kao
"Sudbina planete Feton". Ali postoji pitanje ODAKLE taj asteroidni
pojas. Malo je neobično da raspored planeta po logaritamskoj skali
ide pravilno i onda naiđe jedna rupa "popunjena" nekim "asteroidnim
pojasom". Ko je čitao Klarkove "Odiseje" setiće se (možda) one rečenice
koja govori o tome da je prsten oko planete Saturn nastao tako što je neka
civilizacija, za svoje svrhe (zaboravio sam koje), uništila jedan Saturnov
satelit i da su parčići koji sačinjavaju prsten zapravo stene tog satelita
privučene Saturnovom gravitacijom.
Možda se nešto slično i ovde desilo?
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.445pkrstajic,
-> #425, ilazarevic* Tesko da ce moci - morala bi da postoji supstanca koja ce se
* drzati na apsolutnoj nuli bez obzira na toplotu tela koje treba
* da ohladi. Toplota tog zagrejanog tela mora negde da se odvede,
* pa bi je onda hladno telo preuzelo.
Kada se raspravlja o hladjenju materije na temperature bliske
apsolutnoj nuli, covek treba da se oslobodi nekih konvecionalnih
predstava o tome: jedna od tih je da se ona mora odvijati u
smislu razmene toplote dva tela, ili odvodjenja toplote.
Bitna stvar ovde, nije u temperaturi vec u entropiji. Entropija
je, kratko receno, stepen neuredjenosti sistema, ovde konkretno
neuredjenost kretanja molekula ili atoma. S njom je u tesnoj
vezi temperatura (grubo-sto je veca temp. veca je i entropija),
kao i II zakon termodinamike koji tvrdi da entropija izolovanog
sistema raste.
Sledeci primer je svima poznat: pojava topljenja leda posipanjem
obicne soli. Ovaj fenomen se objasnjava time, da kristal kao sto
je NaCl ima vecu uredjenost (dakle manju entropiju) od leda, i
mesanjem sa ledom kao krajnji rezultat treba da se dobija smesa
sa vecom entropijom (saglasno sa II zakonom). To je moguce samo
ako se led otopi - molekuli u tecnosti imaju vecu entropiju od
cvrstog stanja. Interesantno je da je ova smesa hladnija od
leda, sto je u saglasnosti sa zakonom odrzanja energije (jer
nije ulozen spolja nikakav rad).
Slican postupak se koristi u hladjenju materije na niskim temp.
sa tom razlikom sto se umesto posipanja solju koristi jako
magnetno polje, koje haoticno uredjene atome usmerava u jednom
pravcu i smanjuje entropiju. Time se postize i do 0.001K!
zvezde.446milan,
-> #444, duki> Da, i ja se sećam toga. U "Lažovniku" je izašao naslov, nešto kao
> "Sudbina planete Feton". Ali postoji pitanje ODAKLE taj asteroidni
> pojas. Malo je neobično da raspored planeta po logaritamskoj skali
> ide pravilno i onda naiđe jedna rupa "popunjena" nekim "asteroidnim
> pojasom". Ko je čitao Klarkove "Odiseje" setiće se (možda) one rečenice
> koja govori o tome da je prsten oko planete Saturn nastao tako što je neka
> civilizacija, za svoje svrhe (zaboravio sam koje), uništila jedan Saturnov
> satelit i da su parčići koji sačinjavaju prsten zapravo stene tog satelita
> privučene Saturnovom gravitacijom.
> Možda se nešto slično i ovde desilo?
Jock!
Još kao "mali deca" sam čitao te priče o Feton-u (pišu ga
kao Faeton i ime potiče od nekog odnosnog božanstva iz paganske
prošlosti) i zdravo su mi se dopadale, tim pre što "naučno
objašnjavaju" nastanak asteroidnog pojasa.
Na žalost, suviše lepo da bi bilo istinito. Par godina
kasnije naleteo sam na neku ozbiljnu knjigu iz astrofizike u
kojoj se sasvim lepo objašnjava - poduprto računicom - da je
asteroidnom pojasu mesto BAŠ tu. Naime planete Sunčevog sistema
su, prema trenutno opšteprihvaćenoj toriji, nastale tako što
su se "restlovi" od nastanka Sunceta slepljivali u mikronske
čestice koje su zatim stvarale "kamenčiće" a oni se "lepili" u
veće komade poput asteroida. E, sad' računica pokazuje kojim
asteroidima sledi sudbina da se "skupe" u planete a koji će zbog
gravitacionih efekata da ostanu "nezalepljeni". Upravo
"nezalepljenima" je mesto gde je asteroidni pojas. :((
Tako ispada da su asteroidi "restlovi" od Božjeg preduzeća
pravljenja planeta, a ne ostaci nekog raspada.
Šteta! :)
Pl poz M
zvezde.447arazumenic,
-> #420, m.hristodulo->>> Da bi se nesto o'ladilo treba ga
->>> 'laditi necim jos 'ladnijim, jel'te :). E, pa,
-> Skoro da si pogodio, ;)
-> Salim se, formulacija nije precizna, ali je
-> logika u osnovi ispravna.
E, pa kako onda zamrzivač (ili frižider) hladi? Neće biti da je u ovom
slučaju ispravna logika.
Saša
zvezde.448pkrstajic,
-> #446, milan* ... Naime planete Suncevog sistema
* su, prema trenutno opsteprihvacenoj toriji, nastale tako sto
* su se "restlovi" od nastanka Sunceta slepljivali u mikronske
* cestice koje su zatim stvarale "kamencice" a oni se "lepili" u
* vece komade poput asteroida.
Sa ovom teorijom bi bilo sve u redu, da nema jedne neprijatne
cinjenice za njene pobornike: ako je tacno da su planete nastale
iz sunceve materije (dakle u pocetku cinili jedan sistem koji
rotira) kako to da sunce koje cini 99.86% mase suncevog sistema,
poseduje samo 2% ukupnog momenta kolicine kretanja?
Bilo bi ovde interesantno pokrenuti diskusiju o mogucnosti
postojanja zivih oblika na drugim zvezdama koristeci pri tome
cisto statisticki (i naucni) prilaz; takva zvezda bi trebala
da zadovolji neke uslove:
-da pripada dugozivecoj spektralnoj klasi (vise od 3 milij. g.)
-da poseduje pratioce-planete
-da postoji planeta sa normalnim fizickim uslovima (temperatura,
pritisak, postojanje atmosfere itd.)
-ako su zadovoljeni svi pomenuti uslovi, kolika je verovatnoca
da se iz neuredjene mase, relativno prostih molekula formira prvi
samoorganizujuci molekul (recimo nukleinska kiselina, protein ali
ne mora!) koji ce biti sposoban da prenosi geneticku informaciju?
Recimo na primeru nase Galaksije koliko bi zvezda zadovoljila
ove zahteve?
zvezde.449duki,
-> #448, pkrstajicDodatak tvojoj teoriji i kritika ovoga:
|> -da postoji planeta sa normalnim fizickim uslovima (temperatura,
|> pritisak, postojanje atmosfere itd.)
|> -ako su zadovoljeni svi pomenuti uslovi
Zašto život mora da nastane na način na koji "mi ti poznajemo"?
ožda postoje sasvim drugi oblici života na drugim planetama, neshvatljivi
za nas. => Verovatnoća za "drugi život" samo je veća.
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
PS: ti = to; ožda = možda; ON LINE... sorry ;)
zvezde.450m.hristodulo,
-> #447, arazumenic>> E, pa kako onda zamrzivac (ili frizider) hladi?
>> Nece biti da je u ovom slucaju ispravna logika.
Frizider bas tako i radi! Ulaganjem rada u
obrnutom Carnotovom ciklusu, toplota moze da se
oduzima od hladnog tela i da se predaje toplom telu.
Time hladno telo (objekt hladjenja) postaje jos
hladnije, dakle vrsi se *prenos* toplote.
Rekoh, logika je ispravna.
zvezde.451ognjan,
-> #427, wizard>> Najnoviji snimci sa Hablovog teleskopa su dali vrlo interesantne i
Kad spomenu Hablov teleskop, zna li neko kakve intervencije ce
se raditi na teleskopu u decembru ? Ogledalo sumnjam da ce mijenjati :))
Ogy.
zvezde.452ilazarevic,
-> #445, pkrstajic> pravcu i smanjuje entropiju. Time se postize i do 0.001K!
Ali, zašto se ne postiže i 0K?
zvezde.453arazumenic,
-> #450, m.hristoduloUjedno odgovor na 8.452
-> Frizider bas tako i radi! Ulaganjem rada u
-> obrnutom Carnotovom ciklusu, toplota moze da se
-> oduzima od hladnog tela i da se predaje toplom telu.
Da, tačno je da se ULAGANJEM RADA može PRENETI toplota sa hladnijeg na
toplije telo i da frižider tako radi. Ali ovde je bilo reči o hladjenju
ODUZIMANJEM toplote od drugog (hladnijeg) tela, prema tome reč je bila o
Carnotovom ciklusu.
Da, logika da bi nešto ohladio do apsolutne nule Carnotovim ciklusom bi
dovela do toga da sredstvo hladjenja mora biti još hladnije je ispravna
i samo pokazuje da je to nemoguće ostvariti na taj način.
Inače, šta je to apsolutna nula?
To je temperatura pri kojoj je pritisak IDEALNOG gasa jednak 0, a takodje
je i zapremina jednaka 0.
A idealni gas je gas za koji važi Gay-Lussacov zakon:
p = p°(1+Ót) i
V = V°(1+Ót) (nemam gama, pa sam stavio alfa); Ó ¸ 1/273
Drugim rečima, idealni gas ne postoji, već se zakoni idealnih gasova
primenjuju u za realne gasove, jer su za tehničku primenu dovoljno tačni.
Drugi opis idealnog gasa je gas kod koga molekuli nemaju dimenzije (već su
to materijalne tačke) i kod koga ne postoje medjumolekularne sile. Kako su
kod svakog gasa molekuli konačnih dimenzija i kako uvek postoje medjumole-
kularne sile, ispada da je apsolutna nula samo jedna teorijska temperatura
koju je sigurno nemoguće postići.
Saša
zvezde.454milan,
-> #448, pkrstajic>* ... Naime planete Suncevog sistema
>* su, prema trenutno opsteprihvacenoj toriji, nastale tako sto
>* su se "restlovi" od nastanka Sunceta slepljivali u mikronske
>* cestice koje su zatim stvarale "kamencice" a oni se "lepili" u
>* vece komade poput asteroida.
>
> Sa ovom teorijom bi bilo sve u redu, da nema jedne neprijatne
> cinjenice za njene pobornike: ako je tacno da su planete nastale
> iz sunceve materije (dakle u pocetku cinili jedan sistem koji
> rotira) kako to da sunce koje cini 99.86% mase suncevog sistema,
> poseduje samo 2% ukupnog momenta kolicine kretanja?
Kao sa svakim kosmogonijskim modelom i ovde ima problema,
ali je ovaj sa najmanje rupa u odnosu na ostale. Što se tiče
momenta količine kretanja on se može prenositi tako da nema
teorijskih prepreka da se u protofazama kosmogonije momenat
preneo na manje komadiće. Istina teško je zamislivo zašto ali to
nije rupa nego, pa recimo, neočekivana strana problema. :))
Pl poz M
zvezde.455dragisha,
EDINBURG, 20. novembra (Rojter) - Astronom iz Edinburga otkrio je
postojanje hiljada tamnih objekata na granici svemira čije
postojanje bi moglo da predstavlja rešenje jedne od najvećih tajni
vasione.
Dr Majk Hokins iz Kraljevske opservatorije u Edinburgu je otkrio
seriju "mini crnih rupa" koje bi, po njemu, mogle da predstavljaju 90
odsto takozvane nedostajuće mase (materije) vasione oko koje su
naučnici godinama razbijali glavu.
Astronome, naime, zbunjuje činjenica da je ukupna masa svih
poznatih zvezda, planeta, kometa i ostalih nebeskih tela nedovoljna
da objasni kretanje masa u vasioni. Stoga su oni došli do zaključka
da mora postojati takozvana nevidljiva (nedostajuća) materija čije
postojanje bi moglo da objasni zašto se nebeska tela kreću tako
kako se kreću.
Hokins kaže da je taj niz do sada nepoznatih mini crnih rupa
locirao pre godinu dana.
Crne rupe su formacije koje imaju ogromnu masu i koncentraciju
materije na malom prostoru da kolabiraju pod sopstvenom težinom i u
sebe, zbog ogromne snage gravitacije, privlače svu okolnu materiju
pa čak i svetlost, tako da su nevidljive.
Preliminarni Hoskinsovi proračuni pokazuju da ti objekti imaju
dovoljno veliku masu da zaustave ekspanziju svemira. To bi značilo
da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30
miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi
počeo suprotan proces od onog koji je počeo Big Bengom, prvobitnim
praskom posle kojeg je svemir počeo da se širi.
zvezde.456bjevdjic,
-> #455, dragisha██ EDINBURG, 20. novembra (Rojter) - Astronom iz Edinburga otkrio
██ je postojanje hiljada tamnih objekata na granici svemira čije
██ postojanje bi moglo da predstavlja rešenje jedne od najvećih
██ tajni vasione.
:) Da li jos imas ovako zanimljivih clanaka (moze i starih) ??
zvezde.457nkbog,
-> #455, dragisha> To bi značilo
> da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30
> miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi
Dal' je ovo greška, il' nam ostalo znatno manje ('iljadu puta) godina
do kraja. Ja sam se zabrinuo ;).
NB.
zvezde.458kriss,
-> #451, ognjan˙˙ Kad spomenu Hablov teleskop, zna li neko kakve intervencije ce
˙˙ se raditi na teleskopu u decembru ? Ogledalo sumnjam da ce
˙˙ mijenjati :))
Ja sam čuo da će mu se dodati veeeliko sočivo koje će
'ispraviti' sliku. Dakle, dobiće naočari :)
zvezde.459m.hristodulo,
-> #453, arazumenic>> Da, tacno je da se ULAGANJEM RADA moze PRENETI
>> toplota sa hladnijeg na toplije telo i da
>> frizider tako radi. Ali ovde je bilo reci o
>> hladjenju ODUZIMANJEM toplote od drugog
>> (hladnijeg) tela, prema tome rec je bila o
>> Carnotovom ciklusu.
Mislim da smo se slozili, kolega. Oduzimanje
toplote od hladnijeg tela ili prenosenje toplote na
toplije telo su ista stvar, gledano iz perspektive
energetskog bilansa takvog procesa (obrnuti Carnotov
ciklus).
zvezde.460paki,
-> #458, kriss> Ja sam čuo da će mu se dodati veeeliko sočivo koje će
> 'ispraviti' sliku. Dakle, dobiće naočari :)
Crni Kiki, pa gde su naočari i sočiva isto? ::)
zvezde.461zormi,
-> #455, dragisha* da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30
* miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi
Pretpostavljam da su u pitanju milijarde inače bih se zabrinuo ;)
zvezde.462dcolak,
-> #456, bjevdjic│ ██ EDINBURG, 20. novembra (Rojter) - Astronom iz Edinburga otkrio
│ ██ je postojanje hiljada tamnih objekata na granici svemira čije
│ ██ postojanje bi moglo da predstavlja rešenje jedne od najvećih
│ ██ tajni vasione.
│
│ :) Da li jos imas ovako zanimljivih clanaka (moze i starih) ??
Još bolje ako su novi :) Da ne bi lupali glavu oko već provaljenih
stvari :)
Sledge DAMMIR!
zvezde.463kriss,
-> #455, dragisha˙˙ Hokins kaže da je taj niz do sada nepoznatih mini crnih rupa
˙˙ locirao pre godinu dana.
žek, jer su crne rupe konačno 'otkrivene' tj. jel dokazano
nji'ovo postojanje ili je to 'pretpostavka da se tamo nalaze crne
rupe' ??
zvezde.464jerry,
-> #442, duki> ali sta je to nesto drugo ohladilo do apsolutne nule?
'Ladan spricer?
zvezde.465jerry,
-> #446, milan> Tako ispada da su asteroidi "restlovi" od Bozjeg preduzeca
> pravljenja planeta, a ne ostaci nekog raspada.
Upravo tako.
Upravo nase postojanje je dokaz da nije bilo nikakve planete na tom
mestu. Da je bilo i da je ona raznesena, gravitacione pretumbacije u
celom sistemu bi bile toliko velike da sumnjam da bi smo mi ili bilo
koje bice na zemlji, preziveli.
zvezde.466pkrstajic,
-> #452, ilazarevic*> pravcu i smanjuje entropiju. Time se postize i do 0.001K!
*
* Ali, zasto se ne postize i 0K?
To pitanje na indirektan nacin regulise III zakon termodinamike
(na tvoju srecu poslednji :) ), koji tvrdi da je entropija na
apsolutnoj nuli jednaka nuli. Do sada, ovakvu situaciju nije
resavao nijedan princip jer je, naprosto po samoj definiciji,
entropija relativna velicina. S druge strane statisticka fizika
dokazuje da je stanje nulte entropije, tj. potpunog reda nije
moguce postici; dakle stvar nije samo prakticnih vec i teorijskih
ogranicenja.
Medjutim, tu ne treba traziti neke dublje razloge, jer je ovaj
princip postuliran i izveden iz cisto empirijskih rezultata, a to
je da entropija neminovno iscezava na niskim temperaturama. Skoro
istu stvar srecemo i kod specijalne teorije relativnosti, gde
doduse nije eksplicitno receno da brzinu c nije moguce postici,
vec da je brzina svetlosti u svim referentnim sistemima ima istu
vrednost. Ovde je taj postulat uveden na osnovu poznatog
Majkelson-Morlijevog eksperimenta.
Izgleda da se pragmaticni fizicari ne bave previse filozofskim
posledicama teorija kao sto su kvantna mehanika, relativitet, itd.
sve dok stvar jos "radi", tj. dok jednacine verno opisuju stvarnost.
zvezde.467arazumenic,
-> #459, m.hristodulo-> Mislim da smo se slozili, kolega. Oduzimanje
Nadam se da jesmo.
Saša
zvezde.468wizard,
-> #461, zormi> * da bi jednom, u ne tako bliskoj budućnosti - za nekih 20 do 30
> * miliona godina, svemir počeo da se skuplja i imlodira čime bi
>
> Pretpostavljam da su u pitanju milijarde inače bih se zabrinuo ;)
U vezi sa tim pretstojećim smakovima sveta i uništenjima zemlje - ajde da
razmotrimo koji nam je najbliži. žisto da znamo kad padaju sankcije.
zvezde.469wizard,
-> #463, kriss> žek, jer su crne rupe konačno 'otkrivene' tj. jel dokazano
> nji'ovo postojanje ili je to 'pretpostavka da se tamo nalaze crne
> rupe' ??
U principu se smatra da neutronska zvezda ne može imati veću masu nego
što su 3 sunčeve mase. Prema tome, ako bi našli kolapsirani kompaktan
objekat koji bi imao veću masu od te, mogli bi smo smatrati da smo
pronašli crnu rupu.
Šta je zaista pronađeno ne znam, ali vest mi deluje pomalo neozbiljno i
naduvano.
zvezde.470m.hristodulo,
-> #466, pkrstajic>> Izgleda da se pragmaticni fizicari ne bave
>> previse filozofskim posledicama teorija kao sto
>> su kvantna mehanika, relativitet, itd. sve dok
>> stvar jos "radi", tj. dok jednacine verno opisuju
>> stvarnost...
...sto je, po meni, ispravna stvar. Nema tu
"sta bi bilo, kad bi bilo", sve mora da se proveri
eksperimentalno, direktno ili indirektno.
Jedini izuzetak su postulati (principi), ali
i kod njih se eksperimentalno proverava da li
njihove posledice vaze ili ne vaze.
Treci princip termodinamike je i uveden da
bi objasnio eksperimente koja prethodna dva nisu
mogli.
Teorija je pretpostavka, eksperiment je
dokaz!
zvezde.471pkrstajic,
-> #469, wizard* U principu se smatra da neutronska zvezda ne moze imati vecu
* masu nego sto su 3 sunceve mase. Prema tome, ako bi nasli
* kolapsirani kompaktan objekat koji bi imao vecu masu od te,
* mogli bi smo smatrati da smo pronasli crnu rupu.
Za ozbiljne astrofizicare gore pomenuti argumenti ne bi bili
dovoljni da bi zaista poverovali u egzistenciju crnih rupa.
Jedan od bitnih razloga je taj sto je pomenuta granica dobijena
teorijskim putem, pa nema nacina da u takvoj situaciji razlucimo
da li se radi bas o crnoj rupi, ili mozda o nekom masivnom crnom
objektu, za koga eto nismo uspeli da pedvidimo neke aspekte opi-
ranju gravitacionom kolapsu.
Takvi slucajevi, inace postoje i pronadjeni su u dvojnim siste-
mima, kod kojih je na osnovu slozenog kretanja oko centra masa su
izracunate mase zvezde i njenog "tamnog pratioca" cija masa preva-
zilazi 3,3 mase sunca. Naravno prethodno su iskljucene mogucnosti
da se radi, eventualno o belom patuljku ili neutronskoj zvezdi.
U prvom slucaju bi sjajila bar nekim svetlom, a u drugom bi se
"odala" mikrotalasnim pulsiranjem - jedan od takvih kandidata je
Labud X-1.
Onim sto se crna rupa izdvaja od ostalih masivnih crnih objekata
i sto bi bio jak argument u korist njenog postojanja jeste njena
velika povrsinska gravitacija (ako se o povrsini kod crne rupe moze
uopste govoriti), pa i time velika devijacija puta svetlosnog zraka
u blizini Schwarzschild-ovog radijusa. Ovakvim mehanizmom bi crne
rupe igrale ulogu gravitacionog sociva za zrake koje polaze od
zvezde koja se nalazi u skoro istom pravcu u odnosu na Zemlju.
Nesto slicno, medjutim za sada nije otkriveno, jer je mogucnost
ovakvog medjusobnog polozaja crne rupe i neke zvezde veoma mala.
zvezde.472pele,
Da li je moguće, ako neka neutronska zvezda ima pratioca
a samim tim i akrecioni disk sa koga materija pada na nju,
da posle nekog vremena, taloženjem te mase, dođe do kolapsa
te neutronske zvezde u crnu rupu?
Još jedno pitanje. Šta konkretno znači kada se govori o nae-
lektrisanju i brzini rotacije crne rupe?
pele.
zvezde.473wizard,
-> #471, pkrstajic> Jedan od bitnih razloga je taj sto je pomenuta granica dobijena
> teorijskim putem, pa nema nacina da u takvoj situaciji razlucimo
> da li se radi bas o crnoj rupi, ili mozda o nekom masivnom crnom
> objektu, za koga eto nismo uspeli da pedvidimo neke aspekte opi-
> ranju gravitacionom kolapsu.
Pošto je i crna rupa samo teorijska pretpostavka, ne vidim neku veliku
prepreku da "neki masivni crni objekat za koga nismo predvideli opiranje
gravitacionom kolapsu" nazovemo crnom rupom. ;)
zvezde.474dragisha,
-> #468, wizard-> U vezi sa tim pretstojećim smakovima sveta i uništenjima zemlje - ajde
-> da razmotrimo koji nam je najbliži. žisto da znamo kad padaju sankcije.
Preporučujem da nađeš Teoriju Katastrofa od Asimova (ako već nisi:).
Knjigu vrijedi pročitati.