knjizevnost.102dr.grba,
>> ->>> Ima li ko ovo i da li bi bio vredan da caskom prekuca pesmicu ovde ?
>>
>> Pa 'ajd da budem vredna :)
>> Eto za klinca....
VELIKO, VELIKO HVALA !!!!! (:
knjizevnost.103dr.grba,
>> I šta je tu loše? Ako ti se ne dopada ti preskoči!
>> Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa da mi
>> malo udarimo po tebi :)
Predlažem rvanje u želeu, pa koja pobedi.... (:
knjizevnost.104dr.grba,
>> Nije original, ali će moći da posluži (moja kreacija):
...
>> jednog sam izmlatio
>> ostalo ih osam.
...
>> Otpevaj kome treba i kaži kako im/mu/joj se dopada.
Moja Ana je dovoljno agresivno dete i bez ove verzije. Ali, neka,
poslužiće. Ajd' sad svi: bacite se na stilske vežbe! Da vidimo ekonomsku,
erotsku, plačnu, egocentričnu, hermetičnu, SF, hakersu i narodnjačku
verziju pesme! Pobednik dobija zadovoljstvo pobede i pravo da potroši
sve raspoloživo vreme na Sezamu ne iz tri, nego iz šest puta (:
knjizevnost.105dr.grba,
>> >> zbog koga su mnogi jastuci bili pritiskani između butina...
>>
>> Kao kontraceptivno sredstvo?
Uobičajena praksa maloletnih devica.
knjizevnost.106dr.grba,
>> Oćemo još jednu varijantu? :)
>> Šest malih cranaca gledalo je pčelin let,
>> jednog pčela ubode i osta ih Pet.
Catch the rhytm, man, whazza buzza with ya?
knjizevnost.107dr.grba,
>> Na žalost predmetni gospodin je pokrao jednu paradigmatičnu
>> strukturu engleske poezije koja se koristi skoro kao folklor od
Zasad je pesmica dobra, i nadam se da moja Ana neće jednog dana reći:
"Sramota, matori! Iskoristio si naivnu prostodušnost svog malog deteta
da poturaš kojekakve plagijatorske pesmice. Stidi se!"
knjizevnost.108dr.grba,
>> lektire. Kafka je doduše bio češki Nemac, ali to sad nije bitno.
>> Izgleda da je čovek imao viziju Beograda '91-'93 kad je pisao Proces.
Manite se "Procesa" već jednom! Ako hoćete da vidite šta je mračnjaštvo,
pročitajte "Zamak". A ako hoćete da vidite kako izgleda rukopis spasen
od vatre, a možda najvredniji od svih, pročitajte bar odlomke o Bruneldi
u romanu "Amerika". I, uostalom, ložačevu priču, koja je i bila objavljena
kao nezavisno delo.
A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna slika o Kafki.
---> Pišite na adresu : Zlatna ulička 22, Hračani, Prag
knjizevnost.109paki,
> A sto ti ne volis Crnjanskog ?
> Je si li ga uopste citao ?
Da kažem i ja par reči o Crnjanskom, iako ovo nije upućeno meni.
Pošto je ovo godina posvećena Crnjanskom, u svim školama (bar
tako nam je rečeno, za moju znam sigurno) prvi pismeni zadatak
ima veze s Crnjanskim, njegovim životom i delima.
S druge strane, Crnjanski se ni ne pominje u raznim žitankama,
Lektirama i ostalom materijalu za drugu godinu gimnazije. Zbog
toga se naša profesorka svojski potrudila da nas nakljuka
podacima o njemu. To bi bilo OK da je govorila o njegovim
pesmama, ali je veći deo izlaganja dugog ukupno 3 časa bio
posvećen njegovom životu, a pesme je samo pročitala.
Na pismenom, naravno, nije bilo nijedne teme u kojoj bi se moglo
pričati o Crnjanskom, već su sve tri bile posvećene analizi
njihovih pesama, koje bar pola odeljenja nije ni pročitalo (ono
što smo čuli na času ne računam u čitanje pesme, ne može se tako
ništa uraditi). Popričao sam malo s društvom i konstatovali smo
da se većini Crnjanski smučio (ne pesme Miloša Crnjanskog, već
pojam 'Crnjanski' i sve što ima veze s njim).
Na ovakav način, teranjem učenika da listaju razne predgovore i
kritike, i zadavanjem teme vezane za gradivo koje nema veze s
gradivom, profesorka je postigla vrlo negativan efekat.
Eto, samo toliko o tome kako se čoveku može ogaditi neka vrlo
lepa stvar.
knjizevnost.110peacock,
#### Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud,
#### ali ako je to još ispalo komercijalno, onda ga utoliko više
#### cenim :)
Ali komercijalni aspekt stavi u kontekst vremena kada je delo
nastalo. Aristotela slabije ceniš zato što su mu tiraži bili
mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u umetničkoj
muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i šta bi sve napisao da
je imao današnju tehnologiju?
Ameri imaju puno dobrih stvari, slažem se, ali dovoljno živaca imam
samo za SF, probrane krimiće, Millera, Bukovskog, Apdajka i još po
nešto. A toga ima stvarno malo.
Peacock
knjizevnost.111peacock,
#### A koliko strana imaju kursevi svetske književnosti iz kojih
#### naši budući književnici i književni kritičari sve nauče?
#### 3000? žisto
I ne treba da uče iz takvih knjiga, treba što više sami da
pročitaju. Da nauče da razmišljaju. Da izgrade svoj ukus. Ti
si svoj, očigledno izgradio i ja to poštujem, ali ti ne mogu
dati za pravo da negiraš sve ostale koji se ovde javljaju sa
potpuno drugačijim stavovima.
####>> Ameri o tome mogu samo da sanjaju. Tamo se neće roditi
####>> Dostojevski ni za 1000 godina.
####
#### To im ne bi bio san - bio bi noćna mora ;))
Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije čitaju one
dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u poglavlju, pa onda
jedan odlomak, glavu po glavu i pročitao je knjigu. Nema to
veze sa čitanjem.
Peacock
knjizevnost.112peacock,
#### Mislio sam više na stil života i sudbinu, kao i na odnos sa
#### savremenicima, a manje na neku formu. Dostojevski je u svoje
#### vreme bio ono što je danas Bukovski.
Za bolje razumevanje dotičnog, toplo preporušujem Marka
Slonjina, Tri ljubavi Dostojevskog.
Peacock
P.S. Vlado, počeli smo da se slažemo u nekim stvarima :)
knjizevnost.113peacock,
#### Da li se ti zezaš?
Ne!
#### Pa šta će im Dostojevski?????
Možda im i zatreba, kada budu prestali da misle samo na lovu :)
#### Rusima svaka čast na "Majstoru i Margariti" od Bulgakova, i
#### donekle "Idiotu" ali... ne stvarno...
Prva je jedna od najboljih koje sam pročitao, a druga... hm,
volim više Zločin i kaznu, Karamazove, Kockara... a što sam
stariji, autor mi sve više paše.
Peacock
P.S. Moraću da ti pregledam policu sa knjigama kad navratim
sledeći put :)
knjizevnost.114peacock,
#### Ne sumnjam da postoje ljudi sa mnogo pompeznijim "čutim
#### kompletom" nego što je pomenuti plavi...
Znam neke :), samo što je "žuti" za jednokratnu upotrebu.
knjizevnost.115peacock,
#### Glupost. Kada matematika uđe u neku oblast, ona postaje
#### nešto, dotle je uglavnom prazna priča. Itekako je potrebno da
#### razmišljamo o kvantifikovanju umetnosti jer će nam to, kada
#### ga jednom savladamo, obezbediti neke lepe stvari. Već sada
#### mnogi pisci koriste složen matematički aparat ugrađen u
#### kompjuterske programe da bi unapredili kompoziciju i stil
#### svojih dela, izbegli ponavljanja, otklonili nelogičnosti itd,
#### a o kontroli jezika i gramatike da i ne govorimo.
Glupost, ali za ono što si ti napisao. Da nisi malo
zaslepljen naukom? Umetnost se ne može kvantifikovati jer se,
uglavnom, individualno doživljava. Pisci, doduše, koriste sve
prednosti kompjutera koje si naveo, ali to ne znači da će,
osim što će manje vremena trošiti na tehniku stvaranja,
pisati bolje (kvalitetnije) knjige.
#### veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan je. Ako
#### poradimo na potrebnom matematičkom i statističkom aparatu,
#### možda ćemo jednom naći način da izaberemo potrebne nizove
#### slova u skladu sa ukusom naručioca, i onda eto raja za
#### čitaoca. Voliš Dostojevskog? Kompjuter ti svakog dana napiše
#### po jednog (koji će verovatno biti i bolji od originala), pa
#### čitaj i uživaj. Voliš Agatu? Svaki dan po jedan genijalni
#### zaplet. I još ne plaćaš knjige, ne plaćaš autorska prava,
#### samo jednom platiš program (ne bi ga valjda piratovao? :) i
#### docnije račune za struju :)
Ne želim da poradim na matematičkom i statističkom aparatu
zarad pisanja. Pisanje je kreativni čin koji zavisi od mnogo
preduslova, a ponajviše od trenutne inspiracije autora. Nema
tog algoritma koji će moći da zameni bilo kog stvaraoca, to
ti je sanak pusti. Na sreću.
Pročitao sam Agatu na tone i mnogo toga vezano za taj žanr,
ali Agata je neponovljiva, zar ne?
Peacock
knjizevnost.116dr.grba,
>> Drugo najbolje mesto je krevet, ako svetlo dobro pada (skoro
>> nikad).
A, bata je ugradio reflektor na zid iznad uzglavlja. (:
knjizevnost.117dejanr,
>> > Vrli novi svet, zar ne :)
>>
>> Ma, fenomenalno. Na kraju će neko svu tu skalameriju baciti u đubre,
>> ukrasti iz muzeja pisaću mašinu i napisati pripovetku na tri strane.
>> I ona se neće naći ni u jednoj od onih 80ž3000000000 koje je kompjuter
>> izliferovao.
Da li je zbilja potrebno nekome ko se, reklo bi se, bavi kompjuterima
objašnjavati ovako elementarne stvari? Naravno da će se i ta pripovetka
nalaziti na spisku - tri strane teksta, i 997 strana blankova. Normalno
da se u onih 80 znakova nalazi i blanko, pošto bi se bez njega knjige
teško pisale.
knjizevnost.118dejanr,
>> A šta ćemo ako je čovek ipak pročitao left-russian-writers ekipu!? ;)
U tom slučaju je dobrodošla njegova diskusija o tome, ali "proterivanje"
ljudi u druge konferencije zato što drugačije misle teško da je dobar
način da se o nečemu diskutuje.
knjizevnost.119novim,
Miloš Crnjanski:
LETO U DUBROVNIKU GODINE 1927.
Tla davno nestaje. I već trne,
u telu mom, bezbrižnost mladosti, pre vanredna.
Razum mi još samo treperi, od zvezde ovog leta.
A klone li, klonuće mi na sneg tek, drhćuća i ledna,
ljubav, kao sen umorne srne.
Srem to više nije. Što sad zasja,
preda mnom, izbledelim, od slasti, pre telesnih.
Ne vidim više ni znak, žutog, na bregu, drveta.
Jesenjim zracima Sunca, sa Bačke, u prah nebesnih,
lebde sad bat moj i ševe, sa klasja.
Od zemlje odlazim. I već slutim,
u sebi, sva mučenja prošlosti, pre miline.
Skoro će razneti dim i ovo što ovde zbivah.
No da l će i tad svitati zora iz zimske tišine,
životu mom, da ga zlim ne mutim?
Tla davno nestaje. I već trne,
u telu mom, bezbrižnost mladosti, pre vanredna.
Razum mi još samo treperi, od zvezde ovog leta.
A klone li, klonuće mi na sneg tek, drhćuća i ledna,
ljubav, kao sen umorne srne.
Dubrovnik, 1927.
knjizevnost.120paki,
> Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac) romana.
Zar se ne kaže "Who Did It"?
knjizevnost.121niklaus,
(:>>> Pošalji nešto što se tebi dopada, kad već kritikuješ :) pa
(:>>> da mi malo udarimo po tebi :)
(:>
(:> Predlažem rvanje u želeu, pa koja pobedi.... (:
(na istim valnim dužinama) (:
(PS i zbog želea i zbog smeška)
(:niklaus:)
knjizevnost.122niklaus,
(:>>> Evo i mog doprinosa: smislio sam novu relaciju poretka u
(:>>> konačnom skupu pisaca. Dakle, kriterijum za procenjivanje
(:>>> je masa mozga pisca. ... jer ova relacija zadovoljava sve
(:> uslove koje si pomenuo.
(:>
(:> Ne zadovoljava, sorry. Eventualno bi davala podatke za mrtve
(:> pisce, ali njom ne bi mogao da ocenjuješ one koji su sticajem
(:> okolnosti živi. Pošto
Mala digresija, mozak Merlin Monro je bio 2 ipo kile.
Kao malo ko od poznatih faca, čije su (mozgiće) merili. (;
(:niklaus:)
knjizevnost.123niklaus,
(:> mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u umetničkoj
(:> muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i šta bi sve napisao da
(:> je imao današnju tehnologiju?
Manje od Cece(-muve), sigurno. ((;
(:niklaus:)
knjizevnost.124bbaja,
>|| Medutim, primetices da se radi o zabranama sasvim lokalne
>|| prirode, u jednoj skoli ili jednom mestu. Ako je to sve sto
>|| je zabranjeno, onda ga stvarno nema mnogo na onoliku Ameriku
>|| - a sto se tice razloga
Tacno tako.
knjizevnost.125bbaja,
>|| Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni
>|| se mnogo dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo.
???
knjizevnost.126dejanr,
>> Ma, ja rekao da ublažim muke Eštonu, pošto na tiražu već puca, pa da
>> prebacim stvar na filozofiju, tu se ionako ništa ne očekuje od njega. ;))
Nisi u pravu što se prvog tiče (a za drugo ne kažem :) Prema podacima
Zajednice izdavača, Frederik Ešton je, kada se govori o ukupnom broju
prodatih primeraka u periodu 1948-danas (podatke za pre toga nemaju),
ubedljivo najprodavaniji autor na prostorima ex-YU (računajući tu i
prevode stranih knjiga), kao i najčitaniji naš autor svih vremena. Toliko
je ubedljivo držao čelo liste da sledeći sa spisak nije imao ni polovinu
njegove prodaje. To su, doduše, dosta bajati podaci (negde iz 1987 ili
1988 godine), ali nemam novije, a ne verujem da se tu nešto bitnije
promenilo.
knjizevnost.127dejanr,
>> Ma, kad bolje porazmisliš, zašto bi oni i čitali bilo šta. Ionako
>> velikoj većini njih to jako teško ide.
Baš kao i velikoj većini naših zemljaka ovde ;) Ne zaboravi da smo mi
po pismenosti pri dnu evropske liste.
knjizevnost.128dejanr,
>> a čini mi se da bilo kako da stvarno pokušavamo da je uspostavimo,
>> ne bi bila ni tranzitivna, te ne bi mogla da uspostavi nikakav poredak.
>> Eventualno bismo dobili neku zamršenu mrežu: Pera je bolji od Mike u
>> svemu osim karakterima, Mika je bolji od Laze u svemu osim lepoti
>> izraza, a Laza šije Peru po strukturi priče (ili da zakomplikujemo
>> još bolje, ko ima vremena).
Nesumnjiva činjenica da je takvu relaciju teško uspostaviti dosta je bedan
izgovor da se to ne pokušava.
knjizevnost.129dejanr,
>> E treba ti zabraniti da koristiš Clipper, skroz si zaboravio da
>> optimizuješ kod! Dovoljno je trideset slova + interpunkcija, a
>> posle možemo da ih razvrstavamo u mala i velika! :)
Ma ja sam prosto velikodušan čovek - obzirom da su brojevi
36^3000000000 i 80^3000000000 za naše poimanje stvari jednako
nezamislivo veliki, a da su prema beskonačnosti oba jendako
mala, što da mučimo ljude ili programe da posle pretvaraju velika
slova u mala ili obratno? :)
>> Ekonomski učinak treba da (dobrim delom!) učestvuje u ocenjivanju neke
>> knjige, ali nikako ne sme biti jedini i apsolutni kriterijum.
Tu bismo se lako mogli složiti, naročito ako je "dobar deo" dovoljno dobar :)
>> Što se tiče školske lektire, tu se u potpunosti slažemo! Izučavanje
>> isključivo "levih ruskih pisaca" i potpuna nezastupljenost nekih vidova
>> književnosti ne vodi ničem dobrom. Ako uzmemo da je ekonomski učinak dobar
>> indikator (a jeste!) toga koliko ljudi žele da pročitaju neku knjigu, onda
>> je totalno sumanuto i kontraproduktivno da celokupna lektira zapravo tera
>> ljude da čitaju ono što najamanje žele! Ne vidim kako naši vrli pedagozi
>> misle da kod nekoga razviju ljubav prema čitanju na ovaj način.
To je verovatno po našim čuvenim maksimama "batina je iz raja izašla" i
"ovce se batinom na pašu teraju" ;)) Kod nas će kada naprave park odma' da
betoniraju i staze, pa se posle čude što je trava ugažena svuda van njih.
Pametni ljudi će najpre da puste ljude da idu po parku kako im odgovara,
pa će onda da izbetoniraju staze onim putevima kojim je trava najviše
ugažena, jer tuda ljudi najviše idu.
>> Sa svoje strane, ja bih otišao i korak dalje od toga: uveo bih u lektiru
>> skoro isključivo popularne knjige. Trudio bi se da kod dece razvijem
>> ljubav prema čitanju. Kasnije bi ta deca lako došla do Dostojevskog
>> kada im se posle hiljadite (svojevoljno) pročitane knjige ukus
>> dovoljno prefini.
Ili kada dovoljno oguglaju? :) Šalu na stranu, ideja mi se sviđa, dakle
levi ruski pisci napolje iz lektire :))
knjizevnost.130dejanr,
>> I ne treba da uče iz takvih knjiga, treba što više sami da
>> pročitaju. Da nauče da razmišljaju. Da izgrade svoj ukus.
Onda, da ukinemo škole pa neka se svako sam obrazuje? :) Ipak
moraju postojati neki udžbenici, pa i pregledi svetske književnosti,
jer ne može niko da pročita, šta znam, 40-tak gigabajta koliko je
"nataloženo" u nekoj omanjoj biblioteci sa 50-tak hiljada knjiga.
>> Ti si svoj, očigledno izgradio i ja to poštujem, ali ti ne mogu
>> dati za pravo da negiraš sve ostale koji se ovde javljaju sa
>> potpuno drugačijim stavovima.
A gde ih ja, moliću lepo, negiram? Ja priznajem svakome pravo na
izbor knjiga koje će čitati, i samo tražim da se i meni dopusti
slično pravo, uz pravo da diskutujem o tome sa istomišljenicima
i neistomišljenicima. Kao što si možda primetio, neki već traže
da se samo-prognam u PC.????.?? konferencije, i sad bih te pitao
sa koje strane tu vidiš toleranciju a sa koje ne? ;)
>> > To im ne bi bio san - bio bi noćna mora ;))
>>
>> Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije čitaju one
>> dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u poglavlju, pa onda
>> jedan odlomak, glavu po glavu i pročitao je knjigu. Nema to
>> veze sa čitanjem.
Možda i nema, ali ima veze sa vremenom. A za onoga za koga je vreme
novac, to i nije tako beznačajna stvar ;)
knjizevnost.131dejanr,
>> Umetnost se ne može kvantifikovati
Sve se može kvantifikovati.
>> Nema tog algoritma koji će moći da zameni bilo kog stvaraoca, to
>> ti je sanak pusti. Na sreću.
Nema trenutno, biće uskoro. Negde "sredinom" srednjeg veka, pojavio
se određen broj knjiga o onome što danas zovemo medicinom. Sve te
knjige su veštinu lečenja ljudi proglašavale za umetnost, dižući u
velike visine mističnost odnosa između lekara i pacijenta, propagirajući
to da je samo Proviđenje udahnulo u lekara duh kojim on, jednako kao
i puštanjem krvi i drugim "nižim" metodama, spasava živote. U svojoj
poznatoj knjizi Renea Florentinca, najpoznatijeg dvorskog lekara iz doba
Katarine Mediči, pažnja se posvećuje gotovo isključivo tome da lekar
prouči ispovest bolesnika, razne znake koji se javljaju na žrtvovanim
životinjama itd, pa da se na osnovu toga nad travicom koja će se davati
kao lek baje ova ili ona bajalica.
Pa ipak, uz svu tu umetnost i mistiku lečenja, kako kaže Isaac Asimov
u svojoj studiji te teme, vekovima je verovatnoća da ćeš ozdraviti (ili
preživeti) ako odeš i ako ne odeš kod lekara bila manje-više jednaka.
Kada je medicina počela da biva efikasna? Kada je od nje otpala mistika,
a u nju ušli brojevi - ovoliko miligrama ove trave, onoliko miligrama
one, pusti tu i tu zračenje te i te frekvencije toliko i toliko vremena,
ugradi u jedro ove ćelije gen broj X iz one itd. Tako su lekari prestali
da budu umetnici i čarobnjaci, ali su počeli uspešno da leče ljude.
Ili, recimo, šah - igra koju su mnogi predstavili kao umetnost. Strategija,
tektika, inspiracija, nadahnuće, sanjanja pojedinih poteza, žrtva, previd...
sve kategorije koje je čovek ljubomorno za sebe prisvojio. Pa ipak, već ove
1993. godine imamo programe i računare koji "rutinski" pobeđuju velemajstore,
dakle šahiste visokog ranga. Još nemamo programe koji će pobediti šahiste
vrhunskog ranga, dakle svetskog prvaka i pedesetak najboljih koji se otimaju
o njegov tron (tj. trenutno tronove ;) ali to je bukvalno pitanje dana.
Mislim da je Minsky još pre 20 godina, u svojoj kontraverznoj studiji o
mogućnostima i napretku veštačke inteligencije, predvideo da će 1995. godine
računar biti svetski prvak u šahu, i biće da je otprilike pogodio. Po
objavljivanju te studije pojedini šahisti su "vrisnuli k'o Damjanov zelenko"
i pisali eseje o šahu koji je umetnost, i u kome nikada "hladni" računar,
baratajući brojevima, neće moći da nadjača čovekov mozak koji tome pristupa
sa kreativnošću, inspiracijom, bla, bla... Baš bih voleo da čujem šta sada
kažu.
Da se razumemo, ne kažem ja da su srednjovekovni lekari i šahisti od pre
20 godina intimno verovali baš u sve što su pisali - sigurno je Rene znao
da travica koju daje pacijentu više učini za njegovo izlečenje od svih
bajalica i sečenja glava žrtvenim kokošima, zato i nije mnogo drobio o
konkretnim travicama da mu neko ne ukrade ono što stvarno vredi u njegovoj
nauci. Znao je i svaki velemajstor da je šah više jedan težak rad na
proučavanju pozicija, partija, nalaženju teorijskih novosti, valorizaciji
pojedinih elemenata pozicije itd. Ali je i jednima i drugima odgovaralo da
u očima neukog sveta do nekih granica mistifikuju ono čime se bave, jer time
sebi "dižu cenu".
Slično će se desiti i sa umetnošću - isti kontraverzni Minsky nam, opet ako
se dobro sećam (moram da nađem tu studiju pa da prekucam "kalendar") za
2005. ili 2010. obećava gotovo savršeno kompjutersko prevođenje, pa
onda dolaze i razne druge stvari među kojima i kompjutersko pisanje i
komponovanje. Ja sam veoma ubeđen da će ljudi jednog dana (samo pitanje
da li ćemo mi taj dan doživeti) čitati knjige koje nisu pisali pisci,
slušati muziku koju nisu komponovali kompozitori i koju ne izvode
muzičari, odnosno u kojima se čuje glas ali ne živog pevača, i gledati
filmove (odnosno nekakve projekcije koje na neki način podsećaju na ono
što danas zovemo filmom) u kojima su likovi potpuno sintetizovani tj.
nema glumaca (uostalom, takvim filmovima bez glumaca smo već jako
blizu). Nekome to možda izgleda "grozno" (kao što i bilo kakva nova
tehnologija većini ljudi izgleda "grozno" - pre samo stotinak godina
su "naučno dokazali" da bi svi ljudi u vozu koji bi se kretao brzinom
od preko 100 km/h pomrli), ali videćete kada osetite blagodeti te
tehnologije - nema više potrebe da se vi prilagođavate postojećim
trendovima i žanrovima, knjiga se automatski piše u trenutku i specijalno
za vas, tako da savršeno odgovara vašem ukusu, muzika potpuno "rezonira"
sa vašim mozgom (mada tim povodom vredi pročitati priču H.Dž.Velsa
"Savršena kompozicija" iz koje ispada da komponovanje muzike koja savršeno
rezonira sa mozgom nije dalo baš sjajne rezultate ;))...
A šta će raditi umetnici kojima će time biti uzet 'leba? Nema brige - naći
će se već (ili izmisliti) neka nova oblast koja će jedno vreme važiti
za "mističnu", tj. za nešto što se baš nikako ne može pretočiti u brojke
i formule. I tako dalje :)
knjizevnost.132dejanr,
>> Mala digresija, mozak Merlin Monro je bio 2 ipo kile.
>> Kao malo ko od poznatih faca, čije su (mozgiće) merili. (;
Pa da, zato su i voleli Merlin - zbog mozga :)))
knjizevnost.133gtomic,
> Mozda, mada ja nisam vid'o ni jednog :)
Vladimir Vojnovic je dosta desno a njegov "...Ivan Conkin" je vrlo zabavna
knjiga.
knjizevnost.134gtomic,
> to mu dode 3 megabajta. E sad, ima 30 slova, plus nesto malo interpunkcije,
> ovamo, onamo, recimo 80. Sve u svemu, moze se napisati negde oko
> 80^3000000000 knjiga duzine do 1000 strana, i tu je sve - citav Tolstoj,
Slicnu problematiku je obradjivao i Umberto Eko u "Fukoovom klatnu", cak
u jednom trenutku glavni junaci koriste neki program za generisanje recenica.
Preporucujem za citanje!
P.S.
boris se ko lav :) mada mislim da nisi u pravu.
knjizevnost.135i.a.n.,
>> E sad, broj 80^3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko
>> nezamislivo veliki da se ne može opisati ;)
Slično nezamisliv broj :) *jeste* opisan, kod Borhesa. Ne znam kako on
stoji na tvojoj rang-listi -- ja ga ne ljubim preterano, iz razloga
koji nemaju veze sa "L.R.P." kategorijama -- ali mislim da je priča
("Vavilonska biblioteka") vredna čitanja.
knjizevnost.136fancy,
(o Dostojevskom)
ŮŢ> što sam stariji, autor mi sve više paše.
Šta više reći nego... jebi ga...
ŮŢ> P.S. Moraću da ti pregledam policu sa knjigama kad navratim
ŮŢ> sledeći put :)
Važi, al' pazi se ako počneš da me ofiraš ovde ;)))
Fancy
knjizevnost.137fancy,
ŮŢ> Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što bih i tebi iskreno želeo.
Right to the point.
Iz mojih razgovora sa čitaocima leve ruske orijentacije (da se razumemo,
čitao sam i ja svojedobno pomenute, verovali ili ne ;) došao sam do
frapantnih podataka.
Naime, upitani o poreklu svoje opčinjenosti pisanjem tzv. LRP (zgodna
kovanica, moram priznati) dobijao sam mahom IDENTIžNE odgovore.
Duša, psihologija likova, pa opet prvo, pa opet drugo... Sve mi je to
strašno smrdelo na nekad široko propagirano rusofilstvo i opčinjenost
velikim bratom. Da ne govorim o tome da se jednostavno nikad nije ni
prihvatala diskusija o objektivnosti datog stava. Priznajem, jednom mi
je to pomoglo da pričam o Tihom Donu desetak minuta i zaradim dobru
ocenu i budem pohvaljen pred čitavim razredom bez da sam knjigu i
otvorio! Stvar je samo bila u shvatanju funkcionoisanja date škole
mišljenja i bezobzirnoj eksploataciji... Nije da se time ponosim, ali
sam ovo pomenuo kao dodatak raspravi o objektivnom ocenjivanju LRP.
Dakle, vrativši se na početak moje poruke predlažem da se još jednom
razmisli o kolektivizmu u procesu razmišljanja (pomenuta slična iskustva
puno čitalaca LRP) i dovede u vezu sa nekim mnogo skorijim, i ne baš
eksplicitno sa književnošću povezanim događajima.
Fancy
p.s. Pitanje na koje nisam dobio odgovor od nekoliko vatrenih navijača
LRP bilo je - Po čemu je dublje otišao Tolstojevski (izbor knjige
proizvoljan) od Francoise Sagan u Bonjour Tristesse... Ako je
dubina ono što se računa.
knjizevnost.138veca,
>> Predlažem rvanje u želeu, pa koja pobedi.... (:
Ja sam, ipak, malo suptilnija :)
knjizevnost.139veca,
>> mi kaže da je dobar. Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što
>> bih i tebi iskreno želeo.
Zašto bi tvoj kriterijum bio ispravniji od njegovog? Ja sam
recimo, "leve ruske pisce" čitala nezavisno od škole i stekla
sopstveni utisak, tek kasnije sam 'morala' da ih čitam.
knjizevnost.140veca,
>> Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud, ali ako
Za je lako napisati par hiljada strana, čak i samo prekucati ih,
već je dovoljan posao.
knjizevnost.141veca,
>> A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna
>> slika o Kafki.
Naravno. Ja već godinama upozno pokušavam da nađem njegove
pripovetke (jednom su mi došle do ruke, ali sam brzo morala i da
ih vratim :( )
p.s. Ako neko ima tu knjigu biću mu zahvalna da mi
pozajmi/proda/pokloni :)
knjizevnost.142veca,
>> Ma, pusti bruke, imam ga i ja :) Jedina mi je odbrana da ga nisam
>> ja kupio, ali, posle ovih poruka, ko će mi to verovati? ;)))
:))) Nisam ni ja, kupila mama kad je starijem bati trebalo (?) za
školu, a ja ga kasnije prisvojila :)
knjizevnost.143i.a.n.,
>> Na pismenom, naravno, nije bilo nijedne teme u kojoj bi se moglo
>> pričati o Crnjanskom, već su sve tri bile posvećene analizi
>> njihovih pesama
>> ništa uraditi). Popričao sam malo s društvom i konstatovali smo
>> da se većini Crnjanski smučio (ne pesme Miloša Crnjanskog, već
>> pojam 'Crnjanski' i sve što ima veze s njim).
>> Eto, samo toliko o tome kako se čoveku može ogaditi neka vrlo
>> lepa stvar.
The story continues... :((
knjizevnost.144i.a.n.,
>> > Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac)
>> romana.
>>
>> Zar se ne kaže "Who Did It"?
Ni jedno ni drugo. Kritičari taj termin pišu "whodunit" (iskvareno
"who has done it") i obavezno stavljaju pod navodnike.
knjizevnost.145gtomic,
> Ili kada dovoljno oguglaju? :) Salu na stranu, ideja mi se svida, dakle
> levi ruski pisci napolje iz lektire :))
A zar ne mislis da je i matematika npr. jednako dosadna (mozda cak i dosadnija)
od "levih ruskih pisaca".
Zato matematika mars iz skole ;)
Moj predlog je da se uvedu izborni predmeti u osnovnoj i srednjoj skoli. Licno
ja bih izbrao domacinstvo, likovno i muzicko ;)
Nije smisao skole da te natera da volis L.R.P, vec da: te socijalizira,
da ti smisao za lepo i logicno, nauci te da ucis, izdriluje i nauci
samodisciplini i odgovornosti koja ce ti biti neophodna za dalji zivot.
U protivnom se desava ono sto se sada kod nas desava (sam si rekao da smo na
dnu lestvice po obrazovanosti) da su koncerti Maje Marijane rasprodati (a o
Ceci da i ne govorimo), da im Jezda pokrade pare, da misle da TV Dnevnik
govori istinu, da vole kung-fu filmove, da glasaju za SPS, da navijaju
za Partizan ;)) .......
Dole kic, citajmo L.R.P. :)
knjizevnost.146dejanr,
>> > Ja ga prosuđujem po svojim kriterijumima, što bih i tebi iskreno želeo.
>>
>> Zašto bi tvoj kriterijum bio ispravniji od njegovog?
Za mene je, prirodno, ispravniji, a za njega je verovatno njegov. Međutim,
dotični gospodin jedva da raspravlja o mom kriterijumu - on bi da me
progna u PC.????.?? konferencije jer ne može da podnese nikakvu misao
koja se suprotstavlja "njegovim" kriterijumima.
A šta da kažem i o onima koji se slažu sa slanjem učenika koji misle da
je Agata bolji pisac od Dostojevskog kod psihologa (veca, 14.5)? Nadam
se da je to bila šala a ne "imamo mi već postupak kojim će i V. Smit na
kraju da shvati da voli Velikog Brata"?
knjizevnost.147dejanr,
>> > Ja cenim sve stvari u koje su neki ljudi uložili neki trud, ali ako
>>
>> Zar je lako napisati par hiljada strana, čak i samo prekucati ih,
>> već je dovoljan posao.
Naravno, zato i kažem da to cenim zbog truda koji je uložen. A da je
još i napisana dobra knjiga ( = koja se meni dopada), još bih ga više
cenio.
PS Uopšte mi nije jasno na šta si mi ovde zapravo replicirala.
knjizevnost.148dejanr,
>> A zar ne mislis da je i matematika npr. jednako dosadna (mozda cak i
>> dosadnija) od "levih ruskih pisaca".
Naravno da ne mislim.
>> Moj predlog je da se uvedu izborni predmeti u osnovnoj i srednjoj
>> skoli.
Potpuno se slažem i to je upravo ono što sam ja u jednoj ranijoj sličnoj
diskusiji predlagao, naročito za srednju školu. Šta ima neko ko uči za
programera da se pati sa levim ruskim piscima, i obratno, šta ima da se
neko ko se uči za levog ruskog pisca srpskog porekla da gubi vreme na
matematiku. Svaki predmet vuče određen broj poena, sakupiš X poena i
završio si razred. U osnovnoj školi bi to teško išlo, ali u srednjoj
savršeno.
>> Licno ja bih izbrao domacinstvo, likovno i muzicko ;)
Ne bi od toga skupio poena da završiš.
>> Nije smisao skole da te natera da volis L.R.P, vec da: te socijalizira,
>> da ti smisao za lepo i logicno
Ha, ha, ha, ko se bude učio logici na, recimo, "Procesu" taj će stvarno
u velikog logičara da izraste ;>>
>> U protivnom se desava ono sto se sada kod nas desava (sam si rekao da
>> smo na dnu lestvice po obrazovanosti) da su koncerti Maje Marijane
>> rasprodati (a o Ceci da i ne govorimo), da im Jezda pokrade pare, da
>> misle da TV Dnevnik govori istinu, da vole kung-fu filmove, da glasaju
>> za SPS, da navijaju za Partizan ;)) .......
Slažem se da je dobar deo tih stvari posledica pogrešnog školovanja, ali
upravo u smislu suprotnom od onoga koji pominješ. žekaj, šta si mislio pod
onim "u protivnom se dešava ono..."? Kakvom "protivnom"? U sadašnjoj školi
i u sadašnjim programima imaš leve ruske pisce u izobilju, pa opet silan
broj onih koji upravo takvu školu završe trk kod Maje Marijane i kod gazda
Jezde da čekaju u redu da ih opljačka. To su rezultati sistema koji već
postoji i koga, reklo bi se, ti propagiraš (ili možda misliš da bi dalje
povećanje doze levih ruskih pisaca popravilo stvari?). Ja se, naprotiv,
zalažem da škola "spusti durbin", i da ne tera sve đake da pročitaju
"Rat i mir", "Zločin i kaznu" i druge gluposti, što i uz svo teranje
većina đaka i ne uradi, niti pročita niti razume, nego nekako izošljari i
izprepisuje iz nekih predgovora, pa odmah posle časa uradi jedan flush
toga iz memorije. Umesto toga, da se svako nauči (ali stvarno nauči) da
napiše pristojno pismo. Jednu stranu. Da nauči da ispriča šta se juče desilo
na ulici (3 minuta - pogledajte samo na šta liči kad nekoga na ulici
anketiraju da kaže nešto o bilo čemu, kakvi su to grčevi, nepovezane
rečenice, protivrečnosti, Bože me sačuvaj). A ono što će da čita, da bude
štivo koje će velikoj većini doneti zadovoljstvo, koliko da nauče
da je zanimljivo čitati. A kome baš zapne da čita Dostojevskog, čitaće ga
u slobodno vreme. Isto važi i za sve druge predmete (recimo, matematika
- ne integrale, diferencijalne jednačine i ne znam šta, nego da se zna
kolko treba računanja; naravno, to za one koji se ne spremaju za matematičare
i srodna zanimanja - za njih nema pardona)
knjizevnost.149vcalic,
>> P.S. Vlado, počeli smo da se slažemo u nekim stvarima :)
Da :)
Vlada
knjizevnost.150veca,
>>>> Umetnost se ne može kvantifikovati
>> Sve se može kvantifikovati.
Može, ali gubi vrednost!
knjizevnost.151bojans,
>>>> Umetnost se ne može kvantifikovati
>>
>> Sve se može kvantifikovati.
Mislim da se polako približavamo baznoj filozofiji. Da li se sve
može kvantifikovati? U trenutku kada, dok čitam neke tvoje
poruke u ovoj konferenciji, osetim mučninu u stomaku, u mom telu
se dešavaju sasvim određene hemijske reakcije. Sve ono što čovek
oseća se, uslovno rečeno, može podvesti pod biohemijske pojave
za koje bi se mogle napisati i odgovarajuće formule. Snaga
pojedinih emocija mogla bi se, recimo, potpuno demistifikovati i
ogoliti na puke koeficijente koji stoje u nekim hemijskim
reakcijama. Možemo otići i korak dalje. Spustimo se na mikro
nivo i posmatrajmo čoveka kroz ponašanje elementarnih čestica od
kojih je, kao i svako materijalno telo, sastavljen. Trebao bi
nam, verovatno malo složenije formule, ali bismo takođe mogli da
sve objasnimo čistom fizikom. Hajdemo još dalje. Posmatrajmo
Univerzum na sličan način i pridružimo se pobornicima teorije o
njegovoj potpunoj determinisanosti (kojima vervatno pripada i
dejanr). Sve se dakle može kvantifikovati.
Da li imamo ikakvu korist od ovakvog saznanja? Setimo se, na
primer, RSA ključeva za šifrovanje koji se, teorijski vrlo lako,
mogu provaliti, samo treba puno, puno, puno vremena. Da li je
možda ta relacija, kodirana negde duboko u našem mozgu, koja
uspostavlja vezu između forme i osećaja koja ta forma izaziva u
nama, dakle da li je ta relacija kodirana na tako fantastično
složen način da je ni sasvim hipotetički super računar koji bi
se upustio u njeno pronalaženje ne bi otkrio za jedno 10
milijardi godina?
U tom slučaju čak i saznanje da postoji sasvim konačan broj
knjiga do 1000 strana ne bi imao praktičnog značaja, jer bi
kriterijum vrednovanja i dalje ostao neuhvatljiv. Jedino da
Svemogući računar ispiše Sve Knjige, pa da onda opet ljudi krenu
da ih iščitavaju, a književni kritičari da kažu koja je dobra, a
koja nije ;)>>
knjizevnost.152bojans,
Još nešto u vezi sa kvantifikacijom.
žujem da se u poslednje vreme kod izbora nekih devojaka za
modele ili manekenke jednostavno (sem tela) premeri i faca,
dobijeni podaci lepo srede, pa se utvrdi da li može da prođe
ili ne. Kažu da se sa velikom verovatnoćom za devojku koja se
uklapa u tamo neke tabele može reći da je lepa i zgodna.
Međutim mom (i ne samo mom) izvežbanom oku potreban je delić
sekunde i nikakva merenja da utvrdi to isto. Da li ja interno
vršim nekakvu kvantifikaciju, ne znam. Znam samo da ni ti ni ja
ne znamo kako taj algoritam izgleda. Tako je i sa umetnošću. Za
sada nemamo merne instrumente, pa ćemo još neko vreme koristiti
ove mogućnosti koje imamo za vrednovanje umetničkog dela.
knjizevnost.153bojans,
>> Ne zadovoljava, sorry. Eventualno bi davala podatke za mrtve
>> pisce, ali njom ne bi mogao da ocenjuješ one koji su sticajem
>> okolnosti živi. Pošto relacija ne može da se uspostavi nad
>> proizvoljnim elementima skupa pisaca (nadam se da ne predlažeš
>> da ih sve pobijemo i povadimo im mozgove zarad merenja na
>> kantaru? ;), ne zadovoljava uslove i ne priznaje se ;) Probaj
>> ponovo.
Mogu i ja da budem potpuna cepidlaka. Da li raspolažeš podacima
o prodatim knjigama za sve pisce? Da li su oni apsolutno tačni?
Šta misliš da je samo kod jednog pisca podatak pogrešan. Tvoja
relacija onda otpada jer bi pokazao da je A bolji od B, a u
stvari je obrnuto. Ti si pošao od pretpostavke da postoje podaci
o prodatim knjigama, a ja da postoje podaci o masama mozgova.
Uostalom, kakva je ta tvoja relacija poretka kad na osnovu nje
pisci menjaju svoj kvalitet. Danas je bolji Pera, a u ponedeljak
Mika (prodao čovek za vikend više knjiga)?
knjizevnost.154bojans,
>> U tom slučaju je dobrodošla njegova diskusija o tome, ali
>> "proterivanje" ljudi u druge konferencije zato što drugačije
>> misle teško da je dobar način da se o nečemu diskutuje.
A zašto?
Koristiš opet neki svoj kriterijum, a? ;)
Sa istim žarom kojim ti tvrdiš da su LRP loši, mogao bi neki
ubica da tvrdi da je učinio nešto lepo, jer se on osećao dobro,
a to što je nekome oduzeo život, pa šta tu ima loše...? Smrt je
prirodna pojava, sastavni deo života, pa ionako će svako na kraju
da umre. Da li bi mogao neko argumentovano da objasni šta ima
loše u tome da se počini ubistvo? Ubijenom se to nije sviđalo?
Pa šta. Stvar ukusa, očito drugačijeg od onog koji ima ubica.
Ima li neke logičke greške u ovom razmišljanju?
P.S. Većina ljudi na ovom svetu misli da je ubijanje drugih
ljudi loša pojava? Pa šta. I dejanr ostade u ovoj konferenciji u
manjini, pa mu ipak ne fali ni dlaka s glave. :))
knjizevnost.155minovakovic,
Evo price koju sam obecala. Posle mnoogoo razmisljanja odlucila sam da je
posaljem u obicnom ASCII obliku tako da svi mogu da je citaju/stampaju bez
ikakvih dodatnih programa. Moje delo se zove SNAUCERI i mozete da ga pokupite
opcijom: /f.
Posle jos vise razmisljanja shvatila sam da je najbolje da dozvolim slobodno
kopiranje, stampanje ili umnovazavanje "Snaucera" dok god se nista ne
menja u tekstu i dok god stoji da sam ja pisac i da zadrzavam sva svoja
autorska prava.
Nadam se da cete procitati moju pricu, da ce vam biti zanimljiva i da
cete je preporuciti drugima.
Izvinjavam se na mogucim greskama u kucanju.
snauceri.arjknjizevnost.156vcalic,
>> Da li je zbilja potrebno nekome ko se, reklo bi se, bavi kompjuterima
>> objašnjavati ovako elementarne stvari? Naravno da će se i ta pripovetka
>> nalaziti na spisku - tri strane teksta, i 997 strana blankova. Normalno
>> da se u onih 80 znakova nalazi i blanko, pošto bi se bez njega knjige
>> teško pisale.
Ja uopšte nisam mislio da u kombinaciju ne ulaze pripovetke sa tri
strane, već da će čovek napisati priču koju kompjuter neće moći da generiše,
iako ima na raspolaganju sva slova. Paradoksalno? Ne, iz prostog razloga što
ljudska misao izrečena rečima nije samo skup slova.
Vlada
knjizevnost.157vcalic,
>> U tom slučaju je dobrodošla njegova diskusija o tome, ali "proterivanje"
>> ljudi u druge konferencije zato što drugačije misle teško da je dobar
>> način da se o nečemu diskutuje.
Naravno. žovek je preterao, u to nema sumnje.
Vlada
knjizevnost.158vcalic,
>> (:> mali, a? Šta misliš, koliko bi BACH (Dostojevski u umetničkoj
>> (:> muzici) prodao ploča, kaseta, etc... i šta bi sve napisao da
>> (:> je imao današnju tehnologiju?
>>
>> Manje od Cece(-muve), sigurno. ((;
Greška.
Vlada
knjizevnost.159vcalic,
>>>> Ma, kad bolje porazmisliš, zašto bi oni i čitali bilo šta. Ionako
>>>> velikoj većini njih to jako teško ide.
>>
>> Baš kao i velikoj većini naših zemljaka ovde ;) Ne zaboravi da smo mi
>> po pismenosti pri dnu evropske liste.
Naravno. Ali, mi smo tek posebna priča.
Ipak, zanimljivo je što, iako je narod takav, imamo i imali smo jako
dobre umetnike, pisce, slikare, filmadžije... I ne može se reći da nisu na
glasu u belom svetu.
Vlada
knjizevnost.160vcalic,
>> Nisi u pravu što se prvog tiče (a za drugo ne kažem :) Prema podacima
>> Zajednice izdavača, Frederik Ešton je, kada se govori o ukupnom broju
>> prodatih primeraka u periodu 1948-danas (podatke za pre toga nemaju),
>> ubedljivo najprodavaniji autor na prostorima ex-YU (računajući tu i
>> prevode stranih knjiga), kao i najčitaniji naš autor svih vremena.
OK, oni moji podaci govore drugačije, možda su se odnosili samo na
beletristiku, ali nije ni bitno. Bitno je da LRW imaju jako dobre tiraže,
i to zbog toga što su ljudi to hteli da čitaju, a ne zbog neke partijske
direktive kako si ti to naveo.
Sa druge strane, pre par godina sam tražio kod ljudi koje znam Luna
Kralja Ponoći jer mi je trebala jedna priča i živ sam se namučio dok je nisam
našao. Prošlo je možda i čitave dve godine. Većina ljudi mi je rekla "ma imao
sam to negde, al' sam verovatno bacio". Kad sam tražio LRW našao sam u roku od
dan-dva. Ešton se, dakle, posle čitanja negde ćušne, dok se Tolstojevski
pažljivo čuva, što dovoljno govori o tome kakvo ljudi mišljenje imaju o
jednima i o drugima.
A to što je NS penzioner najčitaniji kod nas... Pa i sam si pomenuo
pismenost našeg naroda. ;)
Vlada
knjizevnost.161vcalic,
>> Kada je medicina počela da biva efikasna? Kada je od nje otpala mistika,
>> a u nju ušli brojevi - ovoliko miligrama ove trave, onoliko miligrama
>> one, pusti tu i tu zračenje te i te frekvencije toliko i toliko vremena,
>> ugradi u jedro ove ćelije gen broj X iz one itd. Tako su lekari prestali
>> da budu umetnici i čarobnjaci, ali su počeli uspešno da leče ljude.
To je više bila stvar sistematizacije znanja, a manje samih brojeva.
Uloga matematike u razvoju medicine je mnogo veća kad se gleda indirektno.
Matematika je u saradnji sa fizikom i ostalim naukama omogućila tehnološki
razvoj. Možda je tu najvažnije od svega to što je uz pomoć raznih sistema
komunikacija omogućeno brzo prenošenje utvrđenih činjenica, te njihova lakša,
brža i efikasnija sistematizacija.
Uostalom, brojevi su vrlo relativna stvar u medicini. Jer, nisu sve
bolesti isključivo organske.
>> Slično će se desiti i sa umetnošću - isti kontraverzni Minsky nam, opet
>> ako se dobro sećam (moram da nađem tu studiju pa da prekucam "kalendar")
>> za 2005. ili 2010. obećava gotovo savršeno kompjutersko prevođenje, pa
>> onda dolaze i razne druge stvari među kojima i kompjutersko pisanje i
>> komponovanje.
Opet ti. Muzika i pisane reči su stvar misli i emocija, slova i note su
samo načini njihovog prenošenja. Kompjuter može da izgeneriše slova i note i
njihove kombinacije, ali ne i misli i emocije. Zato od veštačkog komponovanja
i pisanja nema ništa.
>> Nekome to možda izgleda "grozno" (kao što i bilo kakva nova
>> tehnologija većini ljudi izgleda "grozno" - pre samo stotinak godina
>> su "naučno dokazali" da bi svi ljudi u vozu koji bi se kretao brzinom
>> od preko 100 km/h pomrli),
Ti stalno porediš babe i žabe. Porediš kretanje fizičkog tela sa ne-
fizičkim pojavama kakve su intelekt i emocije.
>> mada tim povodom vredi pročitati priču H.Dž.Velsa "Savršena kompozicija"
>> iz koje ispada da komponovanje muzike koja savršeno rezonira sa mozgom
>> nije dalo baš sjajne rezultate ;))...
Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
>> A šta će raditi umetnici kojima će time biti uzet 'leba? Nema brige - naći
>> će se već (ili izmisliti) neka nova oblast koja će jedno vreme važiti
>> za "mističnu", tj. za nešto što se baš nikako ne može pretočiti u brojke
>> i formule. I tako dalje :)
Umetnost nije ništa mistično. Ona se bavi najprostijim mogućim stvarima
koje su deo svake osobe.
Vlada
knjizevnost.162vcalic,
>> Naime, upitani o poreklu svoje opčinjenosti pisanjem tzv. LRP (zgodna
>> kovanica, moram priznati) dobijao sam mahom IDENTIžNE odgovore.
>> Duša, psihologija likova, pa opet prvo, pa opet drugo... Sve mi je to
>> strašno smrdelo na nekad široko propagirano rusofilstvo i opčinjenost
>> velikim bratom.
žim čitamo Ruse odmah smo rusofili !? Nisi valjda to hteo ovim da kažeš?
Da nismo možda i komunisti!
Ma, da. Šta se i ja foliram. Odoh u podrum da izvadim Staljinovu sliku.
>> Priznajem, jednom mi je to pomoglo da pričam o Tihom Donu desetak minuta
>> i zaradim dobru ocenu i budem pohvaljen pred čitavim razredom bez da sam
>> knjigu i otvorio! Stvar je samo bila u shvatanju funkcionoisanja date
>> škole mišljenja i bezobzirnoj eksploataciji...
Što govori o tvojoj domišljatosti i snalažljivosti sa jedne strane
i o gluposti tvog profesora/profesorke i imbecilnosti sistema nastave sa
druge, ali ni najmanje ne zadire u suštinu predmetnog dela. Doduše, Šolohov
ne spada u prve tri lige ruske književnosti, ali to u ovom slučaju nije mnogo
bitno.
>> Dakle, vrativši se na početak moje poruke predlažem da se još jednom
>> razmisli o kolektivizmu u procesu razmišljanja (pomenuta slična iskustva
>> puno čitalaca LRP) i dovede u vezu sa nekim mnogo skorijim, i ne baš
>> eksplicitno sa književnošću povezanim događajima.
Kolektivizam u procesu razmišljanja je neminovnost u civilizaciji ovakvoj
kakva je, pogotovo u društvima kakvo je naše, ali tu Dostojevski nije ništa
kriv. Da se malo dohvatim muzike, ti reče da su Joy Division omiljeni. E, pa,
vrlo često kad sam sa nekim samozvanim ljubiteljima JD razgovarao o muzici
pomenutog benda, nisam mogao da se otmem utisku da oni u celoj toj priči pod
milim bogom ništa ne razumeju, te da dotični bend slušaju zato što ga eto
sluša ovaj i onaj, a i u modi je brate. Verovatno si i sam video slične
primere. Jesmo li sad ti i ja opčinjeni nekim velikim bratom samo zato što i
mi slušamo Joy Division !?
>> p.s. Pitanje na koje nisam dobio odgovor od nekoliko vatrenih navijača
>> LRP bilo je - Po čemu je dublje otišao Tolstojevski (izbor knjige
>> proizvoljan) od Francoise Sagan u Bonjour Tristesse... Ako je
>> dubina ono što se računa.
"Dobar dan tugo" nisam čitao i ne mogu da ga poredim sa Dostojevskim.
Ali zato dobro znam zbog čega me knjige Dostojevskog oduševljaju. Šteta što
nemam vremena za čitanje ovih dana, inače bih ti vrlo rado uprličio jedno
poređenje.
Vlada
knjizevnost.163vcalic,
>> A šta da kažem i o onima koji se slažu sa slanjem učenika koji misle da
>> je Agata bolji pisac od Dostojevskog kod psihologa (veca, 14.5)?
Uff, dok je kod psihologa dobro je. Znam neke koji bi ga poslali kod
defektologa ;)))
Vlada
knjizevnost.164wizard,
> Sve se može kvantifikovati.
Ne može sve.
> tehnologije - nema više potrebe da se vi prilagođavate postojećim
> trendovima i žanrovima, knjiga se automatski piše u trenutku i specijalno
> za vas, tako da savršeno odgovara vašem ukusu,
Duh tvoje poruke je takav da imam utisak da bi ti se ovo dopalo? Pa mogu
da te obradujem, nešto slično već postoji. :) Nije još uvek na nivou koji
opisuješ i priželjkuješ, ali poslužiće dok se ne naprave dovoljno brzi
kompjuteri koji će to da rade.
Naime, knjižice se zovu "Odaberi sam svoju pustolovinu" ;) i izašlo je
čini mi se, bar 20-ak raznih priča. Mana im je što su kratke - ali su
svakako zabavne... ;)
> A šta će raditi umetnici kojima će time biti uzet 'leba? Nema brige -
> naći će se već (ili izmisliti) neka nova oblast koja će jedno vreme
> važiti za "mističnu", tj. za nešto što se baš nikako ne može pretočiti u
> brojke i formule. I tako dalje :)
Imaš, blago rečeno, čudno shvatanje reči "umetnik".
knjizevnost.165milan,
> p.s. Pitanje na koje nisam dobio odgovor od nekoliko vatrenih navijača
> LRP bilo je - Po čemu je dublje otišao Tolstojevski (izbor knjige
> proizvoljan) od Francoise Sagan u Bonjour Tristesse... Ako je
> dubina ono što se računa.
======
Nije!
Pl poz M
knjizevnost.166fancy,
ŮŢ> Ipak, zanimljivo je što, iako je narod takav, imamo i imali smo jako
ŮŢ> dobre umetnike, pisce, slikare, filmadžije... I ne može se reći da nisu na
ŮŢ> glasu u belom svetu.
Zaboravio si Moniku Seleš..;)
Ma to su sve omiljene režimske žvake... te mi imamo ovo, te mi imamo
ono, te cene u svetu naše ove, te cene naše one... Koji naš pisac je
ZAISTA cenjen (osim Kiša) i koji naš režiser (osim Emira K. a i on je
problematično "naš"...) je kao cenjen (ne računam one silne partizanske
filmove popularne u Kini i bivšem CCCP-y)
Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu, Šobajić?
;))))
Ma sve je to u proseku normalno za malu zemlju kao što je naša...
E, da... NEKADA smo imali zaista dobar košarkaški tim...
Fancy
knjizevnost.167fancy,
ŮŢ> kriv. Da se malo dohvatim muzike, ti reče da su Joy Division omiljeni. E,
ŮŢ> pa, vrlo često kad sam sa nekim samozvanim ljubiteljima JD razgovarao o
ŮŢ> muzici pomenutog benda, nisam mogao da se otmem utisku da oni u celoj toj
ŮŢ> priči pod milim bogom ništa ne razumeju, te da dotični bend slušaju zato
što
ŮŢ> ga eto sluša ovaj i onaj, a i u modi je brate. Verovatno si i sam video
ŮŢ> slične primere. Jesmo li sad ti i ja opčinjeni nekim velikim bratom samo
ŮŢ> zato što i mi slušamo Joy Division !?
Može biti... ne negiram ni to u svakom slučaju, samo je u mojoj glavi
jasna distinkcija između dva pomenuta "velika brata". Svako je nečim
(ili nekim) opčinjen. Ono što sam pokušao da kažem je da li zaista LRP
zaslužuju mesto na kome se nalaze. Što se Joy Divisiona tiče (iskreno
preferiram New Order, ali, to je cena odrastanja :))) oni nisu sasvim
dobar primer za poređenje, oni bi bili možda kao Silvija Plat u muzici,
a ne LRP (možda da za poređenje iskoristimo Emerson Lake & Palmer..?
beskonačne solaže, komplikovane teksture i "dosada dokle god dopire
pogled" /by Garfield :)/ ... xe xe... RLP-ELP ?).
Dobro, pitaj mene šta mi se sviđa kod Joy Division, i ja ću ti
jednostavno reći - osećaj koji mi daje pesma shadowplay, slika grada u
prolazu i borba (koju paradoksalno pisac nije izdržao :(( ) koja će u
životu (tad sam ipak imao samo 16 godina...) biti neminovna...
Ljubav, oslikana u Love will tear us apart, puno lepih melodija...
Sve u svemu neki duh kojeg nema kod LRP...
Izgleda da je sve stvar "feeling-a", a meni atmosfera LRP dafinitivno
ne odgovara. Ubija.
Fancy
knjizevnost.168astojkovic,
---------------------------------------------------------
!ŮŢ> Dostojevskog zovu ocem psiholoskog romana. Kroz svoje romane on nas
!ŮŢ> "tera" da prozivljavamo ono sto prozivljava junak. To bi trebalo da
!ŮŢ> kroz junaka otkrije nesto o nama samima.
!ŮŢ> Kod Dostojevskog citalac kroz roman otkriva sebe.
!
! Radije citam Peck-a "Put kojim se rede ide"... A ni Hakslijev
! "Otok" nije za bacanje...
! A tek Le petit prince..
!
! Fancy
!----------------------------------------------- 6.91 ---
Mislio sam naravno na Boga u sebi i u svakom drugom,
na bogocoveka.
Sale
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
knjizevnost.169astojkovic,
---------------------------------------------------------
!>> > Agata Kristi je klasican predstavnik WhoDoneIt (KoJeKrivac)
!>> romana.
!>>
!>> Zar se ne kaze "Who Did It"?
!
!Ni jedno ni drugo. Kriticari taj termin pisu "whodunit" (iskvareno
!"who has done it") i obavezno stavljaju pod navodnike.
!----------------------------------------------- 6.144 ---
Moja greska! Jeste whodunit.
Mada Trifo izostavlja navodnike.(Trifo:Hickok 46.str.)
Sale
knjizevnost.170astojkovic,
Aman, ljudi dosta o "levim ruskim piscima" (sic!)
Nema levih ruskih pisaca.
Osim u Americi gde su svi pisci levi i gde je jako
OUT biti desno orjentisan. (vec 50-ak godina)
Svi su culi za americku levicu, a bar ja ne za
americku desnicu. (osim, naravno K.K.K i razna White
udruzenja, Militantne "evangeliste", PTA i ostale
debile)
U Americi desnica je razbijena i ne deluje skupa.
Levica je itekako organizovana i razne (homo, lezbo,
zapravonaabortus, marksisti, trockisti, aids, Hemet,
Ginzberg, Barouz, Crnci (Afroamerikans(!)), Hispanoam.
liberali, demokrate, 68asi, LeGuin)
grupe deluju zajedno.
Tako je svuda na zapadu.
Kako samo vijaju tipove iz BNP po Londonu.
*pitanjce1:
A jel' ima neka novija sf knjiga a da nije nihilisticka?
vidi Asimov, Pol, LeGuin
(odbacuje se telesnost, a ono sto ostaje nije besmrtna dusa, vec
neznamnijasta)
*pitanjce2:
Dajemo sva prava pederima i lezbejkama. Sta je sa nekrofilima?
I oni su ljudi.
Sale
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
knjizevnost.171djelovic,
> Paradoksalno? Ne, iz prostog razloga što ljudska misao izrečena rečima
> nije samo skup slova.
Ali knjiga jeste :).
Ako misliš da u čovekovim mislima ima nečeg posebnog što neka mašina jednog
dana neće moći da emulira, onda se grdno varaš.
knjizevnost.173djelovic,
> Međutim mom (i ne samo mom) izvežbanom oku potreban je delić
> sekunde i nikakva merenja da utvrdi to isto.
Jok.
Tvoje (uvežbano) oko utvrdi na koju ti se diže, a oni santimetrom
mere na kojoj će njihove stvari lepo da izgledaju.
Nevezano za to, tvoj primer sa RSA u predhodnoj poruci ("da li se
isplati kvantifikovati?") je dobro smišljen, ali nije primenljiv na
umestnost. Pitanje nije da li ćemo moći da kvatifikujemo neko umetničko
delo, već kada ćemo moći da ga kvantifikujemo. Možda ti misliš da nećemo
uspeti ni za hiljadu godina, ali ja sam pre sklon da verujem da će to biti
već u sledećem veku. Neuronske mreže i tako to.
knjizevnost.174djelovic,
> Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
A po čemu radi, majke ti?
Em ne znaš ni šta znači reč "algoritam", em to što hoćeš da kažeš
nije tačno :).
P.S. Balinda verovatno sada gricka nokte zato što mu brojevima rušimo
romantiku civilizacije :).
knjizevnost.175djelovic,
> Ipak, zanimljivo je što, iako je narod takav, imamo i imali smo jako
> dobre umetnike, pisce, slikare, filmadžije... I ne može se reći da nisu na
> glasu u belom svetu.
Opet romatične predstave!
Ajde prebroj naše umetnike poznate svuda po svetu i umetnike neke
druge zemlje naše veličine (Francuska? Engleska?) pa ćeš videti da u tom
pogledu nismo ništa posebno.
Da si rekao sportiste, to bi već bila druga priča.
P.S. Naravno, pričam o ex-YU. Ovu novu ni ne priznajem :).
knjizevnost.176bbaja,
>|| ....... "leve ruske pisce" ....................................
Mesto i uloga LRP, time i adekvatno "pozicioniranje" pomenutih
u skolske lektire, prevashodno slovenskih kultura je, po meni,
odredjena njihovom "benignoscu" i u specificnom smislu - odsustvom
zelje da delom "menjaju svet".
Estetika, moralne dileme, uzvisena ljubav, problemi
socijalizacije i tu i tamo jos poneka tema, izneseni kao hronika u
obliku tragedije, ili bilo koje druge forme sa visokim emotivnim
nabojem, savrseno odgovara poznatom slovenskom "uzvisenom
pateticno-tragicarskom mentalitetu" mirenja sa sudbinom i
njegovom nihilistickom odnosu prema sadasnjosti i buducnosti.
Fali mi "akciono jedinstvo" uma i snage; pojedinca i pojedinca,
njega i njegove volje; da menja svet i sebi ga prilagodjava.
Svime ovim ne zelim da im odricem vrednost - naprotiv, ali da mi
je onda bila ova pamet ;) , sigurno ne bih toliko vremena
potrosio na njihovo tadasnje "izucavanje".
"Ne radi se o tome da se svet objasni i bolje razume, vec
da se izmeni" ;)
knjizevnost.177zonjic,
> > Upravo sam procitao knjigu "Beli hotel" od D.M. Tomasa. Meni se
> > mnogo dopala, a nikada ranije nisam za tog gos'na cuo. Ima li neko
> > ko je vise upucet u njegov rad?
>
> Bože Rade! Pa Dilen Tomas je jedan od najpoznatijih
> engleskih pesnika ovog veka (1914-1953) ako ne i najpoznatiji.
>
> Pl poz M
Ama, bre. Nisam u svojoj inzenjerskoj orijentaciji ostao uskogrud,
i skucenih svjetonazora. D.T. je ok pesnik, bas kao i T.S. Eliot,
Stiven Spender itd. Ja sam u srednjoj skoli i na faxu redovito
bivao odusevljet Pingvinovom knjigom engleskoga stiha (The Penguin Book
of English Verse) i poete mi nisu strane.
Ali nije taj Tomas (nije taj Jovanovic ;)
knjizevnost.178zonjic,
> Nisam siguran ali mislim da se radi o parafrazi jedne misli Sv.
> Tome Akvinskog. Toma je rekao nešto u stilu da ceo život treba
> posvetiti čitanju jedne knjige (Biblije), a Kazanova mu tu kontrira.
da, nisam znao kome kontrira, ali mi je odmah pala na pamet Biblija!
Rade
knjizevnost.179astojkovic,
-from an unpublished journal of Malcolm Lowry
Death of a sense of fun.
Death of a sense of humour.
Death of sense.
Death.
How do you recover from this?
What do you fear?
Being found out.
Then why do you always give yourself away?
What do you want to do?
Hide.
Then why go out and make an axhibition of yourself?
What do you seek?
Oblivion.
knjizevnost.180fancy,
Dajemo sva prava pederima i lezbejkama. Sta je sa nekrofilima?
I oni su ljudi.
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
(dobro zvuči)
Šef sale
knjizevnost.181fancy,
ŮŢ> Mislio sam naravno na Boga u sebi i u svakom drugom,
ŮŢ> na bogocoveka.
Nisam baš razumeo smisao tvog reply-ja...
ŮŢ> Rusija je tamo gde je istina vere!
ŮŢ> Pravoslavlje ili smrt!
...ali ne moraš da se trudiš da pojasniš.
knjizevnost.182i.a.n.,
>> Slično će se desiti i sa umetnošću - isti kontraverzni Minsky
>> nam, opet ako se dobro sećam (moram da nađem tu studiju pa da
>> prekucam "kalendar") za 2005. ili 2010. obećava gotovo savršeno
>> kompjutersko prevođenje, pa onda dolaze i razne druge stvari među
>> kojima i kompjutersko pisanje i komponovanje.
Ti sebi predstavljaš budućnost kao sadašnjost sa elefantijazisom,
sadašnjost dovedenu do krajnjih granica. Na tome su se mnogi
okliznuli. Seti se sa kakvim se žarom predviđao rast korišćenja
nuklearne energije. "Nuklearka u svakom sokaku!" I šta? Zaškripalo je,
i još uvek škripi. Ili svemirski let.
Kompjuteri su još uvek živi i zdravi, hvala Bogu. Ali ne bih se usudio
da im bezrezervno predviđam dominantan poločaj u nekom budućem
društvu. Uvek postoji mogućnost pojave nečeg kvalitativno novog ili
drugačijeg, što će većinu euforičnih pozivanja na ono staro učiniti
smešnim. Možda vrednim blagonaklono-sažaljivog klimanja glavom.
U vezi sa pisanjem/prevođenjem, kažeš da će umetnici pravo na otpad. A
svi ostali koji pišu ili prevode? Da, taj dan bi vredelo videti. UKS
izdaje saopštenje da, i pored učestalih samoubistava, situacija uopšte
nije tako alarmantna kako zlonamernici tvrde. U dnevni red Skupštine
je, po hitnom postupku, uvršćen predlog zakona po kome bi na svakoj
publikaciji jasno pisalo da li je delo kompjutera ili ne. Momo Kapor
je primećen kako se prepredeno smeška dok tegli kući neke kutijčine.
Uredništvo časopisa "Better Homes and Gardens" je u odgovoru na
protestno pismo pretplatnika izjavilo da su prostakluci u poslednjih
nekoliko brojeva najverovatnije delo nekog programera nezadovoljnog
malom platom. Istraga je u toku. "American Ghost-Writer Association"
je preuzela odgovornost za poslednji bombaški napad na sedište MGM-a.
Redakcija "Računara" se kolektivno spaljuje, pošto je instalirana
najnovija verzija spisateljskog softvera koji će svakog meseca
štancovati po jedan savršen broj lista. "Verujemo da će ovaj korak
značajno unaprediti kvalitet i ritam izlaženja 'Računara'", kaže se u
dirljivom oproštajnom pismu, za koje se naročito naglašava da nije
napisano kompjuterski. Sezam, čijih je 15000 nodova manje-više stalno
zauzeto, i dalje funkcioniše normalno.
May the PTT be with you. :)))
knjizevnost.183astojkovic,
D(onald) M(ajkl) Tomas
- rodjen 27.I 1935. u Kornvolu
- prevodilac sa ruskog, pesnik, pisac, plagijator(?!).
- vise knjiga pesama
- romani: "Flautistkinja", 1979
"Rodni kamen", 1980
"Beli hotel", 1981, preveden na srpski
"Ararat", 1983, preveden na srpski
Za vise informacija procitaj predgovor Nolitovom izdanju
Belog hotela koji je napisao (predgovor) David Albahari.
***
iz predgovora Davida Albaharija (koji preporucujem kao
pogovor zato sto se, za predgovor, previse bavi samim
"Belim hotelom":
"Pisanje je zanat i pisac moze, i mora, da gresi, a te
greske postaju manje vazne kada posle njih usledi remek-delo.
Tako treba gledati na prva dva Tomasova romana, kao i na
veci deo njegove poezije: to je bila priprema za 'Beli hotel'
(1981), roman koji nece izmeniti tokove svetske knizevnosti,
jer nijednom od tih tokova i ne pripada, ali koji ce sigurno
ostati kao jedno od izuzetnih knjizevnih dela, bez kojeg bi
nam razumevanje naseg doba bilo neuporedivo teze."
(znaci opet postmodernizam)
"Kada se 'Beli hotel' pojavio, Tomas je u uvodnoj belesci
naznacio da se u petom delu svoje knjige sluzio materijalom
iz dokumentarnog romana 'Bablji jar' Anatolija Kuznjecova.
Kasnije kada su knjige uporedjene, videlo se da se ne radi
samo o 'koriscenju materijala'; naime, navedeni deo Tomasovog
romana jeste detaljna razrada - gotovo svojevrstan prozni
prepev - sedmog poglavlja Kuznjecovljeve knjige.Pri tom
Tomas ...je doslovno prepisivao pojedine odlomke i dijaloge."
"Druge dve optuzbe na izgled je teze pobiti..."
(Donalde, Donalde djavole jedan...) ;)
Knjigu valja procitati. Zanimljiva je i originalna. Stil
je neobican. Seks u knjizi je zanimljiv i originalan. ;)
Sale
Rusija je tamo gde je istina vere!
Pravoslavlje ili smrt!
knjizevnost.184maksa,
<><> "Ne radi se o tome da se svet objasni i bolje razume,
<><> vec da se izmeni" ;)
Studentski protest 92' (parafraza) :
"Ako želite da popravite svet - za početak popravite svoje zube" :)
knjizevnost.185cdragan,
> Sa istim žarom kojim ti tvrdiš da su LRP loši, mogao bi
> neki ubica da tvrdi da je učinio nešto lepo, jer se on
> osećao dobro, a to što je nekome oduzeo život, pa šta tu
> ima loše...? Smrt je
> Ima li neke logičke greške u ovom razmišljanju?
Ima :) Kada bi ubica ostao na rečima, tj, samo tvrdio da po
njegovom mišljenju nema ništa loše ako nekog ukoka, ali to ne
uradi onda je to relativo OK jer ne ugrožava drugu osobu. Sa
Dejanom se, povodom LRP, slažem u potpunosti, ali ne bi se složio
sa tim da on, recimo, dodje kod tebe u kuću i zapali ti sve knjige
za koje on misli da pripadaju LRP-u. ( Dobro, možda bi se i
složio, ali to nije OK ;). To je već ugožavanje imovine i lica (
lica zato što bi ti možda izgoreo spašavajući Dostojevskog ;) i
možda bi tek tada tvoje poredjenje imalo nekog smisla ...
knjizevnost.186cdragan,
> Sa druge strane, pre par godina sam tražio kod ljudi koje
> znam Luna Kralja Ponoći jer mi je trebala jedna priča i
> živ sam se namučio dok je nisam našao. Prošlo je možda i
> čitave dve godine. Većina ljudi mi je rekla "ma imao sam
> to negde, al' sam verovatno bacio". Kad sam tražio LRW
> našao sam u roku od dan-dva. Ešton se, dakle, posle
> čitanja negde ćušne, dok se Tolstojevski pažljivo čuva,
> što dovoljno govori o tome kakvo ljudi mišljenje imaju o
> jednima i o drugima.
To znači da se Lun čita i daje dalje ili baca a da se LRP kupuju
da bi stajali u ormanu, pa da kad komšije i rodjaci dodju, klimaju
diskretno glavama prema polici za knjige ;) I iz ličnog primera
mogu da ti kažem da su mojih nekoliko knjiga od LRP ostale sasvim
nove a knjige Hejlija, Šeldona, Foleta, Kišona, Asimova i drugih
su se već izlizale od čitanja. Kad mi neko kaže da mu dam nešto za
čitanje obično mu kažem da se sam posluži i niko se dosad ne
uhvati za neku knjigu od LRP ;)
knjizevnost.187dejanr,
>> > Sve se može kvantifikovati.
>>
>> Može, ali gubi vrednost!
Pojam "gubitka vrednosti" ima smisla samo ako je ta vrednost merljiva
- pre je bila A, a sada je B, pri čemu je B<A. Ako pre određivanja
vrednosti vrednost nije postojala tj. nije mogla biti kvantifikovana,
tvoja tvrdnja je logički apsurdna.
knjizevnost.188dejanr,
>> U trenutku kada, dok čitam neke tvoje poruke u ovoj konferenciji,
>> osetim mučninu u stomaku...
To je bila šala? Bar se nadam ;) Ja svakako ne bih učestvovao u jednoj
ovako neobaveznoj diskusiji ako bi mi ona donosila mučninu bilo gde :)
>> Možemo otići i korak dalje. Spustimo se na mikro nivo i posmatrajmo
>> čoveka kroz ponašanje elementarnih čestica od kojih je, kao i svako
>> materijalno telo, sastavljen. Trebao bi nam, verovatno malo složenije
>> formule, ali bismo takođe mogli da sve objasnimo čistom fizikom.
Na žalost, nisi u pravu - tu bismo se suočili sa neizbežnim Principom
neodređenosti i ne bi pomogle bilo kakve formule :(
>> Da li imamo ikakvu korist od ovakvog saznanja? Setimo se, na
>> primer, RSA ključeva za šifrovanje koji se, teorijski vrlo lako,
>> mogu provaliti, samo treba puno, puno, puno vremena.
Puno, puno, puno vremena *za današnje računare* (bar one za koje znamo,
ko zna šta sve ima CIA, NSA i slični). Međutim, pre samo 50-tak godina
Nemci su u ratu koristili šifrerske mašine sa valjcima koje su smatrali
potpuno bezbednim jer bi za isprobavanje svih njihovih par stotina
hiljada kombinacija trebalo "puno, puno, puno vremena". Naravno, sa
druge strane okeana su već tada pokretali prve kompjutere i to "puno,
puno, puno vremena" je postalo mnogo manje puno, i nemačka čuvena šifra
(mašina) "Eureka" je pala. Nemci, naravno, o tome nisu bili na vreme
obavešteni ;) a posledice se osećaju i danas :)
>> Da li je možda ta relacija, kodirana negde duboko u našem mozgu, koja
>> uspostavlja vezu između forme i osećaja koja ta forma izaziva u
>> nama, dakle da li je ta relacija kodirana na tako fantastično
>> složen način da je ni sasvim hipotetički super računar koji bi
>> se upustio u njeno pronalaženje ne bi otkrio za jedno 10
>> milijardi godina?
To, dakako, ne znači da treba da odustanemo od čitave problematike -
treba samo da radimo na konstrukciji 10 biliona puta bržeg računara
koji će posao obaviti za 9 sati.
>> žujem da se u poslednje vreme kod izbora nekih devojaka za
>> modele ili manekenke jednostavno (sem tela) premeri i faca,
>> dobijeni podaci lepo srede, pa se utvrdi da li može da prođe
>> ili ne. Kažu da se sa velikom verovatnoćom za devojku koja se
>> uklapa u tamo neke tabele može reći da je lepa i zgodna.
>>
>> Međutim mom (i ne samo mom) izvežbanom oku potreban je delić
>> sekunde i nikakva merenja da utvrdi to isto.
Vidiš, tu si u pravu sa svog stanovišta ali nisi u pravu sa stanovišta
onoga ko te devojke zapošljava. Budi siguran da taj, osim devojaka,
zapošljava i one koji po tom pitanju imaju mnogo izvežbanije oko od
tvoga, pa ipak poseže za milimetrima i tabelama. Zašto? Zato što njemu
nije cilj da nađe devojku koja će se *njemu* sviđati, niti koja će se
sviđati trojici članova nekog žirija koji imaju jako izvežbano oko, nego
model koji će se sviđati što široj populaciji budućih "gledača". A tu
dva ili šest očiju ne predstavlja dobar kriterijum, treba nešto egzaktnije
i efektnije. Brojevi :)
knjizevnost.189dejanr,
>> Mogu i ja da budem potpuna cepidlaka. Da li raspolažeš podacima
>> o prodatim knjigama za sve pisce? Da li su oni apsolutno tačni?
Ja svakako ne posedujem, ali mogu se nabaviti. Podaci su u svakom
slučaju za neki "žešći" faktor potpuniji i tačniji od "tvojih"
podataka o masama mozgova.
>> Uostalom, kakva je ta tvoja relacija poretka kad na osnovu nje
>> pisci menjaju svoj kvalitet.
Sasvim očekivano - normalno je da pisac u toku karijere napreduje
ili nazaduje na lestvici i svaka relacija koja to ne bi uzimala u
obzir bila bi nerealna. Najzad, deca u školi se, na časovima
gimnastike, rangiraju po visini, ali kada neko od njih poraste više
od drugog, onda se i "vrsta" preuređuje što ne čini prethodnu "vrstu"
manje tačnom.
knjizevnost.190dejanr,
>> Sa istim žarom kojim ti tvrdiš da su LRP loši, mogao bi neki
>> ubica da tvrdi da je učinio nešto lepo, jer se on osećao dobro,
>> a to što je nekome oduzeo život, pa šta tu ima loše...?
Ima loše to što je to što je ubica uradio protivno zakonu, i kao
takvo vuče određene za njega dosta neprijatne posledice. Koliko znam,
nema nikakvog zakona koji bi zahtevao da se poštuju levi ruski pisci.
>> I dejanr ostade u ovoj konferenciji u manjini
To je pomalo diskutabilno, mislim da su po broju "našeg" i "vašeg"
tabora otprilike "pata karte", ili možda imate jednog diskutanta više.
No ne zaboravi da se utakmica vodi na "vašem terenu", CIVILIZACIJA/
književnost - tu su mnogi mrzitelji levih ruskih pisaca po default-u
dali resign ;)) Da se priča u nekoj PC.??? konferenciji (na oduševljenje
moderatora ;>>) ili, recimo, u EXTRA, možda bi rezultati bili drugačiji.
A možda i ne bi, ko zna :)
No, i ako ostajem u manjini, šta da radim - ne mora to da bude toliko
loše :)
knjizevnost.191dejanr,
>> već da će čovek napisati priču koju kompjuter neće moći da generiše,
>> iako ima na raspolaganju sva slova. Paradoksalno? Ne, iz prostog razloga
>> što ljudska misao izrečena rečima nije samo skup slova.
Nije paradoksalno, nego netačno. Na opisan način bi se generisale *sve*
priče i romani i studije i novinski članci i... koje mogu da postoje, a
ako ti u to nećeš da veruješ, ja te ne teram :)
>> Sa druge strane, pre par godina sam tražio kod ljudi koje znam Luna
>> Kralja Ponoći jer mi je trebala jedna priča i živ sam se namučio dok
>> je nisam našao. Prošlo je možda i čitave dve godine. Većina ljudi mi
>> je rekla "ma imao sam to negde, al' sam verovatno bacio".
Drugi put pitaj mene. Ja retko šta bacam ;)
>> Kad sam tražio LRW našao sam u roku od dan-dva. Ešton se, dakle, posle
>> čitanja negde ćušne, dok se Tolstojevski pažljivo čuva, što dovoljno
>> govori o tome kakvo ljudi mišljenje imaju o jednima i o drugima.
Jock vala, nego govori o tome koliko je koštala jedna (od spolja gledano)
atraktivna knjiga a koliko jedan roman u mekim koricama koji obično liči
na X-100. Mada je, što se toga tiče, taj način izdavanja i cena "knjige"
verovatno i razlog za toliku prodaju Eštona.
knjizevnost.192dejanr,
>> > isti kontraverzni Minsky nam, opet ako se dobro sećam (moram da
>> > nađem tu studiju pa da prekucam "kalendar") za 2005. ili 2010.
>> > obećava gotovo savršeno kompjutersko prevođenje, pa onda dolaze
>> > i razne druge stvari među kojima i kompjutersko pisanje i
>> > komponovanje.
>>
>> Opet ti. Muzika i pisane reči su stvar misli i emocija, slova i note su
>> samo načini njihovog prenošenja. Kompjuter može da izgeneriše slova i
>> note i njihove kombinacije, ali ne i misli i emocije.
Misli i emocije, tralala. Muzika, pisane reči, uskoro i filmovi = niz
bitova na CD-u. Doduše, znam da ti ne voliš CD-ove :)
>> Zato od veštačkog komponovanja i pisanja nema ništa.
Isto su to pre 20 godina tvrdili za šah.
>> > mada tim povodom vredi pročitati priču H.Dž.Velsa "Savršena kompozicija"
>> > iz koje ispada da komponovanje muzike koja savršeno rezonira sa mozgom
>> > nije dalo baš sjajne rezultate ;))...
>>
>> Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
Ha, kladim se da nisi čitao rečenu priču ;> Nije stvar u tome što (po njoj)
mozak ne radi po algoritmu pa stvar nije uspela, nego je mozak baš radio
po algoritmu pa je stvar uspela isuviše dobro. "Kompjuter" (H.Dž.Vels, dakako,
nije baš mogao da predvidi kompjuter u današnjem smislu, ali je opisao
nekakvu skalameriju koja bar funkcionalno odgovara današnjem kompjuteru)
je uspeo da iskomponuje savršenu melodiju, i ona je toliko dobro izrezonirala
sa mozgom onog ko ju je čuo da se on potpuno isključio iz realnog sveta i
ostao "zauvek" da bulji u prazno i "sluša" to sazvučje koje ga je očaralo.
knjizevnost.193fancy,
ŮŢ> Nadam se da cete procitati moju pricu, da ce vam biti zanimljiva i da
ŮŢ> cete je preporuciti drugima.
Mlada umetnica je opravdala poverenje i zaslužuje skidanje.
Go ahead, download it, it's worth reading!!
.F nO morE.
knjizevnost.194fancy,
DEO ODGOVORA NA 14.25:
DOBAR POZIV
Isuviše me
Zivkaju telefonom.
traže žrtvu.
ja nikada nisam
telefonirao
Knutu Hamsunu ili
Erniju ili
Selinu.
nikada nisam zvao
Selindžera
nikada nisam zvao
Nerudu
Noćas je opet
zazvonio:
zdravo. jel' to žarls Bukovski?
da.
eto, vodim
kuću.
da?
kupleraj.
razumem.
čitao sam vaše
knjige. imam
jahtu u
Sosalitu.
dobro.
hoću da vam dam
telefon. ako
ikad dođete u San Francisko
častim piće.
okej, dajte mi
broj.
zapisao sam.
vodimo otmenu kuću. sve
sam advokat i senator,
krupne zverke,
makroi i slično.
javiću vam se kad
svratim gore.
dosta devojaka
čita vaše knjige.
vole vas.
je l'?
axa.
pozdravili smo se.
dopao mi se taj
poziv.
Charles Bukowski
knjizevnost.195fancy,
ŮŢ> .... Pa šta. I dejanr ostade u ovoj konferenciji u
ŮŢ> manjini, ...
Diskutabilno.
.F nO morE.
knjizevnost.196veca,
>> A šta da kažem i o onima koji se slažu sa slanjem učenika koji
>> misle da je Agata bolji pisac od Dostojevskog kod psihologa (veca,
>> 14.5)? Nadam se da je to bila šala a ne "imamo mi već postupak
>> kojim će i V. Smit na
Naravno, video si valjda onoliki smajli :)
knjizevnost.197veca,
>> P.S. Balinda verovatno sada gricka nokte zato što mu brojevima
>> rušimo romantiku civilizacije :).
Ne gricka nokte on, nego ja :) već dva dana spremam bilten, a po
svoj prilici ću i narednih nekoliko :)
knjizevnost.198veca,
>> Ma, da. Šta se i ja foliram. Odoh u podrum da izvadim Staljinovu
>> sliku.
Još nisi??? :)))
>> Kolektivizam u procesu razmišljanja je neminovnost u civilizaciji
>> ovakvoj kakva je, pogotovo u društvima kakvo je naše, ali tu
>> Dostojevski nije ništa kriv.
Da, a sad je neobično moderno suprotno, tj. sad se kolektivno ne
vole LRP zato što se time želi zbaciti ono je je u proteklom
periodu važilo kao dobro, odoše komunisti, pa ko vele mora i ono
što su oni voleli.
knjizevnost.199dejanr,
>> > I dejanr ostade u ovoj konferenciji u manjini
>>
>> To je pomalo diskutabilno, mislim da su po broju "našeg" i "vašeg"
>> tabora otprilike "pata karte", ili možda imate jednog diskutanta više.
Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih poruka u
CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako trenutno stoje stvari,
polako "vi" prelazite u manjinu :)
No i dalje ostajem pri onome:
>> No, i ako ostajem u manjini, šta da radim - ne mora to da bude toliko
>> loše :)
Što jednako važi i za "vas" :)
knjizevnost.200milanv,
║║ Dragi prijatelju, meni je jako žao što ti nisi u stanju da misliš
║║ svojom glavom nego misliš televizorom... ups, misliš glavama
║║ "ozbiljnog i dobronamernog sveta koji stavlja leve ruske pisce
║║ na civilizacijski tron". Shvatam da nemaš baš nikakvih drugih
║║ argumenata osim činjenice da su te slagali u školi da su ti pisci
║║ veliki, tako da pretpostavljam da u takvoj situaciji i ne možeš da
║║ kažeš ništa osim onoga što si kazao.
Vrednovanje književnosti, kao i drugih grana umetnosti je
vrlo ne-egzaktan pojam. Tu ne prolazi IF ... THEN ... ELSE, što
je Tebi, a i meni zanatski bliže. Takođe, nije lako (ako je
uopšte i moguće) postaviti kriterijume i parametre vrednovanja.
To je i razlog zbog koga među umetnicima sebe mogu da prepoznaju
od: Betovena, Pikasa, Dostojevskog... do Maje Marijane, naivaca,
pisaca ljubavnih vikend romana. I (skoro) svi nalaze publiku za
svoja dela.
Otuda i Tvoje i moje različito viđenje ruskih pisaca.
A obojica smo bez ličnih argumenata. Bez obzira što Ti
misliš da ih imaš, odnosno da su Tvoji značajniji; a oni su:
a) ogroman broj prodatih primeraka, b) dvojica profesora
velikog univerziteta, c) uživaš dok ih čitaš, d) potiču iz
Amerike, E) NE potiču iz Rusije. Moji argumenti: a) mislim
televizorom, b) slagali su me u školi (ne znam samo kog
profesora kojom mukom da mučim), c) volim da ih čitam, d) mislim
glavama "ozbiljnog i dobronamernog sveta koji stavlja leve ruske
pisce na civilizacijski tron".
a) + b) + c) + d) + E) >> a) + b) + c) + d) => pobedio si.
║║ Da si živeo u srednjem veku, nema sumnje da bi bio oduševljen idejom
║║ da se spali jeretik koji se usuđuje da, kontra mišljenju "ozbiljnog i
║║ dobronamernog sveta koji, još od Aristotela, zna da se Sunce okreće
║║ oko Zemlje", tvrdi takve očite budalaštine kao da se Zemlja okreće
║║ oko Sunca. Ako ne da se spali onda bar da se protera u PC.????.?
To što sam predložio da se vratiš u druge konferencije je bilo
izuzetno grubo, zbog čega Ti se iskreno izvinjavam. To sam
pokušao i da objasnim (očigledno neuspešno) svojim trećim
pasusom u kome sam rekao da nemaš razloga da lošim nazivaš pisce
(i njihova dela) ako ti se ne sviđaju. Ja za Tvoje omiljene
stvaraoce (među koje spada i Spilberg, a koga, takođe, ne volim)
to nisam rekao. Samo iznosim stav da to što je nešto bolje od
drugog (sve jedno šta od čega), ne znači da je drugo loše.
knjizevnost.201dragisak,
> A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna slika o
> Kafki.
Moj omiljeni je "Preobražaj".
"Kada se, jednoga jutra, Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, našao
se u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
(Izvinite na ovome zadnjem. Šta ću kad mi je prevod hrvatski.) :)
knjizevnost.202dragisak,
> Rusija je tamo gde je istina vere!
Rusija izgleda nije tamo gde sam ja mislio da jeste. :)
> Pravoslavlje ili smrt!
Bolje grob nego rob ! ;)