razno.101jmilovic,
HK HELP
--------
Dali postoji javna komunikaciona mreza ili BBS preko koga se mogu dobiti
podaci o solventnosti poslovnih partnera. Znam da tim podacima raspolaze
sluzba SDK pa me interesuje dali se do tih podataka moze doci prikljucenjem
racunara na neku mrezu ili BBS.
Ú─Ako postoji na koji se nacin pristupa toj mrezi.
Unapred vam zahvaljujem
razno.102apricot,
╔═════════╗ ╔═╗ ╔═╗ ╔═╗
║ ╔═══╗ ║ ═╣ ╠═ ║ ║ ║ ║
║ ╚═══╝ ╠══════╦═╦══╦═╦═════╦══════╣ ║ ║ ╚════╣ ╚════╦══════╗
║ ╔═══╗ ║ ╔══╗ ║ ╔══╣ ║ ╔═══╣ ╔══╗ ║ ║ ║ ╔══╗ ║ ╔══╗ ║ ══╣
║ ║ ║ ║ ╚══╝ ║ ║ ║ ║ ╚═══╣ ╚══╝ ║ ╚╗ ║ ╚══╝ ║ ╚══╝ ╠══ ║
╚══╝ ╚══╣ ╔════╩═╝ ╚═╩═════╩══════╩══╝ ╚══════╩══════╩══════╝
╚═╝
22:00-07:00
300/1200/2400 8N1
tel.021/301-121
razno.103kvelkovski,
A bogami ovaj ZMODEM ima dobar Crash Recovery:
Pogledajte broj sektora i vreme ucitavanja :-))))))))
Enter 'EXIT' to return to PROCOMM PLUS
C:\PROCOMM> dsz port 1 rz -m -y -r
DSZ (TurboC) Copyright 02-18-90 by Omen Technology INC
"The High Reliability Software"
Registration and Documentation: $20 Check/MO
Omen Technology Inc, P.O. BOX 4681, Portland OR 97208
VISA/MC ZERO PAPERWORK Registration! Data: 503-621-3746
VOICE: 503-621-3406
COM1 1200 bps Carrier Detect enabled Handshake sw S/N 0
Command line = 'port 1 rz -m -y -r '
pad00225.zip 307 sectors 39211 bytes Estimated 6.0 Min
ZMODEM Crash Recovery at -512
REMAINING: 311 sectors 39723 bytes Estimated 6.1 Min
-512 ZMODEM MobyTurbo Byte 0 retry 0: Common section mismatch, rewinding
fi
le
1024 ZMODEM MobyTurbo
Pozdrav, Kire
P.S. Ovo sam skinuo sa PrintScreen iz Win3.0.
razno.104ljupco,
▀ Pre nekoliko nedelja bilo je rec o tzv. bluebird-u. Koliko sam
shvatio, uredjaj nakon uspostavjanja veze generise ton koji zavara brojac
impulsa, i ovaj prekine brojanje misleci da je veza prekinuta. Ako se radi
samo o specificnom tonu, zar ovaj ne bi mogao biti i programski generisan?
Š*
razno.105vzivkovic,
-> #104, ljupcouredjaj je bluebox, a a moze biti i programski generisan.
razno.106erin,
-> #104, ljupco Hmmm. Uredjaj moze da zavara samo brojac, koji ti imas u kuci
(ako ga imas). Onaj u PTT brojace dalje bez vecih problema...
(zapravo bi ovde trebalo biti :((( )
D. Godec
razno.107vzivkovic,
-> #106, erinNe, on nasuprot zavara PTT...
razno.108erin,
-> #107, vzivkovic
Evo ovako:
Impulsi, koje ti primas kod kuce imaju frekvencu 16 kHz
(uglavnom).
Znaci, ako ti na liniju saljes signal iste frekvencije, ali sa
suprotnim faznim uglom (180 st.) moze doci do kompenzacije i ti
impulse ce se unistiti. A brojaci u PTT centrali generisu se sasvim
nezavisno od linije (pa ponekad i kada je telefonska slusalica
spustena - to su tzv. 'error impulsi') i zato ne mozes zavarati PTT.
Veruj, da bi to bilo tako jednostavno, bilo bi vec odavno i u
velikom broju premenjeno...
D. Godec
PS.: Moja firma se bas tim uredjajima bavi (brojaci, analizatori
tel. veza), zato ...
razno.109ljupco,
-> #105, vzivkovic O kakvom se tonu radi? Mislim na frekvenciju, duzinu...Ěőy
razno.110vzivkovic,
-> #109, ljupcoRadi se o 2600 + 2400 Hz poslatim zajedno u trajanju od 1 - 1,5 sec.
razno.111erin,
YaO!
Kako da download-am Spectrum emulator kad je ovako dugacak???
'čal sistem ne dovoli prenosov, daljših od 0:40:00.'...
STA DA RADIM??
D. Godec
razno.112dgrbic,
-> #111, erinZa Spectrum simulator bi bilo idealno kad bi ga neko prebacio u LZH format.
Sada sam chatao sa S. Kukrikom, njemu bas i nije do toga, s obzirom da je on iz
Ljubljane.
Bilo bi lepo kad bi SysAdmi bili ljubazni da, recimo, svrate do redakcije i da
to urade online za par minuta. To jest, kada vec bude neko od njih svracao do
redakcije... Ima nas nekoliko, koji bi im bili VRLO zahvalni zbog toga :)
Grba.
razno.113brudic,
-> #112, dgrbicAma ljudi,u čemu je problem??
Otkucajte ma r !<sifra> /f i u prvoj porukci u sifri je simulator.
Ostalo prekinite,i prebacite pad (on ce zipovati zipovan simulator
tako da ce se jos vise smanjiti).Za tebe erine nema leka,1200 bps
je ipak suviše sporo...
razno.114vkrstonosic,
-> #113, brudic
>> Ostalo prekinite,i prebacite pad (on ce zipovati zipovan simulator
>> tako da ce se jos vise smanjiti).
Zamerka sysadm-ima:
Zašto ne zipujete svaki fajl nekolko puta (10-15), svaki put ga
smanjite po malo i na kraju prenos traje 5 sec. Samo pazite da ne
preterate, pa da veličina fajla ode u minus, treba posle da UPloadujemo
nešto.
razno.115oduzlevski,
-> #114, vkrstonosic;))))))))))))
razno.116brudic,
-> #114, vkrstonosic>> Zamerka sysadm-ima:
>> Zašto ne zipujete svaki fajl nekolko puta (10-15), svaki
>>put ga smanjite po malo i na kraju prenos traje 5 sec. Samo
>>pazite da ne preterate, pa da veličina fajla ode u minus, treba
>>posle da UPloadujemo nešto.
:)))))))))))
To si upravu,poruka zvuči veoma glupo,ali kolko se ja sećam,DejanR
je komentarisao u nekoj poruci kako je zipovao neki fajl više puta,i
na njegovo iznenadjenje on se svaki put smanjio za nekoliko kb.
Za download spectrum.zip je potrebno 40 minuta, (bar tako kažu)
a iz pada sam ga preneo za 20 minuta (na 2400 bps) pa iz toga zaključujem da
se on ipak smanjio posle drugog zipa.
razno.117vkrstonosic,
-> #116, brudic>>Za download spectrum.zip je potrebno 40 minuta, (bar tako kažu)
>>a iz pada sam ga preneo za 20 minuta (na 2400 bps) pa iz toga
>>zaključujem da se on ipak smanjio posle drugog zipa.
Prenos Spectrum simulatora potrebno je 40 minuta na 1200 bauda, ili oko 20
minuta na 2400 i nema nikavre razlike da li si ga prebacivao iz pada ili
direktno. Probaj uostalom sam da nešto zipuješ više puta, pa nam javi rezultate
da znamo.
razno.118brudic,
-> #117, vkrstonosic>> Prenos Spectrum simulatora potrebno je 40 minuta na 1200 bauda,
>>ili oko 20
Aha,a ja mislio da je na 2400,sorry :))))))))))))))))))))))))))))
Sad zaista zvuči glupo.. :))))))))))))))
razno.119dejanr,
-> #116, brudic>> DejanR je komentarisao u nekoj poruci kako je zipovao neki fajl više
>> puta,i na njegovo iznenadjenje on se svaki put smanjio za nekoliko kb.
Pa, ne baš :) Jeste da se ponekad desi da se DRUGIM zipovanjem nešto malo
uštedi, ali svakim sledećim se samo fajl povećava. Taj slučaj se dešava
kada onaj prvi zip ima jako puno fajlova, izgleda da onda drugo zipovanje
malkice sažme njegov heder.
razno.120erin,
Problemi, problemi...
Uvek kad radim sa modemom, desavaju se cudne stvari. Npr., sa
Zmodemom nesto prenosim, a odjednom sve stane i pocne nabrajati
greske (ERROR). Tako sve stoji dok ne pritisne NUM LOCK...
Ima neko iskustva sa tim???
D. Godec
razno.121ppekovic,
Imam jako velikih problema sa upload-om, od kada sam
nabavio VIVA MNP 5 modem. Prvo sam mislio da je problem sa
Telemate-ovim ZMODEM-om, medjutim i sa DSZ-om se desava ista stvar.
Upload se odvija na sledeci nacin: Prvih par kilobajta se prenese
jako velikom brzinom (cak do 900 bps), zatim, posle 5-6 K, pojavi se
greska i prenos se vraca na drugi ili treci kilobajt, i ovaj
postupak se dalje ponavlja, dakle, 5-6K napred, pa onda 2-3 nazad
:)).
Paya
razno.122feniks,
-> #121, ppekovic
>> Imam jako velikih problema sa upload-om, od kada sam
>> nabavio VIVA MNP 5 modem. Prvo sam mislio da je problem sa
>> Telemate-ovim ZMODEM-om, medjutim i sa DSZ-om se desava ista stvar.
>> Upload se odvija na sledeci nacin: Prvih par kilobajta se prenese
>> jako velikom brzinom (cak do 900 bps), zatim, posle 5-6 K, pojavi se
>> greska i prenos se vraca na drugi ili treci kilobajt, i ovaj
>> postupak se dalje ponavlja, dakle, 5-6K napred, pa onda 2-3 nazad
I ja sam imao slican problem sa modemom Microcom 2400 MNP 5.
( Koristim Procomm plus 1.1 i DSZ - Zmodem ) , ali sam kasnije
ustanovio da je sve to posledica programa QRAM - 286 , koji
kod mene prosiruje osnovnu memoriju na 704 KB . Kada sam vratio
sistem na 640 KB , nije bilo nikakvih problema.
Bilo bi interesantno da iznese svoja iskustva neko ko
je eksperimentisao sa permutacijama :
1. Masine ( AT , 386 , 486 )
2. Operativnog sistema od DOS 3.30 do DR.DOS 5.0
( specijalan slucaj 4DOS 3.02 )
3. Programa za povecanje osnovne memorije
QEMM , ADDRAM , QRAM i sl.
4. Vrste (velicine) Cache memorije
5. Komunikacionih programa i protokola
Sigurno je da svi ovi programi rade samo pod odredjenim
uslovima i da UPLOAD nece uvek da funkcionise :((
Uglavnom je bilo jednostranih diskusija o tacki 5,
kao i o svakoj tacki pojedinacno.
Kako napraviti kvalitetan "koktel" ? :))
P.S. Nekada mogu i (ne)pravilno instalisani CACHE programi
( PC-kwik , Smartdrv i sl.) da prave probleme , kada
se kombinuju sa programima iz tacke 3. :))
Pozdrav , S.P.
razno.123vzivkovic,
-> #122, feniksPozdrav!
>> Bilo bi interesantno da iznese svoja iskustva neko ko
>>je eksperimentisao sa permutacijama :
>>
>> 1. Masine ( AT , 386 , 486 )
>> 2. Operativnog sistema od DOS 3.30 do DR.DOS 5.0
>> ( specijalan slucaj 4DOS 3.02 )
>> 3. Programa za povecanje osnovne memorije
>> QEMM , ADDRAM , QRAM i sl.
>> 4. Vrste (velicine) Cache memorije
>> 5. Komunikacionih programa i protokola
>>
>> Sigurno je da svi ovi programi rade samo pod odredjenim
>> uslovima i da UPLOAD nece uvek da funkcionise :((
>> Uglavnom je bilo jednostranih diskusija o tacki 5,
>> kao i o svakoj tacki pojedinacno.
>>
>> Kako napraviti kvalitetan "koktel" ? :))
1. Imam 386/25 + 64 cache
2. MS DOS 4.01
3. QEMM-5.11
4. Svih 4MB chache-irano
5. TELEMATE, TELIX, MTE, PROCOMM, BOYAN i BITCOM (ista situacija)!
Jos samo da kazem da imam Speedmodem Combo (9600 bps.), ali to
mozemo zanemariti kada uzmemo cinjenicu da sam u trenucima neuspevanja
imao parametre veze N,8,1 sa 2400/REL sto ce reci 2400 sa hardverskim MNP5-om.
Isto mi se dogadjalo da prenese 5-6kb, pa onda 2-3 nazad, pa pauza, pa ponovo
5-6 napred, itd...
Medjutim to mi se nije dogadjalo kada sam odmah posle toga pozvao Fenix i
upload-ovao jedan gif na 9600.. sve je bilo ok!
Sada imam novi hard, (prazan - samo TELEMATE i VENTURA i util.), i sve je ok!
Pozdrav,
Vladimir
razno.124bojs,
-> #122, feniks> >> Imam jako velikih problema sa upload-om, od kada sam
> >> nabavio VIVA MNP 5 modem. Prvo sam mislio da je problem sa
> >> Telemate-ovim ZMODEM-om, medjutim i sa DSZ-om se desava ista stvar.
> >> Upload se odvija na sledeci nacin: Prvih par kilobajta se prenese
> >> jako velikom brzinom (cak do 900 bps), zatim, posle 5-6 K, pojavi se
> >> greska i prenos se vraca na drugi ili treci kilobajt, i ovaj
> >> postupak se dalje ponavlja, dakle, 5-6K napred, pa onda 2-3 nazad
. . .
> Bilo bi interesantno da iznese svoja iskustva neko ko
>je eksperimentisao sa permutacijama :
> 1. Masine ( AT , 386 , 486 )
> 2. Operativnog sistema od DOS 3.30 do DR.DOS 5.0
> ( specijalan slucaj 4DOS 3.02 )
> 3. Programa za povecanje osnovne memorije
> QEMM , ADDRAM , QRAM i sl.
> 4. Vrste (velicine) Cache memorije
> 5. Komunikacionih programa i protokola
Iako se ne uklapam u pomenute 'permutacije' (imam Atari ST), izneću
neka svoja iskustva:
POTPUNO ISTA stvar koju je opisao ppekovic dogodila se i meni. Imam
modem EVEREX 24 E+ (ovo + znači MNP 5), i to mi je prvi modem, tako da ne
znam da li bi mi se isto desilo i sa non_MNP modemom. Zmodem protokol koji
koristim je preradjena vezija UNIX Zmodem-a (SZ 1.23 for UNIX V7/BSD by
Chuck Forsberg), i sa njim je SVE U REDU. Kada sam, pre nekih mesec-dva,
probao novu verziju ISTOG autora (mrzi me sad da kopam po arhivama da
vidim tačno koja je verzija u pitanju, ako je značajno, pogledaću), desio
mi se opisan slučaj. Napominjem da je Zmodem (SZ) bio startovan iz istog
programa, pod istim uslovima, kao i da RZ iz istog paketa radi OK.
Treba napomenuti i to da nova verzija podržava Crash Recovery, za
razliku od stare, kao i to da su problemi nastali kada sam pokušao da
upload-ujem nešto na Sezam-ov node 6 (tada NIJE imao MNP modem!!!), i da
sam, Ne prekidajući vezu, instalirao staru verziju i sa njom normalno
obavio upload (pogadjate, stara verzija je ostala u direktorijumu :))))
razno.125zormi,
-> #121, ppekovic> Imam jako velikih problema sa upload-om, od kada sam
> nabavio VIVA MNP 5 modem. Prvo sam mislio da je problem sa
> Telemate-ovim ZMODEM-om, medjutim i sa DSZ-om se desava ista stvar.
> Upload se odvija na sledeci nacin: Prvih par kilobajta se prenese
> jako velikom brzinom (cak do 900 bps), zatim, posle 5-6 K, pojavi
se
> greska i prenos se vraca na drugi ili treci kilobajt, i ovaj
> postupak se dalje ponavlja, dakle, 5-6K napred, pa onda 2-3 nazad
Isto se meni dešava sa ViVa MNP5 i Cardinal MNP5, ali mi to sve
vreme liči na loše dogovaranje modema i računara i prepunjavanje
prijemnog buffer-a (pošto je komunikaciju na 9600 bps).
razno.126djovicevic,
-> #121, ppekovic> Imam jako velikih problema sa upload-om, od kada sam
> nabavio VIVA MNP 5 modem. Prvo sam mislio da je problem sa
> Telemate-ovim ZMODEM-om, medjutim i sa DSZ-om se desava ista stvar.
Istu stvar sam i ja primetio i to samo kad radim upload
na SEZAM. Bilo gde drugde kad radim upload (Tanjug BBS, VAX),
nema nikakvih problema. Probao sam i sa internim modemom bez MNP
i sa eksternim sa MNP5 i opet isto. DSZ se stalno vrti napred, nazad
i javlja "Got ZRPOS" gresku.
U fajlu dsz.log se moze videti kako je tekao prenos. Na Tanjug
sam upload-ovao fajl WCLIST3.ZIP sa samo jednom greskom, dok je prenos
priblizno duplo veceg fajla na SEZAM zavrsen tek posle 47 gresaka, premda
sa oba bbs-a imam vrlo cistu liniju u svako doba dana, dakle priblizno
istih karakteristika.
z 49408 2400 bps 221 cps 1 errors 0 1024 d:\radni\WCLIST3.ZIP -1
z 86784 2400 bps 166 cps 47 errors 123 32 d:\radni\DSZ0416.ZIP -1
U dokumentaciji za DSZ pise da se ta greska javlja kad:
> 11.1 Got ZRPOS
>
> Got ZRPOS indicates the receiving program has detected a transmission
> error and has requested retransmission. In other words, ZMODEM is doing
> its job of detecting and correcting missing and garbled data.
>
> If this happens more often than observed line errors would indicate is
> reasonable, the receiver's error messages must be studied. Line Status
> Register errors generally indicate a local problem; if the receiver
> gives "Line Status Register 02" errors the problem lies with the
> receiver.
>
> Otherwise, the sender may have a flow control problem in one of four
> areas:
>
> + Between the sending program and its modem. If using an interface
> speed higher than the transmission speed, or modem to modem error
> correction (MNP, LAPB, PEP, etc.), check that the modem and the
> sending program are configured for the same flow control methods.
> Omen Technology's software is faster than most other programs, and
> may expose flow control problems not seen with slower software.
Ovo je iskljuceno jer radim sa internim modemom bez MNP-a i flow
kontrole
>
> + Between the sending modem and the network. Correcting this requires
> "handshake both" to allow the sending program to honor both hardware
> (CTS) flow control from the modem and software flow control
> (XON/XOFF) from the network.
Ovo je iskljuceno. Probao sam sa komandnom linijom
"dsz handshake off sz ..." i stvar se jedva malo popravila.
>
> + Between parts of the network.
>
> + Between the receiving modem and the receiving program. This can
> happen at high transmission speeds when the receiver has specified a
> large I/O buffer size with the B numeric parameter.
>
> Excessive interrupt latency from extended memory ramdisks or disk
> caches, and poorly written hard disk drivers also wreak havoc on
> streaming protocols but do not affect start-stop protocols (XMODEM,
> etc.). Problems with extended memory disk caches may cause errors
> at regular intervals; check the receiver's error messages.
>
> To work around these problems, give the "handshake slow" command to
> the receiver.
Cini mi se da je napre u ovome stos, tj. u nemogucnosti sezama,
pogotovu kad treba da opsluzuje veci broj cvorova istovremeno, da savlada
silne interapte pred koje ga stavlja VIVA. Naime predpostavljam da je
VIVA na sezamu konfigurisana na rad brzinom 9600 prema racunaru, sa hardver-
skom kontrolom toka (RTS/CTS). Mozda bi trebalo probati sa spustanjem
terminalne brzine na 4800 (MNP5 to nece mnogo pogoditi to snizenje, jer mu
je faktor kompresije ionako 2:1 u idealnom slucaju, dakle ima dovoljno
vremena i podataka za obradu). Napominjem da kod download-a nema nikakvih
problema, a koristio sam DSZ iz decembra 90 i aprila 91.
Da li jos neko ima ovakve probleme?
Pozdrav
D.J.
razno.127zzivotic,
-> #126, djovicevic>> Imam jako velikih problema sa upload-om, od kada sam
Prvo da se izvinim što se nisam ranije uključio u diskusiju - jednostavno
nisam stigao.
Proble, ste potpuno locirali - zaista se radi o nemogućnosti Sezamovih
računara da prihvate podatke brzinom kojom ih zmodem 'ubacuje' sa prijemnog
modema koji je konfigurisan na 9600 bps. Da je to tako, pokazuje i pomenuta
greška Line status register 02 koji ukazuje da 'sudaranje' znakova na com portu
jer računar ne stiže da ih pročita.
Ipak, izgleda da stvar nije tako jednostavna. Naime, ponekad prenos
protekne bez ikakvih problema i to na dovoljno velikim fajlovima (bar 50 ili
više kb) i na žalost ne vidi se nikakvo pravilo kada se ovo dešava. Kada se pak
zove bez MNP, prenos obično ide bez problema.
Na jednom XT-u (na 4.77Mhz) koji služi kao pomoćni nod za održavanje i ima
običan modem na 2400, situacija je potpuno ista tako da je očigledno da se o
nekom gušenju ipak radi. Jedino što meni pada na pamet je da se može raditi o
uticaju mrežnog softvera koji je takođe 'interrupt driven' (novell) jer van
mreže upload kod mene pri probama radi bez ikakvih problema.
Evo, upravo sam spustio brzinu modem-računar na nodu 2 na 4800 pa ćemo
videti da li će to imati ikakavog efekta.
Pozdrav, zz
razno.128zormi,
-> #126, djovicevic> ... Mozda bi trebalo probati sa spustanjem terminalne brzine
> na 4800 (MNP5 to nece mnogo pogoditi to snizenje, jer mu
> je faktor kompresije ionako 2:1 u idealnom slucaju...
Potpuno se slažem, s tim što je čini mi se teorijska
maximalna brzina transfera za MNP5 9300 bps, ali je to
moguće postići samo kod slanja uzastopnih 0 i 1 što nema
nekog praktičnog smisla.
razno.129ppekovic,
U vezi UL-a na Sezam sa VIVA-om, rešenje koje trenutno koristim je to da
otkucam jedno atĐn0 pre zvanja sezama kad hoću nešto da UL-ujem. Nije
elegantno, al kad nema bolje.
Paya
.s
razno.130feniks,
-> #123, vzivkovic
>> 1. Imam 386/25 + 64 cache
>> 2. MS DOS 4.01
>> 3. QEMM-5.11
>> 4. Svih 4MB chache-irano
>> 5. TELEMATE, TELIX, MTE, PROCOMM, BOYAN i BITCOM (ista situacija)!
Posle silne kuknjave u ovoj konferenciji , sada bar znam
da postoji konfiguracija na kojoj svi glavni komunikacioni
programi funkcionisu ! :))
HVALA i ostalima na konstruktivnoj diskusiji.
P.S. Niko da spomene PC KWIK i kako se
on slaze sa komunikacionim programima ?
Pozdrav , S.P.
razno.131djovicevic,
-> #127, zzivotic U dokumentaciji novog DSZ0416 na strani 54 pise sledece:
> April 16 1991: Operation of "handshake slow" has been enhanced when
> receiving with ZMODEM CRC-32 and MobyTurbo(Tm). Users who had
> previously found "handshake slow" unable to control "Line Status
> Register 02" overrun errors should find the new "handshake slow" more
> effective on ZMODEM CRC-32 and MobyTurbo downloads.
Mozda bi trebalo da Sezam predje na najnoviju verziju DSZ-a i da
postavi "handshake slow", da bi se izbeglo zagusenje o kome se ovde
diskutuje prilikom upload-a na Sezam, a u vezi poruke broj 17.127
razno.132oduzlevski,
-> #130, feniks>**>>> 1. Imam 386/25 + 64 cache
>**>>> 2. MS DOS 4.01
>**>>> 3. QEMM-5.11
>**>>> 4. Svih 4MB chache-irano
>**>>> 5. TELEMATE, TELIX, MTE, PROCOMM, BOYAN i BITCOM (ista
>**>situacija)!
>**>
>**> Posle silne kuknjave u ovoj konferenciji , sada bar znam
>**>da postoji konfiguracija na kojoj svi glavni komunikacioni
>**>programi funkcionisu ! :))
Da, vidis, isto se i meni desavalo na mom Cray-u X/MP...Mogu ti reci da me
Procomm bas razocarao jer, ZAMISLI, NIJE IMAO OPCIJU KUVANJA KAFE ZA VREME
BRISANJA PRASINE U MOJOJ SOBI ! NEZAMISLIVO !!!!
APSURD !!!
SRAMOTA !!!
ZALICU SE !!!
Ogi... ;)))
razno.133macak,
ZDRAVO SVIMA!!!
E pa ovako,neka ja budem prvi...
:))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
macak
:))
UUUUUUUUUUURRRRRRRRRRRRRAAAAAAAAAAA!
razno.134umajstorovic,
Zna li neko kako sa ubbg-a dospeti na BIX, i da li se placa pretplata na BIX-u?
Pozdrav, Majstor
razno.135bulaja,
-> #134, umajstorovic> Zna li neko kako sa ubbg-a dospeti na BIX, i da li se placa pretplata
> na BIX-u?
Tesko ;), set host /x29 je ukinut pa vise nema Úpristupa paketnoj mrezi,
BIX moras zvati preko jupaka (sto kooosta). Pretplata za bix se placa, mislim
da je negde oko 40$ za 3 meseca i 120$ za godinu dana.
razno.136zormi,
-> #135, bulaja 156$ za godinu dana :((((((, može VISA karticom.
razno.137nesic,
Radi spremanja diplomskog rada iz oblasti racunarskih mreza i komunikacija (sa
posebnim osvrtom na BBS-MMove) potrebna mi je literatura.Voleo bih da mi neko
preporuci neku dobru knjigu iz te oblasti (uz informaciju gde mogu da je
nabavim
HHMMM
razno.138ppekovic,
-> #137, nesic>>Radi spremanja diplomskog rada iz oblasti racunarskih mreza
>>i komunikacija (sa posebnim osvrtom na BBS-MMove) potrebna
>>mi je literatura.Voleo bih da mi neko preporuci neku dobru
>>knjigu iz te oblasti (uz informaciju gde mogu da je nabavim
Jedina knjiga koju sam ja video u beogradskim knjižarama, a koja je na sh.
jeziku je knjiga "Računarske telekomunikacije i mreže" autora: Dejana Stajića i
Petra Balinskog.
Naravno, kao literaturu možeš koristiti i jednu knjigu koju sigurno imaš:
Sezam priručnik :)
Paya
razno.139mvuletic,
-> #137, nesic U British Council-u postoji nekolko knjiga na tu temu, kao na primer
The Principles of Computer Networking, ne mogu se tačno setiti autora.
U našim knjizarama sam video 'Uvod u računarske komunikacije i mreze' u
izdanju NĘaučne knjige, autora Antuna Brumnića.
Pa mozda neka od ovih bude koristila :).
Pozdrav,
Miljan.
razno.140mjovanovic,
Pre dva dana, za vreme oluje, jedan nas drugar sa Sezama bio je
u Procomm-u i off-line, grom je zveknuo negde u blizini i
nakon toga modem nije vise reagovao ni na kakvu komandu, jedino je
moglo da se izadje sa ALT X iz programa.
Nakon ponovnog ulaska u Procomm modem je normalno reagovao na sve
komande,
inicijalni string izvrsava, S registri svi po knjizi, Dial izvrsava,
detektuje i Busy signal, ALI nikako da uspostavi vezu sa drugim
modemom
na liniji. Posle pocetnog pokusaja uspostavljanja veze nikako nece da
prepozna drugi modem na liniji, niti moze da odgovori drugom modemu.
Modem je HASKY 2400 (interni, Heyes kompatibilan).
Da li ga je indukovana struja sa linije tako osamarila da mu
nema boze pomozi ili je moguce nesto uciniti i kako.
Ima li ko kakvu ideju ili poznaje nekog ko ume da popravlja modeme.
HEELP.
MJOVANOVIC
razno.141ppekovic,
-> #140, mjovanovic žini mi se da je dajanr imao sličan problem, s tim što, koliko se sećam,
njemu je modem crkao 100%.
Paya
razno.142vasiljevic,
Kakvo ohrabrenje ;>>
Marko (the ohravrivac)
razno.143dejanr,
-> #141, ppekovic>> žini mi se da je dajanr imao sličan problem, s tim što, koliko se sećam,
>> njemu je modem crkao 100%.
Baš tako, ubio grom modem. Zapravo, nije bio crkao 100% nego mu je crkao
čip sa oznakom 8830 SC11014CN (au, čega se sve sećam :) što smo utvrdili
tako što smo imali još jedan takav ali ispravan pa menjali čip po čip.
Međutim, pošto taj čip nije mogao da se nađe, zamenio sam ceo modem
tako da u praksi kao da je crkao 100%.
Uzgred, osim modema crkao mi je mislim bio i Hercules (delimično).
Odtad uključim modem u zid samo kad ga stvarno koristim.
razno.144glisin,
Hi!
Da li neko zna TAžNO kako se kerću cene PTT usluga u gradskom
saobraćaju. Pod ovim podrazumevam:
a) Cenu impulsa
b) Vreme između dva impulsa u normalnoj tarifi
c) Vreme između dva impulsa u jevtinijoj tarifi
d) Vreme kada je jevtinije telefoniranje
Do sada sam dobijao samo informacije tipa možda, moguće, valjda i slično.
Dakle, zna li neko tačno kako stoje stvari, a ako ne zna, gde pitati.
^^^^^
Drugo, pošto su modemske komunikacije direktno skopčane sa upotrebom
PTT usluga (a samim tim i njihovog plaćanja), bilo bi vrlo korisno da se
pomenuti podaci mogu naći na Sezamu u nekom direktorijumu, tako da krisnici
mogu pratiti svoje troškove.
Cela ova poruka je inspirisana pojavom poštara na mojim vratima pre
petnaestak minuta, koji mi je doneo lepu čestitku koja me je, u skladu
sa svojim (brojčanim) sadržajem, ostavila page off stanju. ;-)
*** IGGY ***
razno.145zonjic,
-> #144, glisin
Pa, samo pozovi 9812 i isfrustriraj ih pitanjima ;)
razno.146adulic,
-> #144, glisin Mogao bih ja da procunjam kod mene u PTT Sombor, pa da vam danas popodne
(četvrtak) prenesem sve u vezi telefonskih impulsa.
┌─────────┐
│ Angpuja │
└─────────┘
razno.147adulic,
-> #145, zonjic Dakle, ovako. Bio sam prepodne u PTT i evo šta sam saznao :
1. Pretplata za I kategoriju - stanovi, kuće, itd - 110 din/mesečno;
-- II -- za II -- II -- - firme, fabrike, itd - 170 -- II --;
2. Skuplja tarifa (vreme jakog saobraćaja) traje od 07:00 do 15:00 i
od 17:00 do 21:00.
3. Jeftinija tarifa (vreme slabog saobraćaja) od 15:00 do 17:00 i
od 21:00 do 07:00.
**Vrednost impulsa je dvostruko niža nego za vreme skuplje tarife.**
4. Obračun impulsa u lokalu - područje jedne iste centrale :
(jedan impuls = 0.65 dinara)
A) centrale sa vremenskim tarifiranjem po 3 minuta
- skuplja t. - 1 impuls svaka 3 minuta;
- jeftinija t. - 1 impuls za jednu ostvarenu vezu/razgovor.
B) ostale centrale
- 1 impuls za ceo razgovor/vezu.
5. Obračun impulsa po zonama saobraćaja - udaljenosti :
ZONA UDALJENOST VREDNOST IMPULSA
I područje čvorne centrale - lokal 0.65 din/minut
(jedno naselje, manji grad)
II područje mrežne grupe 0.87 din/minut
(isti karateristični broj, npr. 011)
III do 100 km 1.08 din/minut
IV od 100 do 200 km 1.62 din/minut
V od 200 do 400 km 1.95 din/minut
VI > 400 km 2.17 din/minut
Ovde važi isti vremenski raspored skuplja/jeftinija tarifa.
Za sada toliko.
┌─────────┐
│ Angpuja │
└─────────┘
razno.148zonjic,
-> #147, adulic
Da li isto vredi i u BG-u?
razno.149vzivkovic,
-> #147, adulic>> V od 200 do 400 km 1.95 din/minut
>>
>> VI > 400 km 2.17 din/minut
Da li to znači i da je minut sa Amerikom 2.17 din???
Pošto predpostavljam da nije ( :) ), kolike su cene recimo sa Holandijom,
Svajcarskom i USA, jer veoma dosta zovem modemom inostranstvom, pa me
interesuje...
Pozdrav,
Vladimir
razno.150agiljanov,
-> #143, dejanr
>>Bas tako, ubio grom modem. Zapravo, nije bio crkao 100% nego mu je
crkao
>>cip sa oznakom 8830 SC11014CN (au, cega se sve secam :) sto smo
utvrdili
>>tako sto smo imali jos jedan takav ali ispravan pa menjali cip po
cip.
Ja sam u stvari nesrecni vlasnik modema poginulog od groma.
Posto sam primenio indenticnu tehniku kao gore, utvrdio sam da
je kod mene nastradao ovaj cip:
10464-15 (ovde su moguce varijante:IO ili 1O za prva dva
mesta)
mexico fi
8926 64341-2
Molim da mi neko kaze, kakav je ovo cip ,gde se moze nabaviti
i da li ga mozda ima i prodaje?
Meni se cini da bi to mozda mogao da bude i nekakav ROM. U tom
slucaju
molim za oznaku odgovarajuceg eproma u koji bih mogao da presnimim
sadrzaj
ispravnog cipa.
U buduce i ja uticem modem u zid, samo kada treba!!!
Pozdrav!
Aleksandar Giljanovic
razno.151mirkov,
-> #147, adulic
>>4. Obračun impulsa u lokalu - područje jedne iste centrale :
>> I područje čvorne centrale - lokal 0.65 din/minut
>> (jedno naselje, manji grad)
Ovo su, pretpostavljam dve iste stvari. U onome pod 4. piše da
impulsi teku na 3 minuta, ili 1 impuls za ceo razgovor. A pod 5.
piše da je vrednost impulsa 0.65 dinara po jednom minutu. Ne slaže
se. Znači, da li u području čvorne centrale - lokalu i u području
mrežne grupe impulsi u skupljoj tarifi teku na minut, ili na 3
minuta ?
Da li neko zna koliko je to područje čvorne centrale u Bgdu,
ili koliko ima tih čvornih centrala u Bgdu ?
Slažem se da su ovo vrlo korisne informacije, i da bi trebale da
budu na nekom vidnom mestu (npr. od 23-03 da ove informacije stoje
u gornjem delu ekrana :)
Mupko
razno.152adulic,
>> Da li isto vredi i u BG-u?
Da. Te podatke je dao inspektor Ivandekić iz NS PTT.
(iz Cenovnika telefonskih usluga od ove godine)
Pošto su sve PTT jedinice na području Srbije sada u jednom preduzeću,
pretpostavljam da podaci važe i za Beograd.
>> Da li to znači i da je minut sa Amerikom 2.17 din???
Ne. To vredi samo za unutrašnji saobraćaj - u Jugoslaviji.
Za inostranstvo - pojma nemam, o tome nisam ništa našao.
(nisam ni tražio)
>> "4. Obračun impulsa u lokalu - područje jedne iste centrale :"
Ovo važi za bilo koju centralu - krajnju, reonsku, čvornu, glavnu,
ako se veza uspostavlja izmedju dva telefonska broja dotične centrale.
Redosled kako sam ga naveo je po rangu - najniži rang ima krajnja,
a najviši glavna centrala. Iznad ove poslednje postoje samo još
medjumesna i tranzitna centrala, ali one ne uspostavljaju veze
izmedju pojedinih brojeva, već izmedju drugih centrala.
Neke (novije) centrale imaju ugradjenu mogućnost vremenskog
tarifiranja, pa za vreme jačeg saobraćaja impulsi 'otkucavaju' svaka
tri minuta.
>> "I(zona) područje čvorne centrale - lokal 0.65 din/minut
>> (jedno naselje, manji grad)"
> Ovo su, pretpostavljam dve iste stvari. U onome pod 4. piše da
> impulsi teku na 3 minuta, ili 1 impuls za ceo razgovor. A pod 5.
> piše da je vrednost impulsa 0.65 dinara po jednom minutu. Ne slaže
> se. Znači, da li u području čvorne centrale - lokalu i u području
> mrežne grupe impulsi u skupljoj tarifi teku na minut, ili na 3
> minuta ?
Prva zona se računa obično kao veza krajnja<->čvorna centrala i mislim
da cena 0.65 din/minut važi za taj slučaj - kada se veza ne ostvaruje
u okviru jedne centrale, znači kada nije *strogo* lokalna.
A i lokal je prilično širok pojam - to nije precizno definisano u
tom cenovniku.
Npr. veza izmedju Bezdan-Dunava (malo mesto na 25 km od Sombora) i
Batine (u Hrvatskoj, oko 20-30 km od Osijeka) ide preko tranzitnih
centrala Novi Sad i Osijek iako su ta dva mesta udaljena svega nekoliko
kilometara ! Znači, fizički *vrlo* lokalno, a u pogledu komunikacija
na 'drugom kraju sveta'.
žuo sam za takve slučajeve i u užoj Srbiji, ali se ne sećam tačno gde.
Inače, što se tiče cele problematike oko impulsa, sada se prvi
put interesujem za to - moja struka je pronalaženje mesta kvara na
telefonskim linijama, a ne ekonomija i organizacija, pa prema tome
nisam baš sasvim upućen u to.
Uostalom, Beogradjani, valjda neko od vas poznaje bar nekog iz
BG PTT, pa se raspitajte, potražite, ne budite lenji (;.
┌─────────┐
│ Angpuja │
└─────────┘
razno.153adulic,
Za bolje razumevanje sledećeg teksta potrebna su osnovna predznanja iz
elektrotehnike - šta je to struja, napon, otpor, itd. No, ako ih nemate, to
nije razlog da ovo ne pročitate.
Postoji jedna sprava po imenu 'pretplatnički osigurački slog'.
Spaja se izmedju linije i telefona, odnosno modema, prema ovoj shemi :
linija O───┬─────────────<─────>────────┬─────────────O telefon
a-grana │ strujni ┌─┼─┐ (modem)
┌┼┐ naponski osigurač │─┴─│ naponski
osigurač 3 A │─┬─│ osigurač
└┼┘ 1000 V └─┼─┘ 230 V
│ │
uzemljenje O───┼────────────────────────────┤
│ │
┌┼┐ naponski ┌─┼─┐ naponski
osigurač │─┴─│ osigurač
└┼┘ 1000 V │─┬─│ 230 V
│ └─┼─┘
linija O───┴─────────────<─────>────────┴─────────────O telefon
b-grana strujni (modem)
osigurač
3 A
Naponski osigurač od 1000 volti je napravljen od dve pločice grafita,
i izmedju njih sintetički izolator sa rupicama. Novija verzija je izradjena
kao kontakti releja, sa malim razmakom izmedju - znači, izolator je vazduh.
Naponski osigurač od 230 volti je napravljen slično kao tinjalica u
ispitivaču faze (odvijač sa tinjalicom). I ovde postoji novija verzija, ali
načinjena od poluprovodnika - naponski zavisan otpornik.
Naponski osigurači su uvek spojeni izmedju grana linije i uzemljenja
paralelno.
Strujni osigurač je običan topljivi osigurač u staklenom kućištu. Uvek
se spaja serijski izmedju naponskih osigurača.
Kako radi ovaj sklop ?
Normalna situacija je kada na liniji postoji napon od približno 60 volti
( nekoliko V) izmedju a- i b-grane, u mirnom stanju (spuštena slušalica).
Kada se digne slušalica, taj napon se smanji na vrednost koja zavisi od
otpora žica od kojih se sastoji linija, kao i od unutrašnjeg otpora telefona,
odnosno modema.
Ako se na liniji (na bilo kojoj grani) pojavi napon manji od 230 volti
prema zemlji, sve zavisi od telefona/modema - ako ovaj izdržava taj napon i
ako se ne digne slušalica, odnosno otkuca 'ATH1' u com-programu, ništa se
neće desiti. Medjutim, ako uradi jedan od ova dva postupka, visoki napon će
poterati neku struju kroz telefon/modem. Isto važi za slučaj da uredjaj ne
podnosi toliki napon. Ako ta struja bude veća od 3 ampera, strujni osigurač
će pregoreti i sprečiti dalja oštećenja.
(Ja sam ovaj sklop ugradio na svoju liniju, ali sam dodao i još jedan
naponski zavisan otpornik od 75 V - tako da napon linije nikad ne može preći
ovu vrednost. Otpornik sam izvadio iz oštećenog ruskog telefona.)
Nešto bolja situacija nastaje kada je strani napon >230 V, a <1000 V.
Tada naponski osigurači od 230 V za vrlo kratko vreme reaguju (ovo vreme je
mnogo kraće kod poluprovodničkih osigurača) i spuštaju napon linije na 230 V.
No, ako u tom procesu struja poraste do jačine veće od 3 ampera, opet se
dešava da strujni osigurač pregori.
I, najzad, ako je strani napon veći od 1000 V (u slučaju udara groma),
stvoriće se električni luk/varnica u naponskom osiguraču od 1000 volti.
Trajanje tog luka zavisi od sledećih činioca :
- visine stranog napona,
- količine naelektrisanja koje je linija primila usled udara groma,
- izdržljivosti nastavaka (mesta spoja na tel. liniji),
- uopšte, od kvaliteta linije.
U svakom slučaju, reagovaće oba (sva četiri) naponska osigurača - i onaj
od 1000 V, i onaj od 230 V, tako da strujni osigurači svakako odvajaju liniju
od telefona, tj. modema.
Podrazumeva se da uzemljenje MORA biti što kvalitetnije !
Od toga direktno zavisi brzina reagovanja osigurača. Ne preporučuje se
spajanje na uzemljenje električne instalacije, već se mora izraditi posebno.
Naravno, ovo nije moguće ostvariti baš uvek. Tada se može priključak za
uzemljenje na osiguračkom slogu vezati na električno uzemljenje, i to što
bliže zemlji - što niže, to bolje. Ovo se radi zbog mogućnosti udara groma
direktno u električni vod - ko je spojen na struju podzemno, ne treba da se
brine u tom pogledu, ali samo ako je el. vod sproveden podzemno od trafo-
-stanice do glavnog kućnog osigurača.
I još nešto. Dvojnički telefoni su ugroženiji od direktnih, zato što su
spojeni jednom granom na zemlju preko dvojničke kutije - sve dok jedan od
njih ne podigne slušalicu - tada se odvajaju od zemlje i spajaju direktno
na liniju. Taj način spajanja na liniju omogućava da dva telefona koriste
jednu liniju (jedan par žica), tamo gde tehnički nije moguće napraviti još
jednu liniju do centrale.
Moj telefon je dvojnički, iako radim u PTT )); tako da sam osigurače
postavio još pre nekoliko godina, pre nego što sam nabavio modem. Do danas
se nije desio ni jedan jedini kvar usled nevremena. Ipak, ako u blizini
čujem grmljavinu, odvajam modem od linije, a telefon ostavljam. No, tada
ne telefoniram, osim u *jako* hitnom slučaju.
─
Moj savet za sve vas čija linija ne ide podzemno CELIM PUTEM od centrale
je da što pre nabavite ovakav osigurački slog. Možete se konsultovati sa
monterom koji održava vaš telefon/ulicu/reon, ili da nazovete odgovarajuću
službu održavanja u vašoj pošti/centrali. Cena takve zaštite je uvek manja
od vrednosti modema, računara, telefona, da ne pominjem vrednost zdravlja
i života.
Mislim da bi se analogno osiguranje moglo postaviti na priključak struje,
mada nisam tako nešto nikad video.
Kao, što sam napomenuo na početku, možda neki pojmovi iz ovog teksta neće
biti svima jasni - za shvatanje ovoga nije neophodna visoka inteligencija (:
dovoljno je prisetiti se gradiva iz fizike 7. razreda OŠ.
Ipak, na svako pitanje u vezi ovoga ću rado odgovoriti.
┌─────────┐
│ Angpuja │
└─────────┘
razno.154dejanr,
-> #153, adulicAndrija, ako si voljan da napraviš par komada tih "igračkica", bilo bi
nas zainteresovanih za kupovinu.
razno.155ivujanic,
-> #153, adulicU vezi s zaštitom modema od Ilije Gromovnika:
pa ovde bar ima ljudi s ETF-a, nije valjda da je samo meni palo na pamet da
dotična zaštita možda i neće raditi za slučaj računara. Setite se samo koliko
se brižno filtrira napon u ispravljaču u vašem Pc-u.
Stvar je u tome da ne verujem da će "klasični" osigurači reagovati dovoljno
brzo i psrečiti napon da poraste dovoljno da vam spali bar video kartu. Za tako
nešto je potrebno samopar volti.
Pozdrav, Ivica
razno.156adulic,
-> #154, dejanr> Andrija, ako si voljan da napraviš par komada tih "igračkica", bilo bi
> nas zainteresovanih za kupovinu.
Nisam baš voljan da pravim nešto što se već odavno proizvodi...
Najzgodnije bi bilo da nazoveš 97, oni bi trebali da ti kažu ko je
zadužen za održavanje telefonskih linija, i onda da od njih tražiš
da ti donesu osigurač i, naravno, ugrade ispred konektora.
Ja sam to prilično jednostavno rešio - onog dana kad sam dobio
telefon, otišao sam kod magacionera i uzeo jedan osigurački slog i
par rezervnih osigurača, i lepo se popeo na tavan i "igračkicu" na
svoju liniju svezao...
┌─────────┐
│ Angpuja │
└─────────┘
razno.157dejanr,
-> #156, adulic>> Nisam baš voljan da pravim nešto što se već odavno proizvodi...
>> Najzgodnije bi bilo da nazoveš 97, oni bi trebali da ti kažu ko je
>> zadužen za održavanje telefonskih linija, i onda da od njih tražiš
>> da ti donesu osigurač i, naravno, ugrade ispred konektora.
Ehh... a oni će da počnu od atestiranih telefona pa preko atestiranih
modema... bolje ne čačkati mečku!
razno.158adulic,
-> #157, dejanr> Ehh... a oni će da počnu od atestiranih telefona pa preko atestiranih
> modema... bolje ne čačkati mečku!
Ti i ne moraš da im kažeš da imaš modem. A za atestirani telefon se
raspitaj kod drugara - sigurno neko od njih ima jedan *kulturan* telefon
pa ga pozajmi da ti bude uključen kad dodju (raz)monteri.
Vredi probati - rizik nije tako veliki (:.
Andrija
razno.159ljupco,
-> #153, adulic> Moj savet za sve vas cija linija ne ide podzemno CELIM PUTEM od centrale
> je da sto pre nabavite ovakav osiguracki slog.
Meni linija celim putem od centrale ide podzemno. Dali to znaci da mi
osiguracki slog nije potreban?
razno.160adulic,
-> #159, ljupco Da. Mogućnost da se na tvojoj liniji pojavi visok napon
je vrlo vrlo mala. A postoji i osiguranje u samoj centrali, tako da ne moraš
brinuti.
Andrija
razno.161bole,
-> #133, macak ZDRAVO SVIMAA!!!
E pa ovako, neka ja budem drugi...
:))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
bole
:))
UUUUUUUUUUUUUUUURRRRRRRRRRAAAAAAAAA!
razno.162zormi,
Ljubiteljima šifrovanja i kriptografisanja šaljem pravu stvar:
program za 'RSA public key' ili sistem "potpisa".
Princip je sledeći:
Generišu se dva ključa - javni i tajni. Javni može da se
objavi svima, a tajni se zadrži za sebe. Sve što je šifro-
vano javnim dešifruje se samo tajnim i obrnuto, pri čemu
se iz javnog ne može izračunati tajni (bar ne današnjim
računarima). Na taj način nema potrebe za dojavljivanjem
šifre "sigurnim kanalom".
Primer 1: Datoteka šifrovana nečijim javnim ključem može
da se dešifruje samo odgovarajućim tajnim (znači može je
dešifrovati samo onaj kome je namenjena iako svi imaju
pristup i datoteci i javnom ključu).
Primer 2: Datoteka šifrovana nečijim tajnim ključem može
da se dešifruje samo odgovarajućim javnim (tj. svako
može da je dešifruje, ali je siguran ko je poslao).
Primer 3: Kombinacija. Pošiljalac šifruje datoteku svojim
tajnim, pa primaočevim javnim ključem, a primalac uradi
obrnuto (dešifruje svojim tajnim pa pošiljaočevim javnim
ključem). Na taj način samo jedan može da pošalje poruku
i samo jedan može da je primi iako je svima dostupna i
poruka i oba javna ključa.
Iza svega ovoga stoji dobro razrađena matematička teorija.
Sećate se onoga (ko je učio) o parovima brojeva koji se
dobijaju iz polja ogromnih prostih brojeva u kojima je
stepenovanje jednostavno, a logaritmovanje praktično
nemoguće... itd.
Program po izboru radi sa prostim brojevima od oko 200, 500
ili 1000 bita zavisno da li želite veću brzinu šifrovanja
ili sigurnost. Samo generisanje para ključeva može da
potraje od par minuta do par sati zavisno od njihove
veličine i brzine računara.
Takođe, omogućava šifrovanje za prenos E-mail-om (kodovana
datoteka sadrži samo ASCII slova) kao i šifrovanje "običnim
ključem" koji treba da zna i primalac.
Koristi se slično kao PKZIP. Program je sa BIX-a.
razno.163dejanr,
-> #162, zormiSvaka čast za prilog, zormi!
razno.164dejanr,
-> #162, zormiProgram je u direktorijumu COM. Probao sam ga i sjajan je, jako komforan
za upotrebu a za generisanje ključeva se zaista krajnje umereno čeka.
Kad raspakujete arhivu treba da izvršite najpre pgp -k da generišete
svoje ključeve. Onda svoj IME.PUB šaljete ljudima da koriste za šifrovanje
poruka vama. Oni, kada dobiju taj fajl, kucaju pgp -a ime i docnije
poruke za vas šifruju sa pgp -l ime_datoteka ime_onoga_kome_se_šalje.
Vi dešifrujete sa pgp ime_datoteke. Radi, rekoh, pristojno brzo, čak
i komprimuje sasvim uporedivo sa ZIP-om.
Ako neko 'oće da mi šalje šifrovane poruke, moj public key je uz
poruku.
Dejan
PS Na BIX-u možda postoji i SOURCE ovog programa u C-u (pominje se u
dokumentaciji) koji je takođe PD. Ako ima neki dobrovoljac da
download-uje...
dejanr.pubrazno.165drakce,
-> #162, zormi
Hik,
Stvarno je super ovaj PGP. Nadajmo se da nece ispasti "neprobojan" kao onaj u
Word Perfect-u :(. Ako nekog zanima ekperimentisanje, prilazem moj javni kljuc.
To je 992-bitni RSA kljuc, generisan na 16 Mhz AT-u, oko 14 minuta.
Pozdrav od Dragana
PS: Hvala zormi, jel imas jos toga? :)
drakce.pubrazno.166iboris,
Pa ko obrisa taj pgp10.zip ? Ja poces da ga skidam , pukla mi veza i danas
ga vise nema :(((((((((((((((((
Gde je premesten ?
razno.167bulaja,
-> #166, iborispgp10.zip je prebacen u \com direktorijum.
razno.168zormi,
-> #162, zormi
Evo i mog javnog ključa.
Usput, jeste li primetili opciju za potpisivanje programa
i zaštitu od virusa, trojanaca i sl.
Ako autor otkuca 'PGP -sb program ime' kreira se odvojena
datoteka u kojoj je potpis generisan na osnovu programa i
tajnog ključa autora (ako nema onog 'b' potpis se ugrađuje
na početak programa) . Potpis se distribuira uz program i
ako imate autorov javni ključ jednostavno možete proveriti
da je program originalan i neizmenjen (naredbom 'PGP program
potpis').
Takođe, ako neki tekst (ili program, zašto ne) šifrujete sa:
'PGP -eu tekst ime' dobija se datoteka sastavljena samo od
slova i interpunkcijskih znakova koja se može slati kroz
e-mail. Npr. ako DejanR propusti kroz PGP sledeću poruku:
begin 666 test.ctx
MA88 TSRTX=&9Š:Š= U:SSGFE9"GT)O-žS?W2"YYT ;0M.AA<Đ?<K ŠĐ#JLQĐ
M%ĐY4)?'A7YB.,N=;Q1?6/Ć *KEF>J_"CQ,'O7&*60?,ŠM! Š!PA=54>VQ:6R
MIĆ*LŠG'EW6"Vč8DčW7>:?:)08U: 874čH7Y,7!",&J/!YA%Q:D2.)ž$?!$E
=01.G1F!W'ĐGžW+Đ&>_>L=VJčĐ4_YŠ:PSU_$;B2:,
end
trebalo bi da dobije "Pozdrav SEZAM-ovcima!", pod uslovom da
nema grešaka u prenosu (a nema ih jer obojica koristimo MNP
modeme) i da Dejan koristi YUSCII (a ne koristi ga) pošto će
inače SEZAM da istumba naša slova.
zormi.pubrazno.169zormi,
-> #165, drakce> jel imas jos toga? :)
Ako misliš na programe za šifrovanje, prošlo mi je kroz
računar nekoliko, ali sam ih brzo obrisao jer nisu zadovo-
ljavali.
Neki nisu prošli ni najprostiji test: uzme se datoteka sa
dosta nizova nula, i kad se šifruje na mestima tih nula
"ispliva" početna lozinka (!?). To je slučaj kada se lozinka
i ulazni tekst XOR-uju, rotiraju i sl.
Malo teži test je takođe jednostavan: šifrovana datoteka
se kompresuje nekim arhiverom npr. PKZIP-om. Ako kompresija
uspe i za nekoliko procenata - bacite program za šifrovanje!
Naime, dobar program mora da potpuno ubije svaku statistiku
(da sve vrednosti budu podjednako verovatne i potpuno nepred-
vidljivo raspoređene) da kriptoanalitičar ne bi imao za šta da
se "zakači". Kad jednostavni PKZIP može da otkrije statistiku,
šta bi tek uradili superkompjuteri obaveštajnih službi?
Takođe, ako autor krije source to je loš znak. Kod dobrog
algoritma kriptoanalitičaru ništa ne pomaže što ga poznaje (!).
Zvuči čudno, ali je činjenica da su svi kripto-algoritmi koji
se koriste u javnim komunikacijama objavljeni, dobro dokumen-
tovani, pa čak i propisani raznim standardima. U boljim
prodavnicama elektronskih komponenata svako može kupiti
gotove chip-ove za šifrovanje koji to vrlo brzo obavljaju,
treba im samo postaviti lozinku. Jedan za koji ja znam
koristi 56-bitnu lozinku i koduje u blokovima od po 64
bita. Pri tome se može kombinavati desetak takvih chip-ova
na ploči, povezanih serijski, paralelno itd. tako da izlazni
rezultat ni "bog otac" ne može razbiti.
Međutim, nedostatak svih ovih algoritama je što treba
proslediti originalnu lozinku svim sagovornicima da bi
mogli da dešifruju poruku.
Takav nedostatak ima i PKZIP-ova opcija za šifrovanje
(ne znam koliko je dobra) uz još dva problema:
- lozinka se vidi na ekranu kada se otkuca.
- ako se pogreši u kucanju i ne primeti (što se meni desilo,
npr. otkucam: PKZIP -szorni datoteka) možete se oprostiti
od datoteke.
Najzad, par reči i o algoritmu koji koristi PGP. 'RSA public
key' je izmišljen na MIT-u pre 15 godina, objavljen je i paten-
tiran (RSA su inicijali autora). O njemu je napisano mnogo
naučnih radova i do sada nije pronađena pukotina. Algoritam
je zasnovan na teoriji iz diskretne matematike, Galois poljima,
prostim brojevima... itd.
Koliko sam čuo, njegovo "provaljivanje" će biti moguće tek
kada se pronađe način za rastavljanje ogromnih brojeva na
proste faktore od više stotina cifara, a do tada... US armija
ga koristi kod slanja naređenja za lansiranje interkontinen-
talnih raketa (?!)...
razno.170dejanr,
-> #168, zormiUspelo (uz malo žongliranja sa YU slovima prethodno).
Pitanje: Može li čovek poslati svoj public code kao ASCII?
razno.171drakce,
-> #169, zormi
> Koliko sam cuo, njegovo "provaljivanje" ce biti moguce tek
> kada se pronade nacin za rastavljanje ogromnih brojeva na
> proste faktore od vise stotina cifara, a do tada... US armija
> ga koristi kod slanja naredenja za lansiranje interkontinen-
> talnih raketa (?!)...
Da to je tacno, samo izgleda da se to vreme blizi ... Uostalom evo dela
clanka iz junske Galaksije autora dr Milana Bozica (nadam se da mi nece
zameriti):
"Precizan algoritam su prvi put formulisali R.L.Rivest, A.Shammir i L.M.
Adelman u clanku iz 1978. godine (istina najavio ga je cuveni Martin Gardner
u popularnom clanku u casopisu Scientific American jos avgusta 1977 ...
...
Za faktorisanje broja n treba obaviti ce^n operacija, sto prakticno
znaci da najsavremeniji racunar treba da sa faktorima broja od recimo 150
cifara radi 10^40 godina sto je 10^30 puta vise nego sto do sada postoji
kosmos! Cinilo se, dakle da je algoritam neprobojan i koristio se naveliko,
a pogotovu u najvaznijoj americkoj aplikaciji - komunikaciji korisnika
prema svojoj ljubljenoj banci. Svi znaju kako da sifruju poruke, a samo
banka kako da desifruje.
Medjutim - nekako u isto vreme - Pollard je pronasao jedan verovatnosni
algoritam za faktorizaciju - to znaci da se eventualni cinioci nekog broja
nalaze sa izvesnom verovatnocom - dakle ne sa sigurnoscu, ali je zato
postupak za pronalazenje znatno brzi nego standardni algoritam. Osnovna
ideja Pollardovog postupka je u tome da se veoma dugo brojevi samo mnoze pa
se samo s vremena na vreme primeni Euklidov algoritam za pronalazenje
najveceg zajednickog delioca dva broja - probabilisticka komponenta je i
sadrzana u ovome "s vremena na vreme" jer to znaci da neki cinilac moze i
da promakne. Tako su Pollard i Brent 1980. godine uz izvesna poboljsanja
osnovnog Pollardovog postupka pronasli 1238926361552897 kao cinilac osmog
Fermaovog broja tj. broja 2^28+1 za "samo" nekoliko sati na main frame
racunaru. Ovo je odmah, izazvalo paniku medju bankarima, a izgleda i u
Pentagonu, jer se ispostavilo da se naoko neprobojna javna sifra moze - bar
u nekim slucajevima - razbiti.
Naravno, problem se moze resiti, i resen je, tako sto se uzmu jos veci
brojevi - sa, na primer, 200 cifara - ali se tada postupci sifrovanja i
desifrovanja znatno usporavaju sto nije bez znacaja u uslovima veoma gustog
saobracaja u bankama, berzama, elektronskoj posti ili Pentagonu.
Da muka bude veca, prosle godine je Arjen Lenstra iz DEC-a uspeo da
faktorizuje Fermanov broj 2^29+1
Ovaj broj ima 155 cifara, faktori mu imaju 7, 49 i 99 cifara, a
postupak koji je Lenstra razvio je namenjen bas njemu i trebalo je nekoliko
nedelja rada na mrezi od 1000 kompjutera sirom sveta, pri cemu je
asistiralo 200 matematicara. Ipak ovaj rezulatat je izazvao zebnju kod
korisnika Public Key Code-a, jer nije izvesno da neke ideje koje je Lenstra
razvio u kombinaciji sa Pollardovim i Brentovim algoritmima nece ubrzo
uciniti i kodove sa brojevima od 200 cifara neupotrebljivim tj. citljivim,
a onda je kraj citavom metodu jer bi povecanje broja cifata ucinilo Public
Key Code nedopustivo sporim.
Utakmica se nastavlja, rezultat je tesan, uzbudjenje raste. Sa
zadovoljstvom ocekujemo sledece poluvreme."
Galaksija jun 1991, "Kvaka za sifru" dr Milan Bozic
Izgleda mi da se blizi kraj vojnoj upotrebi RSA (u doglednoj buducnosti), ali
verovatno da ce jos dugo biti primenljiv za "civile". Izgleda da se prica o
Enigmi ponavlja. Da li ste primetili u uputstvu za PGP crticu o tome kako je
Enigma prodavana jos dugo nakon WW 2 zemljama treceg sveta. Xe, nadajmo se
da to nije slucaj i sa PGP-om. Mozda je to namerno ubaceno, ne bi li se
provalile sifre SrboKine i tako srusili poslednji branioci marksizma-
lenjinizma. Drugovi, ne dajmo se prevariti. Zormi je agent CIA! :)
Pozdrav od Dragana
razno.172dejanr,
-> #169, zormiPošto je ovaj PGP napravio priličnu gužvu i po svetu, "pokupio" sam
i javne ključeve nekoliko stranih korisnika. Zanimljivo je da su se
svi oni opredelili za niže stupnjeve zaštite (komercijalnu ili čak
osnovnu) dok SVI mi ovde odmah biramo Military zaštitu, pa nek košta
šta košta.
Znači li to da mi imamo brže kompjutere ili da manje verujemo svojim
vlastima? ;)
razno.173zormi,
-> #172, dejanr> Pošto je ovaj PGP napravio priličnu gužvu i po svetu,
> "pokupio" sam i javne ključeve nekoliko stranih korisnika.
> Zanimljivo je da su se svi oni opredelili za niže stupnjeve
> zaštite (komercijalnu ili čak osnovnu) dok SVI mi ovde odmah
> biramo Military zaštitu, pa nek košta šta košta.
>
> Znači li to da mi imamo brže kompjutere ili da manje
> verujemo svojim vlastima? ;)
He, he... što je sigurno - sigurno je. Ionako čovek kaže
da su uspeli da razbiju par šifara od 150 cifara (ako dobro
računam military 900-bitna šifra ima oko 270 cifara).
žim to CIA može, KGB i UDBA su dogurali bar do 200.
Takođe, verovatno svako od nas planira da "uskoro" nabavi
neki jači i brži računar, čim padne cena, a nezgodno je
objavljivati stalno nove i jače šifre. Za razliku od nas Ameri
izgleda kupuju jedan računar za ceo život ;))))) (kako je to
prozaično)....
razno.174djovicevic,
Ovaj PGP je stvarno OK. Evo uz ovu poruku prilazem uuencoded svoj
javni potpis, pa ko hoce da mi salje sifrovane poruke, treba da uradi
sledece:
1. Downloaduje na svoj PC ovu poruku kao neki fajl
2. pgp ime_fajla
3. On ce se raspakovati kao potpis "drajov."
4. Preimenovati ga u "drajov.pub"
5. dodati ga u svoj KEYRING.PUB pomocu
pgp -a drajov.pub
Toliko. Napred u sifrovanje, ionako smo u ratu.
Dragan
begin 666 drajov.ctx
MB88 0^$/OL;_^Y'= U2DF[M%?PYJ':&.:#./Y?;IT;"8,O7Y#A+M?/;0D-E.
MW!NK=3F8[V['A*N@H$VR/4XK]&")G[K&QF3P>>O53@@M?$9,LC34DL5+:S%)
M>B71'Z:&E1F0LJ3%33C2F[LR2BE7YGBA]U9?VL3@:,9]C)SB>H@HT*CX4'R)
MMA>SF98 5H%[*!!$<F%G86X@2F]V:6-E=FECW@-#X0^^QO_[D?%%[\RCN/H@
MNWNDF<JP#M64$5/8):<;]-&?39;Y=RKW& P,E2,4-<BPG+*F_+@D9*B3RJP?
M-<VKIB%3\^XQ#R?FHYYZ5\#NVZ:9<!'4Q%,-(JDBM090< A#]=D4@5RPKCF<
53-5&I N0B92[ES.,107%:MXG!0 1
end
razno.175docke,
Sve ovo oko PGP i klučeva je sjajna stvar ali zar se već polako ne stvara haos
sa gomilom šifara koja stiže.Zar ne bi bilo zgodno kad bi se za ovo napravio
poseban odeljak na Sezamu preko koga bi nam sve šifre lako bile dostupne,a
ne dda ih jurimo po konferencijama.Naročito ako nakom naka šofra hitno treba ,a
on je nije pokupioili se neko kasnije uljučio i sl.
Pozdrav Docke
razno.176ppekovic,
-> #175, docke>>Sve ovo oko PGP i klučeva je sjajna stvar ali zar se već polako
>>ne stvara haos sa gomilom šifara koja stiže.Zar ne bi bilo
>>zgodno kad bi se za ovo napravio poseban odeljak na Sezamu
>>preko koga bi nam sve šifre lako bile dostupne,a ne dda
>>ih jurimo po konferencijama.Naročito ako nakom naka šofra
>>hitno treba ,a on je nije pokupioili se neko kasnije uljučio
>>i sl.
Koliko ja znam uz resume je moguće prikačiti fajl. Eto rešenja.
Paya
razno.177kale,
-> #171, drakce
>> Da muka bude veca, prosle godine je Arjen Lenstra iz DEC-a uspeo da
>> faktorizuje Fermanov broj 2^29+1
>> Ovaj broj ima 155 cifara, faktori mu imaju 7, 49 i 99 cifara, a
>> postupak koji je Lenstra razvio je namenjen bas njemu i trebalo je nekoliko
>> nedelja rada na mrezi od 1000 kompjutera sirom sveta, pri cemu je
>> asistiralo 200 matematicara.
Negde si pogrešio za više redova veličine. Sedmocifreni
činilac broja od 155 (decimalnih) cifara bi bilo koji personalac sa u
procesor ugrađenom naredbom za 32-bitno celobrojo deljenje razbio k'o
beba zvečku, i to sa starim, "glupim" algoritmom. Ako bi se preskočilo
samo testiranje sa parnim brojevima, recimo da bi traženje trajalo samo
nekoliko minuta, a možda ni munut.
Da nije ono trebalo da bude 2^(2^29)+1? Možda najmanji činilac ima
155 cifara?
Pozdrav, Kale
razno.178drakce,
-> #177, kale
>> Negde si pogresio za vise redova velicine. Sedmocifreni
>> cinilac broja od 155 (decimalnih) cifara bi bilo koji personalac sa u
>> procesor ugradenom naredbom za 32-bitno celobrojo deljenje razbio k'o
>> beba zvecku, i to sa starim, "glupim" algoritmom. Ako bi se preskocilo
Potpuno si u pravu, ali ja sa tim nemam veze :). Samo sam prekucao na brzinu
delove teksta koje sam smatrao zanimljivim. Proverio sam jos jednom, lepo
pise 2^29. Verovatno stamparska greska, ali nije bitno, mislim da je ostatak
clanka bio zanimljiv za citanje (meni jeste xe).
Pozdrav od Dragana
razno.179drakce,
Hi svim ljubiteljima RSA,
Posto mislim da program PGP stice popularnost u nasim vodama, imam predlog
za standardizaciju ID-a. To bi trebalo uraditi odmah dok jos nije kasno, jer
kad se predje neka kriticna masa korisnika, svaki takav pokusaj je unapred
osudjen na propast.
Zasto mislim da je to neophodno? Zato sto ce se vrlo brzo poceti da poklapaju
username-ovi sa delovima imena (npr miro sa Miroslav Peric ili Nenad
Demirovic). PGP-u je dovoljno da naidje na prvo pojavljivanje trazenog
stringa u bazi i da to prihvati kao user ID. Takodje neznamo da li se
prvo pise ime ili prezime i slicno.
Zato mislim da bi bilo prakticno da svi ponovo napravimo nove kljuceve
i to po sablonu:
Ime Prezime - username@sezam
Kada zelimo da budemo sigurni da necemo pogresiti u komandnoj liniji otkucamo
username@sezam ili krace username@s i gotova stvar. Takodje mozemo i da
otkucamo Ime_Prezime, bez gledanja u bazu kako je i da li je napisano
ime doticne osobe kojoj pisemo.
Sta mislite o ovom ili nekom slicnom obrascu za ID ?
Pozdrav od Dragana
razno.180dejanr,
-> #175, docke>> Sve ovo oko PGP i klučeva je sjajna stvar ali zar se već polako ne
>> stvara haos sa gomilom šifara koja stiže.Zar ne bi bilo zgodno kad
>> bi se za ovo napravio poseban odeljak na Sezamu preko koga bi nam
>> sve šifre lako bile dostupne
Postoji predlog djovicevic-a da se sve sakupljene šifre ujedine u jedan
keyring.pub pa da se drže u nekom od direktorijuma. Dok se skupi još
par, uradiću to.
razno.181docke,
-> #180, dejanr>>Postoji predlog djovicevic-a da se sve sakupljene šifre ujedine u jedan
>>keyring.pub pa da se drže u nekom od direktorijuma. Dok se skupi još
>>par, uradiću to.
OK. To izgleda fino,samo reci gde da se ostavljaju te šifre-tebi
ili redakciji na mail ili kako?
Pozdrav Docke
razno.182dejanr,
-> #181, docke>> OK. To izgleda fino,samo reci gde da se ostavljaju te šifre
Za sada u ovoj konferenciji, skupljam ih ja...
razno.183djelovic,
-> #182, dejanr A zašto iko od vas oseća potrebu da nešto šifruje. Igrate se? Ako
već oćete da budete konstruktivni i da uvodite nove standarde,
dogovorite se oko grafičkog programa koji će da važi za ceo sezam.
Pozdrav paranoicima!
razno.184dejanr,
-> #183, djelovicGrafika? Pa valjda pcx format, njega nema šta ne čita!
razno.185ivan.s,
-> #183, djelovicHNa SEZAMU je tvoja privatna posta (ako verujes SysAdm ;) ),
sigurna koliko i tvoja lozinka.
Eh, da , samo koliko je sigurna tvoja lozinka ????
razno.186djelovic,
-> #185, ivan.s A koga bre bole k. za moju poštu? Irangate, švercovanje oružija
kontrašima i ostale mućke ostavljam Oliveru North, a ja se bavim
sitnijim stvarima (Agrokomerc... :) ). Ja *stvarno* mislim da se vi
igrate, a voleo bi da grešim.
P.S. E, ako je ton ove poruke uvredljiv, izvinjavam se, ja stvarno
nemam osećaj. Stvarno me samo zanima čemu to služi.
razno.187zormi,
-> #186, djelovic> A koga bre bole k. za moju poštu? Irangate, švercovanje
> oružija kontrašima i ostale mućke ostavljam Oliveru North, a
> ja se bavim sitnijim stvarima (Agrokomerc... :) ). Ja
> *stvarno* mislim da se vi igrate, a voleo bi da grešim.
Ne grešiš, ja se samo igram jer je kriptografija jako
zabavna stvar.
> P.S. E, ako je ton ove poruke uvredljiv, izvinjavam se, ja
> stvarno nemam osećaj. Stvarno me samo zanima čemu to služi.
Da zanemarimo vojnu i komercijalnu upotrebu u bankarstvu.
Posmatrajmo samo poštu.
Tvoje ustavno pravo je "tajnost dopisivanja", tj. svoje
pismo smeš da zatvoriš u kovertu i tako pošalješ, a zabranjeno
je bilo kome da tu kovertu otvara i pregleda... Pri tome
ne znači da si ti terorista ako ne voliš da ti neko čita
poštu.
A šta sada sa elektronskom poštom? Za desetak godina se
papir neće više ni koristiti i svi ćemo preći na e-mail.
Šta onda? Za bilo kakvu prislušnu službu je dečja igra da
postavi jedan jači računar na glavni link za vezu i programira
ga da "okida" na određene reči. Sa pismima je bar problem oko
lepka i što treba zaposliti ljude da to rade jer računari još
uvek ne mogu da otvore pismo i pročitaju nečiji švrakopis.
Sa e-mail-om je kontrola dopisivanja trivijalna. Šta će u takvim
uslovima biti sa iskonskim pravom čoveka na diskreciju i
privatnost?
PGP i slični programi koji će tek doći ti omogućavaju jednu
najelementarniju stvar: DA SVOJE PISMO ZATVORIŠ U "KOVERTU".
razno.188snemcev,
-> #162, zormiEvo i mog javnog ključa za PGP
snemcev.pubrazno.189ivan.s,
-> #162, zormiEvo i mog javnog kljuca....
ivanst.pubrazno.190snemcev,
-> #162, zormi žini mi se da PGP ima jedan mali bug! Kada generišem
šifru i tražim pregled keyring-a, datum kreiranja nije tačan.
Kada šifrujem datoteku svojom šifrom, program ispisuje korektan
datum generisanja šifre. Danas sam pokupio javnu šifru Ivana
Stanisavljevića i za nju dobijam datum 2.Aug.1991.?!? Šta je to?
"Back to the Future"? Možda Ivan nema dobro postavljen datum na
sistemu? Meni se ipak čini da je kriv PGP.
razno.191ivan.s,
-> #190, snemcev>> Danas sam pokupio javnu sifru Ivana
>> Stanisavljevica i za nju dobijam datum 2.Aug.1991.?!? Sta je to?
>> "Back to the Future"? Mozda Ivan nema dobro postavljen datum na
>> sistemu? Meni se ipak cini da je kriv PGP.
Nije kriv PGP. Posle tvoje poruke sam otkucao date, i lepo
procitao Fri Aug 2, 1991. Inace, nemam pojma sta se desilo (datum je
bio uredu pre 10 dana; to se vidi u direktorijumu).
razno.192dejanr,
-> #190, snemcevJoš jedan bug PGP-a: ako je sam program (recimo) na F: a tekst
koji je šifrovan (recimo) na D:, NEMOJTE kucati PGP D:SIFRAT.
Ako to uradite, jednostavno ste izgubili šifrat i dobili ništa.
Ukratko, i šifrat i program (i vi :) treba da budete u istom
direktorijumu.
Niko nije savršen, ovo je ipak prva verzija :)
razno.193zormi,
-> #192, dejanr> Još jedan bug PGP-a: ako je sam program (recimo) na F: a
> tekst koji je šifrovan (recimo) na D:, NEMOJTE kucati PGP
> D:SIFRAT. Ako to uradite, jednostavno ste izgubili šifrat i
> dobili ništa. Ukratko, i šifrat i program (i vi :) treba da
> budete u istom direktorijumu.
Ja pozivam PGP sledećom BAT procedurom:
echo off
set pgppath=c:ĐutilĐpgp
c:ĐutilĐpgpĐpgp %1 %2 %3 %4 %5 %6 %7
set pgppath=
pri tome mogu da budem u bilo kom katalogu i ja i tekst koji
se šifruje. Rezultat šifrovanja se smešta u isti katalog u
kome je polazni tekst...
razno.194ivan.s,
-> #170, dejanr
>> Pitanje: Moze li covek poslati svoj public code kao ASCII?
Iz pgpguide.lst:
" If you want to send a public key or key ring to someone else in
uuencode format, sign it with the "-su" options to create a ".ctx"
file with the signed key in uuencode format."
razno.195adulic,
Evo malo lične statistike (telefonski impulsi). (:
Godina jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
1986 288 132 0
1987 444 301 194 204 226 365 178 147 203 128 127 228
1988 406 187 247 328 290 278 188 170 290 188 206 342
1989 388 269 339 310 257 0 511 323 205 390 351 0
1990 680 320 309 227 321 264 319 413 581 299 243 258
1991 533 984 961 767 1164 1611
impulsa
1600 ───┼───────────┼───────────┼───────────┼───────────┼────* 1600
1500 │ │ │ │ │ 1500
1400 ───┼───────────┼───────────┼───────────┼───────────┼───── 1400
1300 │ │ │ │ │ 1300
1200 ───┼───────────┼───────────┼───────────┼───────────┼───*─ 1200
1100 │ │ │ │ │ 1100
1000 ───┼───────────┼───────────┼───────────┼───────────┼**─── 1000
900 │ │ │ │ │ 900
800 ───┼───────────┼───────────┼───────────┼───────────┼──*── 800
700 │ │ │ * │ 700
600 ───┼───────────┼───────────┼───────────┼───────*───┼───── 600
500 │ │ │ * │ * 500
400 ───*────*──────*───────────*────────**─┼──────*────┼───── 400
300 * │* │ *** * *│**** * │** *** * *│ 300
200 ───┼─***─*─*──*┼**───**─**─┼───────*───┼──*──────*─┼───── 200
100 * │ * ** │ │ │ │ 100
0 *│ │ │ * *│ │ 0
─┴─┼─┴─┴─┴─┴─┴─┼─┴─┴─┴─┴─┴─┼─┴─┴─┴─┴─┴─┼─┴─┴─┴─┴─┴─┼─┴─┴─...
mesec ondjfmamjjasondjfmamjjasondjfmamjjasondjfmamjjasondjfmamj...
godina 86 87 88 89 90 91
10. 1986. uključen telefon
12. 1990. uključen modem
1. 1991. učlanjen u Sezam
AD
razno.196ivan.s,
-> #162, zormiPGP prilikom sifrovanja fajlova, ne koristi RSA, vec neki
klasican algoritam slican DESu, sa slucajno generisanim kljucem;
ovaj kljuc se salje zajedno sa sif. porukom, i samo on se sifruje
pomocu RSA.
Nema sumnje da su podaci sifrovani PGPom sigurniji nego, recimo
PCSECUREom (koji takodje koristi jednu verziju DESa), jer je
kljuc slucajan, pa ga prema tome niko ne moze pogoditi. RSA
sifrovanje kljuca omogucava i sve one zanimljive (i korisne)
stvari (javni/tajni kljuc; signatures).
Ipak, vasi podaci nisu sifrovani pomocu RSA, i sigurni su koliko
slabiji od ova dva algoritma (u ovom slucaju DES).
razno.197dejanr,
-> #196, ivan.s>> Ipak, vasi podaci nisu sifrovani pomocu RSA, i sigurni su koliko
>> slabiji od ova dva algoritma (u ovom slucaju DES).
Ja mislim da ovo NISI dobro razumeo. žitava poruka se šifruje pomoću
RSA, samo se tvoj tajni ključ koji ti stoji na disku šifruje pomoću
nešto-kao-DES-om da ga ne bi neki "slučajni namernik" pokupio.
Tako sam bar ja razumeo dokumentaciju.
razno.199ivan.s,
-> #197, dejanr>> Ja mislim da ovo NISI dobro razumeo. Citava poruka se sifruje pomocu
>> RSA, samo se tvoj tajni kljuc koji ti stoji na disku sifruje pomocu
>> nesto-kao-DES-om da ga ne bi neki "slucajni namernik" pokupio.
A evo sta kaze dokumentacija :
>> PGP does not use the DES as its conventional single-key algorithm to
>> encrypt messages. Instead it uses a custom conventional single-key
>> block encryption algorithm. It "bootstraps" into this faster
>> algorithm by using RSA to encipher the conventional session key.
Pretpostavljam da se pod "messages", misli na tekst koji se
sifrira, a ne na tajni kljuc.
Kako sam ja to shvatio (naravno, nemoram da budem u pravu), PGP
u sustini pruza samo siguran kanal za prenos klasicnog kljuca,
uz klasicno sifrovanu poruku (to sto je kljuc sifrovan pomocu
RSA, omogucava koriscene javnog/tajnog kljuca itd.)
razno.200zonjic,
Evo i mog PUBa...
zonjic.pubrazno.201dejanr,
-> #199, ivan.sAli, negde ranije u dokumentaciji kaže i:
Sometimes you just need to encrypt a file the old-fashioned way, with
conventional single-key cryptography. This approach is useful for
protecting archive files that will be stored but will not be sent to
anyone else. Since the same person that encrypted the file will also
decrypt the file, public key cryptography is not really necessary.
Dakle, PGP IMA i konvencionalni algoritam koji se može koristiti po potrebi,
opcijom -c ali pravo šifrovanje je po RSA, i to CELE poruke.