CIVIL.10

07 Sep 1996 - 04 Sep 1998

Topics

  1. filozofija (449)
  2. nauka (850)
  3. istorija (302)
  4. religija (594)
  5. književnost (1042)
  6. o.jeziku (312)
  7. umetnost (222)
  8. film (2070)
  9. galerija (1317)
  10. oko.sveta (189)
  11. hedonizam (1581)
  12. licni.stav (877)
  13. cyberworld (87)
  14. civ.savet (107)
  15. unknown (1)

Messages - oko.sveta

oko.sveta.1 dr.grba,
Oduvek nas je fascinirao susret sa novim mestima, novim ljudima, različitim kulturama. Nema čoveka koji ne voli da putuje, nema onog ko ne nosi neko daleko mesto u srcu. I verovatno nema onog ko ne voli da čuje dobru priču o takvim mestima. Podelite sa drugima svoja iskustva sa putovanja. Pošaljite neku zanimljivu fotografiju. Raspitajte se o nekom mestu u koje ćete otići, možda ćete dobiti dragocenu informaciju. Ako ste globtroter, kosmopolit i ako volite da prepričavate, ovo je tema za vas.
oko.sveta.2 passinger,
Imam ja slicice 22. bloka, pa ako nekome zatreba ... :) Kako je otici na Maltu ( nevezano za letovanje ) ? Video sam ovde da se ljudi zale da je to pust kamenjar, a neki moj poznanici su bili pa su odusevljeni npr. vecernjim izlascima i sl. Da li oni to mene "farbaju" ili ima tu nesto ?
oko.sveta.3 ilazarevic,
> a neki moj poznanici su bili pa su odusevljeni npr. > vecernjim izlascima i sl. Moja drugarica i njena sestra bile su letos na Malti. Odlično su se provele. Mesta za izlaske su sjajna, turistički site-ovi takođe.
oko.sveta.4 passinger,
>> a neki moj poznanici su bili pa su odusevljeni npr. >> vecernjim izlascima i sl. >Moja drugarica i njena sestra bile su letos na Malti. Odlicno su se >provele. >Mesta za izlaske su sjajna, turisticki site-ovi takode. Znaci, odgovara za "ziv" odmor, a ne za spavanje i _odmor_. Samo, navodno da su klubovi puni homosexualaca ?!
oko.sveta.5 ilazarevic,
> Samo, navodno da su klubovi puni homosexualaca ?! To već ne znam :) Nisu mi pričale, da ih ne bi ocinkario dečkima ;)
oko.sveta.6 sjocic,
-> Mesta za izlaske su sjajna, turistički site-ovi takođe. Moze li adrese tih 'site'-ova ?
oko.sveta.7 sjocic,
Neko se raspitivao za Maltu... Ako može da pomogne, sledi fajl sa Mapom ostrva i uvodna strana 'Malta home page'-a, naravno u Html formatu. malta.zip
oko.sveta.8 ilazarevic,
> Moze li adrese tih 'site'-ova ? Pitaću ih. Možda su nešto od toga i obišle ;)
oko.sveta.9 schef,
Hitno su mi potrebni brojevi telefona hotela u Novom Sadu ('Sajam', 'Putnik', 'Petrovaradin' i drugih). G.
oko.sveta.10 misar,
> Hitno su mi potrebni brojevi telefona hotela u Novom Sadu Sajam 20-399 Putnik 615-555 Varadin 431-122(Petrovaradin) Novi Sad 334-133 Park 611-711 Vojvodina 621-122
oko.sveta.11 velicko,
> Putnik 615-555 Možda nije za ovu temu, ali mi nije jasno... Treba mi smeštaj u Putniku od 17.10.96 nadalje. Ne prihvataju nikakve rezervacije, niti pristaju da unapred uplatim smeštaj... Jel to neki običaj? U to vreme je sajam, može se desiti da sve bude prebukirano.. :( Koji je hotel najbliži Putniku?
oko.sveta.12 dr.grba,
>> Koji je hotel najbliži Putniku? "Vojvodina", odmah ispred u bulevaru.
oko.sveta.13 zsavkov,
Brojevi telefona hotela u Ujvidek-u: - "NOVI SAD" 334-133 - "PARK" 616-133 - "PUTNIK" 28-040 - "SAJAM" 25-576 - "VOJVODINA"622-122 - "TVRĐAVA" 431-122 VELIKI pozdrav iz Novog Sada...
oko.sveta.14 haevorn,
Danas sam bio neverovatno prijatno iznenađen kupujući voznu kartu u birou "Wasteelsa" na železničkoj stanici. Službenici, dvoje njih, a naročito tip koji je nešto kuckao u Excelu, bili su vrlo uslužni, lepo su mi objasnili i posavetovali me kojim vozom da idem do Budimpešte, proćaskali smo o povlašćenoj vožnji kroz Europu (što Wasteels i radi - za mlađe od 26 godina, cena je 20-30% manja za međunarodna putovanja) itd. Vrlo sam bio iznenađen - takve stvari se retko mogu videti na našoj železnici. Btw, preporučili su mi voz koji polazi u 8 ujutru i ide do Beča. Kažu da je to naš najkulturniji vlak. :)
oko.sveta.15 mikis,
+> su mi objasnili i posavetovali me kojim vozom da idem do Budimpešte, +> proćaskali smo o povlašćenoj vožnji kroz Europu (što Wasteels i radi - +> za mlađe od 26 godina, cena je 20-30% manja za međunarodna putovanja) Još da nam kažeš koliko košta karta do Budimpešte (na nas mlađe, naravno ;)
oko.sveta.16 baker,
Canada's W O N D E R L A N D canada's premier theme park Toronto, Ontario Ukoliko ga niste videli uzivo, sad imate priliku da ga vidite bar ovako, jer "bolje ikako, nego nikako". Ovo je ulaznica u park. Pogledajte! .. canada.jpg
oko.sveta.17 baker,
Mapa WONDERLAND-a! Pogledajte sta sve i kakvih zabava tamo ima. Srce ce vas zaboleti kad vidite sta sve propustate (za sad) Ko zna, mozda jednog dana... ... wonder.jpg
oko.sveta.18 baker,
Nigara Fall's Jedna mala revija slika sa Niagarinih vodopada. Ko nije bio tamo, sad ima sansu da vidi deo Niagarinih vodopada koji se naziva Horseshoe (potkovica). Inace slika je napravljena sa Americke strane. .. niagara1.jpg
oko.sveta.19 baker,
"Devicanska Magla" Jos jedan prizor sa Nijagarinih vodopada. Slika je takodje napravljena sa Americke strane. Zamislite samo kako ovo izgleda uzivo.... .. niagara2.jpg
oko.sveta.20 vstan,
> Slika je takodje napravljena sa Americke strane. > > Zamislite samo kako ovo izgleda uzivo.... ... a tek sa prave strane.
oko.sveta.21 baker,
> ... a tek sa prave strane. Naravno, mislis na Canadsku stranu ;) ..
oko.sveta.22 baker,
Ovo je slika Nijagarinih vodopada sa Kanadske strane, inace ovaj deo vodopada pripada Americi. Bozanstveno! ..Zivi bili pa videli.. .. niagara3.jpg
oko.sveta.23 baker,
Ovo je brodic koji vozi turiste u podnozije Niagarinih Vodopada. Turisti na sebi imaju kisne mantile plave i zute boje, plave kabanice nose Kanadski, a zute Americki turisti. Vecina njih ponese i fotoaparate kako bi slikali vodopade iz sto vece blizine, ali ako fotoaparati nisu vodootporni... mogu da se bace... .. niagara4.jpg
oko.sveta.24 sobrenovic,
Ima ovde izuzetno lepih slika... U vezi sa tim, imam jedan predlog: Pre izvesnog vremena, ne secam se u kojoj konferenciji ili direktorijumu osvanuo je Fractal Imager, program koji, po meni, donosi pravu revoluciju u radi sa slikama. 1. Slike se kompresuju izuzetno mnogo. Na primer, ako se zada najveci stepen kompresije, moze da ide i do 200:1, a i tada je kvalitet prilicno dobar 2. Pri zumiranju dolazi do izoblicenja tek kod vecih odnosa dok se zumiranjem i do 10 puta dobija dosta dobra slika Ako se uzme u obzir stepen kompresije i kvalitet dobijene slike mislim da bi trebalo da saljemo slike iskljucivo u .FIF formatu (proizvodi ga upravo Fractal Imager). Ako ga nema ovde, javljajte. Ako nije SW ili PD, javljajte u mail :)
oko.sveta.25 river,
=> Pre izvesnog vremena, ne secam se u kojoj konferenciji => ili direktorijumu osvanuo je Fractal Imager, program => koji, po meni, donosi pravu revoluciju u radi sa slikama. Nalazi se u konferenciji PCUTIL.4 uz poruku 7.328 (1.317.034). Bilo bi stvarno dobro da se svi izjasnimo po ovom pitanju, i da vidimo da li će FIF u buduće da nam bude standard.
oko.sveta.26 dr.grba,
>> Bilo bi stvarno dobro da se svi izjasnimo po ovom pitanju, >> i da vidimo da li će FIF u buduće da nam bude standard. Predlažem da se ostane pri JPG formatu, onako kako ja naš galerista predložio: 75% kompresije, odnos gabarita i kvaliteta je približno optimalan. Ovde želim da napomenem jedno: tehnički kvalitet obrade slike NIJE kriterijum ocene u galeriji. Rasteretite se razmišljanja o takvim problemima. Ako nemate mogućnost da dospete do JPG formata (što je, nadam se, već prevaziđen problem kod većine korisnika), uvazavamo i PXC i BMP, što su de facto standardi. Zipujte ili arjujte (aj'me konstrukcije! (: )sličicu, pa je šiljnite tako. Nema ljutnje, nema problema.
oko.sveta.27 baker,
> Bilo bi stvarno dobro da se svi izjasnimo po ovom pitanju, > i da vidimo da li ce FIF u buduce da nam bude standard. Odlicna ideja. Samo bih zamolio nekog da mi fajl baci u mail, jer vec treci put neuspevam da ga skinem i PC.UTIL Hvala unapred. pozdrav.
oko.sveta.28 baker,
Canadian Horsshoe Falls. Naziv slike. Na slici se tacno vidi oblik Kanadskog dela vodopada, inace ovaj deo je i naj atraktivniji. U donjem levom uglu slike, mozete videti brodic koji vozi turiste, na slici se vidi na koju daljinu od vodopada ih dovodi. Zbog velikog vodenog oblaka nije mogao prici blize. Vidi se i panorama sa koje se gledaju vodopadi. ..pogledajte.. niagara5.jpg
oko.sveta.29 baker,
American Falls at Night. Samo ime kaze, ovako izgledaju vodopadi nocu.... Inace Americka vlada je za osvetlenje vodopada postrosila 1,3 miliona dolara. Na slici se vidi da ih nisu uzalud potrosili. Inace Arika godisnje izdvaja oko 23,4 miliona dolara za odrzavanje Turistickog centra Niagara Falls. "Malo li je na ovu skupocu" (c) Dogodilo se na danasnji dan. ..Pogledajte i uzivajte.. niagara6.jpg
oko.sveta.30 djcorto,
Da li ce baker da svojerucno prebacuje fotke u galeriju, ili cemo morati mi? Ovo bogme shvatam kao prvi komplet za novu izlozbu ... jos fali putopis :)
oko.sveta.31 calex,
║ Samo bih zamolio nekog da mi fajl baci u mail, ║ jer vec treci put neuspevam da ga skinem i PC.UTIL Ë────────────── Gde je problem? Ja sam ga baš juče skinuo iz konferencije. Kaži šta se tebi dešava pa da vidimo šta smeta. :)
oko.sveta.32 dr.grba,
>> Da li ce baker da svojerucno prebacuje fotke u galeriju, ili >> cemo morati mi? Prvo da čujemo ko je autor tih fotki.
oko.sveta.33 baker,
> Gde je problem? Ja sam ga bas juce skinuo iz konferencije. Kazi > sta se tebi desava pa da vidimo sta smeta. :) E ovako... Sve se lepo odigra dok nekrenem da ga startujem, tad se pojavi "broken archive" ??????? Nemam pojma u cemu je problem :(( ..
oko.sveta.34 baker,
> Da li ce baker da svojerucno prebacuje fotke u galeriju, ili > cemo morati mi? Pa, ako budem mora ja, onda 'ocu :> > Ovo bogme shvatam kao prvi komplet za novu izlozbu ... jos > fali putopis :) Putopis spremam. Poslacu jos tri preostale fotke, pa onda ide putopis. Nadam se da protiv ovog niko nema nista protiv :( pozdrav..
oko.sveta.35 baker,
> Prvo da cujemo ko je autor tih fotki. Fotke sam naravno napravio ja i spojio ih u mini album. Slikao sam sa svojom PRACTIKOM. ..
oko.sveta.36 baker,
Niagara 06h, izlazak sunca, tanka izmaglica nad vodom koja lici na blago isparenje, vodopadi jos nisu posli punom parom (najvisi nivo vode je oko 15h). Za one koji ne znaju... Na Nijagarinim vodopadima se nalazi oko tridesetak centrala, koje snadbevaju 70% Amerike i Kanade strujom... ..in inglis.. Sunrise over the Canadian Horseshoe Falls. .. niagara7.jpg
oko.sveta.37 baker,
U Kanadi kao sto znate zima je ubitacna, temperatura ide i do -40 stepeni C. Sto je naravno rekord do sada, otprilike je negde oko -23 do -12 stepeni. Zimi vodopadi imaju sasvim drugi ton.... Obodi vodopada gde uspe da se uhvati led i sneg, izgledaju kao beli korali koji se prostiru samo po krajevima vodopada... Zimi se prvo lice i delovi tela koji si izlozeni spoljnim uticajima mazu Vazelinom da bi se zastitili od pucanja koze, a posle zastitnim faktorom za sunce, koji vas stiti od stetnih zrakova sunca (iznad Kanade se Nalazi najveca ozonska rupa). Zbog ovakvog prizora vredi se mackati raznim kremama...:) .. niagara8.jpg
oko.sveta.40 baker,
Jesen u parku "Gold of Apocalypse" koji se nalazi tacno preko puta Americkog dela vodopada. Park podseca na nas Kalemegdan :>> Ispod njega se nalazi Akvarijum centar, gde mozete videti nesto sto se nigde ne moze videti, sem ovde .. ..putopis uskoro..kompletan.. niagara9.jpg
oko.sveta.41 vstan,
> Slikao sam sa svojom PRACTIKOM. PRAKTICA
oko.sveta.42 dr.grba,
>> Poslacu jos tri preostale fotke, pa onda ide putopis. >> Nadam se da protiv ovog niko nema nista protiv :( OK, ali da deklarišeš kojih šest ide u konkurs.
oko.sveta.43 dr.grba,
>> Fotke sam naravno napravio ja i spojio ih u mini album. I ona noćna? Bravo!
oko.sveta.44 kolja.t,
>> Slikao sam sa svojom PRACTIKOM. > PRAKTICA Malo formalizma nije na odmet :) Uzgred, svoje prve fotke uradio sam istim aparatom, VLC-2, i mislim da je odličan, osim što u tražilu daje samo 76% slike, a ovo pripada temi fotografija, izvinite ;) Pozdrav od bivšeg fotografa, nadam se ne zadugo... Nadam se... I izvinjavamo se vstan-u zbog potpisivanja i sl.... :))))))))
oko.sveta.45 dbambi,
=> Na Nijagarinim vodopadima se nalazi oko tridesetak centrala, koje => snadbevaju 70% Amerike i Kanade strujom... Pretera ga !! Većina tih elektrana je sagrađena krajem prošlog i početkom ovog veka, uglavnom su protočnog tipa, a to znači i manjeg kapaciteta. Nezamislivo je da hidroenergija jedne jedine reke (Nijagare u ovom slučaju) stvara 70% el. energije u dvema najrazvijenijim zemljama na svetu čija je potrošnja ogromna. Otprilike, kao da is rekao da elektrane sa Drine snabdevaju 70% Srbije strujom. Bambi
oko.sveta.46 dbambi,
=> faktorom za sunce, koji vas stiti od stetnih zrakova sunca (iznad => Kanade se Nalazi najveca ozonska rupa). Koliko ja znam, trenutno najveća ozonska rupa na planeti nalazi se iznad Anktartika i njeni rubovi leže iznad Ognjene Zemlje i južne Argentine. Bambi
oko.sveta.47 baker,
>> Slikao sam sa svojom PRACTIKOM. > > PRAKTICA Ja to onako po Vuku ;) ..
oko.sveta.48 djcorto,
> OK, ali da deklarises kojih sest ide u konkurs. One koje prebaci tamo, naravno :)
oko.sveta.49 baker,
> OK, ali da deklarises kojih sest ide u konkurs. Vazi, cim se odlucim javljam. ..
oko.sveta.50 baker,
> Pretera ga !! Vecina tih elektrana je sagradena krajem proslog > i pocetkom ovog veka, uglavnom su protocnog tipa, a to znaci > i manjeg kapaciteta. Nezamislivo je da hidroenergija jedne > jedine reke (Nijagare u ovom slucaju) stvara 70% el. energije u > dvema najrazvijenijim zemljama na svetu cija je potrosnja > ogromna. > > Otprilike, kao da is rekao da elektrane sa Drine snabdevaju > 70% Srbije strujom. Ama nisam ja to izmislio, vec sam procitao u brosurici koju sam dobio tamo. Otkud bi ja znao koliko energije proizvode centrale na Nijagarinim vodopadima?! :) ..
oko.sveta.51 baker,
> One koje prebaci tamo, naravno :) Kad bih znao kako da ih prebacim, bilo bi lepo..:( ..
oko.sveta.52 mnikolic,
(NAPOMENA: tekst koji sledi predstavlja propratnu priču za kolekciju od 6 fotografija u arhivi ROMA.ZIP koju možete pronaći u ovoj istoj konferenciji, tema galerija, a sve u okviru konkursa PUTOPIS) Od materijala kojim sam raspolagao, "rimski ciklus" se za ovaj konkurs nekako nametnuo sam po sebi. Odmah sam odustao od varijante da u moru fotografija tražim samo jednu, najbolju, i odlučio da iskoristim propisani maksimum od 6 priloga i tako pokušam da stvorim mali ilustrovani putopis. Fotograf-amater je na putu često suočen sa mnogim ograničenjima koja retko dopuštaju da motive koji ga na bilo koji način privuku prikaže u najboljem mogućem svetlu. Loši vremenski uslovi i hronični nedostatak vremena su verovatno dva njegova najveća neprijatelja. Kako sam za razgledanje i fotografisanje Rima imao na raspolaganju ukupno jedan ceo dan, mogao sam samo da se nadam da će Fortuna biti na mojoj strani. Srećom, dobro sam prošao, a upravo to svojevrsno osvajanje Rima "na juriš" učinilo mi se najzanimljivijom temom za ovu priliku. Na fotografiji Roma1.jpg prikazan je monumentalni Trg Svetog Petra. (Piazza San Pietro) Kada kročite na njega praktično se nalazite na teritoriji Vatikana, ali posetiocu koji na ovo mesto dolazi prvi put, ta zanimljiva činjenica je sigurno poslednja stvar koja bi mu pala na pamet. Sasvim je neizbežno da taj ogroman slobodan prostor u vama izazove prijatno uzbuđenje i zaključak da se nalazite na jednom od mesta koje ćete pamtiti do kraja života. Rim je međutim toliko bogat lepotama, da će svako ko mu dođe u pohode verovatno imati neko svoje ključno mesto u njemu, a u zavisnosti od toga sa kojim se od njegovih "čuda" najpre sreo. Za mene je to mesto baš Trg Svetog Petra koji je zamišljen tako da izoluje istoimenu baziliku ne stvarajući ispred nje nikakvu prepreku, i u izvesnom smislu predstavljajući za nju kakvo predvorje. Radove na trgu je započeo Bernini 1656. godine u vreme vladavine Pape Aleksandra VII, a gradnja je završena 1667. Kao što možete videti na fotografiji načinjenoj sa same bazilike, trg ograničavaju kolonade koje se sastoje od po 4 niza stubova. Prema prvobitnoj Berninijevoj zamisli, koja nije realizovana, dva luka je trebalo da povezuje trijumfalna kapija kako bi bazilika bila u izvesnoj meri prikrivena, i čime bi se ostvario efekat iznenađenja koji je bio jedno od omiljenih sredstava umetnika Baroka. Na trgu se nalaze dve fontane i obelisk koji je u Rim doneo Kaligula, a bio je načinjen za rimskog prefekta u Egiptu u prvom veku p.n.e. Između obeliska i dveju fontana postavljena su dva diska koji predstavljaju fokalne tačke sa kojih se kolonade vide tako kao da se sastoje od samo jednog, a ne četiri niza stubova. Ali, ushićenje ipak treba čuvati za baziliku Svetog Petra čija je izgradnja pokrila period od 120 godina. Od Bramantea, preko Mikelanđela, do Berninija, na objektu je radilo 10 arhitekata pod vladavinom čak 20 papa. Rezultat je najveće svetilište hrišćanstva, bazilika od koje zastaje dah. Na fotografiji Roma2.jpg možete videti njenu kupolu. Tačka sa koje je snimljena ova fotografija nalazi se na visini od preko 40 metara što je podatak koji će nadam se pomoći da shvatite fizičke dimenzije ovog objekta. Pri samom vrhu kupole nalazi se vidikovac sa kojeg se pruža predivan pogled na trg i čitav Rim; adekvatna nagrada za napor koji treba uložiti da bi se do gore stiglo. U unutrašnjosti bazilike mesto je našlo oko 450 statua, 500 stubova i 50 oltara, a pod svoje okrilje može da primi čak 60.000 ljudi. Među ostalim zanimljivostima kakve su na primer Berninijev Baldahin (načinjen u bronzi, visine 29 metara!), zatim grob i stolica Svetog Petra, i još mnogim drugim, bazilika čuva i jedno Mikelanđelovo remek-delo. To je čuvena Pietů, skulptura nedostižne lepote koju je veliki umetnik stvorio kada je imao samo 25 godina. Za fotografiju Roma3.jpg zaslužan je Fuji film osetljivosti 1600 ASA i jedan jutarnji sunčev zrak 18. maja 1995. godine. Rimske fontane su jedno od bogatstava po kojima se ovaj grad najlakše prepoznaje. Na fotografiji Roma4.jpg prikazana je Fontana di Trevi koju je Felini svojim antologijskim filmom "Sladak Život" (La Dolce Vita) pretvorio u nezaobilaznu tačku na mapi svakog modernog rimskog hodočasnika. Fontanom, koju je izgradio arhitekta Nikola Salvi (1762) u stilu kasnog Baroka, dominira figura Okeana koji se vozi kočijama koje vuku dva morska konja i dva Tritona, a pozadinom ostavlja utisak trijumfalne kapije. Na ovom mestu milioni turista izvode poznati ritual bacajući preko ramena dva novčića u fontanu, jedan za ispunjenje želje, a drugi za povratak u Rim. Na fotografiji Roma5.jpg vidi se statuta Neptuna, deo istoimene fontane (Fontana di Nettuno) koja se nalazi na trgu Navona (Piazza Navona). Fontana je izgrađena krajem XVI veka, a statue su dodate u XIX veku. Na ovom trgu koji predstavlja svojevrsnu oazu mira u centru Rima nalaze se još dve fontane: fontana Četiri Reke (Fontana dei Fiumi) i fontana Maora (Fontana di Moro). Trg Navona takođe treba neizostavno obići. Konačno, fotografija Roma6.jpg i Usta Istine (Bocca della Veritů). Nalaze se u predvorju crkve Santa Maria in Cosmedin i prema legendi će se sklopiti preko ruke svakoga ko ima nečistu savest. Lik predstavlja morsko božanstvo, najverovatnije Okeana, a ovo meni izuzetno drago mesto je ovekovečeno u još jednom antologijskom filmu, "Praznik u Rimu" (Roman Holiday) Vilijama Vajlera. m.
oko.sveta.53 djcorto,
> Kad bih znao kako da ih prebacim, bilo bi lepo..:( Slike odavde prebacis u pad, pa iz pada prikacis za poruke koje si poslao u galeriju.
oko.sveta.54 snemcev,
>> Inace Arika godisnje izdvaja oko 23,4 miliona dolara za odrzavanje >> Turistickog centra Niagara Falls. Arika? :) Da nema u toj brošurici podatak koliko ima prihoda od njega? Duplo više? Pet puta više? Sto puta više?
oko.sveta.55 ivanvec,
Evo izvoda iz članka o jednom vrlo zanimljivom afričkom plemenu... ;) Moglo je i u Viceve i u Forum.devojke itd. " "Muškarci plemena Afari su lepi, hrabri i surovi", stoji u svim opisima o ovom afričkom plemenu sa roga Afrike, rasutom u tri države. Najviše ih je duž puta Adis Abeba - Asab. Afara, sunita-muslimana, ima oko 2.5 miliona: 80 odsto žive u Etiopiji, a po 10 odsto u Eritreji i Džibutiju..." " ...Lepota Afara uzbuđivala je Evropljane još od 1839. godine kada je poslanik Erikur izjavio u Parizu: "Njihove žene imaju prekrasno telo i izvajane usne a muškarci gord pogled i svi su visoki i vitki. Na žalost, ubiti je za njih nešto sasvim prirodno". Kod Afara ubistvo se veoma ceni i ubica za svakog ubijenog neprijatelja zatakne po jedno pero u kosu ili još jedan remen na pušci. Ako je već ubio desetoricu, dobiće metalnu narukvicu. Dečaci rano shvate da se odrastao Afar ceni po broju ubistava i da "više vredi umreti nego živeti bez ubistva!". Nasuprot tome, težak je zločin spavati sa devojkom i takvog odmah ubijaju, ili isteruju zauvek iz plemena... " " ...U selu Galifaž mladići igraju kvoso, igru loptom sličnu ragbiju, ali mnogo suroviju. U njoj su dozvoljeni svi udarci, pa čak i ubistvo protivničkog igrača..." "...Tek posle venčanja i muškarac i žena kod Afara mogu početi da vode seksualni život. Postoji jedinstven u svetu običaj i to samo u ovom plemenu: oženjeni mogu da imaju ljubavnicu a žene moraju naći ljubavnika pored muža. Onaj ko želi da ostane veran, rizikuje da bude socijalno degradiran! Jedini uslov za preljubu je da preljubnik to obznani javno svima u selu. On mora preljubnici da iskaže pohvalu ili lično sastavljenu pesmu njoj u čast; sve to u prisustvu njenog muža! Time stavlja svima do znanja da je spreman da se potuče s njim, ako to ovaj želi, ili da mu plati u novcu ili stoci. Udata žena poseduje svu slobodu izbora samo pod jednim uslovom: ne sme da bude zatečena u toku ljubavnog čina..." jučerašnja "Politika", preuzeto iz nekih francuskih novina...
oko.sveta.56 calex,
> u ovom plemenu: oženjeni mogu da imaju ljubavnicu a žene moraju > naći ljubavnika pored muža. Onaj ko želi da ostane veran, rizikuje > da bude socijalno degradiran! Jedini uslov za preljubu je da > preljubnik to obznani javno svima u selu. On mora preljubnici da Eh, da li je to raj u pitanju? ;>>>
oko.sveta.57 baker,
> Slike odavde prebacis u pad, pa iz pada prikacis za poruke koje > si poslao u galeriju. Pokusacu. ..
oko.sveta.58 baker,
> Arika? :) > Da nema u toj brosurici podatak koliko ima prihoda od njega? > Duplo vise? Pet puta vise? Sto puta vise? Nema ;) ..
oko.sveta.59 miobrado,
Subject: Putešestvije po Kosovu i Metohiji - leta gospodnjeg 1996. O istom sam već izvestio cenjene korisnike sistema (civ.9 - 10.708, te replikama). Koristim priliku da ukažem na pojedinosti koje su i meni do tada bile nepoznate. Dakle: 1) Selo Velika Hoča je odnedavno popularnim rečnikom, rečeno - enklava. Nalazi se nedaleko od Manastira Zočište u okolini Orahovca. Fajl METOH1.ZIP je sken fotografije crkve parohijskog doma. Preko puta istog, a u okviru vinskog podruma nalazi se etno - soba opremljena predmetima iz tog kraja. Za hedonistkinje i hedoniste: Od vinskog podruma do Dušanova grada (kad Prizrena, oko 30 Km), svojevremeno je bio izgrađen v i n o v o d ! 2) Peć je središte Metohije. U njemu živi i radi oko 70.000 stanovnika. Fajl METOH2.ZIP je sken fotografije nastle za vreme pazarnog dana - subota. Isti donekle dočarava atmosveru na ulicama, kojima prolaze potencijalni potrošači. Šetajući kroz iste možete, kao npr. ja, naić i na tzv. šibicare! 3) "Nedaleko od istorijskog grada Peći, na levoj obali pećke Bistrice pod gorostasnim planinskim zidom Prokletija, nalazi se naš srpski sion, stavropigijalna lavra, svete, slavne, Srpske pećke patrijašije. Ovaj naš divni, stari, slavni crkveni i kulturno - istorijski spomenik ima pod svojim jedinstvenim svodom tri crkve, i to: crkva Sv. Apostola, crkva Sv. Dimitrija i crkva Sv. Bogorodice Odigitrije (Putevoditeljnice), veliku za sve tri crkve zajedničku pripratu, a sa južne strane spolja dozidanu crkvu Sv. Oca Nikolaja. Pod svodovima ovih drevnih crkava nalaze se bogato ukrašeni mermerni sarkofazi, grobovi i ćivoti srpskih arhiepiskopa i patrijarha, Srba svetitelja, sa njihovim čudotvornim moštima. ... ... U porti, južno od zapadnog ulaza u crkvu, nalazi se neobično razgranato džinovsko stablo duda, od davnina nazvano "kara - dud" ("crni dud"); po pobožnom narodnom predanju zasadio ga je svojom rukom Sveti Sava. Iako star preko sedam stoleća, on i danas daje veoma ukusne plodove i svojim izgledom skreće pažnju naših i stranih posetilaca. Pored njega protiče jazom navraćena iz rečice Pećke Bistrice, koja mu daje vlagu i osveženje. Pod ovim dudom, kako nam veli pobožno predanje, doneta je odluka o seobi Srba pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem, 1690. godine. ..." Protojerej ARSENIJE A. BRKIĆ profesor (Ćivoti Srba Svetitelja pod svodovima crkava pećke patrijašije) Crkve pećke patrijašije Legenda: ┌─────────────┬─────────────────┐ │ │ │ 1 - crkva Sv. Apostola │ 2 │ │ │ │ 2 - crkva Sv. Dimitrija │ ├─────────────────┤ │ │ │ S 3 - crkva Sv. Bogorodice │ 5 1 │ Odigitrije - Putevoditeljnice │ │ │ J │ ├─────────────────┤ 4 - crkva Sv. Oca Nikolaja │ │ │ │ 3 │ 5 - priprata │ │ │ └───── ─────┴─────────┬───────┤ 4 │ └───────┘ Fajl MI2.JPG predstavlja sken fotografije crkava pećke patrijašije. Na njemu se uočava (posmatrajući s leva na desno): deo ulaznih vrata i južni deo zida priprate, južni zid crkve Sv. Bgorodice, crkva Sv. Oca Nikolaja, te svodovi sve tri crkve. ---------------- Predmetne fajlove potražite u civ.10 - galerija. Poruke broj 9.69 - 71.
oko.sveta.60 djcorto,
> Pokusacu. Imas jos cetiri dana .... :(
oko.sveta.62 livan,
Ovaj tekst predstavlja komentar na fotografije koje su prikačene uz poruke 9.72 do 9.77 ove iste konferencije (tema: galerija) i sa njima čini celinu za konkurs PUTOPIS. Moram reći da mi je bilo teško da izaberem kojih šest fotografija da pošaljem. Isto toliko teško koliko mi je bilo teško da se kontrolišem i ne škljocam fotoaparatom svakih pet sekundi dok sam se nalazio u tom čudesnom gradu. VENECIJA - GRAD MUZEJ Svojim jedinstvenim izgledom Venecija predstavlja jedan od najprivlačnijih objekata svetskog turizma. To potvrđuje činjenica da svake godine taj grad poseti više od milion i po stranih turista. Imao sam tu sreću da sam prošle godine i ja bio jedan od tih milion i po ljudi koji dolaze da se dive Veneciji. Možda bi petodnevna poseta nekom drugom gradu bila dovoljna da se vidi sve ono što vredi videti u njemu, ali za Veneciju to nije ni blizu dovoljnom. Iako nevelik po prostranstvu, u poređenju sa drugim, ovaj grad predstavlja neiscrpan objekt istraživanja i razgledanja. Tako sam ja uspeo samo da saznam šta je to Venecija, ali nikako i da sve obiđem i vidim. Venecija je grad koji se nalazi na 210 malih ostrva međusobno povezanih sa nekoliko stotina mostića. Stanovnici primorskih oblasti Lombardije su još u V veku, bežeći pred nasrtajima varvarskih plemena, osnovali prve nastambe na malim peščanim ostrvima - lagunama. U prvim vekovima postojanja Venecija je bila podanik Vizantije, ali je vremenom, bogateći se, postala nezavisna republika. Ime je dobila po ilirskom plemenu Veneti. Svoje bogatstvo Venecijanci su prikazivali gradnjom raskošnih palata i katedrala, koje izrastaju iz vode, i njihovim ukrašavanjem kako spolja tako i iznutra. Mnoga imena iz svetske istorije umetnosti su bila angažovana na ulepšavanju tih objekata. Đorđone, Ticijan, Tintoreto su samo neka od njih. Ako u Veneciju dođete brodom, kao što se to meni desilo, sigurno ćete se iskrcati na trgu Sv.Marka. Tu ćete prvo ugledati Duždevu palatu - velelepno zdanje u kome su živeli i radili venecijanski knezovi - duždevi. Odmah iza nje, kad krenete na sam trg, nalazi se bazilika Sv.Marka (foto:venezia1.jpg). Ova građevina se ubraja među najlepše u Italiji. Građena je u IX veku, mada je vremenom pretrpela više dograđivanja. Današnji izgled je dobila u XV veku. Bazilika je primer vizantijsko-romanske arhitekture, u obliku je grčkog krsta sa jednakim kracima, mada na sebi ima i gotskih primesa. Ima pet kupola. Stubovi u unutrašnjosti su različitih stilova ali najviše ima antičkih. Svi živopisi su urađeni u mozaiku koji je često pozlaćen. Pored ostali mnogobrojnih ukrasa, ističe se "La pala D oro" - zlatna tabla, koju su izradile carigradske kujundžije u XII veku od zlatnih i srebrnih ploča ukrašenih dragim kamenjem kojima su okovane ikone. Moram priznati da mi je stao dah kad sam to ugledao. Nikad u životu nisam na jednom mestu video toliko dragulja i zlata. Vrednost te ploče, koja je dimenzija oko 2,5 x 1,5 m, je neprocenjiva i bez umetničke vrednosti, a sa njom je duplo neprocenjiva. Iznad glavnog ulaza bazilike nalaze se četiri Lisipova konja, koji su u toku 2300 godina svog postojanja prenošeni iz Grčke u Rim, zatim u Carigrad, a odatle 1205. godine u Veneciju. Napoleon ih je bio odneo u Pariz, da bi ih kasnije ponovo vratili u Veneciju. U ovoj bazilici su sahranjene mošti Sv.Marka, koje su trgovci doneli iz Aleksandrije jos u IX veku. Bazilika je napravljena sa tom namenom. Sv.Marko je bio uzet za zaštitnika države pa se ona i zvala Republika Sv.Marka. Venecija je grad na vodi, njene ulice, normalno ne sve, su kanali kojima se ne može hodati. Iz mnogih kuća se direktno sa praga silazi u vodu. To je uzrokovalo pojavu još jedne specifičnosti ovog grada - gondola. Gondole su mali čamci na vesla, tačnije jedno veslo, kojim su se stanovnici prevozili po gradu. Vremenom se razvila i profesija - gondolijeri (foto:venezia2.jpg). Ono što je negde taxi, a negde rikša, u Veneciji je gondola i obavezno gondolijer na njoj. Vrlo je specifičan način na koji oni upravljaju tim čamcima - oni stoje i jednim dugim veslom pokreću gondolu. To se može videti na trecoj fotografiji (venezia3.jpg), gde gondolijeri prevoze turiste Velikim kanalom. Inace, vožnja gondolom predstavlja turističku atrakciju i to po prilici skupu atrakciju. Na ovoj fotografiji se takođe mogu videti tipične kuće, ako se to može nazvati kućama, u Veneciji. Nalaze se odmah pored vode, obavezno imaju prelepe balkone, lepo ukrašene prozore i karakteristične šarene stubove za privezivanje čamaca. Većina tih kuća - palata je u privatnom vlasništvu te se ne može ući u njih, ali verujem da su podjednako lepe kao i one u kojima sam bio a koje su pretvorene u muzeje. Jedna od tih palata, sa izuzetno lepom fasadom, prikazana je na četvrtoj fotografiji (venezia4.jpg). Kad se kaže Venecija, prva asocijacija su kanali, a gde su kanali tu su i mostovi. Venecija obiluje sa mostovima i ne znam da li ih još neki grad na svetu ima toliko koliko ovaj. Mostovi su uglavnom mali (jedan takav se vidi na fotografiji venezia2.jpg) jer je malih kanala nebrojeno mnogo. Međutim, postoji jedan Veliki kanal (Canale Grande) koji se probija sredinom grada u obliku slova "S". Od njega se račvaju manji kanali. Preko ovog kanala postoje svega tri mosta. Najpoznatiji i ujedno najveći od svih je most Rialto (Ponte di Rialto) koji je prikazan na petoj fotografiji (venezia5.jpg). Na ovom mostu su izgrađene mnogobrojne prodavnice, tako da on predstavlje shoping centar Venecije. Stvarno ima svašta da se nađe tamo, ali uglavnom su odeća, obuća i suveniri. Interesantno je to da kad, idući ulicama Venecije, naiđete na most Rialto u opšte ne primetite da je to most, jer je zagrađen sa obe strane prodavnicama. Tada sam ja odvalio, sad već među mojim priljateljima čuvenu rečenicu "Otkud brdo u Veneciji?!" (ja, inače, ne podnosim brda) i izavao neverovatan smeh među prisutnima. Al' stvarno je ličilo na brdo. Ima još jedan most u Veneciji na daleko čuven. To je most uzdisaja (Ponte del Sospieri). Prikazan je na šestoj fotografiji (venezia6.jpg). E, ako ste pomislili da je to most na kome su se sastajali zaljubljeni parovi ili da su se na njemu žene opraštale od svojih muževa pomoraca pred njihov odlazak, grdno se varate. Ovaj most se nalazi između Duždeve palate (levo) i gradskog zatvora (desno). Preko njega su prelazili osuđenici iz Duždeve palate u kojoj im je suđeno u zatvor. Tom prilikom bi svi oni poslednji put u životu videli Sunce i svetlo dana, jer je bilo poznato da ko jednom uđe u taj zatvor, više živ ne izlazi, niti će iz mračnih tamnica ikad ugledati nebo. Zato bi svi oni uzdahnuli prilikom prelaska tog mosta tako duboko da se to čulo i napolju. Ne znam šta je ovoj fotografiji dalo takvu patinu da nema boja na njoj. Da li sam loše podesio blendu, da li je u pitanju igra senki ili je to uticaj nečeg neobjašnjivog a što je prisutno na tom mestu koje je mnogima zapečaćena sudbina. Sad bih trebao da dam neki zaključak, kao u svakom pravom "pismenom sastavu". Umesto zaključka mogao bih da vam dam jedan savet. Ako vam se ukaže prilika da posetite Veneciju, obavezno je iskoristite. Sigurno se nećete pokajati. A kad jednom posetite Veneciju, neće vas napuštati želja da ponovo odete tamo. Tamo stvarno ima toliko toga da se vidi. Eto ja sam se toliko raspisao o samo šest fotografija, a nisam stigao ni da pomenem pravi povod mog putovanja. Bila je to poseta Venecijanskom Bijenalu - svetske izložbe moderne umetnosti koja se održava svake druge godine evo već sto godina. Prošlogodišnje bijenale je bilo tačno na stogodišnjicu održavanja prvog.
oko.sveta.63 livan,
Izvinjavam se zbog onih jezičkih i gramatičkih grešaka. Tek u SOR sam ih primetio. Pogledajte vreme kad je poruka poslata. Pisao sam je neposredno pre toga.
oko.sveta.64 mnikolic,
> mog putovanja. Bila je to poseta Venecijanskom Bijenalu - svetske izložbe > moderne umetnosti koja se održava svake druge godine evo već sto godina. > Prošlogodišnje bijenale je bilo tačno na stogodišnjicu održavanja prvog. Voleo bih da napišeš nešto i o samom Bijenalu (recimo u temu Umetnost). Inače, hvala na lepom putopisu. m.
oko.sveta.65 livan,
-> Voleo bih da napises nesto i o samom Bijenalu (recimo u temu Umetnost). -> Inace, hvala na lepom putopisu. Videću šta mogu da uradim po tom pitanju. Pokušaću da nagovorim moju devojku da to napiše pošto je ona kompetentna za takve stvari. Zapravo, ona je trebala da mi napiše i putopis, ali nisam mogao da je čekam. Još u školskim danima ona me je vadila pišući mi sastave iz književnosti jer ja baš nism vičan književnom peru. Pre sam sklon editoru i sintaksi programskih jezika. P.S. Razočarao sam se u svoje fotografije videvši tvoje iz Rima.
oko.sveta.66 dr.grba,
>> P.S. Razočarao sam se u svoje fotografije videvši tvoje iz Rima. Ovu opasku neću da prihvatim. Mnikove fotke su sjajne po defaultu, pa se ne trudim da poredim (: Fotke iz Venecije koje si nam poslao definitivno nose miris morske vode (: pa možeš smatrati da su uspele. I po ko zna koi put: manite se strahova od neuspeha ili neprihvatanja ako ste imali neku lošu ekspoziciju. Hoćemo ideju, a ne ekspoziciju. Treba da vidiš šta je sto pedeset tehnički *odvratnih* fotografija: ono što sam naradio, jadna mi majka, po Pragu ORWO filmom i idiotom, da bih idiotom. Ipak, te fotke su mi draže od svih ostalih zajedno. Žao mi je što nisam stigao da učestvujem u konkursu, hteo sam da naradim barem Sent Andreju u svojoj CB seriji. A imam i par famoznih iz Budimpešte. One iz Praga... eto.... ):
oko.sveta.67 mnikolic,
> Videću šta mogu da uradim po tom pitanju. Pokušaću da nagovorim moju > devojku da to napiše pošto je ona kompetentna za takve stvari. Zapravo, Pokušaj, molim te, a evo, ja joj u ime svih nestrpljivih čitalaca šaljem jedan cvet :)) > P.S. Razočarao sam se u svoje fotografije videvši tvoje iz Rima. Ne dolazi u obzir, sve autentične fotografije sa putovanja za mene predstavljaju neprocenjivo blago i nikada ih ne bih mešao sa profesionalnim fotografijama za koje su i one moje, kao probrane, šaka jada. Pre sada već dosta godina sam stigao na domak Venecije, štaviše kolima smo ušli u grad i stigli do vode, možda je to čak bio i početak kanala Grande, ali, bez ikakvih navigacijskih podataka nismo znali šta dalje. Pošto smo na raspolaganju imali tek 2-3 sata, jer smo inače skrenuli sa puta da bismo eventualno videli makar neku mrvicu od Venecije, zaključili smo da ne vredi lutati dalje i vratili se nazad. :(( Zato, ako imaš još skeniranih fotografija sa bilo kog putovanja, slobodno šalji, siguran sam da ima mnogo ljudi ovde koji će ih sa zadovoljstvom gledati. m. prkos.jpg
oko.sveta.68 livan,
-> Pokusaj, molim te, a evo, ja joj u ime svih nestrpljivih citalaca saljem -> jedan cvet :)) Hvala u ime moje devojke. Pregovori (ubedjivanje) je u toku. Ako ovo ne pomogne nece nista. -> Zato, ako imas jos skeniranih fotografija sa bilo kog putovanja, -> slobodno salji, siguran sam da ima mnogo ljudi ovde koji ce -> ih sa zadovoljstvom gledati. Imam gomilu fotografija, ali mi je skeniranje skup sport. Cim budem imao nesto, poslacu.
oko.sveta.69 zorani,
JERUSALIM, oktobra '96 ====================== Jedan od najstarijih i najlepših gradova na svetu, Jerusalim se ističe po tome što je svakako "najsvetiji", kolevka tri velike religije. Za Jevreje Jerusalim je mesto gde su sagradili prvi i drugi Hram, na brdu Hrama, najsvetijem mestu judaizma. Muslimani u Jerusalimu imaju Haram esh-Sharif, "poslednje svetilište" odakle se Muhamed zaputio u nebo. Konačno, Jerusalim je mesto Hristovog raspeća i uskrsnuća. Sva ova mesta se nalaze na dovoljno malom prostoru, unutar zidina jerusalimskog Starog grada, da ih možete obići za par sati. Toliki broj svetih mesta je doveo do pojave nečega što se zove "jerusalimski sindrom". Pojedini vernici jednostavno - polude! U većini slučajeva se radi o ljudima koji su sebi uvrteli u glavu da su neka od biblijskih ličnosti. Kad konačno stignu do Zida plača, Maslinove gore ili bazilike Svetog groba, završe u psihijatrijskoj bolnici za takve slučajeve u predgrađu Jerusalima. Grad se sastoji od tri vrlo različita dela: Zapadni Jerusalim - jevrejski deo grada, Istočni Jerusalim - arapski deo i Stari grad - u njemu ima svega i svačega. Istočni deo grada liči na svaki moderni arapski grad, uostalom i bio je pod jordanskom kontrolom do 1967. godine (kao i Stari grad, naravno). Zapadni deo je administrativni i komercijalni centar, glavni grad Izraela - iako to skoro nijedna zemlja ne priznaje. Ambasade su uglavnom u Tel Avivu a konzulati u Jerusalimu. Ipak, glavna atrakcija je Stari grad. U isto vreme se čuju molitve Jevreja kraj Zida plača, crkvena zvona i zov mujezina... Iako s vremena na vreme čarke između Jevreja i Palestinaca dovedu do sukoba, kao što se desilo krajem septembra, nasilje obično kratko traje. Da biste se lakše orijentisali u Starom gradu, pogledajte sliku PLAN.JPG. Stari grad je opasan kružnim zidom kojeg je 1542. godine sagradio Sulejman Veličanstveni. Navodno je južni zid trebalo da bude nešto južnije nego što se sada nalazi, da bi unutar zidina bili i soba tajne večere i Davidov grob, obzirom da je Sulejman želeo da zidine štite sva sveta mesta. Zato je arhitektima presudio po kratkom postupku - dao im je odrubiti glave. U stari grad se može ući kroz sedam kapija. Najvažnija je Jafa kapija, tj. ima najveći promet. Ona povezuje Stari grad sa Zapadnim Jerusalimom. Ako kroz ovu kapiju ulazite u Stari grad, sa desne strane je Citadela - Davidov toranj. Na ovom mestu je Herod Veliki u 1. veku p.n.e. sagradio svoju palatu. Koristili su je i rimski prokuratori kao svoju jerusalimsku rezidenciju. Kada je, gušeći jevrejski ustanak 70. godine, Tit uništio Jerusalim, poštedeo je tornjeve, kao neku vrstu spomenika svojoj hrabroj vojsci. Vizantinci su pogrešno protumačili da se ovde nalazila Davidova palata i nazvali jedan od tornjeva Davidovim imenom. Ovde su se naselili i krstaški kraljevi, posle njih i egipatski sultan Saladin. Za sadašnji oblik tvrđave najodgovorniji su mameluci, tačnije sultan Malik an-Nasir. Ponešto je dodao i Sulejman Veličanstveni. Minaret je dodat 1655. godine. Danas se u Citadeli (potpuno obnovljenoj) nalazi muzej a u njemu multimedijalni prikaz istorije Jerusalima. Od Jafa kapije počinje ulica kralja Davida. Sa leve strane je hrišćanski a sa desne jermenski deo grada. Ulica, delimično nadsvođena, je u stvari stara arapska pijaca. Na kraju King David ulice počinje ulica Bab el-Silsila a pijaca postaje još "arapskija". Ima svega i svačega, cenjkanje je obavezno. Skretanje desno (tj. južno) donosi totalnu promenu ambijenta, obnovljeni Jevrejski kvart (JEVRKVART.JPG). Šestodnevni rat iz juna 1967. godine, kada su Izraelci preuzeli od Jordana istočni deo Jerusalima, označava i početak velike rekonstrukcije jevrejskog dela Starog grada. Dominira Cardo, obnovljena glavna ulica rimskog i vizantinskog Jerusalima (Cardo Maximus). Pored antičkih rimskih stubova ređaju se skupe prodavnice nakita, butici, galerije. Centralno mesto Jevrejske četvrti zauzima jedan kameni luk, sve što je ostalo od nekoć veličanstvene sinagoge. Ime sinagoge je vrlo slikovito - Hurva ("ruševina"). Jevreji su je počeli graditi 1699. godine, uzevši kredit od bogatih jerusalimskih muslimana. Obzirom da nisu baš redovno otplaćivali kredit, poverioci su je (valjda lomljenje prstiju nije još bilo izmišljeno?) spalili do temelja. Hurva je obnovljena u punom sjaju 1864. g. a ponovo je ruše Jordanci posle izraelsko - arapskog rata 1949. godine. Zapadni zid (tako ga zovu Jevreji, nama poznatiji naziv je Zid plača) sada nepostojećeg Hrama je postao najsvetije mesto jevrejske religije. Jevreji iz celog sveta smatraju da moraju doći ovde da oplakuju uništenje Hrama. Za vreme šabata fotografisanje je zabranjeno (isto tako i pušenje) i čitav odred čuvara se brine da se to sprovede. Ipak, snimak iz voleja... (ZIDPLACA.JPG). Jasno se razlikuje donji, Herodov deo zida i gornji deo koji su dodali Vizantinci i muslimani nakon što su ga Rimljani porušili. Kod južnog dela zida plaču žene a severni (veći) deo pripada muškarcima. Pristup je dozvoljen svima, bez obzira da li su Jevreji ili ne. Pokrivanje glave je obavezno, na ulazu se mogu dobiti kartonske "jarmulke". Malo je reći da se pored Zida plača plače! Ortodoksni Jevreji padaju u trans, ridaju, umivaju se suzama. Neki se ljuljaju na stolicama mrmljajući molitve, neki horski pevaju. Vojnici, sa automatskim puškama na leđima, plaču kao deca. Pukotine zida su popunjene ceduljicama na kojima su, po starom običaju, ispisane želje za ozdravljenje, sreću... Nestvaran prizor. Kad već pomenuh ortodoksne Jevreje, da objasnim kakvih još ima. Jevreji se razlikuju po svom tumačenju jevrejskih predanja i običaja. Ortodoksni se drže strogih talmudskih propisa. Talmud je prepun obrednih radnji i propisa. Ultraortodoksni (hasidski) Jevreji su, ako mene pitate, najverovatnije profesionalni Jevreji, tj. teško da išta rade osim što po ceo dan poštuju ove propise ;) Nije ih teško prepoznati - crni šeširi (na šabat ih najortodoksniji zamene groznim šubarama), crni dugi kaputi, bele košulje bez kravate, brada, dugi uvojci. Na šabat, uzdržavaju se od pisanja, bilo kakvog poslovanja sa novcem, rada sa mašinama, kreću se samo peške, pa čak i peške - ne daleko od kuće! Nešto umereniji su konzervativci dok reformisti, iako poštuju tradiciju, ne dozvoljavaju da im vera ugrožava normalne životne aktivnosti. Recimo da je ovakva situacija u Jerusalimu, čini mi se da su u Tel Avivu velika većina reformisti ili jednostavno ateisti. Taj grad nikad ne spava - tamo se živi danju na više kilometara dugoj plaži a noću po kafićima, restoranima, diskotekama... Reformisti su vrlo nezadovoljni terorom koji sprovode ortodoksni Jevreji - dovoljno je reći da na šabat u Izraelu nema gradskog niti bilo kakvog drugog javnog saobraćaja. Naravno, arapski autobusi voze, ali su ograničeni uglavnom na Zapadnu obalu i gradove sa većinskim arapskim stanovništvom, npr. Nazaret i Ako. Vraćamo se u Jerusalim. Tamo gde se nekada nalazio prvi (razorio ga Vavilonski kralj Nabuhodonozor 587. godine p.n.e) a zatim i drugi Hram, na brdu Morija, sada se nalazi Haram esh-Sharif, jedno od najsvetijih islamskih mesta. Prvi Hram se dosta pominje u Starom zavetu a drugi u Novom zavetu: "I uđe Isus u crkvu Božiju, i izgna sve koji prodavahu i kupovahu po crkvi, ispremeta trpeze onijeh što mijenjahu novce... I reče im: dom moj dom molitve neka se zove; a vi načiniste od njega pećinu hajdučku..." Na Haram nemuslimani mogu ući kroz dva ulaza a izaći kroz bilo koji od osam - deveti je zazidan (Zlatna kapija). Ortodoksni rabini su zabranili Jevrejima pristup na Haram, što potvrđuje natpis na ulazu: "According to the Jewish Law, it is strictly forbidden for anybody to enter the Temple Mount, owing its sanctity". Arapska policija i civilni stražari na brdu paze na ponašanje posetilaca. Nepriklado odevenima ne dozvoljavaju ulaz a sprečiće svako "nedolično ponašanje", npr. držanje za ruke... Brdom dominiraju dve džamije. El-Aqsa, sagrađena u osmom veku, najveća je džamija u zemlji i treća po svetosti u islamskom svetu. U njoj se redovno moli veći broj vernika nego u susednoj džamiji Kupola na steni. Prilikom poslednje restauracije, od 1938. do 1942. godine, dodati su mermerni stubovi koje je poklonio Musolini i oslikana je tavanica, što je zasluga egipatskog kralja Faruka. Ova džamija je često bila poprište krvavih sukoba. Jordanski kralj Abdallah je 1961. godine ubijen prilikom molitve u džamiji a australijski turista je 1969. godine izazvao požar u džamiji, jer je čuo "poziv odozgo" na obnavljanje jevrejskog Hrama. Sukobi koji počinju kamenovanjem često završavaju pucnjima iz vatrenog oružja. Ovo se desilo i krajem septembra, kada se Jerusalim nije skidao sa naslovnih strana. Šta se u stvari desilo? Izraelska Vlada je odlučila da otvori antički tunel (označen na slici PLAN.JPG). Arapi su se pobunili, što se i moglo očekivati, jer "tunel ide ispod džamije Kupola na steni". To očigledno nije tačno - tunel kreće od Zida plača, ide paralelno sa brdom Hrama i izlazi na početku Via Dolorosa, u muslimanskom delu Starog grada. Po izraelskim tvrdnjama, temelji džamije nisu ugroženi tunelom. Obzirom da Haram nije otvoren ceo dan, tunel je najkraći put između dve ponajveće atrakcije Jerusalima - Zida plača i Via Dolorosa, od čega bi i arapski trgovci u muslimanskom delu grada imali koristi. Otvaranje ovog izlaza izazvalo je talas nasilja, bilo je žrtava sa obe strane. Vaš izveštač bi rado prošao kroz tunel - samo da su ga ovi momci u uniformama, koji čuvaju izlaz na muslimanskoj strani, (TUNEL.JPG) pustili. :) U Izraelu su vojne patrole uobičajena pojava. Ne samo da čuvaju pojedine objekte, ima ih bukvalno svuda - u robnim kućama, kafićima, na plaži, u gradskim autobusima. Česta su slika i patrole od dve devojke sa automatskim puškama na leđima. Ako se dobro sećam, vojni rok traje 3 godine za muškarce i dve godine za žene. Arapi su oslobođeni vojne obaveze. Druzi su izuzetak, oni mu valjda dođu nešto kao "pošteni, izraelski orijentisani muslimani, koji nisu podlegli štetnom uticaju palestinske alternative". ;) Doduše, oni i nisu pravi muslimani, a i ima ih svakakvih, oni što žive na Golanskoj visoravni bi se svakako rado priključili Siriji. Moj je utisak da će to teško ići. Izrael se neće odreći Golanske visoravni, obzirom da bi u tom slučaju teško mogli da koriste vodu iz Galilejskog jezera (gde je, da podsetim, Isus hodao po vodi), kao što je to sada slučaj. Galileja bi prestala biti "zemlja meda i mleka", što je po Bibliji bila i što sasvim sigurno jeste i sada. Oko Galilejskog jezera je sve zeleno, na sve strane su plantaže narandži i banana i sve to zahvaljujući navodnjavanju vodom iz jezera. Silazak od Galilejskog jezera dolinom Jordana do Mrtvog mora je šokantan - tamo baš ništa nije zeleno! Idemo natrag na Haram. Kupola na steni, poznata i pod (pogrešnim) nazivom Omarova džamija, svakako je najupečatljivija građevina Jerusalima (KUPOLA.JPG). Sagradio ju je 691. godine Ommayad Khalid Abdul Malik ibn Marwan (ima više imena nego Čiko Kaetano Felipe... ;)). U centru džamije se nalazi stena nepravilnog oblika na kojoj je navodno Muhamed poslednji put dodirnuo zemlju i potom krenuo na svoje "noćno putovanje". U jednom uglu se nalazi nešto nalik na otisak Muhamedove noge i kutija sa nekoliko dlaka iz njegove brade. (Sad sam se setio da sam o pomenutim dlakama već pisao ovde pre par godina, u tekstu o Tunisu. :) Jevreji veruju da je ovo ista stena na kojoj je Avram nameravao žrtvovati svoga sina Isaka. Tu se nalazila "svetinja nad svetinjama" oba hrama. Sada vam je jasnije zašto jevrejski vernici ne navraćaju na ovo mesto. Kažu da u pećinu, koja se nalazi ispod stene, dva puta mesečno mrtvi dolaze da se mole... Arhitekti su se prilikom projektovanja džamije rukovodili sirijskim crkvama iz 6. veka i Dioklecijanovom palatom u Splitu. Kupola je u početku bila zlatna ali je, u trenucima krize, zlato istopljeno radi plaćanja dugova. Pre par godina je jordanski kralj Husein odrešio kesu pa su aluminijum i bronza zamenjeni zlatom. Ako su lagali mene i ja lažem vas - ovo zadovoljstvo ga je koštalo tričavih 70 miliona dolara... Bilo da smo prošli kroz tunel ili prešli preko brda Morija, stižemo do Via Dolorosa, najsvetije ulice hrišćanstva. Radi se o putu koji je, po hrišćanskom verovanju, prošao Isus noseći krst na putu ka Golgoti. Duž ulice, koja prolazi prvo kroz muslimanski a zatim i hrišćanski deo grada, obeleženo je 14 "stanica krsta". Sve su jasno obeležene a poslednjih pet se nalaze unutar crkve Svetog groba. Stanice se ređaju otprilike ovako: 1. Isus je osuđen na smrt. 2. Dobija krst, Pilat ga šiba i predaje okupljenim Jevrejima. 3. Po prvi put pada pod teretom krsta. 4. Sreće majku. (4STANICA.JPG) 5. Simon iz Kirine je nateran da ponese krst. (Odavde se Via Dolorosa strmije penje ka Golgoti.) 6. Veronika briše znoj sa Isusovog lica. 7. Isus pada po drugi put. 8. Poručuje: "Kćeri jerusalimske! Ne plačite za mnom, nego plačite za sobom i za decom svojom! 9. Pada po treći put. (Preostale stanice su unutar bazilike Svetog groba.) 10. Skidaju mu odeću. 11. Razapinju ga na krst. 12. Isus umire na krstu. 13. Telo Isusovo skidaju sa krsta. 14. Isus je položen u Sveti grob. Valja napomenuti da je "put tuge" zasnovan više na tradiciji a manje na istoriji. Istoričari smatraju da je verovatnije da je Pilat boravio u Herodovoj palati i da je Isus tamo i osuđen na smrt. U tom slučaju, "put tuge" bi išao istočno duž King David ulice pa onda na zapad do Golgote. U oba slučaja stižemo do bazilike Svetog groba, sagrađene na mestu Hristovog raspeća i uskrsnuća. Današnja crkva Svetog groba je četvrta koja je izgrađena na mestu originalne crkve, koju je sagradio imperator Konstantin u 4. veku. Preciznije, najzaslužnija za podizanje crkve je Konstantinova majka Helena. Ona je rukovodila potragom za ostacima krsta. Nakon što je pronađeno ono za šta se verovalo da su ostaci Hristovog krsta, započela je gradnju koja je trajala 9 godina. Crkva je završena 335. godine. Potpuno je uništena u doba persijske invazije 614. godine. Današnja crkva je krstaška i sagrađena je 1149. g. Krstaši su nekoliko kapela, koje su se nalazile u blizini, spojili u jedinstven kompleks. Od tog vremena, zbog mnogobrojnih zemljotresa i požara, crkva je više puta restaurirana. Uostalom, i sada se restaurira. Iako predstavlja neprikosnoveni centar hrišćanstva, crkva je sve samo ne simbol mira, sloge i - lepote. Ružnjikav skup različitih arhitektonskih stilova, crkva se danas sastoji od kapela koje su, počev od 11. veka, gradile razne međusobno zavađene crkve. Svoje "akcije" u crkvi danas imaju katolici i pravoslavci ali i Jermeni, Sirijci, Kopti... U svakom slučaju, ubedljivo najveći deo pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Na samom ulazu u crkvu, strme stepenice vode ka Golgoti (GOLGOTA.JPG). Tu se nalaze stanice 10, 11, 12 i 13. Moguće je videti (i dodirnuti) stenu na koju je Isus položen kada je skinut sa krsta. Sprat niže nalazi se Adamova kapela, gde se može videti donji deo iste stene. Legenda kaže da je na ovom mestu sahranjen Adam, i da je Isusova krv kapnula kroz pukotinu u steni te je tako Adamova lobanja miropomazana Hristovom krvlju. Lobanja koja se može često videti na slikama raspeća je, dakle, Adamova. Jedini deo sadašnje crkve koji podseća na Konstantinovu crkvu je rotunda, 14. stanica i mesto Hristovog groba. U samom centru rotunde nalazi se kapela u kojoj se, po predanju, nalazilo Hristovo telo od petka uveče do nedelje ujutro. Ulaz u kapelu namerno je toliko nizak da bi se moglo ući samo sagnuvši se. Iza Golgote, široke stepenice vode do pećine Sv. Helene, u čijem najdaljem uglu se nalazi mesto gde su pronađeni ostaci krsta. Unutar crkve se nalazi i mala kapela izgrađena na mestu gde je Hrist bio zatvoren, kao i kapela koja označava mesto gde se Isus obratio Mariji Magdaleni. Naslonjena na crkvu Svetog groba nalazi se Omarova džamija. Kalif Omar je zauzeo Jerusalim 638. godine i bilo mu je ponuđeno da se moli u crkvi Svetog groba. On je to odbio, rekavši da bi u tom slučaju crkva bila pretvorena u džamiju, i molio se izvan crkve. Da nije imao toliko obzira, verovatno bi crkva preživela 1009. godinu, kada ju je srušio ludi fatimidski kalif Hakim. Na mestu gde se nekad Omar molio sagrađena je u 12. veku džamija. Ulaz je dozvoljen samo muslimanima. Nijedna poseta Jerusalimu nije kompletna bez penjanja na Maslinovu goru. Na vrhu brda se nalazi arapsko selo Et Tur. Tu se, uz obavezne prodavce suvenira i dežurnu kamilu, :) nalazi i mesto sa koga se pruža najbolji pogled na Jerusalim. Ako na slici PANORAMA.JPG zanemarite ovoga što pomalo zaklanja vidik, :) možete videti, u prvom planu, najstarije i najveće jevrejsko groblje na svetu. Mnogi religiozni Jevreji, čak i iz inostranstva, insistiraju da budu sahranjeni ovde. Veruju da je to mesto gde će se, kada dođe sudnji dan, pojaviti Mesija, ustaće mrtvi i stvoriće se carstvo bez zla i bezakonja. Obzirom da se muslimanima ideja da će Mesija u grad ući kroz Zlatnu kapiju, koju na slici vidite iza ramena vašeg izveštača, uopšte nije svidela, još u 7. veku su je zazidali. Sem toga, ispred kapije su instalirali muslimansko groblje. Jevreji, međutim, tvrde da će Mesija biti Davidov potomak pa mu prolazak kroz muslimansko groblje neće predstavljati problem... Obzirom da je, po hrišćanima, mesija već odavno stigao, na Maslinovoj gori se nalaze mnoga mesta vezana za njegove poslednje dane. Ovde se, dakle, Hrist obratio apostolima, predvideo uništenje Jerusalima i svoju smrt. Uhapšen je u Getsemanskom vrtu u podnožju brda. Na tom se mestu sada nalazi crkva Svih nacija, poznata i pod imenom bazilika Agonije. U Getsemanskom vrtu je i grob Device Marije, vlasništvo Grčke pravoslavne crkve. Opet se, naravno, treba sagnuti... (DM_GROB.JPG). Kažu da masline u vrtu spadaju među najstarije na svetu, iako verovatno ne pamte Hrista. jerus96.zip
oko.sveta.70 livan,
-> Pre sada vec dosta godina sam stigao na domak Venecije, stavise -> kolima smo usli u grad i stigli do vode, mozda je to cak bio i pocetak -> kanala Grande, ali, bez ikakvih navigacijskih podataka nismo znali sta -> dalje. Prosli put sam zurio pa ne stigoh da ti odgovorim i na ovo. Da to je bio pocetak Velikog kanala. Tu je verovatno bila i zeleznicka stanica. Trebali ste ostaviti auto i sesti u bilo koji vaporeto (linija 1 sigurno) i stigli bi ste do Trga Sv.Marka, a uz put bi ste videli sto sta. Rastojanje je tako malo da se stize za 15-tak minuta. Inace prvo sto treba da se uradi kad se stigne u Veneciju jeste da se kupi plan grada kako bi se moglo lakse snalaziti. Ne mislim da bi se neko mogao izgubiti, to je nemoguce, vec da bi se grad sto sistematicnije presao i za sto krace vreme (koje je tamo uvek deficitarno) obislo sto vise.
oko.sveta.71 djcorto,
> stanica. Trebali ste ostaviti auto i sesti u bilo koji vaporeto > (linija 1 sigurno) i stigli bi ste do Trga Sv.Marka, a uz put > bi ste videli sto sta. :)))) Stignemo mi tako u sitne sate u Veneciju, i uhvatimo jedinicu ... ali u smeru PREKO zaliva :) Posle duge voznje, stigosmo i do trga SvMarka :)))) Uz put se zaista vidi sto sta. Da ne mozes da se izgubis - hm, bas i nisam siguran. Posle izvesnog vremena svakako stizes na neko poznato mesto, ali lutanje ulicicama na delu ka kopnu, blizu brodogradilista, je vrlo nevencijansko iskustvo :) Osim plana grada, vrlo je korisno imati i telefonsku karticu ... zahvaljujuci istoj koja mi je cucala u novcaniku od davnog prethodnog putovanja, nasli smo prenociste, sto cak ni u Veneciji u ponoc u septembru pa jos u vreme Bijenala nije lako :)
oko.sveta.72 livan,
-> :)))) Stignemo mi tako u sitne sate u Veneciju, i uhvatimo -> jedinicu ... ali u smeru PREKO zaliva :) ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Sta vam je to trebalo? :))) Zar nije bilo logicnije da sednete u onu koja vozi u smeru kanala. Inace, bio sam ubedjen da je to tamo "okretnica". -> lutanje ulicicama na delu ka kopnu, blizu brodogradilista, je -> vrlo nevencijansko iskustvo :) Nesrecnici! :)))) -> Osim plana grada, vrlo je korisno imati i telefonsku karticu ... -> zahvaljujuci istoj koja mi je cucala u novcaniku od davnog -> prethodnog putovanja, nasli smo prenociste, sto cak ni u -> Veneciji u ponoc u septembru pa jos u vreme Bijenala nije lako :) O, pa onda ste se ipak lepo proveli, kad ste bili smesteni u Veneciji. Mi smo bili stacionirani u Lido di Jesolo, pa smo svako vece trcali na zadnji vaporeto negde oko 20:30, a na Punta Sabioni (ili kako li se vec pise) nas je cekao bus za hotel. Imali smo lepih sat vremena voznje, sto brodom sto busom i tako dva puta dnevno. Nisam ima srecu, kao vi, da vidim Veneciju nocu :(
oko.sveta.73 djcorto,
> Sta vam je to trebalo? :))) Zar nije bilo logicnije da sednete > u onu koja vozi u smeru kanala. Inace, bio sam ubedjen da je to > tamo "okretnica". Putesestvije se odvijalo u septembru 1991 - avionom do Milana, pa vozom do Venecije. Stigli oko ponoci, bez plana grada, i hotelske rezervacije ;) Jedini broj telefona koji smo imali nije aktuelan, tj hotel zatvoren posle 23h. Turist biro se renovira. Plan grada nemamo. Samo karticu ..... ;) Jeste okretnica, sto smo saznali tek posle par dana. > Nesrecnici! :)))) Bas je bilo zanimljivo, kao u Napulju :))))) > O, pa onda ste se ipak lepo proveli, kad ste bili smesteni u > Veneciji. Mi smo bili stacionirani u Lido di Jesolo, pa smo > svako vece trcali na zadnji Mi smo bili bukvalno 200m od Trga Sv Marka, tj Rive Dei Schiavoni. U samom centru, jednoj od onih poluslepih ulica. Sad da me ubijes, ne secam se ni imena hotela, ni ulice. Hit prve noci je bio sto smo tek ujutru shvatili da soba nema prozor :))))))))) Samo erkondisn - a mi se pitali sta ce nam. Toliko smo bili slogirani od puta da skoro nismo ni primetili, Sonja nije mogla da spava uprkos umoru. Meni nije smetalo da se uredno onesvestim. Sutra smo presli u sobu SA prozorom :) Bilo bi lepo kada bismo opet mogli tako da krenemo uzdajuci se u Travellers cekove u dzepu i, naravno, telefonsku karticu :)
oko.sveta.74 supers,
>>│ Moj favorit je Ari-Peka NIKOLA (nas covek, zato). :) >>└─────────────────────────────────────── >> >> Za Fince normalno, posto su pravoslavci. Finci jesu bili pod Rusima, ali su protestanti a ne pravoslavci. Inače, interesantno bi bilo ako neko ima objašnjenje odakle njima neka slovenska imena koja nisu ruska nego baš naški zvuče: Mika, recimo.
oko.sveta.75 sav.gacic,
>>>│ Moj favorit je Ari-Peka NIKOLA (nas covek, zato). :) >>> Za Fince normalno, posto su pravoslavci. > Finci jesu bili pod Rusima, ali su protestanti a ne pravoslavci. > Inače, interesantno bi bilo ako neko ima objašnjenje odakle njima > neka slovenska imena koja nisu ruska nego baš naški zvuče: Mika, recimo. Ihaj, toliki vekovi sa Rusima, pa i nije čudo... ;) Mika se piše sa 2 _k_ (MIKKA), kao i gore pomenuti NIKKOLA, udvajaju slova na najneočekivanijim mestima :). Od nama sličnih strogo finskih imena često je i RISTO... U njihovom jeziku je vidljiva tendencija da sve strane reči zamenjuju svojima tako da se interacionalne reči ne znače puno - kao turisti mi je švedski u poređenju sa finskim (svi natpisi su dvojezični) bio još malo pa maternji. Uostalom, uporedite sami, ovo je prvo što mi je palo na pamet: KESKUSTA - CENTRUM, RAVINTOLA - RESTAURANT, PUHELIN - TELEFON... Jedna od omiiljenijih zanimacija mi je bila "čitanje" finskih novina i lov na iole poznate reči... Prepoznao sam Mitsubishi, Coca-Cola, Sony, Phillips, Nestle... ;) Doduše i SAUNA - nađosmo nešto njihovo i kod sebe i SALAMA (ne, nije ono što sam mislio i ja da jeste, već znači MUNJA). :)
oko.sveta.76 zeljkoj,
> Uostalom, uporedite sami, ovo je prvo što mi je palo na pamet: > KESKUSTA - CENTRUM, RAVINTOLA - RESTAURANT, PUHELIN - > TELEFON... Zeznuli su i Madjare. :)
oko.sveta.77 djcorto,
> Zeznuli su i Madjare. :) S obzirom da su dalji rodjaci, i nisu ... Na temu Madjara, posto sam nocas stigao odande, procenat ljudi koji dobro govore engleski je zestoko porastao. U svakom restoranu, menjacnici, ama gde god se nadjes, e moras da znas madjarski. Cak i trazenje aktvinog uglja u apoteci je urodilo plodom (istina, kolega koji zna madjarski je nesto brze zavrsio posao ;)) Budapest je okicen kao da je vec Bozic, snizenja su na sve strane, guzva veca nego obicno (ako je to u Budimpesti uopste moguce). Zvanican podatak je da je ove godine Madjarsku posetilo 40 miliona turista - a imaju 10 miliona stanovnika. Herendi i Zolnai ponovo rade sa starim vlasnicima, vraceni su porodicama, Taverna hotel u Vaci ulici ima i Zolnai kafe u kome kafa i nije nesto specijalno, ali ono iz cega je pijes, u sta treses cigaretu i uopste sve sto ima p od porcelana jeste vrlo posebno. Na temu klope - onaj restoran koji sam pominjao je 18km pre Kishkunhalas-a ako idete ka nasoj granici. Perkelt je i dalje fantastican, Guinnes dobro hladjen, kafa budi iz mrtvih, i sve je bilo oko 30 DEM za tri gladna coveka. Dzabe! Prepoznaje se po drvenim klupama u basti ka putu, sa fontanom u sredini baste, a u sredini fontane zenski akt. Ne temu knjiga : u izlogu knjizare u Keckemetu, na glavnom trgu, vidjen metar Tolkina na engleskom, koji pocinje njegovom prvom knjigom, a zavrsava knjigom koja se zove Tolkien A-Z, cena pojedine knjige je oko 800 forinti (1 DEM = 101 HUF). Benzin je skuplji i to dobrano skuplji - oko 135 HUF, dizel je duplo skuplji nego ovde. Ako polazite na Kelebiju, natankujte u Subotici. U Tref free shopu na granici ima Castrola GTX3 za oko marku litar - jeftinije nego u Madjarskoj. U Interspeedu do njega je primecen obilan izbor jako dobrih viskija, dzinsa i Chicco opreme po vrlo pristojnim cenama. U Budimpesti su tehnikalije nesto zestoko jeftine - GE telefoni po 50 DEM, recimo Siemens makina za kafu 60 DEM i slicno. Atmosfera je jos bolja nego u septembru kad sam poslednji put bio. Ne znam da li je u pitanju predbozicno raspolozenje ili nesto drugo, ali sam se osecao jako dobro. Na tezgama ima sirok izbor demonstrantske opreme - kape, rukavice, dobre cipele, i, najvaznije, zvizdaljke, cegrtaljke, klepetuse, i druge drndazvrckalice koje dizu nevidjenu buku. Isprobavanje je potrajalo dovoljno dugo da privuce paznju prolazece patrole ;) Ako ima pitanja, samo napred :)
oko.sveta.78 vitez.koja,
#=> Ako ima pitanja, samo napred :) Ima par odgovora :) #=> Na temu Madjara, posto sam nocas stigao odande, procenat #=> ljudi koji dobro govore engleski je zestoko porastao. U #=> svakom Bio sam i ja pre neki dan... Ne znam da li smo bili u istoj Budimpešti ;)) Moj utisak je - katastrofalnije nego ikada. Sreo sam četvoro ljudi koji natucaju engleski - prodavačicu u dr Marten's shopu, prodavačicu u samoposluzi (!), pandura (!!) i skinheda (!!!). Bio sam u kontaktu sa najmanje pedeset ljudi. Od ovo četvoro, pandur i skin su raspolagali engleskim u rečenicama, a prodavačice su manje-više krpile reči. #=> Atmosfera je jos bolja nego u septembru kad sam #=> poslednji put bio. Ne znam da li je u pitanju #=> predbozicno raspolozenje ili nesto drugo, ali sam se #=> osecao jako dobro. Atmosfera - nikad gora. Startovali su me prosjaci, obojeni, prljavi, ružni, ridžovani, panduri; grad je pun psećih govana, pola ulaza u metro u centru ispovraćano (?!?). Dobar deo ljudi te na ulici ili gleda mrko, ili zaobilazi u najširem luku kada ih slučajno pogledaš u oči. Panduracije u centru nenormalno mnogo, van centra ni malo. Sve u svemu, Budimpešta (polako?) stiče sve loše osobine velikog svetskog grada.
oko.sveta.79 dr.grba,
>> U Budimpesti su tehnikalije nesto zestoko jeftine - GE telefoni >> po 50 DEM, recimo Siemens makina za kafu 60 DEM i slicno. Prošla subota, Pečuj, GE telefon, ona "banana" 3995 Ft. Sjajna sprava za male pare.
oko.sveta.80 djcorto,
> Bio sam i ja pre neki dan... Ne znam da li smo bili u istoj > Budimpesti ;)) Aiiiii ..... Onda sam ja bio mnogo malo u gradu ili si ti bio mnogo dugo ... Uglavnom, koliko znam, nema dve Budimpeste :)
oko.sveta.82 dr.grba,
>> Uglavnom, koliko znam, nema dve Budimpeste :) Ima, ima, još kako. Ima puno razlike između Pešte i Budima, ne samo u konfiguraciji terena i ne samo u arhitekturi.
oko.sveta.83 dr.grba,
>> radi put kroz Hrvatsku i Srbiju. Mislim da je cifra malo preuveličana >> odnosno da se u tih 40 miliona nalaze i oni koji ne bi mogli da se >> podvedu pod datu kategoriju. Ne mogu da verifikujem broj. Ali činjenica je odavno poznata: SAMO Budimpešta u letnjim mesecima od turizma inkasira više nego celo crnogorsko primorje. Pažnja, ovo je podatak od pre sankcija, iz 1990. Bilo je još nekih komparativnih podataka i svi zvuče "strašno". Budući da sam u Budimpešti kao freelance turista proveo dovoljno vremena i video sve i svašta, spreman sam da verujem u ovu tvrdnju.
oko.sveta.84 djcorto,
> Ima, ima, jos kako. Ima puno razlike izmedu Peste i Budima, ne > samo u konfiguraciji terena i ne samo u arhitekturi. OK, OK, nisam bio na budimskoj strani, priznajem :)
oko.sveta.85 haevorn,
// ma hajte, molim vas, znate li vi šta je 40 miliona? šačica ;)
oko.sveta.87 inferno,
Ů│ ˙ Ima, ima, još kako. Ima puno razlike između Pešte i Budima, ne samo u Ů│ ˙ konfiguraciji terena i ne samo u arhitekturi. Da, skuplje je noćenje u Budimu. Odraše me.. ;) Inače, zna li neko gde ima u Budimpešti muzička radnja. Znate ono, električne gitare, distorzjije, kablovi, itd.?
oko.sveta.88 ranx,
> prljavi, ružni, ridžovani, panduri; grad je pun psećih govana, pola Šta je, švercuješ se u metrou?
oko.sveta.89 ranx,
> Znate ono, električne gitare, distorzjije, kablovi, itd.? Znam za jednu radnju, ali nije ništa posebno... Pogledaću mapu kod kuće pa ću poslati adresu. BTW, da li ste raspoloženi za razmenu adresa dobrih prodavnica u BP? Šaljite ovde!
oko.sveta.90 morkin,
> BTW, da li ste raspoloženi za razmenu adresa dobrih prodavnica u BP? > Šaljite ovde! Zašto samo BP? Hajde da napravimo kraći spisak popularnih destinacija (neka svako opiše svoju omiljenu) i da onda pišemo adrese. Poželjan je i broj telefona. Moj prilog: Kaissa (radnja sa društvenim igrama svih vrsta): Kalidromiu 8 & Ippokratous, 114 72 Atina, tel 3606488 I. Metaxa 39, tržni centar, 166 74 Glifada, tel 8982057 Manolaki Kiriakou 1, Rotonda 546 35 Solun, tel 212734
oko.sveta.91 ljubinko,
Treba da putujem u Rim (ako se ostvare neki planovi). Da li neko ima neke sugestije i iskustva. (Izvinjavam se ako je vec bilo, ali sigurno nije na odmet da se dopuni i obnovi).
oko.sveta.92 inferno,
Ů│ ˙ Znam za jednu radnju, ali nije ništa posebno... Pogledaću mapu kod kuće Ů│ ˙ pa ću poslati adresu. Hvala ti. Ů│ ˙ BTW, da li ste raspoloženi za razmenu adresa dobrih prodavnica u BP? Ů│ ˙ Šaljite ovde! Elem, British Knights - Eržebet, desna strana (kad se ide prema mostovima), negde kod 2-3 velike ulice od mosta. Dezorijentisani
oko.sveta.93 vitez.koja,
#=>> prljavi, ružni, ridžovani, panduri; grad je pun psećih #=> govana, pola #=> #=> Šta je, švercuješ se u metrou? Jok. Pazarim jednu kartu ujutru, posle mogu da mi ... zorane ;) Ali, to što imam kartu ne sprečava ridže da me startuju, a iz principa pravim blesave face dok mi se obraćaju na mađarskom ;) Pa dok se ridža opseti da treba da kaže "tikit", prođe voz kroz ... Budimpeštu ;)
oko.sveta.94 morkin,
U fajlu uz poruku nalazi se putopis iz Tunisa. Nije bogat toliko opisom zemlje i njenim istorijskim znamenitostima, ali ga preporučujem onima koje interesuje cenjkanje, kao i Sezamovim hedonistima. Voleo bih da mi napišete kritiku teksta, bilo ovde, bilo u mail. Budite oštri, ali ne previše da me ne obeshrabrite! tunis.txt
oko.sveta.95 djcorto,
Evo i execa za putopise koje ilustruju fotografije iz teme galerija, a koje su u konkurenciji. Exec ce vam pokupiti ove poruke u pad, dalji postupak je na vama. Uzivajte posle setnje :) CONF JOIN CIVILIZACIJA.10 CONF READ 10.52 > CONF JOIN CIVILIZACIJA.10 CONF READ 10.59 > CONF JOIN CIVILIZACIJA.10 CONF READ 10.62 > CONF JOIN CIVILIZACIJA.10 CONF READ 10.69 >
oko.sveta.97 orlic,
Moze li mi neko reci koje su cene usluga DHL-a? Treba da posaljem paketic od oko 700gr u nemacku, posta oce da me odrapi 70din pa da vidim koliko bi me odrapili ovi...
oko.sveta.98 kalypso,
DHL je definitivno mnogo skuplji od poste, tako da je na pr. slanje paketa tezine oko 500 gr za Italiju oko 100 DEM. (Nisam sigurna, ali mislim da je toliko kostalo jednu moju prijateljicu.) Prema tome, ako posiljka nije izuzetno vredna, ne isplati se. :( Sanja
oko.sveta.99 orlic,
Ka> DHL je definitivno mnogo skuplji od poste, tako da je na pr. slanje Ka> paketa tezine oko 500 gr za Italiju oko 100 DEM. (Nisam sigurna, Ka> ali mislim da je toliko kostalo jednu moju prijateljicu.) Ka> Prema tome, ako posiljka nije izuzetno vredna, ne isplati se. :( Pa posiljka je HDD :)) Ali ce dobro upakujemo i ipak poverimo nasem voljenom ptt-u :)) :( Hvala na informaciji anyway :)
oko.sveta.100 nmaricic,
Da li je neko zainteresovan za razgovor o letovanju u Grckoj? Interesovalo bi me da saznam nesto o Haniotiju i Neos Marmarasu. Nesa EMail: NMaricic
oko.sveta.101 vlafam,
>VF> Interesovalo bi me da saznam nesto o Haniotiju i Neos Marmarasu. Prošle godine u prvoj polovini septembra letovao sam dve nedelje u Haniotiu. Mesto malo, čisto sa puno zelenila, plaža prekrasna i uređena. Vreme idealno za doba godine (samo jedan dan se nisam kupao i to zbog vetra). Sve zavisi šta očekuješ od odmora. Za mladi brašni par sa decom i starije, izmišljeno mesto za odmor. Za mlađe željne noćnog provoda može da bude i malo dosadno. Ukoliko te nešto konkretno interesuje pitaj.
oko.sveta.102 acag,
> za doba godine (samo jedan dan se nisam kupao i to zbog vetra). Sve zavisi > šta očekuješ od odmora. Za mladi brašni par sa decom i starije, izmišljeno > mesto za odmor. Za mlađe željne noćnog provoda može da bude i malo dosadno. Khm, ne bi' da kvarim dojam, al' ja sam u to doba pobegao iz Haniotia u Pefkohori zbog toga što mi se učinilo da je mesto prepuno diskoteka, restorana, taverni, kafića... i mladih, željnih provoda :)) Inače, jako lepo mesto... ali za momačko letovanje 8> A Pefkohori sam doživeo kao mesto za odmor... plaže nisu ništa specijalno, ali ako se krene na jug 5-10 km ima predivnih pustih peščanih plaža... možda bacim i koju sliku, ako uspem da iskeniram... Ah da, i ja dođem neki "mlađi bračni par", doduše bez dece...
oko.sveta.103 geronimo,
×× Da li je neko zainteresovan za razgovor o letovanju u Grckoj? ×× Interesovalo bi me da saznam nesto o Haniotiju i Neos Marmarasu. U Neos Marmarosu sam bio...Zavisi shta te zanima ali otprilike ovako zvuci: 1."grad" ti se nalazi na par malih brdashca a plaza je odma pored njih duz puta. 2.plaza je solidna(pritom peshcana :))) ) 3.bice ti mnogo smorno ako ne idesh sa ekipom ili ribom 4.grad ko grad je prvo zanimljiv a onda posle 2 dana znash svaki kutak 5.nocni zivot relativno dobar(u zavisnosti od sezone),postoje 2-3 disko teke koje su dosta lepe a i ogromne. 6.sve u svemu nishta posebno 7.treba ti dosta love da bi se lepo proveo 8.mislim da je mnogo bolji izbor pefkohori jer nije tolko smoran i cuo sam da je non-stop neka frka(panika) u pozitivnom smislu 9.neos vrvi od nashih ljudi.
oko.sveta.104 geronimo,
×× A Pefkohori sam doziveo kao mesto za odmor... plaze nisu nista ×× specijalno, ali ako se krene na jug 5-10 km ima predivnih pustih ×× pescanih plaza... mozda bacim i koju sliku, ako uspem da ×× iskeniram... Obavezno baci slike...
oko.sveta.105 n.ceh,
Ac> A Pefkohori sam doživeo kao mesto za odmor... plaže nisu ništa Ac> specijalno, ali ako se krene na jug 5-10 km ima predivnih pustih E, sad se setih. Da li je iko od vas bio na Lastovu? Ostrvce u jadranu, u Hrvatskoj, malo dalje od Korčule. Veoma lepo mesto za odmor. Mirno, neiskvareno turizmom, ima mnoštvo skrovitih uvalica O:), čak i par peščanih ostrvaca uadljenih 30ak minuta čamcem. Pravi mali raj. Jako je korisno imati svoj čamac, makar gumenjak. Mislim da na celom ostrvu ima oko 10km asfaltiranog puta, a onih drugih još manje (malo kroz šumice...) Imam knjižicu, pa ako nekog interesuje, da nastavim sa putopisom... Čeh
oko.sveta.106 dr.grba,
>> Imam knjižicu, pa ako nekog interesuje, da nastavim sa putopisom... Baš bi bilo lepo da se ovde malo oživi rasprava: šibaj!
oko.sveta.107 livan,
->> VF> Interesovalo bi me da saznam nesto o Haniotiju i Neos Marmarasu. -> Prosle godine u prvoj polovini septembra letovao sam dve nedelje u -> Haniotiu. Mesto malo, cisto sa puno zelenila, plaza prekrasna i uredena. -> Vreme idealno za doba godine (samo jedan dan se nisam kupao i to zbog -> vetra). U isto vreme sam bio u Kalitei - petnaestak kilometara ispred Haniotia. Jedan dan rešimo da obiđemo Hanioti i tamo nas ubije vetar. Sad vidim da smo baš bili baksuzi. Inače, Hanioti je prelep i stvarno vredi otići tamo, ali ipak bih preporučio Kaliteu. Evo par razloga: 1. Po izgledu (plaže, apartmani, zelenilo...) su vrlo slični. 2. Kalitea je jeftinija. 3. Ne videh tuševe u Haniotiu na delu plaže gde smo bili. 4. U Haniotiu je bilo daleko više Jugovića. E, sad, stvar ukusa - ko šta više voli. Kalitea je mesto baš za odmor - mirno i tiho. Bilo je nas četvoro, dva para (bez dece, bez burmi) i lepo smo se odmorili. Za mene je odmor da se isključim iz svega, da ne slušam dosadne ljude na plaži oko sebe i da ne mislim ni o čemu. U Haniotiu smo taj dan ručali u restoranu koji se zvao "Kod Joce Požarevca" ili tako nekako a "Joca Požarevac" je od srpskog znao samo "hvali" i "izvolte" ali im je obrnuo smisao pa ih pogrešno upotrebljavao. Bilo je još par detalja kao što su natpisi "Izdajem sobe za Srbe" i slično što je atmosveru činilo domaćom, a to je ono od čega smo pobegli na odmor. Svega toga nema u Kalitei i stvarno imate utisak da ste u inostranstvu. Ako je nekom Hanioti suviše miran, onda neka ne ide u Kaliteu - tamo je još mirnije. Mogao bih da pošaljem par fotografija iz Kalitee i Haniotia ali imam na raspolaganju samo crno-beli skener pa ne znam da li se isplati.
oko.sveta.108 nmaricic,
Letovali smo prosle i pretprosle godine u Grckoj, u Nei Poriju i Metamorfosiju(na Halkidikiju). Posto imamo devojcicu od pet godina, imamo i odredjena ogranicenja sto se tice samog letovanja. Voleo bih da znam kakva je plaza, i kako izgleda nocni zivot, ne u smislu ludovanja, vec onako, da kazem umereno.
oko.sveta.109 nmaricic,
Cuo sam za Hanioti da je sjajno mesto sa super plazama itd. , ali kako izgleda kad ne odes na plazu? U Metamorfosiju, gde smo bili prosle godine, postoje bukvalno dve ulice i nekoliko picerija i taverni. Vec posle tri dana ti je sve poznato. Resili smo da ove godine idemo medju ljude, iako smo sa detetom.
oko.sveta.110 nmaricic,
A kako bi izgledalo sa zenom i detetom?
oko.sveta.111 snemcev,
>> 5.nocni zivot relativno dobar(u zavisnosti od sezone),postoje 2-3 >> disko teke koje su dosta lepe a i ogromne. E sad će mi "narastiti pipa" :) ako ne budem pitao. Pošlog leta sam bio u mestu zvanom Leptokaria (30 km od Katerine) i tamo je ulaz u diskoteku bio 1,500 drahmi (10 DEM). Jel' tako u celoj Grčkoj ili je to samo još jedna od pogodnosti vremena zvanog "špic sezone"?
oko.sveta.112 dr.grba,
>> Cuo sam za Hanioti da je sjajno mesto sa super plazama itd. , ali kako >> izgleda kad ne odes na plazu? U Metamorfosiju, gde smo bili prosle >> godine, postoje bukvalno dve ulice i nekoliko picerija i taverni. >> Vec posle tri dana ti je sve poznato. Resili smo da ove godine idemo >> medju ljude, iako smo sa detetom. Sve zavisi šta čovek želi. Za mene je godišnji odmor sasvim dovoljan kada nema telefona i računara. Bejah sa porodicom prošle godine u Njivicama, a tamo ima jedna ulica, a ne dve (:. Provodio sam vreme brčkajući se, pijući pivo na terasi i čitajući Hitchhikers' Guide to the Galaxy (: Ako sam se jednom u životu odmorio, bilo je to tada. A najlepše od svega, shvatio sam kasnije, poslednjih par dana sam ponovo doživeo davno zaboravljeni osećaj *da mi je dosadno*. Brate, koja privilegija. (:
oko.sveta.113 ranx,
> Sve zavisi šta čovek želi. Za mene je godišnji odmor sasvim dovoljan > kada nema telefona i računara. Bejah sa porodicom prošle godine u Mogao bih se složiti sa dr.grbom - prošle godine smo Vesna i ja bili u Tivtu - u principu vrlo dosadan grad, što je jedna od najvažnijih činjenica koje omogućavaju dobar odmor. Nismo izlazili nigde, išli smo svako jutro u devet na plažu i odmorili se kao nikad u životu. BTW, Tivat je sranje zbog toga što nema vode, tako da ćemo ove godine negde drugo...
oko.sveta.114 orlic,
Nm> Cuo sam za Hanioti da je sjajno mesto sa super plazama itd. , ali Nm> kako izgleda kad ne odes na plazu? U Metamorfosiju, gde smo bili prosle Nm> godine, postoje bukvalno dve ulice i nekoliko picerija i taverni. Nm> Vec posle tri dana ti je sve poznato. Resili smo da ove godine idemo Nm> medju ljude, iako smo sa detetom. :)) I vi zaglavili tamo? Da, samo mesto je prilicno dosadno, ali ako volis da se setas (vozis :) od njega nisu daleko vecina 'poznatih' mesta na halkidikiju. A sto se tice kupanja, nadam se da se niste kupali tamo... ;) Na 12km juzno ima jedna fenomenalna plaza sa finim peskom, azurno plavom vodom, itd, itd...
oko.sveta.115 acag,
> brčkajući se, pijući pivo na terasi ..... zelene maslinke odležale u ulju, rashlađenu Recinu, table ušećerenog susama, ovčije kiselo mleko, kadaif... a sve to pravilno raspoređeno... dok se pogled gubi u talasima koji u sporom ritmu kažu: šljus..... šljus..... šljus..... šljus..... a žena viče iz kujne "evo gotova kaaficaaaa..." :))) ps. wrong conf....
oko.sveta.116 sav.gacic,
> Sve zavisi šta čovek želi. Za mene je godišnji odmor sasvim dovoljan > kada nema telefona i računara. Bejah sa porodicom prošle godine u > Njivicama, a tamo ima jedna ulica, a ne dve (:. Provodio sam vreme > A najlepše od svega, shvatio sam kasnije, poslednjih par dana sam > ponovo doživeo davno zaboravljeni osećaj *da mi je dosadno*. Brate, > koja privilegija. (: Čime dolazimo do hermetičke definicije odmora: Odmor je pomena aktivnosti.
oko.sveta.117 dr.grba,
>> zelene maslinke odležale u ulju, rashlađenu Recinu, >> table ušećerenog susama, ovčije kiselo mleko, kadaif... Aiiiii... (: >> ps. wrong conf.... Ako, ako, godišnji odmor se uvažava i oko.sveta i hedonist'ćki (:
oko.sveta.118 acag,
> nikad u životu. BTW, Tivat je sranje zbog toga što nema vode, tako da ćemo Nije mesto za odmor ako je aerodrom u blizini. Tu su su onda svi Piš.&.Pager.&.Pajero... (urbana palanka). A i Tivat mi malo liči na Novi Beograd (da mi oproste sugrađani:) Ja bi, recimo tipovao na Kotor. Bio sam tamo jedno prepodne ali mi se učinilo da ima atmosferu Dubrovnika (i bolju)... i ruševine od zemljotresa:))
oko.sveta.119 ranx,
> Ja bi, recimo tipovao na Kotor. Bio sam tamo jedno prepodne ali mi se Pa lep je Kotor, al je more tamo mnooogo prljavo. Perast je nekako najbolji grad za PRAVI odmor u celoj Boki, ali ne znam kako bih tamo našao smeštaj...
oko.sveta.120 supers,
>> Ja bi, recimo tipovao na Kotor. Bio sam tamo jedno prepodne ali mi >> se učinilo da ima atmosferu Dubrovnika (i bolju)... i ruševine od >> zemljotresa:)) Kad bi samo popravili taj stari grad u Kotoru... Budva je ponovo dignuta iz temelja, a Kotor može da bude još lepši. A da ne govorimo koliko fantastičnih vila bez krova ima od Kotora prema Dobroti...
oko.sveta.121 acag,
> Kad bi samo popravili taj stari grad u Kotoru... Budva je ponovo Naš hendikep je da smo ostali bez mesta kao što su Lastovo, Brač, Lošinj... Samo da mirišeš more i da slušaš tišinu... Jedino me je Kotor malo asocirao na njih (iako uopšte ne liče), ali je (bar kad sam ga ja posetio) tamo bilo tiho i prijatno. Fina mešavina Dubrovnika i Sutivana... :)
oko.sveta.122 djcorto,
> Odmor je pomena aktivnosti. Kolega, amandman: Odmor je odsustvo aktivnosti.
oko.sveta.123 djcorto,
> Nas hendikep je da smo ostali bez mesta kao sto su Lastovo, > Brac, Losinj... Samo da mirises more i da slusas tisinu... Jes ... sad za to moramo na Tasos ... ali, samo Makryammos :(
oko.sveta.124 ranx,
> Odmor je odsustvo aktivnosti. Pre bih se složio sa Gačićem. Nekome ko ništa ne radi svakako odgovara "aktivan" odmor.
oko.sveta.125 vdjole,
>> Brac, Losinj... Samo da mirises more i da slusas tisinu... > > Jes ... sad za to moramo na Tasos ... ali, samo Makryammos :( Da li bi hteo malo opširnije da prokomentarišeš poslednji red. Tražim mesto sa atributima iz prvog reda.
oko.sveta.126 dr.grba,
>> Kolega, amandman: >> >> Odmor je odsustvo aktivnosti. Amandman na amandman, kao specijalni slučaj: Odmor je odsustvo aktivnosti, računara i telefona. Odmor je prisustvo sunca, piva i dosade (: Odmor je... Zbilja, šta je to odmor? Sećam se nešto maglovito da sam prošle godine proveo par dana ništa ne radeći, ali više nisam siguran da li mi se to stvarno desilo ili sam samo sanjao...
oko.sveta.127 djcorto,
> > Da li bi hteo malo opsirnije da prokomentarises poslednji red. > Trazim mesto sa atributima iz prvog reda. Opsirno prokomentarisano prilikom povratka sa istog, septembar 1994. ova ista tema. Sa slikama :)
oko.sveta.128 djcorto,
> prosle godine proveo par dana nista ne radeci, ali vise nisam > siguran da li mi se to stvarno desilo ili sam samo sanjao... Prosle? PROSLE? Grbo, za kaznu sledeca tri dana ne spavas... Kakav je bre to nacin, ti si se i ODMORIO PROSLE GODINE !?!?!?
oko.sveta.129 geronimo,
Jel zna neko ..ako je letovao u Tunisu da li je bolji Hamamet ili Sus?
oko.sveta.130 kate,
> Jel zna neko ..ako je letovao u Tunisu da li je bolji Hamamet ili > Sus? Glas za Hamamet. Doduse bila sam tamo zimi ali je grad fantastican. Deluje prilicno 'evropski', u jednom jako lepom zalivu, sa tvrdjavom na najisturenijem delu obale, veelikom plazom, cist, sredjen... Od svih gradova koje sam obisla Hamamet je najudobniji za odmor, posebno leti. Opet, ako hoces autentican dozivljaj Afrike - to nije to. Susa se gotovo i ne secam, osim par spomenika... Jos par utisaka: El Kantaui - sve je novo, bljestavo i ekskluzivno, pretpostavljam da je uvece haos, ali nekako nema sharma. Druga krajnost su usamljeni hoteli pored Nabela (a pretpostavljam da ih ima svuda), na 5-6 km od grada, opremljeni svim i svacim, sa obaveznim bazenima i sportskim terenima, sopstvenim plazama i parkovima, ali si tu osudjen stalno na iste ljude.
oko.sveta.131 morkin,
> Jel zna neko ..ako je letovao u Tunisu da li je bolji Hamamet ili > Sus? Ja sam bio u Hammametu (dva m) i mogu da ti kažem da sve zavisi od onog što očekuješ. Ja sam bio tamo prvenstveno zbog izležavanja na suncu, plivanja i spavanja. Opšti utisak je da je Tunis mesto za odmor, a ne za zabavu. Ako ti je do zabave, bolje obiđi Hammamet. Nisam video neka fina mesta za večernje izlaske. Za deset dana tamo sam uspeo da potrošim samo 100 USD na vanpasionske troškove (tu ne računam šoping). Tako, ne štedi na hotelu jer su tu velike razlike. Od sveg srca preporučujem "Hammamet Garden" ili "Byblos". Ako te interesuje, u ovoj temi sam okačio tekst o Tunisu, pa možeš da ga skineš.
oko.sveta.132 geronimo,
-^- Ako te interesuje, u ovoj temi sam okacio tekst o Tunisu, pa mozes -^- da ga skines. Gde? Reci mi molim te br. poruke
oko.sveta.133 spantic,
Hamamet nema sumnje. To je najveći turistički centar Tunisa. Mada bih ti ja preporučio Bizertu. To je predivan grad nedirnut masovnim turizmom. Keč je u tome što nema još uvek aranžmana za tamo.
oko.sveta.134 sjocic,
Screen saver u obliku kolekcije pejzaža karakterističnih za određene delove sveta. Berlitz for Windows/Windows95. Ver 1.2. berlitz.zip
oko.sveta.135 zdravkovici,
Da li studenti mogu dobiti turisticku vizu za posetu S.A.D-u na osnovu garantnog pisma? Naime ja sam apsolvent Vise elektrotehnicke skole i imam poziv da posetim rodjaku u Americi. Ne znam da li uopste imam sanse da dobijem turisticku vizu, a nemam ni koga da pitam. Ako neko zna odgovor bio bih mu zahvalan da ga ovde napise. Hvala
oko.sveta.136 savicd,
Ljudi, sta mislite o Krfu. Tamo treba otici, pod obavezno. Narocito u drugoj polovini Maja. Tada su tamo velike svecanosti. 1. OHI day - Dan ne. Dan kada su Krfljani rekli englezima "Ma bezite bre" 2. Godisnjica iskrcavanja srpske slavne vojske na Krf. Ucinite to sebi barem jednom u zivotu. Po mogucnosti povedite i jos neke clanove porodice. To je vreme kada se sa ponosom izgovara ime Srbije i mesto gde je biti srbin znaci biti bog. (Licno sam se uverio) Na Krfu ste "GOST" a Halkidikiju, Paraliji ili Neos...ima ste samo "turisti". Malo vise kosta ali se nikad ne zaboravlja. Recimo: Korfu, Dassia, Ipsos, Paleokastrisa, Levkimi, ... ETC Ostrvo Vido, Plava grobnica, Srpska kuca ... ETC. Za vise informacija slobodno se javite. Haristo!!!
oko.sveta.137 hciki,
Da li moze neka dobra dusa da - do ponedeljka 09.06.(14h) - napise nesto vise o Sus-u , Tunis .
oko.sveta.138 kovac.alx,
Bila bih vrlo zahvalna ako bi necijom ljubaznoscu dobila informaciju kako otici i letovati na Vlasinskom jezeru u Crnoj travi. Nuzne info. su put i boravak u ondasnjem hotelu (ako isti postoji), uslovi placanja i stagod je moguce vise. Unapred zahvalna! :) :) :)
oko.sveta.139 pifat,
Ima li neko pozitivnih/negativnih iskustava sa agencijama koje se bave tzv. kongresnim turizmom, odnosno organizovanjem poseta izložbama u inostranstvu ? Sva mišljenja i iskustva su dobrodošli.
oko.sveta.140 simce,
Interesuje me koji je pozivni za Toronto. I zna li neko koliko koshta karta za Kanadu?
oko.sveta.141 madamov,
> Interesuje me koji je pozivni za Toronto. 416 za grad Toronto i bližu okolinu. Mesta poput Bremptona i Misisage imaju pozivni 905, a verovatno slična mesta sa druge strane grada imaju svoj poseban pozivni broj. Reč je o mestima koja spadaju pod grad Toronto i nekada su imala isti pozivni broj kao i on, dakle, 416.
oko.sveta.142 morkin,
> I zna li neko koliko koshta karta za Kanadu? Ako je verovati oglasima, vidi kod Aeroflota (između Doma VJ i Doma omladine). Kažu da je karta za BILO KOJU destinaciju u svetu sa polaskom iz Beograda 440USD. Jeste da ćeš morati preko Moskve, ali ako hoćeš jeftino... Jeftine karte ima i KLM, jer je u nekom dilu sa JAT-om. Vidi kod KLM-a, predstavništvo se nalazi kod Kalemegdana, iznad francuske ambasade.
oko.sveta.143 ognjen,
)-> Interesuje me koji je pozivni za Toronto. 99 1 416 99 - izlaz iz juge, 1 - kanada, 416 - toronto.
oko.sveta.144 livan,
-> Ima li neko pozitivnih/negativnih iskustava sa agencijama koje se -> bave tzv. kongresnim turizmom, odnosno organizovanjem poseta -> izložbama u inostranstvu ? Sva mišljenja i iskustva su dobrodošli. Sinoć sam stigao iz Venecije. Bili smo na Venecijanskom Bienalu preko agencije Evropa Turs iz Novog Sada. Iako je ovaj put prošao dosta loše po pitanju organizacije (za sve je, čini mi se, bio kriv Fudex iz Beograda jer su bili njihovi autobusi, a u tome je bio ključ svih problema) mogao bih da preporučim ovu agenciiju za slične stvari jer sam i pre dve godine putovao sa njima na Bienale i tad je sve prošlo perfektono. Takođe, znam ljude, meni bliske, koji već desetak godina putuju sa Evropa Tursom na slične manifestacije po Evropi i oni kažu da je ovo putovanje jedino na kome je bilo problema. Znači, ako želite da posetite neke izložbe van zemlje raspitajte se kod Evropa Turs - Novi Sad, telefon 021/612-312, oni su se specijalizovali za te stvari. Samo da se ogradim. Neko ko je sad prvi put putovao sa ovom agencijom verovatno bi je preporučio samo onima koje mrzi, ali ja govorim uopšteno na osnovu svog i tuđeg višegodišnjeg iskustva. Jednom sam putovao sa Kompasom iz Novog Sada (i nikad više) u Budimpeštu na Hungaroring. Doduše, to je bilo 1990. pa se od tad moglo što šta promeniti, ali osoblje im je bilo vrlo neljubazno.
oko.sveta.145 chill,
Ubijen Djani Versaći.
oko.sveta.146 gmatic,
==> Ubijen Djani Versaci. Ako. Opet.
oko.sveta.147 dvesic,
Elem, razmisljam kako da provedem odmor :) Ono sto bih najradije uradio je da procunjam za 7 ili 10 dana po prijateljskim zemljama. Ono sto me privlaci je Spanija, tacnije Barselona. Imate li ideju kako bih to mogao sto jeftinije da izvedem ?
oko.sveta.148 swix,
E ajde neko nek napise sto zna o Paralia-i (onaj fush kod Katarine naravno :) Kakve su plaze, nocni zivt, velicina grad(ic)a itd. Hvala!
oko.sveta.149 smilja,
Ako mislis da ides u Parajliju bolje nemoj,tamo je grozota. Vec je dovoljno grozomorno koliko ima samo Srba tamo 1 Idi bolje negde na neko ostrvo.. Rodos..Skiatos Santorini..tamo je dobar nocni zivot. Inace kurs drahme prema marci je ocajan,prema tome ponesi dolare.. Lepo se provedi ako ne odustanes od reda pred ambasadom nam prijateljske zemlje
oko.sveta.150 zeljkoj,
> Inace kurs drahme prema marci je ocajan,prema tome ponesi > dolare.. Britanske funte najbolje. Kad se izračuna, ispada da funtu cene negde 3,5 DEM!
oko.sveta.151 madamov,
> Inace kurs drahme prema marci je ocajan,prema tome ponesi dolare.. Misliš da je kurs marke prema dolaru očajan, a ne drahme prema marci? Da li hoće da zamene (u drahme, naravno, ali može i opet u dolare) stare novčanice od 100 baka? Naime, meni prošlog decembra na aerodromu u Amsterdamu nisu hteli da prime staru novačnicu od 100 dolara u duty free prodavnicama.
oko.sveta.152 swix,
|-> Ako mislis da ides u Parajliju bolje nemoj,tamo je grozota. Ne pitaj zasto.... nije to moja zelja bila :( |-> Idi bolje negde na neko ostrvo.. Vidi ono gore.... |-> Lepo se provedi ako ne odustanes od reda pred ambasadom nam Hvala. I btw. postoje agencije koje izdaju vize. Recimo mi (ja i jos 7-moro) smo uzeli "grupnu" i ona kosta 150 Din. po osobi. Jeste malo skuplje ali licno mislim da se isplati dati 25 dinara za nekoliko sati provedenih pred ambasadom. Imaju i pojedinacne ali one kostaju 200
oko.sveta.153 smilja,
Grupna viza kosta 125.dinara.. Lopovi jedni !
oko.sveta.154 jjerry,
Meni se Paralija licno svidja..Iako ima mnogo Srba (pogotovu iz Jagodine :malo,malo pa Jagodinska registracija).Ja sam bio u nekom hotelu Safiros,i nije los..voda je plitka :( (ako ste bili nekad u Plavim Horizontima isto je i tamo) ali je gradic fin,ima kol'ko oces radnjica,raznih fliperana itd. Onako,mesto nije lose ,ali je ipak to selo..idi na Halkidiki ! Poz.
oko.sveta.155 vekac,
>... idi na Halkidiki! Ako mozes da biras i imas malo avanturistickog duha nemoj letovati na severu Grcke. Mnogo je tamo nasih i mnogo svega svojstvenog nama a ako si zamislio/la Grcku u stilu: bela kuca - plavi prozori to ces videti samo na razglednicama pa posalji i sebi jednu u slucaju da zelis da se potsetis gde si mogao ga odes a nisi... Topla preporuka: izaberi dobru agenciju samo za prevoz do Atine i nazad a o ostalom odlucuj na licu mesta. Prikacena pricica sa Naxosa. <EOF> put2
oko.sveta.156 mnikolic,
> Prikacena pricica sa Naxosa. Ja mogu samo da preporučim svim ljubiteljima putovanja da ih ne mrzi da skinu i pročitaju ovu lepu i autentičnu priču. m.
oko.sveta.157 morkin,
> Ako mozes da biras i imas malo avanturistickog duha nemoj letovati > na severu Grcke. Mnogo je tamo nasih i mnogo svega svojstvenog nama a ako > si zamislio/la Grcku u stilu: bela kuca - plavi prozori to ces videti > samo na razglednicama pa posalji i sebi jednu u slucaju da zelis da se > potsetis gde si mogao ga odes a nisi... > Topla preporuka: izaberi dobru agenciju samo za prevoz do Atine i > nazad a o ostalom odlucuj na licu mesta. Potpisujem! Sticajem okolnosti nekoliko godina sam živeo u Atini. Okolna ostrva - Hidra, Egina, Poros su prelepa. Moj san je bio da sa rancem na leđima idem od ostrva do ostrva i ostajem na njima koliko mi se svidi. Na ostrvima je, u principu, jeftinije nego na kopnu (mislim na samoposluge i ostale objekte paradajz turizma) zbog politike grčke vlade da stimuliše ostanak ljudi na ostrvima. Bele kuće, plavi prozori, a neizvikana ostrva kao što su Skjatos, Krf, Santorini, Mikonos, Rodos, Ios. Kad dođete u Atinu, pogledajte kartu i izaberite neko malo ostrvo za koje niste čuli. Idite tamo, nećete se prevariti. Moja preporuka je ostrvo Hidra, 2h vožnje brodom od Pireja. Ranac na leđa i put pod noge!!!
oko.sveta.158 nenad,
Da li je neko skoro bio u sopstvenoj režiji u Grčkoj? Zanimaju me dve stvari, prva i druga. Prva: koliko košta prevoz automobila brodom u odnosu na cenu obične karte. Druga: kako se kreću cene noćenja u zavisnosti od lokacije (sever, jug, ostrva..)? Hvala unapred na informacijama. :)
oko.sveta.159 mmarkovic,
> Zanimaju me dve stvari, prva i druga. Reći ću vam samo jedno, a to su dve stvari, Prvo: ... Drugo: ... Treće: ... :)
oko.sveta.160 hogistey,
Sibiu (Transilvanija, Rumunija) je mesto u kome ću se naći septembra meseca. Zna li neko nešto o ovom gradu/regionu?
oko.sveta.161 sav.gacic,
>> Zanimaju me dve stvari, prva i druga. > Reći ću vam samo jedno, a to su dve stvari, > Prvo: ... > Drugo: ... > Treće: ... > :) Izvinjavam se, ali jače je od mene :) Politički govor: Narode moj, rećiću vam samo jedno... ... a to su dve stvari: red, rad i disciplina :) Situacija II: Šalabajzer 1: Brate, ovaj, zdravo! Šalabajzer 2: Ovaj, mis'im, zdravo! Šalabajzer 1: Š'a radiš ovih dana? Šalabajzer 2: Pevam u kvartetu. Šalabajzer 1: U kvartetu? A kol'ko vas ima? Šalabajzer 2: Trojica. Šalabajzer 1: A koja trojica? Šalabajzer 2: Ja i moj brat. Šalabajzer 1: Imaš brata? Šalabajzer 2: Ne, a š'o pitaš? :))
oko.sveta.162 bcvetkovic,
Zaista nemam pojma gde da ostavim ovu poruku, pa na kraju resih da je ostavim ovde. Moj problem, odnosno problem jednog mog drugara je u sledecem: Potrebno je da napise esej na engleskom jeziku od jedno 10-ak strana. Esej mora da bude vezan za Englesku (moze o nekom gradu, dogadjaju kao i o nekoj poznatoj istorijskoj licnosti). Ako neko ima nesto tako u nekoj kompjuterskoj enciklopediji bilo bi super da mi posalje. Sto pre to bolje, naravno. Pozdrav Bosko.
oko.sveta.163 smilja,
Evo jednog putopisa ; mislim da sam obecala dr. Grbi kao prilog za konferenciju, tema: oko sveta...... KUBA Kuba je poslednji Raj na zemlji.....Dakle, kao sto vam je poznato; postovana publiko ; veliki prosvetiteljski obrat dogodio se u Raju. Nisu ljudi krivi sto su kusali sa drveta spoznaje vec Bog koji nije racunao na ljudsku radoznalost. Pa su eto Adam i Eva zgresili.... (inace price o ovom dogadjaju su razlicite)....Ali ako zamislimo kako je to moglo da izgleda u Raju...mislim da je Kuba ...poslednje utociste....Znam, kazacete...Kastro...komunizam...crvene tackice.. ali o tome cemo drugi put.... Pa da se vratimo na Kubu, ali ne onu iz mafijaskih filmova ili prica o salsi vec onoj pravoj gde u noci odzvanja KONGA ! Kad se jednom cuje KONGA izmedju ponoci i zore ; covek dokuci da ta muzika dolazi od nekud iz stomaka ; u usima odzvanja poziv africkih demona iz tame; beli covek zakljuci da ne zivi vec da samo postoji.... Havana i Santjago su dva najveca grada; njihove oronule fasade podsecaju na nekadasnji zivot kolonijalnih gradova; fenomenologija kolonijalnog zivota koji se odvijao nekoliko vekova na Karibima ; okolni zalivi jos uvek skrivaju u koralnim sprudovima tajne potonulih ladja ali i skriveno blago karipskih skoljki ! I tamo su se nekad ljudi delili na bele (kreole) i crne...Uglavnom je crnacko stanovnistvo koncentrisano u regiji grada Santjago de Kuba... A i glavnina plantaza kafe, secerne trske, duvana, je u ovoj oblasti... A i dragi nam Fidel Kastro poreklom je iz ovog grada :" Kuna de revolucion" kolevke revolucije... Ali, u davna kolonijalna vremena, posle Bogote, Havana je imala jednu od najvecih pijaca robova....u Latinskoj Americi. Ti africki robovi, poneli su sa sobom osim svojih predanja i Vudu, Santeriju ; moc crne rase koja moze da opstane, da prezivi i da savlada dekadenciju bele rase. Mulati i crnci jos - uvek danas zive u sirotinjski cetvrtima gradova; nas novopridosle upozorili su da ne zalazimo nocom u te delove grada - narocito u toku karnevala. Belci su sobom doveli i jezuite; oni su se postarali da pokrste robove ali su se trudili da africke Bogove prilagode katolickim svecima. Nekad; pre Kastra i njegove revolucije , kad su sve crkve zatvorene ;po ukidanju ropstva crnci i mulati su hrlili u crkve da bi odali pocast svom tamnoputom Hristu i svojim svecima koji su imali pocasno mesto na oltaru Katedrale u Santjagu a potom u nedeljna poslepodneva odlaze na plaze...Da bi tamo do besvesti, opijeni zloduhom svojih orgijastickih kultova vodili neobuzdano ljubav sve do zore u gustom od vlage natecenom vazduhu. Naizgled novi pocetak nedelje, rasprsio bi sav taj svet po ulicama, ali sve je to uticalo na radjanje novog nacina zivota... Dok su se bele zene, povlacile u hladovinu svojih kolonijalnih kuca; njihove ljubavi su bile katolicke, opterecene grehom praotaca; ognjista tih dama nikad nisu bila uzarena jer su bile zastrasene kletvom oca - ispovednika! Kuce, senovite, zavijene u raskosni brsljan ,krcate neobaroknim namestajem; odisale su na usedelicku usamljenost, na prasinu, lavandu, neispunjena velika iscekivanja bez obzira na gomilu dece koja su okruzivala gospodarice tih domova. Ali demoni sa drugog kraja grada sa one strane meseca, polako ali sigurno poceli su da zalaze i u njihove domove; jer muzevi tih smernih dama pocese da odlaze crnkinjama. Angeal heart. Imaginarna izvesnost postala je fizicka prisutnost ! Izmesale su se tri svete tecnosti ljudske vrste: krv, sperma i mleko! Bele dame su i dalje zadrzale svoju urodjenu oholost ali bunilo je pocelo da raste tokom sledecih decenija. To bunilo je donelo novu energiju koja je srusila trosnu katolicku pricu o grehu; u predvecerje kad bi vrucina popustila muskarci i zene krenuse da se raspojasano predaju ljubavi; tako to biva danas....Nova ljubav, novi zivot - kazu Kubanci! To je vrelo zivota, bunilo koje u njima podstice zelju, nezajazljivu potrebu.....Kubanci, cudnovati spoj energije i odvratne lepljive lenjosti..... Inace da se vratimo skoljkama! Ispod planine SIERRA MAESTRA koja se sa svojih 2200. metara nadmorske visine, strmo spusta u more, zivi jedno pleme ;indijanskog porekla pomesano sa crnom rasom; u zalivu Chiviriko...U ovom zalivu usred Kariba; koji je jos jedan dokaz koliko je priroda uzvisena - kao bozanski oblik forme; stene se obrusavaju u more. Muskarci iz zaliva Chivirika se takmice u ronjenju da da bi dosegli skoljke ; veoma duboko rone a jedina oprema im je noz oko struka; poneka skoljka ima u sebi biser! ! Ostale; skoljke; uglavnom, su intresantnog oblika i boja koje prepustaju stranim turistima u naturalnoj razmeni; skoljke sa biserom nisu na prodaju !! Jer njihove dragane zanimaju biseri; ali ne zarad kicenja ; vec su oni deo ljubavne igre ovih mladih musko - zenskih demona. Posto se zakolje petao u sumrak i oda postovanje africkim bogovima; potom se popije rakija od kanje (secerna trska) i zapali jedna vrsta trave (mozda meskalito); pocinje ritual u cast besmrtnosti ! ! BISER je dar prirode; neka vrsta ulaznice; i daje pravo onom koji ga je otkrio da ucestvuje u ritualu. Biser sluzi tome da se put u beskonacnost otvori, podsticuci uzivanje u zaboravu sta je spolja a sta je iznutra ! ! Ljudsko bice je onda i andjeo i demon i bezgresan je pred licem Bogova kojima odaje pocast nastavljajuci zivot; ti sretnici nisu vise samo ljudi koji se secaju nebesa; u tom ritualu covek vise nije svrgnuiti Bog vec je obogacen spoznajom beskonacnosti !! Nema tog straha ili zakona koji ce spreciti muskarca iz zaliva Chiviriko da ponovo zaroni i potrazi biser da bi se dao u potragu za novim sjedinjavanjem; iskusniji ronioci kazu da je procenat verovatnoce da se pronadje biser 1. prema 1000..; ali, prema, onome sto sam videla, procenat verovatnoce susreta sa ajkulom je 1. prema 10. ili barakudom; no, neke stvari nemaju cene. U tim njihovim paganskim ritualima; koje je katolicka crkva htela da iskoreni - pa joj nije poslo za rukom; nema POROKA ili GREHA to je naprosto EROS, strast kojoj sve pripada; ona noc pretvara u orgijasticki zanos u poklonjenju culima. A biser ima svoju putanju u tim igrama; dok,nama belcima ostaje da samo mastamo o tajanstvenim putevima njegovim ! ? Ovaj putopis je deo mojih uspomena iz godina provedenih na Kubi; ne predstavlja deo nekog mita on je naprosto deo njihove stvarnosti; jer ono sto se poslednjih godina moze cuti o Kubi je samo ruznija strana svakodnevnice...A Kubanci su narod koji zbilja zna da uziva i u poslednjoj stvari koju ima; zaista ih je lepo gledati nedeljom na plazi; a more ! ! Pozdrav Smilja :) P.S. Bice jos, ako vas intresuje !
oko.sveta.164 dr.grba,
>> P.S. Bice jos, ako vas intresuje ! Ako nas interesuje... Ako nas interesuje?! Naravno, pobogu!
oko.sveta.165 ranx,
> gledati nedeljom na plazi; a more ! ! Bravo Smiljo, odavno ne pročitah nešto ovako zanimljivo!
oko.sveta.166 smilja,
Ovog puta Smilja, konačno putuje na Zapad...! :) Drama oko vize, Švajcarske, bila je jednaka antičkoj drami, jer imam rezidualnu grčku vizu.. Morala sam da dokazujem da ne živim u Grčkoj.. da ne radim u Grčkoj i da nisam udata za Grka.. I tako na kraju priče dobih ja vizu !!!!!!!!! E sad poenta priče je da putujem u Ženevu... Nemam foto aparat kao Bambi, imam neki što ga zovu idiot...ali trudiću se da uslikam Ženevu, Lozanu i Šamoni ako mi dozvole da udjem sa grčkim Šenegenom..u Francusku..:)!? U svakom slučaju, posle tridesetog, očekuje VAS putopis..sa sve slikama; valjda će se naći neki kavaljer da mi pomogne da to sve lepo prenesemo na SEZAM...?:)) Mislim da je i Kandidid posle svih pokušaja da promeni ovaj svet otišao u Ženevu da okopava vlastitu bašticu...:)) Ali Smilja, će se sigurno vratiti jer mora da pošalje putopis, uostalom šta bih ja bez Vas...:) Smiljana :) *****************************************************
oko.sveta.167 kum.djole,
Sećate se onog mog blesavog trodelnog putopisa iz Budve od prošle godine? Onda vam jedino fali jedna ilustracija, koja, naravno ;) nema nikakve veze s time kako pišem, već upravo s tim da moje 'oko.sveta' poslednjih nekoliko godina dopire samo jedared do Budve i nazad. Na žalost, zasad je tako. Dok ne stigne pasoš. ;) Slovenska plaža i obronci Lovćena. budva.jpg
oko.sveta.168 kum.djole,
Edmonton, Alberta (1) edmont1.jpg
oko.sveta.169 kum.djole,
Edmonton, Alberta (2) edmont2.jpg
oko.sveta.170 djcorto,
Mesto gde bejasmo na moretu ... bj.zip
oko.sveta.171 djcorto,
Prethodno se gleda RealSpace gledacem ... ajd' da okacim i njega ;) rvrt.arj
oko.sveta.172 hciki,
Hi Da li neko ima iskustva sa Durmitora zimi ...
oko.sveta.173 smilja,
ŽENEVA Kanton: 282.23O kvadratnih kilom. 36.15 kv.km. je jezero 331. 599 stanovnika Naš putopis počinje od železničke stanice "CORNAVIN"; neka vrsta granice izmedju stare i nove Ženeve; mesto gde su nekad bila glavna ulazna vrata za Ženevu; tzy. ulazna kapija. Ta kapija je označavala teritoriju Republike; razdvajanje dva puta: jedan je vodio u Dižon-Pariz na zapad; drugi je dolazio sa Istoka od Lozane i Konfederacije Švajcarske. Utvrdjenja, koja su nekad obezbedjivala Ženevu, gotovo i da ne postoje više, jer je grad srušivši ih hteo da dokaže da više nije zatvoren u odnosu na ostali svet. Preko pupa te železničke stanice je katolička crkva Notr Dam; koja je podignuta na samim granicama stare protestantske Ženeve tek sredinom prošlog veka; jer su tek tad ostrašćeni protestanti dozvolili katolicima da sazidaju svoju crkvu.. Odatle se krećemo ulicom Mon Blan prema Lemanskom jezeru; sa leve strane je hotel " del Postes" i Anglikanska crkva "Svetog trojstva". Skupa sa sledeđim crkvama; stvoren je krug unutar kojeg su okviri stare Ženeve: NOTR DAM, RUSKA CRKVA, SACRE COER (nekadašnji masonski hram) i Sinagoga. Izmedju ulica "Mole" i "Saleve" vidljiva je siliueta Mon Blana....4.800 metara i nalazi se negde oko 80.km od Ženeve.. Sad se polako približavamo desnoj strani jezera, sa leve strane je spomenik posvećen vojvodi Brunsviku; velikodušnom darodavcu umetnika i uopšte Ženeve. Iako je podigao glavni most preko Rone; Švajcarci su posle njegove smrti; u obližnjem hotelu; poslali njegovoj porodici račun do poslednjeg santima...Spomenik je napravljen u neo-gotičkom stilu- sve sama čipkica u kamenom ciborijumu... Ženeva je tako geografski postavljena da je sa jedne strane okrenuta prema Lemanskom jezeru a sa druge strane prema Roni; pa je zato ovaj grad, oduvek imao značajan geografski položaj koji je omogućavao jak ekonomski razvoj ali i buran istorijski život..( za pojmove Švajcaraca) ! Tako da su trgovci iz čitave Evrope tuda prolazili i razmenjivali robu a uz to postao je i i to veliki protestantski grad... Nastavlja se..... geneva1.zip
oko.sveta.174 smilja,
E sad da se vratimo Ženeva Dakle, most Mon Blan; koji je podignut zahvaljujući vojvodi od Brunsvika; sazidan je 1862. godine; odatle je jasno vidljiv: " Jet'eau",gejzir koji predstavlja simbol Ženeve; radi od marta do oktobra i dostiže visinu negde oko 150.m. Pušten je u rad 1891.godine , kad je proslavljena 600.godišnjica Konfederacije Švajcarske. Sa naše desne strane, u odnosu na most je spomenik, mom kolegi, Žan Žak Rusou; na jednom malom ostrvcetu... Ruso je rodjen u Ženevi 1712 godine kao sin sajdžije; medjutim nekim svojim pisanijama uvredio je gradsko veće, dakle-članove opštine, koji su upravljali gradom, pa su naredili da mu se spale sve njegove knjige; zbog sledećeg:"Kao žalostan primerak gluposti, skandala, uvreda, insinuacija, koje imaju nameru da unište Hrišćansku religiju i upravu grada...." A to su bile sledeće knjige: EMILI; DRUŠTVENI UGOVOR; PISMA IZ PLANINE. Pa su mu ipak podigli spomenik , krajem XIX veka; autor je bio ,ženevski umetnik Džems Praider....( tako to biva ) ! Inače Kanton Ženeva je veoma kasno ušao u Konfederaciju; 12,9.1814. godine.....pa je u blizini spomenika Rusou podignut i spomenik u čast ovom činu; dve nage dame su okrenute jedna prema drugoj tako da simbolizuju ujedinjenje Ženeve sa Konfederacijom Švajcarske; spomenik je izvajan 1869... Ženeva jeste bila u bliskom kontaktu sa Konfederacijom - još od XV veka - prema Ugovoru potpisanom sa predstavnicima: Frajburga, Berna, Ciriha; 1477., 1526., 1589.; medjutim faktičko ujedinjenje Ženeve sa ovim katoličkim kantonima usledilo je tek sa početka XIX veka jer je ovaj grad bio i ostao oaza Protestanata; iako frankofonski orijentisan. E sad dalje, idemo ka "VIEILE VILE" - Stari grad, koji je takodje poznat kao i Gornji grad "Haute Vile"; formiran je u prirodnom brežuljku i beše okružen zidinama sve do sredine XIX veka. Medjutim, iskopavanja su pokazala da istorija civilizovanih naselja doseže ovde i do - pre - Romanske ere..... Negde oko 880.godine p.n.e., Kelti, se stacioniraju na ovom prostoru; a zatim 122. - 121. god p.n.e. osvajaju ga Rimljani tako da ostaje pod rimskom upravom sve do zasnivanja Kraljevine Burgundije 433.god. n.e.. Grad je polako ali sigurno počeo da stiče status glavnog grada regiona; sredinom III veka, Ženeva postaje prestonica Kraljevine Burgundije 443. god..ali za kratko.. Kad predjemo: "Place du Port i Place Longemalle, dolazimo u komercijalni ili trgovački centar grada: " Rue de la Rhone" i "Rues Basses" ( Gornji grad ) . Dakle ulice koje su sad poznate kao Rues Basses su one kojima pripada Trg Bel - Air prema Cours de Rive ( Rue de la Confederation, Rue de Marsche, Rue de la Croix d'Or, Rue de la Rive ). U Romanskoj eri, ove ulice su bile poznate kao MAGNA CARRERIA RIPPARIAE ili "Veliki sigurni put ", što bi značilo da je to bio put koji je povezivao Stari grad sa spoljnim svetom preko "Phont du Rhone "; znači iz današnje severne Švajcarske ( antičke HELVECIJE ), prema zemlji Kelta. U to vreme, jezero je dosezalo deo brežuljka, pa je tako formirano ostrvo koje je odvajalo jezero od Rone, prema jugu i zapadu, od Avra prema jugu..! Ostaci Romanske luke, su još uvek vidljivi u Rues Basses..; od tada, tamo gde se nalazilo jezero razvija se život; čitavi redovi kuća su koncentrisani u u XVII VEKU, tako da su bile odvojene od starijih gradjevina ulicom: " Ru derriere le Rhone " - iza Rone.. U srednjem veku Ženeva je imala tri luke koje su omogućavale frekfentan trgovački saobraćaj u ovom gradu: " Place Longemalle "; "Place du Molard"; Place de la Frustarie"; tako da se sa ovih trgova moglo prići Gornjem gradu, sve do rušenja Utvrdjenja oko 1850. Dakle, ovde u Rues Basses, održavan je čuveni Ženevski Trgovački sajam izmedju XIII i XVI veka. Trgovci i bankari iz Italije, Francuske, Nemačke i Flandrije; dolazili su ovde da bi trgovali i vršili transakcije na medjunarodnom sajmu. Ovi sajamski dani trajali su od deset dana do dve nedelje; održavani su četri puta godišje: Uskrs, Epifanija, St .Pjer, Sv.Svete. Hram Marije Magadalene (Protestantska crkva ), nam sad stoji sa leve strane a nekoliko metara od "Rue de la Fontaine" podignuta je negde oko XVI vek na temeljima stare bazilike. Ako se uputimo od apside ove crkve nastavljamo sledećom ulicom:" Rue du Vieux College" koja je dobila ime po koledžu kojeg je osnovao 1420.godine Francois de Versonnex. U nastavku je Rue de Verdaine pa okrenemo se na levo stepenicama i konačno stižemo do Kalvinovog Univerziteta koje je sazdano izmedju 1558. i 1562. godine dok Univerzitet počinje sa radom, uglavnom za studente filozofije i teologije: petog juna 1559.godine ! Ko je Kalvin ? Rodjen je u Nijonu, Francuska, u veoma obrazovanoj gradjanskoj porodici. Negde oko svoje 24. godine, kada je završio studije literature u Parizu i studij prava u Orleanu; Kalvin raskida sa Katoličkom crkvom i preobraća se u protestantsku veru...Nakon dve godine njegovi ESEJI postaju zastava Protestantske revolucije u francuskom govornom području. U Ženevu dolazi na poziv Žilijena Farela, lidera reformacije u gradu, godine 1536....Pa ipak savet grada ga primorava da 1538. godine napusti Ženevu; ali on se ipak vraća 1541. da bi tu i ostao da podučava i propoveda sve do svoje smrti. Da bi izvršio ogroman protestantski uticaj na ovaj grad u religioznom, političkom i kulturnom smislu. Zajedno sa Teodorom Bezeom osniva AKADEMIJU, koja će uticati i na Francusku, Holandiju, Englesku i Nemačku....Tako da će Ženeva sa dekretom od desetog maja 1536.godine proglasiti ovu Akademoju za obaveznu javnu čkolu; a samim tim postaje i BASTION i utošičte mnogih: Hugenota - Protestanata. Nastavak sledi....:) geneva2.zip
oko.sveta.175 smilja,
Geneva :) Dalje nastavljamo; ranije pomenutim stepeništem ; prolazimo pored tzv. utvrdjenja Sv.Antonija koje je sastavni deo šetališta: "PROMENADE DE SANT ANTONIE" - na tom šetalištu je jedna od najdužih klupa u Evropi; tu se dolazi na praznik "EPIFANIJA" - kad se objavljuje početak proleća. U to vreme se udara u gong; mahom dolaze majke sa novorodjenim bebama.. U blizini se nalazi Ruska crkva ( medju nama rečeno: "Jedan težak kič"), podignuta 1856.godine; u njoj se osim Ruske emigracije skuplja i Srpska...Poprilično snobovsko društvo; za crkvu iz Ziriha kažu da je " Crvena crkva " jer je pod jursdikcijom Beograda..! Tu se nedeljom i praznicima skuplja društvo; veoma uzak krug; i medjusobno se takmiče ko će da da veći prilog! Kupole crkve su u zlatu; oltarska pregrada je takodje pozlaćena; ikonostas je osrednjeg umetničkog kvaliteta ali su ostali detalji takodje od dragocenog metala. Zgrada predstavlja repliku autentične Ruske crkve..sa kupolama. Veoma intresantno mesto je :"PLACE du BOURG de FOUR", trg je verovatno dobio ime prema starom latinskom imenu "Burgum de Foris" - spoljni grad.Ovo je,tako reć'jedno raskršće puteva: sever -jug/ istok -zapad; na kome se prodavalo sve i svašta ali i mesto na kome su se okupljale izbeglice - Hugenoti - iz čitave Evrope..Tu ima lepih kuća, sa gotskih arhitravom, karakterističnim kulama, i iscrtanim kockama kamena; većina je podignuta izmedju XVI i XVII veka pod uticajem pridošlica iz Italije i Francuske... Za Ženevu - doba REFORMACIJE - je bilo doba velikih imigracija; grad je postao utočište velikom broju emigranata iz verskih ratova; tokom trideset godina. Prvi veliki priliv je bio negde oko 1550. godine; ali tek izmedju 1550. i 1560. godine pristiglo je u ovaj grad; koji je brojao u to doba 10.ooo stanovnika; oko 5000 izbeglih;posle noći Sv.Bartolomeja u Francuskoj. Bilo je poziva na pomirenje; pa su su se neke familije i vratile u svoj "HAIMAT" ali intelektualna elita ostaje:teolozi, pravnici, lekari...i umetnici; zauvek u Ženevi! Dakle, krećemo se našom rutom: dva zamka su podignuta na uglovima trga Bourg de Four: na zapadnom delu je bilo sedište vojvode od Ženeve a na uzvišici skvera je podignut: "Chatey Sire de Coudre" a nadalje u samom ćošku je bio i zatvor..Prekoputa je Palata pravde; sva je u cveću; kažu da u Ženevi policija nema posla; oko pet saobraćajnih prekršaja mesečno; a možete i u tri u jutro da se šetate po gradu..! Autoritet i nezavisnost sudstva je jedan od simbola Švajcarske i Kantona GENEVE....Još od vremena Monteskjea, razdvajanje sakralnog od profanog je pretpostavljeno kao esencijalni uslov za uspostavljanje uravnotežene pravde i odbrane gradjanskih prava. U srednjem veku u vreme plemićke vlasti zakonodavna i izvršna vlast su bile poverene SUVERENU ! Tada je to bio Biskup od GENEVE zapravo princ; koji je administrativno sprovodio vlast kao VICE DOMINUS; sve do 1529.god. kad legalna vlast prelazi u ruke "Court Chatelain", nešto kao Veće grada. Medjutim, odvajanje sakralnog i profanog kao i potpuna nezavisnost sudstva garantovana je tek Ustavom iz 1847. godine. Simbol Ženeve je Katedrala St.Pierre, koja dominira čitavom perspektivom gornjeg grada; iako su je "unakazili" neo-klasičnom fasadom - koja datira iz XIX veka; katedrala je sjajan primerak pozne ROMANIKE; sa veoma intresantnim detaljima :serijom kapitela i koloritnih vitraža - a ovi se po vokaciji oslanjaju na GOTIKU. Jedna od kapela južnog transepta je grob Vojvode od Ruana; sva je iznutra u čipkastom ciborijumu, floralnih motiva gotskog tipa! U južnom delu Katedrale, danas je nazivaju: "Chapelle des Macchabes"; koju je sazdao kardinal De Bronji početkom XV veka je sjajan primerak GOTIKE ali i neo-gotičke ornamentacije. Posle pohoda REFORMACIJE ova Kapela je korištena kao auditorijum za filozofske kurseve KALVINOVE AKADEMIJE. Izmedju ostalog; kad su se konačno oterasili Kuće od Savoja; gradjani su tu i održavali Generalni savet grada.. "Patrioti" koji su se borili za nezavisnost grada u XVI veku; koji su sprešili da grad pripadne Kući od Savoja; nisu u suštini shvatili da su izgubili jednu drugu vrstu nezavisnosti. Jer uspostavljeni , novi režim, je bio oligarhijski - vladavina bogatih; trajao je tri veka. Sve do 1794, samo su bogataši imali svoja politička prava..; tad je smaknuta ova klasa...!? Jedan od veoma zanimljivih spomenika je "SPOMENIK REFORMATORA" koji se nalazi na nekadašnjim zidinama starog grada; ovaj spomenik je dugačak oko 90.metara i sazidan je izmedju 1909. i 1917. godine i predstavlja glavne pokretače REFORMACIJE: FAREL, KALVIN, BEZE i KNOX; osim toga na zidu je postavljeno osam reljefnih ploča koje ukazuju na značaj Reformacije za svaku naciju. Sa desne i leve strane "ZIDA REFORMATORA" su dva kamena bloka na kojima su urezana imena Lutera i Cvingilija. Luter, nemački propovednik i buntovnik; čija se ideja žestoko suprostavila Svetoj stolici u Rimu; raširila se preko nemačkih trgovaca; naročito pošto je REFORMACIJA usvojena u Bernu.Njegova EKSELENCIJA od Berna je odaslala Žana Farela; da propoveda Luterovu "VULGATU" - protestantsko Evandjelje, pisano narodnim jezikom; u Ženevu. Tako da je savet od 2000. ;10. avgusta 1535. godine ; dakle Parlament Ženeve; doneo odluku da se suspenduje održavanje katoličke mise u gradu...a samim tim je i odlučeno da se Crkva u Ženevi odvaja od Rima - Svete stolice i odriče Papinog Primata.. To je imalo političkih indikacija a boga mi i ekonomskih..; radjanje gradjanskog društva ! E sad,šta bi još valjalo videti ! Znači Place Bel Air kroz Tour del'Ile prema PONT del'Ile; odatle počinje zabeležena istorija Ženeve. Kamena ploča pričvršćena na zid kule ima sledeći natpis: "Julijus Cezar, u njegovim ĘŞŞŞCOMENTARIMAŞĘĘĘĘ, POMINJE SVOJ prolaz kroz Ženevu na početku Galskog rata oko 58.godinep.n.e.: # Ženeva je naseljen grad od strane Kelta i najbliži je teritoriji HELVETIIE..Most povezuje grad sa zemljom Helvecijom.# Grad dans ima negde oko 300.ooo stanovnika; predstavlja Kanton koji ima svoje zasebno i autonomno uredjenje u odnosu na ostale; uostalom kao i drugi Kantoni Švajcarskoj; iako je Cirih ekonomski najači grad - ostavljeno je da Bern bude glavni grad Konfederacije; pa ipak u ekonomskom smislu mnogo zavise od nemačkog dela Švajcarske. Kulturno su okrenuti ka Francuskoj; Univerzitet je nezavisan; studenti koji dolaze iz drugih Kantona moraju da plaćaju školarinu ! Iako pripada frankofonskoj grupi kantona protestantske je vokacije i u tom smislu, starosedeoci Ženeve su veoma isljučivi; a i oni ostali su pomali rasisti..! Grad je zaista centar svih mogućih medjunarodnih organizacija!!!! Kao što Vam je poznato nekad je tu bila. pre rata "Liga naroda"; osnovana 1923. godine, zahvaljujući američkom predsedniku Vudrou Wilsonu koji je kao protestant lobirao da Ženeva bude sedište Lige a ne Brisel; osim toga tu je već bio i "Medjunarodni Crveni Krst" Za nas je intresantna zgrada; sazidana je izmedju 1929. i 1937 godine; projektovali su je čuveni arhitekti: NENOT (fRANCUSKA); FLEGENHEIMER ( Švajcarska); BROGGI (ITALIJA); LEFEVRE (FRANCUSKA); VAGO (Majdarska). Tada je Palata imala negde oko 400.000 kvadratnih metara i okrenuta je ka jezeru i Mon Blanu...Izmedju 1968. god. i 1973. godine dogradjena je pod suprevizijom francuskog arhitekte: Eugene Beaudion uz asistenciju, sad već čuvenih imena: Artur Lozenon, Fransois Bonner, Andre Gaillard. Sale su ispunjene takvim sadržajem; da......; tapiserije, skulpture, slike, nameštaj...a autori !!! Inaše to je tzv. država ARIANA, park - odnosno imanje - Gustave Revilliod - mecena umetnika i veliki kolekcionar ; darovao je ovo imanje i park pod uslovom da ostane otvoren za publiku..! Što i jeste..! Inače šta da vam kažem o životu prosešnog Švajcarca !? Mesecima im je sve planirano..u agendi... Prosečna plata je oko 5000. franaka pa do 8000....u zavisnosti da li je državna ili privatna služba ? Na ceni su i dalje Banke; bez obzira na skandal sa jevrejskim zlatom ! UBS- Banka; je doživela veliki potres, pa su morali da se izvine i da VRATE PARE TJ. STARU JEVREJSKU ŠTEDNJU... Posle toga, na ceni je lekarska profesija; poglavito psihijatrija; jedna seansa je 1000. franaka; trenutno je u modi "SOFROLOGIJA" i Sai Baba !? Inače i oni su dosta depresivni jer kažu da im zemlja više nije "Zlatna Švajcarska" !! Ima negde oko 5 % nezaposlenih ! Švajcarci koji se zabavljaju jel; izlaze jedanput mesečno; dok bračni par ukoliko oboje rade; svako za sebe plaća ručak u restoranu !?; takodje planiraju i bračne dužnosti :) Ono što sam primetila je da ih hrana strašno uzbudjuje; koliko samo žderu; a tek koliko piju; hrana je sjajna a tek vina ! Izbor restorana...je ogroman ali cene u Ženevi su grozomorne..! Najgori Mc.Donalds Hamburger sam pojela u Ženevi; gori je i od onog u Parizu; a koštao je 10. franaka..! E sad moram da kažem, posle godina svih ovih mojih putovanja po Istoku; dakle Kina, Tajland, Nepal, Turska, Indija i moja voljena Grčka; za mene je Švajcarska bila totalna egzotika..;prvi put posle nekolika godina RED..Ljudi moji pa tamo svaki autobus ima red vožnje i nema gužve...pa to je neverovatno..a možete i domaće ljubimce da unesete u BUS...; takodje je GSP prilagodjen i za hendikepirane i za majke sa malim bebama..! Uopšte socijalni mir i prividna ravnoteža je savršena; i tu je kraj... Biće i sličica; samo čekam Pifata da mi pomogne ! A sledeći put o Lozani..! Smilja:) P.S. Sva imena su pisana u francuskoj transkripciji..jer ne znam pomenuti jezik..! A i da bih precizno navela imena ličnosti i mesta..! geneva3.zip
oko.sveta.176 sav.gacic,
> Geneva :) Jebote, od ovog mož' se rikne :) Ne znam kako ostali, ali ja sam na pola ostao bez daha :). Sedim nad tomovima Britanike i planom grada i više ne mogu. Treba mi kaFućino (pravi se od kafe, a ne od kape, zar ne :) ) u zimskoj bašti sa pogledom na trule Švajcarce Ako ovako inspirativno, u jednom dahu, vodiš i turiste, onda bi pre uplate aranžmana nesrećnici trebalo da pokažu uverenje o bar dve godine odgovarajućeg smera humanitarnog fakulteta, i uverenje kardiologa i ortopeda o kondicionoj spremi, a ti, u svojstvu "goniča robova" :) izdaješ plakete "Smiljin pitomac" :)) Ja ću ovo da rastegnem na praznične dane, što bi mogla da bude i generalna preporuka... Ja ću, kao Švajcarci, polako i bez uzrujavanja: vreme je novac, sa lovom znamo kako stoje, znači vremena imaju dosta :)
oko.sveta.177 dr.iivan,
Cuh da je neko pisao putopis sa Bajkalskog jezera. Molio bih nekoga ko zna broj poruke, da me bar orijentaciono uputi :)
oko.sveta.178 dr.grba,
>> Cuh da je neko pisao putopis sa Bajkalskog jezera. Molio bih nekoga ko >> zna broj poruke, da me bar orijentaciono uputi :) Učiniću jedno nevaljalstvo i neću ti pomoći (: ali tražeći po bazi starih poruka, prisetio sam se svačega. Ova tema je biser cele konferencije, sa brdom briljantnih poruka mnogih autora. Topla preporuka svim korisnicima ja da pohvataju tu temu iz starih konferencija. Vredi svaki preneti bajt!
oko.sveta.179 olio,
> Prethodno se gleda RealSpace gledacem ... ajd' da okacim i njega ;) Ja ga instalisah ali neznam kako se gleda?
oko.sveta.180 djcorto,
>> Prethodno se gleda RealSpace gledacem ... ajd' da okacim i >> njega ;) Khm, mea culpa ... okacio sam 1.0, treba 2.0 Kad proradi UL, bice i to. > Ja ga instalisah ali neznam kako se gleda? Pokrenes ga (RealVR Traveler) i otvoris fajl. Drzis levo dugme misa pritisnuto i setas. To je to. Shift i Alt rade priblizavanje i udaljavanje, iliti srpski zoom in i zoom out. Probacu da okacim gledac 2.0 uz ovu poruku ... ima ga oko 1.5MB. Srecna vam VR '98 :)
oko.sveta.181 djcorto,
No dice:( UL dodje do 42% i onda pukne. Vise srece sledeci put. Ko ima Internet, adresa je: www.livepicture.com/downloads Srecno :)
oko.sveta.182 aladine,
Evo jedne slike sa roga Afrike 6.jpg
oko.sveta.183 djcorto,
Za sve koji i dalje cekaju RealSpace viewer - konacno je UL uspeo ;) Pravo ime fajla je : rsview2f_win.exe Mozda bi bilo dobro izvrsiti preimenovanje pre instalacije? rs2.exe
oko.sveta.184 crusader,
Moji pusti snovi. :( hawaii.zip
oko.sveta.185 sjocic,
Za one koji jos uvek nisu odlucili gde ici na more: Santorini... santorin.jpg
oko.sveta.186 smilja,
Santorini ili Skiatos..:::) Ne zna se gde je lepse, licno kao bivsi vodic preporucujem Skiatos..! Tamo sam provela dva meseca ali ne bih propustila ni Krit a tek Hios ili Delos:)
oko.sveta.187 sjocic,
├> Santorini ili Skiatos..:::) Ono bi trebalo da je Santorini. ├> Ne zna se gde je lepse, licno kao bivsi ├> vodic preporucujem Skiatos..! Nisam bio na Santoriniju, samo sam čuo da je nešto ekskluzivniji od Skijatosa, i da je znatno bolji 'noćni život' Skijatos je više mesto za odmor i kuliranje. Ja sam bio na kraju ostrva, u verovatno najstarijem (i najskromnijem) hotelu (Xenia), ali me je borovina oko hotela, i 5 plaža na koje hotel ima izlaz (neke su skoro puste) apsolutno oduševili. O čistoći mora da ne govorim. Za one sa skromnijim zahtevima po pitanju smeštaja - sve preporuke. ├> Tamo sam provela dva meseca ali ne bih propustila ├> ni Krit a tek Hios ili Delos:) Krit je u nekim daljim planovima, ali za Hios i Delos nisam ni čuo :) Koje agencije vode tamo ?
oko.sveta.188 kum.djole,
Ljudi. Moram nešto da vam kažem. Od danas se i ja samovoljno osećam kao globtroter. Sećate se priča i kukanja za ausvajsOm? E, nema više kukanja. Idemo, nas dvojica, oko sveta. ;) LJUBI GA TATA!
oko.sveta.189 ranx,
> Od danas se i ja samovoljno osećam kao globtroter. Što, dobio si američki pasoš? ;)