svet.2dejanr,
žujem da je umro Kim Il Sung...
Kao lep natpis na nadgrobnom spomeniku moglo bi da se napiše da je "njegova"
Severna Koreja bila jedina od "socijalističkih" zemalja u kojima Orvelova
knjiga 1984 nije bila zabranjena. Zapravo, preporučena je za čitanje, baš lepa
knjiga o tome kako je jednom zabludelom članu partije pomognuto da se izleči od
svoje jeresi ;)
svet.3sbatic,
1. Da li neko slučajno zna kolika je plata predsednika SAD? žini mo se da sam
negde nekad pročitao da je Nikson imao otprilike 18.000 dolara mesečno...
2. Kako se čita ono "Moulinex" i kako Englezi čitaju "Michelin"?
svet.4dejanr,
>> 1. Da li neko slučajno zna kolika je plata predsednika SAD?
Mislim da je oko 200,000 dolara godišnje. Osim toga ima i neki fond
za reprezentaciju, tj. za troškove održavanja Bele kuće itd. Obezbeđenje
plaća država.
Na 200,000 dolara zarade, naravno, plaća porez itd.
svet.5vitez.koja,
#=> 2. Kako se čita ono "Moulinex"
"Muline", sa naglaskom na poslednjem slogu.
svet.6supers,
"Kolika je plata predsednika SAD?"
žoveče, zar je važno kolika mu je plata? Ja ne znam ni jednog predsednika SAD
koji je živeo od svoje plate. Svi su oni biznismeni koji se valjaju u parama, a
politikom se bave ili radi promocije, ili da umire savest, ili jednostavno da
ubiju dosadu. Običan čovek, radnik, ne može biti predsednik SAD. Država mu
plaća osnovne stvari, besplatno koristi Belu kuću i te stvari. Ali, da bi
obavio svoj posao mnogo toga mora o sopstvenom trošku. Kod njih je baviti se
politikom vrlo skupo. To je, u stvari, aristokratska republika. Narod,
kobajagi, ima sva ljudska prava a u vlasti uopšte ne učestvuje.HH
svet.7meric,
"Kolika je plata predsednika SAD?"
žoveče, zar je važno kolika mu je plata?Ja ne znam ni jednog
predsednika SAD koji je živeo od svoje plate.
U pravu je. Monti Bruster :) je rekao zašto bi uložili 40 miliona
dolara u reklamnu kampanju da bi imali platu od 60000 dolara
godišnje.
svet.8cdragan,
Na studiju B je noćas bio direktan prenos CNN programa
i upravo su javili da je postignut sporazum i da invazije na
Haiti neće biti ...
svet.9supers,
>> Na studiju B je nocas bio direktan prenos CNN programa
>> i upravo su javili da je postignut sporazum i da invazije
>> na Haiti nece biti ...
Sedras je shvatio da je slabiji i da ce dozivotno robijati
kad se Ameri iskrcaju. Ovako ce da mirno ode u neku
juznoamericku zemlju. Vratice se Aristid i zemlja ce
ponovo biti americka polukolonija.
svet.10haevorn,
A gde je ona Americka baza na G? Nije valjda na Kubi?
svet.11supers,
>> A gde je ona Americka baza na G? Nije valjda na Kubi?
Guantanamo. Da, da. Na Kubi je, bas preko puta Haitija.
SAD je vojno intervenisala na Kubi 1898. godine.
"Oslobodila" zemlju od Spanije. Od tada ima na Kubi bazu
koja Kastru predstavlja trn u oku. Idealna kontrolna
tacka za podrivanje svih neamerickih rezima u regionu.
svet.12zqusovac,
Pitao je Milan, ali posto racunam da mozda jos nekoga zanima:
Nemacki izborni sistem
======================
Bundestag (donji dom) ima 656 poslanika. Do ujedinjenja je imao 496. Od tog
broja 1/2 (328) bira se proporcionlnim sistemom sa prve liste koja je
sastavljena po pojedinacnim kandidatima stranke za svaku saveznu pokrajinu
(Land). Druga polovina kandidata bira se 'drugim glasom' sa opste liste po
strankama.
Prakticno to izgleda ovako:
Svaka pokrajina je za prvu listu izborna jedinica, a za drugu listu je
izborna jedinica jedinstvena za celu saveznu drzavu. Glasac nije duzan da na
obe liste glasa za istu stranku, tako da dolazi do specificne pojave
'korektivnog glasa'; tj. glasaci na prvoj listi uglavnom glasaju za stranku
za koju su jasno opredeljeni ili imaju jasnu preferencu, a na drugoj listi u
proseku 17.4% glasaca ne glasa za istu stranku za koju je glasalo na prvoj
listi. Ovaj sistem, osim sto omogucava prilicno postenu raspodelu
skupstinskih mesta u odnosu na apsolutni procenat glasaca, dodatno delimicno
favorizuje i obrazovnije (tj. svesnije) glasace koji 'odgovornije' raspolazu
svojim drugim glasom.
Cenzus za ulazak u Bundestag je najmanje 3 direktno izabrana kandidata na
prvoj listi (do 1957. bio je jedan) ili 5% glasova na drugoj listi. Ovaj
cenzus je u praksi pokazao da eliminise ekstreme: na primer, 1957, je
Izbeglicka Stranka, koja je u prethodnom sazivi umala 27 mandata (od
tadasnjih 496) sasvim eliminisana jer je dobila smo 4,6%, sto je doprinelo
stabilnosti Nemacke.
Mandati se dele na sledeci nacin:
Saberu se svi glasovi svih stranaka koje su zadovoljile uslov (3 mandata ili
5%). Ako nisu, ti glasovi se nadalje sasvim zanemaruju (osim ako su dobile
po 1 ili 2 direktna mandata). Onda se po d'Hondt formuli (poznatoj i ovde)
podele mandati po strankama i dele se po listama saveznih pokrajina.
Prvih 328 mandata deli se dobitnicima prve liste. Zatim se broj dobijenih
mandata po prvoj listi za svaku stranku oduzima od ukupnog broja mandata
koji toj stranci treba da pripadnu. Znaci da se 328 mesta sa druge liste
deli tako da svaka stranka (grupacija) dobia broj mandata proporcionalan
broju glasova za listu. Ukoliko odredjena stranka izgubi na prvoj listi jer
joj je mali broj kandidata pobedio na 'kandidatskoj' listi, to nadoknadjuje
na drugoj listi koja ispravlja ovu 'nepravdu.
Inace, danas je najvece pitanje da li ce FDP (liberali) i PDS (SPS Nemacke
;) uci u parlament. Male stranke su uvek kljucni element nemacke stabilnosti
jer ulaze u koaliciju sa najvecom strankom, koja nikad do sada nije imala
apsolutnu vecinu. Moja je procena da PDS sigurno ulazi, i to da ce imati 3
direktna mandata, pa ce tako ukupno dobiti 32-37. Pretpostavljam da ce se
provuci i FDP, sa jedva nekih 5.x%. Bice interesntno.
poz,
zq
svet.13dejanr,
>> Inace, danas je najvece pitanje da li ce FDP (liberali) i PDS (SPS Nemacke
>> ;) uci u parlament. Male stranke su uvek kljucni element nemacke stabilnosti
>> jer ulaze u koaliciju sa najvecom strankom, koja nikad do sada nije imala
>> apsolutnu vecinu. Moja je procena da PDS sigurno ulazi, i to da ce imati 3
>> direktna mandata, pa ce tako ukupno dobiti 32-37. Pretpostavljam da ce se
>> provuci i FDP, sa jedva nekih 5.x%. Bice interesntno.
Sad čuh na TV da Kol izgleda dobija izbore, mada ne rekoše sa kakvom većinom
i da li su i koliko mesta Kinkelovi liberali osvojili. Verovatno su ušli u
parlament, i na osnovu toga se javlja da će Kol imati dovoljnu većinu da
obrazuje vladu.
Zadivljujuće kako se kod njih prilično pouzdani rezultati znaju već sat-dva
po zatvaranju birališta. Kad se setim naših 10 dana sa nošenjem listića po
raznim opštinama... :(
PS Hvala za detaljan opis izbornog sistema, zaista je zanimljiv i deluje
dosta realno, mada i jako komplikovano.
svet.14zqusovac,
> Sad cuh na TV da Kol izgleda dobija izbore, mada ne rekose sa kakvom
> vecinom i da li su i koliko mesta Kinkelovi liberali osvojili. Verovatno
> su usli u parlament, i na osnovu toga se javlja da ce Kol imati dovoljnu
> vecinu da obrazuje vladu.
Rezultati:
CDU/CSU 294
SPD 252
B90/G 49
FDP 47
PDS 30
sto ukupno cini 672 poslanika. Visak mandata pojavio se usled veceg broja
mandata koje su stranke dobile direktno sa prve liste. To ukazuje da su
izbori bili tesni. Dodela tih dodatnih mandata ucvrscuje stabilnost sistema
i sprecav eventualne nepravde ukoliko bi se po strogom d'Hondt principu
insistiralo na stalnom broju mesta u parlamentu. Prakticno dodatni mandati
daju se sa druge liste.
Dakle, koalicija ima 341/672 odnosno 4 vise od polovine. To je vrlo tesna
vecina, posebno za nemacke uslove. Moja je procena da ova vlada nece izdrzti
sve 4 godine. Inace, Kol je na prilicnom gubitku (1. u mandatima, 2. u
procentima, cak i u tradicionalno cvrstim hriscanskodemokratskim okruzima -
u celoj Bavarskoj skocio je SPD - a posebno 3. u padu podrske njegovom
koalicionom partneru FDP na drugoj listi. FDP je sa 90 mandata spao na 47,
sto je izborna katastrofa. Pitanje je hoce li na iducim ili drguim od sada
izborima uopste preci cenzus.
> Zadivljujuce kako se kod njih prilicno pouzdani rezultati znaju vec
> sat-dva po zatvaranju biralista. Kad se setim nasih 10 dana sa nosenjem
> listica po raznim opstinama... :(
Civilizovana zemlja. Sva biracka mesta povezana su sa centralnim
kompjuterom, sve se radi direktno u mrezu.
> PS Hvala za detaljan opis izbornog sistema, zaista je zanimljiv i deluje
> dosta realno, mada i jako komplikovano.
U sustini nije komplikovan, tj. laicima izgleda ali zaista nije.
poz,
zq