CIVIL.6

11 Apr 1994 - 06 Jul 1994

Topics

  1. filozofija (4)
  2. religija (93)
  3. istorija (21)
  4. nauka (119)
  5. umetnost (13)
  6. knjizevnost (140)
  7. film (675)
  8. muzika (2079)
  9. o.jeziku (189)
  10. oko.sveta (370)
  11. enciklopedija (163)
  12. skola (94)
  13. licni.stav (830)
  14. savet (165)

Messages - o.jeziku

o.jeziku.1 ndragan,
/ Molim da se evidentira... ────────────────┘ Šta ima čudno? Nije valjda da sam dosad trošio ukupno jednog smajlija?
o.jeziku.2 ndragan,
/ Trenutno nemam vremena da kopam po disketama, a bogami i ne spada / u ovu temu. Ministar me već popreko pogledao ;) Hm, ovo mi miriši na potpaljivanje vatingtonske zavere da se pokrene kako međunarodna, tako i internacionalna kampanja za vraćanje ili nevraćanje knjiga levim ruskim piscima, zavisno od toga da li su štampane ćirilicom ili latinicom... ko voli podgrejano?
o.jeziku.3 ndragan,
/ I (ćirilično) sa kvrgom, ali ta kvrga se izgleda već godinama ne / piše... Piše se, i to je sasvim odvojeno slovo od običnog i (ji). Ona kvrga je kao naš karon na š, ž i č, samo zaobljen.
o.jeziku.4 ndragan,
/ meki znak (r naglavačke), Tačnije, kao b sa onim serifom gore malo produženim ulevo.
o.jeziku.5 ndragan,
/ vratio u Sijetl gde se oporavljao. Nedelju dana je izdrzao bez heroina Sijetlo u Crnoj Gori? Mora bit', kad ima "ije". / i onda je nastavio sa navikom. U to vreme je kupio i shotgun. Jel to ono što se kod nas prostački i svinjarski zove sačmara? p.s. nhf, čisto mi je skočio pritisak, tek tako. očekujem da sutra ovde neko baci i 'prevod' uputstva za 4-leg stolicu, i 2-wheel bicikl. p.p.s. mora biti da ipak nije u Montenigrouu, kad ga Amery zovu Sajdžetl.
o.jeziku.6 ndragan,
/ Dobro, ono za 'veče' znamo :), ajd' sad da čujemo ovo drugo. / Podrazumeva se da reč pripada standardnom jeziku, i da ima više od Dibidus. Posle dužeg razmišljanja u kraćim navratima (tj. pade mi na um pre neku godinu, a evo sad opet), čini mi se da je ovo turcizam. Toliko sam navikao na ovu reč kad sam bio mali (bila u modi), a nikad mi niko nije rekao 'pazi turcizam', da mi se tek sad javlja da bi mogla biti. Uostalom, da naglasak nije na trećem slogu, bila bi latinizam :)
o.jeziku.7 ndragan,
/ trebalo po nekoj analogiji da budu i 'đakovi' ili 'džaci'? Meni već treća ćerka počinje da ulazi u te probleme. I ona kaže 'konjevi'.
o.jeziku.8 janko,
> p.p.s. mora biti da ipak nije u Montenigrouu, kad ga Amery > zovu Sajdžetl. Ajdž, žleba ti, ;> ako se speluje Seattle? Gde nađe dž?
o.jeziku.9 paki,
­> Šta ima čudno? Nije valjda da sam dosad trošio ukupno jednog smajlija? Ne, mislim da sam ih i ranije viđao u tvojim porukama, ali ovaj mi je zapao za oko (jedva ga izvadih pomoću sterilne igle). Nema ljutiš?
o.jeziku.10 zizic,
> / I (ćirilično) sa kvrgom, ali ta kvrga se izgleda već godinama > ne / piše... > > Piše se, i to je sasvim odvojeno slovo od običnog i (ji). Ona > kvrga je kao naš karon na š, ž i č, samo zaobljen. Nisam siguran na šta se poruka odnosi, jer nisam pratio ovu temu u CIVIL.5, ali ako misliš na rusko slovo │ /│ │/ │ , NE PIŠE SE jer se PODRAZUMEVA (Rusi tačno znaju u kojim slučajevima se kako čita ) ! Inače, otprilike odgovara našem "j".
o.jeziku.11 boris,
Malo zanimljivosti oko nastanka nekih reči: BIKINI i MONOKINI. Osnova KINI nema značenja jer je bikini dobio ime po ostrvu gde je prvi put viđen i koje se zove, naravno, Bikini. HAMBURGER, žIZBURGER i sl. Slična situacija. Hamburger je dobio naziv po hamburškom mesu od koga je prvobitno pravljen, a ne od HAM i BURGER (šta više, nije ni bio od šunke). No, veštački je stvoren koren BURGER, koji u stvari nema nikakvo značenje. Pozdrav Boris & Olgica
o.jeziku.12 balsa,
*> / meki znak (r naglavačke), *> *> Tačnije, kao b sa onim serifom gore malo produženim ulevo. Bre, al' zakomplikovaste! :)) ### # # # #### #### # # # # # # # # #### #### (tvrdi znak u ruskom, (meki znak u ruskom, tj. 'debelo jer') tj. 'tanko jer') b.
o.jeziku.13 balsa,
*> Dibidus. *> *> Posle dužeg razmišljanja u kraćim navratima (tj. pade mi na um pre neku *> godinu, a evo sad opet), čini mi se da je ovo turcizam. Toliko sam *> navikao na ovu reč kad sam bio mali (bila u modi), a nikad mi niko nije *> rekao 'pazi turcizam', da mi se tek sad javlja da bi mogla biti. Da znaš da jeste, evo šta sam sad iskopao u rečniku: .. .. " dibiduz (adv.) /tur./ = potpuno, sasvim, do kraja; < tur. dubeduz (apsol. superlativ)" Turcizam, dibidus. :) b.
o.jeziku.14 darone,
>> p.p.s. mora biti da ipak nije u Montenigrouu, kad ga Amery zovu >> Sajdžetl. :))))))) Već sam zamislio natpis: WELCOME TO SIJATTLE :)))
o.jeziku.15 jovca.car,
/* BIKINI i MONOKINI. Osnova KINI nema značenja jer je bikini dobio ime po /* ostrvu gde je prvi put viđen i koje se zove, naravno, Bikini. Ja sam čuo malo drukčiju priču u vezi nastanka naziva 'bikini'. Ime jeste nastalo po ostrvu, ali ne verujem da je tamo prvi put viđen. Naime, bikini se pojavio malo posle probe prve hidrogenske bombe - na ostrvu Bikini, tako da je samo ostrvo tada bilo prevruće za bilo koga, makar taj nosio i bikini. ;))) Upravo je _ta_ vrelina Bikinija inspirisala ljude da nov i "vruć" kostim nazovu bikini... P.S. Ko kaže da nam Openhajmer nije doneo ništa lepo ;)))
o.jeziku.16 dejanr,
>> BIKINI i MONOKINI. Osnova KINI nema značenja jer je bikini dobio ime po >> ostrvu gde je prvi put viđen i koje se zove, naravno, Bikini. Mislim da nije baš tako. Prvi deo rečenice je tačan, bikini jeste dobio ime po ostrvu. Međutim, nije tamo prvi put viđen, nego je to ostrvo na koje je (testa radi) bačena atomska bomba. "Konstruktor" bikinija je smatrao da će njegova kreacija izazvati "atomsku" eksploziju u društvu, i tako...
o.jeziku.17 dr.grba,
>> Meni već treća ćerka počinje da ulazi u te probleme. I ona kaže >> 'konjevi'. Kako vam se dopadaju jezičke konstrukcije kod dečurlije. Eno, moja Ana je već stekla dovoljan fond reči i počela je da sklapa sve moguće i nemoguće. Sinoć je rekla "Tata, oće idi kupa skini tata Anu neće penu aha, pa da!" (((:
o.jeziku.18 dr.grba,
>> Ajdž, žleba ti, ;> ako se speluje Seattle? Gde nađe dž? To ti je engleska reč, napisana srpski, pa čitana engleski (: Namerna omaška u konverziji (:
o.jeziku.19 dr.grba,
>> BIKINI i MONOKINI. Osnova KINI nema značenja jer je bikini dobio >> ime po ostrvu gde je prvi put viđen i koje se zove, naravno, >> Bikini. Ne, na ostrvima Bikini je testirana atomska bomba, u isto vreme je promovisan dvodelni kostim i nekako se provukao izraz "seks bomba". Završilo se na izrazu "bikini" za dvodelni kostim. -----> žalosna vrba + majčina dušica = žalosna ti majka
o.jeziku.20 dr.grba,
>> :))))))) Već sam zamislio natpis: WELCOME TO SIJATTLE :))) Još bolje: VELKOM (: to SIJATTLE...
o.jeziku.21 novim,
" Sinoć je rekla "Tata, oće idi kupa skini tata Anu neće penu " aha, pa da!" Sledeća faza: "Tata, oce sovi sesam uvogujem mene Anu oce cat, aha, pa da!" :))
o.jeziku.22 darone,
>> BIKINI i MONOKINI. Osnova KINI nema značenja jer je bikini dobio ime po >> ostrvu gde je prvi put viđen i koje se zove, naravno, Bikini. Uhuh, za ovo nisam uopšte siguran. Mislim da je popularno ime dobio po tome što je "izmišljen" u Americi neke godine kada se počelo sa atomskim probama na tom ostrvu (ili već ima neke veze sa datumom). To je i prvo ostrvo na kojem su vršene atomske probe.
o.jeziku.23 dr.grba,
>> Sledeća faza: "Tata, oce sovi sesam uvogujem mene Anu oce cat, >> aha, pa da!" :)) Tata uvoguje poso sesam, pa da. Nece tata ima poputel kući, oce tata pava ponekad Ana pokije ćebe, pa da, aha. (:
o.jeziku.24 boris,
> Mislim da nije baš tako. Prvi deo rečenice je tačan, bikini > jeste dobio ime po ostrvu. Međutim, nije tamo prvi put viđen, Da, u pravu si. Sad me je i devojka ispravila, ovaj drugi deo rečenice mi se sam otkucao (šta bi rekao čika Frojd na ovo). Obzirom na broj i brzinu ispravki vidim da je narod Sezama dobro upoznat sa bikinijem ;) Pozdrav Boris
o.jeziku.25 fric,
> Da znaš da jeste, evo šta sam sad iskopao u rečniku: > > " dibiduz (adv.) /tur./ = potpuno, sasvim, do kraja; < > tur. dubeduz (apsol. superlativ)" znači, 'dibidus' == 'do džadža' :)
o.jeziku.26 nkbog,
> BIKINI i MONOKINI. Osnova KINI nema značenja jer je bikini dobio ime po > ostrvu gde je prvi put viđen i koje se zove, naravno, Bikini. Za ovo sam poprilično siguran da nije, al' ko zna, toplotni udar je možda oduvao sve ostale krpice prisutnima ;). UBR, bikini (odnosno dvodelni kostim) je prvi put viđen tamo negde 70 p.n.e. na Siciliji. > HAMBURGER, žIZBURGER i sl. Slična situacija. Hamburger je dobio naziv po > hamburškom mesu od koga je prvobitno pravljen, a ne od HAM i BURGER (šta > više, nije ni bio od šunke). No, veštački je stvoren koren BURGER, koji > u stvari nema nikakvo značenje. Evo jedne druge pričice, ne znam koliko je tačna (verovatno nije): Nemačke dame nisu mogle da jedu tatarski biftek (onakav kakav je) već su tražile da bude ispržen. S obzirom da se to dešavalo u Hamburgu, napravljen je HAMBURGER. Interesantno bi bilo naći vezu između FRANKFURTERA (iliti viršle) i HAMBURGERA (iliti pljeskavice). Neki tvrde da je frankfurter došao (logično) od Frankfurta gde su se pravile takve kobasice (isti nastanak kao DEBRECINER), a drugi pak da je to Francuska Kobasice (!?), pa se iskva- rilo. Hamburger bi lako mogao biti jelo koje je pravljeno u Hamburgu (kao leskovački ćevap), te je priča o damama koje nisu volele tatarski biftek verovatno "gastronomska legenda". Kad smo kod tatarskog bifteka mogli bi pogledati kako jedno jele daje ime drugom jelu: Originalni TATARSKI BIFTEK je bilo meso držano ispod sedla (jer su Tatari veći deo vremena provodili u sedlu), i to meso bi se tamo osušilo, i tako jelo. Meso je bilo vrlo slano, i verovatno jakog mirisa i jakog ukusa. Evropska aristokracija, a i ostala gospoda su to jelo malo preuredili: Moderni tatarski biftek koristi sirov biftek sitno iseckan, sa vrlo mnogo začina i sve to pomešano sa svežim jajetom. Teško da su Tatari koristili bilo šta (sem soli) od onog što se danas stavlja u jelo koje nosi njihovo ime. Ironija je da je jelo jednog varvarskog naroda postalo jedan od najfinijih i najskupljih gurmanluka današnjice. NB. p.s. UBR, ako vam se ukaže prilika, odbacite predrasude i probajte tatarski biftek. žak i ako vam se ne svidi (što bi bila šteta), takvo iskustvo vredi.
o.jeziku.27 darone,
>> Nemačke dame nisu mogle da jedu tatarski biftek (onakav kakav je) već su >> tražile da bude ispržen. S obzirom da se to dešavalo u Hamburgu, napravljen >> je HAMBURGER. Izvorni hamburger ima sledeće osobine (ne znam sastav mesa, al ipak): prečnik 15 cm, debljina 2-3 cm (!), na površini reš pečen, iznutra sirov (dakle, _pravi_ hamburger se ne može napraviti u mikrotalasnoj).
o.jeziku.28 madamov,
> Moderni tatarski biftek koristi sirov biftek sitno iseckan, sa vrlo mnogo > začina i sve to pomešano sa svežim jajetom. Peca, konobar u kafani "Bosna" u Beogradu, mi reče da u jelo ide nekih 36 sastojaka. Možda sam omanuo za koji, oprostite mi, obično su u takvim situacijima kad se jede pomenuto jelo društvo i ja sa njim u alkoholisanom stanju. B) ---> Jeb** zemlju koja "Bosne" nema. B)
o.jeziku.29 veca,
>> Obzirom na broj i brzinu ispravki vidim da je narod Sezama dobro >> upoznat sa bikinijem ;) Vole da gleda :)
o.jeziku.30 ndragan,
/ mi je zapao za oko (jedva ga izvadih pomoću sterilne igle). Gospodo, napredujemo. Civilizacija čini svoje. Umesto kojekakvih kašika, ne da smo prešli na čiste viljuške, nego čak na sterilne igle. p.s. Kineska ili ŠriLančana? želična, bakarna, srebrna?
o.jeziku.31 ndragan,
/ ali ako misliš na rusko slovo / / │ /│ / │ / │ , NE PIŠE SE jer se PODRAZUMEVA (Rusi tačno znaju u / │ │ kojim Ne, nego mislim na └─┘ │ /│ │ / │ │/ │ Jes' da nisam skoro imao ruski štampani tekst u rukama, ali imao sam onu igru (Gorbi) i skinuo sam onaj font da mogu da pročitam help za dos navigator. Oboje vrvi od 'kratkog i'. Da bude jasno, mislim na i sa kvakom, treće slovo s desna u 'zdravstvujte'. Bre, još ćete me naterati da se podsetim ruskog.
o.jeziku.32 ndragan,
/ Ajdž, žleba ti, ;> ako se speluje Seattle? Gde nađe dž? U prvotnoj poruci, gde u jednoj rečenici piše Sijetl, u drugoj shotgun. Pretpostavio sam da čovek ima svoje navike pa ih se drži: ako se ono drugo čita šotgan (ili šatgan), ovo prvo se čita Sajdžetl ;).
o.jeziku.33 ndragan,
/ HAMBURGER, žIZBURGER i sl. Slična situacija. Hamburger je dobio naziv Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završio ga je sa 'Ich bin Berliner!". Nije držao govor u Hamburgu. --: Bitte zwei Kleinbürger mit Senf und Ketchup
o.jeziku.34 ndragan,
/ P.S. Ko kaže da nam Openhajmer nije doneo ništa lepo ;))) Aha, prethodnicu monokinija. A kad su pokušali da izmisle nešto kao kupaći kostim za nudiste, nazvali su ga 'no-no-kini'.
o.jeziku.35 ndragan,
Ne nalazim nešto prvobitnu poruku, gde okačih mali oglas iz lokalnog nam nedeljnog (tj petkovnog) lista, elem išlo je ovako: Original Približni prevod na latinicu (uočiti latinično Y) ô˘˛ňßŰš´ Üçüů äŹüÜĽY 720 Prodajem Head GLAHSY 720 ÷š­ŕ§ýŕ ˘šýš÷ ŕ ňŃš ű˛Ýšńš- teniski reket i dve colege- Űßý­š jakne U sledećem broju se pojavio proširen i ispravljen (!) oglas: ôöĺůüőçĆ 10000 űŕńÝš PRODAJEM 10000 cigle ¨ß§ßň­š 0,50 ňŕ­/ý˛´, fasadne 0,50 din/kom, 1000 Ôݲý˛Ńß 0,40 ňŕ­- 1000 blokova 0,40 din- /ý˛´, Head Galaxsy 720, /kom, Head Galaxsy 720, ÷š­ŕ§ýŕ ˘šýš÷ ŕ ňŃš cole- teniski reket i dve cole- ge Űßý­š, ÷šÝ. **-*** ge jakne, tel **-*** Napredak je očigledan.
o.jeziku.36 milan,
> Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završio ga je sa 'Ich bin > Berliner!". Nije držao govor u Hamburgu. "Ich bin ein Berliner!" da budemo sasvim precizni. To je i Olbrajtova iskoristila u Sarajevu (Kapadžebo?) ali nešto ne vidim da je probala i u Goraždu. Pl poz M
o.jeziku.37 spantic,
> Bre, još ćete me naterati da se podsetim ruskog. Hajde bilo bi lepo :) Meni bi dobrodošla informacija o tome koji raspored koriste Rusi i da li zaista u istome nemaju JO ( e sa dve tačke iznad). A i koji raspored tastature koriste ( fonetsku ili standard ).
o.jeziku.38 zizic,
> > Ne, nego mislim na > > └─┘ > │ /│ > │ / │ > │/ │ > > Jes' da nisam skoro imao ruski štampani tekst u rukama, ali > imao sam onu igru (Gorbi) i skinuo sam onaj font da mogu da > pročitam help za dos navigator. Oboje vrvi od 'kratkog i'. > > Da bude jasno, mislim na i sa kvakom, treće slovo s desna u > 'zdravstvujte'. Pa i ja sam mislio na ISTO slovo, samo sam zaboravio da nacrtam kvačicu... Ostajem pri tome da se žESTO piše bez nje (bar u svakodnevnoj komunikaciji). Naravno, nije zabranjeno da se piše ni SA NJOM ;)).
o.jeziku.39 dr.grba,
>> Peca, konobar u kafani "Bosna" u Beogradu, mi reče da u jelo ide >> nekih 36 sastojaka. Možda sam omanuo za koji, oprostite mi, obično Jednom sam za vreme večere u hotelu "Narvik" u Kikindi (A kat.) špijunirao susedni sto, za kojim je sedeo debeli Italijan. Konobar je nekih pola sata pred njim pravio Tatar biftek. Seckaj, mešaj, napravi kuglice, seckaj, mešaj, napravi kuglice, seckaj, mešaj, napravi kuglice... Italijan je dvaput probao i nešto govorio, a ovaj je dalje radio i radio i radio, a Italijan je strpljivo čekao... Posle je gustirao porciju bar dva sata. Neki put bi mazao na hleb, neki put bi strpao u usta celu kuglicu. Dobro se sećam, solo porcija Tatar bifteka je koštala 900 dinara (devedeset hiljada starih, devet konja, sećate li se ovog sistema novca?), dok je ceo ceh za četiri osobe, nadljudska količina odličnog roštilja, šopske salate, razna pića u dovoljnim količinama za dobro raspoloženje (:... iznosio oko 1200 dinara...
o.jeziku.40 dr.grba,
>> Da bude jasno, mislim na i sa kvakom, treće slovo s desna u >> 'zdravstvujte'. Da nije i 'perestroika' primer istog slova?
o.jeziku.41 dr.grba,
>> Aha, prethodnicu monokinija. A kad su pokušali da izmisle nešto kao >> kupaći kostim za nudiste, nazvali su ga 'no-no-kini'. Trikini: šeširić, naočari, papuče...
o.jeziku.42 ndragan,
/ Olbrajtova iskoristila u Sarajevu (Kapadžebo?) ali nešto ne vidim da Vas maht ajn berliner in Kejpejdžibou? Ma da to ipak nije bila ona Rotvajlerka, il' sam pobrkao lončiće ("i zovite onog, kako se zvaše, Broj 2 ili 3, slabo pamtim imena").
o.jeziku.43 maksa,
>> Vas maht ajn berliner in Kejpejdžibou? Italijani u autobusu, na putu za Grčku, negde u Makedoniji. Tabla na ćirilici - "Kumanovo 30 Km". "Luiđi, Luiđi, veni vedere - Kimahobo, siamo a Afrika Ćentrale!"
o.jeziku.44 boris,
> Jednom sam za vreme večere u hotelu "Narvik" u Kikindi (A kat.) > špijunirao susedni sto, za kojim je sedeo debeli Italijan. U kafani "Šumice" kod Valjeva, preciznije u Petnici, jedno vreme se mogla naručiti živa pljeskavica. Meso ko za pljeskavicu, ali sa malo više začina. Moram priznati da je ukusno (i da mi ponekad nedostaje). Priča počinje tako što je ekipa iz ISP-a jednom došla gladna u Šumice, a njima pokvaren roštilj. Pošto je meso bilo sveže (istog dana zaklano) oni nagovore gazdu da im da živo i tako je to krenulo. Zanimljivo je koliko ljudi imaju psihičku odbojnost prema presnom mesu, iako je ono možda i zdravije od prženog (pod uslovom da je i živinče bilo zdravo). Pozdrav Boris
o.jeziku.45 boris,
Večeras u biblioteci grada Beograda bila je tribina "Ćirilica na disketama", u stvari promocija bukvara u hipertextu. Na taj način smo ušli u zemlje koje su među prvima dobile svoje "elektronske bukvare", i na taj način produžili tradiciju, jer smo bili jedni od prvih koji su imali štampani bukvar. Još kad bi prosti puk hteo da pročita makar tu jednu knjigu, bilo bi super ;) No, ono što je interesantno je pitanje ćiriličnih fontova. žini mi se da su pre izvesnog vremena pominjani ćirilični fontovi (mrzi me da kopam po starim porukama) i jedan od zaključaka je bio da su potrebni neki zvanični fontovi, iza kojih će stajati neka institucija; recimo neki od instituta pri SANU. Ono što sam uspeo saznati je da se na tom problemu radi u okviru Vukove zadužbine i da su do sada razvijena već dva fonta: garamond i tajms. Izgleda da nisu još prošli neke komisije ali su blizu toga. Trenutno je zastoj, ali ,o čuda nije zbog para. Nadaju se da će se ti problemi rešiti do jeseni i nastaviti sa razvojem fontova. Pozdrav Boris
o.jeziku.46 ndragan,
/ Da nije i 'perestroika' primer istog slova? Nogekako.
o.jeziku.47 mikis,
+> Cini mi se da +> su pre izvesnog vremena pominjani cirilicni fontovi (mrzi me da kopam po +> starim porukama) i jedan od zakljucaka je bio da su potrebni neki +> zvanicni fontovi, iza kojih ce stajati neka institucija; recimo neki od +> instituta pri SANU. Bilo je reci o cirilicnim fontovima koji bi se stavili u PD (javno vlasnistvo). +> radi u okviru Vukove zaduzbine i da su do sada razvijena vec dva fonta: +> garamond i tajms. Lepo, lepo, mada fali helvetika... +> Trenutno je zastoj, ali ,o cuda nije zbog para. Nadaju se da ce se +> ti problemi resiti do jeseni i nastaviti sa razvojem fontova. :((( Ajd, cekacemo i do jeseni... Nego, mozes li ti (ili neko drugi) da das nesto vise informacija o svemu ovome?
o.jeziku.48 spantic,
Verovatno vam je jo u ( lošem? ;) sećanju diskusija latinica vs. ćirilica, ( jeste, ona gde su latiničari propali :)). A sećate se verovatno i činjenice da u Francuskoj, kao normalnoj zemlji, postoji stanoviti zakon o frankofikaciji, iliti izbacivanju varvarizama, zabrani njihove upotrebe u javnoj komunikaciji etc. Elem, i Rusija je krenula putem normalnih zemalja. Početkom godine vlada je podnela zakon o rusifikaciji koji predviđa zakonsku obavezu upotrebe ćirilice i ruskog jezika u Rusiji. Pogotovo na uličnim tablama ;) E pa zar nije vreme da i Srbija krene putem normalnih zemalja? ;)
o.jeziku.49 dejanr,
>> E pa zar nije vreme da i Srbija krene putem normalnih zemalja? ;) Srbija je osmom sednicom pošla putem NoRMaLnih zemalja. Namestila se na odgovarajući način ;>
o.jeziku.50 mnikolic,
> E pa zar nije vreme da i Srbija krene putem normalnih zemalja? ;) > zabrani njihove upotrebe u javnoj komunikaciji etc. Predlažem da krenemo od skraćenica, itd. :))) m.
o.jeziku.51 zkehler,
Ŕ E pa zar nije vreme da i Srbija krene putem normalnih zemalja? Ŕ ;) To je spoljni efekat. Što bi rekli, Don't judge the book by its cover. ZK
o.jeziku.52 paki,
<VICEVI.3, 5.262> ­> Ako je i ovaj bio molim vas da me opet izvinete ! Teško će ići izvijanje preko Sezama, možda uživo?
o.jeziku.53 novim,
" Srbija je osmom sednicom pošla putem NoRMaLnih zemalja. " Namestila se na odgovarajući način ;> Pravi (sezamovski) aforizam! :)))
o.jeziku.54 ilazarevic,
>>> E pa zar nije vreme da i Srbija krene putem normalnih zemalja? ;) > > Srbija je osmom sednicom pošla putem NoRMaLnih zemalja. Namestila se > na odgovarajući način ;> E, ovo u viceve - pukoh od smeha :)))) Srbija je već dovoljno odvojena od ostatka ljudskog sveta, zar nam treba i totalna kulturna izolacija? Što se Rusa tiče, svaka im čast. Nije im dosta što pola veka nisu mogli da izađu iz zemlje, nego hoće opet da se zatvore (samo, sada žele da sačuvaju "vekovne ruske tradicije...") Francuzi su odavno na među prvih pet na mojoj listi glupavih nacija - em im je jezik kretenski, em hoće da ga namerno sačuvaju ;) Što ne pređu svi lepo na British English pa da okončamo probleme... PS. čivela britanska Imperija! ;)
o.jeziku.55 maksa,
Bez namere da pokrenem jedva upokojenu (nek' počiva u miru) raspravu od pre koju nedelju, al' sam' da znate: Ministarstvo Prosvete i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva ODBIJAJU da finansiraju štampanje fakultetskih udžbenika koji nisu pisani na ćirilici. Ne znam da li su neki koji su se ovde zalagali za 'blago favorizovanje ćirilice' imali ovakve stvari na umu, al' ovo nikako ne može da se nazove 'ravnopravnost pisma'.
o.jeziku.56 maksa,
>> Francuzi su odavno na među prvih pet na mojoj listi glupavih >> nacija - em im je jezik kretenski, Ne pada mi na pamet ni jedan jezik kojem bih mogao da nakačim epitet 'kretenski'. Opšte (i moje) mišljenje je da je francuski jezik zvuči vrlo, vrlo lepo i melodično. Dozvoljava lepo i precizno izražavanje, a oslobođen je rogobatnih složenica kakve se javljaju u na pr. nemačkom. Mogu satima da gušim kako je to lep jezik. :)
o.jeziku.57 spantic,
> em hoće da ga namerno sačuvaju ;) Što ne pređu svi lepo na British English > pa da okončamo probleme... Bože ima raznih ljudi na ovoj planeti ;) Ne znam kako da ti to saopštim, ali ima i drugih jezika osim engleskog na Zemlji :))) Usput, British English davno već nije aktuelan :)) Mislim da bi zakon o "srbifikaciji" od strane vlade bio dočekan sa aplauzom :)
o.jeziku.58 dr.grba,
>> Ministarstvo Prosvete i Zavod za udžbenike i nastavna >> sredstva ODBIJAJU da finansiraju štampanje fakultetskih >> udžbenika koji nisu pisani na ćirilici. Uopšte me ne bi začudio i drugi krug destimulisanja štampe knjiga na latinici, npr. viša poreska stopa. Kada se to desi, to će biti eksplicitan dokaz da živimo u totalitarnom režimu.
o.jeziku.59 milan,
> Bez namere da pokrenem jedva upokojenu (nek' počiva u > miru) raspravu od pre koju nedelju, al' sam' da znate: > Ministarstvo Prosvete i Zavod za udžbenike i nastavna > sredstva ODBIJAJU da finansiraju štampanje fakultetskih > udžbenika koji nisu pisani na ćirilici. > Ne znam da li su neki koji su se ovde zalagali za 'blago > favorizovanje ćirilice' imali ovakve stvari na umu, al' > ovo nikako ne može da se nazove 'ravnopravnost pisma'. Pa ćirilica i latinica nisu ravnopravne. Već sam (možda u ovoj konferenciji a možda u FORUM-u) citirao član Ustava (Srbije) prema kome su u Srbiji "u službenoj upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo". Ministarstvo i Zavod su državne ustanove i pomažu štampanje udžbenika na službenom pismu. Ko, dakle, želi njihovu subvenciju mora toga da se drži. Ko ne želi može da ide kod neke od komercijalnih izdavačkih kuća. Recimo, mnogi matematičari, jer vole Tex, napišu i slože knjigu latinicom (ćirilički fontovi su u Tex-u ružni) i onda štampaju samostalno. Bitno je da država ne zabranjuje štampanje univerzitetskih udžbenika latinicom. Međutim, subvencioniše samo one pisane ćirilicom. Konačno, Ustav ih na to indirektno obavezuje. Mislim da je to sasvim normalna politika. Pl poz M
o.jeziku.60 danica,
Apsolutno podrzavam. A da ne pricamo o tome da francuski spada medju najbogatije svetske jezike. :) Zamisli, o uzasa, da svi oni shansonjeri predju na britanski engleski?
o.jeziku.61 dcolak,
│ Bitno je da država ne zabranjuje štampanje univerzitetskih │ udžbenika latinicom. Međutim, subvencioniše samo one pisane │ ćirilicom. Konačno, Ustav ih na to indirektno obavezuje. Mislim da │ je to sasvim normalna politika. Šta je onda sa ličnim kartama? itd itd... Sledge DAMMIR!
o.jeziku.62 novim,
" Ne pada mi na pamet ni jedan jezik kojem bih mogao da nakačim " epitet 'kretenski'. A izvesni kompjuterski? O;>
o.jeziku.63 novim,
" Ministarstvo Prosvete i Zavod za udžbenike i nastavna " sredstva ODBIJAJU da finansiraju štampanje fakultetskih " udžbenika koji nisu pisani na ćirilici. Holi šit. :( #$#(*%! Jednostrano, nepametno, uz dlaku realnosti. Ali šta pa drugo očekivati od ove vlasti? (Verovatno psuju što uopšte moraju da daju pare za tamo neke - knjige...) Usput, da vas izvestim o sudbini Književne reči (beše o tome govora ovde negde pre mesec dana). Dakle, nakon što je izvesna ekipa mladih patriota iz KOS-a smenila redakciju, drpila je iz fioka spremljene priloge i nafilovala svoje, pa štampala svoj broj UKRADENE Književne reči. Smenjena redakcija je odštampala svoj broj u okviru poslednjeg broja Književnih novina, održala jedno protesno veče u Udruženju književnika Srbije i - po svoj prilici je Književna reč izgubljena za normalne autore. Ministarka za kulturu je primila u protokolarnu posetu obe suprotstavljene strane, ali nije pokazala interes da reši slučaj (tačnije, sklonija je strani mladih patriota - koje predvodi jedan kožarski radnik - u svojstvu mladog pisca - plus mladi Morina, imenom Sokrat). Ono što nije uspelo u pučevima u Domu omladine, Radio Indexu i drugde, uspelo je, na žalost, na Književnoj reči. :(( Još jedna vest, koja ima veze s našim raspravama na Sezamu: pre neki dan je Patrijarh Pavle posetio Jevrejsku zajednicu u Beogradu. David Albahari mi reče da je to g. Pavle uradio i u znak izvinjenja što su pojedine crkvene radnje distribuirale izdanje tzv. Protokola Sionskih mudraca. Takođe, javno (prenele su novine i TV) Patrijarh se ogradio i osudio štampanje ovog antisemitskog falsifikata.
o.jeziku.64 spantic,
> ovo nikako ne može da se nazove 'ravnopravnost pisma'. Ko je uopšte tražio ravnopravnost za latinicu? Bravo za ministarstvo! :) -> Hoćemo zakon! ;)
o.jeziku.65 zkehler,
Ŕ " Ministarstvo Prosvete i Zavod za udžbenike i nastavna Ŕ " sredstva ODBIJAJU da finansiraju štampanje fakultetskih Ŕ " udžbenika koji nisu pisani na ćirilici. Ŕ Ŕ Holi šit. :( #$#(*%! Jednostrano, nepametno, uz dlaku realnosti. Ŕ Ali šta pa drugo očekivati od ove vlasti? (Verovatno psuju što Ŕ uopšte moraju da daju pare za tamo neke - knjige...) Radije ću ritualno da se samoubijem nego što bih napisao neki stručan članak ili knjigu na ćirilici. Ćirilicu koristim, ali brate da pišem ćirilični C++, ili ćirilični SQL, ne daj bože ćirilični Windows - neću! ZK
o.jeziku.66 balinda,
>> Bitno je da država ne zabranjuje štampanje univerzitetskih >> udžbenika latinicom. Međutim, subvencioniše samo one pisane >> ćirilicom. Konačno, Ustav ih na to indirektno obavezuje. >> Mislim da je to sasvim normalna politika. 'Normalna politika' u smislu poštovanja Ustava, ili 'normalna politika' u smislu podupiranja neravnopravnosti pisama? ** Restriktivna politika ima smisla ako se radi o suzbijanju nekakve neželjene pojave. Ovde je 'neželjena pojava' već ostvareno približavanje Zapadu u pogledu pisma. Na sličan način, 'normalna politka' je bilo svojevremeno nametanje petokrake (od zastave do registracionih tablica na automobilima) jer je i to, Bože moj, bilo u skladu sa nakaradnim Ustavom i politikom približavanja crvenom Istoku. 'Normalna politika' je ona politika koja prvo gleda kako se njeni postupci odnose prema tome što pokušava da uredi, pa tek onda o onome kako se to odnosi na celokupnu nameru. Najstabilnija je ona politika koja propisuje ono stanje koja već postoji. Ako takvo stanje ničemu ne škodi, onda je ovakva politika i najbliža pojmu tzv. "normalne politike". Na primer, ako bi favorizovanje nekakvog "moravskog stila" u arhitekturi ugrozilo stambenu ili neku drugu izgradnju na bilo koji od načina, vredelo bi je preispitati. Politika koja favorizuje leve (ili desne) korake nije 'normalna'. Argument da je, upravo na Zapadu, normalno da pismo bude jedno, tamo je valjan. Oni drugo pismo nisu ni dotakli. Ovde *već* postoji praktična ravnopravnost, pa je politika okretanja leđa latinici sve drugo osim "normalne politike". Kako smo i u dosadašnjoj diskusiji već rekli, ugledajmo se na Zapad u nečemu drugom, recimo u broju mrtvorođene dece, pa tek onda, na primer, u i tamo prisutnoj nacionalističkoj isključivosti. :( Pogotovo vredi razmisliti o tome da se od drugih prihvati metod a ne gotovi zaključak. Dakle, metod u određivanju službenog pisma i na Zapadu je bio racionalan, pa je tamo odabrano jedno pismo (latinica). Tamo je ovo rešenje najracionalnije. Kod nas, međutim, metodom favorizovanja racionalnosti, zaključak (jedino?) može biti ravnopravnost oba pisma. Dakle, tek tako bismo uradili ono što bi uradili drugi, pametniji, ;) da su na našem mestu. U našim uslovima, slabašan je argument da se nešto ne zabranjuje, nego se "samo" sredstva daju za drugo. Očigledna je namera ove tzv. "normalne politike" da favorizuje jedno pismo na račun drugog. Najzad, ova namera se preterano i ne krije. Naša politka, ako želi da bude "normalna", ne sme biti restriktivna pogotovo ne u oblasti opismenjavanja i obrazovanja. Ova, kod nas slabašna, biljka je u opasnosti da ugine od prevelike "nege". Ako je latinica za bilo šta dobra, vredelo bi je pustiti da se slobodno razvija budući da smo se njenim plodovima i do sada gostili. Krčiti kruške da bi se na njihovom mestu sadile jabuke, poput je ubijanja koza da bi se gajile ovce. ;) A tolike ledine zvrje prazne. :) Pa čak iako zaboravimo praktične razloge, pogledajmo na tren i globalne. Utisak je da smo nekako ljuti na Zapad pa im se želimo "revanširati" ovakvom 'normalnom politikom'. (?) Ako se već okrećemo našoj tradiciji, evo šta nam je preporučivao Sveti Sava 1221.: "A mi smo Srbi, sudbinom predodređeni da budemo istok zapadu i zapad istoku...." Ako je tako (?) ravnopravnost latinice i ćirilice je jedno od mesta našeg uspeha, a da je tako vredelo bi pomisliti već i po upinjanju ove politike, čiji smo zamoričići evo već više godina, da uništi sve što je normalno. Nije valjda da su u ovome, mimo svog običaja, ;) dobro potegli? ;> I na samom kraju, politika vruće glave retko kad je 'normalna politika'. Zato je uputno da "pitanje pisma" ostavimo za neka bolja vremena. Do tada bismo, valjda i sa ovim potojećim stanjem nekako izgurali. ;)
o.jeziku.67 maksa,
>> Ko je uopšte tražio ravnopravnost za latinicu? Pismeni ljudi koji ne misle da je naša jedina i poslednja nada Rusija. ;) >> Bravo za ministarstvo! :) Oh, da ... najbolji su. Da ih uzmemo za stalno ?
o.jeziku.68 zizic,
>>> Ko je uopšte tražio ravnopravnost za latinicu? > > Pismeni ljudi koji ne misle da je naša jedina i poslednja > nada Rusija. ;) > I ja sam za ravnopravnost latinice, ali kakve to veze ima sa Rusijom ? Ko je poslednja nada Japanu ?
o.jeziku.69 dcolak,
│ " Ne pada mi na pamet ni jedan jezik kojem bih mogao da nakačim │ " epitet 'kretenski'. │ │ A izvesni kompjuterski? O;> Smišljena ispaljotka: Ne diraj mi u C :) Sledge DAMMIR!
o.jeziku.70 spantic,
> Pismeni ljudi koji ne misle da je naša jedina i poslednja > nada Rusija. ;) Koji pismeni ljudi koji ne znaju ćirilicu? ;) > Oh, da ... najbolji su. Da ih uzmemo za stalno ? Nikako. Suviše štite latinicu ;))
o.jeziku.71 maksa,
>> I ja sam za ravnopravnost latinice, ali kakve to veze ima sa >> Rusijom ? žini mi se da tvoja pitanja proističu iz neupućenosti u stavove raznih strana u dosadašnjim raspravama, pa se izvinjavam što ti neću dati direktan odgovor, nego ću te uputiti da protrčiš kroz raspravu koja se ovde odigravala pre nekih mesec dana. Potom, prošetaj i kroz neke okolne, tj. srodne konferencije. >> Ko je poslednja nada Japanu ? Ne znam, nisam razmišljao o tome. Šta ti misliš ? :)
o.jeziku.72 maksa,
>> Koji pismeni ljudi koji ne znaju ćirilicu? ;) Srđane, nemo' se praviš lud. ;) Da li, recimo, Mađari u YU moraju da znaju ćirilicu ? Ok, da kažemo da moraju (mada je to 'moranje' po meni vrlo diskutabilno). Sad, da li je ok terati te Mađare da uče iz udžbenika koji su pisani na ćirilici ? Da li je ok primoravati bilo koga da menja navike, samo zato što je šaka bivših 'internacionalista' ('ustaaajte prezreni na sveeetu') naprasno shvatila da bi za njihovu karijeru i materijalno stanje bilo dobro da malo srbuju ?
o.jeziku.73 milan,
> 'Normalna politika' u smislu poštovanja Ustava, ili 'normalna > politika' u smislu podupiranja neravnopravnosti pisama? >>> Bitno je da država ne zabranjuje štampanje univerzitetskih >>> udžbenika latinicom. Međutim, subvencioniše samo one pisane >>> ćirilicom. Konačno, Ustav ih na to indirektno obavezuje. >>> Mislim da je to sasvim normalna politika. > > 'Normalna politika' u smislu poštovanja Ustava, ili 'normalna > politika' u smislu podupiranja neravnopravnosti pisama? Oboje, naravno. Pl poz M P.S. > istoku...." Ako je tako (?) ravnopravnost latinice i ćirilice je > jedno od mesta našeg uspeha, a da je tako vredelo bi pomisliti već i > po upinjanju ove politike, čiji smo zamoričići evo već više godina, > da uništi sve što je normalno. Nije valjda da su u ovome, mimo svog > običaja, ;) dobro potegli? ;> Sa ovolikom merom neobaveštenosti valjalo bi prestati čak i raspravljati al', ipak, ajd' da po poslednji put kažem. Nikada, i ponavljam (ovo je valjda oblik za dranje;) NIKADA, ćirilica i latinica u srpskom ustavu nisu bile ravnopravne. Uvek je ćirilica bila službeno pismo. Stvar praktične, dnevne, politike koja nema veze sa legislativom, je kako ta posredovanja teku u javnom životu, u neslužbenoj upotrebi. Što se tiče udžbenika uvek je bilo stimulisano njihovo štampanje na ćirilici. 1979, u vreme najžešće "šuvarizacije" objavio sam udžbenik iz Matematičke logike za II razred. Latinicom, jer je tako bilo složeno, a morao sam da idem u vojsku pa nisam mogao da pebacujem u ćirilicu (PrCovi tada nisu postojali). Izgubio sam oko 30% honorara jer je i tada važilo da država subvencioniše udžbenike na ćirilici. Moja odluka, moja stvar, ali zakon se nikada nije menjao.
o.jeziku.74 balinda,
>> Nikada, i ponavljam (ovo je valjda oblik za dranje;) NIKADA, >> ćirilica i latinica u srpskom ustavu nisu bile ravnopravne. >> Uvek je ćirilica bila službeno pismo. >> Izgubio sam oko 30% honorara jer je i tada važilo da država >> subvencioniše udžbenike na ćirilici. Moja odluka, moja stvar, >> ali zakon se nikada nije menjao. (!!!) Ovo je, za mene, novi momenat i, zaista, menja smisao rasprave. Bojim se da ovim, u priličnoj meri, padaju i argumenti da ja u prethodnom periodu latinica nametana Srbima. (A taman sam "pristao" :) da je tako bilo.) ;) Kako i Ti kažeš, dnevna politika je onda ono što posebno bode oči, mada se meni ni ovako ne čini uputnim da se, u našim okolnostima, (!) bilo koje pismo propisuje makar ako je to odavno tako. Razlozi za ovakav stav su već višestruko prežvakani pa nije uputno da se na njih vraćamo. (?) U svakom slučaju radi se, pre svih, o razlozima praktične prirode kojima sam râd da damo prednost. Ne vidim, recimo, dovoljno razloga da tvoj honorar bude za trećinu manji samo zato što je, iako pošteno zarađen, zarađen na jednom a ne na drugom pismu, sve ako je tako još od kad su ove krajeve naselile amebe. :)
o.jeziku.75 frant,
> Ministarstvo Prosvete i Zavod za udžbenike i nastavna > sredstva ODBIJAJU da finansiraju štampanje fakultetskih > udžbenika koji nisu pisani na ćirilici. Pomalo mi je čudno što su skoro SVI fakultetski udžbenici, koje sam koristio, štampani latiničnim pismom. Lično više volim ćirilicu, ali sam, kao i svi korisnici računara, 'osuđen' na latinicu. Stekao sam utisak da neki ljudi, koji sebe smatraju kulturnim, gledaju na ćirilicu kao na neku vrstu primitivizma. Teško zemlji čiji se ljudi stide svoje tradicije i kulture. Približavanje tzv. zapadnoj kulturi je vrlo sumnjiv razlog za favorizovanje latinice. Mi bismo se olako odrekli svoje tradicije, da bi se približili Zapadu, jer nam oni trebaju, a šta li ćemo mi njima? Bolje je da se, umesto latinice, narod prihvati učenja engleskog jezika, pa neće biti problema u kontaktima sa inostranstvom. Frant
o.jeziku.76 alien,
[] Bitno je da država ne zabranjuje štampanje univerzitetskih [] udžbenika latinicom. Međutim, subvencioniše samo one pisane [] ćirilicom. Konačno, Ustav ih na to indirektno obavezuje. [] Mislim da je to sasvim normalna politika. Ovakvo tumačenje je veoma diskutabilno... Ako u Ustavu piše da je neko pismo službeno, to ne znači da država treba da troši naše pare za stimulisanje tog pisma u neslužbenoj upotrebi. Ovde je naročito bitno primetiti da država ne subvencioniše univerzitetske udžbenike zato što su univerzitetski, obrazovni i zato što nose sadržaj koji je bitan za kulturni i svaki drugi razvoj ove zemlje. Ne! Oni stimulišu ćirilicu ;(. čao mi je, ali ja tu muziku zaista ne podnosim. Nenad
o.jeziku.77 milan,
> Ne vidim, recimo, dovoljno razloga da tvoj honorar bude za trećinu > manji samo zato što je, iako pošteno zarađen, zarađen na jednom a ne > na drugom pismu, sve ako je tako još od kad su ove krajeve naselile > amebe. :) Pa, nije on bio za trećinu manji zbog pisma, nego zato što izdavač nije za moju knjigu dobio subvenciju pa je ukupna zarada bila manja. ;))) U Francuskoj se, recimo, propisuje i format udžbenika. Možemo sasvim zamisliti izdavača koji ne dobije subvenciju, a autoru se smanji honorar, jer se nije držao tog standarda. Nadalje, jasno je da uvek postoji koncept službenog pisma u svakoj građanskoj zemlji. Opet je valjda jasno da je Srbima to pismo ćirilica. Iz ovoga ne sledi da latinicu treba proganjati. Naprotiv, to samo znači da imamo alternativno pismo. Uostalom, ubeđen sam da bi svaka anketa sa ogromnom većinom potvrdila da Srbi ćirilicu vide kao svoje nacionalno pismo. Pl poz M
o.jeziku.78 spantic,
> vrlo diskutabilno). Sad, da li je ok terati te Mađare > da uče iz udžbenika koji su pisani na ćirilici ? Da li Nemo se ti praviš lud ;) Imamo mi Ustav u kome su prava nacionalnih manjina lepo zagarantovana. Imaju oni lepo udžbenike na latinici i to još na mađarskom pride. Prema tome, deklarišeš se kao Mađar i imaš latinicu :))
o.jeziku.79 crncic,
■■> Da li, recimo, Mađari u YU moraju da znaju ćirilicu ? Da se ja pitam, a ne pitam se, morali bi. ■■> vrlo diskutabilno). Sad, da li je ok terati te Mađare ■■> da uče iz udžbenika koji su pisani na ćirilici ? Da li Mislim da je to sasvim OK što bi oni učili iz udžbenika koji su pisani ćiriličnim pismom, jer ipak su oni manjina i treba da se prilagođavaju većini. Ne znam da li si Mađar ili ne, ali ako jesi nemoj dozvoliti da te ova poruka uvredi !
o.jeziku.80 milan,
> Ako u Ustavu piše da je neko pismo službeno, to ne > znači da država treba da troši naše pare za stimulisanje > tog pisma u neslužbenoj upotrebi. Nije neslužbena nego službena upotreba jer država stimuliše štampanje udžbenika za državne univerzitete. Privatni mogu raditi šta god hoće. Povrh svega, za razliku od recimo Francuske i Nemačke, gde je eksplicitno zabranjeno upotrebljavati udžbenike koje država nije odobrila na državnim univerzitetima, kod nas je to dozvoljeno ali ih država ne subvencioniše. Kako to sada ispada da nam je previše demokratije? Da li bi trebalo poći primerom Francuske i Nemačke? Pl poz M P.S. > Ovde je naročito bitno primetiti da država ne subvencioniše > univerzitetske udžbenike zato što su univerzitetski, obrazovni i > zato što nose sadržaj koji je bitan za kulturni i svaki drugi razvoj > ove zemlje. Ne! Oni stimulišu ćirilicu ;(. čao mi je, ali ja tu > muziku zaista ne podnosim. Tvoje pravo. Ja bih jedino da napomenem da podnošenje ili nepodnošenje nije bilo predmet rasprave nego se raspravljalo o legalitetu i legitimitetu takve politike.
o.jeziku.81 maksa,
>> Imamo mi Ustav u kome su prava nacionalnih manjina lepo >> zagarantovana. Imamo mi i izvore nafte. Ozbiljno, pričao Sloba na televiziji. >> Imaju oni lepo udžbenike na latinici i to još na mađarskom >> pride. Prema tome, deklarišeš se kao Mađar i imaš latinicu :)) Teško, ako Ministarstvo nastavi da insistira na ćirilici. Srđane, slabo bi ti uštedeo pare državi. ;) Ti bi štampao dvojezička izdanja univerzitetskih udžbenika ?
o.jeziku.82 balinda,
>> Stekao sam utisak da neki ljudi, koji sebe smatraju kulturnim, >> gledaju na ćirilicu kao na neku vrstu primitivizma. Teško >> zemlji čiji se ljudi stide svoje tradicije i kulture. >> Približavanje tzv. zapadnoj kulturi je vrlo sumnjiv razlog >> za favorizovanje latinice. Mi bismo se olako odrekli svoje >> tradicije, da bi se približili Zapadu, jer nam oni >> trebaju, a šta li ćemo mi njima? Samog sebe smatrati kulturnim, naravno, nije dovoljno. Ako se pri tome stidimo svoje tradicije, koja je glancana vekovima, verovatno smo još dalje od pojma koji nam je mio. Oni koji iz ovakvih ili sličnih razloga vide prednosti u upotrebi latinice, napravili su još jedan (odlučujući?) korak u dobrom pravcu, ali u suprotnom smeru od željenog. :( Razlozi za ravnopravnu upotrebu latinice ipak su, ili bi bar tako trebalo da bude, druge vrste. S obzirom da smo o njima ovde dosta govorili, slutim da bi se ponavljanje te diskusije smučilo svima koji su makar koliko u njima učestvovali, makar i kao pasivni posmatrači. Zato mi se čini da su sada došli na red (pseudo?) politički razlozi o odnosu ćirilice i latinice kod nas. Približavanje Zapadu, u normalnim koordinatama, ne znači da se ovaj odnos mora shvatiti podanički a još manje pokajnički. Srbija jeste Evropa, ali samo onda kada je evropska kapija Orjenta, a ne kada je indigo Evrope na kome isto piše, ali prlja ruke. Beograd, kao mesto od sopstvenog stava, najviše je "Evropa" kada je ono što jeste, ali nikada nije "Evropa" kada je ono što misli, ili bi bar voleo, da je. Beograd je, realno gledano, mesto u kome se ravnopravno koristi i latinica i ćirilica, a nije Leskovac u kome nisu baš načisto sa svim slovima. ;) Dok je Zagreb uvek *jedino* gledao šta misli Beč i Pešta; Beograd, kakvom se ja nadam, poštuje svoju tradiciju i svoje korene, ali se poredi i dopunjuje svoje biće sa svim onim o čemu se i druge razmišlja. Niti je slepo prihvatanje tuđeg svojstveno Beogradu, niti je slepačko negiranje svega stranog u njegovom interesu. Nesigurnost sa kojom izlazimo iz poluvekovnog mraka, izizvala je oprez prema svemu drugom i drugačijem i ozbiljno nam je zapretila da zatvaranjem u sebe same, ovaj radosni trenutak odložimo u nedogled. Zato se pronalaženje samih sebe mora naći u Evropi bez obzira što se ona, u našam odsustvu, toliko promenila. Ni Zapadu, u civilizacijskom smislu, nije potrebna još jedna evropska provincija, dosadna i prljava. Njoj je potreban izazov specifičnosti, lokalni miris i egzotični kulturni cvetovi koji neretko baš i uspevaju na usamljenim liticama, ponekad i više nego na nađubrenim evropskim njivama. Evropi je potrebna sveža, vrela krv, kako bi se probudila iz svoje truleži koja ju je pomalo zahvatila boraveći u sličnoj samoizolaciji. "Trgovina" koju bivše komunističke države ovim mogu da ostvare sa Evropom, mogla bi da bude obostrano veoma korisna. Nije njima potrebno da se odričemo svoje tradicije, naprotiv. S druge strane, nama je potrebno da ono što od Evrope ovde već imamo, bespotrebno ne uništavamo. Upotreba latinice, koja je vremenom postala sasvim normalna pojava i kod nas, svakako nije mesto dokazivanja nekakve svoje samobitnosti time što bismo je suzbijali. Pokažimo se mi druge (pa i u ćirilici!) bez nepotrebnog klimanja veza koje su nam sa Evropom potrebnije više nego ikad. Upotreba latinice u modernim vremenima i savremenim tehničkim sredstva već je tu. Budemo li insistirali na ćirilici, bojim se da ćemo imati samo štetu. :( Neće nam Evropa posisati samobitnost, nego se mi sami plašimo da li je već nismo bespovratno izgubili? :( Zato je potrebno skupiti ono što svoje imamo, makar sve to stalo i u drveni kufer, i bez provincijskog stida se uputiti u evropski voz savremene civilizacije. Još se nije desilo da je nekakav lokalni austrijski kondukter izbacio iz tog voza bilo kakvog "seljaka" samo ako je taj seljak imao dovoljno samopoštovanja, i ako je znao da mu je kartu za taj voz kupio sâm Bog. Stignemo li tamo gde smo se uputili, već ćemo videti šta je ko u drvenom koferu dobio u nasledstvo od svojih predaka?
o.jeziku.83 balinda,
>> Pa, nije on bio za trećinu manji zbog pisma, nego zato što >> izdavač nije za moju knjigu dobio subvenciju pa je ukupna >> zarada bila manja. ;))) A što si ti pristao da se taj "maler", ;) prebaci na tebe? Ti si svoje pošteno uradio. >> U Francuskoj se, recimo, propisuje i format udžbenika. Možemo >> sasvim zamisliti izdavača koji ne dobije subvenciju, a autoru >> se smanji honorar, jer se nije držao tog standarda. Uz dužno poštovanje, ovo ima više smisla. Format udžbenika (pogotovo ako uzmemo u obzir da govorimo o velikoj, kulturnoj zemlji, u kojoj je ukupni tiraž udžbenika ogroman) direktno utiče na državni budžet, a presudno ne utiče na njen kvalitet. Ako su formati udžbenika nestandardni, ukupni troškovi (počev od prevoza, skladištenja,... i ko zna čega sve) rapidno rastu. Kod nas je, na žalost, obrnuto. Forsira se latinica mada su troškovi ovim veći a kompatibilnost sa Evropom i upotrebna vrednost, uglavnom, manja. :( Jedini "dobitak" možemo naći u nekakvoj svojoj osobenosti, mada je i to pod znakom pitanja. Ipak je latinica, u međuvremenu, postala sasvim i srpsko pismo. Hoće li, recimo, dobri univerzitetski udžbenici koji su (po obavezi!) pisani ćirilicom, više ili manje provocirati strane naučne radnike da nauče srpski jezik? Da li nam je tako nešto, makar i kao hipoteza, potrebno? Naravno, prvorazredna je stvar da udžebnik bude kvalitetan i umesto natezanja oko pisma, mnogo bi bolje bilo da država uštedi u progresivnom subvencionisanju najkvalitetnijih rukopisa bez osvratanja na korišteno pismo. >> Nadalje, jasno je da uvek postoji koncept službenog pisma u svakoj >> građanskoj zemlji. Opet je valjda jasno da je Srbima to pismo >> ćirilica. Iz ovoga ne sledi da latinicu treba proganjati. Naprotiv, >> to samo znači da imamo alternativno pismo. Uostalom, ubeđen sam da >> bi svaka anketa sa ogromnom većinom potvrdila da Srbi ćirilicu >> vide kao svoje nacionalno pismo. O ovome smo već zborili. Srbi vide ćirilicu kao nacionalno pismo, ali samo ako im se ponudi altrenativa "ćirilica *ILI* latinica". Kako bi bilo kada bismo "ili" zamenili sa "i"? Najzad, ovakvim rešenjem samo bi se legalizovalo faktičko stanje od koga bismo, držim, imali najviše koristi. Formalno gledati praksu drugih građanskih društava i slepo je prenosti ovde, nema potrebnu fleksibilnost. Drugde, uglavnom, nema ovako ravnopravne upotrebe dva pisma, pa rešenje o jednom pisma, tamo sasvim primereno, ovde nije optimalno. Sve mi to pomalo liči kao kada bismo sklonili hamburger sa jelovnika u državnim restoranima, :) a subvencionisali pljeskavicu, pravdajući se da drugde uglavnom i nema ovakvog izbora. (BTW, pljeskavica i jeste ukusnija.) :))) Umesto ovakve "zaštite" pljeskavice, guranjem hamburgera u stranu, mislim da joj se čini medveđa usluga. Pljeskavica, baš kao i ćirilica, može biti bolja ako se za svoj status izbori u ravnopravnoj "borbi". Ili kako bi to poč. Duško Radović rekao: "Mrzite svoje prijatelje; oni bi mogli manje a vi ne možete više." ;>
o.jeziku.84 markom,
Opet počinjete :(((
o.jeziku.85 balinda,
>> Opet počinjete :((( Jesmo li prestajali? ;)
o.jeziku.86 spantic,
> Teško, ako Ministarstvo nastavi da insistira na ćirilici. > Srđane, slabo bi ti uštedeo pare državi. ;) Ti bi štampao > dvojezička izdanja univerzitetskih udžbenika ? Nemoj se ti uzrujavati :) Ne znam koliko je široj javnosti poznato, ali Rusini su u Novom Sadu imali, a verovatno imaju i sada odsek na nekom od fakulteta na njihovom jeziku. Sasvim sigurno udžbenici nisu na ćirilici, niti na mađarkosj latinici :))
o.jeziku.87 spantic,
> Kako to sada ispada da nam je previše demokratije? Da li bi > trebalo poći primerom Francuske i Nemačke? Pa zar ovde ne ističu te zemlje kao primer? ;) Svakako da treba :)))
o.jeziku.88 spantic,
> čemu se i druge razmišlja. Niti je slepo prihvatanje tuđeg svojstveno > Beogradu, niti je slepačko negiranje svega stranog u njegovom interesu. Lepo rečeno Dejane. I svakako tačno. Problem baš i jeste u tome protivljenju ćirilici po svaku cenu :( To kod nekih ide u takvu krajnost da bi da svi mi lepo pređemo na engleski :( Na žalost i zagovornika slepog prihvatanja tuđeg radi imidža imamo :( Što se druge strane medalje tiče, nikada, niko, nije zastupao tezu o izbacivanju latinice iz upotrebe. Ona ima svoje mesto, koje neki bojim se zloupotrebljavaju u svojim stavovima koji se više baziraju na trenutnim političkim prilikama, nego na racionalnom. A pri tome ne mislim samo na jednu stranu fronta.
o.jeziku.90 milan,
> A što si ti pristao da se taj "maler", ;) prebaci na tebe? Ti si > svoje pošteno uradio. A, ne. U redu je! Tada se radilo u ofset tehnici a priprema za štampu je bila autorova. Dakle, sam sam kriv. ;)) > ....................................................... Hoće li, > recimo, dobri univerzitetski udžbenici koji su (po obavezi!) pisani > ćirilicom, više ili manje provocirati strane naučne radnike da nauče > srpski jezik? .............................................. Bože, pa ne prati neko našu nauku zbog udžbenika. :)) Ako je prati, eventualno je prati zbog naučnih rezultata koji se objavljuju u naučnim časopisima na engleskom jeziku. Uzgred, tako objavljuju i Francuzi i Nemci iako njihova kulturna javnost šizi. De Gol i čak Lang tako, recimo, nisu davali pare francuskim naučnicima da idu na kongrese ako im izlaganje nije na francuskom. Siroti Francuzčići koji vole kao i mi da se ogrebu za putovanje u svet, su stvar rešavali tako što su predavanje na kongresu držali na francuskom a, zatim, rad štampali na engleskom. :)) > Sve mi to pomalo liči kao kada bismo sklonili hamburger sa jelovnika > u državnim restoranima, :) a subvencionisali pljeskavicu, pravdajući > se da drugde uglavnom i nema ovakvog izbora. (BTW, pljeskavica i > jeste ukusnija.) :))) Umesto ovakve "zaštite" pljeskavice, guranjem > hamburgera u stranu, mislim da joj se čini medveđa usluga. > Pljeskavica, baš kao i ćirilica, može biti bolja ako se za svoj > status izbori u ravnopravnoj "borbi". Ili kako bi to poč. Duško > Radović rekao: "Mrzite svoje prijatelje; oni bi mogli manje a vi ne > možete više." ;> Da se ponovo vratim Francuzima ali ne samo čak Langu nego i samom Andre Marlou koji je bio i De Golov ministar kulture. Kada je Marlo postavljen pretpostavljalo se da je to oblik davanja ordena najvećem živom francuskom intelektualcu. Međutim, on je svoj posao ozbiljno shvatio i zasukao rukave. Tako je na užas ljudi koji vole patinu, oprao pariske fasade i, na iznenađenje svih, grad je bljesnuo. Glede klturne politike sistematski je i ogranizovano tamanio američku a forsirao francusku. Zabranio je da se Diznijevi crtani filmovi, kao paradigma američke imperijalne malograđanštine prikazuju na državnoj televiziji, a sistematski je opaljivao porez na promet na američke filmove i kriminalističke romane. Pod njegovim uticajem vlada je matičarima diljem Francuske dala spisak dozvoljenih ženskih i muških imena koja se deci mogu davati na krštenju pa imena van spiska (Mašinka ;)) npr.) nisu smela da se upisuju. Ovo su nastavili i socijalisti u liku čaka Langa a ne bih rekao ni da je desnica od kada se pre par godina ponovo vratila na vlast izvela neki zaokret u suprotnom pravcu. Ova politika ima podršku većeg dela francuske javnosti. Ja nisam ni za ni protiv ali sam svestan da je moć medija i svetskog globalnog sela mnogo veća nego pre pola decenije i da se nešto aktivno mora preduzimati za očuvanje domaće kulture inače će ceo svet biti amerikanizovan. Pre mene su to ukapirali i mnogo ;))) veći umovi. Kako ta politika u praksi treba da izgleda drugo je pitanje i ne mislim da to može da se zaključi iz jedne ovakve debate već se takva politika vodi godinama a koriguju je i šira javnost i parlament. Pl poz M
o.jeziku.91 spantic,
> hamburgera u stranu, mislim da joj se čini medveđa usluga. Pljeskavica, > baš kao i ćirilica, može biti bolja ako se za svoj status izbori u Ili da lepo donesemo zakon o "srbifikaciji"? ;) U kome bi naveli i šta *sme* da se zove pljeskavicom!
o.jeziku.92 dcolak,
│ Mislim da je to sasvim OK što bi oni učili iz udžbenika koji su pisani │ ćiriličnim pismom, jer ipak su oni manjina i treba da se prilagođavaju │ većini. Je*ote, koliko ti imaš godina?! Demokratija je tu upravo da bi zaštitila manjine... Ala okinu glupost.. Sledge DAMMIR!
o.jeziku.93 dejanr,
>> Zabranio je da se Diznijevi crtani filmovi, kao paradigma američke >> imperijalne malograđanštine prikazuju na državnoj televiziji ... i, kao rezultat, sada je nadomak pariza evropski Diznilend :) Doduše, kažu da mu slabo ide i da prošle godine zamalo nije ukinut. >> Pod njegovim uticajem vlada je matičarima diljem Francuske dala >> spisak dozvoljenih ženskih i muških imena koja se deci mogu davati >> na krštenju pa imena van spiska (Mašinka ;)) npr.) nisu smela da >> se upisuju. Ovo su nastavili... Mislim da je ova praksa pre par godina "pala" pred odgovarajućim sudskim instancama, kao ozbiljno kršenje ljudskih prava (?) Baš pre neki dan u nekim novinama pročitah jednu pomalo paradoksalnu statistiku: među engleskim roditeljima prošle godine je najpopularnije bilo (francusko) ime Mišel, za žensku decu, dok je kod francuskih roditelja prošle godine najčešće davano ime za mušku decu bilo Kevin, tipično englesko ime. To samo pokazuje koliko je svet međusobno povezan, čak i kada su takve stvari u pitanju, i koliko je kulturni izolacionizam neostvarljiv.
o.jeziku.94 dejanr,
>> Uostalom, ubeđen sam da bi svaka anketa sa ogromnom većinom potvrdila >> da Srbi ćirilicu vide kao svoje nacionalno pismo. Srbi ili građani Srbije? Za anketu koja bi (eventualno) mogla rezultirati nekom pravnom regulativom bitni su ovi drugi... a tu većina možda i nije tako velika.
o.jeziku.95 novim,
" Ja bih jedino da napomenem da podnošenje ili nepodnošenje nije " bilo predmet rasprave nego se raspravljalo o legalitetu i " legitimitetu takve politike. Uh. ;) Legalitet i nekako, ali moram ovo da pitam: Govoriš li o legitimitetu nečega poput ovdašnjih ustava? ------------ Govoriš li i o legitimitetu politike zasnovane na takvim ustavima? ------------ žime definišeš legitimitet? Valjda ne načelom "ko jači - tabači"?
o.jeziku.96 novim,
" Bože, pa ne prati neko našu nauku zbog udžbenika. :)) Ako je " prati, eventualno je prati zbog naučnih rezultata koji se " objavljuju u naučnim časopisima na engleskom jeziku. Uzgred, " tako objavljuju i Francuzi i Nemci iako njihova kulturna " javnost šizi. Ovo je daleko komplikovanije nego što kažeš kad je reč o naučnim publikacijama iz oblasti koje mene zanimaju (recimo da je to tzv. humanistika). Uzgred, i Nemci i Francuzi objavljuju na svom jeziku (ostalom, poznavanje ovih jezika, a ne samo engleskog, neophodno za svakog ko ima ambicije da "prati" neku naučnu oblast). Uzgred2, pobrkane su dve ravni, koje ne moraju ni u praksi da se prepliću: nauka i obrazovanje. Uzgred3, u konkretnijem domaćem slučaju, čast mi je da te izvestim da se, recimo, kao naučne publikacije u oblasti istraživanja književnosti priznaju, od strane državnih organa, 3-4 opskurna časopisa (koji izlaze neredovno, i u vlasti su još opskurnijih domaćih "naučnika" - čitaj: režimskih šlihtara). Treba pogledati, još jednom, Radoja Domanovića i njegovu priču/ogled o "tim ozbiljnim naučnim stvarima". ("Stradija" u oblasti nauke.) ps: Glede A. Malroa, ponovo pročitaj njegove "Antimemoare" i ostale stvari iz perioda "Imaginarnog muzeja". Ovako kako napisa, uprostio si ga do banalnosti (= pranja pariskih fasada). :((
o.jeziku.97 alien,
[] Nije neslužbena nego službena upotreba jer država stimuliše [] štampanje udžbenika za državne univerzitete. Privatni mogu [] raditi šta god hoće. Država stimuliše i pečenje hleba u državnim pekarama, a ja (da mi ne bi bilo muka) živim u zabludi da taj hleb nije službeni ;). To što su univerziteti državni, ne znači da su univerzitetski udžbenici službeni (oni su roba). Kada kupim udžbenik, on je moj. žak i kada bi univ. udžbenici bili službeni, ne stoji tvrdnja da je subvencionisanje ćirilice u njima zasnovano na 'Ustavu', jer u njemu piše: [] U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi [] srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u [] službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. [] ... BTW: Zar ne treba da piše 'ćirilično' i 'latinično'? [] Povrh svega, za razliku od recimo Francuske i Nemačke, gde je [] eksplicitno zabranjeno upotrebljavati udžbenike koje država [] nije odobrila na državnim univerzitetima, kod nas je to [] dozvoljeno ali ih država ne subvencioniše. Da li iz ovoga treba da izvedem zaključak da udžbenici štampani latinicom nisu univerzitetski tj. nisu odobreni od strane države? Zaista lepo ;(. Bio bih srećan kada bih mogao da biram koji ću udžbenik koristiti za neki predmet (sasvim sigurno ne bih odlučivao na osnovu pisma). Preterujem... Bio bih presrećan kada bih za svaki predmet imao bar po jedan odgovarajući udžbenik! (Ovo 'imao' ne znači da nemam para da ga kupim nego da nemam šta da kupim ;(.) [] Kako to sada ispada da nam je previše demokratije? Da li bi [] trebalo poći primerom Francuske i Nemačke? Izgleda da sam suviše glup da bih razumeo ovoliku dozu sarkazma _ako_ je to bio sarkazam... :( Nenad
o.jeziku.98 maksa,
>> Nemoj se ti uzrujavati :) Ne znam koliko je široj javnosti >> poznato, ali Rusini su u Novom Sadu imali, a verovatno imaju i >> sada odsek na nekom od fakulteta na njihovom jeziku. Blago njima. ;) >> Sasvim sigurno udžbenici nisu na ćirilici, niti na mađarkosj >> latinici :)) Ovo počinje da liči na 'gluvih telefona'. :( Pošto stvar sa Ustavom stoji ovako kako stoji, legitimitet i legalitet favorizovanja ćirilice ne mogu da se dovedu u pitanje. Pitanje 'da li na ćirilici treba insistirati, i da l' je treba svima bezuslovno naturati' ostaje tako u domenu ličnog stava, štono znači da možemo ovde da se preganjamo oko toga dok Sezamu ne nafilujemo disk (pu, pu :), i verovatno niko neće odstupiti. Bilo kako bilo, čestitamo sretnim dobitnicima (visceralnim antilatiničarima), a ostalim igračima želimo više sreće u idućem izvlačenju (pisanju Ustava po šumama i gorama naše zemlje ponosne). PS Srđane, ako kucaš, na kom pismu kucaš odgovor ? :> :)))
o.jeziku.99 astojkovic,
> Glede kulturne politike sistematski je i ogranizovano tamanio > američku a forsirao francusku. Zabranio je da se Diznijevi crtani > filmovi, kao paradigma američke imperijalne malograđanštine prikazuju > na državnoj televiziji, a sistematski je opaljivao porez na promet na > američke filmove i kriminalističke romane. Pod njegovim uticajem Posledica takve kulturne politike je najjača evropska kinematografija posle rata, a o stripu da i ne govorim. Diznijevi filmovi su sterilniji od muzike Dajer strejts. Trebalo bi ih puštati pacijentima tokom operacija, da bi se izbegla svaka mogućnost infekcije ;> Fric Mačor - "Bobur je klozet!" "Melvil je besmrtan!" p.s. Desničari posle Degola su veće komunjare od naših... ("Veće komunjare od naših..(desn'ćara/komun'sta)?") p.p.s. Spomenici francuskih socijalista: 1. Lez Disneyland 2. Lez Veliko? Lez plavo? Lez glupo? 3... Inače ne ložim se nešto na francuze. Ljubiteljima glupih priča tipa: "Dok smo mi ovde jeli viljuškom i nožem oni su...", biće zanimljiva anegdota (? - izvor "NIN", čini mi se) o tome kako je neki vizantijski car pao u nesvest od smrada prafrancuskih izaslanika, koji su se kako pisac kaže kupali samo dvaput. Na krštenju i po smrti. Možda ova priča i nije istinita, a i poznato je da su vizantijski carevi bili sekaperse :)
o.jeziku.100 mikis,
+> Da li, recimo, Mađari u YU moraju da znaju ćirilicu ? +> Ok, da kažemo da moraju (mada je to 'moranje' po meni +> vrlo diskutabilno). Sad, da li je ok terati te Mađare +> da uče iz udžbenika koji su pisani na ćirilici ? A da ovako postavimo stvar: da li Srbi u Mađarskoj moraju da znaju latinicu? Da li je ok terati te Srbe da uče iz latiničnih udžbenika?
o.jeziku.101 milan,
> Uzgred3, u konkretnijem domaćem slučaju, čast mi je da te izvestim > da se, recimo, kao naučne publikacije u oblasti istraživanja > književnosti priznaju, od strane državnih organa, 3-4 opskurna > časopisa (koji izlaze neredovno, i u vlasti su još opskurnijih > domaćih "naučnika" - čitaj: režimskih šlihtara). Pardon, na tako nešto nisam ni mislio. Ja reč nauka upotrebljavam na način sličan engleskom jeziku. Humanities u to ne spadaju. Ja čak i ne znam kako bi izgledao "domaći naučni časopis". U svim naukama koje poznajem časopisi su internacionalni (i redakcije i recenzenti). To nama olakšava stvar. Priznajem, za nacionalne nauke to je složenije ali to je problem koji vi treba da uzajamno rešavate. Mi smo te ideje da postoje "domaći časopisi" koje uređuju "domaći naučnici" izbili iz glava ovdašnjih matematičara još pre no što sam ja postao student pa i ne znam kako je to izgledalo. Verovatno slično stanju koje ti opisuješ u teoriji književnosti. Šta drugo da vam preporučim nego da ih počistite. Pl poz M
o.jeziku.102 milan,
> Govoriš li o legitimitetu nečega poput ovdašnjih > ustava? ------------ > Govoriš li i o legitimitetu politike zasnovane na takvim > ustavima? ------------ > žime definišeš legitimitet? Valjda ne načelom "ko jači - tabači"? Izvori legitimiteta neke države i/ili legislative mogu biti različiti: harizma suverena, volja vladajuće oligarhije, ideološka supremacija (Crkva, Kompartija), volja većine birača, naviknuta pokornost ... U ovom slučaju postojeća država je legitimna jer izvire iz bar dva poslednja nabrojana izvora. Poseduje naviknutu pokornost jer se ljudi odazivaju pozivima suda, plaćaju porezu, odazivaju se na pozive u vojsku, koriste usluge državne administracije, šalju decu u državne škole... jednom rečju priznaju ovu državu. Naravno ovo se odnosi na građane Srbije proper i Vojvodine jer na Kosovu, Šiptari bar, tu državu ne priznaju. Takođe, priznata je voljom birača jer su sve stranke od značaja (opet bez Šiptara naravno) izišle na izbore a njima se odazvalo preko 60% upisanih birača (među upisanima su i Šiptari) na već troje održanih izbora. Biće da ti reč legitimitet upotrebljavaš ne u intersubjektivnom nego u introsubjektivnom smislu pa je tako nastao ovaj nesporazum oko značenja. Naravno, ako ti se država ne dopada (zemlja valjda nije sporna mada je posle raspada SFRJ i to postalo nejasno ;)) nema prepreka za se zalažeš za njene promene ali je legitimitet institucija, bar sada stvari tako stoje, za većinu građana nesporan. Ja lično delim tvoje osećanje protivljenja ovoj državi ali mislim da iz toga ne može da proiziđe osporavanje njenog legitimiteta. Pl poz M
o.jeziku.103 milan,
> Da li iz ovoga treba da izvedem zaključak da udžbenici > štampani latinicom nisu univerzitetski tj. nisu odobreni od > strane države? Zaista lepo ;(. Bio bih srećan kada bih mogao > da biram koji ću udžbenik koristiti za neki predmet (sasvim > sigurno ne bih odlučivao na osnovu pisma). Preterujem... Ne, kod nas, za razliku od srednjih škola, postoji potpuna autonomija univerziteta u pogledu planova, programa i udžbenika, čak iako se radi o državnim univerzitetima. Tu je ogromna razlika između našeg i recimo nemačkog ili francuskog sistema obrazovanja. Ovde se, dakle, nije radilo o udžbenicima koje država štampa i/ili odobrava za štampu nego o onima koje subvencioniše (=pomaže). Pomaže, logično je, one koji su u skladu sa njenim viđenjem politike obrazovanja u koju, naravno, spada i pismo na kome se štampa udžbenik. Uzgred, te subvencije ne čine više od 20-30% cene udžbenika pa nisu vredne ovolike rasprave. Osim toga ja sam protivnik štampanja univerzitetskih udžbenika. Univerzitet nije škola. Tamo se studira tako da treba da postoji literatura a ne udžbenik, no to je drugo pitanje, van predmeta teme. Pl poz M P.S. > BTW: Zar ne treba da piše 'ćirilično' i 'latinično'? Ne, lingvisti mi kažu da treba "latiničko" i ćiriličko" a tako i piše u izreci predmetnog člana.
o.jeziku.104 zizic,
> humanistika). Uzgred, i Nemci i Francuzi objavljuju na svom > jeziku (ostalom, poznavanje ovih jezika, a ne samo engleskog, > neophodno za svakog ko ima ambicije da "prati" neku naučnu ////////////////////////////////////////////////////////// > oblast). Doduše, sve se može relativizovati, i šta je nauka, i šta je praćenje neke oblasti, i šta je poznavanje jezika, ali evidentno je da na svetu ima bar HILJADU PUTA više onih koji ozbiljno prate neku oblast nauke kojom se bave od onih koji govore engleski, francuski & nemački (pa ma čime da se bavili...) Možda to važi, kao što kažeš, za humanistiku (mada mi taj termin zvuči suviše neodređeno) ali teško da bi se moglo generalizovati (tako da do kraja podrži tvoju tezu).
o.jeziku.105 zizic,
> │ Mislim da je to sasvim OK što bi oni učili iz udžbenika koji > su pisani │ ćiriličnim pismom, jer ipak su oni manjina i treba > da se prilagođavaju │ većini. > > Je*ote, koliko ti imaš godina?! Demokratija je tu upravo da bi > zaštitila manjine... Ala okinu glupost.. =============== > Prvo: čovek uopšte nije pominjao demokratiju, pa ne vidim neku vezu između njegove konstatacije i tvog odgovora. Drugo: otkud ti to da je svrha demokratije UPRAVO da zaštiti manjine. Dem. u bukvalnom prevodu sa starogrčkog znači "vladavina naroda" i podra- zumeva manji ili veći stepen parlamentarizma. (Da li da dolivam ulje na vatru i da napomenem da je demokratija nastala u staroj Atini koja je bila robovlasnička država...) Treće: Iz čega izvodiš tezu da je ZAŠTITA MANJINA oličena u štampanju udžbe- nika za UNIVERZITET na njihovim jezicima ? Koliko bi se zemalja u Evropi moglo nazvati DEMOKRATSKIM ako bi se kao primaran primenjivao taj kriterijum ? žetvrto: Koliko ti ono beše stariji od Crnčića ? ;)))
o.jeziku.106 zizic,
> Ni Zapadu, u civilizacijskom smislu, nije potrebna još jedna > evropska provincija, dosadna i prljava. Njoj je potreban izazov > specifičnosti, lokalni miris i egzotični kulturni cvetovi koji > neretko baš i uspevaju na usamljenim liticama, ponekad i više > nego na nađubrenim evropskim njivama. Evropi je potrebna sveža, > vrela krv, kako bi se probudila iz svoje truleži koja ju je > pomalo zahvatila boraveći u Zaista nadahnuto rečeno, kao uostalom i cela poruka, ali bojim se da su Zapadu najviše potrebni: jeftin transport, jeftina radna snaga, jeftine deponije otpada, a u širem kontekstu proširenje tržišta za proizvode za masovnu potrošnju. Tu nema mnogo mesta za poeziju, a civilizacija može da se shvati na mnogo načina ali najčešće se svodi na ovaj koji sam pomenuo. Doduše, tu nam ni ćirilica ni latinica neće naročito pomoći.
o.jeziku.107 dcolak,
│ Treće: Iz čega izvodiš tezu da je ZAŠTITA MANJINA oličena u štampanju │ udžbe- nika za UNIVERZITET na njihovim jezicima ? │ Koliko bi se zemalja u Evropi moglo nazvati DEMOKRATSKIM ako bi se kao │ primaran primenjivao taj kriterijum ? │ žetvrto: Koliko ti ono beše stariji od Crnčića ? ;))) Joooj, čoveče.. Ništa... Ništa.... Sledge DAMMIR!
o.jeziku.108 dcolak,
│ A da ovako postavimo stvar: da li Srbi u Mađarskoj moraju da znaju │ latinicu? Da li je ok terati te Srbe da uče iz latiničnih udžbenika? Tako je! Oni nama Jasenovac, mi njima Goražde, Sarajevo, itd itd.. I dokle tako? :) Sledge DAMMIR!
o.jeziku.109 balinda,
>> ... bojim se da su Zapadu najviše potrebni: jeftin transport, >> jeftina radna snaga, jeftine deponije otpada, a u širem >> kontekstu proširenje tržišta za proizvode za masovnu potrošnju. >> Tu nema mnogo mesta za poeziju, a civilizacija može da se >> shvati na mnogo načina ali najčešće se svodi na ovaj koji sam >> pomenuo. Bez ikakve sumnje. Međutim, problem ove civilizacije se, dobrim delom, i ogleda u olakom svođenju na stvari koje si pomenuo. S druge strane, upravo su njeni najočigledniji pozitivni dometi u ravni o kojoj pričaš. Gledano kroz ružičaste naočari, svet koji je pomalo zakasnio za ovom civilizacijom, ima makar nadu da će ovom svojom sudbinskom distancom pomeriti težište. Ne može se reći da ni Zapad, sa previlikim zakašnjenjeme bojim se, ne uviđa da je Vrag odneo šalu i, počevši od raznoraznih "zelenih" programa, pomalo pomišlja da čovek ipak nije u centru svemira. Istina je bi cenu za svoj razvitak najrađe isporučio zaostalima, no na njima je da se ovome odupru, uzmognu li. U razrešenju ovog komplikovanog odnosa, slutim da se i nalazi produžetak ove civilizacije koja je, kako se sada čini, na samom svom zalasku. Nisam u stanju da vidim veću nadu od oslobođene energije bivšeg komunističkog sveta. No, svakako vredi pomisliti, poput Velikog Kunfučija, i da "najveća nada, najviše vara." (?)
o.jeziku.110 spantic,
> Je*ote, koliko ti imaš godina?! Demokratija je tu upravo da bi > zaštitila manjine... Ala okinu glupost.. U kojoj to državi? ;)
o.jeziku.111 maksa,
>> A da ovako postavimo stvar: da li Srbi u Mađarskoj moraju da >> znaju latinicu? Da li je ok terati te Srbe da uče iz >> latiničnih udžbenika? Znam šta hoćeš da kažeš, al' paralela (normala ? ;) je pomalo besmislena zato što mađarski ne može da se piše ćirilicom, a srpski može latinicom.
o.jeziku.112 novim,
" Drugo: otkud ti to da je svrha demokratije UPRAVO da zaštiti manjine. " Dem. u bukvalnom prevodu sa starogrčkog znači "vladavina naroda" i " podrazumeva manji ili veći stepen parlamentarizma. (Da li da dolivam " ulje na vatru i da napomenem da je demokratija nastala u staroj Atini " koja je bila robovlasnička država...) Jaoj. Etimologije će nam doći glave, a poznavanje istorije u klišeima i donjeg dela leđa. ;) Prvo: demokratija je vladavina VEĆINE putem predstavnika te većine. Počiva na ideji da je tako bolje jer ljudi valjda znaju šta je za njih bolje, uz dodatnu ideju da je tako i efikasnije, jer većina može da sprovede svoju volju, tj. jača je. Postulat na kome sve to počiva je dinamički: veće je i jače. Uz to, dinamički postulat je temporalni, što će reći da je većina promenljiva stvar (menja se posle nekog vremena). E sad, da većina ne bi odlučila nešto što ništi ovaj postulat (oštetila manjinu tako da se ova, manjina, nikad ne bi mogla konstituisati kao većina), demokratija po pravilu ide sa ustavom, koji većini ograničava moć i manjinu štiti od većinskog ponašanja koje bi moglo postati nasilje. - Dakle, imaj u vidu da je demokratija vladavina većine koja je relativna (privremena, ograničena rokom i ustavom, tj. zakonima), a da se manjina mora nekako štititi, jer smo, svako od nas, u nekoj manjini (makar bili trenutno u glasačkoj većini, odnosno, makar - teorijski - naši predstavnici činili većinu u telima koje odlučuju). U manjini smo po milion osnova (jer smo, u krajnjoj liniji, pojedinci nasuprot uvek većinskim skupinama, nasuprot društvu, itd.), a ne samo u etničkom smislu. Princip zaštite manjine od većine ne znači da se manjina izjednačava s većinom u svemu, već u osnovnim pravima. Što se robovlasništva tiče, kao što ti savetujem da ne zamišljaš kapitalizam po klišeu "deca u rudnicima rade 15 sati na dan", tako i ovde imaj u vidu da je u samoj Atini 5. veka p.n.e. rob bio najčešće osoba koja je bila izuzeta iz javnog života (poput maloletnih, poput izbeglica, stranaca, žena uostalom), i da to sa samom idejom demokratije nema bitne veze. (Nikad robom, Mirko & Slavko, i sl. - nije valjda to izvor znanja o demokratiji? Jeean srpski vladar, zvaše se kralj Pera, preveo je jednu od ključnih knjiga o toj gospoji: "O slobodi" Džona Stjuarta Mila; počni od toga.) Ključno je da se demokratija tiče izvesnih ideja i principa, kao i da počiva na jednom dinamičkom postulatu koji u suštini kaže: demokratije nikad nije dovoljno, ona tek dolazi, čak i tamo gde je na sceni. I u političkoj istoriji ništa još nije smišljeno bolje a što bi u isti mah pomirilo osnovne vrednosti slobode, prava, morala, etc. sa efikasnim upravljanje, vladanje, funkcionisanjem države i društva...
o.jeziku.113 novim,
" Ja lično delim tvoje osećanje protivljenja ovoj državi ali mislim da " iz toga ne može da proiziđe osporavanje njenog legitimiteta. Reč je o ustavima (republike i federacije). Njihov legitimitet - ili, da manje pcujemo, njihovo opravdanje - dovodi se u sumnju po dva osnova, i to iz njih samih, a ne iz mojih ili bilo čijih ('intro') stavova. žime sebe delegitimišu (obespravljaju)? Način na koji su doneti pokazuje ili obelodanjuje ključnu tenziju: jedna politička stranka donosi ustavni akt koji treba da reguliše višestranačko društvo. I dodatno - sadržina tog akta (ili tih akata, ima ih dva) pokazuje da je reč o takvim neusklađenostima koje proizvode ne samo maglu, već i tenzije. O tome je toliko u javnosti bilo reči, da mogu da preskočim detalje. (Moglo bi se reći: mi i nemamo ustav, dakle tekst koji konstituiše društvo u državnu zajednicu, mi imamo samo najviši zakonski akt, za potrebe državne regulacije, dedukcije zakona - mada ovoj državnoj vlasti u praksi i to malo znači, zakoni se donose i mimo slova najvišeg akta, ne tako retko, a ko će im stati na put, niko; u svakom slučaju, politička teorija pruža dovoljno osnova da se i to tvrdi - da i nemamo ustav u pravom smislu). Sve je to, čini mi se, manje sporno (tj. rasprava je teorijska) od legitimisanja legitimiteta. Da li se neki zakonski akt, posebno najviši, opravdava naknadno, time što podanici žive pod njim, i trpe ga u nedostatku drugog? Takva teza, bojim se, vodi socijalno-pravnim eksperimentima pogubnog tipa: da probamo, pa će da vidimo... žuh nedavno Dražu Markovića kako kaže: naš (Titov) socijalizam nije ni mogao uspeti, jer za socijalizam treba 200-300 godina. Možda. Problem je što takav tip legitimisanja nadilazi empirijsku ravan do kraja, pa je neproverljiv. Slično je i ovde: na najvišem aktu sumnjive legitimnosti donose se zakoni i potom uredbe koji su jednostrani: jednostrano je zalagati se samo za ćirilicu, jer život zna za dva pisma u ovoj zajednici. Da ne pominjem da se, u samom rep. ustavu, pominje "srpskohrvatski jezik"; tek takva formulacija obavezuje na zaštitu i latinice. E sad, ako govoriš o formalno-pravnim obavezama države, ovakvo ustavno ime jezika itekako znači da se ne sme jednostrano postupati. Ono što bode oči, to je jednostranost - čak nije reč ni o favorizovanju jednog pisma - odluke da se pare poreskih obveznika skrenu samo i jedino tako (šta više, na primeru ništa manje nego - unizveritetskih udžbenika). I eto, ni sanjao nisam da ću morati da branim i latinicu. Nešto je trulo u državi Srbiji, a najtruliji je upravo njen ustav, uostalom i donet i smišljen tako da omogući jednostranost svake vrste. :((
o.jeziku.114 novim,
" Doduše, sve se može relativizovati, i šta je nauka, Šta je nauka - bojim se da domaća laprdala o tome najčešće imaju devetnaestovekovne ideje. Šta je nauka - i zašto postoje i nauke poput psihologije, psihoanalize, sociologije, pa i književne nauke (dakle ono što nazvah humanistikom; a ne samo nauka&tehnika), mogu reći Diltaj, Vajthed, Bašlar, Liotar, Fuko, Kun, Imre Lakatoš, Fajerablend, Lari Laudon... Gospode, koja je ovde intelektualna provincija! Još vam niko na tehničkim fakultetima ne reče da nauka obuhvata i nešto više od 2 i 2? Evo, krajem avgusta u Bgd dolazi danas verovatno najveći američki filozof, Ričard Rorti mu je ime. žova je prešao zanimljiv filozofski put: od analitičke filozofije, preko kritike neo-pragmatizma i post-metafizike, do radova, poslednjih, upravo o teoriji nauke. Biće tu nekoliko dana, pravićemo nekakav seminar s njim, održaće barem dva javna predavanja. Dođite da čujete nešto, ima šta da kaže i ovome. Dabome, sa stanovišta srpskog apsolutnog uma sve je relativno. A tek nauke... ihahaj.
o.jeziku.115 novim,
" Diznijevi filmovi su sterilniji od muzike Dajer strejts. Au, Mira Supruga Marković šljaka bolje nego što misli... ;> A ja mislio da je paradigma američke imperijalne kulture - 7-bitni ASCII... For your information: nekoliko glavnih scenarista tih filmova behu odavde (iz Evrope). Među njima i jedan Francuz (mislim da se zvaše Dešler). ps: Beše li neka kuknjava međ Srbljem kad Zabavniku ne dadoše Paju Patka? ;) Ili sam pobrkao s onom kuknjavom da se ponovo štampa A. Malro (možda zbog šamara koji nam je udario zbog Kosova?). Usput, i mnogo važnije od stripova i Malroa: temelje francuske državne ekonomske politike (glede Amera, naročito) postavio je posle rata, u degolističkom periodu, jedan naturalizovani Rus. Koji je, gle čuda, bio i jedan od velikih tumača Hegela (ma šta velikih: možda i najveći u ovom veku). Kod koga se levom tumačenju istorije učio, između ostalih, i Malro. Biografi kažu i da je taj ruski Francuz - ime mu je Aleksandar Kožev(njikov) - uživao u Paji Patku. - Eh, ta istorija, nikad ne biva onakva kako je zamislimo. Naročito unazad. Baš - dire straits. (Kobni škripac? - Zajeb...)
o.jeziku.116 zolika,
>> Da li, recimo, Mađari u YU moraju da znaju ćirilicu ? >> Ok, da kažemo da moraju (mada je to 'moranje' po meni >> vrlo diskutabilno). Sad, da li je ok terati te Mađare Nije diskutabilno moranje, moraju (tj. moramo da znamo ) ako hoćemo da gledamo filmove na programima RTS, koji su, je l' te, titlovani ćirilicom.
o.jeziku.117 alien,
[] Pomaže, logično je, one koji su u skladu sa njenim viđenjem [] politike obrazovanja u koju, naravno, spada i pismo na kome se [] štampa udžbenik. Logično, ali to viđenje nije zasnovano na ustavu (nije ni protiv njega). Zasnovano je na primitivnim idejama polupismenih ljudi kojima je važnije kojim pismom je nešto napisano nego šta je napisano (jer ne znaju ni šta je napisano). Ukoliko se ćirilica subvencioniše zbog većih troškova štampe, onda je to još jedan dokaz o iracionalnosti te politike. ('Ko bre nema para za kartu?! Daj pet karata!') [] Uzgred, te subvencije ne čine više od 20-30% cene udžbenika pa [] nisu vredne ovolike rasprave. Tri do šest DEM po udžbeniku, nekoliko desetina udžbenika... Za mene je to vredno rasprave. [] Osim toga ja sam protivnik štampanja univerzitetskih udžbenika. [] Univerzitet nije škola. Tamo se studira tako da treba da postoji [] literatura a ne udžbenik, no to je drugo pitanje, van predmeta teme. Slažem se, ali ja bih tu literaturu iz koje učim ipak smatrao udžbenicima. Bilo bi lepo da, kada su ovi naši već nesposobni da napišu stručnu literaturu ili udžbenike, prevedu kvalitetnu stranu literaturu. []> BTW: Zar ne treba da piše 'ćirilično' i 'latinično'? [] [] Ne, lingvisti mi kažu da treba "latiničko" i ćiriličko" a tako [] i piše u izreci predmetnog člana. Da li bi neki lingvista mogao da objasni zašto je to tako? Izgleda da sam ja bio u zabludi... 'Latinično' je izraz koji sam uvek vezivao za pismo, a 'latiničko' je izraz koji mi zvuči kao da ima neko drugo, šire značenje. Nenad
o.jeziku.118 zkehler,
Ŕ>> Uostalom, ubeđen sam da bi svaka anketa sa ogromnom većinom Ŕ>> potvrdila da Srbi ćirilicu vide kao svoje nacionalno pismo. Ŕ Ŕ Srbi ili građani Srbije? Za anketu koja bi (eventualno) mogla Ŕ rezultirati nekom pravnom regulativom bitni su ovi drugi... a tu Ŕ većina možda i nije tako velika. Ataboy, što bi rekli. Građani Srbije nisu isključivo Srbi. ZK
o.jeziku.119 zkehler,
Ŕ Govoriš li o legitimitetu nečega poput ovdašnjih Ŕ ustava? ------------ Ŕ Govoriš li i o legitimitetu politike zasnovane na takvim Ŕ ustavima? ------------ Novim je svakako u pravu, ali milan stvari prilazi sa izvesnim fatalizmom: "ustav je tu, i šta da mu radimo". Meni se to sa udžbenicima nikako ne sviđa; imao sam sreću (ako hoćete, okolnosti su bile takve) da za smer RTI na ETF-u gotovo da i nije bilo udžbenika na srpskom, pa sam lepo kupovao američke knjige. Lepo & korisno: vežbam engleski, i završavam fakultet. ZK
o.jeziku.120 ilazarevic,
> Gospode, koja je ovde intelektualna provincija! Još vam niko na tehničkim > fakultetima ne reče da nauka obuhvata i nešto više od 2 i 2? Obuhvata i tablicu množenja ;) Nego, i meni sasvim lepo (kao i Milanu) leži upotreba pojma "nauka" kao engl. "science". Ja nauku shvatam kao delatnost koja opisuje i objašnjava određenu oblast, i pri tome daje precizna pravila (zakone) koji važe u oblasti kojom se nauka bavi. Kada se precizni zakoni ne mogu utvrditi, već se samo ustanovljavaju "izvesne pravilnosti" (što je slučaj sa "humanities"), tako nešto prestaje da bude nauka.
o.jeziku.121 spantic,
> PS Srđane, ako kucaš, na kom pismu kucaš odgovor ? :> :))) Pošto sam ja širokogrud čovek, a i da dokažem da nemam ništa protiv iste, na latinici :)
o.jeziku.122 zizic,
Voleo bih da si u pravu. Lepše je biti optimista. No upravo me ovo najviše plaši: > Nisam u stanju da vidim veću nadu od oslobođene > energije bivšeg komunističkog sveta. Ali odosmo daleko od teme o.jeziku ...
o.jeziku.123 astojkovic,
rep 9.115 > Au, Mira Supruga Marković šljaka bolje nego što misli... ;> A > ja mislio > da je paradigma američke imperijalne kulture - 7-bitni > ASCII... E, j*bi ga, ako misliš da mi Mira govori _šta da mislim_... Tu onda nema razgovora... :( Osim toga, nemam pojma šta, pomenuta, misli, ne čitam tuđe dnevnike, izuzimajući naravno "Piščev dnevnik" :) Američka filmska produkcija je tolika da SVAKO može da nađe nešto za sebe. ("Reservoir dogs", "Geronimo", "Falling down", "Carlito's way") ------------------------------------- sve noviji američki filmovi! Pa ako je to i Mirin izbor, mogu samo da te zamolim da joj čestitaš na dobrom ukusu. :) > For your information: nekoliko glavnih scenarista tih filmova > behu odavde > (iz Evrope). Među njima i jedan Francuz (mislim da se zvaše > Dešler). Pa šta, sad, znači, Francuzi treba da otkinu zbog toga. To bi bilo pomalo primitivno, zar ne :) > ps: Beše li neka kuknjava međ Srbljem kad Zabavniku ne dadoše > Paju Patka? > ;) Ili sam pobrkao s onom kuknjavom da se ponovo štampa A. > Malro (možda .... Malro, makro ili marlboro :) svejedno, ne zanima me van konteksta. A reč je o kulturnom zatvaranju i posledici istog. A posledica je da su Francuzi ukapirali da i sami mogu da prave "američke" filmove. Naravno, oni, za razliku od nas ;> imaju čemu ( u prošlosti) da se okrenu. (U stvari imamo i mi, zamislite western heroja Mark Princea, koji jaše pinta (i poji ga red wineom), i bije se sa Navaho Kesedžijom ili rimejk Divlje horde koja se dešava u Bosni ovijeh dana:) Znači, da zaključim, Gali su se malo bili zatvorili, pa su onda napravili neke JAKO DOBRE FILMOVE, pa su ZATVOR izlečili ;> i štošta PROLILI. "Bobur je klozet!" :) "Dole Veliko Plavo!" Takvi otvoreni, stigli su da naprave 90% gubitaka u "Dizniju". p.s. Kad sam bijo mali gledao sam i Mikija i oilju i Paju Patka. Otkad sam počeo sam da biram filmove, više ih ne gledam. (Kad budem imao decu, vodiću ih jednom nedeljno u bioskop da gledaju Diznijeve filmiće, da me ne boli glava)
o.jeziku.124 darone,
>> Joooj, čoveče.. Ništa... Ništa.... Ovo ja zovem argumentovanom raspravom ;)))
o.jeziku.125 darone,
>> Tako je! Oni nama Jasenovac, mi njima Goražde, Sarajevo, itd itd.. >> I dokle tako? :) Oni nama Beograd? ;)
o.jeziku.126 novim,
" Ali odosmo daleko od teme o.jeziku ... Axa, uvek je tako s jezikom. Da sve svedem, ide na nerve jednostranost i neminovni ekstrem koji na kraju jedne strane čeka. Bojim se da je pogubno, i za ovo društvo, i za politiku države, a za kulturu u svakom slučaju, što srljamo s jednog kraja na drugi (čas latinica do kraja, potom ćirilica do kraja). Kao da nam istorija počinje s buđenjem i završava se s legalom. I to nam se svima sveti, na najraznije načine. Pišite, ljudi, kojim pismom hoćete. Dokle god vas razumem, meni je ok. :) (Izvinjavam se ako sam u nekim porukama podigao ton. - Mada, ono s "naukom" koja se svodi na trivijalne jednoznačne "zakone" i takav tip znanja prosto ne stoji. Tada ne bi trebalo misliti, dovoljno bi bilo opažati, etc. Kritika takvog pojma nauke odrađena je još u XVIII veku. Ali, što pa ja da se uzbuđujem zbog svega toga. :)
o.jeziku.127 zizic,
> Jaoj. Etimologije će nam doći glave, a poznavanje istorije u > klišeima i donjeg dela leđa. ;) Šta je tu je. Nikada nisam sebe video kao čoveka koji robuje klišeima, ali evo zgodne prilike za reviziju tog stava ;)) Nisam se osećao dovoljno pozvanim da pišem eseje iz ove oblasti, pa sam iz tog razloga svakako banalizovao stvar. No i dalje ne vidim gde sam pogrešio u komentaru na tvrdnju da je "SVRHA demokratije da zaštiti manjinu od većine" (možda suviše "inženjerski" tumačim pojam "svrha"...) > Prvo: demokratija je vladavina VEĆINE putem predstavnika te > većine. Sad sam već zaista radoznao...koliko je to različito od parlamentarizma koji sam pomenuo ? > smislu. Princip zaštite manjine od većine ne znači da se > manjina izjednačava s većinom u svemu, već u osnovnim pravima. Slažem se. Naravno, problemi počinju kod taksativnog definisanja OSNOVNIH prava. Uz svu dužnu opreznost, s obzirom da sam miljama daleko od ekspertske pozicije u ovoj oblasti, biću slobodan da odvalim da problematika pisma i jezika u univerzitetskim udžbenicima prevazilazi domen osnovnih prava. (bar na ovom stupnju civilizacije, što ne znači da ne bih bio srećniji da jednog dana doživim da svako može da bira udžbenik štampan njegovim omiljenim fontom, na primer ...) > Što se robovlasništva tiče, kao što ti savetujem da ne > zamišljaš kapitalizam po klišeu "deca u rudnicima rade 15 sati Hvala na dobrom savetu, ali pošto sam solidno prerastao doba kada sam ZAMIŠLJAO kapitalizam, padam u opasnost da pomislim da je moja "sporna" poruka s tvoje strane protumačena kao toliko infantilna (?) da si rešio da me konfrontiraš sa mojim profesorom Poznavanja prirode i društva ;))) Svoje predstave o "spoljnom svetu" sticao sam uživo u dosta dugom "predembargovskom" intervalu... > na dan", tako i ovde imaj u vidu da je u samoj Atini 5. veka > p.n.e. rob bio najčešće osoba koja je bila izuzeta iz javnog > života (poput maloletnih, poput izbeglica, Zbog ovakvih konotacija sam se i ogradio opaskom da ću "sad još da dolijem ulja na vatru" - čisto sam hteo malo da se poigram činjenicama. Nekorektno u ozbiljnoj diskusiji, priznajem (i tražim da mi se pola oprosti :) ). > stranaca, žena uostalom), i da to sa samom idejom demokratije > nema bitne veze. ----- Opet me đavo vuče za jezik. Pada mi na pamet ideja da je sa stanovišta Afrikanera (doskorašnja) Južna Afrika bila perfektno demokratsko društvo, par hiljada godina posle starih Atinjana. Pri tom svakako ne plediram za "srpsku" demokratiju (da me slučajno neko ne shvati nakaradno), ali da li mi onda dopuštaš da zaključim da i ti prihvataš činjenicu da kroz istoriju još nije postignuto demokratsko društvo koje bi na jednak način tretiralo sve "podanike". > (Nikad robom, Mirko & Slavko, i sl. - nije valjda to izvor znanja Rekao bih da nije (možda subliminalno ??? ;)) ) > demokratije nikad nije dovoljno, ona tek dolazi, čak i tamo gde > je na sceni... Naravno, niko razuman ne bi mogao da tvrdi suprotno. Ali koliko puta se kaže i "slobode nikad dovoljno" pa ipak još nijedna država nije ukinula represivne mere za prekršioce zakona. Tako i ovu, uvek nedovoljnu, demokratiju možemo da poštujemo, a možemo i da je ignorišemo pod jednostavnim opravdanjem da je nedovoljna. Ovde mi padaju na um još neke ideje koje na moju žalost (a na radost onih kojima ovo postaje zamorno za čitanje) nisam u mogućnosti da adekvatno ekspliciram (a i spava mi se, što da se lažemo ;))) )
o.jeziku.128 zizic,
> Nije diskutabilno moranje, moraju (tj. moramo da znamo ) ako > hoćemo da gledamo filmove na programima RTS, koji su, je l' te, > titlovani ćirilicom. > Dobro, jeste problem, slažem se. A zamisli sledeću situaciju - umesto u Srbiji, živiš u Nemačkoj ili Austriji ( i tamo ima nezanemarljiv broj Mađara, čini mi se), na TV-u se daje neki dobar mađarski film a ti moraš da ga gledaš nasinhronizovam na nemački ;))) Poenta (nategnuta :) ) : ništa nije idealno...
o.jeziku.129 alien,
[] A reč je o kulturnom zatvaranju i posledici istog. [] A posledica je da su Francuzi ukapirali da i sami mogu da [] prave "američke" filmove. Šta su dobili time? Francuski "američki" film svakako više odgovara francuskom nacionalnom ponosu nego američki "američki" film, ali to nema veze s razumom. Da su bili otvoreni prema američkim "američkim" filmovima, verovatno bi energiju i kreativnost bolje upotrebili na stvaranje francuskih "francuskih" filmova. Kultura kao i ekonomija, ima neko svoje 'tržište'. Zatvorenost tržišta ne može biti pozitivna. Ukoliko nema razmene dobara (u ovom slučaju kulturnih), zatvoreno društvo će mnogo vremena, truda, energije, ljudi (!) trošiti na ono što je neko drugi već stvorio. Nenad
o.jeziku.130 astojkovic,
rep 9.129 >[] A reč je o kulturnom zatvaranju i posledici istog. >[] A posledica je da su Francuzi ukapirali da i sami mogu da >[] prave "američke" filmove. > ota su dobili time? Francuski "američki" film svakako > više odgovara francuskom nacionalnom ponosu nego američki > "američki" film, ali to nema veze s razumom. Kakav ponos? > Da su bili otvoreni prema američkim "američkim" filmovima, > verovatno bi energiju i kreativnost bolje upotrebili na stvaranje > francuskih "francuskih" filmova. Francuskim "francuskim" filmovima obično treba pola sata da nešto, uopšte počne da se dešava. To je vrlina? Teško. > Kultura kao i ekonomija, ima neko svoje 'tržište'. > Zatvorenost tržišta ne može biti pozitivna. Ukoliko nema razmene Ti očigledno nisi čuo za protekcionizam u ekonomiji. Američki autoputevi su puni ogromnih panoa na kojima piše: "BUY AMERICAN". O Japanu da i ne govorim... Subvencije na poljoprivredne proizvode. itd. itd. > dobara (u ovom slučaju kulturnih), zatvoreno društvo će mnogo > vremena, truda, energije, ljudi (!) trošiti na ono što je neko > drugi već stvorio. U ovom slušaju to je nebitno
o.jeziku.131 ndragan,
/ nemačkom. Mogu satima da gušim kako je to lep jezik. :) Francuzi jesu izmislili jezik, al' daleko od toga da su najbolji. Ono, Francuskinje se ne žale. --: Sve bi ovo bilo jasno da je na konferenciji bilo seksa umesto CeKaja
o.jeziku.132 ndragan,
/ najbogatije svetske jezike. :) Zamisli, o uzasa, da svi oni / shansonjeri predju na britanski engleski? 'Kaj? Protestna pesen? To je prava prostitucija postala, otkad su to počeli raditi Francuzi i Talijani.' Tomaž Domicelj, 1970.
o.jeziku.133 ndragan,
/ Ko je poslednja nada Japanu ? Japan je beznadežan slučaj.
o.jeziku.134 dr.grba,
>> ... i, kao rezultat, sada je nadomak pariza evropski Diznilend :) >> Doduše, kažu da mu slabo ide i da prošle godine zamalo nije ukinut. Naravno da mu slabo ide kada se samo ulaz u park naplaćuje oko 20 USD (ekvivalent, naravno). Pošto su onda tek one zezalice po parku?...
o.jeziku.135 dr.grba,
>> Država stimuliše i pečenje hleba u državnim pekarama, ...ali je on i dalje skuplji nego u privatnim pekarama.
o.jeziku.136 dr.grba,
>> nisu vredne ovolike rasprave. Osim toga ja sam protivnik štampanja >> univerzitetskih udžbenika. Univerzitet nije škola. Tamo se studira >> tako da treba da postoji literatura a ne udžbenik, no to je drugo >> pitanje, van predmeta teme. I koliko LITERATURE na srpskom jeziku ima za studente PMF-a? Za dve godine koje sam proveo tamo, od stotinjak knjiga preporučenih kao literatura tridesetak se mogu kupiti po "simboličnim" cenama od 20-50 USD po mnogim knjižarama u univerzitetskim centrima Amerike, pedesetak za budzašto ako mi neki poznanik putuje u Moskvu (ako se tu ne računa "Matematička analiza" od Zoriča, koje nema ni u skriptarnici na "Lomonosovu", a Mateljević je predavao po njoj), a ostalo su dela domaćih autora, knjige do kojih se uz malo sreće može doći. (Sećam se, uspeo sam da kupim prvi tom Kurepine "Više algebre" kada sam komercijalisti "Građevinske knjige" odneo flašu konjaka). Kategorički sam protiv mišljenja da je udžbenik izlišan, nepotreban ili kako god hoćete. Poštovani profesori, budite oštri i zahtevajte mnogo od studenta, ali mu dajte priliku da ima nad čime da odluči koliko hoće da zna. Nekom šestica, nekom desetka. Ako je potrebno da onaj koji "samo uči iz udžbenika" bude inferioran u odnosu na onog koji "studira problem iz literature", onda je morao imati mogućnost izbora. I, izvinite gospodo, to je problem mnogo veći nego što je pitanje pisma.
o.jeziku.137 vitez.koja,
#=> Naravno da mu slabo ide kada se samo ulaz u park #=> naplaćuje oko 20 USD (ekvivalent, naravno). Pošto su #=> onda tek one zezalice po parku?... Na koje zezalice misliš ? U svim normalnim zabavnim parkovima širom sveta i okoline plaća se samo ulaz (i to se mnogo plaća), a sve zanimacije (objekti, razne vožnje i predstave) koje pripadaju parku su besplatne kada jednom uđeš. Jako fina koncepcija :)
o.jeziku.138 boris,
> Imamo mi i izvore nafte. > Ozbiljno, pričao Sloba na televiziji. Pa i imamo. Nije tajna, možemo čak da pokrijemo oko 20% potreba. (taman za vojsku, a mi civili, j*bi ga) Pozdrav Boris
o.jeziku.139 milan,
> Sve je to, čini mi se, manje sporno (tj. rasprava je teorijska) od > legitimisanja legitimiteta. Da li se neki zakonski akt, posebno > najviši, opravdava naknadno, time što podanici žive pod njim, i trpe > ga u nedostatku drugog? Takva teza, bojim se, vodi socijalno-pravnim > eksperimentima pogubnog tipa: da probamo, pa će da vidimo... žuh > nedavno Dražu Markovića kako kaže: naš (Titov) socijalizam nije ni > mogao uspeti, jer za socijalizam treba 200-300 godina. Možda. > Problem je što takav tip legitimisanja nadilazi empirijsku ravan do > kraja, pa je neproverljiv. Skoro svi ustavi, nastali kao posledica Francuske revolucije, su imali takav put. Opravdani su naknadno jer su podanici živeli pod njima. To se u pravu i zove "naviknuta pokornost". Naravno, ima i totalitarnih poredaka koji su nastali kao posledica takvih revolucija, ali to ne utiče na načelnu ocenu da se sve važne stvari dešavaju represijom nekog prevrata a da se tek kasnije legitimišu (ili ne). Pl poz M
o.jeziku.140 milan,
> Kategorički sam protiv mišljenja da je udžbenik izlišan, nepotreban > ili kako god hoćete. Poštovani profesori, budite oštri i zahtevajte > mnogo od studenta, ali mu dajte priliku da ima nad čime da odluči > koliko hoće da zna. Nekom šestica, nekom desetka. Ako je potrebno da > onaj koji "samo uči iz udžbenika" bude inferioran u odnosu na onog > koji "studira problem iz literature", onda je morao imati mogućnost > izbora. Ja sam, opet, kategorički protiv, al' to ionako nema veze. Ljudi vole da štampaju udžebenika pa to ti je. Sada je fakultet prepun udžbenika na srpskom jeziku. Koja će vajda biti od toga videćemo za deceniju kada nam "kadrovi" stasaju i prionu da "rade". Pl poz M
o.jeziku.141 crncic,
■■> Je*ote, koliko ti imaš godina?! Demokratija je tu upravo da bi ■■> zaštitila manjine... Ala okinu glupost.. žolak u pravu si, ali o kakvoj je demokratiji reč ? Da li misliš da i Srbi u Mađarskoj(to je manjina, zar ne?) imaju tu privilegiju da imaju i uče iz udžbenika na svom jeziku ?
o.jeziku.142 novim,
"> smislu. Princip zaštite manjine od većine ne znači da se "> manjina izjednačava s većinom u svemu, već u osnovnim pravima. " " Slažem se. Naravno, problemi počinju kod taksativnog definisanja " OSNOVNIH prava. Uz svu dužnu opreznost, s obzirom da sam miljama daleko " od ekspertske pozicije u ovoj oblasti, biću slobodan da odvalim da " problematika pisma i jezika u univerzitetskim udžbenicima prevazilazi " domen osnovnih prava. (bar na ovom stupnju civilizacije, što ne znači " da ne bih bio srećniji da jednog dana doživim da svako može da bira " udžbenik štampan njegovim omiljenim fontom, na primer ...) Osnovna prava koja se zajemčuju manjini jesu ona prava koja su zajednička i manjini i većini - prava (i obaveze; obaveze su uvek naličje prava, njihova druga strana) koja definišu demokratiju (njena načela podele, smene i kontrole moći, ukratko njen dinamički postulat). Izonomija - jednakost pred Zakonom - upravo to znači, a jednakost pred Zakonom ne može se realizovati kroz konkuretne političke sisteme - monarhiju ili aristokratsku vladavinu, na primer. Da li jezik spada u to? Mislim da spada, utoliko što je jezik (u jednom dubljem i zacelo izvantehnološkom smislu) elementarno svojstvo ljudskosti. Konkretno, demokratija valja da obezbedi pravo manjine na njen jezik (i to nije tako sporno). Sporno može biti ovo: da li je visoko obrazovanje deo korpusa osnovnih prava, koje većina treba da garantuje manjini? Ako jeste, u kom obliku? Formalno, to pravo znači da se na primer Albancima u Srbiji ne sme zabraniti školovanje (univerzitetsko) na svom jeziku, no država (većina) može ali ne mora da pomaže realizaciju tog prava (privatni univerzitet, dakle; otvara se ipak pitanje zašto bi manjina plaćala recimo poreze koje bi onda koristila samo većina, i sl.). Pitanje, pak, o ćirilici/latinici na srpskim državnim univerzitetima tiče se jednog prethodnog pitanja i nije analogno ovom gore. Naime, koristi li većina oba pisma (a ja mislim da koristi i to se može empirijski proveriti), ili samo jedno od njih (što je, po meni, normativna tvrdnja)? Pitanje o ćirilici/latinici na srpskim državnim univerzitetima takođe zavisi od odgovora na jedno prethodno pitanje: koja se ovlašćenja mogu dati državnom aparatu prema univerzitetu? Postoji li autonomija univerziteta, da li u tu autonomiju ulazi i pravo univerziteta da, shodno funkcionalnim merilima, određuje na kom pismu (ili jeziku, čak) treba obezbdediti transfer znanja i veština. U Srbiji-zemlji-da-prevrne to je sve manje više naopako, jer ovde sećanje na ovakva pitanja nije na ceni. "> demokratije nikad nije dovoljno, ona tek dolazi, čak i tamo gde "> je na sceni... " Naravno, niko razuman ne bi mogao da tvrdi suprotno. Ali koliko puta se " kaže i "slobode nikad dovoljno" pa ipak još nijedna država nije ukinula " represivne mere za prekršioce zakona. Nije reč o tome. Ne treba brkati načelno razumevanje demokratije (ili bilo čega, uostalom) od realizicije. Da "demokratije nikad nije dovoljno" važi za SVA društva, i konsekvetno izvedena ideja o tome da "ona tek dolazi" ne znači da treba čekati da je neko (ko?) dovede, već je još jedna (i može biti važna) formula o dinamičkom postulatu na kojem ideja demokratije počiva. --- Problem svih tih problema kod nas jeste uverenje građana ovde da se rađaju sa poznavanjem demokratije (između ostalog). Međutim, demokratija se mora naučiti (kao i sve ostalo). ---
o.jeziku.143 dr.grba,
>> žolak u pravu si, ali o kakvoj je demokratiji reč ? Da li misliš da i >> Srbi u Mađarskoj(to je manjina, zar ne?) imaju tu privilegiju da imaju i >> uče iz udžbenika na svom jeziku ? Srbi u Rumuniji uz granicu sa Jugoslavijom, za vreme žaušeskog, nisu smeli da gledaju TV programe iz Jugoslavije. Srećom, u većini sela nije bilo bogzna kakvo ulično osvetljenje noću, pa se nije videlo kada bi domaćin krišom okrenuo antenu. Neki su se izveštili, pa su imali i čekrke i razna sakaćala za brzi transfer (:
o.jeziku.144 dikla,
> (i to se mnogo placa), a sve zanimacije (objekti, razne voznje i > predstave) koje pripadaju parku su besplatne kada jednom udes. Jako > fina koncepcija :) Bio, cuo, video ... ?
o.jeziku.145 dcolak,
│ žolak u pravu si, ali o kakvoj je demokratiji reč ? Da li misliš da i Srbi │ u Mađarskoj(to je manjina, zar ne?) imaju tu privilegiju da imaju i uče iz │ udžbenika na svom jeziku ? K'o što već rekoh, to što su oni stoka, ne znači da i mi moramo da budemo stoka. Sledge DAMMIR!
o.jeziku.146 mikis,
+> Kultura kao i ekonomija, ima neko svoje 'tržište'. +> Zatvorenost tržišta ne može biti pozitivna. Ima li zatvorenijeg tržišta (bar kulture što se tiče) od Američkog?
o.jeziku.147 alien,
[] Srbi u Rumuniji uz granicu sa Jugoslavijom, za vreme [] žaušeskog, nisu smeli da gledaju TV programe iz Jugoslavije. Koliko je meni poznato, i Srbi i Rumuni iz tog kraja su u to vreme više gledali našu nego rumunsku televiziju. Prvi put čujem da je to bilo zabranjeno (samo budala je mogla da poštuje takvu zabranu ;) ). Svrha zabrane mi je jasna: zaštita rumunske kulture od stranih (štetnih) uticaja ;>. žudo nisu i ćirilicu vratili... Nenad
o.jeziku.148 steva,
> U svim normalnim zabavnim parkovima širom sveta i okoline plaća > se samo ulaz (i to se mnogo plaća), a sve zanimacije (objekti, > razne vožnje i predstave) koje pripadaju parku su besplatne > kada jednom uđeš. Jako fina koncepcija :) Pa to možda u luna parku u Rumuniji, ali ovo za Diznilend ne važi. SVE unutra se posebno plaća, čak i slikanje sa tvojim omiljenim junacima. Pričao mi čovek da je hteo da se slika sa lepojkom i zverovom na Floridi, ali se otego red, stigo bi kaže za jedno dva sata. A slika dolar. Zato se sliko sa onom svećom :)) Isto dolar :))) Super koncepcija :)
o.jeziku.149 mikis,
+> K'o što već rekoh, to što su oni stoka, ne znači da i mi moramo da +> budemo stoka. Po tvom kriterijumu, počev od UN i KEBSa, do svih zemalja na svetu, sve sama stoka (zlobnici bi rekli da i jesu stoka ;)). Valjda je osnovna stvar bilo koje manjine u bilo kojoj zemlji sveta da zna jezik i pismo te zemlje.
o.jeziku.150 dr.grba,
>> Koliko je meni poznato, i Srbi i Rumuni iz tog kraja su >> u to vreme više gledali našu nego rumunsku televiziju. Prvi put >> čujem da je to bilo zabranjeno (samo budala je mogla da poštuje >> takvu zabranu ;) ). Svrha zabrane mi je jasna: zaštita rumunske >> kulture od stranih (štetnih) uticaja ;>. Tvoji navodi su tačni. Nisam bio jasan: eksplicitna zabrana nije postojala, ali je šansa da se desi odvođenje na informativni razgovor bila jako velika. Možda se neki od vas sećaju da je na TV u vreme svrgavanja tiranina prikazano kako su izgledale radionice... pardon, kancelarije za informativne razgovore po Rumuniji.
o.jeziku.151 dr.grba,
>> Zato se sliko sa onom svećom :)) Isto dolar :))) >> >> Super koncepcija :) Ne bi me čudilo da ti dozvole da nosiš i samog Diznija kući, ako platiš koliko im se sviđa (:
o.jeziku.152 dikla,
> okrenuo antenu. Neki su se izvestili, pa su imali i cekrke i razna > sakacala za brzi transfer (: Iz cega je kasnije nastao polarotor ... ;)
o.jeziku.153 dcolak,
│ Po tvom kriterijumu, počev od UN i KEBSa, do svih zemalja na svetu, │ sve sama stoka (zlobnici bi rekli da i jesu stoka ;)). Valjda je │ osnovna stvar bilo koje manjine u bilo kojoj zemlji sveta da zna jezik i │ pismo te zemlje. Ja sam pričao o pravu da koristi sopstveni jezik i pismo... Bye.. Sledge DAMMIR!
o.jeziku.154 vitez.koja,
#=> Bio, cuo, video ... ? Hod'o po njemu...
o.jeziku.155 vitez.koja,
#=>> U svim normalnim zabavnim parkovima širom sveta i #=>> okoline plaća se samo ulaz (i to se mnogo plaća), a sve #=> Pa to možda u luna parku u Rumuniji, ali ovo za #=> Diznilend ne važi. SVE #=> Pričao mi čovek Zabavne parkove u Rumuniji nisam posećivao, ako tamo uopšte postoje. Iza onoga što sam napisao stojim svojim ličnim iskustvom iz Engleske i Austrije. Najveći evropski zabavni park, Alton Towers, u potpunosti je radio na tom principu kada sam poslednji put bio tamo. To, naravno, ne znači da će neko da te slika ili da ti dâ klopu ili piće besplatno. #=> Pričao mi čovek da je hteo da se slika sa lepojkom i #=> zverovom na Floridi, ali se otego red, stigo bi kaže za #=> jedno dva sata. A slika dolar. Nisam ovo razumeo, je'l poziranje lepojke za slikanje tvojim aparatom košta dolar, ili fotograf koji te slika naplaćuje dolar za sliku ? Ako je u pitanju samo poziranje, šta će da se desi ako je ti slikaš na kvarno, dok se ona šeta ulicom ? Da pošalje zvera da ti naplati dolar ili razbije foto-aparat ? ;))
o.jeziku.156 steva,
> postoje. Iza onoga što sam napisao stojim svojim ličnim > iskustvom iz Engleske i Austrije. Najveći evropski zabavni > park, Alton Towers, u potpunosti je radio na tom principu kada Ja ti pričam za Diznilend, u Floridi. Bio čovek sa ribom tamo. Svaka čast za Alton Towers, nikad čuo. > Nisam ovo razumeo, je'l poziranje lepojke za slikanje tvojim > aparatom košta dolar, ili fotograf koji te slika naplaćuje > dolar za sliku ? Ako je u pitanju samo poziranje, šta će da se > desi ako je ti slikaš na kvarno, dok se ona šeta ulicom ? Da > pošalje zvera da ti naplati dolar ili razbije foto-aparat ? ;)) Poziranje dolar. Tamo nema Jugovića da se ciganče za dolar i slikaju na kvarno :>
o.jeziku.157 markom,
Videh sad jednu poruku u VICEVI:razno, pa me zanima, dal' se piše kompjuter ili kompijuter ?
o.jeziku.158 haevorn,
// > dal' se piše kompjuter ili kompijuter? Piše se "računar" ;))
o.jeziku.159 srdjan.j,
> Videh sad jednu poruku u VICEVI:razno, pa me zanima, dal' se > piše kompjuter ili kompijuter ? Dal' ti to ozbiljno pitaš ?
o.jeziku.160 markom,
█*█ Dal' ti to ozbiljno pitaš ? Ja ne znam šta je tu neozbiljno ? Znam da se u stvari kaže Računar, ali masa ljudi kaže komp(i)juter, e ali nastaje problem kada to treba napisati. Ja pišem kompjuter ... Pitanje je najozbiljnije :)
o.jeziku.161 alien,
[] Ima li zatvorenijeg tržišta (bar kulture što se tiče) od [] Američkog? ;))) Sasvim sigurno. Sama američka kultura je ustvari kolaž mnogobrojnih doseljeničkih (pretežno evropskih) i manjim delom urođeničkih kultura. To neminovno dovodi do toga da američko kulturno tržište inspiraciju za mnoge stvari traži u evropskom kulturnom tržištu. Nenad
o.jeziku.162 alien,
[] Videh sad jednu poruku u VICEVI:razno, pa me zanima, dal' se [] piše kompjuter ili kompijuter ? Kompljuter. Nenad
o.jeziku.163 dr.grba,
>> Ja ne znam šta je tu neozbiljno ? Znam da se u stvari kaže Računar, ali >> masa ljudi kaže komp(i)juter, e ali nastaje problem kada to treba >> napisati. Ja pišem kompjuter ... Nije to ništa: moj matori i dan-danas kaže "kompjuktor". Prevaspitavanje ne uspeva, evo već x godina, već mislim da dignem ruke (((:
o.jeziku.164 dr.grba,
>> kultura. To neminovno dovodi do toga da američko kulturno >> tržište inspiraciju za mnoge stvari traži u evropskom kulturnom >> tržištu. Amerika ima kulturno tržište. Dobar izraz, mada banalan. A Evropa se razlikuje od Amerike po tome što ima kulturno nasleđe.
o.jeziku.165 ognjen,
)-> Videh sad jednu poruku u VICEVI:razno, pa me zanima, dal' se )-> pise kompjuter ili kompijuter ? Kompjuter. Bez I. Od engleskog kompjut (compute) = sracunati.
o.jeziku.166 ilazarevic,
> Videh sad jednu poruku u VICEVI:razno, pa me zanima, dal' se piše > kompjuter ili kompijuter ? Kompjuter, sigurno.
o.jeziku.167 alien,
[] Amerika ima kulturno tržište. Dobar izraz, mada banalan. A [] Evropa se razlikuje od Amerike po tome što ima kulturno [] nasleđe. Ili me nisi dobro shvatio ili si u teškoj zabludi ili ja tebe nisam shvatio. Pod 'kulturnim tržištem' sam podrazumevao 'razmenu' kulturnih vrednosti, dobara, dela. Da ne davim... pogledaj neku od prethodnih poruka pa ćeš videti šta sam pod tim podrazumevao. U tom smislu, kulturno tržište postoji svuda gde postoji kultura. Amerika ima kulturno nasleđe (možeš reći da je ono po tebi 'slabije', ali ne možeš reći da ne postoji). Nenad
o.jeziku.168 ndragan,
/ Gospode, koja je ovde intelektualna provincija! Još vam niko na / tehničkim fakultetima ne reče da nauka obuhvata i nešto više od 2 i 2? Vozi računa o tome s kim se kačiš ;). Moj pogled na tzv (cv?) humanistiku je delom ubrljan onim kako nam je ista servirana na studijama nasuprot sasvim drugoj slici koju sam stekao o prirodnim naukama. Otprilike se svodi na to da su nauke prirodne nauke; ostalo je tehnologija i/ili kojekakvi kuvari. Iz takve tačke gledišta, čak i ekonomija se svodi na psihologiju provučenu kroz normalnu raspodelu. S druge strane, neke stvari koje sam čitao (pre svega u Trećem programu, koji mi uporno šalju) upravo iz cv humanistike deluju (valjda i jesu) veoma mudre ili bar dubokomislene, a čak i liče na nauku, ama im nedostaje bar privid egzaktnosti, kakav postoji u SF i prirodnim naukama. --> U konferenciji SEX, tema o.jeziku...
o.jeziku.169 ndragan,
/ For your information: nekoliko glavnih scenarista tih filmova behu / odavde (iz Evrope). Među njima i jedan Francuz (mislim da se zvaše / Dešler). Nije trt u ljudima i scenarijima, nego je mrt u Diznijevom dibidus WASP spisku stvari koje se _nikad_ ne smeju pojaviti na istoj slici na kojoj je i neko od njegovih hero.. likova (i reč 'junaka' zvuči pođednako glupo). BTNJ, čuh od dece trač da je Dizni živ a u ledari, a ka'će ne znamo. --> U konferenciji SEX, tema o.jeziku...
o.jeziku.170 ndragan,
/ gledaju TV programe iz Jugoslavije. Srećom, u većini sela nije bilo / bogzna kakvo ulično osvetljenje noću, pa se nije videlo kada bi Noću? To možda zimi, a preko leta je bilo ovako: njihov TV program se završavao u 22:00 ili malo ranije (zbog totalne štednje na svemu, pošto se žaušesku zainatio da vrati dugove), što je zbog pomeranja vremena na letnje u stvari 21:00; na granici prema nama to je već krajnji zapad časovne zone, tj to je naše fizičko 20:00. U to vreme još se vidi zalazak sunca, ama Rumuni moraju na spavanje jer ujutro treba opet graditi socijalizam. Rezultat: sve tri antene na žomboljskoj carinarnici okrenute prema Beogradu, i nijedna prema Rumuniji.
o.jeziku.171 dr.grba,
>> Ili me nisi dobro shvatio ili si u teškoj zabludi ili >> ja tebe nisam shvatio. Biće da je ovo drugo.
o.jeziku.172 dr.grba,
>> završavao u 22:00 ili malo ranije (zbog totalne štednje na svemu, pošto >> se žaušesku zainatio da vrati dugove)... I vratio ih je. Po cenu izgladnjivanja naroda.
o.jeziku.173 novim,
" Nije trt u ljudima i scenarijima, nego je mrt u Diznijevom dibidus WASP " spisku stvari koje se _nikad_ ne smeju pojaviti na istoj slici na kojoj " je i neko od njegovih hero.. likova Beše sporno, kol'ko se dosećam, da li je Diznijeva crtana roba izraz nekakvog američkog imperijalizma (kulturnog, čini mi se da je i taj izraz upotrebljen). Niti je Paja Patak Rambo (ne Amadeus, nego onaj filmski), niti je Dizni prez-ov-juesej. Kod nas su na Paji vežbali i Tijanić i Tirnanić, prepisijući neke loše semiološke analize Italijana i samih Amera; kako mi je u rok službe spadalo da čitam razne semiološke rasprave, pre desetak i više godina sam se načitao toga po raznim belosvetskim časopisima, pa zato i mogu reći da su ove bile - loše. Reč nije o semiologiji, koliko o lošoj sociologiji, ali ni to, mislim, nije glavni problem pomenute tvrdnje o Paji Patku kao Rambu. Ono što mi je glupavo to je izvestan antiamerikanizam koji je kod Srba čest u poslednje vreme. Sećam se da su mi više puta u životu objašnjavali mane američkog školstva, ljudi koji, mđt, nikad nisu bili tamo, a moja empirijska odbrana da sam proveo neko vreme tamo, na jednom univerzitetu, i to dobrom, ništa im nije značila. Otuda antiamerikanizam te vrste smeštam u simptome. Simptome za šta? Za razne stvari, ali najviše za izvestan antiliberalan duh, koji, to je bar očito, vitla Srbijom hojte. Amerika, okreni obrni, jeste zemlja liberalizma. Sporna, kažem, nije Amerika, već domaći telektualci i njihovo neznanje - ili naopako, ili površno, ili nedovoljno ili većkakvo je znanje. Oni mi liče da proizvode Mire Supruge Marković, koja je i sama klon jedne patetične i dozlaboga loše varijante marksistvujušće dogme (i da odmah dodam, nisu ni svi marksizmi isti). Rekav to, ne sporim da se iz Diznija može iščitati WASP kultura, ali ne kapiram da je to neka velika duhovna provala. Takođe, ne vidim da je WASP kultura nešto što treba zatući, u ime katoličke ili hispanske ili neke druge varijante am-vej-of-lajfa. Ne šibam se na nju, ali ne zato što imam nešto osobito protiv, već zato što sam hiljadama milja daleko od nje. Nisam pristalica nijednog kulturnog (niti bilo kod drugog, etičkog ili političkog) univerzalizma, jer ga smatram za žvaku niske analitičke moći, koja sprečava nastajanje i održanje nijansi i distinkcija - a to je definicija kulture. Sve u svemu, verujem da Diznija treba konzumirati kao i razne druge amerikanizme, a da Mirine i para-Mirine tvrdnje ostavimo da se same tuku protiv Ramba (podsećam na njenu izjavu od zimus da se "na vrelom pesku Somalije vodi odlučna bitka za Moskvu". Taj stepen ludosti nije, vidimo oko sebe, uopšte bezopasan.)
o.jeziku.174 novim,
" Vozi računa o tome s kim se kačiš ;). Moj pogled na tzv (cv?) " humanistiku je delom ubrljan onim kako nam je ista servirana na " studijama nasuprot sasvim drugoj slici koju sam stekao o prirodnim " naukama. Otprilike se svodi na to da su nauke prirodne nauke; ostalo je " tehnologija i/ili kojekakvi kuvari. Iz takve tačke gledišta, čak i " ekonomija se svodi na psihologiju provučenu kroz normalnu raspodelu. Ovo je komentar moje iznerviranosti na nečiju tvrdnju da nema nauke izvan prorodnjačkih. Mogu nadugačko, ali da bi imalo smisla, čini mi se da sam nabrojao u toj poruci silesiju ovovekovnih tipova koji su se valjano znojili nad pitanjem šta je nauka i kako se definiše. U svakom slučaju, predrasude tipa "moje tupljenje je egzaktno, to je nauka" ostaju predrasude. Preporučuje se, za početak, izlazak u prirodu (i traženje nauke na drvetu), uz čitanje Domanovića o "Tim važnim naučnim stvarima". :) " S druge strane, neke stvari koje sam čitao (pre svega u Trećem " programu, koji mi uporno šalju) upravo iz cv humanistike deluju (valjda " i jesu) veoma mudre ili bar dubokomislene, a čak i liče na nauku, ama " im nedostaje bar privid egzaktnosti, kakav postoji u SF i prirodnim " naukama. Treći program objavljuje svašta, pa i jedan moj tekst o interpunkciji kod Crnjanskog. Izgleda da na to klikćeš (upireš mišem :). - Interpunkcija je suviše značajan element jezika da bi se zanemarila, tim pre što ima (kao kod pomenutog) neobične i pažnje vredne učinke (sintaksičke, semantičke, estetičke etc.). Kad sam, davno, počeo da obraćam pažnju na sve to, iznenadilo me da je tako malo rasprava u stručnoj literaturi o interpunkciji (normativn žvake "stavi zarez tu a tačku ovde" od malog su značaja). Našao sam jedan Gadamerov tekst; naišao sam na jednog franc. psihoanalitičara (mađarskog porekla), N. Abrahama, malo poznatog, ali izuzetno inspirativnog, itd. Počeo sam odatle, uz pitanja - koja spadaju u nauku i koja su na putu egzaktnosti, dakle metodska su - kako klasifikovati interpunkcije (nije zarez isto što i navodnik, i sl.), koji je odnos punktuacije i ostalih tipova teksta (sintakse, pre svega, ali i manjih jezičkih jedinica), i, posebno, šta biva sa značenjskim premeštanjima i retorizacijom gramatičke mašinerije govora. Potom sam prešao na još neka, bliska ili dalja, ali neizbežna pitanja. To jeste nauka, po modusu istraživanja. Da li su moja razmatranja dovoljno precizna već je drugo pitanje. Ali generalni problem - i ljudi iz prirodnjačkih oblasti teško to vare; nije čudo, malo je onih i u oblasti književnih nauka koji svoju ideju nauke nisu modelovali prema nekom od fizičkih uzora, što je u nauci nedopustivo - zove se "tip književnog teksta" i "tip književnog smisla". Za razliku od drugih tipova govora - naročito onih matematičkih; ali ovo ovde kažem kontrasta radi, a ne da bih išta tvrdio o matematici samoj, razume se - književni smisao ne obuhvata samo tzv. referencijalni odnos (oznaka A upućuje na značenje B), već i odnose najrazličitih vrsta (stenografski, dakle, A upućuje na B, ali i na C, D, E). Ako je tačnost (egzaktnost) utvrditi prvo, strogost (striktnost) jeste uzeti u obzir i drugo. Oba merila su u igri, i to udaljava analizu književnog teksta od drugih tipova analize, i tera nas da "razgrađujemo" značenja do mogućeg horizonta smisla. Pokazuje se, pri brižljivoj analizi (koja je jednako zamorna i nezanimljiva za laike kao i svako specijalizovano istraživanje) da postoje ravni smisla koje su - indecidabilne, nesvodljive, pa otuda i (u prilično strogom vidu) nečitljive. Nešto starijim rečnikom, to se zvalo - polisemija. (Samo što se došlo dotle da polisemija nije u prvom redu, u slučaju pesništva, nekoliko značenja poređanih jedno uz drugo ili jedno iznad drugog, već nekoliko značenja koja su sklopljena tako da se zapliću u smisao koji je - za određene svrhe - upravo indecidabilan). Sve u svemu, ova nečitljivost (kako je bolje zvati ono što se zvalo ranije, i u matematici najzad, indecidabilnost) može se do određene mere izolovati i dalje analizirati. (To je udaljava od uobičajene žvake - koja je bila izgovor lenjog uma - da tu, kod literature, ima nečeg "nerazumljivog", "neizrecivog" i sl.) - Ostaje veliki posao da se brižljivo formalizuju ova saznanja, a pre svega prošire na opštu ravan analize diskursa. To je već posao za ukrštene discipline, i za istraživanje novih polja jezičke prakse - interpunkcija je samo naizgled marginalno pitanje, ali s margine uvek dolazi neki nov znak, centar je obično mator i premarkiran. :)
o.jeziku.175 milan,
> Ali generalni problem - i ljudi iz prirodnjačkih oblasti teško to > vare; nije čudo, malo je onih i u oblasti književnih nauka koji > svoju ideju nauke nisu modelovali prema nekom od fizičkih uzora, što > je u nauci nedopustivo - zove se "tip književnog teksta" i "tip > književnog smisla". Za razliku od drugih tipova govora - naročito > onih matematičkih; ali ovo ovde kažem kontrasta radi, a ne da bih > išta tvrdio o matematici samoj, razume se - književni smisao ne > obuhvata samo tzv. referencijalni odnos (oznaka A upućuje na > značenje B), već i odnose najrazličitih vrsta (stenografski, dakle, > A upućuje na B, ali i na C, D, E). Ako je tačnost (egzaktnost) > utvrditi prvo, strogost ..... Na ovaj način se ne može razrešiti da li je, "književoslovlje" iliti "knjižarno znanstvo" nauka ili pak ne. Naime, držim da je upotreba reči "nauka" stvar stipulacije ili, možda blaže, konvencije. U srpskohrvatskom jeziku se to još nije stabilizovalo pa moja (uža) upotreba reči nauka - prirodne nauke i matematika, a možda čak ni potonja - još uvek ima legitimitet ali je, sva je prilika, osuđena na propast jerbo je posleratni period uništavanja svih analitičkih standarda, edabi se uvalila neka inačica dijamata za vladajuću ideologiju, a i da bi se svako ko iz nečega doktorira ili magistrira mogao proglasiti naučnikom, izgleda naišao na dopadanje u "dogođenom narodu", te se tako šira upotreba reči "nauka", čini se konačno i neopozivo, ugrađuje u jezik. Nemci imaju lepu reč Wiesenshaft koju su Hrvati preveli sa "znanstvo", ali je i uzeli kao sinonim za "nauka" pa su tako ispustili priliku da imaju dve reči koje bi imale različita značenja. Tako bi psihologija, "književoslovlje" i proči korpusi znanja (?) dolazili u znanstva a fizika, hemija,... u nauke. No to se nije desilo, i eto. Slično se desilo sa izbacivanjem iz slovenačkog (zgodovina) i hrvatskosrpskog (povijest (poviest?)) latinizma "(h)istorija" i njegovom zamenom uzagradamanevedenim rečima, umesto da se ostalo na paralelnoj upotrebi. Tako mi u srpskohrvatskom imamo "istoriju" kao nešto što se dogodilo, i "istoriografiju" (užasna reč, bljak) za znanstvo o tome, umesto da "povest" bude ono što se je dogodilo (ako se je dogodilo), dakle predmet, a "istorija" nauka povesti, tj. imentovanom predmetu. No, eto, tako se je dogodilo. Jezik, k'o jezik. Razvija se kažu. ;)) Ja žalim, a nekima je svejedno, ama čini mi se da to ne može biti predmet supstancijalne već samo proceduralne rasprave. Pl poz M
o.jeziku.176 novim,
" Na ovaj način se ne može razrešiti da li je, "književoslovlje" " iliti "knjižarno znanstvo" nauka ili pak ne. Na sreću je to znatno više u mojoj kompetenciji, no u tvojoj. :) " Naime, držim da je upotreba reči "nauka" stvar stipulacije ili, " možda blaže, konvencije. U srpskohrvatskom jeziku se to još nije " stabilizovalo pa moja (uža) upotreba reči nauka - prirodne nauke i " matematika, a možda čak ni potonja - još uvek ima legitimitet ali je, " sva je prilika, osuđena na propast jerbo je posleratni period Iako upotrebu neke reči možemo razumeti kao stvar dogovora ili pogodnosti, ne izgleda mi da je tu problem s naukom i njenim shvatanjem u ovoj parohiji, već, kao i obično, u neraščišćenom odnosu prema smislu nekog skupa saznanja. Zovimo takvo znanje kako hoćemo (nauka, znanstvo, Wissenschaft. sciencia, mathesis), i zovi ga i ti kako želiš, sve dok tvoja upotreba, recimo, ne potire one iste sporazume i zgode na koje se pozivaš (a koji više ne mogu biti "lična", "privatna" ili druga "idiosinkratična" značenja). Pojam egzaktnosti kojim se barata u prirodnjačkim naukama suviše je krut ukoliko se svodi na tačnost referencijalnog, predmetnog tipa. Zapravo, svodi se na teoriju istine kao adekvacije (što je još starija, i zapravo srednjevekovna doktrina), a posmatrano iz teorije jezika reč je o jednoznačnosti. Malo je jednoznačnih pojava. žak i da ih je više, jezički oblici, u koje se svako znanje mora preneti, u načelu umiču jednoznačnosti-predmetnosti-adekvaciji. Zahtev da naučni iskazi budu jednoznačni rezultati ne dolazi, strogo uzev, iz nauke kao potrebe za saznanjem, nego iz potrebe primene saznanja, ukratko - iz tehnologije. Otuda se kritika nauke novijeg doba uglavnom i izvodi iz kritike tzv. tehno-nauke, odnosno nauke koju predodređuje tehnološka adekvacija. Sve su ovo opšta mesta ovovekovnih rasprava o nauci kod teoretičara i filozofa nauke, od Bašlara preko Kuna do Liotara i Laudona. Iz toga samo povlačim neke konsenkvence: nastojim da uz egzaktnost pomenutog tipa u igru - kad je reč o analizi diskursa, bio on književni, politički, filozofski ili naučni, čak! - ubacim i druge parametre, poput strogosti, na primer, kako bi se prešlo preko ograničenja teorije adekvacije. Pomenut esej o interpunkciji kod Crnjanskog je metodski eksperiment: treba na graničnom slučaju videti kako ovo drugo merilo analize funkcioniše. Taj postupak zato jeste naučni, u klasičnom, pa dakle i svakom smislu tog izraza. Šta je kod Srba, pak, danas nauka, zanima me samo ili na nivou kafanske žvake ili simptomatološki, kao beleg "vremena ispalog iz šarki". (The time is out of joint - more than in one sense, as always.) :)
o.jeziku.177 ndragan,
/ slučaju, predrasude tipa "moje tupljenje je egzaktno, to je nauka" Što se mene tiče, čak i matematika je _uslovno_ egzaktna nauka; šta uopšte predstavlja reč 'egzaktan'. Tačan (suprotan od netačnog, a čime to dokazati izvan same nauke?), tačno u smislu dovoljno tačno izmerenog, ili proverljivog (kojim (?)logičkim aparatom) itd itd. Definicija egzaktnosti mi se, imam utisak, svodi na držanje vode, tj na sistem čija logika ne proizvodi protivrečnosti. U slučaju (većine ;) cv prirodnih nauka, dobija se model koji, igrom slučaja, poprilično dobro opisuje primećenu stvarnost, te s vremena na vrene služi nečem korisnom, recimo da se izračunaju dužine krakova klackalice i slično. U krajnjem slučaju, ovoj mojoj definiciji najbolje odgovara klasična sholastika, gde se može dokazati sve, i sve su protivrečnosti prividne, dok ih ne protumačimo valjano. Usput, ova definicija pasuje i za naš pravni sistem. / Treći program objavljuje svašta, pa i jedan moj tekst o interpunkciji / kod Crnjanskog. Izgleda da na to klikćeš (upireš mišem :). - SOR, bre, a ne SDW. žitao sam to, ali ovog puta nisam mislio na taj tekst nego na mnoge druge za sve ove godine. Inače, kad si me već podsetio, upravo se uklopilo: jedan od onih tekstova koji spadaju u alatke za otvaranje očiju. Jednostavno sam (ko zna koji put) spazio stvar pored koje godinama prolazim, ne primećujući. Da ne spominjem koliko smo već, igrajući se, do osovine ugazili u praksu izražavanja interpunkcijom ovde na sezamu: koliko slojeva značenja ima kad napišem ("(?)") - i koliko je to čitljivo ne van sezama, nego i van ove konferencije? / laike kao i svako specijalizovano istraživanje) da postoje ravni / smisla koje su - indecidabilne, nesvodljive, pa otuda i (u prilično E da, ovde opet ulazimo u matematiku (Gedel), ali iz druge ulice. Meni se sve čini da ljudi koji u humanistiku preslikavaju odnose iz prirodnih nauka, to rade mehani(cisti)čki, tj za njih se prirodne nauke završavaju na Njutnovoj mehanici. Elektroniku koriste, ali još razmišljaju na poluge i zopčanike. / ranije, i u matematici najzad, indecidabilnost) može se do određene Prevod "neodlučivost" je bio u upotrebi još dok sam ja studirao.
o.jeziku.178 ndragan,
/ nešto što se dogodilo, i "istoriografiju" (užasna reč, bljak) za Na temu takvih reči, šta su meteorolozi po nazivu radnog mesta? Ako prave prognoze, onda bi trebalo da su prognozeri. To im se ne sviđa, jer nekako upadaju u kolo sa igračima lotoa i sportske, pa su se proglasili prognostičarima. E sad prognostika bi trebalo da bude nekakva nauka o pred(ska)znanju, ali oni se ne bave njom. Oni se ne bave proučavanjem znanja_unapred, ni razvojem tako neke nauke, ne, oni samo prave prognoze.
o.jeziku.179 ndragan,
/ filmski), niti je Dizni prez-ov-juesej. Kod nas su na Paji vežbali i / Tijanić i Tirnanić, prepisijući neke loše semiološke analize Italijana Na to su se oštrili mnogi, al samo je Džek Lang postao ministar :) / empirijska odbrana da sam proveo neko vreme tamo, na jednom / univerzitetu, i to dobrom, ništa im nije značila. Otuda Do mene je često dopirala varijanta da Ameri imaju jako labavu i takoreći nikakvu osnovnu i srednju školu, ali da zato pošteno jeb* čvorka dok studiraju, i tu nas onda prepišaju. Onda dolazi onaj stereotip o američkom mehaničaru za karburatore koji ne ume da promeni ulje u menjaču naspram našeg sveznalice. / distinkcija - a to je definicija kulture. Sve u svemu, verujem da / Diznija treba konzumirati kao i razne druge amerikanizme, a da Mirine Sviđa mi se ono kako su u predratnoj 'tiki preveli imena. Time je i taj američki izvoz dobio varijantu prilagođenu našoj kulturi. Analogno tome, videh pendžere na mađarskom, sa sve á, ö, ü i sličnim stvarima u imenima promenljivih.
o.jeziku.180 ndragan,
/ drugo merilo analize funkcioniše. Taj postupak zato jeste naučni, u / klasičnom, pa dakle i svakom smislu tog izraza. Šta je kod Srba, pak, Da, postupak jeste podjednako naučan kao i bilo koja matematička igrarija; jedino što u matematici nema mesta za istovremeno važenje suprotne tvrdnje, dok u humanistici, ili bar knjigoznanju, / out of joint - more than in one sense, as always.) :) ...ako je bilo samo dvosmisleno, podbacili smo :). Pade mi na um jedna paralela sa jednom drugom ovdašnjom raspravom, koju negujemo kao domaću životinju. Ne, nisu LRP, nego ono o američkom školstvu. Ovog puta o njihovoj nauci - na nekom masovnijem nivou, većina istraživanja je puka statistika, i to na smešno malim ili bar grubo nereprezentativnim uzrocima. Povremeno objave čime se sve bave, tj na šta se baca lova od poreza, a povremeno objave čak i neke rezultate, te obično ispadne nešto za popunjavanje novina preko leta. Da bude gore, takvih stvari ima ponajviše upravo u naukama koje se trude da budu koliko toliko egzaktne, ili su bar prirodnjačke - biologija, medicina, ali ponajviše ekonomija. O sociologijama da i ne govorimo - tamo im 90% rezultata zavisi od pozivnog broja na uzorku.
o.jeziku.181 novim,
" negujemo kao domaću životinju. Ne, nisu LRP, nego ono o američkom " školstvu. Ovog puta o njihovoj nauci - na nekom masovnijem nivou, " većina istraživanja je puka statistika Najveći deo istraživanja je skoro svuda takav - fura se, kako bi Kun rekao, aktuelna naučna paradigma. Ali u razvijenim zemljama, postoji sasvim dopuštena margina, gde se - u odnosu na aktuelnu paradigmu ekscentrični - istraživači bave nekim "levim" pitanjima iz kojih ima šanse da nešto bude ozbiljno po nauku. Kod nas - to me brine, za američko školstvo mi je svejedno - nevolja je što te margine nema; naši statusni naučnici su po pravilu (gde je izizetaka malo da je to pogudno) autoritarci, koji svaku marginu shvataju kao opasnost po svoj naučni status. Domaći spas je, pak, u javašluku samog sistema, tako da ovi autoritarci ne stižu da utamane marginu, pa tu ipak neko nešto uspe da uradi (malo maskiran, kao "ma to što ja radim nije važno" - da se autoritarce ne osete ugroženo, a večito su nečim ugroženi; i tako ili dok mu ne ubiju volju, ili dok ne publikuje nešto iza grane, pa tamo i ode. Za najveći deo naših priznatih naučnika u svetu važi da su oterale njihove domaće mediokriteske kolege, time što su im - na razne načine - sužavale istraživačku marginu; tewk posle dolazi - po redosledu neposrednih razloga - sistem itd. - iako sistem, naravno, stoji iza ovog opšteg mediokrityetskog i neplodnog duha; poslednjih godina taj duh je evoluirao od neplodnog mediokritetstva u još goru varijantu: u državno stimulisano razaranje naučnog istraživanja. Ono što je najbolje sve više odlazi. Bilo je ovde. na Szmu, neko istraživanje dvojice naših ljudi u Americi, ko je i kako sve otišao iz naše nauke poslednjih godina. Taj je gubitak zaista nenadoknadiv.) Sve u svemu, postoji nešto što se zove sloboda nauke, a ona NE ide sa statusnom autoritarnošću, niti sa ograničavanjem mišljenja u ime "egzaktnosti", "pozitiviteta" etc. etc.
o.jeziku.182 novim,
" / nešto što se dogodilo, i "istoriografiju" (užasna reč, bljak) za " Na temu takvih reči, šta su meteorolozi po nazivu radnog mesta? Ako Ne znam šta vam smeta toliko kod "istoriografije" - malo je duža, k'o pantljičara, nije "lepa", što jes' jes', ali šta se tu može; odrađuje posao za oznaku pisanja istorije, za razliku od pravljenja istorije. Mislim, šta više, da je razlika između pisanja i pravljenja istorije - dakle, istoriografije i istorije - korisna i za širi serbsvujušći publikum koji intenzivno čita istoriju poslednjih godina (neki cinik bi iz toga izvukao neke zanimljive zaključke o krizi istor. svesti kod istog publikuma, koji, inače, slabo pamti šta je juče bilo, ali zato strasno uranja u naše male i velike mitove). Naime, shvatili bi da je pisanje o istoriji jedna prilično literarna vrsta, u kojoj se može istorija ispričati ovako i onako, te da sama istorija (zbivanje, dakle) jeste nešto što u načelu može da umakne istoriografiji (iz čega sledi da prema ovoj poslednjoj treba imati uvek rezerve). Dabome, može se upotrebiti i par "povest" - "istorija", kao u nemačkom ("Geschichte", "Historie"), samo onda stvari - ako se sledi upotreba kod nemačkih mislilaca posle Diltaja - stoji obrnuto: "Historie" bi bila "istorija-zbivanje" (ono tzv. sirovo dešavanje događaja, "život"), a "povest" ("Geschichte") je istorija koja se uobličava u neku priču (u širokom smislu da je događaju već dat neki smisao, raspored, tok etc), dakle, ova poslednja je već bliža "istoriografiji". - Kod "oca" istorije, Herodota, "histories apodeksis" su upravo ove "povesti". Ako nekom padne u šake neka fgrancuska ili engleska istorija - recimo, kuhinje, ili privatnog života u XVI veku, ili slično - savetujem da pročita. Zabaviće se enormno, i videće koliko su domaći istoriografi uglavnom arhivisti, a malo istoričari, u ma kom smislu to uzeli.
o.jeziku.183 novim,
" Da ne spominjem koliko smo već, igrajući se, do osovine ugazili u " praksu izražavanja interpunkcijom ovde na sezamu: koliko slojeva " značenja ima Stvar sa interpuncijom u oblasti tzv. hiperteksta (ili elektronskog teksta, "techsta") već je ozbiljna. Ako su tačke, zarezi, uzvičnici etc. u tzv. normalnom tekstu već oznake za ritam, prevoj smisla, itd. - ovde one u mnogo većoj meri usmeravaju čitanje (na primer, tzv. tagovi i pointeri za hipertekst, ili drugi ugrađeni kodovi koji određuju prezentaciju štiva etc.). (Hipertekst je nešto na šta se ljudi pale u poslednje vreme; to je ok. Ali treba videti i mračniju stranu toga: koliko će tehno-tekst, "tehst" dakle, moći da unapred kontroliše čitanje i nameće/zatvara/usmerava smisao pre nego da ga otvara/umnožava/oslobađa itd. Priča za drugu priliku.) " / ranije, i u matematici najzad, indecidabilnost) " Prevod "neodlučivost" je bio u upotrebi još dok sam ja studirao. Da, to je najbolji prevod. Već je, u teorijama značenja koje mene zanimaju, do besvesti upotrebljavan primer rečenice "U čemu je razlika". Postoje mnoge situacije u kojima ne možemo odlučiti (ni iz samog teksta, ni iz konteksta) "u čemu je razlika" (a nje, razlike, ima, pri tom). Za literaturu su to paradigmatične situacije - sva retorička mašinerija knjiž. teksta je takva u načelu. I još kad se setimo davne i tačne opaske da se više retorike (metafora, metonimija, simbola, ironija, "paučine" o kojoj se mal'ko spore Princess i Danica u 'devojkama') proizvede za jedan dan na pijaci nego za godinu dana kod pesnika, eto zašto je teorija literature - koja se širi u teoriju diskursa ili govora uopšte - važna za život. Jer on pita, u svim oblastima u kojima govori, "u čemu je razlika". Svakog časa.
o.jeziku.184 zizic,
Jedna od prethodnih poruka podsetila me je da najzad pokušam da potražim odgovor na pitanje koje me kopka već izvesno vreme. Dakle: koji je smisao (i kakvo je poreklo) izraza "e da bi" i kakva je razlika između toga i prostog "da bi" (što sam ja navikao da koristim (pod uslovom, naravno, da je smisao identičan) ? I da li se piše "e da bi" ili "eda bi" ? Napominjem da sam za pomenuti izraz prvi put čuo pre nekih godinu-dve, pa me zanima da li sam ja do tada živeo u mraku neznanja, ili je to još jedna od tekovina novogovora ?
o.jeziku.185 ndragan,
/ istog publikuma, koji, inače, slabo pamti šta je juče bilo, ali zato Juče ne postoji, bar ne u celosti. Jučerašnji dan je počeo u 19:30. / Ako nekom padne u šake neka fgrancuska ili engleska istorija - recimo, / kuhinje, ili privatnog života u XVI veku, ili slično - savetujem da A, to me je uvek (i jedino) zanimalo iz kompletne istorije - na šta je ličio jedan normalan dan u ta_i_ta vremena u zemlji toj_i_toj. Banalne stvari kao što je kupovina novina, večernji provod, odlazak na posao ili razni analozi tih stvari. Već sam za ovo života video dovoljno verzija istih stvari, takvih da sam sebi ne bih pre deset godina mogao da opišem na šta će ličiti danas. A šta li je tek bilo pre n*50 godina... a toga malo ima u knjigama.
o.jeziku.186 ndragan,
/ diskursa ili govora uopšte - važna za život. Jer on pita, u svim / oblastima u kojima govori, "u čemu je razlika". Svakog časa. diskursa ili govora u čemu je razlika --: sezamovac, sečem, lepim
o.jeziku.187 darone,
Učimo hrvatski - učimo srpski (Primeri su uzeti iz "Hrvatskosrpskog rječnika inačica", autor Jovan Ćirilov - "Stilo" Beograd, 1989. godine) KUĆANICA ž DOMAĆICA - Nekom neobičnom igrom slučaja Hrvat kaže kućanica, a "Idem doma", a Srbin kaže domaćica, a veli "Idem kući". GOJITI gl. GAJITI - Hrvati goje ostrige, a Srbi gaje ćurke. KAčIPUT m PUTOKAZ - U Hrvatskoj se češće upotrebljava putokaz, iako se javlja i kažiput, a na drumovima u Srbiji samo su putokazi. ODOJAK m PRASE - Kod Srba izaziva užas pomisao da se u Hrvata jede odojak, jer ih to podseća na dete u pelenama (odojče), koje Hrvati nazivaju dojenče. izbor sačinio: Matori Keša (iz "Pančevačkog tvora")
o.jeziku.188 paki,
­> -promjenjljivost obracuna plata Prom(j)enljivost.
o.jeziku.189 darone,
odgovor na civ.6:13.530, pexon >> >> ű˙˙ Zato i imaju najjaču poziciju u ovoj državi. >> >> >> Ko to ima jaku opoziciju, mi,oni,ja ili Ti ;) >> >> ű˙˙ Poziciju, bez o. >> >> treba da stoji samo BEZ O ISPRED. >> >> inače je ** Pzicija ** ;) E, nisi u pravu! Da sam napisao: "poziciju bez o", to bi značilo pzicija. Ovako, "bez o" se odnosilo na tvoje "opoziciju".