PCHARD.1

08 Nov 1989 - 06 Jun 1992

Topics

  1. maticne.ploce (483)
  2. ems (151)
  3. diskovi (1441)
  4. video.kartice (662)
  5. matricni.stamp. (436)
  6. laseri (187)
  7. mreze (86)
  8. kvarovi (358)
  9. nabavka (364)
  10. nabavka.386 (39)
  11. razno (772)
  12. unknown (1)

Messages - maticne.ploce

maticne.ploce.102 ivujanic, -> #100, dveselinovic
> Možda ne bi bilo loše da snimiš svoj setup fajl i da ga priložiš >ovde, meni ili svima, kako hoćeš. Pošto još uvek imam poligon mašinu, >mogu da ga probam i malo eksperimentišem. Šaljem setup file, s tim da sam obraćao pažnju samo na magistralu, ne i na memoriju, jer radim sa QEMM. Usput, interesuje me šta sam pobrljao pa mi je VRAM WS 20, a bio je 18 (VGA). Ivica setup0
maticne.ploce.103 ivans,
Izgleda da kod DTK 386sx ploca postoji neki bag; nisam sasvim siguran. Neka odgovore oni koji su naleteli na sledece. U ROM-u je ugraden kalkulator koji, kada mu je to dozvoljeno, moze da se aktivira u bilo kom trenutku pritiskom na <ctrl><alt><5> (5 na numerickoj tastaturi). Kada mu to nije omoguceno, sto se inace resava iz SET UP-a, kalkulator se ne moze aktivirati, tj. tako bi bar trebalo da bude. U tom slucaju, kalkulator se ni ne moze aktivirati - sve dok ste u tekst-rezimu. Predete li u graficki i pokusate li da startujete kalkulator (koji je, naravno, iskljucen), masina ce se ublokirati. Ovo je provereno za vreme rada programa BGIDEMO.PAS, ARTY.PAS iz Paskala, a vazi i za neke druge graficke stvari - analogna situacija se desava za vreme rada sa Dr. Halom. Da li je to bag cele serije DTK-ovih ploca ili samo neka anomalija na mojoj?
maticne.ploce.104 nradeta,
POMOC POMOC POMOC Konfiguracija je sledeca : 386 na 25MHz, 4M RAM, EISO 9070S monitor 16", MDB 10 video kartica, multi i/o,2s+p+g: kada izvadim i/o, nemam sliku na ekranu, a masina radi ok (memory test etc., start dos-a itd.). Prijavljuje sve portove ok, stampac radi ali serijski port - nista. Sve sam proverio : kablove, IRQ, COM setovanje je OK. Ima li neko iskustva sa ovim. Molim Vas za brzi odgovor na NRADETA ili 015-31-964. HVALA HVALA HVALA P.S. MIS I KARTICA NA DRUGOJ MASINI RADE SASVIM OK !!!
maticne.ploce.105 alexa, -> #104, nradeta
Ako sam dobro shvatio, imaš na jednoj kartici video + 2 serijska itd. KOJI serijski port ti ne radi? Možda imaš još jedan, na samoj matičnoj ploči?
maticne.ploce.106 nradeta, -> #105, alexa
Ne, imam posebno video karticu i posebnu multi i/o sa 2s+p+g. Ne radi mi ni jedan serijski port, multi i/o je 100% ispravna, a na maticnoj ploci NEMA nikakvih dodatnih serijskih ili drugih portova.
maticne.ploce.107 alexa, -> #106, nradeta
Pa, ne znam, prva stvar koja mi pada na pamet je prevelika brzina bus clock-a. Proveri u SETUPu tvoje mašine brzinu bus clock-a i broj stanja čekanja za 8-bitni I/O, i uporedi to sa onom mašinom na kojoj ti kartica radi. Rekao si da nemaš sliku na ekranu kad izvadiš I/O kartu??? To zvuči JAKO čudno.
maticne.ploce.108 mirkot, -> #106, nradeta
Zdravo! Ja sam jednom video problem slican tvom cije se resenje svelo na to da su kablovi serijskih interfejsa koji polaze sa kartice bili naopako okrenuti na samoj kartici. Kada sam ih obrnuo sve je bilo u redu. Inace, taj racunar je sklopljen u nasoj renomiranoj firmi GAMA koja sebi dozvoljava takve propuste. Pozdrav, Mirko
maticne.ploce.109 nkbog, -> #103, ivans
> Izgleda da kod DTK 386sx ploca postoji neki bag > U ROM-u je ugraden kalkulator koji, kada mu je to dozvoljeno, moze da se > aktivira u bilo kom trenutku pritiskom na <ctrl><alt><5> (5 na numerickoj > Kada mu to nije omoguceno, sto se inace resava iz SET UP-a, > kalkulator se ne moze aktivirati, tj. tako bi bar trebalo da bude. U tom > slucaju, kalkulator se ni ne moze aktivirati - sve dok ste u tekst-rezimu. > Predete li u graficki i pokusate li da startujete kalkulator (koji je, naravno, > iskljucen), masina ce se ublokirati. Ovo je provereno za vreme rada programa > Da li je to bag cele serije DTK-ovih ploca ili samo neka anomalija na mojoj? I ja imam istu plocu, ali se do sad nisam pozabavio tim utility-ma iz ROM-a, prevashodno stoga sto koristim odvojen drajver za tastaturu, a ne onaj iz ROM-a. Elem danas kad sam video tvoju poruku malo sam se pozabavio time, i evo sta se kod mene desava. Stavarno kada startovah sistem bez drajvera za tastaturu, i pokrenuh BGIDEMO iz Turbopascala (nisam probao sa drugim programima, ali bi trebalo da je isto, iz dole prilozenog), a zatim pritisnuh (sto volim aorist B)) CTRL-ALT-5 (NUM PAD), odjednom se pojavi kalkulator, istina malo osiromasen, (ali se prepznaje, cak i radi (8O). Ipak kod mene se masina nije blokirala. E sad, ne lezi vraze, uzeh ja malo da prodzaram po BIOS-u (SOURCER a ne ja). E, pa ovako: Interapt rutina 9 (hardverski poziv nakon pritiska na taster) na adresi F000:B8FAh nakon uobicajenog baratanja oko portova, i ostalog (na de ulazim u detalje), proverava da li su prethodno pritisnuti CTRL i ALT tasteri, a zatim i da li su pritisnuti DEL (warm boot), minus na NUM PAD (menjanje takta - ovo bi bilo zgodno malo bolje pogledati) i ono sto nam treba 5 na NUM PAD. Ako je dakle 5 pritisnuto skace na adresu F000:1BEDh, i tu je glavna zvrcka. Naime u uputstvu za SYSTEM SETUP pise da utility smanjuju ukupnu velicnu system RAM za 2K (dakle 638 umesto 640K). To se reflektuje tako sto na adresi 40:13h (System memory size) je upisana, ako je utility aktivan, uparvo vrednost 638, a ne 640. Sa druge strane, se i CMOS RAM-u upisuje negde oznaka da se koristi kalkulator (ovim se bas i nisam bavio). Problem je sto rutina za kalkulator UOPSTE NE PROVERAVA CMOS RAM, vec uzme adresu kraja memorije, uveca je za 600h bajta (1.5K), i proverava na ofstu 6 neki bit, ako je on resetovan onda se startuje kalkulator. Tako kada ne koristis utility iz ROM-a BIOS ipak, kada pririsnes CTRL-ALT-5 proverava adresu A000:0606h. I tu je kljuc do tajne. Kada si u tekst modu tada kartica koristi segmente B000h (B800h) i vise, a kraj sistemske memorije (od 640K) je A000h. Tada je neiskorisceni deo video RAM-a popunjen sa FFh (mislim), i BIOS zakljucuje da se kalkulator ne koristi. Ali grafickom modu (ako imas VGA, Hercules ne koristi adrese A000h do B000H, pa neznam sta bi se tamo dogodilo), se (mada nisam siguran) ceo video RAM popuni nulama, pa i ako se koriste adrese B000h na vise, BIOS zakljuci (posto proverava adrese koje su u stvari u video RAM-u) da je kalkulator aktivan i rezultat si otkrio. Dakle problem nije u ploci, problem je BAG u BIOS-u. !#*?$! Zasto se tvoja masina blokra - ne znam (koju video karticu imas). Preporuka: Da bi ovo izbegao najbolje je da uzmes neki drajver tastature (uzmi KEYBYU ili KEYB ili sto slicno, nemoj drajvere V.Kostica, jer oni zaobilaze samo interapt 16h (osim ako nesto Vlada nije u medjuvremenu promenio)). NB.
maticne.ploce.110 ivans, -> #109, nkbog
Hvala na iscrpnom odgovoru. Sistem mi je sa Trident VGA grafickom karticom. U meduvremenu sam jos malo eksperimentisao sa kalkulatorom i video da nije obavezno da se masina ublokira. Tacno je da se nekad pojavi kalkulator (prilicno deformisan, ali se ipak vidi sta je), koji jos i radi (a ne bi trebalo uopste da se pojavljuje). Drugi put se, medutim, masina ublokira, pa je izlaz <control><alt><del>. U meduvremenu sam se navikao da radim bez kalkulatora, pa nikad ni ne pritiskam <control><alt><num5>. Stvar koja brine je da li je to jedini bag u biosu. Ne bi bilo lepo da me bios izda u situaciji u kojoj mi je potreban. Greske poput ovih mogle bi da mi onemoguce nalazenje eventualnih gresaka u programima koje budem radio. Tezak je zivot programerski :( ...
maticne.ploce.111 nkbog,
Za one koji imaju DTK SX ploce (program verovatno radi i na drugim plocama sa NEAT chip-ovima, ne samo SX i ne samo DTK), evo programcica koji softverski menja ucestanost takta CPU. Program ne bi trebao biti letalan (ukoliko vasa masina nije DTK najvise sto moze da se desi je da se zaglavi). Program se pokrece sa: TOGGLE LIMITED WARRANTY Ovaj program je ovakav kakav je. Autor ovog programa ne preuzima nikakvu odgovornost za moguce vece racune za struju, polomljene mine za olovku, izgorele ruckove, razmazenu decu ili ma kakve druge posledice nastale zbog upotebe, za vreme iste ili na ma koji drugi nacin vezane za koriscenje ovog programa. NB. toggle.zip
maticne.ploce.112 mbasic,
Imam pc kompatibilac AT na 12 MHz. O maticnoj ploci malo znam. Jedino oznaku MG-12 HS (tako pise u fotokopiranom *user manualu* koju sam dobio uz kompjuter. U *user manualu* pise da podrzava i EMS LIM/SIM. Da li neko ima vise informacija o ovoj ploci, narocito kako extended memoriju da pretvorim u expanded? Da li mi je potreban neki hardware i koji, ili je dovoljan samo neki driver (koji?) i podesavanje na ploci? Unapred hvala! mbasic
maticne.ploce.113 rboskovic, -> #92, dveselinovic
>> Nema nacina da povratis onih 384K... Da li to vazi i za AT/286 ploce? Imam par kolega sa ganc novim AT masinama sa po dva 1M SIPP modula kod koji se prilikom dizanja sistema tih famoznih 384 uopste ne prijavljuje kao da ne postoje, a nikakva manipulacija BIOS-om nista ne popravlja. Da li bi taj QEMM/286 ista pomogao? Pozdrav Rade │
maticne.ploce.114 feniks, -> #113, rboskovic
> >> Nema nacina da povratis onih 384K... >> Da li to vazi i za AT/286 ploce? Imam par kolega sa ganc novim AT masinama >> sa po dva 1M SIPP modula kod koji se prilikom dizanja sistema tih famoznih >> 384 uopste ne prijavljuje kao da ne postoje, a nikakva manipulacija >> BIOS-om nista ne popravlja. Da li bi taj QEMM/286 ista pomogao? Odgovori na ova pitanja dati su u PC.SOFT - razno i to poruke 24.203 i 24.210 ( pocev od 14.02.1991.) Pozdrav , S.P.
maticne.ploce.115 dveselinovic, -> #113, rboskovic
QRAM bi ti povratio deo te memorije koji sada sedi neiskorišćen, a to je izmeđi 150 i 220 KB, u zavisnosti od video karte i disk kontrolera koji se nalaze u mašini. Ako recimo imaš Hercules karticu, pride bi ti proširio DOS memoriju sa 640 na 704 KB (prvi segment iznad 640 KB je za VGA, pa ako je nemaš ...). Tek treba da se poigram sa njim, a pošto je moj Imenjak već pisao članke na tu temu, zamoliću i njega da se malo poigra. 32XDVV
maticne.ploce.116 balexov,
Prijatelj ima problem: > Imam DTK motherboard sa 80386SX procesorom koji radi na 16 MHz > memoriju cine SIMMovi (ukupno 4MB). Plocu je moguce podesiti > hardware-ski koliko ima EMS (expanded) a koliko XMS (extended) memo- > rije. Problem se sastoji u sledecem: > > I kada je ploca podesena da ima 1 wait_state, i kada je isklju- > cena opcija page/interleave (disabled), memorija iznad 1MB > moze da se podesi po zelji (npr. 3MB extended). > II kada je ploca podesena da ima 0 wait_state, a page/interleave > ostane iskljucen (disable) moze se podesiti samo 1MB extended, > a ostalo ostaje expanded. Ovo je nezgodna kombinacija, jer mi > treba vise extended za Windows-e. > III kada je ploca podesena da ima 0 wait_state, i kada je page/in- > terleave *ukljucen* (tj. enable), memorija se moze organizovati > po zelji, ali je sporo (kao da ima 1 wait state tj. 12 MHZ 0ws) > > Kako mogu naterati plocu da ima 0 wait state i istovremeno da mogu > da je podesim da ima extended memoriju vecu od 1 MB ? > Drugo pitanje bi bilo sta moze da Windows 3.0 uradi sa expanded me- > morijom ? Mimo ovoga od prijatelja sam saznao da je memorija dovoljno brza (da ima 70 ili 80 ns). Ako sam dobro shvatio razlike izmedju slucaja I i III nema prosto zato sto postoji jedna banka (alias Stranica) memorije, pa page/interleave nije ni moguce ostvariti. Ako je neko iskusio ovakve muke i uspeo ih resiti, molim da mi odgovori (pozeljno postom). U ime prijatelja unapred hvala. Pozdrav, ba
maticne.ploce.118 mjova,
ispitivanje bug-a kod 386, ne znam da li je ovde bilo govora o tome. bug se sastoji u tome da prva komanda iza POPAD ne obavi svoj posao. ovde je dat i listing u asm i prevod. šule popadbug.arj
maticne.ploce.119 erol,
Hi, Znam da se o ovome vec raspravljalo, ali ja nisam nasao odgovor. Prijatelj mi im386 SX ,1Mb, ali mu ploca prepoznaje samo 640Kb Kako do ostalih 384Kb Help!!!!!!
maticne.ploce.120 bulaja, -> #119, erol
> Hi, > Znam da se o ovome vec raspravljalo, ali ja nisam nasao odgovor. > Prijatelj mi im386 SX ,1Mb, ali mu ploca prepoznaje samo 640Kb > Kako do ostalih 384Kb > Help!!!!!! Nek iskljuci sve shadow RAM-ove.
maticne.ploce.121 dveselinovic, -> #119, erol
Ako su NEAT kola, moraćeš da uđe3 u EXTENDED SETUP i remapuješ tu memoriju, prethodno isključujući sve SHADOW funkcije. Ako nisu, može se desiti da ni ne možeš da je iskoristiš. 32XDVV
maticne.ploce.122 docke,
Ne znam dal' se ovaj program već nalazi na Sezamu ali je mnogo zgodan ai PD je. Edituje CMOS i omogućava kopiranje sadržaja CMOS-a u fajl i njegovo kasnije vraćanje. Pozdrav Docke cmoser.zip
maticne.ploce.123 docke, -> #122, docke
čao mi je što je sad ovako ispalo al uz Drakcetovu asistenciju ispravljam gresku od prošlu poruku.Naime evo najnovije verzije Cmosera... Moje izvinjenje svima koji su izgubili svoja dva min DLjući ovo sa sezama, a modemratoru molba da ukloni fajl uz predhodnu poruku Pozdrav Docke P.S. nije modemratoru nego moderatoru - pisem ovo online pa nemogu da ispravim cmoser.zip
maticne.ploce.124 dexi,
Jedno pitanje. Da li je bolje ceo dan drzati ukljucen racunar ili vise puta (po potrebi) ukljucivati isti. pozdrav dexi :)
maticne.ploce.125 ivan.s, -> #124, dexi
Pre tri godine su na BIX-u, u atari.st konferenciji raspravljali sta je bolje : ostavljati externe hard diskove ukljucene ceo dan, ili ih paliti i gasiti. Bilo je svakakvih argumenata, ali su svi zakljucili da je verovatno sasvim svejedno. Licno mislim da je bolje ostaviti racunar ukljucen, nego ga iskljucivati/ukljucivati zbog pauze od 0.5-1h. Na zalost, mnogi u mojoj porodici misle suprotno, i stalno gundjaju kad racunar radi "u prazno"; mozda mi vi mozete pomoci da ih konacno ubedim. Zato samo napred !
maticne.ploce.126 dveselinovic, -> #125, ivan.s
Svaki put kada ugašen računar uključite, vi praktično bacite sistem u mini stres, jer je u deliću sekunde sve u kratkom spoju. To više šteti elektronici nego stalni rad. Zaključak: za pauze u radu kraće od unapred poznatih 2 časa, nemojte gasiti mašinu. 32XDVV
maticne.ploce.127 madamov, -> #125, ivan.s
U uputstvu za upotrebu Mac-a CI piše da ako se računar namerava koristiti u sledećih osam časova nije ga potrebno gasiti.
maticne.ploce.128 docke,
Kad smo već kod pitanja rada kompijuterau prazno - da li neko ima neki dobar screen saver za VGA.Ja imam neki V7VGA koji prvo nije za moju karticu (mada radi) a i glomazan je. Pozdrav Docke P.S. znam da nije uz temu...
maticne.ploce.129 ivan.s, -> #128, docke
Cini mi se da na TANJUG-u imas neki screen saver za VGA....
maticne.ploce.130 vule,
Jedan kolega kupuje 486/33 i Targa+ za potrebe grafičkog dizajna. PITANJE: da li i zašto da kupi ili ne kupi EISA? pozdrav vule
maticne.ploce.131 dejanr, -> #130, vule
>> Jedan kolega kupuje 486/33 i Targa+ za potrebe grafičkog dizajna. Jel to Targa monitor? Ako jeste, onda nek ga ne kupuje, bolje da kupi Šiljaris televizor :))) Verovatno ima dobrih Targa monitora, ne bi ih Amerikanci uzimali da nema, ali izgleda da ima neka veeeeeeeeeeelika serija vrljavih Targi u Nemačkoj. Zato, nek uzme bilo šta drugo!
maticne.ploce.132 bojt, -> #131, dejanr
>> >> Jedan kolega kupuje 486/33 i Targa+ za potrebe grafičkog >> >> dizajna. >> Jel to Targa monitor? Ako jeste, onda nek ga ne kupuje, bolje >> da kupi Šiljaris televizor :))) Biće da je to ipak ono ludilo od video karte na kojoj se vrti Topaz...
maticne.ploce.133 vule, -> #132, bojt
>> >> Jel to Targa monitor? Ako jeste, onda nek ga ne kupuje, bolje >> >> da kupi Šiljaris televizor :))) >> >> Biće da je to ipak ono ludilo od video karte na kojoj se vrti >> Topaz... Video karta je u pitanju (nekih 1024x768x65536), ali poenta je u EISA basu. Zanima ga koje su mu prednosti (ustvari čemu služi :) što ja ruku na srce nisam znao da mu objasnim. Mana je naravno cena :(( pozdrav vule
maticne.ploce.134 ivujanic, -> #133, vule
>> Video karta je u pitanju (nekih 1024x768x65536), ali poenta je u >> EISA basu. Zanima ga koje su mu prednosti (ustvari čemu služi :) >> što ja ruku na srce nisam znao da mu objasnim. Mana je naravno >> cena :(( Mislio sam da ćutim, jer nisam u rukama imao EISU, već samo MicroChannel, ali kad niko drugi ne odgovara, onda bar ja, onako teorijski: ono što će sigurno dobiti, to je daleko brži bus, ili ti magistralu. Ono šti je opipljivi rezultat toga je daleko brži rad sa diskom (ukoliko normalno kupi kontroler pravljen za EISU, a ne za staru ISA-u, a to košta...). Isto važi i za video kartu, ukoliko ima takve da zadovolji prohteve. Dakle, treba sesti i sabrati, i verovatno će cena ispasti još veća nego što se trenutno čini, jer na osnovnu ploču koja je skuplja treba dodati i skuplji EISA recimo SCSI kontroler za disk i neku EISA video kartu, ako takve ima. Eto toliko od mene, kad su ljudi od prakse lenji. pozdrav, Ivica P.S. za konkretne cene me ne pitaj, Byte mi se razdružio zajedno sa Slowencima :(
maticne.ploce.135 dveselinovic, -> #133, vule
Ja sam imao EISU kod mene na 14-16 dana, sa sve ludim kontrolerom, itd (Gama 486/33 EISA). Da ne ulazim u kontroler koji je teško zezanje, skup, komplikovan (ima više elektronike nego na mat. ploči), procesor, sopstveni RAM zakucan na 512 KKB (!!!), itd, a sve u svemu daje gori rezultat nego sa keš programom. Bojim se da je EISA jedan još uvek mlada tehnologija, daleko više obećanje budućih boljih vremena nego sadašnjica. Kada tome dodaš razlike u ceni, koje su ogromne, jer su kumulativne (skuplja ploča + mnogo skuplji kontroleri + mnogo skuplje video karte), dođeš do računice da makinu treba da platiš bar 50% više (a ovde to iznosi oko DEM 2.000-3.000 više) maltene ni za šta. Da sam ja tvoj drug, ja bih kupio Hercules Graphics Station karticu sa TI 30410 i VGA kompatibilnosti, sa 2 MB i softverom za CAD i Windows, a kusur para bih bacio na 8+ MB RAM-a, pa bih od toga otkinuo jedno 3-4 MB za disk cache i rekao laku noć svima (ovo drugo i radim). DVV
maticne.ploce.136 sasa, -> #134, ivujanic
> diskom (ukoliko normalno kupi kontroler pravljen za EISU, a ne za > staru ISA-u, a to košta...). Isto važi i za video kartu, ukoliko ima > takve da zadovolji prohteve. Dakle, treba sesti i sabrati, i > verovatno će cena ispasti još veća nego što se trenutno čini, jer na > osnovnu ploču koja je skuplja treba dodati i skuplji EISA recimo SCSI > kontroler za disk i neku EISA video kartu, ako takve ima. Samo da napomenem da je EISA vertikalno kompatibilna sa ISA busom, što bi rekli sve ISA kartice bi trebalo da funkcionišu u EISA slotu. Bar je tako na onoj 486+860 ploči koju prodaje AUTRONIC. Pozdrav, Sasa@nsd
maticne.ploce.137 dejanr, -> #136, sasa
>> Samo da napomenem da je EISA vertikalno kompatibilna sa ISA busom, što >> bi rekli sve ISA kartice bi trebalo da funkcionišu u EISA slotu. Da, to je velika prednost u odnosu na Micro Channel, ali opet ako se koriste ISA kartice, onda čemu nova magistrala? :) Mislim da bi za početak bio neophodan EISA disk kontroler i VGA, za ostalo nije toliko kritično.
maticne.ploce.138 dveselinovic, -> #137, dejanr
Slažem se, ali ako pogledaš cene kontrolera i video karte (za EISA magistralu ne videh ni jednu jedinu VGA, sve samo sa TI 30410), lako izračunaš da te to košta brat-bratu duplo više nego standardni 486 sa ISA magistralom. Po mom iskustvu (ograničenom) i po pisanju svetske štampe, EISA se nije ni malo pokazala; sve što je disku postignuto se daleko jeftinije postiže sa sličnim inteligentnim kontrolerima i na ISA magistrali. Pošto je EISA neosporno tehnički daleko savršenija, vraćam se na moj zaključak: ona je za sada samo obećanje bolje budućnosti. DVV
maticne.ploce.139 sasa, -> #137, dejanr
> Da, to je velika prednost u odnosu na Micro Channel, ali opet ako se > koriste ISA kartice, onda čemu nova magistrala? :) Mislim da bi za > početak bio neophodan EISA disk kontroler i VGA, za ostalo nije toliko > kritično. Pa, kompatibilnost znači toliko da se ulaže onoliko koliko se ima :)) ili ti uzmeš ploču pa nakupiš para, uzmeš HD kontroler, pa VGA.... Postepeno je lakše skrpiti kompletnu EISA makinu. Pozdrav, Sasa@nsd
maticne.ploce.140 dveselinovic, -> #139, sasa
Vala baš; a i što da se mučiš jednom, kada možeš da se patiš mesecima i godinama, i da te opet skuplje košta? Najveća iluzija je to "sklapanje makine"; ili ga kupiš odmah i u najviše drugoj iteraciji završiš, ili zaboravi. Jer, za godinu dana, ionako će bitimnogo novoga, a od toga, ponešto će biti i bolje. DVV
maticne.ploce.141 ivujanic,
Pre dva meseca ETF u BG je dobio na pozajmicu od NCR-a 4 računara sa software-om. Međutim, dosadašnji pokušaji da se te mašine optimizuju su završili neslavno. Zato sam primoran da pomoć zatražim ovde: Radi se o mašinama sa 486, MicroChannel bus-om, Ethernet kartom, i samo 2MB RAM-a (?!). Bios datira još iz 1989, i verovatno je u njemu problem, jer neke stvari jednostavno ne rade: nije problem što ne radi Prince :) već što ne radi QEMM! Jednostavno zaglavljuje računar, isto kao i Manifest, pa čak nisam uspeo da saznam nešto više o samoj konfiguraciji. Tri stvari su hitne: 1. Da li iko zna da li QEMM uopšte može da radi na mašinama sa MCA bus-om? 2. Kako sam MCA utiče na memorijsku mapu računara? Pitam, jer volšebno nestaje preko 100K DOS memorije!? 3. Uz ploču nismo dobili odgovarajuće drivere, a pošto ne radi QEMM treba nekako "namaknuti" EMS memoriju. EMM386.EXE iz DOS-a 5.0 takođe odbija da radi (ne odgovara mu tip mašine - MCA?) Nemojte mi reći da pogledam u dokumentaciji za MCA, jer uz mašinu koju dobijete sastavljenu od "velikog" proizvođača ne sleduje ništa slično Technical Reference-u... žak nema ni reči o kompatibilnosti sa postojećim DOS software-om. Pozdrav, Ivica
maticne.ploce.142 dveselinovic, -> #141, ivujanic
Sasvim je tačno da većina memory manager programa NE rade na MC magistrali. Zato postoje posebne verzije; recimo, 386-to-the-Max ima posebnu verziju za MC koja se zove "Blue Max". Verujem da će dalje istraživanje na ovu temu samo potvrditi stav da ipak treba imati posebne programe. Koliko se sećam, a ako ti nešto znači, imam reprint jednog takvog testa (mislim, potražiću) pa mogu da ti ga doturim nekom prilikom, ili ti da navratiš kod mene na kafu. Ionako stanujem oko 500-600 m od ETF-a. Pozdrav, DVV
maticne.ploce.143 maleksic, -> #141, ivujanic
>> Pre dva meseca ETF u BG je dobio na pozajmicu od NCR-a 4 racunara >> sa software-om. Medutim, dosadasnji pokusaji da se te masine >> optimizuju su zavrsili neslavno. :)))))) Pa da ti NCR-ovi nesto valjaju ne biste ih ni dobili. A ko vam je to uvalio? Schwabe?
maticne.ploce.144 ivujanic, -> #142, dveselinovic
> da ipak treba imati posebne programe. Koliko se sećam, a ako ti nešto > znači, imam reprint jednog takvog testa (mislim, potražiću) pa mogu > da ti ga doturim nekom prilikom, ili ti da navratiš kod mene na kafu. > Ionako stanujem oko 500-600 m od ETF-a. Primio k znanju! Zahvaljujem. žim dođem u BGD, eto me. Pozdrav, Ivica
maticne.ploce.145 ivan.s,
Imam racunar LITRON 286, 1 M RAMa, kupljen od JugoDate. Sada bih zeleo da dokupim jos 1/3 Mb memorije; na zalost, trenutno nemam pri ruci ni racunar, niti bilo kakvu dokumentaciju. Zato me zanima koje cipove da nabavim. P.S. Odgovor mi je hitno potreban.
maticne.ploce.146 dveselinovic, -> #145, ivan.s
"... 1/3 Mb memorije ..." Jel' ja to dobro vidim - JEDNA TREĆINA MEGABAJTA? AAAAAAAAaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaarrrrgggghhhhhh! Neće moći ove noći, ama nikako; u najboljem slučaju, ako ima mesta na ploči za čipove od po 256 KB, dva reda su daljih 512 KB. Moj savet bi ti bio da lepo dokupiš dva reda, ali od po 1 MB, dakle ukupno 2 MB. Od malo više memorije glava ne boli. DVV
maticne.ploce.147 smiloradovic, -> #145, ivan.s
Ukratko, nema šanse. Najmanje proširenje koje bi mogao da ugradiš je na 2Mb, i to sa 18 1MB čipova (411000). Inače, da bi to uradio treba da povadiš SVU postojeću memoriju. Pozdrav, Stojan
maticne.ploce.148 ivan.s, -> #146, dveselinovic
>> "... 1/3 Mb memorije ..." >> >> Jel' ja to dobro vidim - JEDNA TRECINA MEGABAJTA? >> >> AAAAAAAAaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaarrrrgggghhhhhh! >> Nece moci ove noci, ama nikako; u najboljem slucaju, ako ima mesta Naravno nisam mislio jedna trecina Mb, nego koje cipove da nabavim za jos 1 (dakle ukupno 2Mb) a koje za 3(dakle ukupno 4 Mb) na maticnoj ploci.
maticne.ploce.149 ppekovic, -> #146, dveselinovic
>> Jel' ja to dobro vidim - JEDNA TREĆINA MEGABAJTA? Ne vidiš! ;) to je 1 ili 3 M !!! Paya
maticne.ploce.150 dveselinovic, -> #149, ppekovic
Tako to biva kada na Sezamu nema subscript-a i superscript-a. Stvarno bi sysadminovi mogli nešto da urade na tom planu, pa da niko ne mora da se ovako grubo zajebunjuje. :))))))))) Kada će verzija Sezama za Windows? DVV
maticne.ploce.152 ebusic,
Posto u dogledno vrijeme namjeravam da kupim 386/33Mhz, a sada imam 386SX/16Mhz zanima me dali mogu da kupim koprocesor 80387/33Mhz i da ga koristim na SX-u. Takodjer molio bih nekoga da mi preporuci koji koprocesor da uzmem posto se u oglasima hvale da su neki i do 300% brzi od drugih. Thanks unaprijed Pozdrav od Edvarda
maticne.ploce.153 squsovac, -> #152, ebusic
> Posto u dogledno vrijeme namjeravam da kupim 386/33Mhz, a sada imam > 386SX/16Mhz zanima me dali mogu da kupim koprocesor 80387/33Mhz i > da ga koristim na SX-u. Koliko ja znam ne! Naime u papirologiji koju sam dobio pri kupovini 386-ice piše da NIKAKO ne ide 386 SX, već samo DX. Mislim čak da su i fizički različiti (nožice). Jedino što je, koliko ja znam, moguće je na 386/33 staviti 387/25 ili na 286/16 staviti 287/12, mada nisam baš ubeđen u isplatljivost svega toga, jer bi imao gubitke na brzini u odnosu na odg. koprocesor.
maticne.ploce.154 bojt, -> #152, ebusic
>> Posto u dogledno vrijeme namjeravam da kupim 386/33Mhz, a sada >> imam 386SX/16Mhz zanima me dali mogu da kupim koprocesor >> 80387/33Mhz i da ga koristim na SX-u. Ne može nikako. >> Takodjer molio bih nekoga da mi preporuci koji koprocesor da >> uzmem posto se u oglasima hvale da su neki i do 300% brzi od >> drugih. Po meni, izbor bi trebao da padne na Cyrix 3D87/33. Potpuno je kompatibilan sa Intelom (što nije slučaj sa konkurencijom), veoma pouzdan i prema mojim testovima najbrži.
maticne.ploce.155 dveselinovic, -> #154, bojt
BoyT i ja smo se onomad petljali sa tim koprocesorima. To što kaže za njegove testove je sasvim tačno, a ja bih samo malo dopunio i rekao da prema softverskim testovima (dakle, u radu sa "živim" programima), razlike između Intela, Cyrixa i IIT-a se svode na plus ili minus 1-2%, kako kada i kako gde. Jedina prednost IIT-a nad konkurencijom je njegova sposobnost da manipuliše matricama 4x4 kao celinama, ali da bi to uradio, mora da ima odgovarajuću pobudu. Koliko znam, do sada je niko ne nudi kao neku posebnost, pa se sve vraća na nivo marginalnih razlika. Sem u ceni - IIT i Cyrix koštaju otprilike isto, a Intel je nešto skuplji. Mislim da ti je sve to jedno te isto (nije šija, nego vrat). DVV
maticne.ploce.156 dveselinovic, -> #153, squsovac
To nije strogo tačno, Kuso. Naime, lako se dokazuje da je u slučaju 287 daleko bitnija brzina PROCESORA no koprocesora; ovo zato što 287 u celosti zavisi od 286, dok u slučaju 387 korpocesor ima daleko veći stepen autonomije. Sem toga, tehnologija je drugačija, pa nije problem isterati ga na isti takt kao i procesor. U vezi brzine - ko stavi 387-25 na 33 MHz ploču doživeće da mu koprocesor otkaže nakon par minuta zbog pregrevanja. Naime, za razliku od procesora koji su veoma tolerantni prema temperaturi pa po pravilu rade na taktovima i po 40-50% većim od deklarisanih, koprocesori su *VEOMA* osetljivi na temperaturu. Ili će potpuno otkazati (lično iskustvo iz serija napisa o korpoc.), ili što je još gore, radiće ali pogrešno. Dakle, naizgled rade, naizgled je sve OK, ali unose progresivno sve veću grešku. NIKADA NEMOJTE STAVLJATI SPORIJI KORPOCESOR NA POSTOLJE NAMENJENO BRčEM, A AKO MORATE, GLEDAJTE DA SMIRITE PROCESOR. DVV
maticne.ploce.157 bojt, -> #155, dveselinovic
>> prema softverskim testovima (dakle, u radu sa "živim" >> programima), razlike između Intela, Cyrixa i IIT-a se svode >> na plus ili minus 1-2%, kako kada i kako gde. Ovo je tačno. Cyrix, prema mojim procenama (jer nisam imao mogućnosti da testiram različite koprocesore na *istoj* platformi) odskače od konkurencije tek kod aplikacija sa *veoma* intenzivnom numerikom. >> Jedina prednost IIT-a nad konkurencijom je njegova sposobnost >> da manipuliše matricama 4x4 kao celinama, ali da bi to uradio, >> mora da ima odgovarajuću pobudu. Ovo je tačno. Medjutim, koliko je meni poznato, za sada ne postoji nijedan kompajler (ili komercijalna ili PD aplikacija) koja podržava manipulacije 4x4 matricama. >> Sem u ceni - IIT i Cyrix koštaju otprilike isto, a Intel je >> nešto skuplji. Mislim da ti je sve to jedno te isto (nije >> šija, nego vrat). Ne bih se složio. Cyrix je nešto precizniji od IIT-a.
maticne.ploce.158 dveselinovic, -> #157, bojt
Ajde bre Boky, pa i sam znaš da smo dobijali radikalno drugačije rezultate sa drugim testovima.. Bilo je maltene promeniš test, promeni se redosled, sem Intela, koji je nekako uvek držao zadnje mesto. Seti se da smo na kraju zaključili da u stvari nema savršenog testa, svaki je dobar ovde a loš onde. Uostalom, mislim da je prosečnom korisniku koprocesora prilično svejedno; napomnjiem, to je samo MOJE mišljenje, a činjenica je da se BoyT više interesuje za to od mene, jer njemu koprocesor treba kao hleb. Najzad, ja imam 486, pa mi je sve to samo akademska priča. DVV
maticne.ploce.159 bojt, -> #158, dveselinovic
Jaaaooo, ne vuci me za jezik. Nije problem u brzini.
maticne.ploce.160 dveselinovic, -> #159, bojt
Problem je u navodnoj tačnosti. Kažem "navodnoj" jer smo i sami dosta sumnjali u rezultate i koliko znam, do danas nismo načisto šta smo tačno izmerili, odnosno koliko smo zaista u pravu. Ali, i sam si lepo rekao - i to kao problem postaje stvarno aktuelno tek kada zagaziš u *DUBOKE* numeričke vode. A da znaš, možda ne bi bilo loše da i to proverimo, napravimo problem sa nekom stravom od broja iteracija, da radi bar 3-4 sata, a sa poznatim rezultatom. Pa da ih sve lepo vidimo, makar onaj 287 i radio 7-10 sati. DVV
maticne.ploce.162 bojt, -> #160, dveselinovic
>> Problem je u navodnoj tačnosti. Nije problem ni u navodnoj ni u "navodnoj" tačnosti. IIT utiče na procesor samim svojim prisustvom i to prouzrokuje veću grešku. Npr, napravi se verzija test programa koja uopšte ne koristi koprocesor (in-line with emulator), i opet javlja *istu* grešku (tamo gde je IIT). Izvadiš IIT - sve je ok! ?????
maticne.ploce.163 dveselinovic, -> #162, bojt
Dobro, OK. :))))))))))))))))))))))))))) DVV
maticne.ploce.164 glisin,
Hips! Interesuje me da li se baterija za napajenje CMOS-a može zameniti bilo kakvom NiCd baterijom (u ovom slučaju 6V)? Računar je isporučen bez, pa se dešava SET UP, SET UP, SET UP... ;-))))) ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
maticne.ploce.165 dveselinovic, -> #164, glisin
Rešenje - probaj pa vidi, nema druge. Ko će to znati? U principu, trebalo bi staviti istu bateriju kao i u fabrici. DVV
maticne.ploce.166 todorp, -> #164, glisin
Hi! Koliko znam stavi bilo koju drugu (podrazumeva se istog napona), ali pazi na STRUJU PUNJENJA!!!!!!!! Drugim recima pazi na kapacitet baterije (mA/h).Nikako nemoj da stavljas akumulator sa manjim kapacitetom jer ce veca struja punjenja da ga unisti. Struju punjenja racunas kapacitet baterije npr 250mA/h podeljeno sa 10. Akumulator sa vecim kapacitetom mozes da stavis ali pazi da se duze puni i da se NE ISPRAZNI do kraja. Pozdrav od Todora.
maticne.ploce.167 zzivotic, -> #166, todorp
> Struju punjenja racunas kapacitet baterije npr 250mA/h podeljeno sa 10. > Akumulator sa vecim kapacitetom mozes da stavis ali pazi da se duze puni > i da se NE ISPRAZNI do kraja. Nevezano za ovu temu, ali pitanje postaje vremenom sve interesantnije. Dakle, da li se konačno zna šta 'prija' a šta 'smeta' NiCd baterijama? Ovo što savetuješ, da se nikada ne isprazni do kraja, je ono što se prvo pričalo još kad su se pojavile. Posle sam ne jednom sreo tvrdnje (čak i uputstvima za neke uređaje) kako je dobro bateriju isprazniti 'do daske'. Pozdrav, zz
maticne.ploce.168 todorp, -> #167, zzivotic
Hi > kad su se pojavile. Posle sam ne jednom sreo tvrdnje (cak i uputstvima za > neke uredaje) kako je dobro bateriju isprazniti 'do daske'. Neznam gde si to procitao jer bih i ja to voleo da procitam.Akumulator kada se isprazni "do daske" mora prvo da se puni slabijom strujom. Nisam nikad rekao da ce biti unisten alo se isprazni ko kraja,ali koliko sam o tome cuo i citao, smanjuje mu radni vek.To kada se isprazni ko daske sluzi da se 'reanimira' stari akumulator (aku. se isprazni pa se onda puni u kratkim intervalima sa jakom strujom itd.). Ja ipak ne bi probao to foru sa praznjenjem do daske (mozda sam konzervativan :) ). Puno pozdrava od Todora.
maticne.ploce.169 dejanr, -> #168, todorp
>> Neznam gde si to procitao jer bih i ja to voleo da procitam.Akumulator >> kada se isprazni "do daske" mora prvo da se puni slabijom strujom. >> Nisam nikad rekao da ce biti unisten alo se isprazni ko kraja,ali koliko >> sam o tome cuo i citao, smanjuje mu radni vek. Olovni akumulator da, NiCd baterija ne. Sećam se dobro uputstva za TI59 u kome je pisalo da baterije treba obavezno puštati da se prazne do kraja, ako ne uvek a ono svakako s vremena na vreme.
maticne.ploce.170 dveselinovic, -> #169, dejanr
Slažem se sa Imenjakom. To piše i u uputstvu za moj portabl. Isprazniti do kraja. Iskustvo me je poučilo da se NiCad baterije mogu ljudski napuniti samo ako se dobro istroše, tj. padnu na maltene nulu, da više nemaju struje ni da ljudski osvetle ekran. Što se punjenja tiče, poznato je da se to može radili polako (tzv. trickle charge), što je dobro za njihov vek ali traži vremena (u mom slučaju, 14-16 časova), ili veoma brzo (1-3 časa), ali po cenu njihovog životnog veka. U prvom slučaju, možeš računati na oko 2.000 ciklusa punjenja i pražnjenja, a u drugom slučaju na jedva 500 ciklusa. DVV
maticne.ploce.171 glisin, -> #166, todorp
Hvala i tebi i 32XDVV-u na savetima. Dobro došli su, probaću. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
maticne.ploce.172 glisin, -> #170, dveselinovic
>> Slažem se sa Imenjakom. To piše i u uputstvu za moj portabl. >> Isprazniti do kraja. Iskustvo me je poučilo da se NiCad baterije mogu >> ljudski napuniti samo ako se dobro istroše, tj. padnu na maltene >> nulu, da više nemaju struje ni da ljudski osvetle ekran. Da, ja ovo mogu potkrepiti primerom druge vrste: u uputstvu za punjač akumulatora za radio uređaje RUP-20 i RP/RU-5 koji imaju NiCd akumulatore (ko je bio vezista možda zna, ako je čitao uputstvo) piše da se baterije moraju puniti na "prazno", pa čak na punjaču postoji i test za to, a bogami i preklopnik u režim PRAčNJENJE!!! Iz prakse: sećam se da je moj zastavnik punio "od pola" pa mu je uvek veza crkavala. Meni to bi čudno, pa otvorim uputstvo za rukovanje i nađem ono što opisah. Ja ga ubedim da treba puniti tako i tako, pa smo imali jedno tri puta dužu vezu sa RU-20. Eto. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
maticne.ploce.173 prvul,
NiCd akumulatore treba puniti kada se potpuno isprazne. Ne sećam se baš najbolje zašto, ali ima veze sa hemijom akumulatora (nešto kao: kada počne da se puni, stvara se na elektrodama sloj koji drastično poveća unutrašnji otpor.. Kada se sledeći put bude praznio, isprazni se do tačke gde je napunjen, a onda izgleda kao da se ispraznio. E, tada accu treba isprazniti do kraja, pa ga ljudski napuniti). To sam pročitao u tehničkoj dokumentaciji za neki acc. od pre 20 godina, a za ove današnje proizvodjači tvrde da su ih osposobili da rade kako treba (puni i prazni kako hoćeš), samo što im ja ne verujem baš potpuno... Prvul.
maticne.ploce.174 vule, -> #164, glisin
> Interesuje me da li se baterija za napajenje CMOS-a može zameniti bilo > kakvom NiCd baterijom (u ovom slučaju 6V)? Računar je isporučen bez, pa se > dešava SET UP, SET UP, SET UP... ;-))))) Bilo bi lepo ako bi neko (ko ima) pogledao šeme pc-a da vidi kako se vezuje baterija. U principu CMOS memorija može da radi od 3-12 volti, jedino je punjenje problem. NiCd baterija se može prazniti do kraja bez ikakvih ograničenja, osim naravno struje punjenja. Ako CMOS troši onoliko koliko treba da troši (reda mikroW) mislim da ne bi smeo da bude problem stavljanje baterije za veći napon: dobiješ manji kapacitet ali te ne boli glava za struju punjenja. pozdrav vule P.S. Da li se nekom nekad ispraznila baterija?
maticne.ploce.175 todorp,
Hi svima. Izgleda da sam pogresio.Priznajem poraz.Nadam se da sam ostalim ipak nekako pomogao. Pozdrav od Todora.
maticne.ploce.176 maleksic, -> #174, vule
>> > Interesuje me da li se baterija za napajenje CMOS-a moze zameniti bilo >> > kakvom NiCd baterijom (u ovom slucaju 6V)? Racunar je isporucen bez, pa >> > se desava SET UP, SET UP, SET UP... ;-))))) Ma najbolje je da covek stavi tri redno vezane obicne 1.5V alkalne baterije. I nek' stavi redno diodu tako da struja moze da tece samo od baterija ka racunaru (da bi sprecio punjenje baterija). Ima da mu traje sto godina bez problema. A CMOS ionako treba da ima prikacen kondenzator pa nekoliko minuta moze da radi bez ikakvih bakterija, sasvim dovoljno da zamenis bakterije kad procenis da su prazne. >> mislim da ne bi smeo da bude problem stavljanje baterije za veci >> napon: Pa bio bi problem. Mislim da PC ne moze da dopunjava bateriju kojoj je deklarisani napon veci od 5V, i to bez obzira koliko je prazna ili puna. Koliko sam ja stekao utisak, uglavnom se koriste NiCd bakterije od 3.6V (3 * 1.2V cell) >> P.S. Da li se nekom nekad ispraznila baterija? Jeste. Ne meni, ali znas, ima ljudi koji duze vreme (nekoliko meseci) ne upale racunar, i eto..
maticne.ploce.177 ognjan, -> #169, dejanr
>> >> Nisam nikad rekao da ce biti unisten alo se isprazni ko kraja,ali koliko >> >> sam o tome cuo i citao, smanjuje mu radni vek. >> Olovni akumulator da, NiCd baterija ne. Sećam se dobro uputstva za TI59 >> u kome je pisalo da baterije treba obavezno puštati da se prazne do kraja, >> ako ne uvek a ono svakako s vremena na vreme. Nije mi tu nešto u redu. U literaturi se obično navodi da se NiCd baterije ne smiju prazniti ispod 0.8 V, jer to dovodi do trajnih oštećenja baterije i poslije toga je nije moguće potpuno napuniti itd... E sad, da li se to smatra pražnjenjem "do kraja" ili ... ? Ogy.
maticne.ploce.178 sasa, -> #165, dveselinovic
­ Rešenje - probaj pa vidi, nema druge. Ko će to znati? U principu, ­ trebalo bi staviti istu bateriju kao i u fabrici. Ili koristiti set od 4 baterije sa kućištem i kablom koje se (nekad) isporučivalo uz kućišta sa napajanjem!!!
maticne.ploce.179 sasa, -> #167, zzivotic
­ Nevezano za ovu temu, ali pitanje postaje vremenom sve interesantnije. ­ Dakle, da li se konačno zna šta 'prija' a šta 'smeta' NiCd baterijama? Za NiCd baterije se *ne preporučuje* pražnjenje do kraja! Punjenje se vrši sa desetinom struje kapaciteta u trajanju od 10 časova (ovo je najsigurnije) i to *konstantnom* strujom. Punjač je "relativno" lako napraviti. Radi se o tome da se uzme stabilizator napona od, recimo, 12V (7812) i da mu se nakači otpornik koji definiše struju (po omovom zakonu). Tada se lepo u kolo nakači i baterija i nema problema. Pozdrav, Sasa@nsd
maticne.ploce.180 ppekovic, -> #178, sasa
>> Ili koristiti set od 4 baterije sa kućištem i kablom koje se (nekad) >> isporučivalo uz kućišta sa napajanjem!!! Ja sam skoro kupio kod Jugodate kućište i iznenadio sam se kad sam pored još mnogo "sitnica" našao i taj set! Paya
maticne.ploce.181 dveselinovic, -> #179, sasa
Eh, da je to baš tako jednostavno, postavilo bi se pitanje čemu onoliko komplikacija sa TRIAC-ima i tiristorima u izvorima napajanja i punjačima na portablima. Valjda u sve to treba ubaciti i pitanje o kojoj struji se radi, pobogu? 7812 je OK za male struje; za veće može samo sa boljim hladnjakom. Za još veće, kao recimo 2+ A, već mu treba by-pass tranzistor i yako dalje. Što više raste struja, treba sve komplikovanije kolo i postoji sve više varijabli. Dakle, ako se pune male baterije, Sašino rešenje može da radi, ali ako se radi o recimo portablima, sa kapacitetima od 3,5 Ah, taj fazon neće moći. DVV
maticne.ploce.182 adulic, -> #179, sasa
> Punjač je "relativno" lako napraviti. Radi se o tome da se uzme > stabilizator napona od, recimo, 12V (7812) i da mu se nakači otpornik koji > definiše struju (po omovom zakonu). Tada se lepo u kolo nakači i baterija > i nema problema. Ima problema. Ceo trik je u tome što se tokom punjenja povećava napon baterije, a pošto je napon ispravljača stabilan i serijski otpor isti tj. nepromenljiv, struja punjenja će se smanjivati! Umesto otpornika treba spojiti (redno) spoj konstantne struje koji se sastoji od dva tranzistora i dva otpornika. On propušta stalnu struju kroz bateriju tokom celog punjenja. žak se može sklop proračunati tako da na kraju punjenja, kada napon pojedinih elemenata poraste na 1.4 V smanji struju na neku malu vrednost (1...3 mA). To zavisi i od napona ispravljača. (bacite oko na šemu u 'teki const.pcx) AD const.zip
maticne.ploce.183 sasa, -> #182, adulic
­ Ima problema. Ceo trik je u tome što se tokom punjenja povećava napon ­ baterije, a pošto je napon ispravljača stabilan i serijski otpor isti ­ tj. nepromenljiv, struja punjenja će se smanjivati! Nismo se razumeli, ali ovako, 7812 se spaja po svojoj šemi 1 - ulaz 2 - masa 3 - izlaz (pazite, pinovi su dati otprilike!!!) Otpornik se spaja između mase i izlaza i onda imamo situaciju da je konstantan napon 7812 (12V) i konstantan otpor (po ohmovom zakonu) proizvode konstantnu struju kroz otpor i kroz celu vezu 7812+R (struja koju samo 7812 kolo troši se zanemaruje) tj. kombinacija 7812+R pravi izvor konstantne struje koja iznosi 12/R! Ako sada spojis akumulator tako da izvor (sa grec-a) jedan kraj ide na kombinaciju 7812+R a drugi kraj na akumulator onda imas konstantnu struju kroz akumulator! ---------- IN | | OUT ---------| 7812 |------------ +IN | | | nereg. ---------- | I=12V/R | GND +---+ R=12 oma za I=1A | | | | | R | Snaga R je U x U/R gde je U u ovom | | | slučaju 12V tj. 144/R | +---+ | | +-----------------+ | | - - |------| + | | ---------| NiCd |---------------+ | |------| <----------+ I const Inače, za struje preko 1A treba staviti tranzistor snage ili još bolje uzeti neko drugo kolo (stabilizator) koje omogućava veće struje. Iako, sa ovim kolom, može se praktično dobiti konstantna struja do 800 mA (realno) što bi uz punjenje akumulatora u trajanju od 10h mogli podmiriti kapacitete do 8Ah Pozdrav, Sasa@nsd
maticne.ploce.184 ognjan, -> #182, adulic
>> > Punjač je "relativno" lako napraviti. Radi se o tome da se uzme >> > stabilizator napona od, recimo, 12V (7812) i da mu se nakači otpornik koji >> > definiše struju (po omovom zakonu). Tada se lepo u kolo nakači i baterija >> > i nema problema. >> Ima problema. Ceo trik je u tome što se tokom punjenja povećava napon >> baterije, a pošto je napon ispravljača stabilan i serijski otpor isti >> tj. nepromenljiv, struja punjenja će se smanjivati! Sve je to tako ako ne koristiš TRIK. Naime, stabilizatori napona mogu služiti i kao stabilizatori struje! Šema izgleda ovako : 1┌──────┐2 + ──────┤ 7805 ├───┐ Ustab └──┬───┘ │ Iconst = ────── │3 ┌┴┐ R │ │ │R │ └┬┘ └───────┴──── I const Formula ne vrijedi za jako male struje jer u nju nije uračunata struja koja teče preko zajedničkog izvoda (br. 3). Zato je i stabilnost u tom slučaju mnogo lošija. Gornje ograničenje jakosti struje zavisi od upotrebljenog stabilizatora, hladnjaka itd. ... Pozdrav, Ogy. P.S. Namučih se da to nacrtam uz pomoć ovih karaktera. Postoji li kakav programčić za to ?
maticne.ploce.185 sasa, -> #184, ognjan
­ Namučih se da to nacrtam uz pomoć ovih karaktera. ­ Postoji li kakav programčić za to ? Postoji, poslaću ga bulaji, radi karakter grafiku, ANSI grafiku i daje i nešto za BASIC (to nisam koristio) i zove se AOLA (Ansi Of Loa Angelese)
maticne.ploce.186 adulic,
│ Ako sada spojis akumulator tako da izvor (sa grec-a) jedan kraj ide na │ kombinaciju 7812+R a drugi kraj na akumulator onda imas konstantnu struju │ kroz akumulator! └─────── │ Sve je to tako ako ne koristiš TRIK. Naime, stabilizatori napona │ mogu služiti i kao stabilizatori struje! └─────── Stvarno, ovu shemu sam video pre par godina, ali mi se nije zadržala u memoriji :( Kako sam tako nešto mogao zaboraviti?! AD
maticne.ploce.187 bulaja, -> #185, sasa
││Namucih se da to nacrtam uz pomoc ovih karaktera. ││Postoji li kakav programcic za to ? │└─── │Postoji, poslacu ga bulaji, radi karakter grafiku, ANSI grafiku i daje i │nesto za BASIC (to nisam koristio) i zove se AOLA (Ansi Of Loa Angelese) └─── Eno ga u \ibmpc\editor, thanks na prilogu.
maticne.ploce.188 kvelkovski, -> #184, ognjan
>> Namucih se da to nacrtam uz pomoc ovih karaktera. >> Postoji li kakav programcic za to ? Postoji. Zove se 'The DRAW' i trebalo bi da ga ima na FENIX-u ili Tanjug-u. Kupe
maticne.ploce.189 bulaja, -> #188, kvelkovski
││Namucih se da to nacrtam uz pomoc ovih karaktera. ││Postoji li kakav programcic za to ? │└─── │Postoji. Zove se 'The DRAW' i trebalo bi da ga ima na FENIX-u ili │Tanjug-u. └─── A ima i AOLA, od pre neki dan u \ibmpc\editor. btw fenix vise ne postoji.
maticne.ploce.190 sasa, -> #187, bulaja
­ Eno ga u \ibmpc\editor, thanks na prilogu. Ma ništa, to je samo iz jednog u drugi direktorijum :)))
maticne.ploce.191 dperkovic,
Zdravo ! Prvi put se ukljucujem u neku konferenciju na sezamu (skoro sam nabavio modem) i hteo bih da pitam da li neko od iskusnijih zna cemu sluzi Quick mode koji se moze izabrati u setup-y (imam 386sx 16Mhz) i da li je potencijalno opasna? video sam u jednom umetku racunara(o maticnim plocama Dejana Veselinovica) da tamo ta opcija nije setovana pa molim za objasnjenje o njoj. takodje bi me interesovalo da li postoji neki program koji tacno odredjuje takt racunara (isprobao sam mnoge i na mojih 16Mhz idu od 19 do 26Mhz) ? unapred hvala !
maticne.ploce.192 dejanr, -> #191, dperkovic
>> takodje bi me interesovalo da li postoji neki program koji tacno >> odredjuje takt racunara (isprobao sam mnoge i na mojih 16Mhz idu >> od 19 do 26Mhz) ? Probaj HI uz poruku 11.298, takođe norton 6.0 SYSINFO.
maticne.ploce.193 zkehler, -> #191, dperkovic
Ŕ takodje bi me interesovalo da li postoji neki program koji tacno odredjuje Ŕ takt racunara (isprobao sam mnoge i na mojih 16Mhz idu od 19 do 26Mhz) ? Jedno je program za "merenje" takta, a drugo razni programi tipa Landmark, MIPS i slično. Programi Landmark tipa određuju brzinu računara relativno, u odnosu na neki tip usvojen za jednicu mere. Taj bazni tip je obično stari, originalni IBM PC XT (takt 4.77MHz) ili IBM PC AT (takt 6MHz). Cifra koju pokaže Landmark test pokazuje na kojoj bi brzini trebalo da radi bazni tip a da bio jednako brz kao i testirani rčunar. U ovaj tip spadaju Landmark, SI (SysInfo) iz Norton paketa, SYSINFO iz PC Tools 7.0 paketa, etc. Programi tipa MIPS mere brzinu izvršavanja specifičnog seta rutina na posmatranim mašinama. To je obično gomila floating point operacija, integer operacija, pomeranja blokova memorije i slično. Program za određivanje takta bi *trebalo* da odredi takt na kome procesor stvarno radi. Landmark u novoj verziji pokaže i ovu veličinu. Uzgred, najveća glupost je videti kako prodavac reklamira računar rezultatima na Landmark-u 0.99, a mašina je 386 ili 486 (Landmark glavi na tim mašinama). Još je veći biser kada prodavac displej podesi da pokazuje navodni Landmark rezultat, a ne realnu brzinu procesora. ZK
maticne.ploce.194 dperkovic, -> #192, dejanr
>> probaj HI ... ovaj program sam vec probao i daje dva netacna podatka : 1. kaze da je takt 20Mhz 2.H kaze da postoje 2 stanja cekanja a moj racunar radi na 16 Mhz sa 0 (ili tacnije < 1) stanjem cekanja.
maticne.ploce.195 dperkovic, -> #193, zkehler
u vezi Landmarka mogu da kazem da sam znao (jer to tamo tako i pise) da je to relativan takt. Ali ako program napise da se radi o 386 kompjuteru (a mislim da to tako pise i u najnovijem landmarku) koji radi na npr. 20 ili 25 Mhz za pretpostaviti je da tu nije u pitanju relativni takt (a posto je pogresna vrednost u pitanju ocigledno da ipak jeste relativan).
maticne.ploce.196 zkehler, -> #195, dperkovic
Ŕ u vezi Landmarka mogu da kazem da sam znao (jer to tamo tako i pise) da je Ŕ to relativan takt. Ali ako program napise da se radi o 386 kompjuteru (a Ŕ mislim da to tako pise i u najnovijem landmarku) koji radi na npr. 20 ili Ŕ 25 Mhz za pretpostaviti je da tu nije u pitanju relativni takt (a posto je Ŕ pogresna vrednost u pitanju ocigledno da ipak jeste relativan). Pišem o Landmark-u v.2.0: U gornjem levom delu ekrana ispiše se vrsta procesora, takt na kome radi i tip koprocesora (ako je instaliran), kao i tip grafičke karte; U donjem delu ekrana je *relativna* mera brzine, u odnosu na IBM PC AT (takt 6MHz); Boja pozadine menja se u zavisnosti od tipa procesora; Landmark v2.0 meri brzinu i 486 procesora, gde je verzija 0.99 uvek glavila. Ukratko, novi Landmark pokazuje i apsolutni takt procesora. Što se tiče tačnost, po šacometrijskim metodama rekao bih da daje OK rezultate. ZK P.S. Prilažem Landmark 2.0 (ne znam da li je PD/shareware)
maticne.ploce.197 ivujanic, -> #191, dperkovic
> takodje bi me interesovalo da li postoji neki program koji tacno odredjuje > takt racunara (isprobao sam mnoge i na mojih 16Mhz idu od 19 do 26Mhz) ? Nemoj te podatke koje daje na primer Landmark test mešati sa stvarnim taktom računara. Ako malo bolje pročitaš, tamo piše nešto u stilu da se vaš računar po performansama ponaša KAO klasičan IBM AT na xx MHz. E sad, priča zašto ta razlika u performansama nije baš puko množenje takta je malo prekompleksna i ne verujem da ti je bitna. Osim onih programa koje ti je preporučio dejanr, probaj recimo i atperf ili Checkit. Ivica
maticne.ploce.198 maleksic,
Eh, kad smo vec kod tih landmarka i taktova.. Jedna mala napomena: procesor 386 je uglavnom nesto sporiji od procesora 286 kada rade na istom kloku. U protected modu i kad se koriste 32-bitne instrukcije malo se menjaju stvari, ali ostaje cinjenica da je 386 jedan jako trapav procesor. Za utjehu, 68020 je jos trapaviji ;>>>>
maticne.ploce.199 dusan, -> #198, maleksic
eh eh sa čim si ti našao da porediš 386? sa 68020. Što nisi reko 68030 pa da se pokrijete ušima. A da si slučajno spomenuo 68040, mislim da bi oni koji imaju 486 odma bacili svoje mašine kroz prozor.
maticne.ploce.200 bulaja, -> #196, zkehler
│P.S. Prilazem Landmark 2.0 (ne znam da li je PD/shareware) └─── Nije! Deleted.
maticne.ploce.201 zkehler, -> #200, bulaja
Ŕ│ P.S. Prilazem Landmark 2.0 (ne znam da li je PD/shareware) Ŕ └─── Ŕ Nije! Deleted. OK, žao mi je (ipak sam pokušao ;)). ZK
maticne.ploce.203 macak, -> #200, bulaja
>>P.S. Prilazem Landmark 2.0 (ne znam da li je... > Nije!Deleted. Deleted,but LATE! (ako se nadate da cu da ga vratim,grrrrdno se varate :)))))) !)
maticne.ploce.204 dperkovic, -> #197, ivujanic
>... Ako malo bolje procitas , tamo pise nesto u stilu da se vas racunar po perfomansama ponasa KAO klasican IBM AT na xx MHZ. ... H E pa Landmark 2.0 kaze i to ali i u levom gornjem uglu procesor i stvarni takt. u mom slucahu kaze da ide na 19.97 MHZ a da radi na 25.41 MHZ kao IBM AT. Sto se tice Checkit-a , on mi kaze kao i SI iz norton utilities 5.0 da je takt 20 MHZ. H Ako vec nijedan program ne moze da izmeri taj takt da li je moguce iz setup-a podici nekako takt po cenu vlastitog rizika ? DejanP
maticne.ploce.205 dejanr, -> #204, dperkovic
>> Ako vec nijedan program ne moze da izmeri taj takt da li je moguce iz >> setup-a podici nekako takt po cenu vlastitog rizika ? Ne u setup-u, ali se može staviti brži kristal. Radili to mnogi, ali dobici (recimo 5 MHz više, 10 MHz bi retko koji procesor izdržao) su retko vredni truda.