EXTRA.6

18 Jun 1994 - 11 Oct 1994

Topics

  1. automobili (90)
  2. avioni (515)
  3. hi.fi (427)
  4. tv (114)
  5. biznis (210)
  6. sf (64)
  7. zvezde (167)
  8. misterije (176)
  9. sport (950)
  10. etf (123)
  11. mg (36)
  12. yucca (235)
  13. cadua (213)
  14. razno (1512)
  15. oruzje (168)

Messages - zvezde

zvezde.105 vvelisavljev, -> #104, mirche
> Gde si to pročitao? Da nisi čuo od znamenitog nam magistra > fizike, specijaliste za ubijanje ljudi putem telefona a uz > pomoć izvesnog Hertzijusa, koji je možda negde usput > postao i magistar astronomije? ;)) Pročitao sam u Trećem oku. :))))
zvezde.106 jerry,
Svez tekst iz laboratorije za propulziju o udaru fragmenata komete SL9 o povrsinu Jupitera. Na pocetku poruke su i SITES sa astro novostima i lepim bazama podataka. Dosta interesantnih podataka. Ako vas interesuje... Jerry astrnews.zip
zvezde.107 milan, -> #106, jerry
Blagodarimo! :)) Pl poz M
zvezde.108 pele,
Jel zna neko nešto više o filadelfijskom eksperimentu? Da li je taj eksperiment stvarno postojao i u čemu se sastojao? pele.
zvezde.109 crncic, -> #108, pele
-*> Jel zna neko nešto više o filadelfijskom eksperimentu? Da li je taj -*> eksperiment stvarno postojao i u čemu se sastojao? Kažu ljudi da ima nešto o tome u EXTRA.6 misterije 8.35 ...
zvezde.110 radosav,
Nešto mi je palo na pamet pre neki dan. Da koji slučajem "želindžer" nije "vrisnuo", nebi, naravno, došlo do odlaganja svemirskog programa i "Galileo" bi bio poslat na vreme. To znači da bi bio u orbiti oko Jupitera još pre par godina. A to opet znači da bi gledali udar komete praktično iz prvog reda. Neprežaljivo, jel` da?
zvezde.111 ilazarevic, -> #110, radosav
> još pre par godina. A to opet znači da bi gledali udar komete praktično > iz prvog reda. Neprežaljivo, jelž da? Sledeći put moraju da postave gušću ogradu, da se gremlini ne provuku.
zvezde.112 kriss, -> #110, radosav
˙˙ prvog reda. Neprežaljivo, jel` da? Da. ;) Nego, da li ovde postoji neko ko se tu i tamo odšeta do NASA-e? Ako ima, nek se seti par ljudi ;) koji prate ovu temu, pa nek pošalje neku sličicu ili tekst, da oživimo malo ... Neprežaljivo je što nemamo slike udara.
zvezde.113 vstan,
Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) Sve ukupno 650kila. Na 14.400 je bilo za manje od 7 minuta a ovde ima da se oteeeeeeeegne :[ Orbits - ilustrovani prikaz Suncevog sistema. Ako ste videli "Discover Space" a njegovih 10 MB vam se ucinilo previse evo dostojne zamene. orbits.arj
zvezde.114 vstan,
Orbits - ilustrovani prikaz Suncevog sistema - drugi deo. (Kriss dugujes jedno pivo) orbits.a01
zvezde.115 kriss, -> #113, vstan
˙˙ Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) Već skinuto i mogu reći da je veoma lepo urađeno. Taman ako treba nekom objašnjavati stvari. :)
zvezde.116 kriss, -> #114, vstan
˙˙ (Kriss dugujes jedno pivo) Dugujem dva. Tebi i još nekom, so vidimo se u klubu.
zvezde.117 pedjak, -> #113, vstan
> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) > Sve ukupno 650kila. Na 14.400 je bilo za manje od 7 minuta Da li radi na herkulesu..?
zvezde.118 vstan, -> #117, pedjak
>> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) > > Da li radi na herkulesu..? Pretpostavljam da ne radi.
zvezde.119 mvukolic, -> #113, vstan
> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) Skinuo sam ga i traži mi orbits.a01.
zvezde.120 vstan, -> #119, mvukolic
>> Neko je trazio Orbits sa Imtela. Dakle evo stize :) > > Skinuo sam ga i trazi mi orbits.a01. Pa svuci i njega ;)
zvezde.121 mvukolic, -> #120, vstan
> Pa svuci i njega ;) Pojma nemam kako mi je izmak'o.
zvezde.122 .bata., -> #68, kriss
ŔŔŔ ˙˙ Radili su isto to i sa dva atomska ŔŔŔ ˙˙ casovnika. ŔŔŔ ŔŔŔ Radili ili je sve ostalo na misaonom experimentu? Radili i dobili su rezultate koji su odgovarali teoriji relativiteta. Dakle dobili su razliku na atomskim casovnicima na X-toj decimali..
zvezde.123 bulaja, -> #113, vstan
│Orbits - ilustrovani prikaz Suncevog sistema. └─── Prebačeno je u GRAPHICS direktorijum, hvala na prilogu.
zvezde.124 ratman,
Postoje li neke (relativno jednostavne) jednacine kojima se moze izracunati trajanje obdanice i noci u funkciji datuma i geogr, koordinata. Ne razumem se bas mnogo u astronomiju, ali bas me intersuje.. Ako neko ima programcic, listing ili slicno, moze i to sa attachuje.
zvezde.125 ratman,
>> se moze izracunati trajanje obdanice i noci u funkciji datuma >> i geogr, koordinata. Zar niko nema takav neki prg. ili listing, ili jednacine?
zvezde.126 dikla, -> #124, ratman
> Postoje li neke (relativno jednostavne) jednacine kojima > se moze izracunati trajanje obdanice i noci u funkciji datuma > i geogr, koordinata. Zar to ne radi onaj ORBITS, neko ga je slao ovih dana..
zvezde.127 kriss,
Malo (mnogo) se umrtvila tema, pa da malo razmrdamo: ;) zanima me na koji fazon sateliti koji se mogu videti u vedrim noćima kao tačke koje se polako (?) kreću nebom - svetle? Odsjaj - nije; svetlo - sumnjam, šta će im; ??? - e to je. :) I ako neko zna, zanima me visina na kojoj "lete" isti.
zvezde.128 kriss,
Da sve ne bi bilo samo jedna poruka ;) nastavljam sa pitanjima: :) Kod geostacionarnih satelita se pominju visine od 30000 (trideset hiljada) kilometara - da li je moguće da su toliko visoko, i ako jesu, zašto jesu? :) Koje su pa najmanje visine na kojima kruže (vojni?) sateliti? I na kojoj visini najčešće kruži Šatl (pošto se, jelte, šeta po potrebi :)? žetvrto - šta ima novo sa ruskom orbitalnom stanicom 'Mir'? Jel planiraju da je vrate, da je prošire, ostave takvu kakva jeste? I da li postoje neki planovi sa Šatlom i tom stanicom? (jer se sećam da sam davno negde čitao da će možda-ono-ako Šatl prevoziti materijal do stanice, i da će posade biti mešane - po nacionalnosti i polovima ;)
zvezde.129 stigor, -> #127, kriss
> I ako neko zna, zanima me visina na kojoj "lete" isti. Trebalo bi da bude na 36.000Km iliti u takozvanom "Klarkovom pojasu" ...
zvezde.130 zormi, -> #128, kriss
* Kod geostacionarnih satelita se pominju visine od 30000 (trideset * hiljada) kilometara - da li je moguće da su toliko visoko, i ako jesu, * zašto jesu? :) Upravo na toj visini period za koji satelit obidje oko Zemlje iznosi 24h što se poklapa sa okretanjem iste, tako da je prividno uvek iznad iste tačke (ako je iznad ekvatora i naravno okreće se u istom smeru). Ako je bliže okreće se brže od Zemlje, a ako je dalje sporije. Sve to može da se izračuna iz zahteva da sila gravitacionog privlačenja bude jednaka centrifugalnoj (sve se odnosi na kružne orbite). Jako lepo objašnjeno sa ilustracijama imaš u programu ORBITS koji je u nekom od kataloga. * Koje su pa najmanje visine na kojima kruže (vojni?) sateliti? Ne znam tačno, reda 50-100 km. Zahtev je da ne zakače značajno atmosferu što bi ih usporilo i nateralo da udju dublje i sagore (ili se sruše). * I na kojoj visini najčešće kruži Šatl (pošto se, jelte, šeta po * potrebi :)? Shuttle leti na par stotina km, mislim da mu je maximalni "domet" reda 500 km.
zvezde.131 kriss, -> #129, stigor
˙˙ Trebalo bi da bude na 36.000Km iliti u takozvanom "Klarkovom ˙˙ pojasu" ... Kakav je to pojas?
zvezde.132 stigor, -> #131, kriss
> ˙˙ Trebalo bi da bude na 36.000Km iliti u takozvanom "Klarkovom > ˙˙ pojasu" ... > Kakav je to pojas? Pa nisam baš ni ja mnogo upućen u to, ali ajde ... Klarkov pojas je najpogodniji za satelite, pošto je u njemu neko polu-bestežinsko stanje (prisutan je i uticaj zemljine gravitacije), pa je potrebno malo energije da bi se održavala normalna putanja satelita ... Zato svaki satelit ima odredjenu količinu goriva, pomoću koje ispravlja svoju orbitu, ako do nekog pomerenja dodje (ne dešava se često, ali zbog raznoraznih uticaja i do toga dolazi) ... Vek satelita se odredjuje na osnovu količine goriva koju ponese, ako ponese više goriva - duže mu je vreme trajanja i može duže da održava normalnu orbitu oko zemlje (zato sateliti posle 5-6 godina upotrebe, odlaze na "groblje") ...
zvezde.133 .bata., -> #106, jerry
ŔŔŔ Svez tekst iz laboratorije za propulziju o udaru fragmenata ŔŔŔ komete SL9 o povrsinu Jupitera. Na pocetku poruke su i SITES ŔŔŔ sa astro novostima i lepim bazama podataka. ŔŔŔ Dosta interesantnih podataka. Ako vas interesuje... Da li bi mogao da skines neki fajl koji se pominje u tom tekstu ??
zvezde.134 hook, -> #128, kriss
> žetvrto - šta ima novo sa ruskom orbitalnom stanicom 'Mir'? Jel > planiraju da je vrate, da je prošire, ostave takvu kakva jeste? I da > li postoje neki planovi sa Šatlom i tom stanicom? (jer se sećam da sam > davno negde čitao da će možda-ono-ako Šatl prevoziti materijal do > stanice, i da će posade biti mešane - po nacionalnosti i polovima ;) Nešto više o ovoj temi imaš u Galaksiji br.244 (septembar 1994). Navešću ti dva naslova: 1) PRODUčEN čIVOT "MIRA" "Zahvaljujući finansijskoj pomoći Zapada, ruski kosmički program je uspeo da prebrodi najveću krizu u koju je zapao od prvog "Sputnjika". Okosnica ruske kosmonautike ostaje stanica "Mir", koja osam godina brodi kosmosom" 2) KOSMIžKA STANICA BUDUĆNOSTI ""Alfa", kosmička stanica XXI veka, nastaće objedinjavanjem projekata ruske i američke orbitalne stanice. Šestočlane posade smenjivaće se dva puta godišnje.
zvezde.135 kriss, -> #134, hook
˙˙ Nešto više o ovoj temi imaš u Galaksiji br.244 (septembar ˙˙ 1994). Navešću ti dva naslova: ˙˙ ˙˙ 1) PRODUčEN čIVOT "MIRA" Da, da, baš taj dan kupih Galaksiju, ali je poruka otišla. :) U svakom slučaju sjajni tekstovi i sjajan broj (reklama za časopis, nadam se da ću za ovo dobiti makar za 6 meseci na sezamu ;). Vredi uzeti.
zvezde.136 haevorn, -> #132, stigor
// sateliti posle 5-6 godina upotrebe, odlaze na "groblje") ... Gde je to?
zvezde.137 ilazarevic, -> #127, kriss
> kao tačke koje se polako (?) kreću nebom - svetle? Odsjaj - nije; Ja bih baš rekao da je odsjaj od Sunca, jer nema šta drugo da bude. Kao što kaže Holms, kada isključiš sve što je nemoguće, ono što ostane, ma koliko izgledalo neverovatno, mora da bude rešenje :)
zvezde.138 stigor, -> #136, haevorn
> // sateliti posle 5-6 godina upotrebe, odlaze na "groblje") ... > Gde je to? "Groblje" je naziv za orbitu na 30000 i kusur kilometara, gde se nalaze sateliti koji su odradili svoje ... Kako godine prolaze sve je više "odumrlih" satelita, pa će uskoro morati da se to područje čisti, kako ne bi smetali novim satelitima ...
zvezde.139 jerry, -> #125, ratman
} Zar niko nema takav neki prg. ili listing, ili jednacine? Imas Windows planetarijum na SEX BBS-u. Mnogo dobar program.
zvezde.140 crncic, -> #138, stigor
>> sve je više "odumrlih" satelita, pa će uskoro morati da se to >> područje čisti, kako ne bi smetali novim satelitima ... A kako misle da ga čiste ?
zvezde.141 stigor, -> #140, crncic
> A kako misle da ga čiste ? Pa za sada se nijedna firma nije usudila da ulaže novac u taj projekat ... Ali, ko prvi to uspe da odradi, ima da se nafatira love-ko blata ... Taj "čistač" bi trebao da bude modifikovana verzija šatla, koji će taj "otpad" odgurati dalje od 36.000Km ili će biti u fazonu kontejnera (vraćaće satelit na zemlju, pa bi se možda posle odredjene poravke on mogao ponovo koristiti) ...
zvezde.142 kriss, -> #138, stigor
˙˙ sve je više "odumrlih" satelita, pa će uskoro morati da se to ˙˙ područje čisti, kako ne bi smetali novim satelitima ... E svašta. :) U stvari, sigurno da ima logike, čim tako rade, ali je ja ne vidim. ;) Zašto lepo ne ugrade padobrane, pa umesto da troše gorivo da ih dignu sa 400 na 30000 km , lepo uz manje energetske zahteve spuste (zabiju) u more ili zemlju. Pa iskoriste delove koji rade itd.
zvezde.143 kriss, -> #139, jerry
˙˙} Zar niko nema takav neki prg. ili listing, ili jednacine? ˙˙ ˙˙ Imas Windows planetarijum na SEX BBS-u. Mnogo dobar program. Malo reklame. ;) Na tom istom BBS-u se nalazi i dosta lepih GIF-ova, koje nisam viđao po drugim BBS-ovima. Pa ko voli, neka zađe u astro dir.
zvezde.144 mmitrovic, -> #130, zormi
Ů█▀█Ţ Shuttle leti na par stotina km, mislim da mu je maximalni "domet" Ů█▀█Ţ reda 500 km. Teško. Ko onda izbacuje geostacionarne na 30000km. Šatl ne bi trebalo da ima ograničenja u visini.
zvezde.145 stigor, -> #142, kriss
> da ih dignu sa 400 na 30000 km , lepo uz manje energetske > zahteve spuste (zabiju) u more ili zemlju. Pa iskoriste delove > koji rade itd. I ovako je Zemlja zagadjena, samo im još fali da dovlače i "svemirski otpad" ... :) Malo bi toga ostalo posle zabijanja u zemlju, a da može da se ponovo koristi ... :)
zvezde.146 stigor, -> #144, mmitrovic
> Teško. Ko onda izbacuje geostacionarne na 30000km. Šatl ne bi > trebalo da ima ograničenja u visini. Upravo tako .. Šatl dodje do 30000 i kusur Km, i sa svojom "čuvenom" hidrauličnom rukom, izbaci satelit iz svog cargo bay-a ...
zvezde.147 zormi, -> #144, mmitrovic
* Ů█▀█Ţ Shuttle leti na par stotina km, mislim da mu je maximalni "domet" * Ů█▀█Ţ reda 500 km. * * Teško. Ko onda izbacuje geostacionarne na 30000km. Šatl ne bi trebalo * da ima ograničenja u visini. Shuttle izbaci satelit a onda se na njemu aktiviraju motori koji ga odvuku do geostacionarne orbite.
zvezde.148 jerry, -> #133, .bata.
} Da li bi mogao da skines neki fajl koji se pominje u tom tekstu ?? Tesko. Nemam nikakvog pristupa na Internet osim EMAIjL-a. Tekst koji sam prosledio sam dobio od mog kuma (bio pstojkov na sezamu). On je na doktoriranju na Brown univerzitetu tako da je na licu mesta. Ako vidi nesto sto misli da ce mi biti interesantno, on mi samo sljusne u mail. Ako neko od vas ima full internet, nek mazne interesantne stvari pa nek okaci "odje". Sorry, Jerry.
zvezde.149 jerry, -> #137, ilazarevic
}> kao tacke koje se polako (?) krecu nebom - svetle? Odsjaj - nije; } } Ja bih bas rekao da je odsjaj od Sunca, jer nema sta drugo da bude. I jeste odsjaj od sunca. I to od one iste materije od koje je IVANNA imala onaj metalasti prekrivac kojim sam ja uvio gitaru da je zastitim od kise kad smo isli u Petnicu. :) Petnica? Sta to bese?
zvezde.150 kriss, -> #149, jerry
˙˙ Petnica? Sta to bese? Da, sramota, ti si jedini čovek koji ima veze tamo i nisi ih potegao da se ponovo družimo u prirodi. O;) Nisu vredele ni danicine molbe u grupi. ;) Zato problem iznosim pred sud javnosti, pa ti vidi šta ćeš.
zvezde.151 mmitrovic, -> #147, zormi
Ů█▀█Ţ Shuttle izbaci satelit a onda se na njemu aktiviraju motori koji Ů█▀█Ţ ga odvuku do geostacionarne orbite. Jel ti to siguran podatak? To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za gorivo potrebni na setlitu, a shuttle ih već ima. Samim tim je i cena lansiranja satelita veća jer mu je i masa veća. Ne vidim ni jedan razlog zašto shuttle ne bi mogao da dođe do 30000km. Takav metod lansiranja nisam još video. Možda je ovo laički, ali ja sam video da ruka izvuče satelit iz spremišta, pusti ga u orbitu, mali retro motor na trenutak bljesne na satelitu i da mu spin. Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na 30000km.
zvezde.152 stigor, -> #151, mmitrovic
> ga u orbitu, mali retro motor na trenutak bljesne na satelitu i > da mu spin. Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na > 30000km. Upravo tako ... Nešto slično sam napisao par poruka pre ove ...
zvezde.153 drndi, -> #151, mmitrovic
>> Ů█▀█Ţ Shuttle izbaci satelit a onda se na njemu aktiviraju motori koji >> Ů█▀█Ţ ga odvuku do geostacionarne orbite. >> >> Jel ti to siguran podatak? >> To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za gorivo potrebni >> na setlitu, a shuttle ih vec ima. Samim tim je i cena lansiranja satelita >> veca jer mu je i masa veca. Ne vidim ni jedan razlog zasto shuttle ne bi >> mogao da dode do 30000km. Takav metod lansiranja nisam jos video. Mozda je >> ovo laicki, ali ja sam video da ruka izvuce satelit iz spremista, pusti >> ga u orbitu, mali retro motor na trenutak bljesne na satelitu i da mu spin. >> Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na 30000km. "...Satl je tada trebalo da upali motore, udalji se od satelita, koji bi uz pomoc motora potisnog stepena krenuo ka planiranoj geostacionarnoj orbiti, na 35.680 kilometara iznad Atlantika..." - Galaksija broj 243 (jul 1994) strana 17. Ako oni lazu, ja lazem vas.
zvezde.154 kriss, -> #151, mmitrovic
˙˙ To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za gorivo ˙˙ potrebni na setlitu, a shuttle ih već ima. Samim tim je i cena Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su bočne (valjda se zovu busteri - pojma nemam) koje otpadaju posle izvesnog vrenema, ali šta je centralna? I kad ona otpada?
zvezde.155 zormi, -> #154, kriss
* Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su bočne (valjda * se zovu busteri - pojma nemam) koje otpadaju posle izvesnog vrenema, * ali šta je centralna? I kad ona otpada? Tank sa gorivom.
zvezde.156 inferno, -> #154, kriss
Ů│ ˙ Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su bočne (valjda Ů│ ˙ se zovu busteri - pojma nemam) koje otpadaju posle izvesnog vrenema, Ů│ ˙ ali šta je centralna? I kad ona otpada? Verovao ili ne, ali to je tank sa gorivom. Da mi je znati kolika mu je kubatura??
zvezde.157 haevorn, -> #154, kriss
// Kad ona otpada? Pa pošto je rezervoar (za boostere), otpada kad se istroši, a to je malo pre nego što se otkače boosteri.
zvezde.158 kriss, -> #156, inferno
˙˙ Verovao ili ne, ali to je tank sa gorivom. ˙˙ Da mi je znati kolika mu je kubatura?? Dakle, busteri ga odvuku do visine _______ (nek popuni ko zna), a onda šatl pali svoje motore, koristeći gorivo iz tog rezervoara.
zvezde.159 kriss, -> #157, haevorn
˙˙ Pa pošto je rezervoar (za boostere), otpada kad se ˙˙ istroši, a to je malo pre nego što se ˙˙ otkače boosteri. ??? Koliko se sećam, prvo se odvoje busteri, a šatl i dalje leti sa onom čumom?
zvezde.160 haevorn, -> #159, kriss
// ??? Koliko se sećam, prvo se odvoje busteri, a šatl i dalje // leti sa onom čumom? Ne znam redosled, ali rezervoar je za boostere, a šatl se sam "snalazi" (možda se i on malo napaja odatle, ali nisam siguran). Inače, pri poletanju rade i motori na šatlu i busteri.
zvezde.161 zormi, -> #160, haevorn
*// ??? Koliko se sećam, prvo se odvoje busteri, a šatl i dalje *// leti sa onom čumom? * * Ne znam redosled, ali rezervoar je za boostere, a šatl * se sam "snalazi" (možda se i on malo napaja odatle, ali nisam * siguran). Inače, pri poletanju rade i motori na šatlu i busteri. Ni ja nisam poznavalac (više volim astronomiju od astronautike ;) ali čini mi se da busteri sagorevaju sopstveno čvrsto gorivo pa otpadnu, a u tanku je tečno gorivo koje troše shuttle-ovi motori da ga podignu na orbitu. Tank se potom takodje otkači a shuttle nastavi sa sopstvenim rezervoarom.
zvezde.162 ilazarevic, -> #149, jerry
> Petnica? Sta to bese? Beše, beše, ali izgleda da nam nema odlaska tamo do proleća. Ili, možda... možda si se angažovao :)
zvezde.163 pele, -> #151, mmitrovic
>=} Jel ti to siguran podatak? >=} To meni ne izgleda nimalo isplativo. Veliki tankovi za >=} gorivo potrebni na setlitu, a shuttle ih već ima. Samim >=} tim je i cena lansiranja satelita veća jer mu je i masa >=} veća. Ne vidim ni jedan razlog zašto shuttle ne bi mogao >=} da dođe do 30000km. Takav metod lansiranja nisam još >=} video. Možda je ovo laički, ali ja sam video da ruka >=} izvuče satelit iz spremišta, pusti ga u orbitu, mali >=} retro motor na trenutak bljesne na satelitu i da mu >=} spin. Nisam video nikakvo dodatno lansiranje sa 500 na >=} 30000km. Bila je divna emisija na ART kanalu pre jedno mesec dana o Šatlu i lansiranju satelita. lepo se vidi kako se, nakon što se Šatl pozi- cionira na određenu visinu, otvara tovarni prostor i satelit roti- rajući izađe odatle i ode na predviđenu mu orbitu. pele,
zvezde.164 pele, -> #154, kriss
>=} Apropo šatla, po lansiranju postoje 3 'rakete' - sve su >=} bočne (valjda se zovu busteri - pojma nemam) koje >=} otpadaju posle izvesnog vrenema, ali šta je centralna? I >=} kad ona otpada? Bustri imaju zadatak da daju onu početnu snagu Šatlu i otpadaju nakon ne zna ni ja tačno koliko sekundi i padobranima se spuštaju na Zemlju. Onaj veliki rezervoar otpada nešto kasnije i potrošan je, tj. sagori u atmosferi. pele.
zvezde.165 nemanja., -> #158, kriss
# Dakle, busteri ga odvuku do visine _______ (nek popuni ko zna), a 40 km.
zvezde.166 radosav,
U vezi šatla. Sastoji se iz 4 dela: orbiter, tank sa rezervoarom (ona sredi- šnja budža) i dve buster rakete. Busteri su na čvrsto gorivo, dakle jednom se pokrenu i ne gase se dok ne potroše svo gorivo i ne može im se regulisati rad u toku leta. Rezervoar ima tankove za tečni kiseonik i tečni vodonik. To je jedina komponenta sistema koja ne može da se koristi ponovo. Isto gorivo ima i orbiter u sebi ali u neuporedivo manjoj količini. Nosivost mu je oko 30t. U trenutku poletanja rade svi motori i orbitera i bustera. To što se ne vidi plamen iz orbiterovih motora je zato što je njegov produkt sagorevanja pregrejana vodena para koja nema boje (providi se). Motori orbitera rade i izvesno kraće vreme posle odvajanja rezervoara posle čega se gase. Glavni motori će se upaliti još jednom kada po završetku misije počne kočenje i ulazak u gornje slojeve atmosfere. Na pistu sleće kao jedrilica sa ugašenim motorima. Ovde se koncepcija BURAN-a pokazuje kao bolja jer Buran ima goriva za manevrisanja u atmosferi. Dok se nalazi u orbiti orbiter koristi motore za manevrisanje koji rade na komprivani azot (valjda, nisam siguran). Radna orbita jeste na oko 500km, geostacionarni sateliti se naknadno posebnom raketom dižu na 36000km. Gorivo u samom satelitu služi za manevrisanje na orbiti kao i za manje korekcije orbite. Skok sa 500km na 36000km ne spada u manje korekcije orbite. Ono što je neko video na snimku sigurno nije bio geostacio- narni satelit (mada sam siguran da su na TV rekli da jeste ;) ili je tek trebalo da pali svoje motore. Toliko od mene za sada. Valjda sam bio od pomoći.
zvezde.167 miroslavn,
U koliko sati su ona predavanja o astronomiji u Donjem gradu? (beše petkom i subotom valjda, al' od koliko sati...?)