PCPROG.5

05 Jan 1995 - 02 Oct 1995

Topics

  1. algoritmi (106)
  2. comment (2)
  3. ms.dos (27)
  4. windows (332)
  5. asembler (203)
  6. basic (228)
  7. jezici (126)
  8. pascal (1085)
  9. cccc (546)
  10. cpp (117)
  11. clipper (1048)
  12. baze.podataka (194)
  13. fox (231)
  14. cavo (192)
  15. razno (593)

Messages - razno

razno.418 kriss,
Koliko ste dobri hakeri ... :) Uz poruku je Hacker Test sa mnoooogo pitanja. :) hacktst3.zip
razno.419 d.petrovic, -> #413, sobrenovic
> 2. Ako se radi o IDE ili SCSI disku oni imaju > hardverski odredjen ser. broj > > 3. Kako da detektujem IDE ili SCSI disk? Imaš DUGIDE negde na Sezamu (i source), samo što je pisan za "neki tamo C", treba ga preraditi za MS C
razno.420 nikac, -> #402, nemko
>■ Ako se nevaram ICO je samo mala modifikacija BMP-a i tu >■ ne bi trebalo da bude problema. Da ali sta je onda izbaceno iz zaglavlja (celo?). Mislim, da li i .ico mogu biti u razlicitom broju boja ili su sve u 32x32x16boja. Ako je tako onda ide samo paleta pa slika?
razno.421 vgenije,
HI Pre nekog vremena presao sam na clipper ali me je razocarao sto se konfornosti tice jer sam presao sa pascala na clipper(znate sve ono da compajliram iz dosa,da startujem iz dosa) ocu reci nema onu iontegraciju kao pascal.Koji mi program preporucujete koji je konforniji od clippera a isto je mocan sa bazama podataka,ocu reci cenjen je u svetu posto za 6-7 meseci odlazim na NZ pa mi mozda zatreba. Ovo pitam posto sam cuo da je clipper najbolje placen jezik u svetu... hvala unapred!!
razno.422 nemko, -> #420, nikac
)>- Da ali sta je onda izbaceno iz zaglavlja (celo?). Mislim, da )>- li i .ico mogu biti u razlicitom broju boja ili su sve u )>- 32x32x16boja. Ako je tako onda ide samo paleta pa slika? Uzmi neke ikone, i snimi ih kao bmp velicine 32*32*16. Pa uporedi sve sa istim *.ico. Ili jos bolje u Resource Workshop-u napravi neku primitivnu ikonu (celo polje uokvireno) i analiziraj). Ja mislim da ikone idu u 32*32*256 formatu ali se u vecini aplikacija koristi 16 boja.
razno.423 vlador,
Ne znam u koju konferenciju da se obratim... Učenik-maturant kao matuski rad napravi program koji će njegova škola koristiti dan-dva. Kakva prava na taj program on ima? žije je taj program vlasništvo? Nikakvih (novčanih) nadoknada _nije_ bilo. Recimo da između učenika i direktora škole postoji (moralni) ugovor. Da li škola ima pravo da posle tih "dan-dva" program uzme u svoje vlasništvo i sa njim dalje manipuliše? Napominjem da je učenik jedini i pravi autor programa, i da osim njega niko (pa ni profesori) nije učstvovao u tome. Možda bih mogao i da se ogrebem. ;)
razno.424 d.petrovic, -> #421, vgenije
> Pre nekog vremena presao sam na clipper ali me je razocarao sto > se konfornosti tice jer sam presao sa pascala na clipper(znate > sve ono da compajliram iz dosa,da startujem iz dosa) ocu reci > nema onu iontegraciju kao pascal.Koji mi program preporucujete A jesi ti probao RMAKE ?
razno.425 dejanr, -> #423, vlador
>> Učenik-maturant kao matuski rad napravi program koji će njegova škola >> koristiti dan-dva. Kakva prava na taj program on ima? žije je taj >> program vlasništvo? Nikakvih (novčanih) nadoknada _nije_ bilo. Nisam pravnik, tako da je ovo što sledi čisto nagađanje po analogiji, ako neko zna preciznije neka kaže. Znam da su u mnogim školama "oduvek" skupljali najbolje sastave učenika i objavljivali ih u nekim školskim zbornicima, knjigama koje izlaze o jubilejima itd. Naravno, nije to niko tim učenicima plaćao, mada sa druge strane i te knjige su prodavane ne da se zaradi novac, nego da se pokriju troškovi štampe. Dakle, reklo bi se da tu postoji neko gledište da je učenik za ono što je radio tokom nastave "plaćen" time što je dobio diplomu. Mada, sa druge strane, nije čest slučaj da je tu nastalo nešto što ima značajniju komercijalnu vrednost.
razno.426 vlador, -> #425, dejanr
> Dakle, reklo bi se da tu postoji neko gledište da je učenik za ono što > je radio tokom nastave "plaćen" time što je dobio diplomu. Mada, sa druge Ne znam da li smo se shvatili: ja sam rekao da imam neku vrstu moralnog ugovora sa njima. 'Ajde da kažem konkretno o čemu se radi. Ove godine se u mojoj školi održava takmičenje i bilo je potrebno napraviti program kojim će se obrađivati podaci. Obrađivanje nije ono standardno: sortiranje po poenima i kvit, jer je predviđeno šifriranje takmičara, 3 kategorije takmičara sa po dve vrste bodova (takmićenje je iz saobraćaja, i u pitanju su poeni iz testa i praktičnog dela (vožnje), koji se kod različitih kategorija različito tumače ako dva takmičara imaju isti broj bodova) i sl. Podaci su morali da budu unešeni brzo, a rezultati da budu gotovi odmah. Da ne ulazim u to... ;) Meni je ponuđeno da kao maturski rad radim taj program, jer je njima to potrebno, a ja svakako moram nešto da uradim. Ja sam se složio. Osim programa, tu je uključena i da_tako_kažem tehnička obrada: štampanje biltena, dizajniranje naslovne stranice, crtanje i štampanje poligona za vožnju i nekih dodatnih stvari. A dodatnih stvari je bilo dosta, iako to nisam odmah znao. Sve je to prošlo bez problema. Problem je nastao kada mi je pre neki dan direktor rekao da bih ja trebao snimiti program na disketu pa će on to poslati u ministarstvo za sledeća takmičenja. Ja se _tek_ sa ovim ne bih tek tako složio. Imam li pravo na _TO_ (neslaganje)?
razno.427 drpr, -> #426, vlador
-> mi je pre neki dan direktor rekao da bih ja trebao snimiti -> program na disketu pa će on to poslati u ministarstvo za -> sledeća takmičenja. Ja se _tek_ sa ovim ne bih tek tako -> složio. Imam li pravo na _TO_ (neslaganje)? Izgleda da si sklopio dil sa đavolom :( Ti imas pravo na sve ali takođe ako ne uradiš kako traže oni imaju pravo da te nateraju da praviš novi maturski i da te pri tome unerede. E sad ta ocena i diploma ništa ne znače ako planiraš da studiraš, koliko ja znam, pa ako si spreman da pokažeš zube samo napred ali znaj da imaju u rukama alatke ako ne da ti uzmu program onda da te dobrano "oznoje" oko maturskog. cope
razno.428 spantic, -> #426, vlador
> disketu pa će on to poslati u ministarstvo za sledeća takmičenja. Ja se > _tek_ sa ovim ne bih tek tako složio. Imam li pravo na _TO_ (neslaganje)? Sve zavisi od vašeg konkretnog dogovora. Po tvome izlaganju, barem kako ja vidim stvari, ti si radio projekat za školu i to za specifičan posao. U takvim situacijama je to obično njihovo vlasništvo, ali pošto po tebi nije bilo reči da taj program ide drugima pokušaj da razgovaraš sa direktorom. U svakom slučaju isplati se da ministartstvo dobije program sa tvojim podacima na svakom mestu, jer ti je to dobra reklama ako se program bude koristio. Što naravno ne znači da ne trebaš da pokušaš da odmah dobiješ opipljive koristi ;) samo kažem da možda nije uvek najbolje da suviše insistiraš.
razno.429 mileusna, -> #424, d.petrovic
>> A jesi ti probao RMAKE ? Valjda se mislilo na razne menije, opcije i slično, ono što dolazi uz Clipper 5.3 ako se ne varam.
razno.430 mileusna, -> #426, vlador
>> nisam odmah znao. Sve je to prošlo bez problema. Problem je nastao >> kada mi je pre neki dan direktor rekao da bih ja trebao snimiti >> program na disketu pa će on to poslati u ministarstvo za sledeća >> takmičenja. Ja se _tek_ sa ovim ne bih tek tako složio. Imam li >> pravo na _TO_ (neslaganje)? Ja bih ti dao za pravo, mada, kad malo bolje ramislim maturski radovi i ostaju u školi, jel tako beše? (nisam siguran, to me čeka tek sledeće godine) Svašta učenici rade za svoje škole, pa opet, nikom se ništa ne plaća (priprema priredbi, razni tehnički radovi, sportske aktivnosti, itd.). Mislim da i tvoj maturski rad spada u tu kategoriju, i da kao takav ipak pripada školi. E, sad, malo je diskutablino da li škola može da ga prosledi ministrastvu (proda?) i sa njime dalje rukovodi kako hoće i gde hoće, ali ipak, ti si u podređenom položaju. Da sam na tvom mestu, verovatno bih, velikim slovima na uvodnom ekranu turio svoje ime i adresu da stoje 5 sekundi, pa bih bar tako imao neke koristi od svega, a na $ bih ipak zaboravio. :)
razno.431 nlazic, -> #423, vlador
:> Učenik-maturant kao matuski rad napravi program koji će njegova :> škola koristiti dan-dva. Kakva prava na taj program on ima? žije je :> taj program vlasništvo? Nikakvih (novčanih) nadoknada _nije_ bilo. Poput dejanr-a, ni ja se ne razumem u pravničke zavrzlame, ali imam nekih iskustava sa ovim stvarima. Naime, ja sam pre par godina bio u istoj/sličnoj situaciji. Napisao sam program za diplomski rad koji je imao potencijalnu vrednost na tržištu. Međutim ni u jednom trenutku se nisam dvoumio ko polaže prava na njega, a evo i zašto: 1. Program kao takav je, da bi izašao na tržište, morao biti malo doteran, pri čemu se to doterivanje sastojalo kako u promeni korisničkog interfeja, tako i u dodavanju novih funkcionalnih celina. Iz svega je proizašao potpuno nov program, koji je od stare verzije nasledio možda polovinu koda. 2. Škola (u početku) nije uopšte bila zainteresovana za njega, jer je par godina ranije kupila od Nemaca neki mnogo skup softver koji je u principu radio isto što i moj program. Učenici su, međutim, uveliko počeli da i rade sa mojim programom, tako da ga škola sada koristi u nastavi. Ja sam to saznao od jednog dečka iz komšiluka koji ide u istu školu! 3. Škola (ne bih pominjao naziv) organizuje i veliki broj kurseva za obuku za rad sa nekim programima (MS DOS, AutoCAD, MS Windows, MS Word i td.). Mislim da ne treba ni napominjati da je sav navedeni softver nabavljen "na divlje", bez ikakve registracije i slično, iako se sa njime ostvaruje profit. Iz svega zaključujem da škola ne može da polaže nikakva prava na moj program, koji sam ja kasnije ponudio i drugim školama u zemlji od kojih su ga mnoge i kupile i koriste ga u nastavi (to mu i jeste osnovna namena). Sa druge strane ni ja nisam od škole tražio nikakvu nadoknadu za njegovo korišćenje, jer sam u toku njegovog pisanja koristio školske resurse, tako da je na neki način i ona učestvovala u njegovom nastajanju. Sve u svemu, čist račun = duga ljubav :) Pozdrav, :) Nebojša :)
razno.432 madamovic, -> #423, vlador
> Možda bih mogao i da se ogrebem. ;) P.S. Trebao si kulturno da napraviš da se zaglavljuje posle 500 starta, i ogrebo bi se ;)... Da fino ispiše : FATAL ERROR, CONTACT TO ME... :)
razno.433 dr.grba, -> #425, dejanr
>> Dakle, reklo bi se da tu postoji neko gledište da je učenik za ono što >> je radio tokom nastave "plaćen" time što je dobio diplomu. Mada, sa druge >> strane, nije čest slučaj da je tu nastalo nešto što ima značajniju >> komercijalnu vrednost. Trebalo bi saznati da li Bill Gates uzima kakvu tantijemu za onaj program za raspored časova koji, kažu, i danas koriste u njegovom koledžu... (:
razno.434 kenza, -> #421, vgenije
(;> kao pascal.Koji mi program preporucujete koji je konforniji od clippera (;> a isto je mocan sa bazama podataka,ocu reci cenjen je u svetu posto za (;> 6-7 meseci odlazim na NZ pa mi mozda zatreba. ..i jos da je konforniji shto se tice izrade programa,ocu rechi da ne mora sve da mu se kaze, nego sam ponesto da uradi, posto je na NZ-u visoka temperatura pa da se ne preznojim.... ;)))
razno.435 sbrk, -> #427, drpr
>> pa će on to poslati u ministarstvo za >> -> sledeća takmičenja. Ja se _tek_ sa ovim ne bih tek tako >> -> složio. Imam li pravo na _TO_ (neslaganje)? Moj savet ti je da se bezpogovorno složiš sa tom varijantom, da im daš program, samo pre toga napravi par izmena u njemu: nešto u smislu da radi samo mesec dana i to kao demo verzija koja neprestano neglašava da je progam demo i da za pravu verziju treba narušiti program na toj i toj adresi itd. Ti ćeš lepo završiti maturu bez problema sa te strane a možda ćeš kasnije nešto i zaraditi.
razno.436 mdrazic, -> #429, mileusna
>>> A jesi ti probao RMAKE ? > > Valjda se mislilo na razne menije, opcije i slično, ono što dolazi uz > Clipper 5.3 ako se ne varam. U Turbo Pascal-u (recimo) imaš menije, opcije i slično i ... dok pišeš program, a da napraviš takav user interface da bude baš u tom tvom programu, ide malo teže. U Clipperu (pozivanjem rmake) nemaš te menije, opcije i slično, ali ih zato u tvojoj aplikaciji ima na pretek i lako se generišu. :) Milan
razno.437 kdrazan,
Pitanje je skrojz laičko, no treba mi ko lebac: Jel' ima ko ljubazan da objasni .SYS fajlove (kako se kreiraju, struktura itd....) gpa#aH. P.S. Još jedno pitanje: koliko na HD-u zauzima prostora samo informacija o prisutnosti fajla. Naime NC mi prijavljuje da dir zauzima 50 Mb-a, a kad sam ga skinuo (imao je gomilu fajlova) imao sam 60 Mb-a više???? Da li je o ovome bilo negdje riječi ? P.S.S. Izvinite na smetnji :))
razno.438 madamov, -> #437, kdrazan
> dir zauzima 50 Mb-a, a kad sam ga skinuo (imao je gomilu fajlova) > imao sam 60 Mb-a više???? 50 Mb je zbir dužina svih fajlova u direktorijumu, dok je 60 Mb koliko su stvarno ti fajlovi uzeli od diska. Fajl od 1 bajta će ti uzeti jedan klaster na disku. Što veći disk, to je veći i klaster.
razno.439 nemko, -> #437, kdrazan
)>- Koliko na HD-u zauzima prostora samo nformacija o prisutnosti fajla. )>- Da li je o ovome bilo negdje riječi ? Nije problem u informaciji o prisutnosti fajla na disku, vec u podeli diska na klastere. Ako znas sta su oni preskoci sledeci pasus. Ako ne baci pogled. Disk je izdeljen na elementarne blokove fiksne velicine (diskete 1kb, hard disk od 170MB na 4mb) koji se zovu klasteri. Fajl se snima u slobodne klastere pri cemu se belezi u koje i kojim redosledom je sniman. Podaci o tome se nalaze u fat-ovima. Sada posmatraj snimanje u klastere. Ako je duzina fajla razlicita od N*4kb (recimo za gore navedeni disk), pri cemu je N neki ceo broj, tada je zadnji klaster nepopunjen do kraja. Na nacin kako dos organizuje podatke na disku ovaj prostor je prakticno neiskoriscen. (Osim sto poneki virusi vole da ga koriste :)))!!!) Posto su fajlovi uglavnom 'slucajne' duzine u proseku ostaje po pola klastera prazno, dakle oko 2kb po fajlu. Tvojih 10MB podeljenno sa 2kb daje otprilike 5120 fajlova. Posto kazes da je dir saopstavao da ima oko 50Mb fajlovi su bili dugacki oko 10kb. Ko zna sta je bilo u njima. :))) Nadam se da sam ti pojasnio 'misteriju' :)).
razno.440 kriss, -> #437, kdrazan
˙˙ Jel' ima ko ljubazan da objasni .SYS fajlove (kako se ˙˙ kreiraju, struktura itd....) Nisam baš ljubazan, ;) ali kad već znam ... :) Slični su COM fajlovima, sa specifičnih header-om. Pisao je o njima u Računarima 78 (januar '92) Zoran čivotić, strana 43, naziv teksta 'Na softverski pogon'. U svakom slučaju, u dir-u RSOFT (mislim da je disk S:) imaš sors device drajvera koga je Zoran tom prilikom napisao, pa ako ne nađeš pomenute Računare, skini ga i prouči. Nadam se da je odgovor precizan. :)
razno.441 maksa, -> #437, kdrazan
>> Jel' ima ko ljubazan da objasni .SYS fajlove (kako se >> kreiraju, struktura itd....) Računari 78, Zoran čivotić, device driveri.
razno.442 vlador, -> #428, spantic
> opipljive koristi ;) samo kažem da možda nije uvek najbolje da suviše > insistiraš. Pazite, ja ne insistiram previše. :) Nisam se "posvađao" sa direktorima (da, da, generalni i pomoćnik:), niti oni imaju nameru da se svađaju sa mnom, i mislim da će se me razumeti ako budem branio svoja prava, ako ih imam naravno. :) Izgleda da će ipak ostati ono sa demo verzijom (trenutno je program tako napravljen). I na ekranu svo vreme piše da je u pitanju maturski rad toga_i_toga, da je napravljen za školu tu_i_tu, za takmičenje to_i_to. Skoro sve to se izdaje i na izveštaju. Tako da bez moje intervencije nema šanse da se koristi na drugom mestu u drugo vreme.
razno.443 vlador, -> #431, nlazic
> nadoknadu za njegovo korišćenje, jer sam u toku njegovog pisanja > koristio školske resurse, tako da je na neki način i ona učestvovala u Ja za pisanje nisam koristio školske resurse već isključivo svoje, ali to ne menja stvar: nemam nameru da sad njima uvalim pa da kažem "ako mi ne platite odmah xxxx d ima da pobrišem sve podatke koji za 15 min treba da budu odštampani". :) Toliko đubre nisam... Nego, da vam svima zahvalim na pomoći. Neke stvari sam odlučio, a to je da ću razgovarati sa direktorima, eventualno izmeniti program tako da bude univerzalniji, eventualno deliti takav program uz svoje podatke, naravno (da vidite screen saver;)... Sve zavisi od rezultata razgovora. Javiću vam šta je bilo ako se ovo pitanje bude naknadno povlačilo.
razno.444 kriss,
Citirana poruka se nalazi u konferenciji PCPRESS, poruka 7.492. ˙˙ Za mene licno ce programiranje zauvek ostati jedan od ˙˙ najkreativnijih poslova i trudim se koliko je to moguce u ovo ˙˙ vreme da ne potpadnem pod 'sluzbu' sve visim i visim ˙˙ programskim jezicima koji programerski zanat pocinju da svode ˙˙ na fizicki posao. Baš nešto danas pričah sa jednim čovekom koji se bavi elektronikom, pa smo zašli i malo u 'filozofsku' raspravu o tome kako će se uskoro sve ugrađivati u hibridne čipove. Više neće postojati ono brdo otpornika, kondenzatora, tranzistora, 'gusto pakovanih' na minijaturnoj ploči punoj prašine (patetično, zar ne? ;), već samo jedan ili par suvih čipova na standardnoj ploči, na koju će se slično PC-ju dodavati neke minijaturne kartice. Možda će postojati svega par takvih ploča koje će raditi sve, i biti predviđene za sve - TV, video aparate, kasetofone, a razlika će biti samo u rasporedu, količini i tipu mini kartica. Kada se nešto pokvari, hop do radnje, baciš staro, kupiš novo, i postao si majstor. A mi (i dalje pod nepravednim, ničim izazvanim blabla) sankcijama, sa samo jednom 'glavnom' pločom, koju po potrebi šetamo od TV-a do kasetofona. :)) Biće to doba televizora na sklapanje. :( Kakve ovo veze ima sa programiranjem? Indirektne - baš me zanima kada će se asembler izučavati samo kao 'bilo nekad' u školama, i kada će u čipovima biti, recimo C ili neki drugi hibrid svega najboljeg svih programskih jezika. Tadašnja deca će verovatno praviti programe govorom, i bolji programer će imati samo malo više mašte. :( Na svu sreću, još uvek ne mogu da zamislim hakere sa naočarima ;) koji će se kur*iti jer će znati da rade sa daavno prevaziđenim objektima. :(( Naravno, njihovi programi će biti brži jer će direktno pristupati 3D kontroleru. ;( Kako li će tek samo čudno (smešno) izgledati tada stari časopisi, koji pominju neke drajvere za tastaturu ili viruse pisane u asembleru. A tek ne mogu da zamislim Mikelanđela, revision 12, sa dialog box-ovima, kliktanjem i sličnim GUI zezancijama. Naravno, ovako možemo do sutra, ali baš me zanima da li još neko misli slično. Onog ko bude bio najbliži častimo kroz nekih 5 ili 10 godina, ako ne i pre. :)) Ako neko misli da je sve ovo samo utopija, ili da je još daleko, neka se malo probudi - već je P6 taj koji, kako kaže Dejan ili Intel, jedan CISC procesor u kome bije RISC srce.
razno.445 dr.grba, -> #444, kriss
>> Naravno, ovako možemo do sutra, ali baš me zanima da li još neko misli >> slično. Onog ko bude bio najbliži častimo kroz nekih 5 ili 10 godina, >> ako ne i pre. :)) Sve ovo će biti ostvarljivo kad humanizam nadvlada ekonomiju, znači malo sutra. Ili - druga verovatnoća je da takva tehnologija čvrsto zauzme svoje mesto u primeni, pa da počne polako da krcka postojeću industriju. A za tako nešto deset godina nije dovoljno.
razno.446 spantic, -> #442, vlador
> Skoro sve to se izdaje i na izveštaju. Tako da bez moje intervencije > nema šanse da se koristi na drugom mestu u drugo vreme. Onda nemaš problema :) Tako i ostavi.
razno.447 kdrazan,
Fala lepoj za .SYS i clustere svima :)))) gpa#aH.
razno.448 vlador, -> #446, spantic
> Onda nemaš problema :) Tako i ostavi. Eeee, al' fazon je u tome što su mi naglasili (dobro de, spomenuli) da će se program koristiti idućih godina. :) Ako ja to znam (kao što znam) i opet sa predumišljajem onemogućim to, onda nije velika razlika između te varijante i onoga "NE" iz cuga odmah. Je l' tako? A imam i mlađeg brata u istoj školi. :)
razno.449 bceklic,
RE: PC.PRESS Wizard > Ne verujem da cemo se sloziti oko ovoga posto sam stekao utisak > da ti razmisljas na tipican hakerski i straight-programerski > nacin i da upravo uzivas u onim poslovima koje sam ja u > prethodnom pasusu naveo kao nepotrebne i kao visak. No, hvala > bogu, sistemski programeri ce uvek morati da postoje i uvek ce Jedan od osnovnih nedostataka prepiske putem elektronske poste je nemogucnost jasnog izrazavanja i razumevanja izmedju onih koji tu postu razmenjuju. Bas zbog toga (a i zbog toga sto mi je zbog obaveza vrlo cesto potreban dan od 48 sati) veoma retko pisem poruke i obicno se trudim da budu sto krace... Nisam haker-manijak niti zadrti programer ;) Programiranje je samo jedan segment mog zivota koji sam oduvek smatrao nekom vrstom umetnosti. Kreativnost u programiranju se ogleda u mogucnosti resavanja jednog istog problema na hiljadu ili vise nacina. Svaki od njih nosi sa sobom i odgovarajucu inteligenciju i mastu programera. Na taj nacin programer moze da se izrazi bas kao sto to rade priznati umetnici slikari,muzicari itd.. Kao sto rekoh u prethodnoj poruci novi programski jezici sve vise gube na ovom polju a dobijaju na funkcionalnosti (to je onaj deo na kome si najvise insistirao i koji tebi odgovara). Citava rasprava o tome da li je programiranje umetnost ili ne i nema nekog smisla a izneti stavovi (nasi ili bilo koji drugi) ne mogu postati opsta pravila vec su subjektivna stvar pojedinca. Pozdrav!
razno.450 nlazic, -> #444, kriss
:> Ako neko misli da je sve ovo samo utopija, ili da je još daleko, neka :> se malo probudi - već je P6 taj koji, kako kaže Dejan ili Intel, jedan :> CISC procesor u kome bije RISC srce. Nije to utopija, ali daleko jeste, bar što se tiče prosečnih korisnika. Razlog: money, money, money,............................... Kada bi recimo Bili ;) napravio tako nešto sada (to "sada" kod njega znači već sutra, a u najgorem slučaju kroz 10 godina ;)) od koga bi kupio pare za budževine poput Windows-a, Basic-a i ostalog? Isto važi i za IBM, Intel, Apple i ostalu braću. Što se tiče Intela i P6, slično su govorili i za Pentium, kad ono, ne ume da podeli dva broja ;). :> asembleru. A tek ne mogu da zamislim Mikelanđela, revision 12, sa :> dialog box-ovima, kliktanjem i sličnim GUI zezancijama. A za desetak godina možda izađe i Windows 95. ;) Pozdrav, :) Nebojša :) P.S. Nadam se da u poruci nema previše onog ;). :-)
razno.451 maksa, -> #450, nlazic
>> kupio pare za budževine poput Windows-a, Basic-a i ostalog? >> Isto važi i za IBM, Intel, Apple i ostalu brću. Apple malo iskače iz ovog spiska hohštaplera ;). Ko je video System 7.5 na nekoj Quadri je svestan da su svi postojeći (i onaj predstojeći, što će šatro da izađe u avgustu ;) PC OS-ovi bar 3 godine iza njega
razno.452 vcalic, -> #451, maksa
>> Apple malo iskače iz ovog spiska hohštaplera ;). Ko je video >> System 7.5 na nekoj Quadri je svestan da su svi postojeći (i >> onaj predstojeći, što će šatro da izađe u avgustu ;) PC OS-ovi >> bar 3 godine iza njega Samo mi reci dve stvari u vezi istog. Jel' objektan i jel' ima preemptive multitasking? ;)) Ako nisu oba uslova ispunjena, molim da ne bogohuliš ;))) Vlada
razno.453 kriss, -> #450, nlazic
˙˙ Nije to utopija, ali daleko jeste, bar što se tiče prosečnih ˙˙ korisnika. Razlog: money, money, Hm, sigurno je da ne znam ono što svi koji imaju to što si pomenuo, ili bar manipulišu sa njim (što se svodi na isto), ali ne vidim zašto bi bilo daleko - pa spektrumi pre 15 godina su imali čip (doduše ROM) sa bejzikom - zašto se to sada ne bi ugradio u čipove? Zauzme se jedan interapt ili slično, i kad program treba da radi u drugom modu, samo 'presvičuje' mašinu i divno. Onda asembler postaje (recimo) C, a procedure i funkcije u C-u, pa čak i objekti naredbe nekog budućeg višeg programskog jezika. Sve je dakle, pomereno za lestvicu naviše. A ASM ostane još neko vreme - zbog kompatibilnosti ... Naravno, vreme će pokazati ko je u pravu. :) ˙˙ za budževine poput Windows-a, Basic-a i ostalog? Isto važi i Eh, pokupile bi se pare, pa koliko znam i taj Win je pisan u C-u. E sad samo ugradimo taj C u čip, i sve proradi brže ...
razno.454 maksa, -> #452, vcalic
>> Samo mi reci dve stvari u vezi istog. Jel' objektan i jel' ima >> preemptive multitasking? ;)) Ne znam definiciju OO OS-a, ali prema onom što sam video - kanda jeste. Preemptive multitasking nema. Mogu da se pokrenu par aplikacija u isto vreme koje preko lokalnih/globalnih clipboard-a razmenjuju podatke. Ostatak, odn. sve ostalo je nezamislivo za Windows luzere, tj. oni ni ne razmišljaju u tim kategorijama. ;) Kad sam posle zvirnuo u moje Windowse, osećao sam se kao da gledam demo verziju. ;) PS Može biti i da je šoku malo doprinela i razlika između 20 i 14 inča. ;)
razno.455 nlazic, -> #453, kriss
:> Eh, pokupile bi se pare, pa koliko znam i taj Win je pisan u C-u. E :> sad samo ugradimo taj C u čip, i sve proradi brže ... Naravno da je moguće uraditi to o čemu govoriš, i to čak u bliskoj budućnosti. Ali koliko će "smešnih" i "trivijalnih" bug-ova poput onog pentiumskog imati ti procesori? (šala mala :-) ) Pozdrav, :) Nebojša :)
razno.456 vcalic, -> #454, maksa
>> Ostatak, odn. sve ostalo je nezamislivo za Windows luzere, tj. oni ni >> ne razmišljaju u tim kategorijama. ;) Onomad se špekulisalo kako postoji mogućnost da se pojavi System7, dakle prethodna verzija, i za Intel-ove platforme. Zna li neko, ima li još govora o tome? E, da, još jedno pitanje za Mac poznavaoce. Negde pročitah kako je grafički deo Mac-ovog OS-a baziran na XWindows-u. Jel' to tačno? Vlada
razno.457 oper, -> #453, kriss
>> ... >> tome kako će se uskoro sve ugrađivati u hibridne čipove. Više >> neće postojati ono brdo otpornika, kondenzatora, tranzistora, >> 'gusto pakovanih' na minijaturnoj ploči punoj prašine Što se tiče integracije i standardizacije - to će sigurno da se dešava, tj. stvari će se kretati u pravcu 'crnih kutija', baš kao što se i do sada dešavalo. Nekada su kao memorije korišćeni 'magnetni doboši', ma šta to bilo, a sad i keš trpaju na procesor i niko se ne žali. Kakve ovo veze ima sa programiranjem? Indirektne - nadam se da će i u programiranju doći do procesa koji su elektoničari već priveli kraju. Na poslu svakodnevno vidim koleze elektroničare koji samo smišljaju kako da povežu integralce koje je neko već napravio i ne misle jel' to neki .tpu ili .obj ili .rdd format. Oni sigurno znaju da će intelov procesor raditi sa motorolinim AD konvertorom i simensovom memorijom. Ljudi su si smislili jedan prilično kompletan API i koriste ga onako kako programeri neće još dugo. E, to bih ja voleo - da imam module koje mogu da spajam kako mi se svidi a ne da moram da gledam u karte da li jesu ili nisu kompatibilni. Imam modul za formatiranje teksta, modul za rad sa tabelama, a sve to kao deo operativnog sistema. Ako mi se ne sviđa uzmem neki nezavisnog proizvođača i imam sasvim novu aplikaciju. Naravno, sam OS brine o GUIu, alokaciji resursa i ostalim 'kućnim poslovima'. >> ne vidim zašto bi bilo daleko - pa spektrumi pre 15 godina su >> imali čip (doduše ROM) sa bejzikom - zašto se to sada ne bi A u isto vreme postojali su forth procesori, tj. stek orjentisani procesori kojima su mašinske instrukcije ble forth naredbe - pisalo u 'Moj Mikro' :) P.S. - Svet je lep kada sanjamo :) Pz Pera...
razno.458 spantic, -> #448, vlador
> Eeee, al' fazon je u tome što su mi naglasili (dobro de, spomenuli) da > će se program koristiti idućih godina. :) Ako ja to znam (kao što znam) > i opet sa predumišljajem onemogućim to, onda nije velika razlika između > te varijante i onoga "NE" iz cuga odmah. Je l' tako? Pa, sam si rekao da si ga radio za školu. Tako se i dogovori sa njima. Pošto si rekao da su razumni. > A imam i mlađeg brata u istoj školi. :) :)) To otvara mogućnosti ;)
razno.459 wizard, -> #449, bceklic
> vrlo cesto potreban dan od 48 sati) veoma retko pisem poruke i obicno > se trudim da budu sto krace... Što bi rekao Balinda, nekad se nema vremena za pisanje kratkih poruka... ;) > Kreativnost u programiranju se ogleda u mogucnosti > resavanja jednog istog problema na hiljadu ili vise nacina. I to je naravno kreativnost, razlika je samo na šta više vredi "trošiti" svoju kreativnost - na "rešavanje jednog problema na hiljadu i više načina" ili na dizajnu i rešavanju interfejsa i samog spoljnog izgleda aplikacije na kojoj radiš. > Na taj nacin programer moze da se izrazi bas kao sto to > rade priznati umetnici slikari,muzicari itd.. Ni slučajno to nije isto, postoje suštinske razlike, ali ovo nije mesto da se sada ulazi u polemiku oko toga, a ne želim ni da ti oduzimam dragoceno vreme. :))
razno.460 smarkov, -> #456, vcalic
> E, da, još jedno pitanje za Mac poznavaoce. Negde pročitah kako je > grafički deo Mac-ovog OS-a baziran na XWindows-u. Jel' to tačno? Ni blizu. Izmedju ostalog zato što je Mac softver stariji od X Win-a. Dalje, X-Win je delo MIT-a i DIGITAL-a a Mac isključivo Apple-a, X je u osnovi distribuiran itd ...
razno.461 snemcev, -> #439, nemko
>> (diskete 1kb, hard disk od 170MB na 4mb) koji se zovu klasteri. === Mali previd: hard disk od 170MB na 4kb.
razno.462 bceklic, -> #459, wizard
> I to je naravno kreativnost, razlika je samo na sta vise vredi > "trositi" svoju kreativnost - na "resavanje jednog problema na > hiljadu i vise nacina" ili na dizajnu i resavanju interfejsa i > samog spoljnog izgleda aplikacije na kojoj radis. Ako mislis da programe koji barataju sa bazama pisem u asembleru a ne u kliperu gadno si se prevario :) Imam i ja osecaj za funkcionalnost ;) sto me ne sprecava da izrazim zal za proslim vremenima...
razno.463 vlador, -> #458, spantic
> Pa, sam si rekao da si ga radio za školu. Tako se i dogovori sa > njima. Pošto si rekao da su razumni. Eh, razumni, razumni... :( Džaba njima razumno kad oni "od gore" traže... Inače, danas je to takmičenje održano, svi na sva usta hvale organizaciju, mašu rukama i viču 'fantazija' kada je kompletna rang lista objavljena 15 minuta posle završetka takmičenja (bilo je posla oko otvaranja koverata, inače bi to bilo još kraće ;). Samo mi nije jasno zašto nijedna škola nešto slično ranije nije uradila već rezultate obrađuju ručno. Direktor škole koja sledeće godine treba da bude domaćin ovog takmičenja se jadan živ pojede jer ne smatra da neće uspeti ono što je ovde uspelo. ;) Izgleda da još ne zna da će po svemu sudeći i on dogodine dobiti ovaj program. :( Ma nek dobije. Važno da ja ostavim Screen saver. O:) BTW, trebali ste videti dišu kada je u sred štampanja na 3 štampača i rada jedne fotokopir mašine nestalo struje. :)
razno.464 madamov, -> #452, vcalic
> Jel' objektan i jel' ima preemptive multitasking? ;)) Ako nisu oba uslova > ispunjena, molim da ne bogohuliš ;))) Prvi ispunjen, mada bih želeo da nešto više kažeš o tome šta smatraš OO operativnim sistemom. Drugi nije, planirano za Copland, što je razvojno ime budućeg System 8, koji se sigurno neće zvati System 97 jer je planiran za 1996. godinu. B)
razno.465 madamov, -> #456, vcalic
> Onomad se špekulisalo kako postoji mogućnost da se pojavi System7, > dakle prethodna verzija, i za Intel-ove platforme. Zna li neko, ima li još > govora o tome? Koliko je meni poznato, više se ne pominje u smislu da će Apple da ga napravi, ali pojavom klonova je propagiran novi logo koji će se na ne-Apple Mekovima pojavljivati umesto tradicionalnog nasmešenog Meka. Naime, pored licence za kloniranje, Apple je izgledao dao i licencu za MacOS. > E, da, još jedno pitanje za Mac poznavaoce. Negde pročitah kako je > grafički deo Mac-ovog OS-a baziran na XWindows-u. Jel' to tačno? Nije mi poznato.
razno.466 .obj, -> #464, madamov
>> Jel' objektan i jel' ima preemptive multitasking? ;)) Ako nisu oba uslova >> ispunjena, molim da ne bogohuliš ;))) > > Prvi ispunjen, mada bih želeo da nešto više kažeš o tome šta smatraš > OO operativnim sistemom. Nešto što bi se recimo moglo nazvati objektnim OS-om bio bi sistem čiji je API na najnižem nivou kompatibilan sa nekim od objektnih jezika, npr. C++-om. Ne može se objektnim OS-om zvati bilo šta što u uputstvima i reklamama pominje reč "objekat"; ako se to i radi, to nije ništa više od pokušaja da se naivni kupci impresioniraju modernom terminologijom. I Windows-ov GDI praktično ima objekte i metode, Windows ima i USER kod kojega su prozori objekti (sve je prozor, uključujući i najmanji radio-button; postoje klase prozora koje se mogu nasleđivati, itd itd), ima i OLE 2 (jedna od retkih istinski OO tehnologija u svetu operacionih sistema), pa i pored toga nikome nije ni na kraj pameti da Windows nazove objektnim OS-om. Uzgred, voleo bih da, ako ti nije teško, baciš ovde listing(e) najmanjeg Mac programa (a da ima jedan meni i jedan prozor) u osnovnom jeziku MacOS-a (C?). Uzgred, sve češće se čuje kako je PM (OS/2 GUI) objektno orijentisan. To je (ne)tačno otprilike onoliko koliko je (ne)tačno da je Windows-ov USER objektno orijentisan, obzirom da PM i USER liče kao braća blizanci (ne mislim, naravno, na njihov spoljašnji izgled). > Drugi nije, planirano za Copland, što je > razvojno ime budućeg System 8, koji se sigurno neće zvati System 97 > jer je planiran za 1996. godinu. B) Da System 7 nije kasnio onolike godine, pa ajd' i da poverujem... :) Pozdrav, Obrad
razno.467 madamovic, -> #450, nlazic
> A za desetak godina možda izađe i Windows 95. ;) Win95 je, izgleda, skoro tu, samo... nije baš nešto naročito bolji od 3.xx. Suva reklama!
razno.468 madamovic, -> #453, kriss
> Eh, pokupile bi se pare, pa koliko znam i taj Win je pisan u > C-u. E sad samo ugradimo taj C u čip, i sve proradi brže ... Fina ideja. C u mikrokodu, lepo (tj. brzo) zvuči, ali trenutno je stvarnost samo "paketi" mašinskih naredbi, međutim, to je već pola puta do sna. Bojim se da C u mikrokodu neće sigurno još nekoliko godina postati standard zbog nekompatiblinosti i neisplativnosti...
razno.469 prvul, -> #468, madamovic
>> Fina ideja. C u mikrokodu, lepo (tj. brzo) zvuci, ali >> trenutno je stvarnost samo "paketi" masinskih naredbi, medutim, :)) LISP Machine imala lisp u mikrokodu odavno (ja radio na jednoj 1990, valjda se od tada napredovalo). Sto se mene tice, mogli su da imaju i iNAR ;> u mikrokodu, bitno je da je radio C kompajler ;> Btw. ne znam da li sam vec o tome pisao, ali operativni sistem od doticne lisp machine je najfunkcionalniji graficki OS sa kojim sam ikada radio...
razno.470 nemko,
Evo, ovde je jedan koristan help na pisc igara ali i za one druge. (Ubi me upload). Koristite ga mudro! Nesnosim odgovornost z bilo kakvu stetu nastalu negovim koriscenem. Sorry ako je bilo djubreta. PCGPE=PC game programmer's encyclopedia pcgpe.rar
razno.471 kriss, -> #468, madamovic
˙˙ međutim, to je već pola puta do sna. Bojim se da C u mikrokodu ˙˙ neće sigurno još nekoliko godina postati standard ˙˙ zbog nekompatiblinosti i neisplativnosti... Lako bi se napravio standard, ali je problem u drugom. Naravno, ne bi bilo pametno sve živo gurati u čipove, već samo neku osnovu, možda 30 do 50 najčešćih naredbi (a možda ni toliko). Ostatak bi ostao u bibliotekama, koje bi se klasično pozivale i koristile. Sve je to lepo i krasno i bilo bi još lepše da nema Windows-a ... ;) Problem je u tome što je PC toliko ojačao da sve što je bolje i lepše i brže i korisnije ne može da se probije, jer PC ima jaču softversku podršku ... Uostalom, nije usamljen primer da najgluplje prase dobije najbolju krušku - i komodor 64 je bio kršina u odnosu na konkuretski spektrum, pa se ipak probio više i prodavao više, i Mekov OS je bolji od Windows-a (čuj bolji, neuporedivo ...) pa je opet Microsoft po bogatstvu ispred Koka-Kole i ostalih poznatih giganata, i auto na unutrašnje sagorevanje je gori od automobila na baterije/sunčev pogon ... Valjda to tako mora da bude, jer bi bilo isuviše lepo da je sve savršeno. Naravoučenije: pišite ružne programe, i probiće se više nego oni bolji. ;)
razno.472 mmitrovic, -> #466, .obj
::::: API na najnižem nivou kompatibilan sa nekim od objektnih jezika, npr. ::::: C++-om. Ne može se objektnim OS-om zvati bilo šta što u uputstvima i Mislim da to nije to i da ne treba brkati objekte OSa sa objektima programskih jezika. To me podseća na raspravu sa jednim tipom koji me je sat vremena ubeđivao da FOX ima objekte. Kako ima?, pa ima, odakle mu?, ne znam. I mic po mic dođemo do knjige, a tamo piše da FOX ima objekte. Jedino što je autor mislio na get polja kao objekte jer možeš da dobiješ njihov broj sa GETOBJ(). ::::: Windows-ov GDI praktično ima objekte i metode, Windows ima i USER kod ::::: kojega su prozori objekti (sve je prozor, uključujući i najmanji ::::: radio-button; Windows nema objekte, on samo čuva hendlove hijerarhijski (to se isto može reći za stabla, pa ipak stabla nisu objekti) i poziva callback funkcije kad se nešto desi. Svi zahtevi windowsu idu preko interapta. Te callback funkcije i zahtevi windowsu su obuhvaćeni bibliotekama objekata (npr. OWL), pa onda izgleda da je Windows objektan. Nije, objekti koji se u Windowsu pominju su jednostavno pakovanja raznih informacija u jedan informatički paket, celinu, i mogućnost razmene tih paketa između aplikacija.
razno.473 kdrazan, -> #470, nemko
Re: PCGPE MOmčino, svaka čast: skidam kapu i plaćam piće... Jel' imaš ti toga još ? izvinjavam se za smeće, drljam on-line... P.S. Nekome sam obećao ASM.NG, al' sam zaboravio kome ? De nek se čovijek javi da ga ne lovim... Mnogo pozdrava od dražana... :)))))
razno.474 .obj, -> #472, mmitrovic
> Mislim da to nije to i da ne treba brkati objekte OSa sa objektima > programskih jezika. A?!? Što bre? > Windows nema objekte, on samo čuva hendlove hijerarhijski (to se > isto može reći za stabla, pa ipak stabla nisu objekti) i poziva > callback funkcije kad se nešto desi. Kakve veze ima da li se objekti referenciraju preko pointera ili preko handle-a?! Handle-ovi koje Windows vraća/koristi su interno zapravo pointeri, samo što se u C programima oni "maskiraju" u HANDLE/Hxxx tipove pošto programer ne sme direktno da menja sadržaj (recimo) GDI objekata. To rade metodi: sve GDI funkcije imaju za prvi parametar handle (tj. pointer) na neki od GDI objekata. Paralela sa C++-ovom "this" skrivenom promenljivom je toliko očigledna da ja stvarno ne mogu da nađem ništa očiglednije... Sad, i pored tih (i mnogih drugih sličnih) osobina, Windows je vrlo vrlo daleko od objektnog OS-a. U otprilike istom "stanju" su i svi ostali tržišno raspoloživi PC/Mac GUI-ji. Uzgred, šta ti znači da Windows "čuva hendlove hijerarhijski"? Windows nigde ni ne čuva (pogotovo ne "hijerarhijski":))) hendlove, jer su hendlovi, kao što rekoh, samo pointeri na podatke (ili objekte, ako tako lepše zvuči). > Svi zahtevi windowsu idu preko interapta. "Kako mali Perica zamišlja..." Šta je "zahtev"? I kakve sad veze imaju interapti sa Windows-ima? > Nije, objekti koji se u Windowsu pominju su jednostavno pakovanja > raznih informacija u jedan informatički paket, celinu, i mogućnost > razmene tih paketa između aplikacija. Šta je sad "informatički paket", Boga ti? :)) Predlažem da bolje upoznaš stvari o kojima govoriš (ili barem da oladiš;>). Regards, Moby
razno.475 nemko, -> #473, kdrazan
)>- MOmčino, svaka čast: skidam kapu i plaćam piće... )>- Jel' imaš ti toga još ? Pice moze, nego reci sta ti jos treba. Mozda ce se naci jos ponesto za tebe.
razno.476 nemko, -> #470, nemko
)>- PCGPE=PC game programmer's encyclopedia Opet ja! Ako neko prouci textove i napise neke korisne rutine, molio bih ga da ih prosledi ovde. Ima pomalo gresaka pa bi bilo lepo ako bi ih zajedno ispravili! :))))) U pc.prog.pascal sam poslao skrol u chain_4 modu koji se u pcgpe-u cesto pominje. Za razliku onog u pcgpe-u ovaj radi, samo sto zeza na CL-u. Pokusajte to da sredite.
razno.477 dr.grba, -> #474, .obj
>> Šta je sad "informatički paket", Boga ti? :)) Računar, štampač, softver, sto, stolica, kafa. (:
razno.478 kdrazan,
U vezi PCGPE: Je l' i kod drugih prijavljuje CRC grešku kod raspakivanja vesasp12.txt fajla ? S druge strane, fali izvjestan broj fajlova pa ja dajem listu fajlova koje sam uspio da raspakujem... Konkretno znam da fale tekstovi za neke video kartice, za XMS, itd. 3drotate.doc 18307 5-10-94 9:52p 3dshade.doc 11504 5-10-94 9:52p adlib.txt 21582 5-11-94 10:06p ansi.txt 20889 4-13-93 9:23p asm0.txt 6773 5-10-94 9:53p asm1.txt 4091 5-10-94 9:53p asm2.txt 7287 5-10-94 9:53p asm3.txt 16447 5-10-94 9:53p asmintro.txt 23344 5-10-94 9:54p ati.txt 6362 5-10-94 8:42p bmp.txt 40697 5-10-94 9:54p bres.txt 13338 5-10-94 8:42p bsp.txt 6525 5-10-94 8:42p cat.txt 6754 5-10-94 8:43p cmf.txt 7777 5-10-94 8:44p conic.cc 8743 5-10-94 9:54p copper.pas 7047 8-13-94 2:16p cputype.txt 7760 5-10-94 8:44p dma_vla.txt 14332 5-10-94 9:55p doom.txt 23088 5-11-94 10:11p fdtm.txt 6451 4-24-94 1:30p fire.txt 5307 5-10-94 9:57p fli.for 10058 5-10-94 9:57p ftpsites.txt 6479 5-10-94 9:57p gameblst.txt 11505 5-10-94 8:45p gamepad.txt 4639 5-10-94 8:46p genoa.txt 5770 5-10-94 8:46p gif.txt 49477 5-10-94 9:58p gmouse.doc 49978 5-10-94 9:58p gus.txt 41553 5-10-94 9:59p gusfaq.txt 69587 5-10-94 9:59p iff.doc 66373 5-11-94 10:06p intel.doc 114654 5-10-94 10:01p joystick.txt 10197 5-10-94 10:01p keyboard.txt 11382 5-10-94 8:47p limems41.doc 449103 5-10-94 10:04p midi.txt 138865 5-10-94 10:05p modex.txt 29494 5-10-94 9:48p modform.txt 17233 5-10-94 10:05p mouse.txt 9720 5-10-94 8:16p pallette.col 768 5-08-93 12:01a paradise.txt 8329 5-10-94 8:48p pcgpe.exe 144842 5-11-94 10:34p pcx.txt 23621 5-10-94 10:06p perspect.txt 4693 5-10-94 10:06p pit.txt 12099 5-10-94 8:50p readme.txt 12486 5-11-94 10:34p rtm.exe 85998 10-27-92 7:00a sbdsp.txt 15641 5-10-94 8:51p sbpro.txt 9961 5-10-94 8:51p scroll.txt 12339 5-10-94 10:07p softrock.fnt 15872 9-08-93 7:23a speaker.txt 12421 5-10-94 8:52p stars.txt 24059 5-10-94 10:07p suround.txt 3634 5-10-94 10:08p svgintro.txt 27994 5-11-94 10:03p texture.txt 64062 5-10-94 10:09p timer.asm 3725 5-09-94 4:01p trident.txt 5324 5-10-94 8:56p tseng.txt 5844 5-10-94 8:57p tut1.txt 14231 5-05-94 9:51p tut2.txt 22671 5-05-94 9:52p tut3.txt 20605 5-05-94 9:52p tut4.txt 15905 5-05-94 9:52p tut5.txt 16188 5-05-94 9:53p tut6.txt 16826 5-05-94 9:53p tut7.txt 47877 5-05-94 9:53p tut8.txt 29482 5-05-94 9:54p tut9.txt 29572 5-05-94 9:54p tut10.txt 19187 5-05-94 9:55p ut.txt 8840 5-10-94 10:09p vesasp12.txt 57695 5-10-94 10:10p <<-- Ovaj fajl nije dobro raspakovan vgatut.doc 176128 8-13-94 9:00p wormie.pas 11346 8-16-93 11:56p 2,360,737 bytes in 77 file(s) 2,629,632 bytes allocated 25,632,768 bytes free gpa#aH.
razno.479 nemko, -> #478, kdrazan
)>- Je l' i kod drugih prijavljuje CRC grešku kod raspakivanja )>- vesasp12.txt fajla ? S druge strane, fali izvjestan broj )>- ....... Sorry ako je bilo nekih gresaka (prvi put sam koristio RAR) mada sumnjam da je greska do mene. Skupite nazive fajlova koji nedostaju (ili su osteceni) pa cu za 3-4 dana ih poslati opet. Ponovo upucujem apel svima koji nesto korisno isprogramiraju uz pomoc PCGPE-a da sorsove proslede u konferencije (ili bar meni u mail). Neki podaci u PCGPE-u (uglavnom kod) zahtevaju male izmene (ispravljen Chain_4 je vec u ovoj konferenciji) pa vas molim da ako nadjete neke greske, tacna resenja prosledite ovde. Ima li ko sorsove za pustanje mod-ova i sam-pleova na beeper-u, covox-u i nekim standardnijim karticama (SB, Adlib)?
razno.480 kdrazan,
Da li ima ko kompletnu verziju Dos Reference-a ?? Pliz :))) gpa#aH.
razno.481 pedjak, -> #480, kdrazan
> Da li ima ko kompletnu verziju Dos Reference-a ?? I mene zanima :)
razno.482 velicko, -> #479, nemko
>+ Ima li ko sorsove za pustanje mod-ova i sam-pleova na >+ beeper-u, covox-u i nekim standardnijim karticama (SB, Adlib)? Imaš razne sorseve u PC.UTIL:ZVUK. Šalji, u conf, ako nađeš nešto novo. velicko
razno.483 madamovic, -> #469, prvul
> mogli su da imaju i iNAR ;> u mikrokodu, bitno je da je radio Inače, imal' na Sezam-u negde NAR programa ??? ;) (osim onih u pitalicama)? Ako neko ima BILO STA nek mi posalje na mail P.S. Samo da nisu dugacki ;)))))
razno.484 madamovic, -> #470, nemko
> PCGPE=PC game programmer's encyclopedia Možeš malo detaljnije da odlučim dal' da potrošim te 2-3 sezam seanse ;) Dakle, o čemu se u stvari radi???
razno.485 nemko, -> #484, madamovic
)>- Dakle, o čemu se u stvari radi??? PC-GPE, tu nema mnogo sta da se prica. To je shell pisan u TP turboviziji koji poziva (prikazuje) poprilicno txt fajlova koji se bave svim i svacim. Navodim spisak tema koje obradjuje. ASM VLA ASSEMBLY TUTES INTRODUCTION TUTE 0 TUTE 1 TUTE 2 TUTE 3 TUTE 4 INTEL OPCODES CPU TYPE TESTING CPU SPEED TESTING GRAPHIC VGA ASPIXIA VGA TRAINERRS TUTE 1 TUTE 2 TUTE 3 TUTE 4 TUTE 5 TUTE 6 TUTE 7 TUTE 8 TUTE 9 TUTE 10 COPPER WORMIE MODE X SCROOLING REGISTERS & PALETTE BIOS SVGA INTRODUCTION VESA ATI CHIPS & TECHNOLOGIES GENOA PARADISE TRIDENT TSENG VIDEO 7 XTENDED MODE ALGORITHMS 3D ROTATING 3D SHADING PERSPECTIVE TRANSFORMS BRENSHAM'S ALGORITHMS CONIC BSP TREES & PAINTERS ALGORITHM TEXTURE MAPPING FREE DIRECTION MAPPING SPECIAL EFFECTS STAR FIELDS FIRE FILE FORMATS BMP PCX GIF IFF & LBM PLI / FLC SOUND PC SPEAKER GAME BLASTER (CMS) ADLIB SOUND BLASTER DSP PRO GUS FAQ PROGRAMMING FILE FORMATS MOD VOC WAV CMF/SBI/IBK MIDI ULTRA TRACKER INPUT DEVICES MOUSE GENERAL INFO FUNCTION CALLS KEYBOARD JOYSTICK GAME PAD & ANALOG PRO MEMORY EMS XMS DMA MISC PIT & PC CLOCK DOOM TECHNIQUES Recommended action: Download!
razno.486 madamov, -> #466, .obj
> sve je prozor, uključujući i najmanji radio-button; postoje klase prozora > koje se mogu nasleđivati, itd itd) Takođe i na Meku. > ima i OLE 2 (jedna od retkih istinski OO tehnologija u svetu operacionih > sistema) MacOS ima publish i subscribe, što je otprilike isto (Word i Excel na Mac-u pretvaraju publish i subsribe u OLE mehanizam kada rade između sebe, tj. subscribe na Excel tabelu iz Worda funkcioniše isto kao i insert object). > Uzgred, voleo bih da, ako ti nije teško, baciš ovde listing(e) najmanjeg Mac > programa (a da ima jedan meni i jedan prozor) u osnovnom jeziku MacOS-a (C?). Nije mi teško, ali sam bio u nekoj gužvi pa tek sada stižem. Evo, uz poruku, programče u C-u koje postavlja dva menija (pravilo je da Mac program ima uvek bar dva menija, File i Edit, makar i ne podržavao standardne opcije Edit menija) i koje otvara i zatvara jedan prozor u kojem iscrtava krug. bikoko.txt
razno.487 mmitrovic, -> #474, .obj
::::: Kakve veze ima da li se objekti referenciraju preko ::::: pointera ili preko handle-a?! Handle-ovi koje Windows ::::: vraća/koristi su interno zapravo pointeri, samo što se u C ::::: programima oni "maskiraju" u HANDLE/Hxxx tipove pošto ::::: programer ne sme direktno da menja sadržaj (recimo) GDI ::::: objekata. To rade metodi: sve GDI funkcije imaju za prvi ::::: parametar handle (tj. pointer) na neki od GDI objekata. Nema nikakve veze, ali ti handlovi/pointeri nisu pointeri na objekte (instance) graf. elemenata, već pointeri na strukture podataka koje definišu taj element. Nema objekata, nasleđivanja, polimorfizma, late binding-a, nema ničega što bi povezalo ovaj "objektni" OS sa principima i tehnikama objektno orijentisanog programiranja. GDI objekat je ništa drugo do sloga nad kojim barataju GDI funkcije (kako si i sam rekao), on nema pridružene metode, i vezan je za objekte koliko i struct za class. ::::: Paralela sa C++-ovom "this" skrivenom promenljivom je toliko ::::: očigledna da ja stvarno ne mogu da nađem ništa ::::: očiglednije... Paralela i nije toliko očigledna. Taj handle/pointer je ustvari pointer na slog (record, struct) a ne na objekat. Taj handle/pointer GDI funkcije koriste da referenciraju podatke a ne pridružene metode, kojih ni nema. Razlika je velika, jer ako ovo što si ti nabrojao čini neki program (OS) objektnim, onda je i svaki drugi program koji koristi stabla sa slogovima, objektno orijentisan program, a to jednostavno nije tako. Seti se FAUNE i ostalih početničkih programa. (Za ne-programere FAUNA je program koji u binarnom stablu drži da/ne pitanja o pojedinim karakteristikama životinja i linkove za da/ne odgovore koji kroz stablo vode do određene životinje) ::::: Uzgred, šta ti znači da Windows "čuva hendlove ::::: hijerarhijski"? Windows nigde ni ne čuva (pogotovo ne ::::: "hijerarhijski":))) hendlove, jer su hendlovi, kao što ::::: rekoh, samo pointeri na podatke (ili objekte, ako tako lepše ::::: zvuči). Ne budi bukvalista. GUI elementi su sa stanovišta Windowsa hijerarhijski poređani. Na primer, ako je baš neophodan, button je hijerarhijski niži od MDI prozora koji je opet ispod prozora aplikacije koji je ispod desktopa. To ih ne čini objektima, već elementima stabla. Ako ih baš i čini objektima, onda ih definitivno ne čini objektima u svetlu objektno orijentisanog programiranja. ::::: "Kako mali Perica zamišlja..." Šta je "zahtev"? I kakve ::::: sad veze imaju interapti sa Windows-ima? Znaš ti dobro šta je zahtev. Sećaš se, parametri u registre i poziv određenog interapta, kao na primer u DOSu. Što se tiče Windowsa, moja greška, samo neke sistemske funkcije se pozivaju preko INT 2Fh, ne i GDI funkcije. ::::: Šta je sad "informatički paket", Boga ti? :)) Dve relativno pogrešno izabrane reči. Na umu sam imao OLE (object linking and embeding) pakete. Znaš, one koji mogu da se razmenjuju među aplikacijama koje ih podržavaju. Ako to čini Windows-e objektnim OS-om, neka bude, ali to nije ni blizu principu objektnog programiranja. Ili hoćeš da kažeš da su OLE paketi ustvari klase koje mogu da izvučem, nasledim, i umetnem nazad umesto stare. Malo teže. ::::: Predlažem da bolje upoznaš stvari o kojima govoriš (ili ::::: barem da oladiš;>). žoveče, ti me ni ne poznaješ. Ako je ovo tvoj najbolji argument, blaćenje drugih, onda ti svaka čast. Ja razumem da je napad najbolja odbrana, al' takve maksime ne prolaze kod mene.
razno.488 .obj, -> #487, mmitrovic
>::::: programima oni "maskiraju" u HANDLE/Hxxx tipove pošto >::::: programer ne sme direktno da menja sadržaj (recimo) GDI >::::: objekata. To rade metodi: sve GDI funkcije imaju za prvi >::::: parametar handle (tj. pointer) na neki od GDI objekata. > > Nema nikakve veze, ali ti handlovi/pointeri nisu > pointeri na objekte (instance) graf. elemenata, već > pointeri na strukture podataka koje definišu taj element. To se inače zove objekat :)) Da ponovim, ja sam govorio upravo o tome da su mnoge stvari u Windows-u *načelno* (ne *apsolutno*, zaboga) objektno orijentisane, ali da *ni to* *ne* čini Win objektno-orijentisanim OS-om. Obzirom da je bilo govora o tome da je MacOS objektno orijentisan, skrenuo sam pažnju na dve stvari - Windows nije objektno orijentisan OS - MacOS spada u istu generaciju, pa mogu da pretpostavim (pošto nisam programirao na MacOS-u) da on, kao i X i PM, imaju sličnu koncepciju. Uzgred, posmatrajući primer koji je poslao madamov (hvala, Milane!), primetio sam da je MacOS zaista dosta sličan X-u (na nivou API-ja, naravno), barem na prvi pogled. > Paralela i nije toliko očigledna. Taj handle/pointer je ustvari > pointer na slog (record, struct) a ne na objekat. Taj handle/pointer > GDI funkcije koriste da referenciraju podatke a ne pridružene metode, > kojih ni nema. Nema metode? GDI objekti su klasičan primer objekata sa statičnim metodima. Da si imao prilike da malo disasembliraš GDI, to bi ti bilo jasno kao dan. Osim toga, i Microsoft GDI objekte zove upravo "objektima", verovatno zato što oni to i jesu. > Ne budi bukvalista. GUI elementi su sa stanovišta Windowsa > hijerarhijski poređani. Možda su "hijerarhijski poređani" sa tvog stanovišta, ili sa stanovišta korisnika Windows-a. Sa stanovišta Windows-a, "GUI elementi" (izgleda da misliš samo na prozore?) su najobičniji objekti na heap-u koji su međusobno povezani raznovrsnim vezama. > Razlika je velika, jer ako ovo što si ti nabrojao čini neki program > (OS) objektnim, žitaj poruke na koje repliciraš. Tamo piše da "to" *ne* čini OS objektnim. Da bi OS bio objektno orijentisan, mora da, pored objekata, podržava nasleđivanje, virtuelne funkcije, polimorfizam itd. Pošto to nije moguće izvesti u nekom proceduralnom jeziku sa podnošljivom (ne)elegancijom, API OO OS-a na najnižem nivou bi trebalo bude kompatibilan sa nekim OO jezikom. Sad', zašto se sa time ne slažeš, pojma nemam. >::::: "Kako mali Perica zamišlja..." Šta je "zahtev"? I kakve >::::: sad veze imaju interapti sa Windows-ima? > > Znaš ti dobro šta je zahtev. Sećaš se, parametri u registre i > poziv određenog interapta, kao na primer u DOSu. Moram priznati, nikad čuo za izraz "zahtev" u tom kontekstu. Svejedno, još uvek mi nije jasno kakve veze imaju registri i interapti sa Windows-ima, OOP-om... > žoveče, ti me ni ne poznaješ. Ako je ovo tvoj najbolji argument, > blaćenje drugih, onda ti svaka čast. Ko tebe BLATI?! Gde *tačno* sam te to blatio? :)) Nemoj sad da se ljutiš. Niko te nije terao da ulaziš u diskusiju. Ne bih ti ni replicirao da nisi pokušao da "ispraviš" to što je pisalo u mojoj poruci. Ako hoćeš da iznosiš svoje teorije a da ti niko ne smeta, upotrebi komandu "write" a ne "reply", i objasni svima da je to što pričaš niko ne sme da komentariše. Uzgred, skokni malo do Interneta pa vidi kako se tamo raspravlja. Tamo koriste malo težu "artiljeriju" za "ubeđivanje". Takav stil ima i svoje mnogobrojne pozitivne strane. Kada jednom vidiš kako "rastrgnu" nekoga, mnogo više paziš šta pišeš.
razno.489 madamov, -> #488, .obj
> Uzgred, posmatrajući primer koji je poslao madamov (hvala, Milane!) Nema na čemu, nego ne rekoh jednu stvar, ono što sam ostavio, kad se kompajlira i linkuje, kreira izvršni fajl iliti aplikaciju dugačku svega 2366 bajtova (Symantec C++).
razno.490 mdrazic,
Na računarskoj olimpijadi u Segedinu dva naša učenika su osvojila zlatnu i bronzanu medalju: Brankov Vladimir (Niš) - zlato Blagojević (MD, Beograd) - bronza (ukoliko sam dobro čuo na vestima) žestitam.
razno.491 nemko, -> #490, mdrazic
)>- Na računarskoj olimpijadi u Segedinu dva naša učenika su )>- osvojila zlatnu i bronzanu medalju: Mislim da je tako. Milos Djermanovic (Eagle) je bio prvi ispod crte :(((. Generalni sponzor Microsoft! je delio olovke, sveske, baloncice. IBM koji nije bio na listi sponzora je svima dao demo verziju WARP-a na CD-u i zlatnim i srebrnim medaljama je dao i kompletnu verziju WARP-a! :))) (Tako su mi preneli ucesnici!)
razno.492 vlador, -> #491, nemko
> Generalni sponzor Microsoft! je delio olovke, sveske, baloncice. --------- Ajde dobro olovke i sveske... a đe nađoše balončiće???
razno.493 ushke, -> #492, vlador
>> Generalni sponzor Microsoft! je delio olovke, sveske, > baloncice. --------- > Ajde dobro olovke i sveske... a đe nađoše balončiće??? Ako neko ode na takmičenje koje sponzoriše Microsoft, neće se baš omrsiti u vidu opreme,... eto '92 u Bonnu sponzori su bili IBM, HP,... nagrade da te zaboli glava, ali naši momci nisu bili tamo,... A posle toga ,... Microsoft,... nagrade?!? :(,... šmrc
razno.494 eagle, -> #491, nemko
> )>- Na računarskoj olimpijadi u Segedinu dva naša učenika su > )>- osvojila zlatnu i bronzanu medalju: Vladimir Brankov je bio prvi sa nekih desetak poena prednosti. Drugog dana, kad su bili teži zadaci, imao je svih 100 poena, ukupno 195. Jaroslav Blagojević je dobio bronzu, a ja sam bio 25-ti, a prvih 24 dobija medalje :) Vladimir Filipović je bio tu negde ispod. Ukupno je bilo 48 takmičara iz 11 zemalja, a domaćini su imali dve ekipe. Inače, organizacija je, što se samog takmičenja tiče, bila jako loša. Najlakši zadatak je komisija loše uradila, pa smo svi dobijali naizgled pogrešna rešenja. Pored toga bilo je još 3-4 neispravnih test primera, pa su usled žalbi delili poene po ko zna kojim kriterijumima. Prvog dana se čak desilo da se u dobar deo rešenja uselio neki virus, pa su programi morali ponovo da se prevode itd. > Generalni sponzor Microsoft! je delio olovke, sveske, baloncice. I to kakve balončiće! Sa jedne strane MicroSoft, sa druge MS-DOS :)) > IBM koji nije bio na listi sponzora je svima dao demo verziju > WARP-a na CD-u i zlatnim i srebrnim medaljama je dao i > kompletnu verziju WARP-a! Nagrađeni iz naše ekipe su dobili još i Windows 95 beta verziju, koja se blokira za manje od pola sata rada, treći disk poslednje verzije Corel Draw-a (nadam se da može da radi bez prva dva), i neki komplet Visual alatki, ne znam tačno šta ali fino izgleda. Sve to na CD-ovima, ali koliko se sećam bez dokumentacije. Sve u svemu, od nagrada smo očekivali više.
razno.495 bulaja, -> #492, vlador
││Generalni sponzor Microsoft! je delio olovke, sveske, baloncice. │└─── --------- │Ajde dobro olovke i sveske... a đe nađoše balončiće??? └─── Verovatno zbog akcije "Duvajte ga uz Microsoft" :).
razno.496 madamovic, -> #494, eagle
> Sve to na CD-ovima, ali koliko se sećam bez dokumentacije. Sve > u svemu, od nagrada smo očekivali više. Objektivno : slabo. Znate kakva je Republika Srpska, a nagrade su bile 200din, 150din, i 100din. Za jedno međunarodno takmičenje moglo je barem * 10. A bilo je i u RS olovkica, disketica, knjiga... Ovako "odoka" mogu da ocenim da su učesnici dobili do 100DM u CD_ovima. Inače, molim "nekoga" ko je bio tamo, da prebaci zadatke (i rešenja poželjnja ;), ovde ili u grupu TAKM. Programski jezik nije bitan. Ako nekoga želi u grupu TAKMičenja, MAIL WR NEMKO. Inače, mislim da bi bilo pametnije da se u ovoj konferenciji osnuje tema ***takmičenja***. Šta mislite? Moderator, oglasi se... (nisam video imal' ova konferencija moderatora, al' valjda ima)...
razno.497 kriss,
Da li neko ima negde po disku rutinu koja računa razmak između dva zadata datuma? To su oni školski primeri koje ja nikako ne mogu da nađem. :( Još ako je u paskalu ... iako nije obavezno. :)
razno.498 kriss, -> #494, eagle
˙˙ pa su usled žalbi delili poene po ko zna kojim kriterijumima. ˙˙ Prvog dana se čak desilo da se u dobar deo rešenja uselio neki ˙˙ virus, pa su programi morali ponovo da se prevode itd. Da nije paralelno tom takmičenju bilo i ono u pravljenju virusa, pa su slučajno ispomešali rešenja? ;)) Ili je neko toliko znao (a nije hteo da pobedi), da je napisao i virus kako ne bi prvi izašao? :)
razno.499 maksa, -> #497, kriss
>> Da li neko ima negde po disku rutinu koja računa razmak između >> dva zadata datuma? U R94 (sept. 93) postoji detaljan Dejanov tekst o muljanju sa datumima, sve sa paskal sorsovima (+ teorijska i istorijska podloga), i tamo je sve što ti treba. Evo je C f-ja za računanje julian date number-a (iz C snippets). Nema nekih specijalnih C vratolomija, pa verujem da je razumljiva. Razmak između dva se datuma računa kao razlika njihova dva jdn-a (jdn je referentni broj datuma iz gorepomenutog teksta). jdn.zip
razno.500 nemko, -> #496, madamovic
)>- Inače, molim "nekoga" ko je bio tamo, da prebaci zadatke (i )>- rešenja poželjnja ;), ovde ili u grupu TAKM. Programski jezik )>- nije bitan. Ako nekoga želi u grupu TAKMičenja, MAIL WR )>- NEMKO. Trazi zadatke na useru >>EAGLE<<.
razno.501 maksa, -> #489, madamov
>> Nema na čemu, nego ne rekoh jednu stvar, ono što sam ostavio, >> kad se kompajlira i linkuje, kreira izvršni fajl iliti >> aplikaciju dugačku svega 2366 bajtova (Symantec C++). Pošto verovatno imaš stalan pristup dokumentaciji i mašinama, da li bi mogao da razjasniš nešto ? Stigao sam da zvirnem (jednokratno :( u dokumentaciju od tog Mac Symantec-a, i tamo na jednoj knjizi (Library Reference) piše Symantec C++, a na drugoj (mislim da je Prog. Guide) piše ThinkC. E sad, koliko sam provalio iz ove druge, nije reč o pravom, ARM C++-u, nego o ThinkC klonu, što prema tamošnjem ima/nema opisu leži negde između ANSI C-a i C++-a iz Stroustrupovog prvog izdanja (možda malo bliže ovom prvom nego drugom) Konkrentno, nema višestrukog nasleđivanja, preklapanja f-ja i operatora, ni friend f-ja, a fale još neke aktuelne C++ stavke. Da li je ovo sve od objektnog jezika što tamo postoji, ili nisam čitao ključnu knjigu ?
razno.502 dejanr, -> #497, kriss
>> Da li neko ima negde po disku rutinu koja računa razmak između dva >> zadata datuma? U "Računarima 94" ima moj tekst sa kompletnim sorsevima u paskalu. Osim toga ima i dosta objašnjenja o kalendaru, plus neke istorijske pojedinosti. Verovatno će te zanimati da pročitaš. Sorsevi se mogu preuzeti i iz RSOFT direktorijuma.
razno.503 madamov, -> #501, maksa
> da li bi mogao da razjasniš nešto ? Probaću. Istorijat je ovakav: firma Lightspeed je napravila C kompajler koji je nazvala Lightspeed C (postojao je i Lightspeed Pascal koji se danas zove THINK Pascal) i tako se zvao zaključno sa verzijom 3.0, da bi ga sa verzijom 4.0 preimenovali u THINK C 4.0. Od verzije 5.0 počinje da ima elemente objektno orijentisanog, zatim dolazi verzija 6.0, za koju se govorilo ovo što si ti rekao, da bi se došlo do današnje verzije 7.0. Ne znam pouzdano, ali se baš preimenovanjem u Symantec C++ može zaključiti da je to prava stvar, a ceo paket u sebi sadrži i deo koji se naziva THINK C 7.0 (otud i deo literature na koju si naleteo a kojem su dali ime THINK C). Takođe se ne sećam dobro od koje je verzije Symantec preuzeo, odnosno kupio, Lightspeed, mislim da je THINK C 6.0 prva verzija pod Symantec-ovim okriljem. Još jedan argument je da Symantec C++ radi u paru sa ACI-jevim Object Master-om, više nego odličnom zamenom za Visual Architect koji se dobija uz Symantec C++. Na žalost, već duže vreme praktično ništa ne radim u C-u u nedostatku vremena, jer sam prebukiran radom u 4th Dimension-u, pa ne mogu ništa više da ti kažem po ovom pitanju, a kad sam radio, radio sam upravo sa THINK C-om.
razno.504 eagle,
Uz poruku su zadaci sa druge Centralnoevropske Olimpijade (CEOI), održane u Segedinu, od 29.V do 03.VI 1995 godine. Negde sam izgubio prevode, tako da su tekstovi na engleskom. Ako ima nešto nejasno, ili ako nekog još nešto zanima, može da pita. Inače je vreme izvršenja svakog problema bilo ograničeno na 30 sekundi, a svaki test primer nosio je 5 poena (za zadatke koji nose više poena bilo je više test primera). Poeni se dobijaju samo za ispravna rešenja, za približna ili ona izvan 30 sec ništa. ceoi95.zip
razno.505 ognjen, -> #497, kriss
)-> Da li neko ima negde po disku rutinu koja računa razmak )-> između dva zadata datuma? To su oni školski primeri koje ja )-> nikako ne mogu da nađem. :( Još ako je u paskalu ... iako )-> nije obavezno. :) Evo ga jedan od mojih prvih programa u pascalu. Zbog toga baš i nisam siguran da li je ok, a nikada nisam stigao da proverim da li je dobra. No, valjda je dobra. Program inače računa koliko sam minuta star, ali se lako promeni za bilo šta drugo: program HowOldAmI; uses dos; const byear = 1979; bmonth = 6; bday = 17; bhour = 12; bmin = 30; var eyear, emonth, eday, dow, ehour, emin, sec, mil: word; dana: word; begin getdate (eyear, emonth, eday, dow); gettime (ehour, emin, sec, mil); if bmin > emin then begin emin := emin+60; ehour := ehour-1; end; if bhour > ehour then begin ehour := ehour+24; eday := eday -1; end; if bday > eday then begin if bmonth = 1 then dana:=31 else if bmonth = 2 then dana:=28 else { ovo sve može da se zameni } if bmonth = 3 then dana:=31 else { sa CASE strukturom } if bmonth = 4 then dana:=30 else { mada i ovo radi posao } if bmonth = 5 then dana:=31 else if bmonth = 6 then dana:=30 else if bmonth = 7 then dana:=31 else if bmonth = 8 then dana:=31 else if bmonth = 9 then dana:=30 else if bmonth = 10 then dana:=31 else if bmonth = 11 then dana:=30 else if bmonth = 12 then dana:=31; eday := eday+dana; emonth := emonth-1; end; if bmonth > emonth then begin emonth := emonth+12; eyear := eyear -1; end; write ('Stari ste tacno ', eyear-byear, ' godina, '); write ( emonth-bmonth, ' meseci, '); write ( eday-bday, ' dana, ' ); write ( ehour-bhour, ' sati i ' ); write ( emin-bmin, ' minuta! '); end.
razno.506 kenza, -> #503, madamov
(;> bas preimenovanjem u Symantec C++ moze zakljuciti da je to prava stvar, Zar Symantec C++ nije bivsi Zortech C++ ?!
razno.507 kriss, -> #505, ognjen
˙˙ Program inače računa koliko sam minuta star, ali se lako ˙˙ promeni za bilo šta drugo: Nisam ga video detaljno (samo letimično), pa odma da pitam - da li se u obzir uzimaju prestupne godine, i neprestupne godine koje se završavaju sa 00?
razno.508 jasicp,
Ima li nacina da se u Boxeru 7.0 ukloni, bez hakerisanja, linija iznad menija sa onim "Fax Your Order..." ? Valjda je ovo "programeski editor", pa zato ovde pisem :)
razno.509 vitez.koja,
Neko je negde skoro tražio programče za određivanje razmaka izmedju dva dana, pa ga evo... Zahvalite se autoru - srdjanr, ako je još medju nama :) sk dates.arj
razno.510 jmilovic, -> #508, jasicp
> Ima li nacina da se u Boxeru 7.0 ukloni, bez hakerisanja, > linija iznad menija sa onim "Fax Your Order..." ? > Valjda je ovo "programeski editor", pa zato ovde pisem :) Moze ako imate registrovan BOXER. Ako vam on treba javite se na ECSTASY BBS telefon 022-53-884. U direktoriju UTILITIES imate registrovan BOXER/TKO verzija 7.00 za DOS, podeljen u dve arhive pod imenom BOXER7_R.RAR i BOXER7_R.R00.
razno.512 majstor,
Molio bih programerske mase da mi opisu kako da procitam OEM string hard - diska ( npr. CONNER CFA540A ), koji citaju neki drajveri ( npr. wbide ) i bios po ukljucenju IDE block transfer-a. P.S. Ukoliko neko ima parce sorsa koji ovo radi, voleo bih da ga podeli sa nama ostalima. Jezik nije bitan.
razno.513 bulaja, -> #512, majstor
│Molio bih programerske mase da mi opisu kako da procitam OEM string │hard - diska ( npr. CONNER CFA540A ), koji citaju neki drajveri │( npr. wbide ) i bios po ukljucenju IDE block transfer-a. └─── MSDOS - R:\TEST ---------------------- dugide10 zip 11898 Ispisuje parametre instaliranih IDE diskova (+.C src)
razno.514 majstor, -> #513, bulaja
> RE : OEM string ide diskova. Hvala, nisam obratio paznju da ima i sors.
razno.515 madamov, -> #506, kenza
> Zar Symantec C++ nije bivsi Zortech C++ ?! Nije samo bivši Zortech C++, Symantec je nešto valjda i sam radio, a nešto mi se čini da Zortech C++ nije postojao za Meka.
razno.516 vcalic, -> #515, madamov
>> Nije samo bivši Zortech C++, Symantec je nešto valjda i sam radio, a nešto >> mi se čini da Zortech C++ nije postojao za Meka. Symantec sam radio ;))) Pre će biti da su otkupili neki razvojni tim ;) Vlada
razno.517 sbrk, -> #510, jmilovic
>> ECSTASY BBS telefon 022-53-884. Šta je sad ovo? U yubbs.txt stoji tlf. 022 53 218. Jel to važe oba?
razno.518 ognjen, -> #507, kriss
)-> Nisam ga video detaljno (samo letimično), pa odma da pitam - )-> da li se u obzir uzimaju prestupne godine, i neprestupne )-> godine koje se završavaju sa 00? Ne, ali se lako ispravlja.