knjizevnost.1hercog,
Odgovor na Civilizacija3.knjizevnost 5.230
**> budeš li se u životu bavio pisanjem, verovatno ćeš nailaziti na mnogo
Pisanje mi je samo hobi...
**> Izvinjavam ti se što sam te uvredio. To je bila posledica moje nervoze
Ok, ok, nisi me uvredio, samo sam malo čudno osećao...
Sale
knjizevnost.2novim,
Miloš Crnjanski:
BLAGOVESTI
Ljubav što beše nije više.
Sudba mi bludi po nebu ovih dana,
blaga i mirna, kišom oprana,
kao ruka nekad po telu dragana.
Nad zemljom više ne miriše krin,
u proleću, oštar, bludan, ženski.
Rascvetane voćke stiskam na rebra,
kroz vazduh blagoveštenski.
Nestaje noć,
puna žalosti i bolnog razvrata,
a ja ostajem u vedrom vidiku,
modrim vodama, i rujnim šumama,
kao sen trske, lišća, rosnog vlata.
1924.
knjizevnost.3novim,
ok, fancywork: pošto te ne zanima stogodišnjica Miloša
Crnjanskog (sasvim je u redu, što se mene tiče), učini mi
uslugu pa zaobiđi ovu temu sledećih 5-6 dana. biću ti jako
zahvalan.
knjizevnost.4bojans,
Pa zar još nisu svi ukapirali fancy-ja? žovek voli da se zajebava,
da drži lekcije iz političkih nauka lokalnim infantilnim spodobama,
da u trenucima dokonosti kresne po koju drugaricu ;) ,a književnost,
Crnjanski,... ma zaboravi.
Fancy, kad navratim u BG častiš i mene piće, eto, tek onako, važi? :)
knjizevnost.5bojans,
Odgovor na civilizacija.3 5.300
>> Da mi vidimo broj prodatih primeraka knjiga, pa ćemo onda da
>> vidimo ko kome i koliko može/ne može konkurisati ;>
Ovoga sam se i plašio. Da li zaista smatraš da je broj prodatih
knjiga osnovno merilo kvaliteta nekog pisca? Ili broj prodatih
ploča merilo kvaliteta pevača? Da li je ukus mase ono pravo?
Po toj logici je Ceca Veličković defintivno vrhunska pevačica u
našim, a recimo Madona u malo širim okvirima s obzirom na
enormni broj prodatih ploča.
Najgore je što sledeći tu logiku veoma lako možemo da zaključimo
kako je SPS stvarno naša najbolja partija. Najveći broj glasača
opredelio se za nju.
Priseti se samo onog stiha, znaš već odakle je i ko to kome kaže:
"Pučina je stoka jedna grdna..."
knjizevnost.6vcalic,
reply na 5.302, dejanr
>> Ako je uopšte potrebno reći, zato što su reči "dosadno" dali jedno
>> posebno značanje. Gradacija reči dosadno mogla bi da bude "dosadno",
>> "dosadnije", "najdosadnije", "dosadno u p.m.", pa onda tu negde još
>> jedno 100 kategorija kojima bi tek trebalo smisliti imena, i najzad
>> na vrhu liste "levi ruski pisci".
Eto sad, koliko je sve individualno. Recimo, meni nije ništa dosadnije
od SF romana (o filmovima da i ne govorim), koje si ti u nekoj od poruka
pomenuo u maksimalno pozitivnom kontekstu. Ne pamtim ni jedan u kome sam
dogurao dalje od 30-e strane.
>> Rusiji i među domaćim rusofilima. U zapadnoj teoriji književnosti svedeni
>> su otprilike onde gde im je i mesto, a to baš i nije naročito visoko.
Dostojevski i Tolstoj nisu visoko u zapadnoj teoriji književnosti!?!
Bogami, koliko sam ja upućen, oni su VRLO, VRLO visoko. Dostojevski često i
najviše. Sem možda u onim teorijama u kojima su glavni referentni okvir
Margaret Mičel i slične gluposti.
Vlada
P.S. - Ne završavaju se svi romani hepiendom.
- Ma, to nije književnost.
knjizevnost.7vcalic,
>> Da mi vidimo broj prodatih primeraka knjiga, pa ćemo onda da vidimo ko
>> kome i koliko može/ne može konkurisati ;>
Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž čuvenog plavog kompleta
sabranih dela Dostojevskog iz 1975.
Vlada
knjizevnost.8dejanr,
>> > Da mi vidimo broj prodatih primeraka knjiga, pa ćemo onda da
>> > vidimo ko kome i koliko može/ne može konkurisati ;>
>>
>> Ovoga sam se i plašio. Da li zaista smatraš da je broj prodatih
>> knjiga osnovno merilo kvaliteta nekog pisca?
Da se razumemo - nisam ja prvi pomenuo da nam treba da "merimo" kvalitet
nekog pisca. No, ako već hoćete/mo da ga merimo, treba nam kriterijum.
E pa, pristupimo problemu sa naučne strane. Imamo konačan broj pisaca na
ovome svetu, dakle konačan skup. Treba nam relacija poretka u tom skupu
nešto što će nam za proizvoljnog pisca A i pisca B reći da li je A "bolji"
od B ili je B bolji od A ili su možda jednaki. E pa, da bi neka relacija
bila relacija poretka, treba da zadovolji sledeće uslove: refleksivnost
(što će manje-više svaka zadovoljiti), antisimetričnost (da se ne može
desiti da kad jednom primeniš kriterijum ispadne da je A bolji od B, a
odmah zatim ga primeniš ponovo i ispadne da je B bolji od A, osim naravno
ako je A=B) i tranzitivnost (ako je A bolji pisac od B, i B bolji pisac
od C, onda je A bolji pisac od C).
Ja imam kriterijum koji u potpunosti zadovoljava ove uslove, dakle jednu
korektnu relaciju. Izvoli, daj mi neku drugu relaciju koja će biti korektno
definisana, koja će za proizvoljna dva pisca davati odgovor koji je bolji i
koja će biti refleksivna, antisimetrična i tranzitivna. Kad budeš imao takvu
relaciju, onda da pričamo koja je od te dve (ili više) ponuđenih relacija
bolja i koja bolje odslikava vrednost pisca. Dok nemaš konkurentsku relaciju,
teško je diskutovati o bilo čemu :)
>> Po toj logici je Ceca Veličković defintivno vrhunska pevačica u našim
Ceca? Enorman broj ploča? Ma hajde, to su tipične zvezde koje se pojave,
potraju godinu dve, za to vreme prodaju nešto ploča, i posle ih svi zaborave.
Za razliku od pisaca o kojima sam govorio i koji "traju" (tj. prodaju se, i
to dobro) već po pedesetak ili više godina, i za to vreme su skupili skor
koji te trenutne zvezde mogu samo da sanjaju. Ako pogledaš diskografske
podatke, videćeš da su i kod nas (ili bar "bivših nas" ;) neki drugi pevači
i grupe prodali signifikantno više ploča.
>> a recimo Madona u malo širim okvirima...
Pa, i jeste od najboljih, zar ne? :)
>> Najgore je što sledeći tu logiku veoma lako možemo da zaključimo
>> kako je SPS stvarno naša najbolja partija. Najveći broj glasača
>> opredelio se za nju.
To i dalje ne znači da se tebi ili meni moraju dopadati (kao što ti se
ne moraju dopadati ni Ceca, Madona, Agatha Christie itd), ali što jes
jes, neke stvari rade velemajstorski, kada se radi o njihovom ostanku na
vlasti. Eto baš danas (tj. juče... ;( )
knjizevnost.10dejanr,
>> Dostojevski i Tolstoj nisu visoko u zapadnoj teoriji književnosti!?!
>> Bogami, koliko sam ja upućen, oni su VRLO, VRLO visoko. Dostojevski često
>> i najviše.
Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan kratak kurs
svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300 strana) koji su napisala
negde 1990. godine dva profesora sa Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima
posvetili su otprilike stranu ipo (na primer, Šekspiru preko 40 strana),
knjigu nemam (nije moja) ali mogu da je dobijem za jedno nedelju-dve dana
pa ako vas zanima mogu da vam prekucam šta su o njima napisali, ukratko,
jake strane deskriptivnost i filozofija, a slabe sve ostalo. Kao što vidiš,
ima raznih mišljenja.
Uostalom, nisu džabe u američkim školama izmislili da u svom "slengu" Lava
Tolstoja zovu Dull Tolstoy ;)
PS Da, znam, Amerikanci i nisu neki narod, nemaju kulturu, svaka taraba
u našem selu je starija od čitave njihove istorije itd, itd ;)
knjizevnost.11dejanr,
>> Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž čuvenog plavog kompleta
>> sabranih dela Dostojevskog iz 1975.
Jel to nešto na našem tržištu? Naterali svaku biblioteku da kupi po
100 kompleta? Neee, teško da je dostiglo tiraž dela druga Tita, njih
su morali da kupe po 500 kompleta ;))
Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet" prodat u više
primeraka nego sabrana dela poznatog novosadskog penzionera zvanog
Frederik Ešton? ;)) [Neću da vam uzmem pare a i inače se ne kladim,
nego samo malo da "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisaca] :)
knjizevnost.12maksa,
<><>>> Jednom je kao temu za pismeni dala "Zrno peska iz
<><> profila". ;)
<><>
<><> Auuuuuuu!
Ne kapiram? Je l' to po tebi dobra ili loša tema? :)
Meni zvuči bolje od alternativa tipa "Pogled tvoj mi
kaže", "Kišno jutro u Beogradu", "Moja ulica" i sl.,
a da ne pominjem one posvećene NOB-u i revoluciji.
<><> Da opevam i ovo? (:
Navali! :)
Pošto je novim već uzeo ABBA, ti bi mogao haiku.
(u stvari, može sve, samo nemoj deseterac)
knjizevnost.13maksa,
Skinuh onu listu knjiga zabranjivanih u Americi (hvala nemo),
i dok se fajl unzipovao, očekivao sam neku listu anonimnih
autora i naslova, kad ono...
>THE CATCHER IN THE RYE, by J.D. Salinger.
>Considered "dangerous" because of vulgarity, occultism, violence and sexual
>content.
Gde je tamo "occultism", a ni "violence" se nešto ne sećam.
>THE MERCHANT OF VENICE, by William Shakespeare.
>Objections to purported anti-Semitism.
Pazi ovo. ;)
>NINETEEN EIGHTY-FOUR, by George Orwell. Objections to pro- Communist material
>and explicit sexual matter. --------------
???
>ULYSSES, by James Joyce.
itd., itd. i još mnogo poznatih knjiga i autora.
Ima toga još, oni su stvarno sve i svašta zabranjivali
(listu treba videti), a objašnjenja su totalno debilna.
Kao da ih je zabranjivao neko ko ih nijednom nije pročitao.
Ne kažem da su sve u fajlu pobrojane knjige vrhunac književne
umetnosti (dobar deo - naprotiv, al' da ne započinjemo opet
raspravu o razlici šund/pop.literatura), međutim uopšte mi
nije jasno šta ih čini toliko opasnim.
Šta mislite o ovome, sa osvrtom na pojedinačne knjige?
knjizevnost.14fancy,
ŮŢ> Pa zar još nisu svi ukapirali fancy-ja? žovek voli da se zajebava,
ŮŢ> da drži lekcije iz političkih nauka lokalnim infantilnim spodobama,
Ajd' mene... ali zašto nagrdi i druge ljude bez potrebe..?
ŮŢ> Fancy, kad navratim u BG častiš i mene piće, eto, tek onako, važi? :)
Važi, javi se.
Fancy
knjizevnost.15fancy,
ŮŢ> ok, fancywork:
Zaboravi
slušajte sad, kad umrem neću nikakvo plakanje,
samo uklonite ostatke, proživeo sam buran
život, i ako je iko dobio u životu, taj sam,
proživeo sam 7-8 života u jednom, dovoljno za
svakoga.
svi smo mi, na kraju krajeva, isti, zato nikakve
govore, molim, osim ako želite da kažete kako se
kladio na konje i bio vrlo
uspešan u tome.
vi ste sledeći i ja već znam nešto
što vi ne znate,
možda.
Charles Bukowski
knjizevnost.16ndragan,
(5.246)
/ ....pročitao tri vikend-romana na temu "Nindža". Eto. Da. Tako.
Mislio si da je u pitanju štamparska greška, i da je prvo slovo u stvari
M? Posle si bio razočaran, ko u onoj narodnoj
Vraćam se sa prokota
razočaran grdno
mislio sam da ću srat*
al sam samo prdno
p.s. jel nekad neko čitao nerešene ukrštene reči?
knjizevnost.17ndragan,
(5.264)
/ krimi-roman ;)) (nije zezanje, oni su to STVARNO shvatili kao nešto
/ jako slično krimi-romanima :(( )
Pa i nisu daleko. Dostojevski je zaista razradio tehnologiju kriminalnog
zapleta - najbolji primer su braća Karamaz(g)ovi ( (c) Ljuba Moljac) -
gde baš postoji čitav sloj koji poštuje pravila detektivskog romana.
Naravno, nije samo to, ima tu mnogo više, ali ima, eto, i za čitaoce
krimi romana. Pretpostavljam da su oni malo češće pritiskali FF taster.
knjizevnost.18ndragan,
(5.249)
/>> "Treba sve čitati" (Mišel Fuko).
/ Ne, ne treba sve čitati. žitanje svega ustvari i nije čitanje.
Treba čitati svašta. Nikad ne znaš gde ćeš naći nešto svoje.
Najbolje sam obožavao bibliotetke gde se šetaš između rafova, uzmeš,
prelistaš, pa ako ti se svidi, uzmeš. One što te teraju da znaš šta
hoćeš, ili da znaš u koju fiočicu su smestili karticu, baš mi ne pružaju
neki kontakt.
Kao glavni izuzetak od ovog svog pravila navodim biblioteku na PMFu Novi
Sad, gde smo cimer i ja svake dve-tri nedelje po sat-dva sedeli i
prebirali po karticama, izlazili sa po desetak knjiga i sve u svemu onim
gospojama izvadili dušu.
Odužio sam se buketom kad sam diplomirao.
knjizevnost.19ndragan,
(5.257)
/ "Guardati da colui che non ha letto che un libro solo" (čuvaj
/ se onoga ko je pročitao samo jednu knjigu) - Giacomo Casanova
"Ko kaže da nisam pročitao nijednu knjigu? Sećam se vrlo dobro, zvala se
'Kako se kalio Baš-želik'"
portir iz Tekstil-Prometa (ili onog drugog tekstila, ne znam ko ga
je preuzeo).
Tip je inače poznat kao polupismen, nije mogao da se seti kako se zove
ona loza pendrekovača (13. juli), pa je rekao "ona bre loza, živeo prvi
maj".
knjizevnost.20ndragan,
(5.256)
/ Nije joj trebala dramaturgija jer bi joj porušila dramaturgiju, a? :))
Upotrebio sam istu reč u dva smisla (prava dvomisao, da me Orvel poljubi
u čelo) - ipak je grof radio mnogo obimnije stvari, pazio na dramsku
napetost, gradacije itd, a Agata je imala samo onoliko dramaturgije
koliko je potrebno da priča bude uverljiva. Dobar kriminalni roman je
kao dobar vic - nema nijedne suvišne reči. Stanislavski do daske - puška
iz prvog čina ili opaljuje u petom, ili služi da čitaoca navede na
pogrešan trag. Sigurno ne stoji za ukras.
/ Uzgred, Agatha nije baš uvek bila baba :) U stvari, najbolje knjige
/ napisala
...je, prema legendi, sedeći na WC šolji i jedući jabuke.
knjizevnost.21ndragan,
(5.261)
/ samo što ja nisam upoznao tako "normalne" profesore književnosti
Imao sam čast, koleginica Milja Marković, prva zrenjaninska gimnazija.
Bogami smo imali dobar diskusioni klub. žak sam na jednom pismenom
izmislio tezu "Alija Đerzelez kao superstar", tj jednodimenzioni čovek i
žrtva sopstvenog imidža. Petica ko vrata. Ili teza da je Homer bio
zajednički nazivnik za čitavu generaciju (ili generacije) narodnih
pesnika.
/ bolje i stupidna diskusija nego da profesor priča prazne fraze a đaci
/ igraju podmornice ;)
Nikad nas nisu uhvatili. Igrali smo znacima za gluvoneme, ja u zadnjoj a
pajta u prvoj klupi.
knjizevnost.22dr.grba,
>> Odgovor na Civilizacija3.knjizevnost 5.230
Nisi morao da ponavljaš, video sam i originalni reply.
knjizevnost.23dr.grba,
>> Eto sad, koliko je sve individualno. Recimo, meni nije ništa
>> dosadnije od SF romana (o filmovima da i ne govorim), koje si ti u
>> nekoj od poruka pomenuo u maksimalno pozitivnom kontekstu. Ne
>> pamtim ni jedan u kome sam dogurao dalje od 30-e strane.
Jedan što je ovako pričao uzeo od mene "Amber" seriju, vratio je posle
tri nedelje i rekao "Pročit'o sam dvaput".
knjizevnost.24dr.grba,
>> Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž čuvenog plavog kompleta
>> sabranih dela Dostojevskog iz 1975.
Pre dve-tri godine moj otac besno čeprka po biblioteci.
- Gde je "Roman o Londonu"? Gde je "Roman o Londonu"?
Gde je "Roman o Londonu"? Gde je "Roman o Londonu"?.....
- Ćale, nemamo "Roman o Londonu".
- Kako nemamo, pa imamo sabrana dela Crnjanskog!
- ...Koja si kupio '69. godine...
- Pa šta?
- "Roman o Londonu" onda nije bio izdat.
- ????
...Naravoučenije: ako već kupujete sabrana dela nakog pisca, sačekajte
da prođe par godina od njegove smrti, jer (a) kompletiraćete dela i (b)
širina knjiga je veća i pompeznija.
knjizevnost.25peacock,
#### Charles Bukowski
Ćale je dotičnog ubacio u lektiru za gimnazijalce. Morao sam
da ga častim :)
knjizevnost.26peacock,
#### Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan
#### kratak kurs svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300
#### strana) koji su napisala negde 1990. godine dva profesora sa
#### Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima posvetili su otprilike
#### stranu ipo (na primer, Šekspiru preko 40 strana), knjigu
#### nemam (nije moja) ali mogu da je dobijem za jedno nedelju-dve
#### dana pa ako vas zanima mogu da vam prekucam šta su o njima
#### napisali, ukratko, jake strane deskriptivnost i filozofija, a
#### slabe sve ostalo. Kao što vidiš, ima raznih mišljenja.
Obožavam kratke kurseve svetske književnosti koje izdaju
amerikanci, pa makar bili i profe sa Harvarda. Studenti mogu
da nauče sve o tome na 300 strana? Nemoj, Dejane, da zezaš,
nije ti valjda to kriterijum. Nisam rusofil, pročitao sam
mnogo knjiga, ali se Amerima nisam raspametio. To što je
ruskim klasicima jaka strana deskriptivnost i filozofija,
potpuno su u pravu. Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo
se neće roditi Dostojevski ni za 1000 godina.
Peacock
knjizevnost.27peacock,
#### Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet"
#### prodat u više primeraka nego sabrana dela poznatog
#### novosadskog penzionera zvanog Frederik Ešton? ;)) ŠNeću da
#### vam uzmem pare a i inače se ne kladim, nego samo malo da
#### "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisacaĆ :)
Može, kad "poznati novosadski penzioner" bude izdat u
"čuvenom plavom kompletu".
Peacock
knjizevnost.28princess,
ni mene :( ....ne znam zasto prenosis njegove pesme....uskoro cemo imati zbirku
na racunaru...
knjizevnost.29princess,
i pre 75....samo su bile crvene! :)
knjizevnost.30dejanr,
>> Ima toga još, oni su stvarno sve i svašta zabranjivali
>> (listu treba videti), a objašnjenja su totalno debilna.
Međutim, primetićeš da se radi o zabranama sasvim lokalne prirode,
u jednoj školi ili jednom mestu. Ako je to sve što je zabranjeno,
onda ga stvarno nema mnogo na onoliku Ameriku - a što se tiče razloga
i obrazloženja, jesu debilna nema šta. Neki kreteni zabranili
Haklberi Fina, e baš svašta :)
knjizevnost.31dejanr,
>> > Uzgred, Agatha nije baš uvek bila baba :) U stvari, najbolje knjige
>> > napisala
>>
>> ...je, prema legendi, sedeći na WC šolji i jedući jabuke.
Jedući jabuke (i to kisele!) da, ali ne u WC šolji nego u kadi :)
knjizevnost.32dejanr,
>> Obožavam kratke kurseve svetske književnosti koje izdaju
>> amerikanci, pa makar bili i profe sa Harvarda. Studenti mogu
>> da nauče sve o tome na 300 strana?
A koliko strana imaju kursevi svetske književnosti iz kojih naši
budući književnici i književni kritičari sve nauče? 3000? žisto
sumnjam. Ponekad je lakše nešto natrubiti u X tomova nego ga sažeti
na 100 strana.
>> Nisam rusofil, pročitao sam mnogo knjiga, ali se Amerima nisam
>> raspametio.
Što se mene tiče, ne sećam da sam pročitao neku knjigu da je valjala
(bolje reći da mi se svidela) a da nije od američkog, engleskog ili
eventualno francuskog pisca. Da, plus par naših, iz rodoljubivih
razloga :)
>> To što je ruskim klasicima jaka strana deskriptivnost i filozofija,
>> potpuno su u pravu.
Eto vidiš da su u pravu :)
>> Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo se neće roditi Dostojevski
>> ni za 1000 godina.
To im ne bi bio san - bio bi noćna mora ;))
knjizevnost.33vcalic,
>> Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan kratak kurs
>> svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300 strana) koji su napisala
>> negde 1990. godine dva profesora sa Harvarda.
Pa, da, kao što sam i mislio, sigurno im je više od pola knjige uzela
Margaret Mičel. Ameri pate od toga da ništa što oni nisu uradili nije dobro,
a sa druge strane sve što se tamo ceni je bleda kopija Evrope. Oni ne cene ni
svoju autentičnu kulturu (rock&roll, strip, tzv. "B-film" i sl.), valjda zato
što je obično kritički nastrojena prema "tradicionalnim vrednostima američkog
društva".
Sa druge strane, kad već smatraš da je velika zastupljenost "levih
ruskih pisaca" (a jel' postoje desni ruski pisci ;) kod nas stvar ideologije,
zar ne misliš da je njihova mala zastupljenost u Americi isto tako stvari
ideologije ? (Imperija zla i sl.) A komunisti baš i nisu mnogo voleli
Dostojevskog.
Treće, da si video preglede književnosti na evropskim univerzitetima
video bi da su tamo neki Rusi na jako visokoj ceni.
>> PS Da, znam, Amerikanci i nisu neki narod, nemaju kulturu, svaka taraba
>> u našem selu je starija od čitave njihove istorije itd, itd ;)
Njujork je stariji od Sankt Peterburga, zar ne?
Vidiš, ja jako cenim neke segmente američke kulture, i to uglavnom
one koje su autentično njihovi. Ali njihovom establišmentu je to trn u oku.
E, da. Još si pominjao kako su u našoj lektiri samo Rusi. Ja se sećam
da sam u srednjoj školi radio dva Tolstoja, jednog Dostojevskog i jednog
Puškina. Da, bio je i onaj Šolohov, ali to nisam čitao. Daklem, sve u svemu 5
knjiga za 4 godine, a ukupno ih je bilo oko 13-14 u svakom razredu. Gde
nestadoše ti silni Rusi.
Vlada
P.S. Ko je ono beše rekao: "Ameriku su otkrili mnogi pre Kolumba, ali niko
nije imao hrabrosti da to prizna" ;)) ?
knjizevnost.34vcalic,
>> Jel to nešto na našem tržištu? Naterali svaku biblioteku da kupi po
>> 100 kompleta? Neee, teško da je dostiglo tiraž dela druga Tita, njih
>> su morali da kupe po 500 kompleta ;))
Opet ti. Ne isključujem da se taj komplet prodavao zato što je
format bio takav da se lepo uklapao u mnoge police, ali je dugo godina bio na
prvom mestu po prodavanosti svih sabranih dela iz oblasti beletristike.
Podatak je bio objavljen u Politici pre jedno desetak godina.
>> Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet" prodat u više
>> primeraka nego sabrana dela poznatog novosadskog penzionera zvanog
>> Frederik Ešton? ;)) ŠNeću da vam uzmem pare a i inače se ne kladim,
>> nego samo malo da "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisacaĆ :)
Pa sad, posećujući ljude koje poznajem, na jedno 20-tak mesta sam
video taj komplet Dostojevskog. "Eštona" sam viđao samo u formi vikend-romana.
A sad ako ćemo da upoređujemo filozofsku misao Dostojevskog i novosadskog
penzionera, to bi bilo kao da upoređujemo filozofsku misao Platona ili
Aristotela sa "filozofskom mišlju" onog kauboja što je prvo bio kobajagi
glumac, pa posle postao neki tamo predsednik jedne svetske sile.
Vlada
knjizevnost.35vcalic,
>> Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo se neće roditi Dostojevski ni
>> za 1000 godina.
Možda će nekome zvučati paradoksalno, čak i smešno, ali mene Bukovski
dosta podseća na Dostojevskog.
Vlada
knjizevnost.36dejanr,
>> Recimo, meni nije ništa dosadnije od SF romana (o filmovima da i ne
>> govorim), koje si ti u nekoj od poruka pomenuo u maksimalno pozitivnom
>> kontekstu. Ne pamtim ni jedan u kome sam dogurao dalje od 30-e strane.
Super :) Znači, uživao si u školi, SF romana nije bilo, a Dostojevskog,
Kamija i ostalih levih ruskih (kao što jednom ranije rekoh, "levi ruski
pisac" ne mora nužno da bude Rus) pisaca što ih voliš k'o blata. Blago
tebi.
Ali, što samo ti da uživaš a onoliki drugi da pate? :) Zar ne bi bilo
poštenije da i tebe malo muče da čitaš SF (koji neko drugi voli) a da
istovremeno njega manje muče sa levim ruskim piscima u kojima ti uživaš? :)
knjizevnost.37veca,
Večeras u 18 h biće otvoren 38. Sajam knjiga. Sajam će otvoriti
belgijski pisac čorž Arlas. Na sajmu učestvuje oko 150 domaćih i
nekoliko stranih izlagača.
A po prvi put, ove godine ulaz je besplatan.
knjizevnost.38dejanr,
>> Sa druge strane, kad već smatraš da je velika zastupljenost "levih
>> ruskih pisaca" (a jel' postoje desni ruski pisci ;) ...
Možda, mada ja nisam vid'o ni jednog :)
>> kod nas stvar ideologije, zar ne misliš da je njihova mala zastupljenost
>> u Americi isto tako stvari ideologije ? (Imperija zla i sl.) A komunisti
>> baš i nisu mnogo voleli Dostojevskog.
Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :) Mislim da to
kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su prosto loše knjige u
smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo manje cenjene.
>> Treće, da si video preglede književnosti na evropskim univerzitetima
>> video bi da su tamo neki Rusi na jako visokoj ceni.
Gorbačov? :)
>> E, da. Još si pominjao kako su u našoj lektiri samo Rusi. Ja se sećam
>> da sam u srednjoj školi radio dva Tolstoja, jednog Dostojevskog i jednog
>> Puškina. Da, bio je i onaj Šolohov, ali to nisam čitao. Daklem, sve u
>> svemu 5 knjiga za 4 godine, a ukupno ih je bilo oko 13-14 u svakom
>> razredu. Gde nestadoše ti silni Rusi.
Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. Bilo je u
lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše, "Stranac"?
"Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
knjizevnost.39dejanr,
>> A sad ako ćemo da upoređujemo filozofsku misao Dostojevskog i novosadskog
>> penzionera, to bi bilo kao da upoređujemo filozofsku misao Platona ili
>> Aristotela sa "filozofskom mišlju" onog kauboja što je prvo bio kobajagi
>> glumac, pa posle postao neki tamo predsednik jedne svetske sile.
Ko govori o filozofskoj misli, priča se o tiražu. Da podsetim, replicirao
sam na tvoju poruku i na:
>> Sumnjam da je mnogo knjiga dostiglo tiraž...
knjizevnost.40zonjic,
Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni se mnogo
dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo. Ima li neko ko je
vise upucet u njegov rad?
fala,
Rade
knjizevnost.41paki,
> Ima toga još, oni su stvarno sve i svašta zabranjivali
> (listu treba videti), a objašnjenja su totalno debilna.
> Kao da ih je zabranjivao neko ko ih nijednom nije pročitao.
Da znate, listu treba videti, od 10 knjiga 9 su zabranjene zbog
seksa, psovki i satanističkog sadržaja.
THE DIARY OF A YOUNG GIRL, by Anne Frank.
Objections to sexually offensive passages.
knjizevnost.42astojkovic,
SFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSF
NUDIM:
FREDERIK POL "ANALI HICIJA"
"RAT TRGOVACA" (REKLAMOKRATIJA 2)
"GEM - STVARANJE JEDNE UTOPIJE"
GREG BER "EON"
ISAK ASIMOV "BOGOVI LICNO"
"ROBOTI ZORE"
"PRELUDIJUM ZA ZADUZBINU"
URSULA LEGUIN "LEVA RUKA TAME"
J.R.R. TOLIKEN "GOSPODAR PRSTENOVA"
( 2. I 3. KNJIGA, IZDANJE "STILOS")
"KENTAUR" "NAJBOLJE SVETSKE SF PRICE 1984."
T.BRETON
& D.BENEICH "NJEZNI RAT" ("SOFTWAR")
TRAZIM:
ROGER ZELAZNY "OBERONOVA IGRA & VRATA HAOSA"
"STVORENJA SVETLOSTI I TAME"
PHILIP K.DICK "TECITE SUZE MOJE..."
"DA LI ANDROIDI SANJAJU..."
ZA INFORMACIJE MAIL ASTOJKOVIC
SFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSFSF
knjizevnost.43fancy,
ŮŢ> potpuno su u pravu. Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo
ŮŢ> se neće roditi Dostojevski ni za 1000 godina.
Da li se ti zezaš?
Pa šta će im Dostojevski?????
Rusima svaka čast na "Majstoru i Margariti" od Bulgakova, i
donekle "Idiotu" ali... ne stvarno...
Fancy
knjizevnost.44fancy,
ŮŢ> Može, kad "poznati novosadski penzioner" bude izdat u
ŮŢ> "čuvenom plavom kompletu".
Ne sumnjam da postoje ljudi sa mnogo pompeznijim "čutim kompletom"
nego što je pomenuti plavi...
Fancy
knjizevnost.45fancy,
ŮŢ> Večeras u 18 h biće otvoren 38. Sajam knjiga. Sajam će otvoriti
ŮŢ> nekoliko stranih izlagača.
Tolstojevski čita svoje stihove drugog dana i potpisuje knjige na
štandu RLP-a ;)
Fancy
knjizevnost.46bojans,
>> Da se razumemo - nisam ja prvi pomenuo da nam treba da
>> "merimo" kvalitet nekog pisca. No, ako već hoćete/mo da ga
>> merimo, treba nam kriterijum. E pa, pristupimo problemu sa
>> naučne strane. Imamo konačan broj pisaca na ovome svetu, dakle
>> konačan skup. Treba nam relacija poretka u tom skupu
Au, pa ovo je već žešći promašaj. Pa u gotovo svakom skupu se
može uvesti slična relacija koja će nam dati potpuno pogrešne
rezultate. Po tvojoj logici bismo mogli da ustanovimo da je
Golf bolji auto od Rols Rojsa (prodavaniji je). A možemo i da
uvedemo kriterijum da je najbolji auto onaj koji najmanje košta
u kom slučaju bi pobednik bio neki Zaporožac ili Trabant (da se
još proizvodi). Međutim pomenuti kriterijumi jednostavno nisu
merodavni za procenjivanje kvaliteta i vrednosti jednog auta.
Potpuno isto je i sa piscima. Ne znam šta ti bi da izneseš
onakvo "naučno" razmatranje na kome bi ti verovatno svi
književni kritičari pozavideli. Evo i mog doprinosa: smislio sam
novu relaciju poretka u konačnom skupu pisaca. Dakle, kriterijum
za procenjivanje je masa mozga pisca. Jeste da ne raspolažemo
ovim podatkom za sve pisce, ali pošto je skup pisaca ipak samo
podskup ukupne ljudske populacije uzećemo podatke iz Ginisove
knjige rekorda kojima raspolažemo. Prema tome, najbolji pisac je
Turgenjev, a najslabiji Anatol Frans. Mislim da moj kriterijum
nije ništa manje tačan nego tvoj, jer ova relacija zadovoljava
sve uslove koje si pomenuo.
Da li si možda gledao "Društvo mrtvih pesnika"? Tamo se ubiše da
dokažu da je u književnosti sasvim neprimereno kvantitativno
procenjivanje i nekakav "matematički" pristup. A uz to i
celokupna američka književnost ne da se uporediti sa evropskom,
pa bih rekao da takvo podneblje jednostavno nije dobra baza za
kvalitetne književne kritičare. Da li je kritika koju si
spomenuo uopšte relevantna u nekim svetskim krugovima književne
kritike? Mislim da bi ipak bilo bolje pogledati šta o Tolstoju i
Dostojevskom kažu francuski i engleski kritičari.
P.S. I ružna devojka nekom može biti privlačna, ali je lepa
devojka - lepa. Lepoj devojci neko može da zavidi i da je mrzi,
da tvrdi da je dosadna i glupa. Ona ostaje lepa. Baš kao što i
veliki pisac ostaje veliki pisac, pa nek puknu dušmani :))))
knjizevnost.47milanv,
║║ Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :) Mislim da
║║ to kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su prosto loše knjige
║║ u smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo manje cenjene.
žuj, Dejane: a, da se ti, lepo, vratiš u konf. PC.????.? i sl.
Tamo si Car. Ovde se strašno degradiraš. :(
Znam, znam: teorija skupova i statistički pregled grupa
čitalaca kažu... Al' bolje nemoj o tome...
Izvini ako sam bio grub. Hteo sam samo da kažem da nemaš
razloga da lošim nazivaš knjige-pisce koje sav ozbiljan i
dobronameran svet stavlja na civilizacijski tron. A to što su
par profa (makar i sa Harvarda) hteli da se proslave vredjanjem
Dostojevskog & Co. je neka druga priča. Tebi nije potrebno da
ime gradiš na takav način.
P.S. Hoćeš jednu Coca-Colu? čiveli! :)
knjizevnost.48pkaca,
->>> Progoni me jedna metafora
Hmm.... a sta mislite o temi koju je dobilo odeljenje 4 razreda
Banjalucke gimnazije : Dal' je glista sa obe strane ista ? :))
Nije izmisljotina, tog profesora licno poznajem :)
Kaca
knjizevnost.49pkaca,
reply 5.285
->>> Ima li ko ovo i da li bi bio vredan da caskom prekuca pesmicu ovde ?
Pa 'ajd da budem vredna :)
Ljubivoje Rsumovic
Deset ljutih gusara
Deset ljutih gusara
doslo u moj krevet
jedan pao s' kreveta
ostalo ih 9.
Devet ljutih gusara
jos ne znaju ko sam
jednog sam uspavao
ostalo ih osam.
Osam ljutih gusara
ja ih ostro gledam
jedan pao u nesvest
ostalo ih sedam.
Sedam ljutih gusara
pobeglo na brest
jedan pao na glavu
ostalo ih sest.
Sest ljutih gusara
zbrisalo u svet
jedan se izgubio
ostalo ih pet.
Pet ljutih gusara
lete ko leptiri
jedan pao u bunar
ostalo ih cetiri.
Gle cetiri gusara
bes u njima vri
jedan puko od muke
ostalo ih tri.
Tri ljuta gusara
a protiv njih ja
jednoga sam zviznuo
ostala su dva.
Dva ljuta gusara
a pogled im leden
jedan se okliznuo
jos ostao jedan.
Jedan ljuti gusar
postao je meden
prosto se istopio
ostao nijedan.
U svakom pogledu
prosla me je strava
sad je sve u redu
moze da se spava.
Eto za klinca....
Kaca
knjizevnost.50pkaca,
reply 5.296
->>> Aj' 'leba ti, kad privedes kraju vodim te na pice ;)
A sto ti ne volis Crnjanskog ?
Je si li ga uopste citao ?
Kaca
knjizevnost.51i.a.n.,
>> Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. Bilo
>> je u lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono
>> beše, "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
He, a ja se taman spremao da pitam da li imaš nešto protiv Rusa kao
takvih. Stičem utisak da su tvoje jeremijade o prezastupljenosti
"levih ruskih" u odnosu na ostale knjige posledica srednjoškolskog
drilovanog čitanja (a još više "tumačenja") onih prvih. Priznajem,
meni je taj sistem zadugo bio ogadio poeziju, koja još bolji teren za
dogmatsko natezanje od proze. Ali ako si zbog tako stečene odbojnosti
lišio sebe dobrog dela prvoklasne književnosti, onda je to žalosno.
Zamrzeo si predmet zbog načina na koji mu se pristupa. Spominješ
"Stranca". Da li ti je ta knjiga mrska kao delo, ili zato što si nekad
morao da napišeš bogomprokleto visokouman pismeni sastav o njoj? Nadam
se da je u pitanju ovo drugo.
knjizevnost.52i.a.n.,
>> Skinuh onu listu knjiga zabranjivanih u Americi (hvala nemo),
>> i dok se fajl unzipovao, očekivao sam neku listu anonimnih
>> autora i naslova, kad ono...
Prvi anglosaksonski doseljenici u Ameriku neretko su bili članovi
utopističkih ili verskih sekti, koji su Englesku napustili da bi na
miru živeli u skladu sa svojim idejama, a bez "nemorala... i pogubnog
vladanja engleskog plemstva". (Amerikanci su i danas prijemčivi za
verske zanesenjake raznih vrsta, a i sami ih liferuju naveliko.)
Kasnije se preko Atlantika išlo iz uobičajenijih razloga, ali naciji
je ostala izvesna crta puritanske zadrtosti. Komunizam je u početku
smatran za veliko zlo zbog navodnog propagiranja "slobodne ljubavi";
demokratija i ljudska prava su kasnije došli na red.
Nisu ni drugi mnogo bolji. Englezi su se proslavili Baudlerom i
njegovim "porodičnim" izdanjem Šekspira, iz koga su uklonjeni svi
škakljivi delovi, a Šekspir se nije preterano ustručavao. Postoji i
glagol "to bowdlerize", od tog doba. 1960 se digla velika dreka kad je
"Penguin" po prvi put objavio Lorensovog "Ljubavnika Ledi žeterli",
stvar je bila i na sudu. Henriju Mileru uopšte nije dopušteno da uđe u
Englesku, tridesetih, a njegove knjige je dugo objavljivao isključivo
pariski "The Obelisk Press".
Ili kod nas -- u Matičinom rečniku nema nijednog "jačeg" glagola ili
imenice, kao i kod ne-fototipskih izdanja Vukovog. Da ne dužim.
Sklonost ka gunđanju zbog stvari koje bi mogle "pokvariti mladež" naći
ćete svugde. Problem Amerike je njena veličina. Za svaku uvrnutost ima
dovoljno mesta i spremnih sledbenika.
knjizevnost.53veca,
>> ni mene :( ....ne znam zasto prenosis njegove pesme....uskoro cemo
>> imati zbirku na racunaru...
I šta je tu loše? Ako ti se ne dopada ti preskoči!
Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa da mi
malo udarimo po tebi :)
knjizevnost.54veca,
>> Što se mene tiče, ne sećam da sam pročitao neku knjigu da je
>> valjala (bolje reći da mi se svidela) a da nije od američkog,
>> engleskog ili eventualno francuskog pisca. Da, plus par naših, iz
Probaj sa nemačkim, možda ćeš se prijatno iznenaditi.
knjizevnost.55veca,
>> Možda će nekome zvučati paradoksalno, čak i smešno, ali mene
>> Bukovski dosta podseća na Dostojevskog.
Hm, mene ne. Bukovskog sam čitala kad sam imala dvadesetak godina
i bila oduševljena, kasnije sam pročitala i neke kvalitetnije
knjige...
knjizevnost.56veca,
>> Pa sad, posećujući ljude koje poznajem, na jedno 20-tak mesta sam
>> video taj komplet Dostojevskog. "Eštona" sam viđao samo u formi
>> vikend-romana.
Mene nisi (još :) ) posetio, ali rekoh, da prijavim komplet :)
knjizevnost.57veca,
>> Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :)
>> Mislim da to kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su
>> prosto loše knjige u smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo
>> manje cenjene.
Sad si rekao pravu stvar!
Toliko o njihovoj kompetentnosti.
>> lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše,
>> "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
Uh, ispada da ti ceniš samo komercijalne stvari (?).
knjizevnost.58veca,
>> ŮŢ> nekoliko stranih izlagača.
>> Tolstojevski čita svoje stihove drugog dana i potpisuje knjige na
>> štandu RLP-a ;)
:)))
Nisam sigurna (proveriću ovih dana :) ) ali čini mi se da rekoše
da su strani izlagači iz Srpskih krajina :)
knjizevnost.59zolika,
>> Deset ljutih gusara
>> došlo u moj krevet
>> jedan pao s kreveta
>> ostalo ih devet
>>
>> Devet ljutih gusara...
Nije original, ali će moći da posluži (moja kreacija):
Devet ljutih gusara
ne znaju ni ko sam,
jednog sam izmlatio
ostalo ih osam.
Osam ljutih gusara
drhte kad ih gledam,
jedan hitro uteče,
ostalo ih sedam.
Sedam ljutih gusara
napilo se malo;
jedan čvrsto zaspao,
šest ih je ostalo.
Šest ljutih gusara
krenulo u svet,
jedan pao na glavu
ostalo ih pet.
Pet ljutih gusara
iz bureta viri,
jednog su usolili,
ostalo ih četiri.
žet'ri ljuta gusara
od pakosti vri,
jedan je izgoreo
ostalo ih tri.
Tri ljuta gusara
susreo sam ja
i jednoga skuvao,
ostalo ih dva.
Dva ljuta gusara
pogled im je ledan,
jedan se prehladio,
ostao je jedan.
Jedan ljuti gusarčić
mali je i bedan
i on nam je pobeg'o
ostao NIJEDAN!
Otpevaj kome treba i kaži kako im/mu/joj se dopada.
knjizevnost.60zolika,
[ Civilizacija.3, reply na 5.282 ]
>> zbog koga su mnogi jastuci bili pritiskani između butina...
Kao kontraceptivno sredstvo?
knjizevnost.61dejanr,
>> Pa u gotovo svakom skupu se može uvesti slična relacija koja će
>> nam dati potpuno pogrešne rezultate.
Ah, ta matematika :) U svakom (bez onog gotovo ;) konačnom skupu (pa i
u nekim beskonačnim) može se uvesti relacija poretka, i to ne samo jedna.
Ni jedna od tih relacija poretka ne može dati pogrešne rezultate - ona
će uvesti redosled, a da li se tebi ili meni taj redosled sviđa, to nema
baš nikakve veze sa njegovom "tačnošću" ili "pogrešnošću".
>> Evo i mog doprinosa: smislio sam novu relaciju poretka u konačnom
>> skupu pisaca. Dakle, kriterijum za procenjivanje je masa mozga pisca.
>> ... jer ova relacija zadovoljava sve uslove koje si pomenuo.
Ne zadovoljava, sorry. Eventualno bi davala podatke za mrtve pisce, ali
njom ne bi mogao da ocenjuješ one koji su sticajem okolnosti živi. Pošto
relacija ne može da se uspostavi nad proizvoljnim elementima skupa pisaca
(nadam se da ne predlažeš da ih sve pobijemo i povadimo im mozgove zarad
merenja na kantaru? ;), ne zadovoljava uslove i ne priznaje se ;) Probaj
ponovo.
Osim toga, skrenuo bih ti pažnju na još nešto što si izgleda prevideo -
ja uopšte nisam rekao da se ne može uspostaviti nikakva druga relacija
poretka u skupu pisaca - može ih se, šta više, uspostaviti, hm, da li
beskonačno mnogo? Partitivni skup konačnog skupa ostaje konačan, ali
može više relacija rezultirati istim poretkom - ako te relacije smatramo
jednakima, onda ipak samo konačno mnogo relacija, pa bismo ih mogli redom
proučiti ;). Dakle, ne sumnjam da ćeš uz još malo mućkanja glavom proizvesti
neku korektnu relaciju poretka. Ako hoćeš da ti pomognem sa jednom koja je
korektna i zadovoljava sve uslove, evo ti je - "bolji je pisac koji je
kasnije rođen" (može i ranije, svejedno). Ali, pošto smo smislili relaciju,
da pogledamo tri do sada pomenute (ajd' da "priznam" i tvoju, iako ne
zadovoljava uslove):
1. Bolji je pisac čije su knjige prodate u više primeraka
2. Bolji je pisac čiji mozak ima veću zapreminu
3. Bolji je pisac koji je kasnije rođen.
E sad, recimo da je sve što ti se nudi ove tri relacije, pa kaži pošteno,
koju bi od njih tri izabrao da rangiraš pisce? (Znam da ne bi ni jednu,
ali ponavljam, kada bi morao jednu od ove tri). Uzeo bi, ubeđen sam, prvu
(ili možda ne bi?) E pa, kad smisliš konačno ispravnu relaciju, reci mi
zašto bi ona davala realnije rezultate od no.1 u gornjem primeru, pa da
popričamo o tome.
>> Da li si možda gledao "Društvo mrtvih pesnika"? Tamo se ubiše da
>> dokažu da je u književnosti sasvim neprimereno kvantitativno
>> procenjivanje i nekakav "matematički" pristup.
Glupost. Kada matematika uđe u neku oblast, ona postaje nešto, dotle je
uglavnom prazna priča. Itekako je potrebno da razmišljamo o kvantifikovanju
umetnosti jer će nam to, kada ga jednom savladamo, obezbediti neke lepe
stvari. Već sada mnogi pisci koriste složen matematički aparat ugrađen u
kompjuterske programe da bi unapredili kompoziciju i stil svojih dela,
izbegli ponavljanja, otklonili nelogičnosti itd, a o kontroli jezika i
gramatike da i ne govorimo.
Naravno, nećemo stati tu, uvek se može malo i pustiti mašti na volju.
Recimo, šta radi pisac? Ređa slova: prvo slovo, drugo, treće...
hiljadito, milionito i tu je negde kraj knjige. Recimo da knjiga retko
ima više 1000 strana (doduše, Tolstoj... ;), na strani neka je 3000 znakova,
to mu dođe 3 megabajta. E sad, ima 30 slova, plus nešto malo interpunkcije,
ovamo, onamo, recimo 80. Sve u svemu, može se napisati negde oko
80^3000000000 knjiga dužine do 1000 strana, i tu je sve - čitav Tolstoj,
čitav Dostojevski, čitava Agatha Christie, dela još mnogo misaonija od
dela Dostojevskog, detektivski romani mnogo zapetljaniji od Agatinih,
pa onda prevodi svih tih knjiga na raznorazne jezike... divota jedna.
E sad, broj 80^3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko nezamislivo
veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan je. Ako poradimo na
potrebnom matematičkom i statističkom aparatu, možda ćemo jednom naći
način da izaberemo potrebne nizove slova u skladu sa ukusom naručioca,
i onda eto raja za čitaoca. Voliš Dostojevskog? Kompjuter ti svakog dana
napiše po jednog (koji će verovatno biti i bolji od originala), pa čitaj
i uživaj. Voliš Agatu? Svaki dan po jedan genijalni zaplet. I još ne plaćaš
knjige, ne plaćaš autorska prava, samo jednom platiš program (ne bi ga
valjda piratovao? :) i docnije račune za struju :)
Vrli novi svet, zar ne :)
knjizevnost.62dejanr,
>> žuj, Dejane: a, da se ti, lepo, vratiš u konf. PC.????.? i sl.
>> Tamo si Car. Ovde se strašno degradiraš. :(
Dragi prijatelju, meni je jako žao što ti nisi u stanju da misliš
svojom glavom nego misliš televizorom... ups, misliš glavama
"ozbiljnog i dobronamernog sveta koji stavlja leve ruske pisce
na civilizacijski tron". Shvatam da nemaš baš nikakvih drugih
argumenata osim činjenice da su te slagali u školi da su ti pisci
veliki, tako da pretpostavljam da u takvoj situaciji i ne možeš da
kažeš ništa osim onoga što si kazao. Primećujem da je jedini argument
iz mojih poruka na koji si smatrao za shodno da se osvrneš pomenutih
"par profa (makar i sa Harvarda) koji su hteli da se proslave vredjanjem
Dostojevskog & Co", verovatno zato što je to jedini argument koji si
u stanju da prihvatiš (neko tamo, ko bi mogao da bude ugledan, kaže da...)
E pa da te razočaram, to sam pomenuo sasvim uzgred i ne smatram ni za
kakav bitan argument - ne treba meni profesor sa Hardvarda da mi kaže da
je neki levi ruski pisac loš, kao što mi ne treba profesor iz Moskve da
mi kaže da je dobar. Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što bih i
tebi iskreno želeo.
Da si živeo u srednjem veku, nema sumnje da bi bio oduševljen idejom
da se spali jeretik koji se usuđuje da, kontra mišljenju "ozbiljnog i
dobronamernog sveta koji, još od Aristotela, zna da se Sunce okreće
oko Zemlje", tvrdi takve očite budalaštine kao da se Zemlja okreće
oko Sunca. Ako ne da se spali onda bar da se protera u PC.????.?
konferenciju ;))
knjizevnost.63dejanr,
>> > na jedno 20-tak mesta sam video taj komplet Dostojevskog.
>>
>> Mene nisi (još :) ) posetio, ali rekoh, da prijavim komplet :)
Ma, pusti bruke, imam ga i ja :) Jedina mi je odbrana da ga nisam ja kupio,
ali, posle ovih poruka, ko će mi to verovati? ;)))
knjizevnost.64dejanr,
>> Uh, ispada da ti ceniš samo komercijalne stvari (?).
Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud, ali ako
je to još ispalo komercijalno, onda ga utoliko više cenim :)
Što bi rekao Gazda Jezda, "posao je posao, ali biznis je biznis" ;)))
knjizevnost.65dejanr,
>> Devet ljutih gusara
Oćemo još jednu varijantu? :)
Deset malih crnaca pošlo je u krevet,
jedan se zagrcnu i osta ih Devet.
Devet malih crnaca bi do kasno tamo,
jedan zaspa duže i osta ih Osam samo.
Osam malih crnaca putovaše u Devon,
jedan ne hte dalje i osta ih Sedam.
Sedam malih crnaca poseklo je brest,
jednog lupi sekira i osta ih Šest.
Šest malih cranaca gledalo je pčelin let,
jednog pčela ubode i osta ih Pet.
Pet malih crnaca u pravne knjige zaviri,
jednog pravda preuze i osta ih žetiri.
žetri mala crnca pođoše na more svi,
jednog proguta haringa i osta ih Tri.
Tri mala crnca po šumi se šetala,
jednog medved zgrabi i ostaše Dva
Dva mala crnca sunčala se čitav dan,
jednog sprži sunce i osta samo Jedan.
Jedan mali crnac osta sam i bedan,
ode i obesi se i ne osta Nijedan
[Prevod je, kao što primećujete, dosta bedan]
knjizevnost.66milan,
> Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni se mnogo
> dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo. Ima li neko ko je
> vise upucet u njegov rad?
Bože Rade! Pa Dilen Tomas je jedan od najpoznatijih
engleskih pesnika ovog veka (1914-1953) ako ne i najpoznatiji.
Pl poz M
knjizevnost.67milan,
> U svakom pogledu
> prosla me je strava
> sad je sve u redu
> moze da se spava.
>
>
> Eto za klinca....
>
>
> Kaca
Na žalost predmetni gospodin je pokrao jednu paradigmatičnu
strukturu engleske poezije koja se koristi skoro kao folklor od
dečjih pesama ("Nine Little Indians") do karmina ("One hundred
bottles of beer") koje se pevaju nešto kaogod kod nas Bećarac.
Pl poz M
knjizevnost.68mnikolic,
>> Pa, onda bi ga po logici ideologije Amerikanci voleli, ne? :) Mislim da to
>> kod njih nema previše veze sa ideologijom, nego su prosto loše knjige u
>> smislu da se slabo prodaju, i zato su mnogo manje cenjene.
Ja ti i dalje tvrdim da se uopšte ne prodaju slabo, štaviše... Ukoliko mi
vreme dozvoli poradiću na tome da ti ovo jako precizno argumentujem.
>>>> Treće, da si video preglede književnosti na evropskim univerzitetima
>>>> video bi da su tamo neki Rusi na jako visokoj ceni.
>>
>> Gorbačov? :)
Ne baš. Neki Rusi iz prošlog veka ;)
>> Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. Bilo je u
>> lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla (kako ono beše,
>> "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih strana sveta.
Levi ruski pisci svih zemalja - ujedinite se !!! ;)
Baš ti hvala što si me podsetio na moje omiljene knjige iz školske
lektire. Kafka je doduše bio češki Nemac, ali to sad nije bitno. Izgleda da je
čovek imao viziju Beograda '91-'93 kad je pisao Proces. Baš ću malo da ga
prelistam da se podsetim.
Vlada
knjizevnost.69vcalic,
>> Ko govori o filozofskoj misli, priča se o tiražu. Da podsetim, replicirao
>> sam na tvoju poruku i na:
Ma, ja rekao da ublažim muke Eštonu, pošto na tiražu već puca, pa da
prebacim stvar na filozofiju, tu se ionako ništa ne očekuje od njega. ;))
Vlada
knjizevnost.70vcalic,
>> Da li se ti zezaš?
>> Pa šta će im Dostojevski?????
Ma, kad bolje porazmisliš, zašto bi oni i čitali bilo šta. Ionako
velikoj većini njih to jako teško ide.
Vlada
knjizevnost.71vcalic,
>>>> Možda će nekome zvučati paradoksalno, čak i smešno, ali mene
>>>> Bukovski dosta podseća na Dostojevskog.
>>
>> Hm, mene ne. Bukovskog sam čitala kad sam imala dvadesetak godina
>> i bila oduševljena, kasnije sam pročitala i neke kvalitetnije
>> knjige...
Mislio sam više na stil života i sudbinu, kao i na odnos sa
savremenicima, a manje na neku formu. Dostojevski je u svoje vreme bio ono što
je danas Bukovski.
Vlada
knjizevnost.72vcalic,
>> Mene nisi (još :) ) posetio, ali rekoh, da prijavim komplet :)
Super!! :) Odmah te ubacujem u registar ;)
Vlada
knjizevnost.73astojkovic,
D(onald) M(ajkl) Tomas:
- prevodilac sa ruskog, pesnik, pisac, plagijator(?!).
- vise knjiga pesama
- romani: "Flautistkinja", 1979
"Rodni kamen", 1980
"Beli hotel", 1981, preveden na srpski
"Ararat", 1983, preveden na srpski
Za vise informacija procitaj predgovor Nolitovom izdanju
Belog hotela koji je napisao (predgovor) David Albahari.
l
knjizevnost.74astojkovic,
Dosta sr*nja o levim ruskim piscima.
Dostojevski je DESNI pisac. (ruski PRAVI, engleski RIGHT)
"JA citam najbolje pisce."
"JA sam najpametniji i zato citam najbolje pisce."
"JA sam najpametniji."
.
To se, ako me secanje ne vara, zove NATPISAVANJE. (engl. TO PISS)
2 decaka se takmice ko ce dalje da pisa.
(podsvesno: onaj ko pisa dalje ima veci penis)
"Moj je tata najjaci."
"Moja sveska je najlepsa."
"Moja kola su najbrza."
"Moj kompjuter je najbolji."
Ovde govorim o tome da postoji jedna faza u zivotu mladog
ljudskog organizma, kada ovaj ima potrebu da bude NAJ.
NEKI tu fazu ne ostave za sobom, vec se celog zivota natpisavaju.
Nadju sadruga i eto zabave njima, a muke ostalima.
Dragi, moji, prijatelji, nije bitno koliki vam je, vec da li ga
i kako upotrebljavate. :)
Sale
p.s.
Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac) romana.
Struktura njenih romana je prikriveno seksualna, sa sve predigrom
i klimaksom. To je verovatno jedna od tajni njenog uspeha.
Dostojevskog zovu ocem psiholoskog romana. Kroz svoje romane on nas
"tera" da prozivljavamo ono sto prozivljava junak. To bi trebalo da
kroz junaka otkrije nesto o nama samima.
Kod Dostojevskog citalac kroz roman otkriva sebe.
Kod Agate Kristi otkriva ubicu.
knjizevnost.75vcalic,
>> Vrli novi svet, zar ne :)
Ma, fenomenalno. Na kraju će neko svu tu skalameriju baciti u đubre,
ukrasti iz muzeja pisaću mašinu i napisati pripovetku na tri strane. I ona se
neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter izliferovao.
Vlada
knjizevnost.76vcalic,
>> Shvatam da nemaš baš nikakvih drugih argumenata osim činjenice da su te
>> slagali u školi da su ti pisci veliki, tako da pretpostavljam da u takvoj
>> situaciji i ne možeš da kažeš ništa osim onoga što si kazao.
A šta ćemo ako je čovek ipak pročitao left-russian-writers ekipu!? ;)
Vlada
knjizevnost.77astojkovic,
Najveca oholost je isticanje sopstvene licnosti iznad svega i
iznad svih - iznad svega sto uopste postoji na svetu.
Apsolutno oholo stvorenje zivi i postupa, svesno i nesvesno cak,
na sledeci nacin: MOJE resenje odredjuje pa cak i stvara vrednosti
i zbog toga MOJA volja mora da vlada nad svim - sve sto se zbiva
i sto ce se tek zbiti mora biti prema mom planu i mojim zeljama;
mene niko nema pravo da hvali niti da me ocenjuje; cak i vrednosti
kao sto su moralno dobro i istina ili lepota ne mogu vladati nada
mnom i nemogu mi biti prepreka - ja nisam obavezan da se tome
potcinjavam jer, sve je to uslovljeno MOJOM VOLJOM i ne postoji
objektivno samo po sebi.
Takvo apsolutno oholo stvorenje pripisuje sebi bozanska svojstva
i hoce da zauzme mesto koje pripada Bogu. Odatle se radja suparnistvo
oholnika s Bogom, aktivno BOGOBORSTVO koje ne donosi uspeha nego se
izvrgava u ljutu mrznju prema Bogu. Stvorenje koje najdublje mrzi
Samoga Boga Zivoga zove se - Satana. Skup takvih stvorenja obrazuje
posebno carstvo postojanja koje je suprotnost Carstvu Bozjem i koje
se naziva - pakao.
Ima i medju ljudima onih koji mrze Boga i koji krecu putem
BOGOBORSTVA. Medjutim, oni ostaju i dalje ljudi i ne pretvaraju
se u satanu naravno - ako nije u pitanju apsolutna oholost i ako je
u srcu sacuvana pozitivna veza s Bogom.
"Ruska religijska filozofija i F.M.Dostojevski"
Nikolaj Loski
(2. Satana i njegova oholost)
knjizevnost.78princess,
veco..."lose" je potpuno neadekvatan termin za ono sto je sporno....->
smisao je da je besmisleno i da je trosenje vremena prekucavanje..u stvari tu
si u pravu...sta mene briga za "necije" vreme :)
knjizevnost.79ndragan,
/ ... Treba nam relacija poretka u tom
/ skupu nešto što će nam za proizvoljnog pisca A i pisca B reći da li je
/ A "bolji"
Koji će nam takva relacija? Veoma je linearna, a čini mi se da bilo kako
da stvarno pokušavamo da je uspostavimo, ne bi bila ni tranzitivna, te
ne bi mogla da uspostavi nikakav poredak. Eventualno bismo dobili neku
zamršenu mrežu: Pera je bolji od Mike u svemu osim karakterima, Mika je
bolji od Laze u svemu osim lepoti izraza, a Laza šije Peru po strukturi
priče (ili da zakomplikujemo još bolje, ko ima vremena).
žemu bi uopšte služila rang lista? One se, istina, prave, ali i njihovim
tvorcima i čitaocima je jasno koji su im dometi.
knjizevnost.80ndragan,
/> NINETEEN EIGHTY-FOUR, by George Orwell. Objections to pro- Communist
/> material and explicit sexual matter.
/ -------------- ???
E, pa, Orvel je šarao i levo i desno, samo što su svi prepoznavali
stranu koja im se manje sviđala. U stvari je, prema Matesovom
predgovoru, dobar deo štoseva maznut iz ponašanja britanskih vlasti za
vreme rata. Partijski trikovi su mu poznati iz španskog građanskog rata,
gde je bio svedok kako Staljin likvidira svoje najbolje ljude. Državna
propaganda - dok je bio u Indiji. Sve u svemu, složio ih je na gomilu.
knjizevnost.81ndragan,
(5.290)
/ anketu: gde ko najviše voli da čita?
Tamosve moguće cake koje štampač ima itd.
knjizevnost.82ndragan,
/ ... Treba nam relacija poretka u tom
/ skupu nešto što će nam za proizvoljnog pisca A i pisca B reći da li je
/ A "bolji"
Koji će nam takva relacija? Veoma je linearna, a čini mi se da bilo kako
da stvarno pokušavamo da je uspostavimo, ne bi bila ni tranzitivna, te
ne bi mogla da uspostavi nikakav poredak. Eventualno bismo dobili neku
zamršenu mrežu: Pera je bolji od Mike u svemu osim karakterima, Mika je
bolji od Laze u svemu osim lepoti izraza, a Laza šije Peru po strukturi
priče (ili da zakomplikujemo još bolje, ko ima vremena).
žemu bi uopšte služila rang lista? One se, istina, prave, ali i njihovim
tvorcima i čitaocima je jasno koji su im dometi.
knjizevnost.83ndragan,
/> NINETEEN EIGHTY-FOUR, by George Orwell. Objections to pro- Communist
/> material and explicit sexual matter.
/ -------------- ???
E, pa, Orvel je šarao i levo i desno, samo što su svi prepoznavali
stranu koja im se manje sviđala. U stvari je, prema Matesovom
predgovoru, dobar deo štoseva maznut iz ponašanja britanskih vlasti za
vreme rata. Partijski trikovi su mu poznati iz španskog građanskog rata,
gde je bio svedok kako Staljin likvidira svoje najbolje ljude. Državna
propaganda - dok je bio u Indiji. Sve u svemu, složio ih je na gomilu.
knjizevnost.84ndragan,
(5.290)
/ anketu: gde ko najviše voli da čita?
Tamo gde car ide peške. Mir, tišina, koncentracija, dok neko sa druge
strane vrata ne uoči relativnost vremena.
Drugo najbolje mesto je krevet, ako svetlo dobro pada (skoro nikad).
knjizevnost.85ndragan,
(5.300)
/ naravno :( )? Gde su horor romani, romani katastrofe? Gde je
/ istraživačko novinarstvo/književnost, tako značajan pravac u modernoj
Da znaš. Naprimer, uveo bih obavezno bar jednu stvar od Gintera Valrafa,
svejedno koju, u srednje škole. A na novinarstvu nijedan da ne diplomira
a da nije pročitao "aferu Bild".
knjizevnost.86dragisak,
[novim, CIVILIZACIJA.3:5.289]
> uništila (i koju nije osvojio). izreka da se treba čuvati
> onih koji su pročitali samo jednu knjigu je verovatno neka
> starija poslovica (Kazanova je možda konkretno mislio na
> popove i Bibliju).
Nisam siguran ali mislim da se radi o parafrazi jedne misli Sv.
Tome Akvinskog. Toma je rekao nešto u stilu da ceo život treba
posvetiti čitanju jedne knjige (Biblije), a Kazanova mu tu kontrira.
knjizevnost.87djelovic,
> Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa da mi
> malo udarimo po tebi :)
Jooooj. Sad kad nam zipuje Bulaju...
knjizevnost.88djelovic,
> Ma, fenomenalno. Na kraju će neko svu tu skalameriju baciti u đubre,
> ukrasti iz muzeja pisaću mašinu i napisati pripovetku na tri strane. I ona
> se neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter
> izliferovao.
Ma biće tu opcija kojom se bira broj strana! :)
knjizevnost.89djelovic,
> Recimo da knjiga retko
> ima više 1000 strana (doduše, Tolstoj... ;), na strani neka je 3000
> znakova, to mu dođe 3 megabajta. E sad, ima 30 slova, plus nešto malo
> interpunkcije, ovamo, onamo, recimo 80. Sve u svemu, može se napisati
> negde oko 80ž3000000000 knjiga dužine do 1000 strana, i tu je sve - čitav
> Tolstoj, čitav Dostojevski, čitava Agatha Christie
Osamdeset slova?
E treba ti zabraniti da koristiš Clipper, skroz si zaboravio da optimizuješ
kod! Dovoljno je trideset slova + interpunkcija, a posle možemo da ih
razvrstavamo u mala i velika! :)
Mada... sve je ovo teoretski - realan program bi ređao reči, a ne slova,
uzimajući u obzir i gramatička pravila :).
Šalu na stranu, tvoj kriterijum ocenjivanja knjiga samo po njihovom
ekonomskom učinku možemo da primenimo i, recimo, na ljude? Nije bitno kakav si
čovek, da li si ubio nekoga, da li imaš ženu i decu, da li te ljudi vole, već
je bitno samo koliko si zaradio?
Ekonomski učinak treba da (dobrim delom!) učestvuje u ocenjivanju neke
knjige, ali nikako ne sme biti jedini i apsolutni kriterijum.
Što se tiče školske lektire, tu se u potpunosti slažemo! Izučavanje
isključivo "levih ruskih pisaca" i potpuna nezastupljenost nekih vidova
književnosti ne vodi ničem dobrom. Ako uzmemo da je ekonomski učinak dobar
indikator (a jeste!) toga koliko ljudi žele da pročitaju neku knjigu, onda je
totalno sumanuto i kontraproduktivno da celokupna lektira zapravo tera ljude da
čitaju ono što najamanje žele! Ne vidim kako naši vrli pedagozi misle da kod
nekoga razviju ljubav prema čitanju na ovaj način.
Sa svoje strane, ja bih otišao i korak dalje od toga: uveo bih u lektiru
skoro isključivo popularne knjige. Trudio bi se da kod dece razvijem ljubav
prema čitanju. Kasnije bi ta deca lako došla do Dostojevskog kada im se posle
hiljadite (svojevoljno) pročitane knjige ukus dovoljno prefini.
knjizevnost.90fancy,
ŮŢ>->>> Aj' 'leba ti, kad privedes kraju vodim te na pice ;)
ŮŢ> A sto ti ne volis Crnjanskog ?
ŮŢ> Je si li ga uopste citao ?
Patetičan do beskraja.
Inače, nisam predložio piće zato što ga ne volim, nego zato što
je red da čovek posle tolikog posla (pisanje i slanje...) malo
i odmori, sa prijateljem sa kojim se nije dugo video, uz piće.
Hoćeš li i ti sa nama, pa da lepo popričamo (te?) o Crnjanskom?
Fancy
knjizevnost.91fancy,
ŮŢ> Dostojevskog zovu ocem psiholoskog romana. Kroz svoje romane on nas
ŮŢ> "tera" da prozivljavamo ono sto prozivljava junak. To bi trebalo da
ŮŢ> kroz junaka otkrije nesto o nama samima.
ŮŢ> Kod Dostojevskog citalac kroz roman otkriva sebe.
Radije čitam Peck-a "Put kojim se ređe ide"... A ni Hakslijev
"Otok" nije za bacanje...
A tek Le petit prince..
Fancy
knjizevnost.92peacock,
#### Charles Bukowski
Ćale je dotičnog ubacio u lektiru za gimnazijalce. Morao sam
da ga častim :)
knjizevnost.93peacock,
#### Ajd' kada ti kažeš... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan
#### kratak kurs svetske književnosti (nije baš kratak, jedno 300
#### strana) koji su napisala negde 1990. godine dva profesora sa
#### Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima posvetili su otprilike
#### stranu ipo (na primer, Šekspiru preko 40 strana), knjigu
#### nemam (nije moja) ali mogu da je dobijem za jedno nedelju-dve
#### dana pa ako vas zanima mogu da vam prekucam šta su o njima
#### napisali, ukratko, jake strane deskriptivnost i filozofija, a
#### slabe sve ostalo. Kao što vidiš, ima raznih mišljenja.
Obožavam kratke kurseve svetske književnosti koje izdaju
amerikanci, pa makar bili i profe sa Harvarda. Studenti mogu
da nauče sve o tome na 300 strana? Nemoj, Dejane, da zezaš,
nije ti valjda to kriterijum. Nisam rusofil, pročitao sam
mnogo knjiga, ali se Amerima nisam raspametio. To što je
ruskim klasicima jaka strana deskriptivnost i filozofija,
potpuno su u pravu. Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo
se neće roditi Dostojevski ni za 1000 godina.
Peacock
knjizevnost.94peacock,
#### Sme li neko da se kladi da je taj "čuveni plavi komplet"
#### prodat u više primeraka nego sabrana dela poznatog
#### novosadskog penzionera zvanog Frederik Ešton? ;)) ŠNeću da
#### vam uzmem pare a i inače se ne kladim, nego samo malo da
#### "nerviram" ljubitelje levih ruskih pisacaĆ :)
Može, kad "poznati novosadski penzioner" bude izdat u
"čuvenom plavom kompletu".
Peacock
knjizevnost.95dr.grba,
>> Ne kapiram? Je l' to po tebi dobra ili loša tema? :)
Dobra, dobra! Valjana za intelektualnu masturbaciju.
>> Navali! :)
>> Pošto je novim već uzeo ABBA, ti bi mogao haiku.
Ne, uzeću amorfnu strukturu. To je ono što kažu Lale "s**e pa se maže" (:
>> (u stvari, može sve, samo nemoj deseterac)
Jel' ti se nije svidela pesmica o metafori? (:
- *** -
ZRNO PESKA IZ PROFILA
Ti htede nešto reći?
Prilazak tvoj mi teško pade
gade.
Nije ti se dalo stati,
ali zašto izabra baš mene?
Ni loša misao ni tuga ni bol
nisu ništa prema onome što osećam
prema tebi.
Tog jutra peškir leže na isto mesto
kao i uvek.
U hladni talas sedoh
kao i uvek.
Uživah
kao i uvek.
I zašto, o zašto mi upade u gaće?
- *** -
Oko četiri minuta. Mnogo brže ide kad ne pazim na formu.
Fazon je nemati nikakvu ideju u momentu pisanja naslova.
Odlično za psihijatre, zar ne?
Moja profesorica je kategorički tvrdila da se Vasko Popa drogirao. Kada
sam pročitao "Koru", poverovao sam joj.
knjizevnost.96dr.grba,
>> Ne kažem da su sve u fajlu pobrojane knjige vrhunac književne
>> umetnosti (dobar deo - naprotiv, al' da ne započinjemo opet
>> raspravu o razlici šund/pop.literatura), međutim uopšte mi
>> nije jasno šta ih čini toliko opasnim.
To mi uopšte nije toliko ni bitno, koliko sam bio šokiran podatkom
da je nekoliko knjiga bilo (javno?) spaljeno. Mislio sam da je to
poslednji put u istoriji civilizacije rađeno po nacističkoj Nemačkoj.
THE LIVING BIBLE, by William C. Bower.
Considered "dangerous" because it is "a perverted commentary on the King James
Version."
Burned in Gastonia, North Carolina, 1986.
SLAUGHTERHOUSE-FIVE, by Kurt Vonnegut, Jr.
Considered "dangerous" because of violent, irreverent, profane and sexually
explicit content.
Burned in Drake, North Carolina, 1973;
Rochester, Michigan, 1972;
Levittown, New York, 1975;
North Jackson, Ohio, 1979;
Lakeland, Florida, 1982.
THE SEDUCTION OF PETER S., by Lawrence Sanders.
Called "blatantly graphic, pornographic and wholly unacceptable for a high
school library."
Burned by Stroudsburg (Pennsylvania) High School library, 1985.
Ili grešim?
Da li reč "burned" ovde ima drugo značenje? Mislim, da li su knjige
spaljene komisijski u nekoj peći ili je u pitanju neki levi homonim?
knjizevnost.97dr.grba,
>> Mislio si da je u pitanju štamparska greška, i da je prvo slovo u
>> stvari M?
Ne, kompromitovan sam do daske. Ilustracije su bile prikladne, a i
naslovi: "Kad polete šurikeni", "Ples senki",.....
Da li obratite ponekad pažnju na naslove ljubavnih vikend-romana?
Ponekad, u šetnji, gospođa i ja stanemo pred neki kiosk, pa se slatko
smejemo.
knjizevnost.98dr.grba,
>> Pa i nisu daleko. Dostojevski je zaista razradio tehnologiju
>> kriminalnog zapleta - najbolji primer su braća Karamaz(g)ovi ( (c)
*******************
Ovo me podseti na razliku između kriminalnog i kriminalističkog filma. (:
knjizevnost.99dr.grba,
>> "Ko kaže da nisam pročitao nijednu knjigu? Sećam se vrlo dobro,
>> zvala se 'Kako se kalio Baš-želik'"
I opet legendarni slučaj kad je apsolvent prodao brucošu tehnologije
knjigu koja će mu trebati za prvi seminarski, "Kako se kalio čelik".
knjizevnost.100dr.grba,
>> Jedući jabuke (i to kisele!) da, ali ne u WC šolji nego u kadi :)
E, da joj beše nepromočivi notebook k'o Klarku... (:
knjizevnost.101dr.grba,
>> što je obično kritički nastrojena prema "tradicionalnim vrednostima
>> američkog društva".
E, o ovome se i radi. Tradicija američkog društva je fiktivna kategorija.
Već tristo godina se tamo ne mogu dogovoriti. A i dan danas se grupaše
na nacionalne, verske, rasne, političke i sve druge moguće klanove,
diskreditujući jedni druge gore nego u pokojnoj Skupštini Srbije. I iz
toga se nikad nije izrodilo nešto što se naziva tradicija. Surogat društvo,
kartonske manžetne i kragne, ogromne plehane kante na četiri točka i misao
da su bogom dati da vladaju svetom.