razno.309supers,
-> #303, dr.iivan
>> pokusaj da das nekom dobro obrazovanom da instalira Windows prvi put,
>> ali tako da mu se pojave svi moguci problemi koji se mogu pojaviti pri
>> instalaciji (sto nije bas mali broj;)) i reci mi da li ce on iz prve
>> obaviti instalaciju, kao recimo ti, koji znas sve probleme napamet i
>> svaki si video sto puta.
Iskustvo je u prednosti nad obrazovanjem kad je u pitanju neki tipičan
problem, na koji se iskustvo odnosi. Obrazovanje stičemo baš zato da
bismo mogli da mrdnemo i kada se pojave problemi za koje nemamo
pohranjeno rešenje u našem iskustvu.
razno.310supers,
-> #304, dr.iivan
>> Posledice pokusaja komunizma smo svi na teritoriji bivse Yu dobro
>> osetili prethodnih godina, i osecamo ih i danas, a i jos neko vreme cemo
>> izgleda.
Razlikuj posledice postojanja komunizma od posledica prestanka komunizma ;)
OK, krajem osamdesetih celom svetu je postalo jasno gde komunizam zapinje,
pa su se pojavile snage koje će da nas vode u novi poredak.
Pitanje je koliko su nas uspešno odvele u taj poredak, a kad su te nove
snage kod nas došle na vlast potpuno su se otrgle kontroli neke pojave
koje je komunizam kako-tako držao pod kontrolom: nacionalizam,
separatizam, oružana pobuna.
Da li su krivi samo komunisti, ili će pre biti da lavovski deo krivice
leži na njihovim naslednicima? ;> I konvertitima, naravno.
>> ispada da je broj ljudi koji su u vreme tvojih i mojih roditelja ziveli
>> dobro manji od broja ljudi koji su:
>> 1. poginuli/umrli u doba Tita
>> 2. ziveli lose u doba Tita
>> 3. poginuli/umrli posle Tita (do rata, u ratu, a i posle njega)
>> 4. ziveli, zive, a i zivece lose posle Tita
Zeeev... Sad ti meni kratko odgovori da li smatraš da se danas u proseku
živi bolje nego u vreme druga Tite, ili je situacija možda obrnuta? ;>
Da znam ima li svrhe dalje da razgovaramo.
>> A poplava nacionalizma? Za tu poplavu ipak nisu iskljucivi krivci
>> Tudjman i Sloba, tu je kriv i taj komunizam, a da nije bilo toliko
>> nacionalizma, mozda ne bi bilo ni (ovoliko?) rata. Dakle, opet,
>> komunizam.
Ala ti dobro mešaš nacionalizam i komunizam, kao špil karata.
Opet počinjem da crtam:
Komunisti u SFRJ nisu uspeli da iskorene nacionalizam, ali su ga zamrzli
na neodređeno vreme. Pod komunistima nije bilo oružanih sukoba i
funkcionisala je kakva-takva koegzistencija raznih naroda i vera, čak
i tamo gde je počinjen stravičan genocid. Posle sloma komunizma
nacionalno pitanje je odmrznuto i eksplodiralo je. Ja ovo zamrzavanje sukoba
na 50 godina smatram za uspeh komunista, dok njihove naslednike i konvertite
okrivljujem za to što, ne samo da nisu ništa preduzeli da zauzdaju
nacionalizam (negativnu zaostavštinu komunizma) nego su, naprotiv,
jahali na njegovom talasu.
Nisu ni komunisti proizveli nacionalizam, nego su ga nasledili iz WWII
i ranije. Nisu napravili čudo, zauvek zakopati ratnu sekiru iz WWII bi
zaista bilo čudo. Uspeli su da na 50 godina odlože novu agoniju.
Iz tog ugla gledano, postkomunistički balkanski diktatori koji su u roku
od par godina otkopali sekire i započeli ratove se prema komunistima
odnose kao jahači apokalipse prema svetim apostolima ;>
razno.311dalex,
-> #304, dr.iivan> nekoliko kamiona donjeg vesa: "Mislim, sve je to lepo i divno.. ta
> razmena robe i tako to.. ali, objasnite vi meni sta ja sad da radim sa
> gacama?" Mis'im, privreda...
Nevezano za raspravu, jedna anegdota koju je svojevremeno ispričao na
predavanjima profesor sa ETF-a.
U nekoj industrijskoj firmi, za bojenje metala koristio se pištolj
sa farbom. Ovo nije precizna sprava, i postoji određeni rashod, tj.
deo boje pršti okolo. Prof. je dobio ideju da postavi (aj sad, ovo
otprilike :) elektromagnetno polje, da se farba polarizuje, nije ni bitno,
tek, boja bi se 'lepila' za predmet i rashod bi se izbegao.
(c) profesor: Ja to razradio i već računam koliko je procenata rashod
po uzorku, koliko je to dnevno, pa godišnje, pa koliki će deo da pripadne
meni. Odem kod direktora, primi on mene i sasluša, a onda dobijem jedan
odgovor koji sam zapamtio, a koji oličava rad naše privrede:
Koga boli uvo za dva kila farbe!
razno.312pperica,
-> #298, qpele1. stranog kapitala nema.
2. Kada bi nekim cudom dosao strani kapital bi bio potrosen na
poboljsanje zivotnog standarda shiptara a dobar deo i za
naoruzavanje.
3. Graditi industrijska postrojenja je kaop graditi skadar na
bojani: Sve bi bilo poruseno dinamitom radi optuzivanja druge
strane.
4. Kada bi i bile izgradjene fabrike ko bi u njima radio? Shiptari?
da im je do rada oni bi sada radili, a ne bi dizali bune i pravilji
decu.
5. Kada (ne ako) se otcepe, nama ostaje inostrani dug za njihove
fabrike.
Utopija, sinak. :)
razno.313pperica,
-> #304, dr.iivanPrimer:
Udje nekoliko ljudi u kafanu: Jedan od njih narucuje turu za turom,
najskuplje i najkvalitetnije. Svi krkaju i smeskaju se. Zadovoljni
su.
Onda dodje konobar da naplati . Onaj sto je narucivao onako sit
umre, ode u kucu cveca a ostali preturaju po dzepovima shvatajuci
da nemaju dovoljno da plate. Ali svi komentarisu:
JESTE NAS UVALIO U GOVNA, ALI JE DOOOBAR BIO DOK JE NARUCIVAO.
:(
pperica
razno.314qpele,
-> #307, supers> Industrijalizovati Kosovo, to obavezno. Ali *sav* strani kapital da se
> preliva na Kosovo, malo je neozbiljna zamisao. Tokom 50 godina
> samoupravljanja, valjda smo videli da usiljeno forsiranje razvoja
> nerazvijenih ne daje ocekivane rezultate i da je fond za nerazvijene bio
> bure bez dna, iz kojeg je dobar deo para odlazio u nista.
> Najsveziji primer je zajam za preporod Srbije i pare koje su Karici
> uzeli da dizu porodicne fabrike po Kosovu, pa su se istopile.
> Zato nije cudo da mnogi kazu da treba pustiti Kosovo da se otcepi, da ne
> bude balast Srbiji.
>
To sto novac za razvoj nerazvijenih nije odlazio nerazvijenim i nije
investiran u prave poslove, nije problem ove ideje. Ideja se bazira na
pretpostavci da drzavom upravlja neko ko stvarno zeli da resi kosovski
problem, sto kod nas nije slucaj
> >> Na prvi pogled suluda ideja, ali u sustini sjajna, jer djavola bi
> onda >> mogli Ameri da i pomisljaju da daju Kosovo Albancima kada su nam
> tamo >> svi savezni organi ;)
>
> Pre ce biti da je malo bezvezna ideja, jer niko ne dovodi u pitanje
> teritorijalni integritet Jugoslavije. Vredi malo mucnuti glavom o tome
> koliki ce biti troskovi na relaciji Beograd-Pristina ako se ovo ucini.
>
Kakvi troskovi, zasto bi troskovi vlade bili veci u Pristini nego u Beogradu
Inace, sve ovo nije samo puka teorija, to je ceo projekat, zasnovan na
statistickim podacima vezanim za natalitet Albanaca i troskove, naravno.
To me je i odusevilo u ovom slucaju, jer ovo je prvi dugorocni, detaljno
ispalnirani plan za resenje Kosova. Na zalost ni jedna politicka partija
po obicaju nije izasla u javnost sa nekim konkretnim planom, koji ne
bi bio samo suva prica tipa " nedamo autonomiju Kosovu" i sl.
> Bas se pitam cega li je doktor taj tvoj dr. sci. med. prof. ;>
>
Ne znam tacno cega je dr. pr. mr i sl, ali je strucnjak koji radi u UN,
i bas radi na slicnim problemima, trenutno radi da problemu Zuluanaca u
Juznoj Africi, koji se kao i Siptari bore za nezavisnost
razno.315qpele,
-> #312, pperica> 1. stranog kapitala nema.
> 2. Kada bi nekim cudom dosao strani kapital bi bio potrosen na
> poboljsanje zivotnog standarda shiptara a dobar deo i za
> naoruzavanje.
> 3. Graditi industrijska postrojenja je kaop graditi skadar na
> bojani: Sve bi bilo poruseno dinamitom radi optuzivanja druge
> strane.
> 4. Kada bi i bile izgradjene fabrike ko bi u njima radio? Shiptari?
> da im je do rada oni bi sada radili, a ne bi dizali bune i pravilji
> decu.
> 5. Kada (ne ako) se otcepe, nama ostaje inostrani dug za njihove
> fabrike.
>
Ako nisi procitao, plan je iz sredine '80-ih, kada je stranog kapitala jos
bilo. Sustina ideje je resavanje kljucnog problema- nataliteta Albanaca
industrijalizacijom Kosova. Mozda nije i najbolji nacin, ali definitivno
ako bilo ko zeli dugorocno resenje Kosovske krize, mora da smanji njihov
natalitet.
razno.316qpele,
-> #301, dr.iivan> > izginuti braneci ovaj prokleti status kvo, ako se on unedogled oduzi.
>
> Status kvo ce se oduziti verovatno dok se ne promeni vlast ovde. To im
> je jedan od ciljeva - skidanje i ono malo komunista sa vlasti sto
> postoji u svetu. To i nama odgovara, ali se onda treba naci neko ko ce da
Nesto mi se sve cini da im to nije cilj. I budala je do sada shvatila da
ovakve krize, rat u Hrvatskoj i Bosni, Kosovo, samo jacaju vlast socijalista
i oni ce svaki put kad im se zazulja stolica smisliti neku krizu, kako
bi skrenuli paznju javnosti sa tekucih zivotnih problema, jer ko je lud
da menja vlast, kada svet hoce da na unisti?
Cilj Amerike je sasvim drugaciji, ovakvim krizama ona polako uspostavlja
svoj uticaj u sve vise zemalja. Trenutno ih ima svuda oko nas, u Albaniji,
Hrvatskoj,... Definitivno cilj im je uspostavljanje NSP i vladajavina svetom.
A Evropa je dovoljno slaba da bi im se mogla suprotstaviti, a japan
dovoljno mali.
> Rezime:
> Sad, i ti i ja smo vrlo slabo obavesteni o tome sta se dole radi, kakvi
> su ciji interesi i ostalo, ali ne treba biti neko pa provaliti da mnogo
> toga zavisi od Amerike, NATO-a i slicnih stejkholdera. Nase vlasti mozda
^^^^^^^^^^^^
Vidim, ekonomski faks ti dobro ide ?:))
> na Kosovu i u spoljasnjoj politici ne rade kako treba, u drzavi SIGURNO
> ne rade kako treba, ali kada ih neko kritikuje treba da ponudi dobru
> alternativu, jer treba da ima dobre razloge za kritiku. Tesko je ovu
> vlast podrzavati u bilo cemu, ali mislim da sada mnogo manje grese nego
> ranije.
1. Spoljna politika nam je po obicaju katastrofa, jer podrsku trazimo
medju svetskim "velesilama" Rusijom i Kinom. Da se ne zavaravamo Srbija je
oduvek bila mala i slaba i pod velikim uticajem velikih sila. Politicka
mudrost je iskoristiti strane sile za korist Srbije. A to su veliki srpski
politicari itekako znali.
2. Cilj unutrasnje politike je ostanak SPS-a na vlasti. Samim tim im je u
interesu da Kosovski problem stalno tinja, jer time, kao sto rekoh ranije,
jaca njihova vlast.
Sve u svemu, kako stvari stoje, dobro nam se ne pise, i cenim da nas uskoro
cekaju nove sankcije, so bezite ljudi odavde sto pre ;(
razno.317qpele,
-> #308, supers> Izneti kompromisnu pregovaracku platformu, takvu da zapad prestane da
Kakva crna platforma, mislis da ovi nasi imaju neku platformu ?
I da li bilo ko iz SPS-a zna da pregovara? Jedva znaju da se potpisu.
razno.318qpele,
-> #304, dr.iivan> A poplava nacionalizma? Za tu poplavu ipak nisu iskljucivi krivci
> Tudjman i Sloba, tu je kriv i taj komunizam, a da nije bilo toliko
> nacionalizma, mozda ne bi bilo ni (ovoliko?) rata. Dakle, opet,
> komunizam.
Polako, razliku pojam nacionalizma i nacional-sovinizma. Nacionalizam
je pozitivno osecanje pripadnosti svom narodu. To je ono sto je kod
Srba tendenciozno ubijano za vreme komunizma. Dok su od Srba pravljeni
Jugosloveni, dotle su Hrvati postajali sve veci Hrvati.
razno.319qpele,
-> #303, dr.iivan> Znas kako se kaze: ni 10 godina teorije ne moze da zameni 1 sekund
> prakse. I svo obrazovanje je nastalo iz prakse - iskustva.
>
Jeste, ali ne mozes imati adekvatnu praksu bez obrazovanja.
Pricamo o programiranju. Praksa ce ti omoguciti da naucis programski
jezik i njegovu sintasku i nista vise, a to danas znaju i deca sa
15-16 godina. Neces nauciti ni jedan algoritam za resavanje problema,
samim ti neces moci ni jedan kompleksniji problem da resis.
Recimo, znas sve racunske operacije, a ne znas za pitagorinu teoremu.
Nikad neces moci da isracunas hipotenuzu ako znas katete, ili ces
provesti godine resavajuci taj problem.
> Rekao bih da je iskustvo ipak pre obrazovanja. Covek moze da se obrazuje
> i obrazuje, zavrsi 10 fakulteta, pa i dalje moze da bude idiot, dok je
> iskustvo ipak bolji ucitelj - tesko da ce neko ostati idiot posle te
> terapije.
Iskustvo je nemoguce bez obrazovanja. Kako ja da steknem iskustvo iz
opravke televizora kad o istim ne znam nista?
razno.320pperica,
-> #315, qpeleKurtoni brate, kurtoni.
I kineski zakon: Preko 1 oduzima drzava i pravi vojnike.
surovo ali radi.
razno.321dbambi,
-> #302, dr.iivan=>> =>> Posao ove vlasti je da radi na trajnom resenju
=>> =>> kosovskog problema, a na tom polju za sada nema nikakvih rezultata.
=>> =>
=>> => Kada neko ovo kritikuje, nestrpljivo ocekujem da ponudi alternativu.
=>>
=>> Ponuda Albancima koja ce sadrzavati recenicu "...spremni smo za
=>> razgovore o ustupanju ili podeli TERITORIJE..."
=>
=> Kukavica?
Ako ćemo da se gađamo ovako, ja bih sebe nazvao onim koji ume da
gleda preko brda i pravilno između ušiju obradi ono što vidi. Tebe bih
nazvao budalom.
Bambi
razno.322supers,
-> #317, qpele
>> I da li bilo ko iz SPS-a zna da pregovara? Jedva znaju da se potpisu.
U potpisivanju su veoma dobri ;>
razno.323junior,
-> #300, dr.iivan> odgovorio na prethodno postavljeno: zasto se str. novinari nisu
> preobukli u teroriste i snimili kako isti otimaju ljude?
Kako se neko može preobući u teroristu? ;) Mislim, da imaju jedinstven
stil oblačenja, teško da bi bili teroristi, zar ne? :)
Anyway, ne. Koliko ja čuh, uzeli su naše uniforme, prošli tako mirno
putem pored naših, i onda upali u dotično selo, i snimali šta su hteli.
razno.324qpele,
-> #320, pperica> Kurtoni brate, kurtoni.
> I kineski zakon: Preko 1 oduzima drzava i pravi vojnike.
> surovo ali radi.
Ali tu ima jedan problem, Srbima treba zakonom zabraniti kurtone kako
bi sto vise malih Srba dolazilo na svet, a Albancima uvesti pod obavezno
svaki put kondom da nose. So, na Kosovu ni kurtoni ne pomazu :)
razno.325dbambi,
-> #320, pperica=> Kurtoni brate, kurtoni.
=> I kineski zakon: Preko 1 oduzima drzava i pravi vojnike.
=> surovo ali radi.
Ima i kod njih gomila rupa u tim zakonima. Npr, gotovo sve nacionalne
manjine su oslobođene njegove primene, pa svaki Kinez koji bi hteo
više dece juri nekog birokratu koji će mu izdati potvrdu o pripadnosti
nekoj malobrojnoj etničkoj zajednici (u Kini ih ima ogroman broj).
i tako završava stvar. Ima i ako je porodica zemljoradnička, a prvo
dete žensko, onda može još jedno itd....U principu, to je materija koja
jako teško može da se uvuče u zakone i Kinezi je rade bukvalno zato što
nemaju izbora.
Bambi
razno.326ztasic,
-> #319, qpele
║ Jeste, ali ne mozes imati adekvatnu praksu bez obrazovanja.
║ Pricamo o programiranju.
Pričaj o kojoj god hoćeš profesiji - praksa bez obrazovanja ne ide.
Zahvaljujući obrazovanju, problem se uočava, analizira i rešava.
Praksa je tu da pomenuti procesi budu što brži i jeftiniji.
razno.327ztasic,
-> #316, qpele
║ Nesto mi se sve cini da im to nije cilj. I budala je do sada shvatila
║ da ovakve krize, rat u Hrvatskoj i Bosni, Kosovo, samo jacaju vlast
║ socijalista i oni ce svaki put kad im se zazulja stolica smisliti neku
║ krizu, kako
Ko je rekao - Raška? ;>
razno.328jjerry,
-> #326, ztasic>>Zahvaljujuci obrazovanju, problem se uocava, analizira i resava.
>>Praksa je tu da pomenuti procesi budu sto brzi i jeftiniji.
Ne bih se bash slozhio s tim. Sva teorija ovog sveta,nauchna
teorija dakle,nastala je uochavanjem izvesnih detalja koji nastaju
u toku (ili kao posledica) praktichnog rada.Najbolji primer za to
su nauchnici koji su radili pre mnogo vekova,od kojih je potekla
savremena teorija,a koji su imali toliko obrazovanja tek da znaju
da chitaju i pishu (crkvena skolastika,shta li ?).
Moj primer,vezan sa programiranje : ja trenutno znam asembler vrlo
dobro,a nauchio sam ga - praksom , i uz malu pomoc dokumentacije
koja mi je bila dostupna. A asembler je neshto shto se ne uchi u
shkoli (u mojoj shkoli da,ali vrlo povrshno). Uopshte,poznata je
chinjenica da vecina vrhunskih programera sve shto zna stekla je
praksom i iskustvom..
razno.329ztasic,
-> #328, jjerry
Pažnja - sledi čaršav! ;)
║ Ne bih se bash slozhio s tim. Sva teorija ovog sveta,nauchna
║ teorija dakle,nastala je uochavanjem izvesnih detalja koji nastaju
║ u toku (ili kao posledica) praktichnog rada.Najbolji primer za to
║ su nauchnici koji su radili pre mnogo vekova,od kojih je potekla
║ savremena teorija,a koji su imali toliko obrazovanja tek da znaju
║ da chitaju i pishu (crkvena skolastika,shta li ?).
Ne bih da idemo ovako daleko, jer ko zna dokle ćemo stići. :)
No kad si već pomenuo stare naučnike - i oni su crpili svoja saznanja iz
drevnih knjiga - seti se aleksandrijske biblioteke (ili pak one biblioteke
iz filma "Ime Ruže").
O autorima tih drevnih i nestalih mudrosti na čijim mrvicama počiva današnja
civilizacija možemo samo nagađati - starija braća iz drugih svetova, naučnici
drevne Atlantide, ili neko treći, nije bitno - barem ne za temu ove diskusije.
Ali ono na šta bih hteo da ti skrenem pažnju u vezi starih naučnika jeste
činjenica da je kod svih velikana postojalo nešto što se u današnje vreme
pripisuje isključivo slikarima, vajarima i pesnicima - a to je trenutak
inspiracije: bilo da se radi o Leonardu, Dekartu, Tesli - svi su meditirali -
i imali svoje tripove, bilo u časovima kratkih predaha između dva eksperimenta,
bilo u trenucima odmora na obali Sene između dve bitke, bilo da ih je iz sna
budio udarac zrele jabuke u glavu.
No, verovatno ni to nije toliko bitno za našu priču o obrazovanju i praksi...
:)
║ Moj primer,vezan sa programiranje : ja trenutno znam asembler vrlo
║ dobro,a nauchio sam ga - praksom , i uz malu pomoc dokumentacije
║ koja mi je bila dostupna.
Uz pretpostavku da ti za učenje jednog programskog jezika nije bila potrebna
literatura (u šta, moram priznati, duboko sumnjam), dozvoli mi da te pitam:
Šta sada sa tom "alatkom", čijim si rukovanjem ovladao?
Pisaćeš programe za knjigovođstvo tako što ćeš najpre biti knjigovođa par
godina, dok ne ispečeš zanat?
Ili ćeš pljunuti u šake i nabaviti brdo literature i naučiti iz knjiga sve ono
što te interesuje? Primer je banalan, a u slučaju matematike, mašinstva,
elektronike, situacija je još drastičnija.
Da, ti možeš reći, "Konsultovaću eksperta iz te oblasti i rešen problem!", ali
nemoj smetnuti s uma da i on može savladati program "praksom, i uz pomoć
dokumentacije" (c) ;>, a ti nikada nećeš dostići njegov nivo iz određene
oblasti jer si se školovanja (obrazovanja) prevremeno odrekao.
Stoga, poslušaj savet nekoga ko je 20-ak godina vukao d*pe po skamijama, i sada
ga praksuje ;)
Obrazovanje i praksa su jedna nerazdvojiva celina - sa dobijanjem diplome nije
posisana sva mudrost ovoga sveta, već se učenje nastavlja - a sve u cilju
povećanja nivoa stručnosti. Slažem se ja da nećeš mnogo naučiti iz konkretne
oblasti ni na jednom fakultetu, ali ćeš naučiti da na pravilan način pristupaš
problemu - smešno i sirovo zvuči, ali je _apsolutno_ tačno. A upravo sam na
to mislio kada sam u prošloj poruci pomenuo "uočavanje, analiziranje i
rešavanje problema."
Možda se nekome učini frazerski, ali tek diplomac može reći "tek sada znam
koliko ne znam." :)
║ shkoli (u mojoj shkoli da,ali vrlo povrshno). Uopshte,poznata je
║ chinjenica da vecina vrhunskih programera sve shto zna stekla je
║ praksom i iskustvom..
Ne zavaravaj se i ne maštaj! Vidim kuda ti misli blude ;), ali znaj da su ti
šanse minimalne da imigriraš u bilo koju kulturnu zemlju bez VSS. A vremenom
će situacija biti još gora - biće sve više stručnih i kvalifikovanih.
razno.330askripka,
-> #329, ztasic=- Ne zavaravaj se i ne maštaj! Vidim kuda ti misli blude ;),
=- ali znaj da su ti šanse minimalne da imigriraš u bilo koju kulturnu
=- zemlju bez VSS. A vremenom će situacija biti još gora - biće sve više
=- stručnih i kvalifikovanih.
Ovo prosto nije istina. Odnosno jeste istina, ali ne u kontekstu o kome je
reč. Naime, ako samo hoćeš da emigriraš, pa tek onda da tražiš posao, u pravu
si. Ali, ako tražiš posao kao programer, svejedno je.
A što se školovanih programera tiče, naročito domaćih... Prosto ne znam da li
bi imali instaliran bilo koji software na svom računaru. Ono, možda ako bi
platili na hiljade dolara. Ili, ako bi molili one neškolovane da im ih
krackuju. Ono, ako je poneki nešto i uhvatio, sigurno nije tokom obrazovanja.
Koliko školovanih programera (kod nas) zna da napiše i najosnovniji program za
Macintosh, na pr? Ili za bilo koju mašinu sa Motorolinim čipom?
razno.331qpele,
-> #328, jjerry> Ne bih se bash slozhio s tim. Sva teorija ovog sveta,nauchna
> teorija dakle,nastala je uochavanjem izvesnih detalja koji nastaju
> u toku (ili kao posledica) praktichnog rada.Najbolji primer za to
> su nauchnici koji su radili pre mnogo vekova,od kojih je potekla
> savremena teorija,a koji su imali toliko obrazovanja tek da znaju
> da chitaju i pishu (crkvena skolastika,shta li ?).
>
Teorija uglavnom nastaje na osnovu eksperimenata i sl, znaci na osnovu prakse
tu nema dileme. Ali ako bi svako krenuo od 0 sto se tice obrazovanja, znaci
svako poceo da dokazuje Pitagorinu teoremu, obrasce za kvadrate zbirova,...
ceo zivot bi proveo dokazujuci ono sto je vec odavno vec dokazano. U tome
je i poenta obrazovanja, da naucis ono sto je do sada poznato, mnogo
brze i efikasnije nego sto je do tih otkrica doslo, kako bi naravno tokom
zivota imao priliku da dalje istrazujes, novo i nepoznato.
> Moj primer,vezan sa programiranje : ja trenutno znam asembler vrlo
> dobro,a nauchio sam ga - praksom , i uz malu pomoc dokumentacije
> koja mi je bila dostupna. A asembler je neshto shto se ne uchi u
> shkoli (u mojoj shkoli da,ali vrlo povrshno). Uopshte,poznata je
> chinjenica da vecina vrhunskih programera sve shto zna stekla je
> praksom i iskustvom..
Ok, znas asembler, ali to znanje samo po sebi nista ne znaci, ko da se
hvalis sto znas Engleski jezik ili slicno. Treba znati upotrebiti ga za
resavanje konkretnih problema. A za to, nije dovoljno cisto poznavanje
programiranja, nego je cesto potrebno dosta teoretskog znanja, algoritama
za resavanje odredjenih problema, jak matematicki aparat i sl.... A to se
stice obrazovanjem.
razno.332ztasic,
-> #330, askripka
║ Ovo prosto nije istina. Odnosno jeste istina, ali ne u kontekstu o kome
║ je reč. Naime, ako samo hoćeš da emigriraš, pa tek onda da tražiš posao,
║ u pravu si. Ali, ako tražiš posao kao programer, svejedno je.
Čekaj da se dogovorimo. ;)
Ja sam pričao o _imigraciji_, što sam jasno naglasio. Stoga ne vidim šta to
nije u kontekstu, i gde to nisam u pravu? Ili možda misliš da će neko
"nabiti" dovoljno poena bez VSS? A o činjenici da u međuvremenu stiže i
porodica (pa se i tu dobija neki bod) da ne pričamo. :)
A ako ti misliš na traženje posla, moram ti reći da ja o _gastarbajterstvu_
nisam pričao.
║ školovanih programera tiče, naročito domaćih... Prosto ne znam da li bi
║ imali instaliran bilo koji software na svom računaru. Ono, možda ako
║ bi platili na hiljade dolara. Ili, ako bi molili one neškolovane da im
║ ih krackuju.
Zar?
Po toj logici ispada da degenerici upisuju i završavaju fax, or what?
Ne kažem ja da nema i takvih, ali opet...
║Jeste da nisam programer, ali pošto ni ja nisam tražio pomoć "stručnjaka",
║Ono, ako je po neki nešto i uhvatio, sigurno nije tokom
║ obrazovanja. Koliko školovanih programera (kod nas) zna da napiše i
║ najosnovniji program za Macintosh, na pr? Ili za bilo koju mašinu sa
║ Motorolinim čipom?
Programer nisam, a od ljudi koji su diplomirali na informatici znam samo
jednog (user gaston).
Prvi dodir sa računarima je imao na faxu (kada je i kupio svoj prvi PC),
najosnovnije programe za Macintosh baš ne piše, ali sasvim pristojno zarađuje
i izdržava svoju četvoročlanu porodicu od onoga što je naučio na faxu...
I kaže, baš mu prija klima u Wellington-u, NZ. ;>
Možda bi neki "samouki" programer i bio bolji stručnjak, ali džabe, skupili
se ljudi, pa napravili bodovni sistem po kojem takvi stručnjaci ne mogu u
njihove zemlje ni da privire, a kamoli da pokažu šta znaju...
razno.333morkin,
-> #329, ztasic> Obrazovanje i praksa su jedna nerazdvojiva celina - sa dobijanjem
> diplome nije posisana sva mudrost ovoga sveta, već se učenje
> nastavlja - a sve u cilju povećanja nivoa stručnosti. Slažem se ja
> da nećeš mnogo naučiti iz konkretne oblasti ni na jednom fakultetu,
> ali ćeš naučiti da na pravilan način pristupaš problemu - smešno i
> sirovo zvuči, ali je _apsolutno_ tačno. A upravo sam na to mislio
> kada sam u prošloj poruci pomenuo "uočavanje, analiziranje i
> rešavanje problema."
> Možda se nekome učini frazerski, ali tek diplomac može reći "tek
> sada znam koliko ne znam." :)
Potpisujem.
> Ne zavaravaj se i ne maštaj! Vidim kuda ti misli blude ;), ali znaj
> da su ti šanse minimalne da imigriraš u bilo koju kulturnu zemlju
> bez VSS. A vremenom će situacija biti još gora - biće sve više
> stručnih i kvalifikovanih.
Ima tu još jedna stvar. Da bi završio faks moraš da budeš uporan, a ta
upornost se na kraju nagradi. Da bi neko bio vrhunski stručnjak mora da
poseduje upornost, znanje i talenat, tim redom. Postoji mnogo pametnih i
lenjih ljudi koji nisu završili faks i mnogo onih manje pametnih i upornih
koji završavaju faks. Gledajući moju generaciju, bolje su prošli glupi i
uporni (vredni) od pametnih i lenjih.
razno.334morkin,
-> #330, askripka> Koliko školovanih programera (kod nas) zna da napiše i najosnovniji
> program za Macintosh, na pr? Ili za bilo koju mašinu sa Motorolinim
> čipom?
Računarstvo je još u razvoju i širok zamah je dostiglo tek u zadnjih dvadeset
godina. Kao i u svakoj ljudskoj delatnosti onaj ko prvi nešto radi ne može
da bude školovan za to. Braća Rajt sigurno nisu bili školovani inžinjeri
vazduhoplovstva.
Potrebno je neko vreme da se znanje sistematizuje. Za dvadeset godina nećeš
moći sam da "provaljuješ" neke stvari i da budeš dobar. Sad još možeš jer
ideš u korak sa razvojem i možeš da pokapiraš promene.
Sam znaš koliko je lako preći sa Worda 2.0 na Word 95, ali verujem da možeš
da pretpostaviš koliko je teško odmah raditi u Wordu 95.
razno.335askripka,
-> #334, morkin=- > Koliko školovanih programera (kod nas) zna da napiše i najosnovniji
=- > program za Macintosh, na pr? Ili za bilo koju mašinu sa Motorolinim
=- > čipom?
=-
=- Računarstvo je još u razvoju i širok zamah je dostiglo tek u zadnjih
=- dvadeset godina. Kao i u svakoj ljudskoj delatnosti onaj ko prvi
=- nešto radi ne može da bude školovan za to.
=- Braća Rajt sigurno nisu bili školovani inžinjeri vazduhoplovstva.
=-
=- Potrebno je neko vreme da se znanje sistematizuje. Za dvadeset godina nećeš
=- moći sam da "provaljuješ" neke stvari i da budeš dobar. Sad još možeš jer
=- ideš u korak sa razvojem i možeš da pokapiraš promene.
Namerno ide ceo citat. Da mi objasniš kakve to veze ima sa onim na šta mi
repliciraš. Ono, da Motorola pravi procesore od prekjuče i da Apple pravi
mašine od juče, pa da razumem.
Ono što znam je da ako nekome treba neki ozbiljan program za Mac-a, skoro i ne
pita za cenu. Dakle motiv postoji. Ali ja znam jednog jedinog čoveka koji je
sposoban da to ovde uradi + još jednog koji odrađuje krack. I to je sve.
=- Sam znaš koliko je lako preći sa Worda 2.0 na Word 95, ali verujem da možeš
=- da pretpostaviš koliko je teško odmah raditi u Wordu 95.
Ne znam. Ne koristim Word. Osim u baš izuzetnim slučajevima, ali premalo da
dajem svoj sud o tome.
razno.336dr.iivan,
-> #308, supers> >> Sad, i ti i ja smo vrlo slabo obavesteni o tome sta se dole radi,
> kakvi >> su ciji interesi i ostalo, ali ne treba biti neko pa provaliti
> da mnogo >> toga zavisi od Amerike, NATO-a i slicnih stejkholdera.
>
> Vrlo dobro. Sad iz ove sopstvene konstatacije izvuci ispravan zakljucak:
> dobra politika za Kosovo je ona koja nam obezbeduje njihovu podrsku.
Da, cilj je dogovoriti se sa njima, a ne sa Albancima.
U tome je sva mudrost trajnog resenja kosovskog problema i zato sva
energija treba da se usmeri na pitanje kako to najbolje uraditi.
razno.337dr.iivan,
-> #321, dbambi> =>> => Kada neko ovo kritikuje, nestrpljivo ocekujem da ponudi
> alternativu.
>
> =>> Ponuda Albancima koja ce sadrzavati recenicu "...spremni smo za
> =>> razgovore o ustupanju ili podeli TERITORIJE..."
> =>
> => Kukavica?
>
> Ako cemo da se gadamo ovako, ja bih sebe nazvao onim koji ume da
> gleda preko brda i pravilno izmedu usiju obradi ono sto vidi. Tebe bih
> nazvao budalom.
Steta sto stavova kao sto je tvoj nema na albanskoj strani.
Zacas bismo resili kosovski problem.
razno.338qpele,
-> #335, askripka> Ono sto znam je da ako nekome treba neki ozbiljan program za Mac-a, skoro
> i ne pita za cenu. Dakle motiv postoji. Ali ja znam jednog jedinog coveka
> koji je sposoban da to ovde uradi + jos jednog koji odraduje krack. I to
> je sve.
Zasto bi se bilo ko ovde smarao programiranjem za Mac, kad u celoj YU ima
oba MAC-a. Uostalom ako ti znas da progamiras, prilagodjavanje na novu
platformu, traje kratko. Pitanje, koliko treba iskusnom programeru da sa
DOS programiranja predje na Windows? Jako malo vremena.
Uostalom trend u programiranju je da se pisanje programa odvoji od platforme
za koju se radi, tj da program pises na isti nacin za sve platforme, a
compajler/ interpreter je zaduzen da prilagodjavanje programa odredjenoj
masini. JAVA je dobar primer toga.
razno.339askripka,
-> #338, qpele=- Uostalom trend u programiranju je da se pisanje programa odvoji od
=- platforme za koju se radi, tj da program pises na isti nacin za sve
=- platforme, a compajler/ interpreter je zaduzen da
=- prilagodjavanje programa odredjenoj masini. JAVA je dobar primer toga.
Veliko je pitanje da li je taj trend o kome govoriš dobar. Sećam se vremena
kada se pojavio Word 6 za Mac-a. Prekompajlirana PC verzija. Radio je na nekim
mestima neke smešne opcije tipa word count ili slične nekoliko puta sporije od
prethodne Mac verzije, koja je naravno pisana na od početka na Mac-u. Onda je
za par meseci Microsoft doživeo neverovatan pad svog udela u prodaji text
procesora za Mac platformu, pa je brže-bolje ispočetka napravio sve važnije
rutine u programu.
razno.340ventura,
-> #338, qpele> platformu, traje kratko. Pitanje, koliko treba iskusnom programeru da sa
> DOS programiranja predje na Windows? Jako malo vremena.
Izvini a o cemu ti pricas? Nije isto preci sa dos-a na win i preci
sa PC-a na MAC npr. Veeeelika je razlika.
razno.341johnnya,
-> #337, dr.iivan >>> =>> Ponuda Albancima koja ce sadrzavati recenicu "...spremni smo za
>>> =>> razgovore o ustupanju ili podeli TERITORIJE..."
>>
>> Steta sto stavova kao sto je tvoj nema na albanskoj strani.
>> Zacas bismo resili kosovski problem.
Da li ti ikada čitaš ono što napišeš ?
razno.342dbambi,
-> #337, dr.iivan=>> gleda preko brda i pravilno izmedu usiju obradi ono sto vidi. Tebe bih
=>> nazvao budalom.
=>
=> Steta sto stavova kao sto je tvoj nema na albanskoj strani.
=> Zacas bismo resili kosovski problem.
Otiđi do bolje opremljene klinike i uradi (danas već rutinsku)
operaciju promene nacionalnosti. Kako sam čuo, još istog dana možeš
biti pušten kući. U ponudi je široka lepeza mogućih varijanti za
ugrađivanje, pa sam siguran da će se naći neka kojoj danas zavidiš
iz nekog razloga. Kada to uradiš, postoji mogućnost da se i ti jednog
osetiš kao pobednik.
Bambi
razno.343morkin,
-> #335, askripka> Namerno ide ceo citat. Da mi objasniš kakve to veze ima sa onim na
> šta mi repliciraš. Ono, da Motorola pravi procesore od prekjuče i da
> Apple pravi mašine od juče, pa da razumem.
Ima veze. Ti si pisao kako za programera školovanje ima malog ili nikakvog
značaja, a ja sam objasnio zašto je to tako i zašto mislim da tako neće
ostati još dugo.
razno.344rdejan,
-> #339, askripka>> Radio je na nekim mestima neke smešne opcije tipa word count
>> ili slične nekoliko puta sporije od prethodne Mac verzije, koja
>> je naravno pisana na od početka na Mac-u.
Da, to se dešava i to je prihvaćena cena standardizacije.
Brzina programa je sve više zanemarena na uštrb brzine pisanja
samog koda. Nizak stepen optimizacije se kompenzuje bržim
hardverom.
Morate da razumete jednu stvar: programiranje je najskuplja
kompjuterska delatnost i, bez obzira na vaše sumnje,
najracionalniji pravac razvoja programiranja je
multiplatformski kod. Želite optimizovan kod? Platite
programerskim kućama da vam to urade, ne žalite se na alate za
široke mase (i.e. Word).
Pozdrav, Dejan
razno.346ztasic,
-> #338, qpele
║ Zasto bi se bilo ko ovde smarao programiranjem za Mac, kad u celoj YU ima
║ oba MAC-a.
Ne, ne - radi se o Atariju.
Što se Meka tiče, šuška se da ima i treći, ali se vešto krije. ;)
razno.347ztasic,
-> #335, askripka
║ Namerno ide ceo citat. Da mi objasniš kakve to veze ima sa onim na šta
║ mi repliciraš. Ono, da Motorola pravi procesore od prekjuče i da Apple
║ pravi mašine od juče, pa da razumem.
Pa i sam si citirao deo u kome se kaže da se radi o poslednjih 20-ak godina.
:)
║ Ono što znam je da ako nekome treba neki ozbiljan program za Mac-a, skoro
║i ne pita za cenu. Dakle motiv postoji. Ali ja znam jednog jedinog čoveka
║koji je sposoban da to ovde uradi + još jednog koji odrađuje krack. I to je
║sve.
Nikako da uhvatim nit i skontam kakve veze imaju programi za Mac-a sa ovim
lancem diskusije o školovanju i praksi?
║ Ne znam. Ne koristim Word. Osim u baš izuzetnim slučajevima, ali premalo
║ da dajem svoj sud o tome.
Primer je trivijalan.
Mislim da si ukapirao poentu, ali vrdaš. ;)
razno.348jjerry,
-> #329, ztasic
Ok,ustvari nisam bash toliko drastichno mislio...
Na kraju se,mislim,sve svodi na chinjenicu da je pitanje : shta je
vazhnije - praksa ili obrazovanje isto kao i pitanje o kokoshci i
jajetu...dakle,ustvari praksa bez obrazovanja ili obratno ne
funkcionishe kako treba...
razno.349jjerry,
-> #331, qpeleKao shto rekoh,imati praksu a nemati obrazovanje i obratno nije
idealna kombinacija...
Shto se programiranja tiche,potpuno si u pravu...Odnosno jezik ne
znash ako znash samo njegovu sintaksu,treba tu znati i algoritme
,jak matematichki aparat,kao shto reche,mada je tu shkola uglavnom
presudan faktor,jer,ja cu npr. ,gde god da odem iz matematichke
kasnije,sigurno bolje proci (ako mogu neskromno da kazhem da sam
talentovam za to) u matematichkim predmetima kasnije,nego neko iz
druge shkole.Mada,postoje i kontra-primeri : npr. chovek koji u
srednjoj nije ni pipao analitichku geometriju i linearnu algebru
a sada npr. razbija 3D grafiku (strashno potrebno znanje matrica i
vektora,koje je on sam nash'o nekako).
razno.350madamov,
-> #329, ztasic> Ne zavaravaj se i ne maštaj! Vidim kuda ti misli blude ;), ali znaj da
> su ti šanse minimalne da imigriraš u bilo koju kulturnu zemlju bez VSS.
> A vremenom će situacija biti još gora - biće sve više stručnih i
> kvalifikovanih.
Nije tačno, znam bar petoricu koji su otišli kao programeri u Kanadu bez
problema. Za ovu zemlju je bitnije da si programer, odnosno da imaš traženo
zanimanje i, u poslednje vreme, oženjen, tj. da ne ideš sam. Mislim da ne
moram da ističem da sva petorica odlično žive od programiranja.
razno.351madamov,
-> #332, ztasic> Ja sam pričao o _imigraciji_, što sam jasno naglasio. Stoga ne vidim šta
> to nije u kontekstu, i gde to nisam u pravu? Ili možda misliš da će neko
> "nabiti" dovoljno poena bez VSS? A o činjenici da u međuvremenu stiže i
> porodica (pa se i tu dobija neki bod) da ne pričamo. :)
Kod apliciranja za Kanadu, fakultet donosi samo 6 poena više od srednje škole.
Naučiš francuski jezik i nadoknadiš fakultet. Dakle, za Kanadu, a tamo se
najviše ide, tvoj argument otpada. Za neku drugu zemlju, možda važi, ali za
Kanadu ne.
razno.352madamov,
-> #347, ztasic> Nikako da uhvatim nit i skontam kakve veze imaju programi za Mac-a sa
> ovim lancem diskusije o školovanju i praksi?
Nebitno je. Bitna je ideja. Zameni programiranje za Maca programiranjem u
oracleu ili Informixu. To se na fakultetima ne uči. Isto kao što se ni
programiranje Meka ne uči. Dakle, ti C++ možda možeš da naučiš na fakultetu,
ali da to znanje primeniš koristeći neki kompajler, to stičeš iskustvom. Da ne
govorimo o programiranju korišćenjem raznih API-ja, to se nikada ni neće učiti
na fakultetu. Jesi li uhvatio nit?
razno.353supers,
Jelte, a jel ima neko MP3 pesmicu "Pešadijo, pešadijo, ne tugujmo već
podignimo glave?" Treba mi malo za povećanje borbene gotovosti, jerbo je
moj rod u vojsci doživeo metamorfozu ;>
Eh da, ako neko zna da protumači petocifrene šifre za VES-ove, pogotovo
one pešadijske i vezne, molim ga da mi se javi na mail.
razno.354milosh.zorica,
-> #343, morkin> Ima veze. Ti si pisao kako za programera školovanje ima malog ili
> nikakvog značaja, a ja sam objasnio zašto je to tako i zašto mislim da
> tako neće ostati još dugo.
Praksa bez obrazovanja (kad je programerski posao u pitanju) može da prođe
i to veoma dobro. Ali, obrazovanje bez prakse nikako. Na mnogim faxovima, gde
se školuju programeri, uči se cobol, fortran i sl. Danas se ni jedan od ova dva
na koriste u praksi. Školovani programeri su dosta često idijoti za programira-
nje. Takvih primera znam na tone, ne samo programera... Dosta dobar deo pro-
gramera po USA i Canadi je sasvim druge profesije od programerske.
razno.355milosh.zorica,
-> #318, qpele> Polako, razliku pojam nacionalizma i nacional-sovinizma. Nacionalizam
> je pozitivno osecanje pripadnosti svom narodu. To je ono sto je kod
> Srba tendenciozno ubijano za vreme komunizma. Dok su od Srba pravljeni
> Jugosloveni, dotle su Hrvati postajali sve veci Hrvati.
Ali, u Hrvatskoj su i Srbi imali svoj nacionalni identitet. Dok su u Srbiji
svi bili homogenizovani, Srbi ponajviše. Tipičan primer oba je moja familija.
Ćaletovi, koji su živeli i žive i dalje u Hrvatskoj (slavonija, okolina Vinko-
vaca) i kevini, koji su živeli u Srbiji (Zemun, gde i dalje živimo). Ćaletov
ćale je imao nacionalni identitet i mog oca je vaspitavao u srpskom duhu i
bili su antiprotivni svakom režimu, kao i do dan-danas. Majčin otac ju je
vaspitavao u jugoslovenskom, partijskom, bezverničkom, komunističkom duhu.
Moja majka do svojih 20+ godina nije znala da je Srpkinja, a o religiji da
ne govorimo. A, o Hrvatima da ne govorimo. Sećam se, s kraja osamdesetih je-
dnog veoma za mene upečatljivog događaja. Par godina smo živeli u mestu, oda-
kle mi je ćale. To mesto je jedno od retkih 100% srpskih mesta u okolini.
Susedno selo je bilo 100% hrvatsko. Za Gospojinu, inače seosku slavu susednog
mesta, svi od klinaca mojih godina (tada su imali 4-5 god max., kao i ja), pa
do staraca od 80-100 god. su i po 20 km (iz susednih mesta) bosi u svojim
šokačkim nošnjama išli do Ilače (tako se zove to mesto o kome pričam) bosi.
I u katoličkoj crkvi obavljali sve verske običaje s puno duhovnosti u sebi.
Dok u Šidskim Banovcima (mesto odakle mi je ćale i kewina kewa) za seosku
slavu, bilo je potpuno drugačije. Svi su dolazili, kod roditelja, fino odeveni
u skupim autima s fino obučenom decom. Nisu dolazili, toliko zbog samog pošto-
vanja prema Svetoj Petki (seoska slava), svojoj religiji i narodnosti, koliko,
da bi se ponapijali ko stoka, naždrali, nabacali lowe na razne vašarske zeza-
ncije i nezaobilazne glazbenike narodne glazbe s nezaobilaznom pevaljkom pod
šatrom i sl. Postojalo je tu nešto duhovnosti, ali ne kao u Hrvata (no, svaka-
ko više nego u Srba iz Srbije). U Hrvatskoj je oduvek bila veća nacionalna
svest
i sloboda u svih naroda, koji su tamo živeli. Izgleda šašavo, ali istinito.
Npr. klinci u osnovnoj imaju pravoslavnu veronauku (doduše, samo u podunavlju).
A, ovde još uvek ne daju. A i ko da daje, skojevci i skojevke? Ne manitajte
(što bi Dalmoši moji rekli) ljudi! A, ovde? Ništa od toga. Goreopisani događaji
su bili za vreme jednopartijskog sistema! Srbe je uništio gubitak nacionalnog
i verskog identiteta. Ko mi god kaže, da komunjare nisu krive za ovo sranje.
Mogu mu reći, da nije normalan. Ali, za sve najveću krivicu snosi sam narod.
Kod Hrvata komunizam nije mogao ništa da uradi. Ali, njih je ustaški režim
uništio. Na ovim prostorima nije moguć nacionalizam, bez nacional-šovinizma.
Ovde je opšta duhovna, moralna i svaka druga beda vladala, još od Turaka, pa
do danas. Ja nisam nacional-šovinista, ali nacionalista da. To su dva skroz
različita pojma, kao dobar i loš. Ja imam popriličan broj prijatelja drugih
nacija i drugih ideologija. Ali, to nam uopšte ne smeta za saradnju i prijate-
ljstvo. Niti to iko pametan meša. Svako ima svoje ideologije i sl. na koje ima
pravo i mišljenje, ali bez namicanja drugom bez njegove volje. Ovo sada
je komunizam, pomešan s kvazi nacionalizmom i lopovlukom. Komunizam još nije
nestao odavde!:(( Svi opozicionari su ustvari skojevci, koji glume drugu
stranu u odnosu na ovu. A, kad velikima treba, obrišu cipele s malimma i tako
u krug. Tipičan primer je Šešelj i svi naši "opozicionari".
razno.356juice,
Ovo pitanje bas nece biti u duhu diskusija koje se vode ali...
-Citava prica je u futuru-
Naime, uzmem ja lepo i kupim Yuga 65, godiste `90. Koliko on ima kubika ne
znam ali ima 65 Ks. jel te (mozda 1300cca)? E sad uzmem lepo tog Yuga i
zbuzdim ga na
1600cca i da ima jedno 95ks, odokativno. Kako ja sad da registrujem da
kola. Uzmimo da mu nisam menjao boju npr. vec sam ga samo prefarbao ali u
istu onu koja mu pise u saobracajnoj? Jel postoji neki nacin da se kola i
dalje normalno registruju i ovde kao npr. Beli Yugo, 1300cca?
Pozdrav!
razno.357giovanni,
-> #356, juiceĘ? znam ali ima 65 Ks. jel te (mozda 1300cca)? E sad uzmem lepo tog Yuga i
Ę? zbuzdim ga na
Ę? 1600cca i da ima jedno 95ks, odokativno. Kako ja sad da registrujem da
Ako uspeš da ga zbudžiš bez da promeniš broj motora možda i prođe.
razno.358juice,
-> #357, giovanni@> Ako uspes da ga zbudzis bez da promenis broj motora mozda i prode.
Ako znas proceduru tog "prolaska" ajde molim te napisi mi!
Pozdrav!
razno.359kum.djole,
Monografija "20 godina Riblje čorbe"
BEOGRAFITI
U organizaciji "Riblje čorbe", izdavačke kuće "Beografiti"
i Radio Index-a pripremljena je monografija povodom 20. rođendana
najdugotrajnijeg i najuspešnijeg jugoslovenskog rok benda svih vremena,
"Riblje čorbe". Monografija će se štampati na kvalitetnom papiru formata
B5 u kolor dizajnu sa 96 strana u prvom izdanju od 1000 primeraka.
Monografija "20 godina Riblje čorbe" studiozno je delo mladih autora
Nenada Radovića i Marije Milanović koji su svoje dugogodišnje angažovanje
oko ovog projekta krunisali u saradnji sa najpoznatijim imenima našeg
rock'n'rolla - Borom Đorđevićem, Mišom Aleksićem, Vickom Milatovićem,
Pecom Popovićem, Dejanom Cukićem... Uz tekstove o nastanku i razvojnom
putu "Riblje čorbe" knjiga sadrži oko 50 najboljih fotografija iz svih
perioda ove grupe, pregled diskografije, hronološki pregled medijske
pratnje benda, rezultate istraživanja "Beograđani o Ribljoj čorbi",
najpoznatije pesme najvećeg srpskog pesnika i još mnogo zanimljivosti
koje do sada nisu objavljivane.
Rad na monografiji traje već više od dve godine i trebalo bi da izađe
do ovogodišnjeg Sajma knjiga (20. Oktobar). Zbog poznatog političkog
opredeljenja Bore Đorđevića i svih nas koji smo radili na ovom projektu
nismo u mogućnosti da zatražimo finansijsku pomoć od velikih jugoslovenskih
firmi i izdavačkih kuća. Uz vašu pomoć uspeli bismo da privedemo ovaj
projekat kraju onako kako smo to i planirali.
Ceo prihod od prodaje monografije "20 godina Riblje čorbe"
ići će u dobrotvorne svrhe - nezavisnim javnim glasilima i JDP.
Uslugu bi nam učinio svaki vaš doprinos - privatnih preduzeća, kompanija,
organizacija, klubova kao i pojedinačni doprinos u bilo kojoj vrednosti.
Autori ove monografije odužiće vam se na najlepši mogući način.
Sponzorstvo (u dinarskoj protivvrednosti na dan uplate):
Za fizička lica (minimum 10 DM)
- zahvalnica u knjizi
- 2 besplatna primerka monografije "20 godina Riblje čorbe"
Za preduzeća (do 500 DM)
- logo firme na stranici knjige
- 4 besplatna primerka monografije "20 godina Riblje čorbe"
- logo firme izložen na našem štandu na Sajmu knjiga
- logo firme izložen na Internet prezentaciji monografije
Za preduzeća (preko 500 DM)
- logo firme na stranici knjige
- 6 besplatnih primeraka monografije "20 godina Riblje čorbe"
- logo firme izložen na našem štandu na Sajmu knjiga
- logo firme izložen na Internet prezentaciji monografije
- logo firme na koricama knjige
Uplate možete vršiti na broj žiro računa Beografita 40815-601-1-526-186
sa naznakom "Doprinos za monografiju 20 godina Riblje čorbe".
Možete nas sponzorisati i lično (i u stranoj valuti) po dogovoru.
Sve dodatne informacije možete dobiti do 1. Oktobra na telefon Radio
Indexa 324-5260, sredom od 19 do 24h i četvrtkom 23 do 06h, kao i subotom
od 18 do 20h i od 24 do 06h. Takođe, na raspolaganju vam je i telefon
autora Nenada Radovića (450-395) svakim danom od 16 do 18h.
Unapred vam zahvaljuju priređivači monografije
sa nadom da ćemo se videti na promociji knjige u Oktobru.
Beografiti
razno.360giovanni,
-> #358, juiceĘ? Ako znas proceduru tog "prolaska" ajde molim te napisi mi!
Ma procedura nije komplikovana. Bitno je da ti se slažu brojevi motora u
saobraćajnoj i ono što piše na samom bloku. Takođe, ako se prekucava broj
to je prekršaj ili možda čak i krivično delo pa ako te uhvate... Dakle,
oprez! Nisam previše stručan pa da mogu da kažem da li mora blok da se
menja kad zbudžiš neki 900ccm motor na 1300 ali ako menjaš blok menjaš i
broj bloka a to bi morao da evidentiraš u saobraćajnoj. Kad to evidentiraš
konstatovaće i da je zapremina sad 1300 tako da nisi ništa uradio. BTW,
zašto ti je bitno da ti ostane stara zapremina motora?
razno.361ventura,
-> #360, giovanniPrekucavanje brojeva na motoru, sasiji i ostalim delovima je tesko
krivicno delo. Kazne nisu bas male tj. zatvorske su. Sve u svemu,
ako nisi bas "strucnjak" za mutne poslove, batali. Veliko znanje i
preciznost je potrebno, da bi se posao obavio neprimetno. Ako vozis
tako auto, to ti je isto, kao da je kraden. U najmanju ruku ce ti
zapleniti auto. A, neretko je i zatvor tu. No, experti to odrade,
da se ne primeti. Najbolja procedura za ispravljanje pogresno
unetog broja je da odes do nadleznih za to i eto...
Milosh.Zorica
razno.363juice,
-> #360, giovanni Ne bih nista da menjam jel mozda nekom prilikom ponovnog
registrovanja padne na pamet da zaviri malo unutra i onda ....
E sad, ako ovo moje tvrdjenje nije tacno, onda moze sve sto si
ti rekao.
Pozdrav!
razno.364the.edge,
Sve sto moze krenuti naopako - krenuce naopako.
Mozemo da kazemo da cemo u roku od 48h saznati da li Marfijev zakon stvarno
uvek vazi. ;)
Ja se ipak nadam da nije bio toliki genije. ;)
razno.365dr.iivan,
Mislim se u koju konferenciju ovo da bacim, pa se odlučih za ovde,
više će ljudi da vidi.
Elem, uz poruku je autentični film (14 sec) koji prikazuje pad jednog
boinga etiopske kompanije. Nesreća se zbila otprilike pre dve godine.
Ovo dole je izveštaj CNN-a o tom događaju.
Ethiopian airline crash kills at least 50
Darkness hampers rescue efforts; 57 survivors found
November 23, 1996
Web posted at: 11:00 p.m. EST
MORONI, Comoros Islands (CNN) -- About 50 bodies have been recovered with
more casualties expected after a hijacked Ethiopian airliner crashed
Saturday off the Comoros Islands in the Indian Ocean.
The plane, an Ethiopian Airlines Boeing 767, was carrying 175 passengers
and crew when it was hijacked between Addis Ababa, Ethiopia, and Nairobi,
the Kenyan capital. Flight 961 also had been scheduled to travel to three
other cities.
The plane crashed near a beach north of Moroni, capital of the Indian Ocean
archipelago, and broke into two or three pieces, apparently while
attempting an emergency landing.
"They ran out of fuel as the pilot was still negotiating with the hijackers
at the time the plane hit the sea," Bruce Thomson, manager of the Resident
Hotel on the Comoros Islands, told CNN.
At least 57 people survived the crash, including four American passengers,
said El Maarouf Hospital nurse Faeed Ali Mahammed. Many of the survivors
were injured seriously, and islanders floated them to shore on pieces of
wreckage or small boats.
Frank Huddle, U.S. consul to Mumbai (previously known as Bombay), and his
wife were on the plane, but survived the crash, his family said. Ethiopian
Airlines planned to issue a passenger list on Sunday, a spokesman said.
Airline officials said the pilot and one crew member were among those who
survived.
The Italian news agency ANSA reported that three Italians were among the
survivors, including two employees of the Italian embassy in Addis Ababa.
Eight Israelis also were reported to be on the plane. And, there were
several Americans. The United States was sending a team to provide
assistance to Comoro officials, the State Department said.
Hotel becomes morgue
Dozens of crash victims were laid out under blankets in the conference room
of a hotel near the site of the crash. State radio appealed to all doctors
to report to the two main hospitals on Grande Comore, where the accident
occurred.
An estimated 60 to 80 passengers were still strapped in their chairs and
have presumably drowned, said Thomson.
Thomson said rescue efforts "have come to a standstill," because of
darkness and rough seas in the shark-infested waters.
The flight was hijacked by 11 Ethiopians after leaving Addis Ababa, the
Ethiopian capital, said Israel radio, which had monitored conversations
between the plane's crew and air traffic controllers.
Thomson said two terrorists were on board armed with explosives, although
the plane did not crash as a result of the explosives, authorities said.
The hijackers demanded to be flown to Australia, and refused to heed
warnings from the pilots that the plane didn't have enough fuel to make it
there.
The plane then headed for the Indian Ocean island of Mauritius to refuel,
but instead went down at midday just off Mitsamiuti Beach, between
Madagascar and Mozambique.
Comoros, an impoverished archipelago with three main islands, has 500,000
residents and relies heavily on an annual influx of more than 17,000
tourists, mostly from France and South Africa.
crash1.ziprazno.366dr.iivan,
A ovo je mapa na kojoj se vidi gde je avion pao - u kom delu sveta.
mozam_lg.jpgrazno.368dr.iivan,
A uz ovu poruku je autentični film (10 sec) na kom se vidi obaranje
ratnog aviona - raketom.
Ne znam koji je rat u pitanju, ni koji je avion, ali pretpostavljam da
je Irak u pitanju.
missile.ziprazno.369gkod,
da li neko zna gde se kod nas moze kupiti masina za stampu na cd i kolika
joj je cena.Naravno ako neko nudi istu neka baci mail.
E da naravno full kolor i veci broj diskova od 1 ako moze naravno.
Gkod@sezam.co.yu
piratw@afrodita.rcub.bg.ac.yu
pirat_w@yahoo.com
razno.370miobrado,
Subject: LJ U D I P O S E B N O G K O V A
iliti: Sindrom društveno-političkog radnika
Gledano iz ugla, priznatih i proverenih, prevaranata i prevarantkinja
zakoni se primenjuju, i postoje isključivo i samo, radi amatera.
U poslednje vreme na ovom podneblju doneto je nekoliko Zakona čija je
primena izazvala brojne istupe zainteresovanih strana, u prilog, a i protiv
primene istih. Istupi povodom primene novo-donetih Zakona mogu se primetiti
kako na otvorenom prostoru, tako i po medijama, dok je sadržina pojedinih
istupa, uglavnom, zasnovana na zameranju i protivljenju.
Mene je, veoma, "dojmio" istup autora pismenog sastava pod nazivom
"Duh zakona"(*), povodom primene Zakona o javnom informisanju.
Naime, on se, u poslednjem pasusu pismenog sastava (koji nije lišen
sentimentalnosti) - navodeći šta je hteo da "kaže" u prethodnih sedam
- zalaže za tzv. ""kršenje" Zakona".
Još više me je "dojmio" istup istog autora u kolumni pod nazivom
"Ožiljak" (**).
Predstavljajući sebe pripadnikom "omatorelih Pretorijanaca", navodi,
između ostalog, da nije uposlen niti kod izdavača niti bilo gde u
novinarstvu (što će reći: "posebno" - poseban).
Dakle, ljudi posebnog kova, više vole da budu borci za informisanje
nego li da se istim bave. Upravo zato ili baš zbog toga, svaku svoju reč i
gest smatraju prilogom borbi, poistovećujući se sa demokratijom, slobodom i
napretkom. Prema njima, cenim da, nisu odgovorni oni koji ne poštuju Zakon
nego oni koji ga propisuju i donose.
Stoga, opravdano smatram da nije sve u novinarstvu već da ima nešto i
oko biznisa. Da nije tako ne bi vlasnik DT-a i Evropljanina, te urednik u
istim, povodom ondašnjeg "Telegrafa", istaknuo, pre dve godine, sledeće:
"...Pokazali smo da je i novinarstvo biznis. Jedno vreme smo pravili tiraž
od 120 - 130 hiljada primeraka nedeljno. Što je donosilo dobar
profit..." (***).
Naravoučenije:
Znam ja vas, pardon, nas...
------------------------------------------------------------------
(*) Tirnanić B.,
Duh zakona/Lični stav, Evropljanin br. 14, str. 26.
(**) Tirnanić B.,
Ožiljak/Tirnanić, D. Telegraf br. 985, 7.11.1998., str. 1.
(***) Ćuruvija S.,
"Svet", br. 115, od 14.10.1996., str. 23.
razno.371chill,
Gde mož' da se nadje poslednji SWATCH-ov katalog satova?
razno.372brka,
-> #371, chill > Gde moz' da se nadje poslednji SWATCH-ov katalog satova?
Probaj u Swatch radnjama u Balkanskoj i u Bulevaru
Revolucije. Uglavnom su azurni kada su u pitanju
novi katalozi...
razno.373chill,
-> #372, brka
>> Probaj u Swatch radnjama u Balkanskoj i u Bulevaru
>> Revolucije. Uglavnom su azurni kada su u pitanju
>> novi katalozi...
Tamo sam prvo tražio, nema... Bio sam i kod firme koja je zastupnik
Swatch-a za SRJ u Ivana Milutinovića, ni oni nemaju, podelili sve...
razno.375chadra,
Apologija ministarskog morala
(ili direktno u osam u studiju b)
Gospodo, pozivam nas ovom prilikom na kvalitativnu promenu
svoga rečnika, koja implicira i odgovarajuće modifikovanje
sistema vrednosti, jer ne možemo sebi dozvoliti da u
dvadeset prvi vek uđemo sa nazadnim shvatanjima morala i
prava. Večeras smo imali tu čast da nam eks-ministarka,
slučajno, a možda i svesno, u našu korist, nagovesti dalji razvoj
ovih kategorija. Sebe je predstavila kao časnu, hrabru,
poštenu ženu, u šta mi nikako nebi smeli sumnjati, jer, ne
dobija se ministarska fotelja tek tako. A kao dokaz,
ponudila nam je anegdotu iz svog života, koju bih ovde želeo
da protumačim, nebismo li izvkuli pouke koje će nam
pokazati ličnosti naše vlasti u novom, pozitivnom svetlu.
Shodno tome, i sve naše dosadašnje roptanje na vlast će nam
se učiniti glupnim i štetnim, kakvim ga je naša vlast u
startu pravedno ocenila (i u skladu sa tim preduzela odgovarajuće
mere).
Predmet samog razgovora povodom koga je i gostovala na
televiziji ćemo apstrahovati, jer ne možemo znati koliko je
on u skladu sa trenutnom politikom vlasti (ipak je ona
bivša ministarka, te može biti izvesnih nepoklapanja). Ono
što nam ostaje je sistem vrednosti koji se za ovo kratko
vreme nije mogao deformisati u većoj meri, te ga možemo
upotrebiti da se prilagodimo, i istovremeno razumemo akcije
vođa našeg naroda, preduzetih u našu korist.
Dakle, da pređemo na anegdotu. Od ličnosti, ključne su draga
nam bivša ministarka i njen brat. Brat je konkurisao za mesto
sudije, ali eto, sticajem okolnosti nije mogao dobiti to mesto.
Časna nam eks-ministarka je odmah (časno) intervenisala kod
svoga partijskog šefa (ili kadrovskog referenta) da mu se
omogući postavljanje na spomenutu funkciju, ali je zahtev odbijen
zbog njegovog nepristajanja da potpiše pristupnicu partiji.
I ona je opravdano, časno, došla u sukob sa šefom. I sada je,
nakon šest meseci časno dala ostavku na ministarsku fotelju.
Po starom moralu, bilo bi nemoguće shvatiti kako je tako časna
žena (kako sama za sebe kaže, šta mi ne treba da dovodimo u
pitanje zbog gorenavedenih razloga) mogla po partijskoj liniji
zahtevati funkciju za svoga brata.
Pa ipak, iz njenih progresivnih moralnih shvatanja se vidi da to
ne samo da je dozvoljeno, već je normalno, čak i poželjno, jer,
ko će kome pomoći ako ne sestra bratu? Solidarnost na
teret društva je korisna i lepa vrlina. Teška su vremena, i ne
smeju se uništavati konkretni pojedinci u korist apstraktnog
pojedinca. Svaki brat je važan, posebno ako je ministarski.
To što je on optuživan za primanje mita, bože moj, može
svakome da se desi.
U ovom novom svetlu, vidi se da nema kontradikcije, već da
ona proističe iz starog, prevaziđenog morala.
Iz svega izloženog, jasno je da pojam nepotizam ne treba kao
do sada koristiti u negativnom, već u pozitivnom kontekstu,
ukoliko ne želimo da nam jednog dana bude suđeno za
reakcionarna shvatanja morala.
razno.376dbambi,
Jel može neko da provali ko kome ovde i šta radi:
===============================
32.433 MALI.OGLASI:razno
hercog, 28.11.98. 10:27, 204 chr
---------------------------------------------------------
NESTAO dzip CHEROKEE VAREDO, registracije
BG 60-A-55. zeleno-metalik boje
Nalazacu devizna nagrada!
Sve informacije na mail...
Sale
-----------------------------------------------32.433 ---
===============================
32.434 MALI.OGLASI:razno
gmbm, 28.11.98. 19:49, 237 chr
Odgovor na 32.433, hercog, 28.11.98. 10:27
---------------------------------------------------------
cestitke lopovu patrioti
a smrdljiva americka jevrejcina neka neka kupi prnje i napusti evropu
a domacem izdajniku koji mu pomaze se serem na prandedovu lobanju
i na majcinu sisu sa koje je odhranila pedera
gmbm
-----------------------------------------------32.434 ---
Kakve veze mogu imati nestanak džipa sa diplomatskim tablicama
i ovakav izliv etničke tolerancije ?
Bambi
razno.377junior,
-> #376, dbambi> Kakve veze mogu imati nestanak džipa sa diplomatskim tablicama
> i ovakav izliv etničke tolerancije ?
Ma pusti, ima nas raznih .. :(
Valjda je poruka obrisana.
razno.378miskop,
Primetih da je ceo grad izlepljen nekim 'metama' ;), čak je bila i
reklama na nekoj od TV stanica i naravno, bila je fora "Mislite o
tome". ;)
Zna li neko o čemu se radi? ;)
razno.379dr.iivan,
-> #378, miskop> Primetih da je ceo grad izlepljen nekim 'metama' ;), čak je bila i
> reklama na nekoj od TV stanica i naravno, bila je fora "Mislite o
> tome". ;)
>
> Zna li neko o čemu se radi? ;)
'Ajde mojne se primaš, oni to i hoće ;)
Da sam ja neka firma, ja bih to znao da iskoristim. Samo sada daš reklamu
sa istim krugom (metom;) i ispod ime svoje firme ;)
Tako su umesto tebe izlepili ceo grad, a narod konačno ima odgovor šta
ta meta znači i ko je to izlepio (ili nije izlepio ;) i tebi posao
cveta :)
Nemaju za šta da te tuže, a da imam neku firmu, ovo ovde sigurno ne bih
pisao ;)
E da.. kopirajt zagarantovan ;))
razno.380legolas,
-> #378, miskop>>Zna li neko o cemu se radi? ;)
Secas se onoga?
Ja ...
Ja sam ...
Ja sam Voban ...
....
To ti je ista fora ;)
Mislim da ipak nije za nase uslove. Mozda gresim?
razno.381sister,
-> #378, miskop> Primetih da je ceo grad izlepljen nekim 'metama' ;), čak je bila i
> reklama na nekoj od TV stanica i naravno, bila je fora "Mislite o
> tome". ;)
Da nije rec o ANEM-u? Cini mi se da se na B92 vrtela reklama `pogodak
u centar mete - ANEM` ili slicno, a i kod Tasmajdana je stajao plakat
s nekim nacrtanim radijima.
razno.382epson,
-> #378, miskop
│ Zna li neko o čemu se radi? ;)
└─────────────────────────────────────────────────
HB ?
razno.383miskop,
-> #379, dr.iivan>>> Primetih da je ceo grad izlepljen nekim 'metama' ;), čak je bila i
>>> reklama na nekoj od TV stanica i naravno, bila je fora "Mislite o
>>> tome". ;)
>> 'Ajde mojne se primaš, oni to i hoće ;)
Ništa se ja ne primam, nego mi je stvarno čudno da gde god
pogledaš, ono 'meta'. ;))
Nego, na TV-u reklama je u stilu kako neki noj zabija glavu u
te mete... ;)
razno.384djlucky,
Vidim pricate o famoznim metama i noju.......
U Nedeljnom Telegrafu imate kupon na kome treba da napisete sta
mislite da znaci doticna reklama.....Naj duhovitije i najblize
tacnom odgovoru nagradjuju! A darodavac je tajanstven :)
razno.385dule.n,
-> #378, miskop> Primetih da je ceo grad izlepljen nekim 'metama' ;), čak je bila i
> reklama na nekoj od TV stanica i naravno, bila je fora "Mislite o
> tome". ;)
>
> Zna li neko o čemu se radi? ;)
Hm, eto to je i bio cilj, da se ljudi zainteresuju za to,
ma šta to bilo. Mora se priznati interesantan način komuniciranja
sa publikom.
Dakle, ja nemam odgovor na pitanje šta te "mete" pretstavljaju.
Ima li neko drugi odgovor?
razno.386corgan,
-> #385, dule.n>Dakle, ja nemam odgovor na pitanje sta te "mete" pretstavljaju.
>Ima li neko drugi odgovor?
Evo o chemu se radi:
Naime.Tog chetvrtog decemra uputio sam se s'ortacima u grad Taxi-em.I naravno
poshto su po celom gradu polepljena ta sranja,mi pitamo taksistu bezveze onako
sta to predstavlja.On kaze da je vozio momka koji je lepio te plakate i kaze
da je to reklama za "Rothmans" cigarete.One ce se pojaviti kod nas kasnije i
bice samo za nashe trzhishte sto i predstavlja (ako niste primetili)ona
trobojka(plavo,belo,crveno pa zuti krug).To je ushlo u podsvest svih nas i
naravno da ce biti zanimljivo pushachima(meni,npr) da kupe te cigare zato sto
su se mesecima patili da provale sta je to.A setite se stare reklame za Pall
Mall,koji je takodje iz Rothmansove kuce,imao je isti chuveni slogan:"Mislite
o tome!"
P.S.Zaboravio sam da kazem da ce se na pakli cigara videti meta.
P.P.S.Ovo je 90% tachno
Pozdrav
Corgan
A.M.
razno.387dr.iivan,
-> #383, miskop> >>> Primetih da je ceo grad izlepljen nekim 'metama' ;), čak je bila i
> >>> reklama na nekoj od TV stanica i naravno, bila je fora "Mislite o
> >>> tome". ;)
>
> >> 'Ajde mojne se primaš, oni to i hoće ;)
>
> Ništa se ja ne primam, nego mi je stvarno čudno da gde god
> pogledaš, ono 'meta'. ;))
Primaš se, primaš... ;)
razno.388phillipov,
Ma jebote jachuo od jednog choveka da je to za kondome!!!!!!???????
Kakav trip,a?
:-)
-->>PHILIPPUS<<--
razno.389miskop,
-> #381, sister>> Da nije rec o ANEM-u? Cini mi se da se na B92 vrtela reklama `pogodak
>> u centar mete - ANEM` ili slicno, a i kod Tasmajdana je stajao plakat
>> s nekim nacrtanim radijima.
Koliko videh, reklama je išla i na Pinku i na RTS-u, tako da ne
verujem da je reč o ANEM-u...
razno.390dule.n,
-> #386, corgan> P.S.Zaboravio sam da kazem da ce se na pakli cigara videti meta.
> P.P.S.Ovo je 90% tachno
Ajd' da sačekamo pa da vidimo.
razno.392miskop,
-> #386, corgan>>> Dakle, ja nemam odgovor na pitanje sta te "mete" pretstavljaju.
>>> Ima li neko drugi odgovor?
>> Naime.Tog chetvrtog decemra uputio sam se s'ortacima u grad Taxi-em.I
>> naravno poshto su po celom gradu polepljena ta sranja,mi pitamo taksistu
>> bezveze onako sta to predstavlja.On kaze da je vozio momka koji je lepio
>> te plakate i kaze da je to reklama za "Rothmans" cigarete.
Ipak su ponovo u pitanju Pal-Mal cigare. ;) Emitovana je napokon
prava reklama... ;)
razno.393rkramer,
-> #392, miskopC:\> Ipak su ponovo u pitanju Pal-Mal cigare. ;) Emitovana je
C:\>napokon
C:\> prava reklama... ;)
Inace ta reklama stoji na jednom panou na Banovom Brdu vec par
dana... Mnogo pre nego sto je otkriveno u centru ;)
razno.394kiki,
-> #393, rkramer> Inace ta reklama stoji na jednom panou na Banovom Brdu vec par
> dana... Mnogo pre nego sto je otkriveno u centru ;)
To oćeš da kažeš da je Banovo brdo centar grada? ;>
razno.395rades,
-> #394, kiki
>> Inace ta reklama stoji na jednom panou na Banovom Brdu vec par
>> dana... Mnogo pre nego sto je otkriveno u centru ;)
>
> To oces da kazes da je Banovo brdo centar grada? ;>
Banovo brdo - republika! ;)
razno.396miskop,
-> #393, rkramer>> Inace ta reklama stoji na jednom panou na Banovom Brdu vec par
>> dana... Mnogo pre nego sto je otkriveno u centru ;)
Ja sam mislio na TV reklamu... ;)
razno.397dr.iivan,
-> #392, miskop> >>> Dakle, ja nemam odgovor na pitanje sta te "mete" pretstavljaju.
> >>> Ima li neko drugi odgovor?
>
> koji je lepio >> te plakate i kaze da je to reklama za "Rothmans"
> cigarete.
>
> Ipak su ponovo u pitanju Pal-Mal cigare. ;) Emitovana je napokon
> prava reklama... ;)
E, sad ti je lakše? ;>>
razno.398kum.djole,
Na koji način bih mogao da prijavim npr. polovni Hard disk koji
nosim u torbi preko Atlantika - i da li uopšte treba da ga prijavim?
Da li će mu sken-kontrola napraviti neki gaf na svih 130MB?
razno.399szarvas,
-> #398, kum.djoleNarezi za 5DM na CD i kraj priche.
razno.400kum.djole,
-> #399, szarvas>> Narezi za 5DM na CD i kraj priche.
Hm.. To baš i nije ono što sam očekivao kao odgovor,
no svejedno hvala.. tako će bar da stane i više od 130. ;)
Konkretno mi tamo treba ovaj HD, koji ovde trenutno ne koristim.
razno.401alien,
-> #400, kum.djole[] Hm.. To baš i nije ono što sam očekivao kao odgovor,
[] no svejedno hvala.. tako će bar da stane i više od 130. ;)
[] Konkretno mi tamo treba ovaj HD, koji ovde trenutno ne koristim.
Sam hard disk ne bi trebalo da bude oštećen, al' nikad se ne
zna - starac možda gekne i zbog premeštanja u globalnom magnetnom polju.
Što se podataka tiče, u svakom slučaju ih nareži na CD - to je dovoljno
jeftino da nema smisla da ih rizikuješ.
Što se pravnih zezalica tiče - verovatno je korisno da prijaviš
našoj carini na izlasku da iznosiš HDD (da ti ne udare carinu ako budeš
unosio HDD ;)). Na drugim kontrolama verovatno nema potrebe da bilo šta
prijavljuješ ako te konkretno ne pitaju. Ne bi trebalo da imaš problema.
razno.402kum.djole,
-> #401, alien>> Što se podataka tiče, u svakom slučaju ih nareži na CD -
>> to je dovoljno jeftino da nema smisla da ih rizikuješ.
Ok, to i deluje kao bolja varijanta.
U svakom slučaju ovaj mogu da prodam, tamo ću već naki neki drugi. ;)
Bolji i lepši, jakako. ;))
Hvala na odgovorima!
razno.403mcar,
Da li neko zna:
Kako se odredjuje cena rada po novom zakonu?
Unapred zahvalan
MC
razno.406obren,
Tekst jeste malo duži, ali je vrlo zanimljiv pa sam se odlučio da ga ipak
ostavim kao poruku. Tekst je preuzet sa Web strane nedeljnika "Evropljanin".
EVROPLJANIN - NAJSTARIJA DECA NA SVETU
U Jugoslaviji se i tridesetogodisnjaci tesko odlucuju
na odvajanje od roditelja. Sociolozi i psiholozi tvrde
da to nije zdravo, ali da ce tako i ostati sve dotle dok
zemlja ne izadje iz ekonomske krize
Prosecni mladi Jugosloven koji ima izvesnih sklonosti ka samostalnom
zivotu i prosecna primanja mogao bi da se useli u sopstveni stan tek u
svojoj 39. godini. Naravno, pod uslovom da radi od trenutka kada je
postao punoletan, da celu platu ostavlja "na stranu", da ga za to vreme
roditelji izdrzavaju, da nema inflacije i da ne placa neku taksu za
neozenjene.
Ovakva racunica samo je deo objasnjenja zasto Jugoslaviju svrstavaju u
zemlje s "najstarijom decom na svetu", to jest zasto detinjstvo kod nas
traje toliko dugo. Vecina dece i roditelja svoju produzenu kohabitaciju
objasnjava ekonomskim razlozima - nema novca, posla, stana.
Kljucni potez koji mladi covek treba da napravi, ako zeli da se
osamostali, jeste da sebi nadje stan. Posto je stambeni kredit pojam
koji su stariji Jugosloveni vec zaboravili, a mladji mu jos ne znaju
znacenje, za pocetak je, cini se, najlogicnije probati s podstanarskom
varijantom. Medjutim, s prosecnom platom od 1.168 dinara u Srbiji, to
nije nimalo jednostavno.
Za iznajmljivanje iole pristojne garsonjere u jugoslovenskoj prestonici
samac mora mesecno da izdvoji najmanje 200 nemackih maraka, dakle vise
od jedne plate. Mladi bracni par s decom placace dvosoban stan od 300
maraka pa navise. O kupovini sopstvena cetiri zida ne vredi ni razmisljati
posto za stan od 50 kvadratnih metara na periferiji Beograda treba
izbrojati najmanje 50.000 nemackih maraka -vise od 250 prosecnih srpskih
plata, odnosno vise od 20 godina postenog rada.
Ukoliko prosecni mladi Jugosloven udruzi snage s prosecnom mladom
Jugoslovenkom, bice mu upola lakse da dodje do svog stana. Naime, ako su
oba supruznika zaposlena i ako zive kod tasta i taste ili svekra i
svekrve, sumu za prazan stan ustedece za nepunih 11 godina. Da bi
skupili pare da ga napune namestajem, morali bi da ga iznajme nekom na
dve-tri godine. A onda bi, konacno, negde u 35. godini zivota, mladi
supruznici mogli da pocnu razmisljati i o potomstvu. Naravno, deca mogu
da se rode i ranije ukoliko se mladi bracni par u startu odrekne svake
pomisli na sopstveni stan, verujuci u geslo starijih da "gde celjad nisu
besna, ni kuca nije tesna".
Cinici bi rekli da ova prica zvuci idealno, ali i to vazi samo ako su
njeni junaci zaposleni. A u Jugoslaviji je, prema podacima Saveznog
zavoda za trziste rada, krajem 1996. godine bilo 793.847 nezaposlenih.
Medju njima su cak 445.274 mladja od 30 godina, a jos 203.579 izmedju 30
i 40 godina. Cak 254.574 gradjanina na posao ceka od tri do osam godina,
a 133.289 i vise od osam.
Najteze je nezaposlenim svrsenim srednjoskolcima u urbanim sredinama,
kojih je i najvise medju nezaposlenima. Statistika govori da je u
oktobru ove godine evidentirano 242.226 mladih sa srednjom strucnom
spremom i 199.063 visokokvalifikovanih i kvalifikovanih koji cekaju
posao.
Ovi osamnaestogodisnjaci puni zivota, zarobljeni u roditeljskim
domovima, bez dzeparca i pocetnog kapitala za privatni posao, uglavnom
vide samo tri puta za osamostaljenje, a sva tri su krajnje neizvesna i
najcesce nelegalna. Jedan je odlazak "preko grane" i rad na crno, drugi
je takozvana siva ekonomija, a treci, koji po pravilu i najkrace traje,
jeste kriminal. Ili, da produze detinjstvo do daljnjeg.
Tesko je utvrditi koliko je mladih u prvoj grupi. Procenjuje se da se iz
zemlje iselilo nekoliko hiljada (procena rezima) do nekoliko stotina
hiljada (procena analiticara i opozicije) onih "na kojima svet ostaje".
Analiza Ekonomskog instituta u Beogradu pokazuje, kako kaze dr Mirosinka
Dinkic, da 1,2 miliona Jugoslovena trosi puno radno vreme radeci poslove
iz sfere sive ekonomije, a trecina ih je mladja od 35 godina. Prema
njenim recima, zarade u ovoj oblasti prosecno su za 46 odsto vece nego u
formalnom sektoru, pa se mladima vise isplati da rade na crno. Polozaj
penzionera ne ohrabruje ih da sami sebi uplacuju penzijsko i socijalno
osiguranje.
"Cetiri moja najbolja druga i ja smo bez posla vec cetiri godine. Padalo
nam je na pamet da krademo, ali nismo imali petlju. Radili smo malo Ĺna
crnoĺ kod privatnika, ali smo brzo izgubili posao kao visak radne snage.
U stvari, gazda nije imao para da nam placa socijalno, a plasio se
inspekcije. Sad se svaki dan okupljamo kod jednog druga i mastamo sta
bismo radili", prica Boban Jelenkovic (22), saobracajni tehnicar koji
jos zivi sa starijim bratom i roditeljima u jednoiposobnom stanu na
periferiji Beograda.
"Razmisljamo o tome kako da pozajmimo lovu i otvorimo kiosk ili da
kupimo automobil, pa da taksiramo. Tako bih bio svoj gazda, ali ne znam
od koga da pozajmim pare. Prijavio sam se na biro pre vojske, ali posle
nisam hteo. Nema svrhe. Ako nemas pare da tutnes nekome, nema ni posla.
Ja nemam, a i da imam, za sta da platim? Da mi nadju posao u nekoj
propaloj firmi, da crncim za 1.000 dinara mesecno i da opet ne mogu da
se odvojim od roditelja", objasnjava Jelenkovic.
Svrseni studenti, cini se, lakse podnose nezaposlenost posto vec tokom
studija sticu bolnu spoznaju da put od diplome do radne knjizice nije ni
lak ni kratak. "U razvijenim zemljama, zbog velike konkurencije i
visokih skolarina, studenti nastoje sto pre da diplomiraju, za razliku
od nasih akademaca koji u proseku studiraju od osam do deset godina,
obicno na racun porodice", kaze prof. dr Andjelka Milic, sociolog
porodice, i ocenjuje da je u Jugoslaviji studiranje pre nacin smanjvanja
broja nezaposlenih.
A taj broj nikako se ne bi mogao nazvati zanemarljivim. Prema podacima
Saveznog zavoda za statistiku, u oktobru ove godine evidentirano je
47.079 nezaposlenih s visokom i visom strucnom spremom. Broj svakako
nije i konacan, posto se, verovatno iz istih razloga kao i Jelenkovic,
jedan deo akademskih gradjana ne prijavljuje Zavodu za trziste rada.
Kljucna rec za vecinu i jednih i drugih jeste da cekaju posao umesto da
ga traze. To je, smatra prof. dr Bora Kuzmanovic, socijalni psiholog,
dobrim delom posledica nasledja prethodnog sistema. Raniji
socijalisticki sistem je, prema njegovim recima, drzao decu u uverenju
da je njihovo samo da zavrse skolu, a na drustvu je da im obezbedi sve
ostalo: posao, redovnu platu, stan... "Socijalizam je pasivizovao ljude.
Medjutim, i kad je stari sistem prestao da funkcionise, mnogi roditelji
su, ne mogavsi da prihvate nova pravila igre, nastavili da vaspitavaju
decu u istom duhu."
Bez posla i stambenih kredita prosecnom mladom Jugoslovenu odvajanje od
roditelja izgleda daleko kao svedski standard. Krizna vremena iznudjuju
kompromise, pa oni koji skupe nesto para najcesce na periferiji grada
pocinju da grade velike porodicne kuce s vise stanova i ostaju svi pod
istim krovom, stvarajuci tako na kraju XX veka neku vrstu porodicnih
zadruga. Prema podacima poslednjeg popisa stanovnistva iz 1991. godine,
u Jugoslaviji je bilo oko 330.000 porodica u kojima je vise generacija
zivelo pod istim krovom.
Poslednjih godina sve je vise slucajeva da roditelji i vec odrasla deca
ostaju zajedno zbog zajednickih interesa. Prema recima psihijatra
Radmile Micovic, direktora beogradskog Centra za brak i porodicu, i kod
nas se pojavljuje jedna nova forma porodicnog funkcionisanja - takozvani
porodicni biznis. Roditelji ukljucuju decu u posao i po principu "sve
ostaje u porodici", prenose im znanje, iskustvo, materijalna dobra. To
je narocito izrazeno u zanatskim i trgovackim porodicama.
Prema recima profesora Kuzmanovica, roditelji cesto zaboravljaju da je
njihova uloga da pomognu deci da odrastu i osamostale se. "Mnogi su svoj
zivot potpuno posvetili odgajanju dece i tesko priznaju da su im potomci
odrasli, jer bi tada u njihovim zivotima nastala strasna praznina."
"Zivimo u nenormalnim uslovima koji stvaraju svojevrsnu patologiju
drustvenog zivota. Kod nas stariji ljudi imaju sve manje novca, ali i
volje za neke drustvene aktivnosti. Ljudi koji su zakoracili u sestu
deceniju ne vide vise nikakvu perspektivu i grcevito se drze roditeljske
uloge, jer u tome nalaze smisao zivota. Otuda njihovi patoloski pokusaji
da svoju odraslu decu zadrze u infantilnom stanju i opravdaju svoju
potrebu za roditeljstvom", objasnjava prof. Andjelka Milic.
Razliku izmedju nasih i zapadnih merila zrelosti mozda najbolje
ilustruje primer srpske izbeglicke porodice koja je utociste nasla u
Svedskoj. Kada je starijem sinu, koji tek sto je postao punoletan,
opstina ponudila stan i stipendiju za dalje skolovanje, njegov otac
je burno reagovao. Opsovao je opstinske sluzbenike, optuzivsi ih da
pokusavaju da mu oduzmu dete i razore porodicu.
S druge strane, u zapadnoevropskim zemljama smatra se u najmanju ruku
neobicnim da punoletni mladici i devojke i dalje zive s roditeljima.
"Na jednom savetovanju o pravima deteta u Kopenhagenu, jedna Dankinja
ispricala mi je da njena dvadesetjednogodisnja kcerka jos zivi s njom
i da se divno slazu, ali i da ih socijalni radnik povremeno posecuje
pokusavajuci da utvrdi uzroke takve nesamostalnosti "deteta", kaze
Nevena Sahovic, direktor Jugoslovenskog centra za prava deteta.
Ima roditelja koji osamostaljivanje dece pokusavaju da sprece glumeci
bespomocnost i nastojeci da kod potomaka izazovu grizu savesti. Drugi se
osecaju napusteno i odlazak dece iz kuce dozivljavaju kao izdaju. Treci
pak decu dozivljavaju kao investiciju koja treba da se isplati i ocekuju
da u odredjenom trenutku zamene uloge - da deca pocnu da brinu o njima.
Mnogi se plase da bez pomoci dece, sa svojim malim platama i penzijama
nece moci da se prehrane, plate racune, kupe lekove. Stvarnost ne
demantuje njihove strahove.
Ekonomski razlozi i protivljenje roditelja su, medjutim, cesto samo
alibi za odlaganje osamostaljenja. Mladi nalaze brojne razloge da odloze
trenutak odvajanja od porodice. Tako, na primer, sin ili kcerka ne
napustaju porodicu iz straha da ce otac biti agresivan prema majci ili
zato sto znaju da je brak njihovih roditelja nestabilan i da bi njihov
odlazak primorao roditelje da se suoce s prazninom u medjusobnim
odnosima, objasnjava Radmila Micovic.
Ipak, najcesce se pravi razlog krije u nespremnosti da se potpuno
prihvati sva odgovornost koju odrastanje i osamostaljivanje sa sobom
nose, smatra Micovic.
Cak i oni koji imaju dobro placen posao i koji mogu da iznajme stan
neretko ostaju u sigurnosti roditeljskog doma. Neki ne zele da se
odreknu sitnih kucnih usluga majke. Drugi ostaju iz straha da nece moci
da placaju deviznu kiriju, jer dinar stalno "preti" devalvacijom - u
slucaju vece inflacije morali bi ponovo da se vrate kod roditelja - u
jos goru poziciju nego sto su imali pre napustanja roditeljskog doma.
Iskustva mladih kojima se to dogodilo pokazuju da se roditelji koji su
tesko podneli njihov odlazak jos teze uzdrzavaju od trijumfalnog
prebacivanja tipa "dosla maca na vratanca".
I sociolozi i psiholozi slazu se da nije zdravo da pod istim krovom zive
dve, pa cak i tri generacije: baba, deda, sin, snaha i unuci. I jedni i
drugi, medjutim, smatraju da se bez ekonomskog oporavka zemlje ne moze
nista izmeniti, jer, da bi mladi mogli ranije da se osamostaljuju, treba
im dati i sansu za to, a ovo drustvo im to ne daje. Naprotiv, rezimu kao
da odgovara da mladi sto duze zive s roditeljima, jer roditeljska briga
najbolje otupljuje "revolucionarnu ostricu" i svaki pokusaj promene
postojeceg stanja.
"Dok ljudi ne dozive iskustvo da vlastitom voljom mogu nesto da promene
u svojoj zajednici, vladace i ova apatija kod nas. Potrebne su radikalne
reforme drustva, da mladi vise ne budu prisiljeni da zive s roditeljima
i do kasnih tridesetih i da se bore samo za golu egzistenciju, vec da
mogu da grade karijere, kuce, porodice, postavljaju sebi neke ciljeve u
zivotu i da ih ostvaruju", ocenjuje prof. dr Milic.
MILORAD VESIC
razno.407shoom,
-> #392, miskop Nisam dovoljno usran za nagradne igre ...
... ne leti sve što ima perje ...
razno.408mperisic,
Pile je krenulo da i Srbiji krene. :))
razno.409aladine,
Marko dobio sina.
razno.410mcar,
DANAS, 11.02.99.
Svedocenja: Dobri ljudi u vremenu zla (16)
Decak po imenu Fudo
Mladju i njegova tri brata Lukic je ubio zato sto su
stitili i spasili mnogo Muslimana.
Bila je to cuvena i bogata familija Pecikoza, imali su
svoje pilane.
--------------------------------------------------------------------
Prijavile smo se u Crvenom krstu da nas konvojem izvedu iz
Visegrada. Tamo su trazili da se odreknemo cjelokupne imovine. Svi
smo na obicnom papiru to napisali i potpisali se. Imovina nam u tim
trenucima nije znacila nista. Niko od nas nije vjerovao da ce uopste
prezivjeti.
Na mjestu odakle je trebalo da krene konvoj bilo je sedam
kamiona pod ciradom i tri autobusa. Mladice, koji su, ne znam kako,
uspijeli da stignu do kamiona i da se u njih popnu, skidali su i klali
pored kamiona pred svima nama. Cinili su to ljudi sa velikim bradama,
koji su nosili subare sa kokardama, redenike preko prljavih i krvavih
uniformi. Mnogi od njih su bili pijani...
Vozac jednog od autobusa bio je Srbin iz susjednog sela,
Mladjo Pecikoza, koji me je prepoznao. Prisla sam mu i molila ga:
- Mladjo, molim te, uzmi Azru kod sebe, ovi ce je izvuci iz
autobusa.
Mladjo je bez rijeci uzeo Azru za ruku, uveo je u autobus i
stavio da sjedne pored njega. Razulareni zlikovci su izvlacili djevojcice
iz autobusa, pokusali su i nju da izvuku, ali je Mladjo nije dao.
- Koja ti je to balijka - pitali su ga ljutito, a on je odgovarao:
- Nemoj da vrijedjas, ovo je moja rodica i ide sa mnom!
Stajala sam ispred autobusa pored zene koja je u narucju imala
zensku bebu, a za ruku je drzala sincica, koji je imao oko tri i po
godine. Djecake su oduzimali majkama. Naisao je vojnik i zgrabio ga
za ruku. Djecak je izvukao ruku iz rukava, a ja sam, ne znam odakle
mi ta hrabrost, malog povukla, pa je u vojnikovoj ruci ostala samo
jaknica. Privila sam ga uz sebe i drzala, a majku su ugurali u drugi
autobus. Uspjela sam sa nepoznatim djecakom da udjem u autobus.
U nasem autobusu pored Mladje bio je jedan Srbin iz Uzica i
milicioner, kojeg je Murat drzao kao taoca u hidrocentrali i mnogo ga
je tukao. Tog covjeka je oslobodio sin moje zaove.
Na Knjezini nam je milicioner rekao da moramo da cekamo
vojvodu. Pojavio se krupan, visok covjek u uniformi sa redenicima, sa
velikom bradom, sajkacom i kokardom koja se sijala.
- Pomozi Bog - rekao je sa podignuta tri prsta.
- Bog ti pomogao - morali smo svi da odgovorimo i podignemo
tri prsta.
Vojvoda se ostrim tonom obratio Srbinu iz Uzica:
- Odvoji mi iz autobusa mlade djevojke i djecake!
- Lako ti je kad ti ih ja dovedem. Idi pa ih hvataj sam po sumi,
a od ovih neces nikoga odvojiti - odgovorio mu je covjek odlucno,
utrcao u autobus, repetirao pusku i uperio je u vojvodu. Puske su
repetirali i Sveta i milicioner.
- Pazi, moraces se ovuda vratiti - bijesno je pretio vojvoda.
- Hocu, a onda cemo se vidjeti sami - rekao mu je Uzicanin
dok je Mladja kretao.
Slijedeci konvoj na Knjezini su zaustavili, izdvojili pedeset sest
ljudi i pobili ih. Ubili su djecake od sesnaest godina i mog mladjeg
djevera, koji je imao trideset pet godina.
Odatle smo krenuli kroz sume prema Olovu. Na Piklicu smo
izasli na veliku livadu. Modri, zedni i gladni zapalili smo vatru. Ubrzo
smo culi da nesto zvizdi. Neko je opsovao i povikao:
- Izginucemo! Ulazite svi u autobus!
Nastala je panika pri pokusaju da udjemo u autobus. S
djecakom u narucju ugledala sam starijeg covjeka ispred sebe. Meci
su se odbijali o kamen izmedju nas. Instinktivno sam gurnula tog
covjeka u stranu, da ga ne pogodi neki odbijeni metak. Znala sam da
cemo svi stradati, ako jedan Srbin pogine, jer sam iz njihovih psovki i
dovikivanja shvatila da pucaju nekakve zelene beretke, za koje sam
tada prvi put cula. Kasnije su mi objasnili da su muslimanske jedinice
iz Olova znale da ce na toj livadi iz konvoja odvajati i ubijati ljude, pa
su pucali da bi sprijecili Srbe da naprave pokolj. Zelene beretke su tu
ubile jednog slijepog covjeka iz konvoja.
Vratili su nas pod Romaniju, gdje su nas prebrojavali i pravili
spiskove. Proveli smo cijelu noc u autobusima bez stakala. Bilo je
hladno, kisa je padala. Mladju, mladica iz Uzica i milicionera su zvali u
hotel na spavanje.Odbili su rijecima:
- Mi smo ih doveli i hocemo da ih predamo.
Ostali su cijelu noc sa nama u autobusu. Kad su zaspali, bilo mi
ih je zao, uzela sam tri deke od jedne starice i pokrila ih.
Ujutro je dosla vojska u kojoj je bio glavni covjek koga sam
gurnula u brdo kada su pucali Muslimani. Prozivali su nas. Na drugoj
strani sam vidjela dva autobusa i kamion sa Srbima, ali mi nismo znali
da je to razmjena.
- Ti gospodjo stani! Jesi li ti Mehmedovic - upitao me je glavni
vojvoda.
- Jesam - odgovorila sam uplaseno.
- Kako se zove djecak?
- Fudo - rekla sam prvo ime koje mi je palo na pamet, jer je
on sve vreme cutao i nije mi rekao ni ime.
Pored mene je bila Azra, a djecaka sam drzala u narucju.
- Molim vas da mi ne dirate djecu!
- Necu, ne boj se - rekao mi je i obratio se vojnicima:
- Vidite li ovu zenu? Da nje juce nije bilo ja bih poginuo.
Pruzio mi je dvije novcanice od po 500 dinara, sjecam se imale
su Titov lik, i steku cigareta.
- Necu - rekla sam.
- Moras - naredio je i pruzio mi ruku.
Pozdravili smo se i sa ljudima iz nase pratnje. Mladjo je plakao
govoreci:
- Molim te, cuvaj mi Azru!
Kada se vratio u Visegrad, Mladju i njegova tri brata Lukic je
ubio zato sto su stitili i spasili mnogo Muslimana.
Bila je to cuvena i bogata familija Pecikoza, imali su svoje
pilane.
Nastavice se
dr. Svetlana Broz
razno.411retaliator,
PRECIZNA IZRADA HOROSKOPSKIH NATALNIH KARATA SA DETALJNIM STRUCNIM
OBJASNJENJEM VASEG HOROSKOPA...
tel.011/543-963,traziti Vojislava ili se obratiti na mail.
razno.412jakov,
evom jedne korisne stvarchice,ako mozhete oshtampajte!
redi se o svim opularnim taxi stanicima na ulicama bg-a
evo vam:
Taxi sluzhbe:
Pink taxi 488 99 77 30% popusta
palma taxi 19 27 28 30%
beo taxi 970 -
cukaricki 555 999 -
zuti taxi 9802 -
maxiss 58 11 11 20%
alfa taxi 444 1113 30%
alo taxi 53 22 888 20%
zeleni taxi 32 33 666 jeftina km.
naxi taxi 157 668 30%
nba taxi 3185777 30%
Taxibell 9808 30%
Gold taxi 3291818 30%
Ovo sam nashao kod sestre u dzepu!
sve je provereno pre koji dan,
uzhivajte u vozhnji :)
DzÄCoOLĺ sends you a greet!
razno.413dusandz,
-> #412, jakov>> Ovo sam nashao kod sestre u dzepu!
Sta si ti radio u sestrinom dzepu? ;)
razno.414jakov,
-> #413, dusandzpa hm...ovaj...kahm!
nisam ja takav...
:)