CIVIL.4

20 Oct 1993 - 17 Dec 1993

Topics

  1. filozofija (155)
  2. religija (0)
  3. istorija (142)
  4. nauka (14)
  5. umetnost (23)
  6. knjizevnost (1103)
  7. film (329)
  8. muzika (458)
  9. o.jeziku (172)
  10. oko.sveta (251)
  11. aforizmi (29)
  12. ko.je.ko (125)
  13. deponija (425)
  14. licni.stav (251)
  15. skola (0)
  16. unknown (21)

Messages - istorija

istorija.101 balinda,
>>>>>> ukoliko promeniš: "po prirodi jednaki" sa "ravnopravni". >> >> To sam i hteo da kažem, ali se nisam dovoljno precizno odrazio. >> Dakle, Dakle, "po prirodi ravnopravni", a samim tim i jednaki >> pred zakonom. A, vidiš, ja tu ne bi petljao "prirodu" čak ni u ovom tvom korigovanom obliku. Recimo: "po ljudskoj nameri ravnopravni".
istorija.102 novim,
" Kako mi se cini, iz ovoga ispada da je Knez Pavle bio " brat Kralja Petra I sto nije. Brat Kralja Petra I je " bio otac Knez Arsen, rečenica mi je bila rogobatna preko mere! tenx za "opravku" :)
istorija.103 novim,
" Huan Karlos (koji je iz francuske dinastije Burbona), ups! mnogo mi se nešto mota po glavi "4 roses" i slične lepe tekućine! dakle - iz francuske dinastije Borbona... "
istorija.104 fancy,
ŮŢ> Osim Slovena iz kijevske Rusije, tu su i trgovci Sloveni iz Hazarije, kao ŮŢ> i Sloveni građani vizantijskog carstva. Kao laik za istorijske teme zanima me da li ovoliko pominjanje tzv. Hazara ili Hazarije (??) znači da je takvo što zaista i postojalo... a sve to glede knjige izvesnog M. Pavića koju sam sa zanimanjem pročitao, i u danima aktuelnosti iste (1984) čuo nešto kao da su tzv. Hazari izmišljeni, kaogod i dotična zemlja, tj. Hazarija... (u stvari, ne sećam se da se ista i spominjala, ali ko bi ga sad znao, mrzi me da je skidam s police...) povjesničari... što dakle veli historija, bre..?
istorija.105 bbaja,
ZIVELA REPUBLIKA! ;)
istorija.106 zolika,
>> Elem, svi ljudi su po prirodi jednaki... >> Da li su? Da, samo što su neki jednakiji od drugih...
istorija.107 zolika,
>> Ko je odredio "svetost" srpske krune, i koja je jedinica za svetost? A i ti ga, Ivane, potrefi k'o prstom u d*** ... :-(((
istorija.108 zolika,
>> A što? O;) Da ne zna srpski, ne zna. Da je pasao, pasao je. E sad, """"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""" Ala ste se uhvatili tog srpskog, k'o pijani plota! Ima kada da ga nauči. Umesto da mu omogućimo povratak u zemlju, gde bi SIGURNO naučio srpski bolje nego što ga sada zna, mi mu to uvek uzimamo za zlo. Šta je falilo Grcima što im onaj danski princ, koga su 186# doveli za kralja (eda bi "zapatili" di- nastiju) nije znao grčki? Naučio lepo čovek grčki TAMO VLADAJUĆI (a ne iz Danske, dopisnim putem) i Bog da ih veseli! Jedino što nije prešao u pravo- slavlje, al' ne mo'š baš sve dobiti... Što se ispaše tiče, nemojte zaboraviti simboliku celog događaja. Za- nima me ko bi od nas (tj. od vas, koji ga ne "mirišete") bolje postupio u datom momentu, tj. kome bi ljubljenje zemlje bolje ispalo, ako već treba da se ljubi zemlja? Što rek'o Bracika Kertesz, "zar ja kao Mađar treba vama, koji ste Srbi, da objašnjavam tradiciju monarhije i Karađorđevića"? :-))))))) Nisam mog'o da se suzdržim... :-)))) >> što jeste, jeste, to mora da je bila Kurjakova ideja, ali ko mu je >> pa kriv što sluša takve ;) Eh, eh... Uvek spremni za ismevanje... :-)
istorija.109 wizard,
> Ne bih rekao, zapravo mislim da njega kao kralja, kada se nađe > među ostalim evropskim kraljevima, ne bismo morali da se stidimo. > Naprotiv. > > Verovatno se oko toga nećemo složiti. Nemam razloga da se ne složim sa tvojom konstatacijom jer nemam loše mišljenje o Aleksandru Karađorđeviću kao čoveku, iako sam protiv toga da mi on, ili bilo ko drugi, bude "kralj".
istorija.110 wizard,
> >>>> "kaže" ovako: "Za kralja se mora roditi, a kraljica može > >>>> postati i dovoljno uporan pešak." :))) > >> > >> I lukav, rekla bih :) > > Ma, dovoljno je da je "dovoljno uporan". :))) I da radi na svom tenu! ;)
istorija.111 novim,
" ZIVELA REPUBLIKA! Bbajo, Bbajo, kasniš deset dana! :)
istorija.112 fancy,
ŮŢ> ZIVELA REPUBLIKA! Pa čIVELA je... zaključno sa idućom godinom... oko 52 godine. Naživela se vala... Sasvim dosta.
istorija.113 ilazarevic,
> A, vidiš, ja tu ne bi petljao "prirodu" čak ni u ovom tvom > korigovanom obliku. Recimo: "po ljudskoj nameri ravnopravni". Zašto ne bi? Priroda ne pravi razliku među jedinkama.
istorija.115 balinda,
>> Zašto ne bi? Priroda ne pravi razliku među jedinkama. Zar "priroda" upravo ne počiva na ovim razlikama? Bez konkurencije i kompeticije ovaj svet ne bi bio ovakav kakav je.
istorija.116 dragisha,
-> Opet ja umesto Dr.Grbe :) Elem, svi ljudi su po prirodi jednaki, i to -> što je on slučajno rođen u kraljevskoj porodici ne daje mu nikakav viši -> nivo (u mojim očima) od mene samog. Dakle, poštovaću njega kao čoveka -> koliko on poštuje mene kao čoveka - ni manje ni više. A pošto se dr.grba ne javlja, možeš li da kažeš nešto o prilici u kojoj je predmetni Aleksandar predmetnom Grbi rekao da je mamlaz? P.A. je imao ispada nemilice, ali ne sjećam se da je ikoga narezilio kao što su neki njega u ovoj diskusiji. --- o [Obesa cantavit.] _>\ _ (_)<(_)
istorija.117 dragisha,
-> dobar deo budućnosti već zapisan u genima. Naravno, ne što se tiče -> događaja (u smislu neke unapred predodređene sudbine), nego što se tiče -> sklonosti, talenta, sposobnosti, raznih drugih osobina itd. Nešto se -> docnije formira pod uticajem sredine, ali mislim da je dosta određeno -> (ili bar omeđeno) Ima tu nešto... Evo moj sin, ne mogu da živim od njegovih nasrtaja na tastaturu, a o flopijima i reset tasteru da i ne govorim:). A tek što voli tete:). --- o [Subucula tua apparet.] _>\ _ (_)<(_)
istorija.118 dragisha,
-> ipak nešto lakše. ;) Nekako ne zvuči lepo da se bilo šta nalazi čak i -> izvan domašaja mašte bilo kog klinca. Jadna je ta mašta koju može da ograniči tako banalna stvar kao "pogrešno" rođenje:). I Dizni je obradio tu falinku na adekvatan način i time dao smjernice za maštanje "bilo kom klincu".:) --- o [Everything starts as somebody's daydream.] _>\ _ (_)<(_)
istorija.119 veca,
>> prebacite u ravan nesvesnog). srpska kuknjava do neba kad je >> Tito umro, pojava, a onda i navodna harizma Zlobe, pokazuju da >> u ovom trenutku istorije Serblji ne mogu bez takvog ćalca. >> Špancima je bilo skoro u dlaku isto (snimci opštenarodnog >> ridanja na sahrani Frankovoj su zapanjujuće identični onim >> našim!). Pre toga, (obojice) takva ridanja su viđena na Staljinovoj sahrani. Valjda je to posledica diktature, te se narod naprosto srodi sa svojim diktatorom, a opšta atmosfera koju mu tada serviraju mas mediji izaziva takve efekte/ponašanja.
istorija.120 veca,
>> A pošto se dr.grba ne javlja, možeš li da kažeš nešto o prilici u >> kojoj je predmetni Aleksandar predmetnom Grbi rekao da je mamlaz? >> P.A. je imao ispada nemilice, ali ne sjećam se da je ikoga >> narezilio kao što su neki njega u ovoj diskusiji. On (Aleksandar) je javna ličnost i kao takva mora da bude spremna na svakakve ocene, komentare, kritike, vređenja, a Grba to nije (valjda nije? :) ) te P.A. sve i da hoće nije u prilici, tj. ne poznaje dotičnog :)
istorija.121 fancy,
(komentar :) Učinite nešto za sebe i pročitajte Novimovu poruku 3.98 još jednom. Stvarno zaslužuje. alt/o
istorija.122 pkaca,
->> sposobnosti, raznih drugih osobina itd. Nesto se docnije formira pod uticajem sredine, ali mislim da je dosta odredjeno ( ili bar omedjeno) U pravu si, to je stav dinamicke teorije, ontogenetskog razvoja. U originalu ona kaze da se svi ljudi radjaju sa urodjenim sposobnostima a u kojoj meri ce se one razviti zavisi od sredine u kojoj zivi, kao i od njegove aktivnosti. Studije sa jednojajcanim blizancima su pokazale da se pod uticajem nasledja formira fizicki izgled, sposobnosti i temperament a pod uticajem sredine - karakter.
istorija.123 spantic,
>>> Pa reč je u konkretnom slučaju bila o Aleksandru, a on je >>> predivan primer ;) besmislenosti naslednog prava na vlast. > > Ne bih rekao, zapravo mislim da njega kao kralja, kada se nađe > među ostalim evropskim kraljevima, ne bismo morali da se stidimo. > Naprotiv. E, sve, sve ali da ga se ne stidimo :) Možeš li dati samo jedan razlog zbog koga dotični nešto znači? Dakle da uklanjanje brata, uništavanje Srbije i tome slično ostavimo po strani. Šta ostaje?
istorija.124 spantic,
> Sprdačina. Šeta krajinama, služi za reklamu onome ko ga uhvati i posedne Tomislav disciplinovano učestvuje u reklamnoj kampanji kraljevske familije ako je to možda kome promaklo. Na rute slične njemu idu i ostali ispod prestolonaslednika. Ljudi znaju šta je EPP ;)
istorija.125 spantic,
> Ala ste se uhvatili tog srpskog, k'o pijani plota! Ima kada da ga nauči. Pa u tome i jeste cela stvar. žovek je poreklom Srbin. Da stvar bude gora pripadnik kraljevske kuće koja je nekada ( ma koliko kratko ) vladala Srbijom. Ali isti nije smatrao za shodno ni da nauči jezik zemlje čiji bi kraj trebao da bude. To je ono što ja računam. Uostalom ja za srpske kraljeve ne priznajem nikog do Nemanjića ( uostalom na primeru Obilića i Karađorđevića vidite da kletva Nemanjićka još dobro radi ;), a pošto oni kanda više nemaju žive naslednike... :) > im onaj danski princ, koga su 186# doveli za kralja (eda bi "zapatili" di- > nastiju) nije znao grčki? Naučio lepo čovek grčki TAMO VLADAJUĆI (a ne iz Xm, tako su i Hrvati za vreme prošlog poglavnika krenuli da zapate monarhiju sa Italijanima. Uostalom, gde im je sada kralj? > Što rek'o Bracika Kertesz, "zar ja kao Mađar treba vama, koji ste > Srbi, da objašnjavam tradiciju monarhije i Karađorđevića"? :-))))))) Nemoj da me vučeš za jezik Zolika ;) > Eh, eh... Uvek spremni za ismevanje... :-) Što se Kurjaka tiče, kriv po svim tačkama optužbe :) Nisam mogao da odolim priznajem ;)
istorija.126 dejanr,
>> > > > Pa reč je u konkretnom slučaju bila o Aleksandru, a on je >> > > > predivan primer ;) besmislenosti naslednog prava na vlast. >> > >> > > Pa reč je u konkretnom slučaju bila o Aleksandru, a on je >> > > predivan primer ;) besmislenosti naslednog prava na vlast. >> > >> > Ne bih rekao, zapravo mislim da njega kao kralja, kada se nađe >> > među ostalim evropskim kraljevima, ne bismo morali da se stidimo. >> > Naprotiv. >> >> ... >> >> Dakle da uklanjanje brata, uništavanje Srbije i tome slično >> ostavimo po strani. Šta ostaje? Imamo mali problem - o kom Aleksandru govorimo? Imam utisak da je wizard u poruci 3.86 mislio na našeg budućeg Kralja Aleksandra II. Takođe imam utisak da si ti mislio na našeg bivšeg Kralja Aleksandra I. Mada, naravno, uvek možeš da kažeš da se treba "stideti" i prvog i drugog :)
istorija.127 dejanr,
>> Xm, tako su i Hrvati za vreme prošlog poglavnika krenuli da zapate >> monarhiju sa Italijanima. Uostalom, gde im je sada kralj? Umro je i testamentom ostavio presto svom mačku. Možda isti ima potomaka, dakle... :) PS Nije šala, izgleda da je stvarno to uradio
istorija.128 fancy,
ŮŢ> Uostalom ja za srpske kraljeve ne priznajem nikog do Nemanjića Zanimljiv slučaj... to isto priča i vojvotkinja Ćićolina, što samo govori o profilu ljudi koji beže u duboku prošlos' kad ih sadašnjost "izda"..;) F.
istorija.129 wizard,
> otuda, ako bi ustavna monarhija ovde rešila ovaj > problem iz simboličke ravni - i time onda naš politički prostor > oslobodila da bude racionalniji (pa da se umesto epohalnim > pitanjima ipak bavimo visinom poreza) onda monarhija ima > smisla. Mislim da bi ustavna monarhija tom problemu samo podilazaša, ni u kom slučaju ga ne bi rešila. No... već mi je malo besmisleno da raspravljamo o ovome, s obzirom na to u kakvom društvu živimo. Ne smatram da je ustavna monarhija neko posebno veliko zlo (iako joj pretpostavljam republikansko uređenje), ali ne vidim neke njene prednosti zbog kojih bi mi trebali da iz ovog, ipak, republikanskog uređenja se ponovo vraćamo na monarhiju. > mnogo toga je u Madridu pred početak građanskog > rata 1936. bilo slično ovoj tužnoj slici Beograda oko nas, da > me hvata jeza dok ovo pišem. isti haos, iz blizine maršira > Franko, sa slavom generala koji je tamo "preko", u Africi, > zaštitio "nacionalni interes" uglavnom masakrirajući Marokance, > a sad dolazi da sredi "mlitave građane" i "nepatriote". u > sredini, pak, liberalna opozicija se svađa, a s levice > radikalni promoskovski demagozi viču: "dole trula > buržoaska demokratija". slede tri godine pakla i pola veka > diktature.) Kod nas će, nadam se, i ovo biti obrnuto. Pola veka diktature smo već imali, a bliži se i kraj treće godina pakla. Valjda ćemo posle toga da živimo ... pošteno - kao sav nomalan svet...
istorija.130 index,
÷■÷ Pa u tome i jeste cela stvar. žovek je poreklom Srbin. Da Pa i ti si poreklom Srbin pa mi se opet čini da nešto nisi u najboljim odnosima sa srpskom istorijom. De, objasni mi potanko ovo (naročito ono u zagradi): ÷■÷ ................................... Uostalom ja za srpske ÷■÷ kraljeve ne priznajem nikog do Nemanjića ( uostalom na ÷■÷ primeru Obilića i Karađorđevića vidite da kletva Nemanjićka ÷■÷ još dobro radi ;), a pošto oni kanda više nemaju žive ÷■÷ naslednike... :) Nenad
istorija.131 minovakovic,
** Kao laik za istorijske teme zanima me da li ovoliko pominjanje ** tzv. Hazara ili Hazarije (??) znači da je takvo što zaista i ** postojalo... a sve to glede knjige izvesnog M. Pavića koju sam ** sa zanimanjem pročitao, i u danima aktuelnosti iste (1984) čuo ** nešto kao da su tzv. Hazari izmišljeni, kaogod i dotična zemlja, ** tj. Hazarija... Hazari su zaista postojali, a njihovo carstvo, Hazarija je u svoje vreme (VII - X veka) bilo velika sila na istoku. Nekoliko napomena o Hazarima, njihovoj državi i njihovoj sudbini slede: KO SU HAZARI? Novija antropološka istraživanja idu u prilog naučnicima koji tvrde da su Hazari narod turskog porekla sa delimičnim primesama mongolske krvi. Smatra se da su govorili jezikom koji je pripadao uralsko-altajskoj (kavkaskoj) grupi jezika. Arapski izvori ih, međutim, opisuju kao crvenokose i plavooke ljude. ODAKLE SU DOŠLI I GDE SU SE NAŠLI? Pretpostavlja se da su Hazari došli iz srednje Azije, a da su već u VI veku boravili uglavnom između Volge i Kavkaza. Početkom VII veka oni već zauzimaju zemlje između Urala na istoku, Kavkaza na jugu, Crnog mora na zapadu i reke Oke na severu. Prestonica te velike države, na čijem je čelu bio kagan, bila je Itil, grad na ušću Volge u Kaspijsko more. HAZARIJA U hazarskom carstvu su pored samih Hazara bili naseljeni i Sloveni, Jevreji, nešto Grka, Arapa i brojni manji narodi (Alani, Pečenezi...). Glavno zanimanje stanovnika i izvor bogatstva države je bila trgovina. Hazariju, su kao krst, presecala dva glavna puta: karavanska staza od srednje Azije do Crnog Mora i vodeni put Volgom i Kaspijskim morem do Bagdadskog kalifata. Dve opasnosti su pretile Hazarima: prvo Vizantija, a posle Arapi, ali, kako to često biva, uništila ih je treća sila: Rusija. U početku Vizantija se čuvala Hazara, pa je vasilevs Iraklije potpisao vojni savez sa Hazarijom 627. Manje od sto godina kasnije Hazari će oteti Krim od Vizantije, ali će ih zajednički strah od islama, ponovo ujediniti, početkom VIII veka. Do propasti svoje države Hazari će biti predstraža Vizantije na istoku i 737. godine će odbiti snažan napad Arapa i zaustaviti ih na Kavkazu. Ta pobeda Hazara se smatra za njihov najveći doprinos evropskoj civilizaciji i paradoksalno, hrišćanstvu, jer je zahvaljujući njoj, sprečen prodor islama u Evropu. Koliko su Vizantinci držali do Hazara govori i činjenica da je hazarski kagan za carigradsku diplomatiju bio drugi po važnosti nehrišćanski vladar, posle bagdadskog kalifa. Lav III Isavrijanac je oženio svog sina, Konstantina V, kaganovom kćerkom, koja je na carigradski dvor uvela neku vrstu hazarske narodne nošnje - cicakion. Nažalost i pored saradnje sa Vizantijom, Hazarija se neće održati. Iscrpljena stalnim borbama sa Mađarima, Arapima, Pečenezima, Polovcima, Alanima i drugim obližnjim narodima, Hazarija će pasti 956. godine pod naletom Rusa. Istina bedni ostaci države, sada oslonjeni na kavkaske Arape će tavoriti skoro do XIII veka i tatarske najezde, a zati će nepovratno nestati iz istorije. HAZARSKA VERA Ovo je sigurno najvažniji i najzanimljiviji deo priče o Hazarima. Izgleda da su Hazari u početku imali šamanističku veru. Međutim, njihov položaj i njihova moć će ih dovesti u ulogu naroda o koga će se otimati tri jednobožačke vere, a neki nepoznati razlozi će usloviti da kao pobednica iz tog sukoba izađe vera koja je današnjim rečnikom rečeno, bila potpuni autsajder. Pritisnuti Arapima hazarski kagani su u VIII veku prihvatili islam, mada neki jevrejski izvori tvrde da je judaizam postigao prve uspehe već za vreme kagana Bulana sredinom VIII veka. Na sve to Vizantija nije ostalo bez odgovora. Davno pokršteni krimski Goti su bili zamišljeni kao hrišćanski misionari u Hazariju. Postojalo je više episkopija na zemlji Hazara, a i unutrašnje prilike u Vizantiji za vreme ikonobrostva, su dovele mnogo ikonofila na Krim i među Gote, koju su bili tvrđava pravoslavlja. Sedište jedne episkopije je bilo u samom Itilu i bilo je nekih, sporadičnih uspeha u pokrštavanju Hazara. Ćirilo je bio poslat za vreme vasilevsa Mihaila III među Hazare i učestvovao u polemici sa predstavnicima Jevreja i muslimana. Kako god da čitije prikazuje Konstantina Filozofa kao visprenog i mudrog polemičara, misija je bila neuspela; oko 865. su Hazari sigurno bili prigrlili jevrejstvo. Ključni jevrejski izvor o tzv hazarskoj polemici je knjiga Jehude Halevija, Al Kuzari, pisana u XI veku u Španiji na arapskom. Kagan Ovadija je krajem VIII veka prihvatio jevrejsku veru, izgleda u smislu biblijskog oblika judaizma, što znači da je Talmud ostao nepoznat Hazarima. Kako bilo, ovo je jedini poznat slučaj jevrejskog prozelitizma (na razini naroda) od prevođenja u judaizam Idumejaca u III veku pH. Dve strane ovog događaja ostaja neosvetljene do današnjih dana: prvo, zašto su Hazari izabrali jevrejsku veru, kada iza nje nije stajala nijedna vojna, ni politička sila i drugo, zašto su rabini dozvolili prelazak jednog naroda u veru koja se oštro protivi tome. Neka tumačenja slede logiku da su kagani više voleli da budu nezavisni, pa su prihvatili jevrejsku veru, jer im od Jevreja nije pretila nikakva opasnost. Većina naučnika nije zadovoljna ovim tvrđenjem, ali niko nije do sada dao zadovoljavajući odgovor. Na drugo pitanje je još teže odgovoriti. Naime, u vreme preobraćenja Hazara, rabinski judaizam je odavno na snazi među Jevrejima. Prozelitizam je nepoželjan i nije u skladu sa osnovnom zamisli judaizma o izabranom narodu, čak i pojedinačni prozelit može biti primljen u jevrejski savez samo u slučaju braka ili iskrene želje (pod uslovom da nema materijalne ili druge koristi) da postane mojsijevac. (U šali se kaže: hrišćani mora da se drži samo deset zapovesti, a Jevrejin je ograničen sa 365 zabrana, pa neka se hrišćanin dobro razmisli da li bi da promeni veru.) Milorad Pavić u jednom intervjuu kaže da je preobraćenje bilo odobreno samo zato što su Hazari nekad bili Jevreji, pa im je dozvoljeno da se vrate u staru veru. On ne daje nikakvo objašnjenje, ali se poziva na literaturu o Hazarima, koja je meni, na žalost, nedostupna. Kao poseban zanimljiv događaj treba navesti i hazarsku misiju u Kijevu i njen pokušaj da preobrati Ruse u jevrejsku veru. Izaslansvto se pojavilo pred knezom Vladimirom 986. koji je malo pre toga odbio muslimane rečima "piće je za Ruse veselje, bez njega ne možemo da živimo", čim je saznao da islam zabranjuje pijenje vina. Ni hazarski misionari nisu dalje stigli, kada je knez čuo da Jevreji nemaju svoju državu i da su rasuti po celom svetu, odmah je pitao da li i Rusi treba da dele njihovu sudbinu i vratio Hazare natrag. ŠTA SE ZBILO SA HAZARIMA? Najverovatnije su se pretopili. Narodi, naslednici na hazarskim zemljama su nasledili i malo hazarske krvi. Jedan deo Hazara se priključio jevrejskim zajednicama na zapadu, u Poljskoj i Ukrajini, dok je manji deo prešao u arapske zemlje. Tvrdi se čak, da je pojava riđe kose i plavih očiju kod Aškenaza (Jevreja iz istočne Evrope) posledica mešanja sa Hazarima, a ne sa Slovenima. Tu su i karaiti (sekta koja se odvojila o pravovernog judaizma u VII veku) koji tvrde da su baš oni potomci Hazara. Moglo bi se reći da je još mnogo toga nepoznato u veti sa Hazarima, ali bar dve stvari su nam jasne: Hazari su zaista postojali i Hazari sada zaista ne postoje.
istorija.132 darone,
>> > C, c, c, kakvo nepostovanje prema svetoj >> > srpskoj kruni. :-(( >> >> Ko je odredio "svetost" srpske krune, i koja je jedinica za svetost? Kad smo već kod krune, zna li neko gde se ona nalazi? Ozbiljno pitam, baš me zanima.
istorija.133 fancy,
ŮŢ> Moglo bi se reći da je još mnogo toga nepoznato u veti sa Hazarima, ali bar ŮŢ> dve stvari su nam jasne: Hazari su zaista postojali i Hazari sada zaista ŮŢ> ne postoje. Fala.
istorija.134 spantic,
> Takođe imam utisak da si ti mislio na našeg bivšeg Kralja > Aleksandra I. Hajde, hajde Dejane ;) Pa kao nacrtan se vidi Aleksandar I. > Mada, naravno, uvek možeš da kažeš da se treba "stideti" i prvog > i drugog :) A što se drugog tiče, najbolje da ni ne budemo u prilici da ga se stidimo :)
istorija.135 spantic,
> Pa i ti si poreklom Srbin pa mi se opet čini da nešto > nisi u najboljim odnosima sa srpskom istorijom. De, objasni mi > potanko ovo (naročito ono u zagradi): Xm, hajde da ti za poreklo progledam kroz tastaturu, ali za ostatak. > ÷■÷ ................................... Uostalom ja za srpske > ÷■÷ kraljeve ne priznajem nikog do Nemanjića ( uostalom na > ÷■÷ primeru Obilića i Karađorđevića vidite da kletva Nemanjićka > ÷■÷ još dobro radi ;), a pošto oni kanda više nemaju žive > ÷■÷ naslednike... :) Iz istorije ti je verovatno poznato da je dinastija Nemanjića vladala Srbijom? Onda ti je možda i poznata legenda o kletvi Nemanjića za ma koga koji posegne ( osim njih, naravno ;) za prestolom. Koliko je trenutno poznato poslednji živi potomak Nemanjića je umro pre nekog vremena.
istorija.136 dejanr,
>> Hajde, hajde Dejane ;) Pa kao nacrtan se vidi Aleksandar I. O čemu mi u stvari pričamo? Ti si odgovorio na moju poruku u kojoj je pisalo: >> Ne bih rekao, zapravo mislim da njega kao kralja, kada se nađe >> među ostalim evropskim kraljevima, ne bismo morali da se stidimo. >> Naprotiv. Ono što sasvim sigurno mogu reći to je da sam ja ovim citatom mislio na Aleksandra II, našeg (eventualno :) budućeg kralja. Ti mi odgovaraš (3.123) sa: >> E, sve, sve ali da ga se ne stidimo :) Možeš li dati samo jedan >> razlog zbog koga dotični nešto znači? >> >> Dakle da uklanjanje brata, uništavanje Srbije i tome slično >> ostavimo po strani. Šta ostaje? Zaista, ovo se odnosilo na Aleksandra I, i to sam i konstatovao u poruci 3.126. Sada ti kažeš da sam bio u pravu, i još počinješ sa "hajde, hajde" (???). Jedino što još ostaje pitanje jeste poruka 3.86 kojom je počela ova grana diskusije i u kojoj je pisalo: >> Pa reč je u konkretnom slučaju bila o Aleksandru, a on je >> predivan primer ;) besmislenosti naslednog prava na vlast. Dakle, koji je tu Aleksandar bio u pitanju? Na to može sa sigurnošću da nam odgovori jedino wizard, koji je tu poruku i napisao. Svoje mišljenje da je u pitanju Aleksandar II temeljim na tome da je wizard odgovarao na: >> nisi protiv monarhije, nego ti se Princ Aleksandar ne dopada kao >> ^^^^^ >> mogući kralj baš kao i Bora Miranović koga si pomenuo. -------------- H>> A što se drugog tiče, najbolje da ni ne budemo u prilici da ga >> se stidimo :) Stavimo ga za kralja pa nek se on onda stidi nas? ;))
istorija.137 ilazarevic,
> Zar "priroda" upravo ne počiva na ovim razlikama? Bez konkurencije i Odnosi konkurencije nastaju usled nedostatka nekog od faktora (hrana, prostor, voda...) Priroda pri rođenju svako biće stavlja u jednak položaj - to je ono što ja tvrdim. Svi su pri rođenju jednaki. Niko samim tim što se rodio na jednom ili drugom mestu nije vredniji od drugoga.
istorija.138 ilazarevic,
> A pošto se dr.grba ne javlja, možeš li da kažeš nešto o prilici u kojoj > je predmetni Aleksandar predmetnom Grbi rekao da je mamlaz? P.A. je imao Nj.K.V princ Aleksandar, kako ga neki ovde zovu, je javna ličnost (u poslednje vreme). Njegove pojave pred javnošću podložne su kritici. Zbog toga ovo što kažeš ne može da služi kao argument u raspravi. Da se njih dvojica lično znaju, moglo bi.
istorija.139 veca,
>> Nj.K.V princ Aleksandar, kako ga neki ovde zovu, je javna ličnost Gotovo identičnu poruku sam pre par dana napisala :) Ivane, ne pratiš fabulu radnje :)
istorija.140 balinda,
>> Odnosi konkurencije nastaju usled nedostatka nekog od faktora >> (hrana, prostor, voda...) Priroda pri rođenju svako biće >> stavlja u jednak položaj - to je ono što ja tvrdim. Svi su pri >> rođenju jednaki. Niko samim tim što se rodio na jednom ili >> drugom mestu nije vredniji od drugoga. Vredniji svakako nije. (Skeptici bi rekli svu su podjednako bezvredni.) ;) Međutim, nisam baš siguran da stoji tvoj stav po kome su "svi pri rođenju jednaki". Kada bi bilo tako, onda konkurencija ne bi imala smisla. Tek ako svi nisu jednaki, priroda može odbarati bolje (dakle nejednakije!) :))) pružajući im (nešto!) veće šanse da produženje vrste. Što se tiče nedostatka nekog od faktora, "problem" je još jednostavniji; ako svih faktora sasvim ima dovoljno, populacija će se proširiti sve do kapaciteta onoga faktora koga će prvog biti nedovoljno. Dakle, konkurencija će se pojaviti gotovo sama po sebi i najpre se čini da je ona u suštini same stvari nego što predstavlja nekakav izuzetak kako bi se možda moglo zaključiti iz tvojih reči citiranih gore. No, da ne bi bilo nesporazuma, ova polemika koja je "pomalo" ;) izašla iz teme, nastala je zbog nekakve nejasnoće šta znači "jednaki" a šta znači "ravnopravni". Ljudsko društvo je došlo na takvo stanovište da je mudro svima dati podjednaku šansu. U tom smislu mi ovde pripadamo civilizaciji koja reguliše ove odnose. I ova konferencija tome ima da pomogne, ali nije istina da bismo svi mi podjednako, recimo, uradili bilo koji posao sve i da smo ga radili odmah po rođenju. :) Mozgalica o ovome bi mogla biti: 'Civilizacija je veštačka tvorevina za sve nas koji ne bismo izdržali prirodnu konkurenciju.' :)))
istorija.141 wizard,
> Dakle, koji je tu Aleksandar bio u pitanju? Na to može sa sigurnošću > da nam odgovori jedino wizard, koji je tu poruku i napisao. Mislim da je bilo sasvim jasno da je reč bila o prvom pretendentu na presto, Princu Aleksandru. Od njega i počela rasprava.
istorija.142 index,
÷■÷> Pa i ti si poreklom Srbin pa mi se opet čini da nešto ÷■÷ Xm, hajde da ti za poreklo progledam kroz tastaturu, ali za ??? Izvinjavam se, ali sam i dalje zbunjen. ÷■÷ Iz istorije ti je verovatno poznato da je dinastija Nemanjića ÷■÷ vladala Srbijom? Onda ti je možda i poznata legenda o ÷■÷ kletvi Nemanjića za ma koga koji posegne ( osim njih, ÷■÷ naravno ;) za prestolom. Koliko je trenutno poznato Slabo ja znam te tračeve, pardon, istoriju ;). Ipak, mogao bi da objasniš i ono što sam smatrao pod "naročito": ÷■÷> ÷■÷ primeru Obilića i Karađorđevića vidite da kletva ^^^^^^^ Nenad