razno.312galimpic,
-> #306, djelovic> Ideja je interesantna, samo me jedna stvar kopka: ukoliko je neka
> "programerska komora" dobra stvar, kako to da ih nema u Americi?
Amerika prema ovim stvarima ima mnogo razvijenije zakonodavstvo, tržište,
iskustvo, kodekse,... tamo pojedinac može da se nada da će ostvariti svoje
pravo postojećim mehanizmima koji se mnogo više poštuju nego kod nas. Naši
uslovi su, složićeš se, drugačiji. Pojedinac je nula koju može da od*ebe svaki
birokrata u opštini.
razno.313pirke,
-> #302, galimpic>>> Koliko vidim, nema mnogo ljudi koji su voljni da ucestvuju u
>>> raspravi o UPS-u. To me zaista cudi, jer je jedini napor koji se
>>> za sada trazi od zainteresovanih je da sednu za kompjuter i iskazu
>>> svoje misljenje.
Izgleda da ljudi ne vide nikakvu konkretnu korist od svega toga. Ne
vidim ni ja, da ti pravo kazem, ali sigurno ne moze da bude nista lose.
>>> O rezultatima razgovora cu vas obavestiti sutra na ovom mestu.
>>> Bilo bi korisno da mi pre toga date svoje predloge i sugestije u
>>> vezi razgovora.
Prvo bi morali mi da se dogovorimo sta u stvari hocemo od svega toga.
Ono 'mi' stoji samo ako nas ima vise od 20. A nema nas toliko. Bar ne
na sezamu, koliko vidim. A sto se razgovora tice, mislim da je tu
najbitniji deo oko mogucnosti izdavanja atesta i utvrdjivanja standarda
prema kojima bi se softver rangirao itd.
>>> Posto je o ovoj temi raspravljalo svega nekoliko ljudi, hajde da
U tome i jeste poenta! Ima li smisla da se nas 3-4 dogovara oko nekog
udruzenja? A s' druge strane, ako niko ne probamo, necemo ni znati.
razno.314pirke,
-> #303, mmitrovic>>> I ja mislim da nije u pravu. UPS bi trebalo izmedu ostalog da
>>> posluzi kao odskocna daska onima koji nemaju razvijen biznis, a
>>> znaju da pisu kvalitetne programe. Uostalom, malo je onih koji
>>> pored programiranja nemaju neki "regularan" posao. Bio bi prazan
>>> UPS :)
E tu se ne slazemo. Ako bi UPS sluzio kao odskocna daska za one
koji su dobri, a nemaju trziste, to bi onda bila neka vrsta agencije
za prezentaciju i plasiranje softvera ili tako nekako. UPS bi u svakom
slucaju mogao da pomogne prodaju nekog softvera ali samo time sto bi
taj softver dobio atest (i pravo na nekakvu nalepnicu kao npr.
"INTEL INSIDE":))
Mislim da UPS ne bi trebao da bude odskocna daska za ljude i
njihove firme, vec samo za kvalitetne softverske proizvode. Ako bi se
UPS dao u reklamiranje raznih softverskih firmi onda nista od nekakvog
strukovnog udruzenja, jer bi se sve to pretvorilo u komercijalu i
marketing. NPR: Jedna firma je sponzorisala UPS sa toliko-i-toliko pa
samim tim ima pravo na vise neke vrste reklame, a u stvari ima losiji
prozvod od neke firme koja je sponzorisala UPS sa manje sredstava. Time
se, po meni, gubi smisao celog udruzenja...
Sto se tice tvog misljenja da je malo onih koji pored programiranja
nemaju neki 'regularan' posao, mislim da grdno gresis. Po nekoj mojoj
slobodnoj proceni samo na sezamu ima bar 30-ak ljudi koji od toga zivi.
A programera koji nisu na sezamu ima jako jako puno.
... Digital Priest...
razno.315pirke,
-> #304, mmitrovic>>> I see your point. Znaci trebaju nam eksperti bez licnih interesa,
>>> ili oni sa osecajem za fer konkurenciju. Lele. :)
Bas tako. Kuku & Lele. To bi morali biti neki jako veliki ljudi. Kad
kazem veliki mislim na prave strucnjake ali i velike postenjacine, pa da
to ne iskoriste u svoju licnu korist. Sve u svemu, mislim da se takvi kod
nas ne mogu naci. Bar ne u ovakvoj ekonomskoj situaciji, koja zahteva da
iskoristis _sve_ prilike koje se pruzaju inace ispadas budala. Oni koji
ne iskoriste _sve_ prilike, vec, zbog mirne savesti, preskoce po neku,
poprilicno trpe u biznisu u odnosu na one koji nemaju savest (ali imaju
biznis). (Ko razumije, shvatit ce :). A odredjivanje da li neki softver
zavreduje ili ne zavreduje atest poznatog i priznatog :) UPS-a jeste
biznis prilika za iskoristiti. Upravo je ovakav problem iskrsao kao glavni
kada sam pre godinu dana (otprilike) pokrenuo niz zanimljivih razmisljanja
na sezamu, a u vezi standardizacije domaceg knjigovodstveno-komercijalnog
softvera. KO ce odrediti standarde? Ili: KO ce odrediti one koji ce odrediti
standarde? Ako je neko dobar strucnjak u toj oblasti, on vec sigurno koristi
neki softver iz te oblasti i sigurno vise nije dovoljno objektivan vec je
'shemiran' tim svojim softverom, i sve uporedjuje u odnosu na njega. Pa
ako nije isti ili slican onda ne valja, pa makar u stvarnosti on bio 20
puta efikasniji, elegantniji itd. Ljudima (a posebno knjigovodjama) puno treba
promene navike. Ali to je vec za neku drugu temu. Ako znas za nekog
eksperta iz oblasti knjigovodstva, da je uz to i covek kome kompjuteri 'idu
od ruke' tj. da je nesto vise od korisnika, da pritom ne koristi to svoje
znanje za pisanje nekog komercijalnog knjigovodstvenog softvera, ti javi
obavezno, jer takav co'ek nam sigurno treba u UPS-u. :)
... DP...
razno.316pirke,
-> #306, djelovic>>> Ideja je interesantna, samo me jedna stvar kopka: ukoliko je neka
>>> "programerska komora" dobra stvar, kako to da ih nema u Americi?
Po tebi, sve sto je dobro mora da postoji u AmeriKi. E, ovaj put cemo
da ih preteknemo :)). Salu na stranu, tamo sigurno imaju cvrsta pravila
o tome sta je kvalitet a sta ne. Isto tako imaju lepo definisane pravne
zezalice oko svega toga, za razliku od nas. Ili jednom recju: imaju
pravnu drzavu koja uz to i savrseno funkcionise. Jedino jos da poprave
onaj zakon protiv ponopola i bice super.
Kod nas mozes da zastitis jedino svoja prava na audio kasetu (sa
narodnjacima, iskljucivo!) koju si snimio (i izdao za 'TRTMRT produkciju'
iz Donjeg Krompirista) a neko je kopira i prodaje, jer je sudijama i
porotama konkretno jasno cemu se radi (i oni imaju tu kasetu kod kuce,
kupljenu od pirata)... A sto se softvera tice... nekako cisto sumljam da
bi uspeli nesto da izvedu kad kod nas ne postoji uposte sifra delatnosti
'proizvodjac softvera' vec samo 'programator racunskih masina...'. Nemas
ti pravnu osnovu da uopste prodajes softver koji je u stvari intelektualna
usluga kao proizvod, pa samim tim ne mozes da se pravno sporis oko
proizvoda koji to nije i koji je napravljen od strane firme koja za to
nije registrovana :((( ('Malo' sam izkarikirao jednu istinitu situaciju)
Digital priest...
razno.317djelovic,
-> #316, pirke> Salu na stranu, tamo sigurno imaju cvrsta pravila
> o tome sta je kvalitet a sta ne. Isto tako imaju lepo definisane pravne
> zezalice oko svega toga, za razliku od nas. Ili jednom recju: imaju
> pravnu drzavu koja uz to i savrseno funkcionise.
Not really. I u Americi ima veoma mnogo bofl softvera, i uz to niko ne moze
da te tuzi sto si prodao bofl zato sto je tamo disclaimer uobicajena stvar ("no
guarantee of fitnes for use" i sl.).
razno.318markoni,
-> #302, galimpic> Koliko vidim, nema mnogo ljudi koji su voljni da učestvuju u raspravi o
> UPS-u. To me zaista čudi, jer je jedini napor koji se za sada traži od
> zainteresovanih je da sednu za kompjuter i iskažu svoje mišljenje.
Pa, pravo da ti kažem, ja sam veoma zainteresovan za jednu ovakvu (s tim da
mi nije baš najjasnije šta konkretno vi nameravate da radite u tom UPS-u)
ideju, ali nemam želju da učestvujem ni u kakvim organima i ostalim glupostima
udruženja, nego ću
ako se sve odvije kako treba i ako se moji interesi poklope sa ciljevima
Udruženja rado postati njegov član.
Ono što bi mene interesovalo jeste neka organizacija (kada već stvari
nisu rešene Zakonom, tj. u praksi, pošto su zakonski možda i rešene) koja bi
štitila moje interese kao programera. Tu mislim pre svega na nešto kao
finansijsku policiju koja bi drpala kazne ukoliko se u nekoj firmi koriste
piratski programi (za počet
ak domaći, a kasnije... što da ne).
Naravno da bi mi odgovaralo i to da Udruženje daje nešto kao atest programa i
da se na njega može nalepiti nešto tipa "UPS unutra!" :)) (ukoliko se ostvari
nepristrasnost i stručnost prilikom davanja istih).
razno.319markoni,
-> #314, pirke> Sto se tice tvog misljenja da je malo onih koji pored programiranja
> nemaju neki 'regularan' posao, mislim da grdno gresis. Po nekoj mojoj
> slobodnoj proceni samo na sezamu ima bar 30-ak ljudi koji od toga zivi.
Jesi li brojao mene? :)))
razno.320zeljkoj,
-> #309, pedjak> Da li si siguran da ti je rešenje prvog zadatka dobro..? Hint
> za drugi zadatak: pretvori trougao kondenzatora u zvezdu.
Igors mi je već poslao rešenja. Uspeo je da dobije ispravno rešenje
u prvom zadatku. A što se tiče 'trouglova' i 'zvezda', ovi pojmovi
mi (još) nisu poznati. :( (Ipak ja idem u običnu gimnaziju, a ne u
MG ili neku elektrotehničku školu. :) Ali nema veze, izgleda da zadatak
može da se reši i bez toga.
razno.321omega,
Ok, fino to sve zvuci, nego bi ipak mogli bi da ponovite - koji su
_konkretno_ ciljevi UPS-a?
razno.322galimpic,
Razgovarao sam sa advokatom g. Sokolovićem i saznao kako teče procedura pri
registraciji. Bitne su dve stvari: među ostalim papirima potrebna je i potvrda
o korišćenju prostorija. Dakle, dovoljno je da dobijemo potvrdu od bilo koga
da koristimo prostorije, što ne mora odgovarati istini ali je dovoljno za
registraciju. Za početak možemo i bez stalnih prostorija dok se ne skupi neka
lova. Izgleda kao amaterski pristup, ali je tako. Bez prostorija nema Udru-
ženja, bez Udruženja nema love, a bez love nema prostorija.
Druga stvar je da se pre registracije mora održati Osnivačka Skupština na
kojoj će biti izabrani svi organi predviđeni Statutom, kao i Sukcesor -
pravno ili fizičko lice koje preuzima obaveze Udruženja u slučaju njegovog
rasformiranja. To znači da će osnivači (svi koji budu prisustvovali Osniva-
čkoj Sednici i dali svoje podatke) biti i prvi članovi koji će na licu mesta
da konstituišu sve organe. Zapisnik sa te sednice, Statut (koji mora da
doradi advokat) i još neki papiri idu onda u MUP (???) na registraciju.
Što se tiče prava na izdavanje atesta, osnivanja fondova itd. advokat je
rekao da treba malo prekopati po zakonu koji se time bavi (iz 1983.) i da će
sigurno moći da se nešto iščačka.
Dakle: treba naći nekog ko ima registrovano preduzeće i poslovni prostor i
ubediti ga da potpiše potvrdu o korišćenju prostorija, naravno bez obaveze.
U suprotnom, potrebne su pare koje je malo ko voljan da da na lepe oči. Ako
neko od zainteresovanih može da pomogne (u vezi potvrde) molim da nas o tome
obavesti. Takođe, treba sazvati Osnivačku Skupštinu. Gde? Bilo gde, recimo u
Klubu Programera ili u nekoj MZ. Tamo bismo se dogovorili oko svih detalja
vezanih za Statut i onda zovnuli advokata. Druga mogućnost je da se neformal-
no sastanemo kako bismo dogovorili naredne akcije, ali da to ipak bude na
konkretnijem nivou od ovoga na Sezamu.
** Molim sve koji su zainteresovani da budu osnivači da mi se jave na **
** mail kako bismo se prebrojali i dogovorili oko mesta i tipa sastanka. **
Treća mogućnost je da razglabamo na Sezamu o tome kako za sve to treba puno
para i vremena i kako će sve to propasti.
razno.323vlador,
-> #311, goxx> Moja bi repliciranja izgledala baš smešno. Uveren sam da dosta ljudi
Isti slučaj.
razno.324galimpic,
-> #321, omega> koji su _konkretno_ ciljevi UPS-a?
Pogledaj nekoliko poruka unazad, počevši od mog predloga Statuta pa nadalje
komentare. Ako smatraš da treba dodati nove i izbaciti neke stare, reci.
razno.325mmitrovic,
-> #302, galimpicŮ█▀█Ţ da obezbedi sve elemente o kojima je bilo reči: fondova, prava na
Ů█▀█Ţ izdavanje atesta itd.
Za ateste ne bi smelo da bude problema, pošto za njih ne garantuje
država, već UPS. Ukoliko se izda atest za loš program, ići će na
štetu UPSa.
Ů█▀█Ţ 3. Koliku slobodu imamo u definisanju Statuta, i kolika je tarifa
Ů█▀█Ţ advokata za pisanje Statuta sa zadatim elementima.
Mislim da je bolje da se sastavi statutarni odbor i da napiše
predlog statuta, koji bi se potom samo ispeglao uz pomoć pravnika.
Mislim da ne bi trebalo da ga oni pišu.
Ů█▀█Ţ od 3000 DM (zakup lokala na nekoliko meseci, registracija, plaćanje
Ů█▀█Ţ advokata i nešto inicijalnih troškova). Zbog toga bismo već trebali da
Ů█▀█Ţ smišljamo od koga ćemo zatražiti sponzorstvo.
Pa ako uzmemo lokal, moraćemo nekog i da platimo da u njemu sedi. To
je dodatni trošak. Sve zavisi od fondova, ali mislim da bi trebalo za
početak da preskočimo lokal, da se konstituišemo, pa sa tim da jurimo
dalje sponzore. Adresu je posle lako promeniti. Ja sam već predložio da
se razgovara sa soft. dilerima, dajte neki dalji predlog.
Ů█▀█Ţ Pošto je o ovoj temi raspravljalo svega nekoliko ljudi, hajde da
Ů█▀█Ţ prestanemo da gušimo i da se dogovorimo o mestu i vremenu gde će se
Ů█▀█Ţ sastati svi koji su zainteresovani.
Pa daj neki predlog. Kad i gde?
razno.326mmitrovic,
-> #314, pirkeŮ█▀█Ţ E tu se ne slazemo. Ako bi UPS sluzio kao odskocna daska za one
Ů█▀█Ţ koji su dobri, a nemaju trziste, to bi onda bila neka vrsta agencije
Ů█▀█Ţ za prezentaciju i plasiranje softvera ili tako nekako. UPS bi u svakom
Ů█▀█Ţ slucaju mogao da pomogne prodaju nekog softvera ali samo time sto bi
Ů█▀█Ţ taj softver dobio atest (i pravo na nekakvu nalepnicu kao npr.
Ů█▀█Ţ "INTEL INSIDE":))
Upravo bi bila takva agencija. Objasniću ti i zašto.
Ukoliko UPS ne bi mogao da plasira, registruje, čak i distribuira
soft. pakete, jedini ljudi koji bi u njemu bili, bili bi "basisti".
To je sasvim razumljivo pošto u ovoj zemlji jedino to tržište softvera
postoji. U tom slučaju, ja, recimo, ne bi imao nikakve koristi od UPSa.
To ne bi bio UPS, već Udruženje Programera Baza Srbije. UPS bi morao
da podrži sve vidove programiranja, uključujući tu i (khmm) fortran i
basic (Eto, rekao sam). :)
Ů█▀█Ţ marketing. NPR: Jedna firma je sponzorisala UPS sa toliko-i-toliko pa
Ů█▀█Ţ samim tim ima pravo na vise neke vrste reklame, a u stvari ima losiji
Ů█▀█Ţ prozvod od neke firme koja je sponzorisala UPS sa manje sredstava. Time
Zato i predlažem da se ide na interesno umesto na marketinško
sponzorstvo.
Ů█▀█Ţ slobodnoj proceni samo na sezamu ima bar 30-ak ljudi koji od toga zivi.
Ů█▀█Ţ A programera koji nisu na sezamu ima jako jako puno.
To je sasvim moguće. Moje tvrđenje je bilo sasvim relativno, pošto
skoro svi programeri koje ja znam imaju neki posao, ili studiraju. Zapravo
ti si jedini koga znam lično, a da nema drugi posao. Tj ako se nisi i ti
zaposlio negde. Doduše znam par ljudi koji i na "redovnom" poslu
programiraju, ali svi oni i van radnog vremena kuckaju za svoj groš.
razno.327mmitrovic,
-> #310, goxxŮ█▀█Ţ U pozadini je (ali se ne vidi dobro; moja greška) perforirani list
Ů█▀█Ţ papira na kome je nacrtan algoritam (grafički) i ispisani delovi
Ů█▀█Ţ programa u basic-u i pascal-u. Valjda je dovoljno simbolično :).
Dobro, vidi se dovoljno da se shvati poenta. ;)
Ako hoćeš predlog, izbaci slova i doradi pozadinu. Možda i ispadne
nešto od toga. Ali izbaci (khmm) basic iz toga. :)
razno.329pirke,
-> #326, mmitrovic>>> Ukoliko UPS ne bi mogao da plasira, registruje, cak i distribuira
>>> soft. pakete, jedini ljudi koji bi u njemu bili, bili bi
>>> "basisti". To je sasvim razumljivo posto u ovoj zemlji jedino to
>>> trziste softvera postoji. U tom slucaju, ja, recimo, ne bi imao
>>> nikakve koristi od UPSa.
Cini mi se da mislimo isto ali da se ne kapiramo. Kad se budemo videli
iskristalisacemo stvar. Mozda. :)
>>> Zato i predlazem da se ide na interesno umesto na marketinsko
>>> sponzorstvo.
Ne kapiram. sta je interesno a sta marketinsko? Definitivno je vreme
da se vidimo 'face to face' pa da sve izbistrimo.
>>> ti si jedini koga znam licno, a da nema drugi posao. Tj ako se
>>> nisi i ti zaposlio negde. Doduse znam par ljudi koji i na
Nisam se zaposlio nigde (na neki 'redovan' posao). I nemam nameru.
DP...
razno.330pirke,
-> #322, galimpic>>> vezanih za Statut i onda zovnuli advokata. Druga mogucnost je da
>>> se neformal- no sastanemo kako bismo dogovorili naredne akcije,
>>> ali da to ipak bude na konkretnijem nivou od ovoga na Sezamu.
Ja sam za drugu, gorenavedenu, mogucnost. Vidi ko je od
zainteresovanih odakle, pa odredi mesto (neki restorancic npr.)
>>>** Molim sve koji su zainteresovani da budu osnivaci da mi se jave
>>>** na ** mail kako bismo se prebrojali i dogovorili oko mesta i
>>>** tipa sastanka. **
Evo da ti se ne javljam na mail: Ja.
DP...
razno.331jkpbvk,
Neko je trazio ovde neki source za pustanje modula ili tako nesto,
svejedno evo source u asm-u.
mod.rarrazno.332dr.grba,
-> #325, mmitrovic>> Mislim da je bolje da se sastavi statutarni odbor i da napiše
>> predlog statuta, koji bi se potom samo ispeglao uz pomoć pravnika.
>> Mislim da ne bi trebalo da ga oni pišu.
Najpre treba oformiti komisiju za pripremu platforme za rad statutarnog
odbora. Do sastava komisije se mora doći konsenzusom, što valja definisati
u preambuli nacrta projekta za rad komisije za pripremu platforme za rad
statutarnog odbora.
Sorry, morao sam. žitam ove poruke i gledam kako zaplićete i zaplićete.
Jedna dobra ideja će biti data mastiljarama na amin, a onda ga možete
**ba**.
razno.333mstan,
HHPIzgleda da ce od UPS-a jos nesto i postati.Zato uzeh tastaturu
pod prste pa da i od mene ima neke vajde.Mislim da bi UPS imao
veliki znacaj za dalji razvitak programerstva u Srbiji.Danas
vidim da se programerom naziva svaki koji u CLIPPER-u zbudzi
nekakav program za knjigovotstvo (ovo se NE odnosi na programere
koji rade sasvim solidne programe i koji se ovim poslom vec duze
bave),a onda prodaju te programe nekim naivcinama za male pare.Zato
podrzavam i predlog za osnivanje neke komisije koja ce se baviti
atestom programa.
--Sto se tice tih standarda mislim da bi njih trebalo da odredimo
na ovaj nacin:
Upravni odbor bi trebao da sastavi privremenu komisiju za
testiranje koji bi posle nekog vremena pred skupstinu iznela
predloge o standardima.Skupstina bi glasanjem odobrila ili
oborila predloga.Svaki clan bi imao pravo da skupstini
predlozi neki predlog i potom bi se ostali clanovi o tome
izjasnjavali.
Ovakva rasprava bi potrajala ali mislim da bi vredela.
--Pitanje izbora clanova treba resiti ovako:
Za pocetak treba organizovati PrivremenoUPS u koji ce uci
svi oni koji zele da pomognu stvaranje UPS na bilo koji nacin.
Ako UPS nastane za pocetak samo clanovi PUPS ce uci u skupstinu
sto znaci da ce oni izabrati Upravni odbor,komisiju za
testiranje...Svi ostali koji se budu uclanili u UPS morace da
placaju clanarinu odredjeno vreme(npr.3 meseca) da bi usli u
skupstinu ali ce bez obzira na to da li su u skupstini ili
ne imati prava na zastitu autorskih prava.Pravo na ATEST ce
imati samo skupstinari. Ovaj rok od 3 meseca se moze vremenom
povecavati.
Kao sto se primetili UPS ce se sastojati iz clanova i
skupstinara.Za ovakvu podelu sam da bi se izbeglo to da UPS
bude odskocna daska za nekoga koji bi ga kasnije ostavio.Znaci
ovo je podela u cilju zastite samog UPS.
--Nekoliko njih je spomenulo to da se u komisiji za testiranje
moze naci neko ko ce osporavati programe koji vrede radi
zastite svojih interesa.Resenje za ovakav problem bi bilo
ovakvo:
-Clan ukoliko smatra da ga je njegov program ipak ispunio
uslove a komisija ga nije odobrila ima pravo da ulozi zalbu
UO koji ce razmotriti zalbu i potom odluciti ko je u pravu.
Normalno,za ovo ce se traziti odredjena naknada.Ukoliko i
ovde clan dobije negativan odgovor on moze zalbu izneti
pred skupstinu.Ako skupstina odluci da je zalba opravdana
doci ce do raspustanja UO i komisije za testiranje.Ali ako
se dokaze da je zalba neopravdana clan ce morati da plati
novcanu kaznu zbog nepotrebnog uznemiravanja skupstine.
Ovo su moji predlozi.Ukoliko vam bude bila potrebna podrska iz
Smedereva mail me.
MSTAN
razno.334sbrk,
Da li neko koristi DN 1.33?
Ja sam još na 1.31, jer sam ovde čitao da ima nekih problema sa kopiranjem
fajlova, pozdravnim porukama ...
razno.335zeljkoj,
-> #327, mmitrovic> nešto od toga. Ali izbaci (khmm) basic iz toga. :)
Šta fali BASIC-u?
razno.336dvesic,
-> #334, sbrk>> Da li neko koristi DN 1.33?
>>
>> Ja sam još na 1.31, jer sam ovde čitao da ima nekih problema
>> sa kopiranjem fajlova, pozdravnim porukama ...
Ovo je tačno (da ima problema). Već nekoliko puta mi je sa diska
na disketu iskopirao fajlove popunjene nulama, iste dužine i datuma
kao i polazni :(( Da ne uradih jedno COMP bilo bi svašta !
razno.337bceklic,
Konacno zavrsih rad na uputstvu za program. Elem, Treba mi onaj
deo koji se odnosi na pravo koriscenja, garancije itd. Jel ima nekog
ko se vec bavio ovim stvarima?
razno.338kum.zoki,
-> #322, galimpic Pred kraj prosle godine oformio sam drustvenu organizaciju
pod nazivom Kompjuterski klub Jagodine, koja ima slicne ciljeve
kao i UPS. Tako da sam malo upucen u sve te muke oko formiranja
udruzenja.
You --> registracije mora odrzati Osnivacka Skupstina na kojoj ce
You --> biti izabrani svi organi predvideni Statutom, kao i
You --> Sukcesor - pravno ili fizicko lice koje preuzima obaveze
You --> Udruzenja u slucaju njegovog rasformiranja. To znaci da
You --> ce osnivaci (svi koji budu prisustvovali Osniva- ckoj
You --> Sednici i dali svoje podatke) biti i prvi clanovi koji ce
You --> na licu mesta da konstituisu sve organe. Zapisnik sa te
You --> sednice, Statut (koji mora da doradi advokat) i jos neki
Potrebno je najmanje 10 potpisa ljudi sa brojevima njihovih
licnih karti i adresama, statut, zapisnik sa osnivacke skupstine,
zapisnik sa sastanka izvrsnog odbora (na kome se bira i sekretar).
You --> Dakle: treba naci nekog ko ima registrovano preduzece i
You --> poslovni prostor i ubediti ga da potpise potvrdu o
You --> koriscenju prostorija, naravno bez obaveze. U suprotnom,
Nije obavezno da bude preduzece. Moze i bilo koja drustvena
organizacija ili bilo ko ko ima nesto vise prostora za izdavanje.
Dovoljno je samo da se navede adresa udruzenja. Normalno najbolje
je da se prostorije ne placaju. Inace moze i neka mesna zajednica
da ustupi jednu prostoriju gde bi sedeo neko i odrzavali se sastanci.
Sa ovim gore (zapisnicima i podacima o prostoriji se ide u
MUP. Nakon toga kada se dobije potvrda od MUP-a se izradjuju pecati
onako kako je to navedeno u Statutu (u statutu mora izmedju ostalog
da stoji i kako ce pecati da izgledaju [1 okrugao i 1 stambilj]).
Posle toga se ide do zavoda za statistiku da se razvrsta organizacija
(te informacije se dobijaju kod Sluzbe za platni promet), i posle svih
setkanja se otvara ziro racun. I to je sve. Ostaje samo da se radi.
You --> sazvati Osnivacku Skupstinu. Gde? Bilo gde, recimo u
You --> Klubu Programera ili u nekoj MZ. Tamo bismo se dogovorili
You --> oko svih detalja vezanih za Statut i onda zovnuli
Skupstina se pravi u bilo kojim prostorijama. Bilo bi dobro
da se prostorije nemaju samo na papiru nego da se u njima i
odrzi osnivacka skupstima. Advokat nije najobavezniji. Ako ste
zainteresovani mogu da posaljem kako statut obicno izgleda (pisao
sam ih 4-5 za razne drustvene organizacije i to je tipska stvar).
You --> Molim sve koji su zainteresovani da budu osnivaci da mi
You --> se jave na mail kako bismo se prebrojali i dogovorili oko mesta
You --> i tipa sastanka.
Zainteresovan sam.
You --> Treca mogucnost je da razglabamo na Sezamu o tome kako za
You --> sve to treba puno para i vremena i kako ce sve to
You --> propasti.
Potrebno je nesto vremena, ali ne previse. Sve moze biti gotovo za
svega par dana. Sto se tice novca potrebno je samo za neke takse i
izradu pecata otprilike sa nesto ispod 300 din se moze sve zavrsiti.
razno.339duzle,
-> #300, pirke>**> E ovo mi je nekako _previse_ nisko. Ne bih se svrstao u
>**> grupu baba ne bi li me neki ***** primio, saslusao i obecao
>**> da ce se potruditi...
Cilj opravdava sredstvo :). Od tog ***** (i njemu sličnih koje moraš da
moliš) zavisi budućnost dosta ljudi.
Ognen
razno.340duzle,
-> #315, pirke>**> Bas tako. Kuku & Lele. To bi morali biti neki jako veliki
>**> ljudi. Kad kazem veliki mislim na prave strucnjake ali i
>**> velike postenjacine, pa da to ne iskoriste u svoju licnu
>**> korist. Sve u svemu, mislim da se takvi kod nas ne mogu
>**> naci. Bar ne u ovakvoj ekonomskoj situaciji, koja zahteva da
Takvi se ne mogu naći ni preko bare. Svako ima neki svoj interes. Problem
je samo što se na Balkanu interesi ispoljavaju u njihovoj najnižoj formi, a
ostvaruju se najnižim sredstvima. Wake up :).
Ognen
razno.341duzle,
-> #306, djelovic>**> Ideja je interesantna, samo me jedna stvar kopka: ukoliko je
>**> neka "programerska komora" dobra stvar, kako to da ih nema u
>**> Americi?
Q: A šta je ASSP u Americi ?
A: Sužena američka verzija budućeg SRJ UPS-a.
Ognen
razno.342djelovic,
-> #341, duzle> Q: A šta je ASSP u Americi ?
> A: Sužena američka verzija budućeg SRJ UPS-a.
Cini mi se da se ciljevi ASSP i navedeni ciljevi UPS-a podosta razlikuju?
razno.343goxx,
UPS, scena 1, kadar 1, drugi put, klap! :)
Goran
ups03.ziprazno.344omega,
-> #341, duzleŢ Q: A sta je ASSP u Americi ?
Jel mislis na Association of Shareware Professionals (ASP)?
razno.346isekulovic,
-> #324, galimpic> Pogledaj nekoliko poruka unazad, počevši od mog predloga Statuta pa nadalje
> komentare. Ako smatraš da treba dodati nove i izbaciti neke stare, reci.
Zar ne bi moglo da se doda nešto tipa, gonjenje pirata domaćeg softvera?
razno.347aseovic,
-> #337, bceklic> Konacno zavrsih rad na uputstvu za program. Elem, Treba mi onaj
> deo koji se odnosi na pravo koriscenja, garancije itd. Jel ima nekog
> ko se vec bavio ovim stvarima?
Evo uz poruku primera. Mislim da je dovoljno za uputstvo.
Za neke detaljnije stvari treba napraviti ugovor.
Sele
gar.arjrazno.348goranr,
-> #320, zeljkoj>> Igors mi je već poslao rešenja. Uspeo je da dobije ispravno rešenje
>> u prvom zadatku. A što se tiče 'trouglova' i 'zvezda', ovi pojmovi
>> mi (još) nisu poznati. :( (Ipak ja idem u običnu gimnaziju, a ne u
>> MG ili neku elektrotehničku školu. :) Ali nema veze, izgleda da zadatak
>> može da se reši i bez toga.
Izvini što ovako kasno odgovaram, ali, nema veze... :))) U čemu je bila
fora u prvom zadatku: gornji par kondenzatora rešiš kao rednu vezu. Isto
tako uradiš i sa drugim parom (donjim). Time dobijaš elementarni sistem
od dva paralelno vezana kondenzatora.
U drugom zadatku ćeš videti da su četiri gornja i četiri donja kondenzatora
vezana u istu tačku. Time se dobija kolo sa četiri grane, i u svakoj grani
imaš par redno vezanih kondenzatora. Rešiš svaki par kondenzatora pojedinačno
i dobijaš sistem sa četiri paralelno vezana kondenzatora.
razno.349zeljkoj,
-> #348, goranr> Izvini što ovako kasno odgovaram, ali, nema veze... :))) U čemu
> je bila fora u prvom zadatku: gornji par kondenzatora rešiš kao
> rednu vezu. Isto
Ok, hvala... već sam i zaboravio na te zadatke. :))
razno.350pirke,
Ima li nekoga kod nas a da poseduje DELPHI?
Ako ima molim za bilo kakav info.
Pirke.
razno.351obrada,
-> #293, pirke> Programiranje kod nas malte ne da ne postoji kao zanimanje (u
> narodnim masama- drustvu) ili bar ne kao sto su zanimanja:
> projektant, bravar, gradjevinar i slicna opste prihvacena zanimanja.
Mislim i da se u mnogim sredinama pogresno shvata zanimanje pragramera.
Neki smatraju programera svakog ko zna da radi sa racunarom.
Konkretno, za mog brata, koji je inace masinac (CADas), kada se zaposlio u
novoj firmi, posto je jedini znao da radi sa racunarom, napisali mu da
se nalazi na radnom mestu programera!
Mozda bi trebalo definisati ponovo zanimanje programera. Mislim i zakonski.
Koja je to strucna sprema ili iskustvo ako nema odgovarajucu spremu.
Nailazio sam na ljude koji se predstavljaju kao programeri, a kada ih pitam
u cemu rade, oni kazu u windowsima, na pitanje u kom jeziku, oni kazu da su
radili sa nekim programima. Oni "bolji" kazu da su radili nesto u VB.
Sebe sam poceo smatrati progamerom tek kada sam poceo da zivim od toga.
Prethodnim sest godina kojih sam se bavio programiranjem to nisam bio.
Dragan
razno.352obrada,
-> #286, wizard>> Clan UPS postaje svako lice koje potpise pristupnicu i
>> regulise placanje clanarine.
>
> Da bi to udruzenje imalo smisla i svrhu u njemu bi trebalo da budu
> samo profesionalni programeri - dakle oni koji od svog programiranja zive
Uslov za clanstvo u UPS bi pored pristupnice i placene clanarine bio
i neka vrsta prijemnog rada. Nesto slicno kao sto je organizovano u CADUA.
Tj. postojala bi prijemna komisija. Sto se tice samog rada, to bi bilo nesto
sto je kandidat do sada uradio (neki program, normalno). Na taj nacin
se ne bi primali apsolutni pocetnici, mada se moze saradjivati i sa takvim
u smislu da im UPS pomogne na neki informativan oko njhovog usavrsavanja.
Sto se tice clanova prijemne komisije, na pocetku bi u njoj bili neki od
inicijatora Udruzenja. Dakle clanovi sa niskim brojevima clanskih karti.
Dragan
razno.353obrada,
re: UPS
Mislim da bi trebalo da se ugledamo za pocetak na CADUA, jer po nacinu
organizovanja (strukovno) nam je blize od YUCCA. Mislim da mozemo
racunati na pomoc nekih clanova CADUA oko organizovanja Udruzenja. U prvo
vreme da iskopiramo od njih neke modele organizovanja koji su zaziveli u
praksi.
I da preskocimo njihove greske kao i greske pri osnivanju udruzenja iz '90.
Za pocetak bi trebalo poceti sa neformalnim sastancima, a za to ne bi bilo
lose pronaci nekog sponzora koji bi povremeno ustupio neku prostoriju
za sastanke.
Dragan
razno.354bceklic,
-> #351, obrada> Nailazio sam na ljude koji se predstavljaju kao programeri, a
> kada ih pitam u cemu rade, oni kazu u windowsima, na pitanje u
> kom jeziku, oni kazu da su radili sa nekim programima. Oni
> "bolji" kazu da su radili nesto u VB.
Bas pre neki dan sam ortacima pricao o ovim stvarima. Izgleda da
kod nas ima najvise Windows i VB programera ;)
razno.355omega,
Da li moze da se namesti da program koji radi sa DOS/4GW-om,
ukoliko nema dovoljno RAM-a, koristi i swap fajl?
Uzgred, onaj QDPMI.SYS uopste ne saradjuje sa DOS/4GW, pa
se pitam, za sta on uopste sluzi? :)
razno.356mjova,
imam jedno pitanjce za one koji imaju rešenje za problem ;)
naime, treba mi uputstvo kako se dl makroi i formulari na hp4p,
u originalnom uputstvu piše da se to može poručiti, ali to ne
dolazi u obzir ;)
razno.358galimpic,
Re: UPS
Napravio sam malu pauzu čekajući da se jave zainteresovani. Do sada
se za osnivačku skupštinu javilo manje od 10 ljudi, pa molim one koji
imaju pristup drugim sistemima da prenesu poziv. Sačekaćemo još neko-
liko dana i ako do tada odziv bude bolji idemo da uradimo posao.
razno.360mmitrovic,
Šta bi se UPSom? Tresla se gora, ...
razno.362enjoy,
Pitanja u vezi DBASE III+ :
1. Kako da se stampac natera da kod zavrsetka stampe nekog teksta iz dbase.prg
stane uvek kod zadnje odstapanog reda a ne da se pomeri na pocetak sledece str-
ane. Pokusavao sam sa prekidacima na zadnjem delu Epsona LX-800 ali ne f-se¸│
2. Da li moze űDbase III+ da formira ASCII text pa da se on stampa iz DOS-a
nardbom print.exe. Sve ovo treba raditi u okviru file.prg .
OBJASNJENJE : Radim p¸│rogram za licnu upotrebu koji treba
da omoguci bolji rad racunara u STR umesto registar kase.
Unapred hvala svima koji se za ovo zainteresuju ili pomognu.
razno.363cnenad,
-> #362, enjoyŁŁŁ 2. Da li moze űDbase III+ da formira ASCII text pa da se on stampa iz
ŁŁŁ DOS-a nardbom print.exe. Sve ovo treba raditi u okviru file.prg .
Možda da probaš sa CREA REPO blabla, REPO FORM blabla TO ASCII.TXT, pa onda
!COPY ASCII.TXT LPT1, ili kad već hoćeš !PRINT ASCII.TXT ?
razno.364vision,
Ovo bi moralo u temi 'mozgalice', ali kada je nema, moze i ovde.
1. Pitanje (primer) sam pisao u C-u, ali mislim da je u interesu svakoga.
Zamislite jednu promenljivu tipa long int (cetiri bajta). U njoj se mora
staviti rezultat sabiranja svih bajtova jednog file-a, nesto kao:
unsigned long int prom=0L;
FILE *in;
unsigned char c;
in=fopen(argv[0],"r+b");
rewind(in);
for(;;) {
c=fgetc(in);
if(feof(in))
break;
prom+=c;
}
Znaci sa ovim primerom sam stavio skup svih bajtova ovog exe file-a u
promenljivu prom. Sada ovu promenljivu moram smestiti u kraj ovog istog file-a
ovako:
fseek(in,0L,SEEK_END);
fwrite(&prom,4,1,in);
Ovo mu dodje nesto kao instalacija, znaci samo se jednom u kraju exe-a
stavlja ovaj broj (skup vrednosti bajtova ovog file-a). Sledeceg puta kada
startujem program, idem u kraj file-a minus 4 bajta i procitam vrednost.
Exe file opet sumiram (do kraja file-a minus 4 bajta) i poredim sa
vrednoscom koju sam dobio sa kraja file-a. Ako nisu jednake, file je zasigurno
menjan (virusi, promena teksta u file-u, unpackovan - ako je bio pakovan, itd.)
Znaci ovo bi mu doslo kao cuvanje programa od virusa i nepozeljnih lica koja
menjaju tekstove unutar exe-a.
E sada ovako: ako nekome padne na pamet, i provali da sam to uradio, on ta
cetiri zadnja bajta moze opet da preracuna pa ih prepise, i program da radi.
Kako da sabirem sve bajtove unutar exe-a, ukljucujuci i ovih cetiri bajta
koje nisam ni napisao (znaci prvi put kada se program instalira) i da posle
ovoga sledeci put kada se program startuje sabire ukljucujuci i ova cetiri
bajtova (ne kao prvi put sto je preskocio zadnjih cetiri bajta) i dobije se
jedan unikatni broj koji je mnogo teze preracunati.
Zahvalio bih se mnogo onome koji bi mogao da resi ovaj problem, a verujem da
ce se ovaj nacin cuvanja exe-a prosiriti ???
razno.365nemko,
-> #364, vision)>Ć- Ovo bi moralo u temi 'mozgalice', ali kada je nema, moze i
)>Ć- ovde.
)>Ć-
)>Ć- 1. Pitanje (primer) sam pisao u C-u, ali mislim da je u
)>Ć- interesu svakoga.
)>Ć-
)>Ć- Zamislite jednu promenljivu tipa long int (cetiri bajta). U
)>Ć- njoj se mora staviti rezultat sabiranja svih bajtova jednog
)>Ć- file-a, nesto kao:
..........
Mislim da bi ovo moglo ovako:
Sam *.exe (koji sebe proverava treba da vrsi sumu svih! bajtova i poredi
sa zadnja 4. Ta 4 bajta ce da formira instalaciona procedura na sledeci
nacin:
Neka je 4-bajtni broj X1X2X3X4 (Xn je po jedan bajt). Posto je suma celog
fajla jednaka SUMA=suma_pocetnjeg_fajla+X4+X3+X2+X1 i SUMA je takodje
jednaka X1*256^3+X2*256^2+X3*256+X4 tada izjednacavanjem treba da dobijes
sledece: suma_pocetnjeg_fajla=X1*16777215+X2*65535+X3*255 (+X4*0).
Ovo resis po X1,X2,X3,X4 (trazis prvo maximalno X1 a da proizvod bude
manji od sume_poc..., pa X2, X3 a za X4 uzmes bilo sta!).
Ovo bi trebalo da radi! Ako neko nadje gresku neka mi javi! Mislim da ipak
postoji mnogo bolji nacin da se program sam iztestira protivi virusa (ili
bilo cega drugog)! Ako to nekoga zanima neka se javi!
razno.366jkpbvk,
-> #364, vision+| Ovo bi moralo u temi 'mozgalice', ali kada je nema, moze i ovde.
Ideja je OK ali ipak bi sluzila samo kao pokazatelj da li se virus
nakacio na njega jer ako bi se program stitio od neceg drugog (izmena fajla)
u Debuggeru bi mogao da se razbije kroz nekoliko minuta.
razno.367bceklic,
-> #366, jkpbvk> +| Ovo bi moralo u temi 'mozgalice', ali kada je nema, moze i
> ovde.
> Ideja je OK ali ipak bi sluzila samo kao pokazatelj da li se
> virus nakacio na njega jer ako bi se program stitio od neceg
> drugog (izmena fajla) u Debuggeru bi mogao da se razbije kroz
> nekoliko minuta.
Vec je mnogo puta ovde bilo govora o tome da je svaki alogoritam
za zastitu beznadezan ako se dozvoli pregled koda pa je isti slucaj i
sa ovom metodom (koju inace koriste neki AV programi samo sa nesto
kompleksnijim algoritmima za checksum).
AnyWay, iskoristicu ovu priliku da prikazem siroj javnosti prvu
DEMO verziju PC Guard-a paketa programa za zastitu izvrsnih fajlova i
izradu instalacionih disketa. Uz poruku je prikacena arhiva koja sadrzi Demo
(Tutor) PC Guard-a zajedno sa uputstvom za koriscenje. Zelim da napomenem
da je razvoj ovog paketa trajao skoro godinu dana i da je napisan
kompletno u asembleru (700.000kb source-a). Sam program ce se naci
u prodaji pocetkom meseca maja.
dguard.ziprazno.368vitez.koja,
-> #364, vision#=> Kako da sabirem sve bajtove unutar exe-a, ukljucujuci i
#=> ovih cetiri bajta koje nisam ni napisao (znaci prvi put
#=> kada se program instalira) i da posle ovoga sledeci put
#=> kada se program startuje sabire ukljucujuci i ova cetiri
#=> bajtova (ne kao prvi put sto je preskocio zadnjih cetiri
#=> bajta) i dobije se jedan unikatni broj koji je mnogo
#=> teze preracunati.
Druga metoda je, kažeš, bolja jer u kontrolnoj sumi učestvuje
i sama kontrolna suma? Ne zvuči nimalo logično.
žini mi se da je, kod zaštite programa od izmene, mnogo teže
obezbediti da se rutina za proveru integriteta zaista izvrši,
nego naći neki suptilan metod 'otiska' fajla. Evo šta hoću da
kažem: recimo da si ti razvio neverovatno dobar algoritam za
kreiranje 'otiska' fajla, i da ja nikako ne mogu da falsifikujem
taj otisak; ja ću uzti dibager, 'raskopčati' rutinu koja
proverava da li je otisak dobar od ostatka programa, i onda
uraditi izmene; otisak, naravno, više neće valjati, ali to mene
ne tangira s obzirom da sam isključi oproveru.
razno.369duzle,
Da li je dozvoljeno da se popravlja kod run-time biblioteka koje dolaze uz
Borland Pascal 7.0, i da se isti kasnije iskompajlira i prodaje ? Da li je
ovo legalno ?
Ognen
razno.370nemko,
Da li neko zna kako tacno da povezem asemblerske rutine sa
Arity prologom?
razno.371mmitrovic,
-> #369, duzle::::: Da li je dozvoljeno da se popravlja kod run-time biblioteka koje dolaze
::::: uz Borland Pascal 7.0, i da se isti kasnije iskompajlira i prodaje ? Da
::::: li je ovo legalno ?
Definitivno ne. AKo malo pogledaš EXE fajl naći ćeš poruku
"Portions copyright by borland, int." ili slično. Taj portion je u
stvari run-time biblioteka (bolje biblioteke).
razno.372paki,
-> #367, bceklic> kompletno u asembleru (700.000kb source-a). Sam program ce se naci
------------------
Pretpostavljam da je greška, ili...? :))
razno.373duzle,
-> #371, mmitrovic>**> Definitivno ne. AKo malo pogledaš EXE fajl naći ćeš poruku
>**> "Portions copyright by borland, int." ili slično. Taj
>**> portion je u stvari run-time biblioteka (bolje biblioteke).
Hmmm....razlog zbog koga sam ovo pitao jeste jedan broj PC Magazina u kome
jedan tip opisuje kako je promenio source TTerminal objekta da bi mogao da
ga veže direktno na com port i da podržava brzine veće od 2400 (priča je
bila da TTerminal ima previše koda koji uopštava stvari, tako da nije hteo
da ga tera preko 2400 bps).
Ogi
razno.374bceklic,
-> #372, paki> > kompletno u asembleru (700.000kb source-a). Sam program ce
> se naci ------------------
> Pretpostavljam da je greska, ili...? :))
Na zalost (ili mozda na srecu :) nije greska. Radi se o kompletu od
6 programa sa sve ukupno oko 700.000 kb source-a.
Pozdrav!
razno.375babbage,
-> #374, bceklic
>=>> Na zalost (ili mozda na srecu :) nije greska. Radi se o kompletu
>=>> od 6 prgrama sa sve ukupno oko 700.000 kb source-a.
700MB source koda? Sedam miliona bajtova? Dobro, dobro, moguće
je...samo, koliko je godina trebalo da se to otkuca?
Babbage
razno.376pmihailo,
Jel' ima neko resenje za ovaj slucaj:
q editor, znaci onaj obican za dos je limitiran velicinom
fajla. Ili bar meni tako stoji. Konkretno trebalo bi
da moze da ucita fajl od oko 1 mb ali je to mnogo za
njega a meni je komplikovano da se setam po nekoliko
manjih fajlova trazeci sta mi treba.
razno.377mdave,
-> #376, pmihailoSubject: Re: Q editor
> Jel' ima neko resenje za ovaj slucaj:
>
> q editor, znaci onaj obican za dos je limitiran velicinom
Moraćeš da pređeš na TSE. Ista firma, ne boj se. :)
razno.378bceklic,
-> #375, babbage> 700MB source koda? Sedam miliona bajtova? Dobro, dobro, moguce
> je...samo, koliko je godina trebalo da se to otkuca?
;) Moja greska. Ona tacka napravi pometnju :)
Radi se o 700 kb ili o 700000 bajtova :)
POzdrav!
razno.379zeljkoj,
-> #375, babbage>> =>> Na zalost (ili mozda na srecu :) nije greska. Radi se o
>> kompletu =>> od 6 prgrama sa sve ukupno oko 700.000 kb
> source-a.
>
> 700MB source koda? Sedam miliona bajtova? Dobro, dobro, moguće
> je...samo, koliko je godina trebalo da se to otkuca?
Ono je decimalna tačka, znači 700.000 kB = 700 kB.
razno.380bceklic,
-> #379, zeljkoj> Ono je decimalna tacka, znaci 700.000 kB = 700 kB.
Ma lepo pise u oba fajla koji se isporucuju uz demo verziju (demo.txt
i info.txt) da se radi 700kb. Sa onih 700mb morao bi program da
isporucujem na CD-u :)
Pozdrav!
razno.381vision,
Hi. Gde mogu pronaci podatke o hederu exe file-a. STVAR JE HITNA
razno.382nemko,
-> #381, vision)>Ć- Hi. Gde mogu pronaci podatke o hederu exe file-a. STVAR JE HITNA
Imas u raznim helpovima (helppc naprimer). Ako nemozes da ga nadjes javi mi
se da ti to bacim u mail.
razno.384dr.grba,
-> #383, nbulatovic>> izuzetno povoljno.
>> 100% uspesno - dugogodisnje iskustvo.
>> dajemo garanciju (mani-bek garanti).
Možda se varam, ali ovo je komercijalni oglas...
razno.385vision,
-> #382, nemko Ajde bacimi u mail :) - moze i ovde.
razno.386nemko,
-> #385, vision)>Ć- Ajde bacimi u mail :) - moze i ovde.
Evo uz poruku ide header *.exe fajla.
header.ziprazno.387nemko,
Savezno takmicenje je odrzano u Beogradu 21-22. aprila 1995 na
prirodno-matematickom fakultetu. Po uzoru na strana takmicenja ucenici
su za dva dana resavali ukupno 4 zadataka (2+2). Ucestvovali su takmicari
iz Srbije, Crne Gore i iz Srpskih krajina.
U petak (21.4) je takmicenje trajalo od 13-17h i resavani su sledeci
zadaci:
1. Polozaji N (N<100) gradova u ravni zadati su X i Y koordinatama.
Duz prave X=Y tece reka. Izgraditi najjeftiniju putnu mrezu, tako da svi
gradovi budu povezani. Putevi su direktni, od grada do grada, nema raskrsnica.
Ako se putevi ukrstaju, prelaze nadvoznjacima i ne moze se preci sa jednoga na
drugi. Cena duzinske jedinice puta je novcana jedinica. Za svaki prelaz preko
reke potrebno je izgraditi most koji kosta tri novcane jedinice. Stampati cenu
trazene putne mreze.
Ulazni podaci: koordinate gradova X1,Y1, ... Xn,Yn, po jedan par u redu u
ulaznoj datoteci.
Izlazni podaci: cena najjeftinije putne mreze.
Primer: Ulaz: Izlaz:
3 4 8.41
1 3
2 3
2 1
3 1
2. Ukvadratnu matricu dimenzije N*N (N<100) ulazi se na gornji levi
ugao tj. polje (1,1). Moze se kretati samo desno, gore (vise) ili dole (nize).
Prilikom stajanja na nako polje placa se cena jednaka vrednosti zapisanoj u
tom polju. Izaci preko gornjeg desnog ugla tj. polja (1,N), prolazeci
najjeftinijim putem. Stampati cenu toga puta i niz poteza koje treba napraviti
stavljajuci D, N, V za desno, nize i vise.
Ulazni podaci: Celi pozitivni broj N, matrica N*N pozitivnih, celih brojeva,
po jedna vrsta u jednom redu ulazne datoteke.
Izlazni podaci: cena najjeftinijeg puta, potezi koji cine taj put.
Primer: Ulaz: Izlaz:
5 17, DNNDDVDV
2 1 9 8 3
7 3 9 1 2
8 2 2 1 5
3 5 3 2 4
2 4 6 8 5
U subotu (22.4) je takmicenje trajalo od 9-13h i resavani su sledeci
zadaci:
3. N gradova oznaceno je brojevima 1,2...N. Neki od njih povezani su
direktnim putevima. Putevi nemaju raskrsnica, ako se putevi ukrstaju, prelaze
nadvoznjacima i ne moze se preci sa jednoga na drugi. Iz ulazne datoteke
ucitavaju se parovi gradova koji su direktno povezani. Odrediti na koliko se
grupa uzajamno povezanih gradova raspada data grupa od N gradova. Stampati te
grupe. Na putu izmedju koja dva grada se mora preci kroz najveci broj gradova?
Stampati taj put.
Ulazni podaci: celi pozitivan broj N, parovi rednih brojeva dirktno povezanih
gradova, po jedan par u redu u ulaznoj datoteci
Izlazni podaci: Redni brojevi gradova u uzajamno povezanim grupama, broj
tih grupa, najkraci put izmedju dva grada sa najvise medju-stanica
Primer: Ulaz: Izlaz:
9 1 3 5 7
1 3 2 4 6 9
1 5 8
3 5 3 grupe.
3 7 2 4 6 9
2 4
4 6
6 9
4. U ravni su zadata dva trougla, ABC i PQR, koordinatama svojih
temena. Odrediti presek ta dva trougla. Stampati broj temena poligona koji
predstavlja presek data dva trougla, koordinate tih temena i povrsinu preseka.
Ulazni podaci: koordinate temena Xa,Ya,Xb,Yb,Xc,Yc,Xp,Yp,Xq,Yq,Xr,Yr.
Izlazni podaci: Broj temena, koordinate temena, povrsina preseka trouglova
ABC i PQR.
Primer: Ulaz: Izlaz:
1 2 9 2 5 6 4-ugao: (3,3) (4,2) (6,2) (7,3)
3 3 5 1 7 3 Povrsina = 3.0
Oba dana vreme za izradu zatdataka je bilo 4h. Prva tri zadataku su
donosila 45 poena a 4-ti je donosio 65 poena. Uz svaki od njih je stajala
napomena: Za svaki zadatak ulaz ucitavati iz tekstualne datoteke ULAZ.DAT.
Izlazne podatke stampati na ekran. Priloziti i source-code i izvrsnu verziju.
Nepostovanje ovih pravila povlaci odcenjivanje zadataka za 0 poena.
Rezultati su zvanicno proglaseni u 16h na PMF-u a posle je priredjena
vecera u restoranu Sunce u Domu omladine. :)))
Ukupno su dodeljene 3 prve, 8 drugih i (nemogu da se setim) trecih
nagrada.
Svi zainteresovani za resenja zadataka ili postavke zadataka
sa republickog i gradskog kola neka mi se jave u private-mail.
Nemanja Jovanovic - Nemko
PS: Kao sto sam vec napomenuo, najbolji je bio Djermanovic Milos - Eagle
(koji me je uzgred ovlastio da zainteresovanim damama na Sezamu dam
njegov telefon :))) ), i sakupio je 195 poena. CESTITAM-(O).
Moja malenkost se zadovoljila sa drugom nagradom.
razno.388radosav,
Može li mi neko u opštim crtama reći o Moduli-2. Prednosti, mane i ostalo ili
bar da me uputi u neke ranije poruke ako ih ima. Naročito me interesuje
poređenje sa C/C++.
razno.389mdrazic,
-> #387, nemko> PS: Kao sto sam vec napomenuo, najbolji je bio Djermanovic Milos - Eagle
> (koji me je uzgred ovlastio da zainteresovanim damama na Sezamu dam
> njegov telefon :))) ), i sakupio je 195 poena. CESTITAM-(O).
> Moja malenkost se zadovoljila sa drugom nagradom.
žestitke i sa moje strane. Visoko se plasirao i Vlada Brankov iz Niša
(191 poen valjda) koji je kako sam čuo na drugom mestu i osvojio je
prvu ili drugu nagradu. Preko 100 poena (od 200) je imalo svega desetak
takmičara. Prvi dan je bio teži (po urađenom) nego drugi, mada se
manje bodovao (90 poena). Prvog dana je svega trećina takmičara imala
više od 0 bodova. Drugog dana su se valjda opustili i bolje uradili.
Za organizaciju treba pohvaliti dr Milana Tubu sa Matematičkog fakulteta.
On je i autor zadataka.
Ako neko zna neka navede tačnu rang listu sa poenima i koje su nagrade
podeljene (kome prve, kome druge, kome treće,...).
Milan
P.S. Jozef K. (Kratica), dugogodišnji zaljubljenik, aktivista i
sastavljač zadataka na takmičenjima, je napisao zbirku zadataka
sa rešenjima sa raznih takmičenja. Zbirka se može videti (i
kupiti za tridesetak dinara) u knjižari na Studentskom trgu
(ispod "Rapida"). Ko voli, nek' izvoli :)
razno.390mmitrovic,
-> #387, nemko::::: 1. Polozaji N (N<100) gradova u ravni zadati su X i Y koordinatama.
::::: Duz prave X=Y tece reka. Izgraditi najjeftiniju putnu mrezu, tako da svi
::::: gradovi budu povezani. Putevi su direktni, od grada do grada, nema
::::: raskrsnica.
::::: 3. N gradova oznaceno je brojevima 1,2...N. Neki od njih povezani su
::::: direktnim putevima. Putevi nemaju raskrsnica, ako se putevi ukrstaju,
::::: prelaze
Da li mi se čini, ili je J.Kratica opet sastavljao zadatke? ;)
žisto sumnjam da će proći neko takmičenje kod nas a da u njemu ne
bude teorije grafova. :)
razno.391dpredovic,
Subject: SourceSafe
Nakon duuugo, duuugo vremena pojavio se jedan programerski utility
koji me toliko oduševio da moram i javno da ga pohvalim :)
Uvek sam znao da mi tako nešto treba, ali nisam znao kako se zove :)
MS SourceSafe je jedan od PVCS (Project Version Control System) programa,
i - čini me se - prvi od te vrste u našim krajevima. Dolazi u varijanti
za DOS, Win, Win NT, a može da se nabavi i za Mac.
SS omogućava totalnu kontrolu nad raznim verzijama sorsa: sve što se
dosad radilo arhiverima (pkzip v302 *.prg), fc *.prg v302/*.prg,
i ostalim krpežom, može da se reši mnogo prostije i lakše.
SS drži bazu svih projekata, njihovih originalnih sorsova i svih izmena
nad njima. Izmene se drže u obliku nekih delta-fajlova - pamte se samo
izmene u odnosu na prethodnu verziju.
a) U bilo kojem trenutku možete da pregledate ili u potpunosti vratite
bilo koji sors fajl u bilo kojoj zabeleženoj verziji.
b) Fajlovi mogu da se dele između više projekata (getsys.prg,errorsys.prg),
pa svaka izmena u nekom od njih, znači izmenu i u ostalima.
c) Backup _svih_ verzija _svih_ projekata postaje trivijalan - dovoljno je
pokupiti /ss/data i njegove poddirektorijume.
d) Ugrađen _vrlo_ inteligentan file compare.
e) Pored svih single-user lepota, sve to radi i u multi-user varijanti -
dozvoljene su čak i egzibicije tipa: više ljudi istovremeno radi na
istom sorsu: sve radi automatski dok ne čačkaju po istoj liniji koda -
tek onda sudija mora da kaže ko je u pravu.
f) Moguće je dodeliti prava - koji korisnik (sa lozinkom) šta sme da radi.
g) žuvanje i binarnih fajlova (jedino fali neki externi patch.exe)
h) ...
razno.392pips,
Jel neko moze da mi da neke informacije on
neuronskim mrezama ??
ako se neko sa tim bavi ovde.
POZDRAV
razno.393smarkov,
-> #391, dpredovic> MS SourceSafe je jedan od PVCS (Project Version Control System) programa,
> i - čini me se - prvi od te vrste u našim krajevima. Dolazi u varijanti
Teško da je prvi ... :) Jedna od varijanti na UNIX-u se zove RCS
(Revision Control System).Postoji i GNU varijanta (znači džaba - pod GPL),
čak i u DOS izvedbi. (Raspoloživo na UBBG-u i FON-u). Postoji, naravno, u
Linux distribucijama :).
razno.394djelovic,
-> #392, pips> Jel neko moze da mi da neke informacije on
> neuronskim mrezama ??
Ukoliko tražiš zanimljive primere, neko je ovde ostavljao datoteku
NASANETS.ZIP koja je sadržala par sitnih primera. Ako ti treba nešto još
jednostavnije, ekvivalent programa "Hello world" za neuronske mreže jeste mreža
koju podučavaš XOR operaciji. Mislim da bi primer toga mogao da nađeš na
MR-Systems BBS-u u direktorijumu \cdrom\simtel\neurlnet.
razno.395vlador,
-> #391, dpredovic> MS SourceSafe je jedan od PVCS (Project Version Control System) programa,
Samo nisi rekao kako može da se nabavi. :) Da li je PD/SW ili
komercijalan?
razno.396dpredovic,
-> #395, vladorSubject: Re: SS
> Samo nisi rekao kako može da se nabavi. :) Da li je PD/SW ili
> komercijalan?
U imenu "MS SourceSafe", MS znači MicroSoft, a ja nisam čuo da je Bili
nešto dao na veresiju ili za džabe :))
Gde može da se nađe? Pa kod lokalnog dilera :)
razno.397nikac,
Zna li neko opise .ico i .fon formata (windows).
Jeli neko uspeo iste da iskoristi u svom programu?
razno.398duzle,
-> #394, djelovic>**> Ukoliko tražiš zanimljive primere, neko je ovde ostavljao
>**> datoteku NASANETS.ZIP koja je sadržala par sitnih primera.
>**> Ako ti treba nešto još jednostavnije, ekvivalent programa
>**> "Hello world" za neuronske mreže jeste mreža koju podučavaš
>**> XOR operaciji. Mislim da bi primer toga mogao da nađeš na
>**> MR-Systems BBS-u u direktorijumu ĐcdromĐsimtelĐneurlnet.
Po mom iskustvu, neuro mreže nisu stvar hakeraja (ne možeš baš mnogo da
naučiš o njima pregledajući sorsove) - za njih je ipak potrebna jača
teorijska osnova (i (možda) maaalo složeniji matematički aparat).
Ognen
P.S. Ekvivalent "Hello World" programa je perceptron. Izmislio ga je još
pre 30-tak godina Frank Rosenblat (čini mi se). Inače, Marvin Minski je
zajedno sa (opet čini mi se :) Sejmurom Papertom uspeo
da u to vreme zakopa neurocomputing u jednoj njihovoj zajedničkoj analizi
perceptrona u kojoj je baš dokazao da se njime ne može "odraditi" XOR
operacija... Konektivistima je trebalo celih 20 godina da se oporave i da
dokažu da i neuro mreže mogu da pomognu u modeliranju nekih AI problema.
Danas neuro mreže zauzimaju sve veći deo AI istraživanja. Toy problemi
kojima se uglavno bavila (simbolistička) AI su stvar prošlosti (?).
Mišljenje mnogih ljudi koji se bave ovim istraživanjima (među kojima je i
Marvin Minski) jeste da će se neki idući model ljudske inteligencije
zasnivati na kombinaciji simbolističkog pristupa i neke naprednije neuro
mreže.
Kao uvod u AI preporučujem knjigu "Society of Mind", autor je Marvin
Minski. Ovo delo je izvanredna analiza istraživanja tokom poslednjih 30-tak
godina. Za ozbiljniji rad sa neuro mrežama preporučujem knjigu
"Neurocomputing", autor je Robert Hecht-Nielsen, izdanje Addison-Wesley.
Pre čitanja ove knjige preporučljivo je pročitati neku knjigu koja se bavi
ljudskim mozgom sa stanovišta medicine. Literature ima mnogo, svaka knjiga
nosi nove informacije. Polje veštačke inteligencije je u poslednjih 10-tak
godina doživelo pojavu "uske specijalizacije". Zato, ukoliko neko želi da
se bavi ozbiljnije ovim problemima preporučujem prvo nekoliko knjiga koje
se bave veštačkom inteligencijom uopšte, njenom budučnošću i istorijom.
Ako je neko zainteresovan mogu da ostavim listu literature iz polja AI
(nekih stotinjak kniga) i listu knjiga koju ja posedujem. čivim u Skopju
ali ako već ne možete da nađete neku od njih, a treba vam, mislim da možemo
da se dogovorimo.
razno.399djelovic,
-> #398, duzle> Po mom iskustvu, neuro mreže nisu stvar hakeraja (ne možeš baš mnogo da
> naučiš o njima pregledajući sorsove) - za njih je ipak potrebna jača
> teorijska osnova (i (možda) maaalo složeniji matematički aparat).
The, mi programeri uvek to gledamo sa pogrešne strane :). Svojevremeno sam
se malo igrao sa jednim paketom za vizuelno modeliranje i treniranje mreža,
koji ti na kraju samo ispljune kratak C sors koji predstavlja mrežu. Zanimljivo
je bilo to što je modeliranje mreže (broj nivoa, veze) ipak bilo stvar empirije
ili filinga, a ne nekakve komplikovane analize
razno.400madamovic,
-> #397, nikac> Zna li neko opise .ico i .fon formata (windows).
> Jeli neko uspeo iste da iskoristi u svom programu?
Opise ne znam, al' koristio sam ih u Borland Pascal 7.0 With Objects
i Microsoft Visual Basic.... Ako hoćeš da ih koristiš u DOS-u....
malo teže...
razno.401mdave,
-> #388, radosavSubject: Re: Modula-2
> Može li mi neko u opštim crtama reći o Moduli-2. Prednosti, mane i
> ostalo ili bar da me uputi u neke ranije poruke ako ih ima. Naročito
> me interesuje poređenje sa C/C++.
Evo jedan zgodan faq.
1) What is comp.lang.modula2?
2) What is Modula-2?
3) What about Modula-2 standardization?
4) What are Oberon and Oberon-2?
5) What about Modula-3, Object Oberon, and Seneca?
6) Where can I find implementations of Modula-2?
7) Where can I find implementations of Oberon[-2]?
8) Where can I find interesting libraries and sources?
9) Some popular FTP sites
modula-2razno.402nemko,
-> #400, madamovic)>Ć-> Zna li neko opise .ico i .fon formata (windows).
Ako se nevaram ICO je samo mala modifikacija BMP-a i tu
ne bi trebalo da bude problema.
razno.403djelovic,
-> #401, mdave> 1) What is comp.lang.modula2?
> 2) What is Modula-2?
> 3) What about Modula-2 standardization?
> 4) What are Oberon and Oberon-2?
> 5) What about Modula-3, Object Oberon, and Seneca?
> 6) Where can I find implementations of Modula-2?
> 7) Where can I find implementations of Oberon[-2]?
> 8) Where can I find interesting libraries and sources?
> 9) Some popular FTP sites
Hvala na interesantnom prilogu!
razno.404zeljkoj,
-> #400, madamovic>> Zna li neko opise .ico i .fon formata (windows).
>> Jeli neko uspeo iste da iskoristi u svom programu?
> Opise ne znam, al' koristio sam ih u Borland Pascal 7.0 With
> Objects i Microsoft Visual Basic.... Ako hoćeš da ih koristiš u
> DOS-u.... malo teže...
Uz Microsoftove jezike (provereno za BASIC, FORTRAN, C) se standardno
isporučuju biblioteke koje omogućuju korišćenje .FON fontova pod DOS-om.
razno.405duzle,
Jel postoji na sezamu grupa koja se bavi veštačkom inteligencijom? Ako ne
postoji - svi zainteresovani za njeno otvaranje neka mi ostave mail.
Ogi
razno.406mdave,
-> #405, duzleSubject: Re: VI
> Jel postoji na sezamu grupa koja se bavi veštačkom inteligencijom?
> Ako ne postoji - svi zainteresovani za njeno otvaranje neka mi
> ostave mail.
Plavushe ? :)
razno.407nemko,
-> #406, mdave)>Ć-> Jel postoji na sezamu grupa koja se bavi veštačkom
)>Ć-> inteligencijom? Ako ne postoji - svi zainteresovani za
)>Ć-> njeno otvaranje neka mi ostave mail.
)>Ć-
)>Ć- Plavushe ? :)
Budi bar malo ozbiljan.
Ja se pomalo zanimam prologo. Upisi me u tu grupu ako je otvoris.
razno.408mdave,
-> #407, nemkoSubject: Re: VI
> )>Ć-> Jel postoji na sezamu grupa koja se bavi veštačkom
> )>Ć-> inteligencijom? Ako ne postoji - svi zainteresovani za
> )>Ć-> njeno otvaranje neka mi ostave mail.
> )>Ć-
> )>Ć- Plavushe ? :)
>
> Budi bar malo ozbiljan.
> Ja se pomalo zanimam prologo. Upisi me u tu grupu ako je otvoris.
Ako misliš na grupu "plavushe", onda piši Veci. Ona je owner. :)
razno.409nemko,
-> #406, mdave)>Ć-> Jel postoji na sezamu grupa koja se bavi veštačkom
)>Ć-> inteligencijom? Ako ne postoji - svi zainteresovani za
)>Ć-> njeno otvaranje neka mi ostave mail.
)>Ć-
)>Ć- Plavushe ? :)
Budi bar malo ozbiljan.
Ja se pomalo zanimam prolog. Upisi me u tu grupu ako je otvoris.
razno.410mdrazic,
-> #405, duzle> Jel postoji na sezamu grupa koja se bavi veštačkom inteligencijom?
žuo sam da oni prirodno inteligentni imaju neko svoje udruženje.
Za veštački inteligentne ne znam :)
razno.411mick,
Da li u Visual Basicu moze da se napravi
jednostavan 2D modeler? Napominjem da nisam
programer (gost u ovoj konferenciji), ali, sa
Fortranom sam na dobar dan, bez poprekih pogleda.
Unapred hvala, Mick
razno.412nemko,
Pa odrzano je takmicenje u informatici izmedju ucenika
Matematicke gimnazije u Beogradu i njihovih kolega iz
matematicko-fizicke skole Kolmogorov u Moskvi.
U produzetku slede zadaci sa takmicenja:
1) Date su dimenzije matrice m*n i zbir elemenata za svaku
vrstu i svaku kolonu posebno. Treba ustanoviti da li je moguce
popuniti matricu nulama i jedinicama, tako da u svakoj vrsti i
svakoj koloni zbir elemenata bude jednak datom. Ako je moguce
datu matricu (ponekad ima vise resenja) stampati.
2) Data je mapa gradova. Na pocetku se iz svakog grada moze
stici u svaki drugi (ne obavezno direktnim putem). Ovakvu mapu
zovemo povezanom. Dva igraca igraju sledecu igru: jedan igrac
(brisac) svojim potezom brise jedan put izmedju dva grada a drugi
igrac (spajac) svojim potezom cini jedan put neizbrisivim. Potezi
se igraju naizmenicno. Brisac pobedjuje ako mapu ucini nepovezanom
a spajac pobedjuje ako ga u tome spreci (tj. obezbedi neizbrisive
puteve (ne uvek direktne) izmedju svaka dva grada). Za datu mapu
treba odgovoriti na sledeca pitanja (sa yes/no):
a) da li je stanje zavrsno?
b) da li se igra moze zavrsiti prvim sledecim potezom?
Ulaz: N-dimenzija matrice, elementi matrice (0-nema puta,1-obican put,
2-neizbrisiv put),igrac koji je na potezu(0-brisac,2-spajac).
Za oba zadatka ogranicenje matrice je 100*100. Zadaci nose po 50 poena
i resavaju se 4 sata.
Lista najboljih:
1. Dragosanskij Oleg - 90 - USSR
2. Radovanovic Aleksandar - 80 - YU
3. Nemanja Jovanovic - 74 - YU Nemko
Ceperkovic Vladimir - 74 - YU
5. Blagojevic Jaroslav - 65 - YU
Bacic Marko - 65 - YU Mbacic
7. Kim Valerij - 64 - USSR
razno.413sobrenovic,
Kako da iz clipper-a procitam serijski broj diska,
1. Onaj koji zadaje DOS pri formatiranju
2. Ako se radi o IDE ili SCSI disku oni imaju
hardverski odredjen ser. broj
3. Kako da detektujem IDE ili SCSI disk?
Treba mi neki .LIB ili tako nesto sto moze da se linkuje
sa mojim programom.
Pozdrav, SASA.
razno.414duzle,
-> #410, mdrazic>**> žuo sam da oni prirodno inteligentni imaju neko svoje
>**> udruženje. Za veštački inteligentne ne znam :)
Sačekaj još koju godinicu (deceniju?) - imaće i oni veštački inteligentni ;).
(hype, hype, hype......)
Ognen
razno.415cnenad,
-> #413, sobrenovicŁŁŁ Kako da iz clipper-a procitam serijski broj diska,
Funkcijama iz Funcky II LIB-a.
Ako ti se zaštita programa oslanja samo na ovo, po meni nije dovoljno.
Sa DiskEdit programima se svašta može napraviti.
razno.416nemko,
-> #415, cnenad)>- Ako ti se zaštita programa oslanja samo na ovo, po meni nije
)>- dovoljno. Sa DiskEdit programima se svašta može napraviti.
Po meni je najbolja hard-lock zastita kod koje hard lock ima memoriju
u koju su upisani podaci neophodni za rad programa.
razno.417nbatocanin,
-> #413, sobrenovic> Kako da iz clipper-a procitam serijski broj diska,
> 1. Onaj koji zadaje DOS pri formatiranju
> 2. Ako se radi o IDE ili SCSI disku oni imaju
> hardverski odredjen ser. broj
> 3. Kako da detektujem IDE ili SCSI disk?
Slušaj, zaista se nalazim u neopisivoj gužvi. Ne mogu ti ništa
obećati osim da ćeš ovo dobiti kad ga za sebe napravim.
Pozdrav, Nenad