EXTRA.9

08 Dec 1995 - 14 Feb 1998

Messages - biznis

biznis.218 mileusna,
Da li postoji mogućnost da se novac iz Kanade uplati na devizni račun otvoren kod neka naše banke, konkretno kod Karić Banke? Informacija mi je potrebna zarad humanitarne akcije o kojoj ste svi već obavešteni putem e-maila.
biznis.219 mileusna,
>> po sličnom princupu "se valja" super secko kod nas, magična žica, >> noževi. sklopiš ugovor, imaš procenat od prodaje, >> "gazda"-distributer (ne)plaća porez & ostalo ... Šta je sa našim 2M iz Pirota?
biznis.220 snemcev, -> #205, hogistey
>> Može li se negde nešto detaljnije pročitati o ovome. Ima li >> ograničenja u pogledu iznosa donatorskog na godišnjem nivou? Donatorstvo nije ograničeno, ali je neopoezovano samo do 2% od godišnjeg ukupnog prihoda.
biznis.221 kovacevicd, -> #212, snemcev
Evo doznao sam od kolege gde je izasao dati zakon a to je službeni list 46/96 član 40 stav 4 i 5 kao i pogledati član 61 koji se odnosi na revolarizacione rezerve. Kako mi reče ostalo je tumačenje zakona pošto će se moći raditi po LIFO ili ponderisanoj prosečnoj metodi. I jedno pitanje od kada zvanično važi promena tarife za železnicu sa 2% na 3% 11.2 ili 15.2 .
biznis.222 sljubisic,
Pitao sam pre izvesnog vremena, ali izgleda da nije proslo zapazeno :) Elem, smeju li agencije ("inzenjering, konsalting i intelektualne usluge" i tome slicno) da se bave proizovdonjom/prodajom racunarske (ili bilo koje druge, svejedno) opreme na _legalan nacin_. Dakle, nista uvoz i sl., vec samo prodaja. Cuo sam da to nije moguce, ali i da je moguce ako se ta oprema progura kao neophodna za neku uslugu, ili da je moguce samo posredovati u nabavci tak- ve opreme, jer se to onda racuna kao usluga. Zna li neko precizno?
biznis.223 snemcev, -> #214, kostic
>> Ugovoru o delu stranke posle roka od 3. meseca mogu produziti vaznost Nisam hteo da pišem čaršav, al' moram. Koga ne interesuje ova problematika, neka slobodno preskoči ostatak poruke. Ako je za izvršavanje nekog posla potrebno više od 90 radnih dana u toku jedne kalendarske godine, preduzeće je dužno da primi u stalan radni odnos radnika na neodređeno vreme za izvršavanje tih poslova (mišljenje Ministarstva za rad, boračka i socojalna pitanja Republike Srbije broj 11-00-43/97-02 od 10.02.1997. godine). Posledica ovakvog tumačenja je da se ugovoru o delu zaključenom na 90 dana ne može produžiti važnost niti preduzeće može sa istim licem zaključiti nov ugovor o delu za isti posao u toku iste kalendarske godine. Isto važi i za ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Druga posledica ovoga je da preduzeće ne sme da zaključuje ugovor o delu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima za izvršavanje poslova za koje je predviđeno radno mesto. Tipičan primer je zamena radnika na bolovanju -- uvek se zasniva radni odnos na određeno vreme sa onim ko zamenjuje, a nikad ugovor o delu ili privremenim i povremenim poslovima. Razlika između ugovora o delu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima je što se ugovor o delu zaključuje za poslove koji su van delatnosti poslodavca, a ugovor o privremenim i povremenim poslovima kada su u pitanju poslovi iz delatnosti poslodavca. Kako su "prezentacija, distribucija, konsultacija i prodaja krajnjem korisniku proizvoda ZA RACUN FIRME" neodvojiv deo delatnosti trgovine, to se sa radnicima koji vrše ove poslove u preduzeću zaključuje ugovor o radu ili, u slučajevima predviđenim Zakonom, ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Da nije ovako, svi radnici u svim preduzećima bi bili angažovani po ugovoru o delu 365 dana godišnje jer su tu porezi i doprinosi daleko manji nego porezi i doprinosi po osnovu radnog odnosa. Posle ovog "čaršava" bi trebalo da ti bude jasnije zašto saradnik (zastupnik, promoter) u MLM firmi ne može legalno biti angažovan po ugovoru o delu. >> Porez na promet je uracunat u cenu proizvoda Kako kupac plaća proizvode koje kupi? Za fizička lica jedini legalni načini plaćanja su opštom uplatnicom na žiro račun MLM firme i bezgotovinskim prenosom sa tekućeg računa na žiro račun MLM firme. >> da ne idemo daleko,bas zbog lose reputacije velike vecine firmi koje >> sebe nazivaju MLM jedna firma koja zeli da radi posteno mora da radi >> 100% POSTENO I LEGALNO (da postuje SVE zakonske propise) inace ceo >> trud pada u vodu. Apsolutno se slažem sa ovim. Avaj, ako MLM firma poštuje sve naše zakone, cena robe koju takva firma prodaje po definiciji ide nebu pod oblake. Istina, takva roba zaista nije opterećena brojnim maržama, ali je opterećena drugim nametima. Bojim se da je uz trenutno važeće zakone nemoguće poslovanje jedne MLM firme na legalnim osnovama. Ovom izjavom ne opravdavam rad na crno, već samo hoću da kažem da potpuno shvatam položaj u kojem se MLM firme u ovoj državi nalaze.
biznis.224 snemcev, -> #216, sljubisic
>> U vezi sa ovih 5,000 USD - da li ih je neophodno uplatiti odjednom, >> ili moze, kako sam cuo, i 'na rate'? Kod preregistracije može 50% odmah, a 50% u roku od 2 godine; za osnovanje novog preduzeća bih morao da proverim. >> Btw, jesu li i agencije ovim ukljucene ili ne? Zavisi od toga kako je agencija registrovana (u suštini da li ima 601 ili 685 račun). Ako je 601, "kači" je preregistracija; ako je 685, preregistracija je "kači" samo ako je u prethodnoj godini imala promet veći od 200,000 USD. >> smeju li agencije ("inzenjering, konsalting i intelektualne usluge" i >> tome slicno) da se bave proizovdonjom/prodajom racunarske (ili bilo >> koje druge, svejedno) opreme na _legalan nacin_. Ako je agencija preduzeće, može posle doregistracije. Ako je agencija bez svojstva pravnog lica (ima 685 račun), ne može. >> Dakle, nista uvoz i sl., vec samo prodaja. Uvoz mogu da rade samo preduzeća (601 račun). >> ili da je moguce samo posredovati u nabavci takve opreme, jer se to >> onda racuna kao usluga. Ovo sve agencije registrovane za posredničke usluge (ili "ostale nepomenute usluge na ostvarivanju funkcije prometa roba") mogu da rade.
biznis.225 snemcev, -> #221, kovacevicd
>> službeni list 46/96 član 40 stav 4 i 5 kao i pogledati član 61 >> koji se odnosi na revolarizacione rezerve. Novina u odnosu na stari Zakon o računovodstvu je da deo nivelacije više ne ide na revalorizacione rezerve -- sada cela nivelacija ide na razilu u ceni. To ne znači da se ukidaju nivelacije. >> od kada zvanično važi promena tarife za železnicu sa 2% na 3% >> 11.2 ili 15.2 . Propis je objavljen 11.02., stupio je na snagu 12.02. i od onda važi izmena.
biznis.226 baker,
MobTel Srbije je odobrio prikljucenje vasih uredjaja na (kobajagi) GSM mrezu za 340 maraka, ali je poskupeo minut i pretplatu zauzvrat (pravi srpski poslovni potez).
biznis.227 miobrado,
Subject: Zakon o svojinskoj transformaciji Na tv-u videh da je isti okačen na internet. Imali ga u elektronskom obliku i na jeziku u službenoj upotrebi, i gde se može naći?
biznis.228 mikrom,
Načeo sam temu donatorstvo, ali sam bio dosta zauzet i slabo sam se javljao, pa evo prilike da pojasnim. Meni se javio problem sponzora koji bi delom finansirali štampanje određenih knjiga. Međutim, sponzorstvo podrazumeva pružanje određene usluge sponzoru (reklamiranje, zahvalnost na promocijama i medijima...) te se stoga na sponzorstvo plaća porez na promet usluga. Stoga sa svim dobrim dušama, koje su voljne da investiraju bespovratna sredstva u kulturu, pravim ugovore o donatorstvu, na koje se ne plaća porez. Naravno, donatori se u knjizi uvek negde (obično na kraju) spomenu. E sada, šta se sve može provući kao donatorstvo? To ostavljam vašoj maštovitosti.
biznis.229 kermit,
koliko se kreću cene preduzeća koja nisu radila, kako to proveriti i koliki su fiksni godišnji izdaci za preduće, a koji ne zavise od prometa (kojekakve takse i ostale otimačine)?
biznis.230 kermit,
čuo sam da se traži uplata u vrednosti od 2500 $ na poseban račun preduzeća i još toliko u roku od dve godine. Može li više detalja o tome jer treba da počnem da radim (nadam se) i taj izdatak mi baš ne bi bio potreban u ovom trenutku. Da li ima neka dobra duša koja se razume u celu problematiku oko funkcionisanja preduzeća da ostavi neki komentar da li vredi ili ne vredi akati se sa državom ili i dalje biti ilegalac i dokle tako?
biznis.231 morkin,
Potrebni su mi brojevi faksa ili e-mail adrese sledećih firmi: FUJI KODAK ILFORD AGFA FORTE FOMA KONICA Ako bi neka dobra duša koja ima pristup Internetu htela da mi to nabavi (ili barem da mi ostavi tačne adrese sajtova) bio bih veoma zahvalan.
biznis.232 vstan, -> #231, morkin
> Potrebni su mi brojevi faksa ili e-mail adrese sledećih firmi: > Ako bi neka dobra duša koja ima pristup Internetu htela da mi > to nabavi (ili barem da mi ostavi tačne adrese sajtova) FUJI www.fuji.com KODAK www.kodak.com ILFORD AGFA FORTE FOMA KONICA www.konica.com Za većinu gornjih, i još nekih sajtova, imaš linkove sa: http://www.central-camera.com
biznis.233 sljubisic, -> #230, kermit
> cuo sam da se trazi uplata u vrednosti od 2500 $ na poseban >racun preduzeca i jos toliko u roku od dve godine. Moze li vise >detalja o tome jer treba da pocnem da radim (nadam se) i taj >izdatak mi bas ne bi bio potreban u ovom trenutku. Tacno si cuo, i ovo nije moguce izbeci. Tih 2.500 USD u dinarskoj protiv-vrednosti ti je na raspolaganju cim registrujes preduzece, i za njih mozes kupovati bilo robu/repromaterijal ili pak placati usluge. "Fora" je u tome sto se taj iznos mora uplatiti u gotovini (mada cini mi se moze i sa ziro/tekuceg racuna fiz. lica, sto se svodi na isto), ali ne uplatom nekog treceg (pravnog) lica. To prakticno znaci, da nije moguce da neka firma uplati u tvoju korist ovaj iznos, pa da joj ti to nakon registracije vratis i sl. Ako bi se tako izvelo, onda bi ta firma koja je uplatila imala prakticno status osnivaca. Ako ti je jedini problem to sto nemas ziro-racun, mozes osnovati i agenciju bez svojstva pravnog lica. To je zapravo neka vrsta STR-a, registruje se u opstini (a ne u privrednom sudu), ali porez placas pausalno, sto moze da bude vrlo nezgodno ako ti promet nije veliki a odredjen ti je veliki porez. A takodje postoje i neke restrikcije sta jedna takva age- ncija moze da obavlja a sta ne. Kazu da je daleko bolje imati firmu i vestog knjigovodju nego jednu ovakvu agenciju/STR. > Da li ima neka dobra dusa koja se razume u celu >problematiku oko funkcionisanja preduzeca da ostavi neki komentar >da li vredi ili ne vredi akati se sa drzavom ili i dalje biti >ilegalac i dokle tako? Pa sad, vredi li ili ne vredi - to zavisi samo od obima poslova, i vrste delatnosti. Porez na promet svakako moras da placas, a cini mi se da je svaka firma oslobodjena placanja poreza na profit u prve dve godine od nastanka ili tako nesto.
biznis.234 obren,
Nije možda za ovu temu, ali koliko sam primetio učesnici u ovdašnjim diskusijama prilično dobro barataju sa zakonskim propisima. Elem, dobih nekakvo "Rešenje o izvršenju" po pitanju procene i prodaje pokretnih stvari dužnika (!) do izmirenja duga Infostanu! Problem je što je sâm dug neka smešna cifra od 33 dinara koja nije uplaćena u julu prošle godine (kada nisam bio u BG-u, bio je raspust a ja studiram). Međutim, bez ikakvih prethodnih opomena i obaveštenja u narednim računima (što je valjda normalno i civilizovano) stiže s neba pa u rebra sudsko rešenje za naplatu u iznosu od 200 din na ime "takse, zatezne kamete, sastava, paušala i ostalih troškova"! Obzirom da mi je poštar čak i ovo obaveštenje jednostavno bacio pred vrata, mogu samo da se nadam da mi vetar nije odneo neki raniji račun i sl. Dakle, ima li načina da se izvrda ova kamatčina, odnosno da se plati samo glavni dug i sl. Ovo je bre klasična pljačka! :(
biznis.235 ranx, -> #234, obren
> Elem, dobih nekakvo "Rešenje o izvršenju" po pitanju procene i prodaje > pokretnih stvari dužnika (!) do izmirenja duga Infostanu! Problem je > što je sâm dug neka smešna cifra od 33 dinara koja nije uplaćena u julu > prošle godine (kada nisam bio u BG-u, bio je raspust a ja studiram). > > Međutim, bez ikakvih prethodnih opomena i obaveštenja u narednim > računima (što je valjda normalno i civilizovano) stiže s neba pa u > rebra sudsko rešenje za naplatu u iznosu od 200 din na ime "takse, > zatezne kamete, sastava, paušala i ostalih troškova"! Obzirom da mi > je poštar čak i ovo obaveštenje jednostavno bacio pred vrata, mogu > samo da se nadam da mi vetar nije odneo neki raniji račun i sl. Sve navedeno se i meni desilo. Načina da se izvrdaju sudski troškovi nema, pa sam uplatio sve što su tražili. A da je perderski što Infostan ne šalje opomene jeste - ja sam dotičnu uplatnicu izgubio, a eto kako se završlilo!
biznis.236 vitez.koja, -> #234, obren
#=> Dakle, ima li načina da se izvrda ova kamatčina, odnosno #=> da se plati samo glavni dug i sl. Ovo je bre klasična #=> pljačka! :( Naravno. Meni su ta rešenja i nalozi za zaplenu redovno stizali par meseci... Postupak je sledeći: Odeš u Infostan, ili gde već, i staneš u red gnevnih ljudi koji su došli po istom pitanju. Na šaltersku službenicu se izdereš, kažeš kako ćeš ti sada da platiš račun koji _nisi_ dobio poštom, a rešenje i presudu mogu da nabiju sebi u ****, iz više razloga, od kojih je krunski onaj da ti je suđeno a nisi bio pozvan da se braniš. Usplahirena žena, na ivici suza, će ti naplatiti šta ima, svesna da si razuzdanoj gomili dao primer koji će oni slediti do kraja radnog vremena. I da vidiš, do dana današnjeg nismo imali nikakvih problema.
biznis.237 acag, -> #233, sljubisic
> Tacno si cuo, i ovo nije moguce izbeci. Tih 2.500 USD u dinarskoj A ja čuh da za postojeće firme još nisu načisto kako da primene zakon. On je valjda stupio na snagu oktobra prošle godine, ali sve dosad "nema tumačenja" ??? Šta će biti kad krene invazija na biro za nezaposlene? Ipak je priličan broj ljudi koji preko nekog ovakvog_ili_onakvog preduzeća plaćaju doprinose?
biznis.238 obren, -> #236, vitez.koja
> Postupak je sledeći: > > Odeš u Infostan, ili gde već, i staneš u red gnevnih ljudi koji > su došli po istom pitanju. Na šaltersku službenicu se izdereš, > kažeš kako ćeš ti sada da platiš račun koji _nisi_ dobio poštom, > a rešenje i presudu mogu da nabiju sebi u ****, iz više razloga, > od kojih je krunski onaj da ti je suđeno a nisi bio pozvan da se > braniš. Znači to pali? :)) Ne znam da li bih mogao baš tako da izkuliram a da se ne nasmejem, ali mogu da pokušam, možda malo uljudnije ;) Doduše, dobio sam na mail i malo praktičniji savet (bez truda i bez troškova ;) kod koga kako čujem takođe nije bilo posledica, pa treba odlučiti..
biznis.239 kermit, -> #238, obren
najjednostavniji način je da iscepaš sce to đuture i platiš svoju uplatnicu i zaboraviš na njih. To sam isprobao i nikada mi se nisu javili da se bune ima sigurno više od godinu dana.
biznis.240 miobrado,
Subject: "P R E K I S U D" "... Prema njegovim (Radivoja Lazarevića, predsednika privrednog suda - op. miobrada) rečima izuzetno veliki broj odluka uradilo je Odeljenje stečaja i likvidacije koje je u 1996. godini rešilo 5.108 predmeta. Njih je "odradilo" svega pet sudija, mada je prema merilima Ministarstva pravde za ovaj broj predmeta bilo potrebno 155 sudija. Tačnije rečeno, prosečno je svaki sudija tog odeljenja uradio za poslednje tri godine ono što je predviđeno za 100 godina." "Pet kontrola na jedan sud" Izvor: "Naša borba", četvrtak 27.3.1997., str. 12. . 1. Haške sudije mogu npr. samo da plaču, jer ni za hiljadu (1.000) godina neće biti u stanju da dostignu produktivnost svojih kolega iz Odeljenja za stečaj i likvidaciju Privrednog suda u Beogradu. 2. Ukoliko nastave ovim tempom - šta preostaje za privatizaciju?
biznis.241 shegi,
Zainteresovan sam za rad berzi. Berzanske transakcije, vrednost akcija, uticaj određenih vesti na vredtnost akcija. Posebno sam zainteresovan za njujoršku berzu ( www.nyse.com ). Ako ima zainteresovanih za razgovor o ovome neka se jave. Pozdrav Igor
biznis.242 dr.grba,
Evo, kad se već pričalo o EDIFACT-u u drugoj konferenciji, prenosim ponovo ono što sam već kačio pre X godina. Nešto od materijala koji se tiče EDIFACT-a: valute, spisak standarda, spisak službenog lišća koje ovo reguliše itd. Na ovo sam natrčao čistom koincidencijom, par sati nakon kačenja jedne poruke u kojoj rekoh da nemam vremena da tražim (: Tekst je YUSCII, nažalost - ako vam smeta, snalazite se sami. (: edifact.zip
biznis.243 jolicm,
Ne znam dal je ovo tema ... Da li neko zna da li će se od 01.08. plaćati porez na promet na osnovna sredstva, tj. na kompjutere.
biznis.244 savaerc,
Da li neko zna, šta se traži da bi se PC koristio kao kasa u radnji? Kod registar kasa je morala da postoji još jedna traka na kojoj se štampala kopija računa. Kolege koji su radili POS programe bi trebalo da znaju nešto o tome.
biznis.245 savaerc, -> #244, savaerc
> Da li neko zna, šta se traži da bi se PC koristio kao kasa > u radnji? Niko nezna, neće da odgovori, ... ?
biznis.246 hercog,
Hitno potrebna informacija kad (kojim danima i od koliko do koliko sati) radi buvlja pijaca na Novom Beogradu... Sale
biznis.247 adrok, -> #246, hercog
> kada radi buvljak Svaki dan sem ponedeljka od 7 - 17 ˝ 1 čas.
biznis.248 nitugard,
Slatke muke... Honorar(i) će mi biti isplaćeni preko (privatnog) žiro-računa. Isti nemam, samo tekući kod Beobanke. Svi prijatelji (zanatlije i sl.) koji imaju promet preko poslovnog žiro-računa kukaju da ne mogu da otmu sopstveni novac u vidu gotovine. Kakvi su limiti za privatni žiro-račun? Šta mi treba od dokumenata? Gde da ga otvorim - kod Beobanke pa da prebacujem honorare na tekući ili negde drugde mogu da vidim i gotovinu? Da li banke naplaćuju proviziju za prebacivanje sredstava sa ličnog žiro-računa na tekući račun kod druge banke? Da li ta provizija zavisi od banke do banke ili je ista za sve? Ako je ista, kolika je? Da je slučajno ne naplaćuju i za transfer u okviru sopstvene banke? UPOOOOOOMOOOOOĆ!!!!!! PS. 10x unapred!
biznis.249 nenad, -> #248, nitugard
> Gde da ga otvorim - kod Beobanke pa da prebacujem honorare na > tekući ili negde drugde mogu da vidim i gotovinu? > > Da li banke naplaćuju proviziju za prebacivanje sredstava > sa ličnog žiro-računa na tekući račun kod druge banke? Otvori tamo gde možeš da podigneš gotovinu. Banka ne uzima nikakvu proviziju za pare sa žiro računa, pa teško da mogu da uzimaju i za transfer jer uvek možeš da podigneš novac pa ga sam uplatiš. Suština je samo naći gde se mogu podići pare u gotovom.
biznis.250 sljubisic, -> #249, nenad
>Otvori tamo gde mozes da podignes gotovinu. Banka ne uzima >nikakvu proviziju za pare sa ziro racuna, pa tesko da mogu da >uzimaju i za transfer jer uvek mozes da podignes novac pa ga sam >uplatis. Sustina je samo naci gde se mogu podici pare u gotovom. Mislim da je Postanska Stedionica najbolje resenje. Pare se mogu podici u bilo kojoj vecoj posti (a ne kao u bankama, samo u filijali gde ste otvorili z.r.), a i para uvek ima jer se na ostalim salterima non-stop vrse uplate za telefone, komunalije, porez... Sto se raspolozivosti para tice, bivaju na racunu ("proknjizene") obicno drugi dan po uplati, osim ako uplata nije pala pred vikend ili neki drzavni praznik i sl. Tako je barem za sada, a nadam se da ce tako i ostati :)
biznis.251 nitugard, -> #250, sljubisic
> >Otvori tamo gde mozes da podignes gotovinu. Banka ne uzima > > Mislim da je Postanska Stedionica najbolje resenje. Pare se mogu podici > > Sto se raspolozivosti para tice, bivaju na racunu ("proknjizene") obicno > drugi dan po uplati, osim ako uplata nije pala pred vikend ili neki Najlepše hvala svima koji su mi pomogli oko ove glavolomke, kako u konferenciji tako i u mailu. Iz citata se vidi i šta ću uraditi. Nakon svih brljotina ove države i njenih banaka volim da svoju crkavicu imam kod sebe, a ne na nekom računu gde lako može da bude "pojela maca" :( Pozdrav svima.
biznis.252 madamov, -> #248, nitugard
> Kakvi su limiti za privatni žiro-račun? Jedno vreme je postojalo ograničenje od 1000 dinara dnevno, ne znam da li još važi. > Šta mi treba od dokumenata? Samo lična karta. > Gde da ga otvorim - kod Beobanke pa da prebacujem honorare na tekući > ili negde drugde mogu da vidim i gotovinu? Preporučujem Poštansku štedionicu iz više razloga, mada Beobanka ne podpada pod prvi. Ja sam imao i tekući i žiro račun kod Slavija banke, pa vidiš kako je prošla, da ne govorimo što mi je 300 dinara otišlo u vetar zbog toga. Drugi razlog je mesto podizanja - kada imaš račun kod PŠ možeš da uzmeš pare u bilo kojoj većoj Pošti koja ima računarsku vezu sa štedionicom. Kod banaka moraš novac da podižeš u filijali u kojoj si otvorio račun. Takođe, nije mi se desilo da u pošti nema para, a uvek imaš i drugu poštu. > Da li banke naplaćuju proviziju za prebacivanje sredstava > sa ličnog žiro-računa na tekući račun kod druge banke? Da. > Da je slučajno ne naplaćuju i za transfer u okviru sopstvene banke? Nisu u Slavija banci, pa pretpostavljam da neće ni u tvojoj.
biznis.253 sljubisic,
Ako neko ima registrovanu firmu odn. preduzece (d.o.o.) koje nikada nije radilo (nema ziro racun i sl.), i voljan je da ga proda neka se obrati na mail.
biznis.254 dr.iivan,
Da li se vlasnik akcija nekog preduzeca moze prebaciti akcije sa sebe na drugo lice?
biznis.255 rdejan, -> #254, dr.iivan
>> Da li se vlasnik akcija nekog preduzeca moze prebaciti akcije sa >> sebe na drugo lice? Zavisi od prirode same deonice. Malo više informacija nebi škodilo :). Pozdrav, Dejan
biznis.256 kalypso, -> #254, dr.iivan
Ne moze ako su u pitanju akcije na ime.
biznis.257 dr.iivan, -> #255, rdejan
> >> Da li se vlasnik akcija nekog preduzeca moze prebaciti akcije sa > >> sebe na drugo lice? > > Zavisi od prirode same deonice. Malo vise informacija nebi > skodilo :). Neko je odgovorio da ne moze ako su u pitanju akcije na ime. Posto ne znam da li je to ovde slucaj, objasnicu sta sam mislio. Zaposleni u JAT-u, recimo, preko privatizacije (koja se najavljuje za JAT) dobije jedan deo akcija koje mu delom sleduju, delom je kupio uz odredjene povlastice, jer je zaposleni u preduzecu. Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, ako se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? Postoji li uopste bilo kakav nacin da deo njegovih akcija predje na mene, da mi proda i sl. ? Pretpostavljam da ne moze, jer bi u tom slucaju bilo ko mogao da nadje nekog zaposlenog u firmi koja se privatizuje i sklopi dogovor sa njim da mu ovaj dopusti da preko njega dodje do vecine akcija preduzeca po nizoj ceni, jer ima povlastice. Ali, nisam siguran, pa pitam.
biznis.258 mnikolic, -> #257, dr.iivan
> Zaposleni u JAT-u, recimo, preko privatizacije (koja se najavljuje za > JAT) dobije jedan deo akcija koje mu delom sleduju, delom je kupio uz > odredjene povlastice, jer je zaposleni u preduzecu. > > Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, ako > se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? Pokušaj da nađeš i proučiš Zakon o svojinskoj transformaciji. Pošto je objavljen u Politici krajem jula, to ne bi trebalo da bude problem. U međuvremenu, evo ti jedan izvod iz tog zakona: 11) Sticanje akcija i stavljanje u promet Član 20. (1) U prvoj godini, računajući od isteka roka za zaključenje ugovora o prodaji akcija iz člana 18. stav 7. ovog zakona, izdaje se 10 odsto akcija po osnovu upisa, u drugoj i trećoj godini po 20 odsto, a u četvrtoj i petoj godini po 25 odsto. (2) Akcije sa popustom i bez popusta izdaju se nakon njihove uplatet. (3) Akcije iz st. 1. i 2. ovog člana stavljaju se u promet putem berzanskih posrednika preko finansijske berze. (4) Pravo preče kupovine stečenih akcija iz st. 1. i 2. ovog člana, prilikom njihove prve prodaje imaju postojeći akcionari, srazmerno nominalnoj vrednosti akcija koje su stekli. (5) Akcije iz st. 1. i 2. ovog člana glase na ime. m.
biznis.259 zormi, -> #257, dr.iivan
* Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, ako * se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? Ne razumem se mnogo, ali sigurno ne može jer bi to trebalo da se radi preko berze koja kod nas (još uvek) ne postoji. Doneti su valjda i neki zakoni koji zabranjuju N godina takve transakcije.
biznis.260 dr.iivan, -> #258, mnikolic
> > Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, > ako > se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? > > Pokusaj da nades i proucis Zakon o svojinskoj transformaciji. Posto je > objavljen u Politici krajem jula, to ne bi trebalo da bude problem. U Da budem iskren, mrzelo me da pronalazim i proucavam, nadao sam se da su ovde ljudi dovoljno upoznati. > 11) Sticanje akcija i stavljanje u promet > > (3) Akcije iz st. 1. i 2. ovog clana stavljaju se u promet putem > berzanskih posrednika preko finansijske berze. > > (4) Pravo prece kupovine stecenih akcija iz st. 1. i 2. ovog clana, > prilikom njihove prve prodaje imaju postojeci akcionari, srazmerno > nominalnoj vrednosti akcija koje su stekli. > > (5) Akcije iz st. 1. i 2. ovog clana glase na ime. Da, to bi izgleda bilo to. Samo, ta berza mi uopste nije jasna. Ovde pise da ako neko zeli da ih proda, on to ne radi licno, vec preko nekih posrednika, valjda da bi se izbegao slucaj o kome sam govorio i prethodnoj poruci. Kako to sve sa berzom treba da funkcionise - nemam pojma. Ja sam mislio da ih neko moze prodati otprilike kao preko oglasa. A sta je bilo sa onim da se akcije mogu staviti u promet tek posle x godina? Zna li neko nesto vise o tome? Zna li neko nesto vise vezano za uopste berzu i stavljanje akcija u promet? Kako se to radi, moze li to da se iscenira, da akcije dodju do mene preko berze, ali da sigurno dodju do mene (da ih neko drugi ne pokupi)?
biznis.261 mnikolic, -> #260, dr.iivan
> Da, to bi izgleda bilo to. Samo, ta berza mi uopste nije jasna. Ovde > pise da ako neko zeli da ih proda, on to ne radi licno, vec preko > nekih posrednika, valjda da bi se izbegao slucaj o kome sam govorio > i prethodnoj poruci. Prvo, nisam pratio detalje jer mi cela ta priča o berzi u ovakvoj državi zvuči, hmmm, pa recimo smešno. Čini mi se da Berza na kojoj bi se vrtele te akcije tek treba da bude osnovana posebnim zakonom. Kako god bilo, berza nije pijaca (iako je bazični princip odnosa ponuda/potražnja koji reguliše cene praktično isti) tako da na berzi mogu da trguju samo ovlašćeni i kvalifikovani berzanski posrednici - brokeri, odnosno brokerske kuće. Dakle, kad hoćeš da trguješ na berzi, odabereš brokera i on ti završava posao uz proviziju. > A sta je bilo sa onim da se akcije mogu staviti u promet tek posle x > godina? Zna li neko nesto vise o tome? Pa i to ti je pisalo u onom članu koji sam citirao :))) Pazi... > (1) U prvoj godini, računajući od isteka roka za zaključenje ugovora o > prodaji akcija iz člana 18. stav 7. ovog zakona, izdaje se 10 odsto akcija > po osnovu upisa, u drugoj i trećoj godini po 20 odsto, a u četvrtoj i petoj > godini po 25 odsto. > > (2) Akcije sa popustom i bez popusta izdaju se nakon njihove uplatet. Znači, one akcije koje se dobiju besplatno, izdavaće se po formuli 10-20-20-25-25 procenata godišnje i u toj srazmeri ćeš moći da ih prodaješ na berzi ako budeš želeo, a one akcije koje budeš kupio, sa ili bez popusta izdaju ti se odmah, pa sa njima odmah možeš da trguješ. m. P.S. Nisam ekonomista, pa ako ovo čita neki profesionalac, nek ispravlja greške. U opštem je interesu :))
biznis.262 dr.iivan, -> #261, mnikolic
> > Da, to bi izgleda bilo to. Samo, ta berza mi uopste nije jasna. Ovde > > Prvo, nisam pratio detalje jer mi cela ta prica o berzi u ovakvoj > drzavi zvuci, hmmm, pa recimo smesno. Cini mi se da Berza na kojoj bi se > vrtele te akcije tek treba da bude osnovana posebnim zakonom. Kako god Hvala ti. Jos jedna info.. Zna li neko kada se donosi taj zakon o berzi?
biznis.263 jvujnic,
Na koji način u ponudi za određene usluge dati cene u dinarima i naznačiti da im promena zavisi od promene marke na crnom tržištu i, uopšte, kako dinarske cene vezati za crni kurs marke? Postoji li formulacija za tako nešto?
biznis.264 morkin, -> #263, jvujnic
> Na koji način u ponudi za određene usluge dati cene u dinarima i > naznačiti da im promena zavisi od promene marke na crnom tržištu i, > uopšte, kako dinarske cene vezati za crni kurs marke? > Postoji li formulacija za tako nešto? Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nešto. Možeš da budeš dovoljno neodređen da kažeš "trenutne cene su podložne promeni u zavisnosti od stanja na tržištu". Većini će biti potpuno jasno šta si hteo da kažeš.
biznis.265 dr.iivan, -> #264, morkin
> > Na koji nacin u ponudi za odredene usluge dati cene u dinarima i > > naznaciti da im promena zavisi od promene marke na crnom trzistu i, > > uopste, kako dinarske cene vezati za crni kurs marke? > > Postoji li formulacija za tako nesto? > > Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nesto. Mozes da budes > dovoljno neodreden da kazes "trenutne cene su podlozne promeni u > zavisnosti od stanja na trzistu". Vecini ce biti potpuno jasno sta si > hteo da kazes. A bodovi? Kazes da je cena xx bodova, gde je 1 bod = 4.0 dinara, ili vec koliki je crni kurs.. Kazes da je vrednost boda podlozna promeni, pa je menjas, u zavisnosti od kursa. Mislim da su se tako resavale stvari u doba one velike inflacije.
biznis.266 morkin, -> #265, dr.iivan
> > Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nesto. Mozes da budes > > dovoljno neodreden da kazes "trenutne cene su podlozne promeni u > > zavisnosti od stanja na trzistu". Vecini ce biti potpuno jasno sta > si > hteo da kazes. > > A bodovi? Koliko se sećam (a to je varljiva kategorija - u vreme uvođeja najnovijeg dinara izlazila je serija tekstova) čitao sam neki Zakon. Poenta je da se vrednost dinara ne može meriti u bilo kakvoj robi, poenima ili nečim slično. Mislim da se zakonodavac prilično dobro osigurao i pokrio sve rupe u zakonu. Mada, ponavljam, nisam siguran i nisam pravnik. Druga je stvar što to niko ne kontroliše.
biznis.267 rdejan, -> #264, morkin
>> Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nešto. Možeš da budeš >> dovoljno neodređen da kažeš "trenutne cene su podložne promeni u >> zavisnosti od stanja na tržištu". Većini će biti potpuno jasno >> šta si hteo da kažeš. ...što je podložno krivičnoj prijavi i jako velikim kaznama (sa četiri nule). Jedino što "prolazi" je: "trenutne cene su podložne promeni _tačka_ ". A kol'ko mušterije radi i nastavak: "...za detaljnije informacije obratite se na..." Cene se formiraju u odnosu na zakonski predviđene poreze po osnovama delatnosti firme i, da je ovo iole pravna država, nivo cena bi i zakonski bio regulisan. Ovako, ostaje čuveno "trange-frange" poslovanje i sve je to dozvoljeno, ali prećutno. Sa ovim se nemojte igrati. Pozdrav, Dejan
biznis.269 pvlada,
Iz pouzdanih izvora saznajem da će se uskoro otvoriti kod nas jedna Američka banka od koje će se moći uzimati krediti sa godišnjom kamatom od oko 8%, a u slučaju da za te pare garantuje neki stranac, npr. Austrijanac kamata će biti oko 4%, jer ovih dodatnih 4% se naplaćuje kao osiguranje jer nam je nestabilna zemlja. Pozdrav Vlada
biznis.270 dr.grba, -> #269, pvlada
>> Iz pouzdanih izvora saznajem da će se uskoro otvoriti kod nas jedna >> Američka banka od koje će se moći uzimati krediti sa godišnjom Ma da, i ja sam iz pouzdanih izvora čuo da je letos moja supruga kupila jedan kikindski restoran (:
biznis.271 dule.n,
Traži se Službeni glasnik broj 29 iz 1996. godine. Ima li neko tako nešto ili bar ideju kako da se dođe do toga?
biznis.272 dr.iivan,
Zna li neko kolika je carinska stopa za muzicke stubove? ..I koliko je otprilike Sony-jev RX-100 napolju?
biznis.273 mnenad,
Da li neko zna i moze da mi da informaciju koji su uslovi za dobijanje uvozne dozvole (za uvoz tehnicke robe) ....koliko godina je potrebno da lice radi u inostr. itd. hvala unapred !
biznis.274 sareni,
Izgled buduce novcane jedinice u Evropi, euro-a. Novcanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 euro-a. Novcici od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 euro-centi; 1 i 2 euro-a. money.rar
biznis.275 bastion, -> #274, sareni
>> Izgled buduce novcane jedinice u Evropi, euro-a. >> >> Novcanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 euro-a. >> Novcici od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 euro-centi; 1 i 2 euro-a. Zar se novcanice evropske unije (uopste novac) nezove EKI-ji???
biznis.276 sareni, -> #275, bastion
> >> Izgled buduce novcane jedinice u Evropi, euro-a. > Zar se novcanice evropske unije (uopste novac) nezove > EKI-ji??? ----- Baci pogled na prvu recenicu.
biznis.277 pvlada,
Imam jedan problem: U petak mi je na račun firme uplaćena neka suma novca, ali istog tog dana NBJ je blokirala račune 16 banaka, tako da novac nemogu da podignem, da li neko zna kako mogu da podignem taj novac, ili da kupim nešto za njega, ili nešto slično ? Pozdrav Vlada P.S. Zaboravio sam da kažem da je reč o Union banci, a čuo sam od nekih prijatelja da će ta banka da ide i pod stečaj.
biznis.278 ranx, -> #277, pvlada
> podignem, da li neko zna kako mogu da podignem taj novac, ili da kupim > nešto za njega, ili nešto slično ? Koliko ja znam, nikako. Bar dok se banka ne odblokira.
biznis.279 pvlada, -> #278, ranx
>Koliko ja znam, nikako. Bar dok se banka ne odblokira. Evo danas sam saznao od jednog prijatelja da je banka u minusu 27 miliona i da je blokirana već jedno 15-20 dana, izgleda da neće da je odblokiraju. Pozdrav Vlada
biznis.280 panco,
Moj drugar ide u madjarsku par dana posle nove godine (turisticki) pa nas interesuje ako neko zna sta odatle moze da se donese (prosvercuje-a da nisu sirevi itd.)i ovde unovci (po isplativoj ceni naravo). Hvala unapred.
biznis.281 vstan, -> #280, panco
> Moj drugar ide u madjarsku par dana posle nove >godine (turisticki) pa nas interesuje ako neko zna >sta odatle moze da se donese (prosvercuje-a da nisu >sirevi itd.)i ovde unovci (po isplativoj ceni naravo). Mobilne telefone.
biznis.282 dr.iivan, -> #281, vstan
> > Moj drugar ide u madjarsku par dana posle nove > >godine (turisticki) pa nas interesuje ako neko zna > >sta odatle moze da se donese (prosvercuje-a da nisu > >sirevi itd.)i ovde unovci (po isplativoj ceni naravo). > > Mobilne telefone. ? Po mojim informacijama, mobilni telefon se u Madjarskoj ne moze kupiti bez njihove kartice, odnosno pretplate na njihov sistem, tako da nije bas isplativo.. Neka me neko ispravi ako gresim.
biznis.283 partner,
Moze li neko da mi kaze kako da dodjem do dnevno azurnih podataka o kotaciji obojenih metala na LME (London metal exchange)? Mozda neko zna da li Tanjug EKOS (ili tako nesto) pruza takve usluge mailom? Hvala!-Partner
biznis.284 partner,
Zna li neko da mi objasni novu uredbu tzv. vlade Srbije o finansijskoj discip÷║lini, posebno deo o overi poudzbenica i faktura u upravi prihoda. Hvala!
biznis.285 kiki, -> #284, partner
╗ Zna li neko da mi objasni novu uredbu tzv. vlade Srbije o finansijskoj ╗ discip÷║lini, posebno deo o overi poudzbenica i faktura u upravi ╗ prihoda. ╗ Hvala! Evo, prilazem ti odlomak iz Sluzbenog Glasnika Republike Srbije od 5.Februara 1998 godine. Nadam se da ce ti pomoci u odgovoru na tvoje pitanje. Izabrao sam ova dva clana jer se oni direktno odnose na tvoje pitanje. UREDBU O MERAMA FINANSIJSKE DISCIPLINE U IZVRSAVANJU OBAVEZA U 1998. GODINI Clan 1. Kad na racunu ucesnika u platnom prometu - pravnog lica i preduzetnika nema dovoljno sredstava za izvrsenje svih naloga za placanje, odnosno naplatu, kao i u postupku prinudnog poravnanja, stecaja i likvidacije, obaveze po osnovu poreza, doprinosa i dru- gih javnih prihoda izvrsavaju se pre svih drugih obaveza. Za izmirivanje obaveza iz stava 1. ovog clana koriste se sredstva sa svih racuna ucesnika u platnom prometu i racuna nje- govih delova Clan 8. Isporuke radi dalje prodaje proizvoda mogu se vrsiti samo pod uslovom da je izjava, koja se daje u skladu sa odredbama Zakona o akcizama i porezu na promet, overena od strane Republicke uprave javnih prihoda. Davalc izjave duzan je da nakon realizacije dalje prodaje dostavi Republickoj upravi javnih prihoda - nadleznoj organiza- cionoj jedinici izjavu iz stava 1. ovog clana sa dokazom o obavlje- nom daljem prometu. Pozdrav K I K I