CIVIL.6

11 Apr 1994 - 06 Jul 1994

Topics

  1. filozofija (4)
  2. religija (93)
  3. istorija (21)
  4. nauka (119)
  5. umetnost (13)
  6. knjizevnost (140)
  7. film (675)
  8. muzika (2079)
  9. o.jeziku (189)
  10. oko.sveta (370)
  11. enciklopedija (163)
  12. skola (94)
  13. licni.stav (830)
  14. savet (165)

Messages - enciklopedija

enciklopedija.8 bjevdjic,
CIVILIZACIJA.5:ko.je.ko ---------------------------------- INDEX BIOGRAFIJA U TEMI "KO JE KO" ---------------------------------- Poruka Ime i Prezime ---------------------------------- 12.112 ALBERT AJNSTAJN 12.113 ANDRE-MARI AMPER 12.114 ONORE DE BALZAK 12.115 BELA BARTOK 12.116 SARL BODLER 12.117 TOMAS ALVA EDISON ---------------------------------- 12.128 VINCENT VAN GOG 12.129 BERTOLT BREHT 12.130 RIHARD VAGNER 12.131 DJUZEPE VERDI 12.132 DZORDZ VASINGTON 12.133 AMERIGO VESPUCI ---------------------------------- 12.142 JOHAN SEBASTIJAN BAH 12.143 LUDVIG VAN BETOVEN 12.144 JURIJ ALEKSEJEVIC GAGARIN 12.145 MOHANDAS KARAMCAND GANDI 12.146 FEDERIKO GARSIJA LARKA 12.147 JOHANES GUTENBERG ---------------------------------- 12.164 DZON FICDZERALD KENEDI 12.165 KRISTOFORO KOLUMBO 12.166 ROBERT KOH 12.167 TADEUS KOSCUSKO 12.168 SARL KULON 12.169 NIKOS KAZANCAKIS ---------------------------------- 12.176 JOHAN VOLFGANG FON GETE 12.177 POL GOGEN 12.178 FRANCISKO GOJA 12.179 ANTONJIN DVORZAK 12.180 VOLT DIZNI 12.181 VIKTOR IGO ---------------------------------- 12.185 LEONARDO DA VINCI 12.186 FRANC KAFKA 12.187 ALBER KAMI 12.188 JOHAN KEPLER 12.189 FRANC LIST 12.190 VIVIJAN LI ---------------------------------- 12.240 OTO FON BIZMARK 12.241 VOLFGANG AMADEUS MOCART 12.242 SERGEJ MIHAJLOVIC AJZENSTAJN 12.243 DZDRDZ GORDON BAJRON 12.244 RENE DEKART 12.245 OSKAR VAJLD ---------------------------------- 12.262 MIKELANDJELO BUONAROTI 12.263 NILS BOR 12.264 ZAN LAFONTEN 12.265 HEKTOR BERLIOZ 12.266 HENDRIK ANTON LORENC 12.267 VELA NIGRINOVA ---------------------------------- 12.271 NIKOLAJ VASILJEVIC GOGOLJ 12.272 ABRAHAM LINKOLN 12.273 CARLS DIKENS 12.274 BJERNSTERNE BJERNSON 12.275 KARL MAJ 12.276 VECELI TICIJAN ---------------------------------- 12.301 FJODOR MIHAILOVIC DOSTOJEVSKI 12.302 ALEKSANDAR SERGEJEVIC PUSKIN 12.303 FERNANDO MAGELAN 12.304 EVGENIJE SAVOJSKI 12.305 EZEN DELAKROA 12.306 DZEMS KLERK MAKSVEL ---------------------------------- 12.307 PETAR VELIKI 12.308 VLADIMIR VLADIMIROVIC MAJAKOVSKI 12.309 DMITRIJ IVANOVIC MENDELJEJEV 12.310 FELIKS MENDELSON 12.311 ISAK NJUTN 12.312 NIKOLAJ ANDREJEVIC RIMSKI-KORSAKOV ---------------------------------- 12.316 NAPOLEON I BONAPARTA 12.317 BENITO MUSOLINI 12.318 ADOLF HITLER 12.319 LUCIJE DOMICIJE NERON 12.320 ELIZABETA I 12.321 ALEKSANDAR VELIKI ---------------------------------- 12.330 CARLI CAPLIN 12.331 ROBERT SUMAN 12.332 KLAUDIO MONTEVERDI 12.333 HORACIO NELSON 12.334 NIKOLAJ II ALEKSANDROVIC 12.335 PJOTR ILJIC CAJKOVSKI ---------------------------------- 12.336 VILJEM SEKSPIR 12.337 JOHAN FRIDRIH SILER 12.338 ZAN BATIST POKLEN MOLIJER 12.339 PERSI BIS SELI 12.340 FRANC SUBERT 12.341 GAJ JULIJE CEZAR ---------------------------------- 12.342 DZORDZ ORVEL 12.343 ARTUR NEVIL CEMBERLEN 12.344 VINSTON CERCIL 12.345 ERVIN ROMEL 12.346 TOMAS DZEFERSON 12.347 KONSTANTIN KONSTANTINOVIC RODOFINIKIN --------------------------------- 12.350 TOMAS MAN 12.351 RAFAELO SANTI 12.352 SERGEJ VASILJEVIC RAHMANJINOV 12.353 ARTUR SOPENHAUER 12.354 IVAN SERGEJEVIC TURGENJEV 12.355 ALFRED NOBEL --------------------------------- 12.356 LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ 12.357 MARKO POLO 12.358 SERGEJ SERGEJEVIC PROKOFJEV 12.359 DZOZEF PULICER 12.360 ERNEST RADERFERD 12.361 FRENK LOJD RAJT --------------------------------- 12.370 ROBERT OPENHAJMER 12.371 JOZEF HAJDN 12.372 MARKO TULIJE CICERON 12.373 DJOAKINO ROSINI 12.374 RIHARD STRAUS 12.375 ARTURO TOSKANINI
enciklopedija.9 bjevdjic,
DZON MILTON pesnik Rodjen 1608. godine. Engleski pesnik, jedan od najvecih u svetskoj knjizevnosti, visoko obrazovan, snazna moralna licnost, veliki mislilac i veliki covek. Po zavrsenim studijama u Kembridzu, proucavao i dalje klasike i putovao (Italija); posle pogubljenja Carlsa I postao 1649. latinski sekretar Drzavnog saveta i ostao tu sve do obnove monarije, 1660, kada je bio zatvoren i izgubio veci deo imanja. Miltonov knjizevni rad deli se u tri perioda: u prvome, od 20. do 30. godine, objavio je nekoliko soneta "Himnu i jutro Hristovog rodjenja", dve izvanredne poeme "L`Allegro" i "Il Penseroso" (1632), maskeratu "Komus" (1634), elegiju "Lisidas" i drugo, i sva se ta dela odlikuju savrsenstvom stiha, bogatstvom slika, lepotom pesnicke zamisli i visokim moralnim idealom. U drugom periodu, koji zauzima 20 godina, ostavio je poeziju i aktivno ucestvovao u politickom zivotu zemlje; sem nekoliko soneta, pisao je samo prozu kontroverznog karaktera, povodom raznih politickih i verskih problema; najznacajniji od ovih spisa su "Aeropagitika" (1644), u odbranu slobode stampe, "Odbrana engleskog naroda" (I, II, 1650, 1654), u kojoj je pravdao pogubljenje Carlsa I, dao izvesne biografske podatke o sebi i drugim vodjama Republikanske stranke i izlozio nacela svoje politicke teorije. U trecem periodu, od 1660. do 1674, vratio se poeziji: slep, siromasan i razocaran, spevao je svoja najveca pesnicka dela: "Izgubljeni raj" (1663), religiozni ep u "blank-versu" (12 pevanja) o pobuni Satane i njegovih andjela protiv nebeskog Samodrsca, o padu Coveka, i obecanju o spasenju; "Vraceni raj", 1671 (4 pevanja), ep je o spasenju i Hristovoj pobedi nad Satanom, ali zaostaje iza "Izgubljenog raja", kako u pogledu likova i radnje, tako i u pesnickom izrazu; "Samson Agonistes" (Borac), 1671, je tragedija u stihovima, po ugledu na grcke tragedije, a na temu biblijske price o Samsonu (Knjiga o Sudijama, XVI) i ima izvesne bolne slicnosti sa sudbinom samoga pesnika u vreme kada je tragediju pisao. Umro je 1674. godine.
enciklopedija.10 bjevdjic,
MIHAILO II "MUCAVI" car Vizantijski car od 820. do 829, osnivac amorijske dinastije; za njegove vladavine doslo je 821-823. do velikog ustanka slobodnih seljaka, kolona i robova pod vodjstvom Tome Slovena. U spoljnoj politici imao je dva velika neuspeha: 1. gubitak Krita u borbi sa Saracenima (824), posle cega to ostrvo postaje centar saracenskog gusarstva u Sredozemlju sve do ponovnog prisajedinjenja Vizantiji (961); 2. Srbi i dalmatinski ("romanski") gradovi, prema kazivanju Konstantina Porfirogenita, prvi put su tada odrekli Vizantiji priznanje njene vrhovne vlasti.
enciklopedija.11 bjevdjic,
MIHAILO III "PIJANICA" car Vizantijski car od 842. do 867; bio u ostrom sukobu sa papom; na poziv kneza Rastislava uputio Cirila i Metodija u Veliku Moravsku da sire hriscanstvo na slovenskom jeziku. Zaustavio najezdu Arabljana. Za njegove vladavine doslo je 867. do prvog velikog rascepa izmedju istocne i zapadne crkve (papa Nikola I i patrijarh Fotije). Sa vlasti ga zbacio i ubio Vasilije I Makedonac.
enciklopedija.12 bjevdjic,
MIHAILO IV PAFLAGONAC car Vizantijski car od 1034. do 1041; za njegove vladavine planuo je veliki ustanak slovenskih plemena na Balkanu pod vodjstvom Petra Deljana (1040); ustanak je koristio i zetski knez Stefan Vojislav, koji je, pobunivsi se protiv Vizantije i potukavsi u dva maha njenu vojsku, osnovao nezavisnu srpsku drzavu u Zeti.
enciklopedija.13 bjevdjic,
MIHAILO VII DUKA "PARAPINAK" car Vizantijski car od 1071. do 1078, poslednji clan dinastije Duka. Za vreme njegove slabe vladavine Normani su zauzeli poslednje vizantijske teritorije u Italiji; Turci su se sve vise priblizavali Carigradu. Na Balkanu Vizantija je takodje gubila pozicije: ustanak Bodina i proglasenje Mihaila Zetskog (1077) za kralja; na spoljnopoliticke nevolje nadovezala se i privredna kriza.
enciklopedija.14 bjevdjic,
MIHAILO VIII PALEOLOG car Nikejski car od 1259. do 1261, a zatim car obnovljenje Vizantije od 1261. do 1682; osnivac poslednje vizantijske dinastije Paleologa; zauzeo 1261. Carigrad, cime je unistio Latinsko Carstvo i obnovio Vizantiju. Da bi ublazio nezadovoljstvo pape i zapada, prihvatio uniju s katolickom crkvom (Lionska unija, 1274), koju zbog otpora naroda i velikasa nije uspeo da ostvari. Na podsticaj pape obrazovan je protiv Vizantije savez pod vodjstvom Karla Anzujskog, kralja Sicilije i Napulja; u savezu je bila i Srbija. Mihailo VIII je sklopio ugovor sa Mlecima i Djenovom.
enciklopedija.15 novim,
ENCIKLOPEDIJA - generičko značenje Enciklopedija je, kažu enciklopedije, od grčkog "enkyklopaideia", "zaokruženo obrazovanje", u novije doba vrsta literature u širem smislu ("knjiga") koja pokriva različite oblasti znanja kako bi, kroz skup pojedinačnih tekstova, bila od pomoći u svakodnevnom snalaženju. Može biti organizovana poput rečnika (popis svih pojedinačnih tekstova čini onda alfabetarijum ili abecedarijum), čime se lakše pretražuje, a može biti i na druge načine (tematski, istorijski, funkcionalno, itd.). Može biti tzv. opšta (za sve oblasti i zanimanja), a može biti i specijalistička (likovna, filmska, muzička, književna, matematička, računarska). Može je raditi jedan čovek, a može (najčešće je tako) veća grupa ljudi, stručnjaka za pojedine oblasti ili pojedina pitanja. Ambicija žanra jeste okupljanje sve relevantne građe/znanja. Enciklopedijski članak (ili odrednica) piše se odgovarajućim stilom (pravilo je da se izlože tzv. činjenice i ne nameće vrednosni stav, ili, barem, jednostrani vrednosni stav). Pored osnovnog objašnjenja pojma, sadrži obično kratku njegovu istoriju (osim ako ta istorija nije posebno obrađena u drugoj odrednici), aktuelno ili najnovije tumačenje, upućuje na srodne pojmove i daje kratka uputstva gde se može potražiti više informacija. Pošto se ceni sažet način izlaganja koji sadrži optimum informacija, često je korišćenje skraćenica, tzv. -> sigli, tj. uputnica. Savremeni sistemi skladištenja i pretraživanja informacija (archive and retrieval systems of information), vezani za računare, omogućuju drukčije organizovanje enciklopedijske građe: ona više ne mora biti na jednom mestu, može se organizovati kroz slojeve (tako da se korisnik može kretati od opšteg značenja u šire, obuhvatnije i dublje pojmove, sve do specijalističkih znanja), i može principom hipertekstualne strukture, ostvariti veću informacijsku vrednost. Ukoliko se drži jedinstvenog standarda (recimo SGML-a), e-enciklopedije su tekstovi koji se mogu lako dopunjavati i osavremenjavati, čime ispunjavaju osnovnu funkciju: pomoć pojedincu u snalaženju kroz saznanja čiji obim već dugo vremena raste brzinom većom no što pojedinac može da prati.
enciklopedija.16 bjevdjic,
PERIKLE drzavnik Rodjen 499. godine pre nove ere. Najveci atinski drzavnik; 459. pre nove ere postao vodj demokratske stranke; zauzimao razne polozaje, najcesce polozaj prvoga stratega. Svojim govornickim darom ("Olimpijski besednik"), uticajem i predlozima, koji su uvek prihvatani, u stvari suvereno vladao Atinom punih 20 godina (449-429. pre nove ere). Za njegove vladavine u Atini se povecao broj robova, a zanati, pomorstvo i trgovina su bili u velikom procvatu; na tim ekonomskim osnovama sproveo je krupne demokratske reforme: prosirio politicka prava siromasnih gradjana a narodnu skupstinu ucinio najvaznijim politickim telom, cime je grcka robovlasnicka demokratija dosla do vrhunca svoga procvata; osvajanjem Eubeje i Sama prosirio je teritoriju atinske drzave i ojacao njenu pomorsku i vojno-odbrambenu moc, izgradivsi oko 300 brodova i podizuci oko Atine i puta koji je Atinu vezivao sa pristanistem Pirejom tzv. "duge zidove", kako bi Atinu zastitio od eventualne neprijateljske opsade. Bio je prijatelj umetnosti i filozofije; ulepsao Atinu podizanjem velicanstvenih gradjevina na Akropolju: Partenon (graditelji Iktin i Kalikrat), Propileji i drugo; pomagao umetnike (vajari Fidija i Miron, slikari Polignot i Apolodor) i filozofe (Anaksagora i sofisti), tako da je Atina tada postala i kulturni centar Grcke - "skola cele Jelade". Uzdizuci moc Atine, izazvao je protiv nje Spartu i njene peloponeske saveznike, koji su protiv Atine poveli tzv. peloponeski rat (431-404. pre nove ere) za vreme kojeg je Perikle umro od kuge 429. godine pre nove ere.
enciklopedija.17 bjevdjic,
IVAN PETROVIC PAVLOV naucnik Rodjen 1849. godine. Ruski naucnik, lekar fiziolog, akademik; zavrsio 1875. prirodne nauke na Univerzitetu u Petrogradu, a 1879. Medicinsko-hirursku (od 1881. Vojno-medicinsku) akademiju; doktorirao 1883. i sledece godine postao docent, a 1890. profesor farmakologije; od 1895. do 1925. rukovodio katedrom fiziologije na Vojnomedicinskoj akademiji i istovremeno, vec od 1891, fizioloskim odsekom Instituta za eksperimentalnu medicinu, ciji je bio osnivac i u kojem je ostvario svoja najznacajnija istrazivanja i otkrica; dao znacajne priloge u vise oblasti fiziologije: fiziologije bubrega, inervacije srca, fiziologije zlezda i pribora za varenje i fiziologije vise nervne delatnosti; uveo je u fiziologiju metodu "hronicnog" eksperimenta koji omogucuje dugotrajno neposredno posmatranje funkcije unutrasnjih organa; svojom teorijom uslovnih refleksa i drugim radovima iz oblasti vise nervne delatnosti dao objektivnu metodu za proucavanje najvisih funkcija kore velikog mozga i udario temelje materijalistickog tumacenja ovih funkcija. Dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju, 1904. Umro je 1936. godine.
enciklopedija.18 bjevdjic,
IGNACI JAN PADEREVSKI pijanista Rodjen 1860. godine. Poljski pijanista svetskog glasa, kompozitor, profesor Konzervatorijuma u Varsavi; za vreme I svetskog rata priredio niz koncerata u svetu u korist Poljske, a posle oslobodjenja, 1919-21, bio predsednik vlade i ministar spoljnih poslova Poljske; 1940. bio predsednik poljskog emigrantskog parlamenta. Komponovao operu "Manru", jednu simfoniju, "Poljsku fantaziju" za klavir i orkestar, klavirska dela, solo-pesme i drugo. Umro je 1941. godine.
enciklopedija.19 bjevdjic,
ZOZEF PELADAN knjizevnik Rodjen 1859. godine. Francuski knjizevnik; deklarisao se kao neokatolik i mistik; bavio se kabalistikom i proglasio se za naslednika vavilonskog kralja Baladana i velikog maga umetnosti pod imenom Sar Merodok. Dela: drame "Edip i Sfinks", "Semiramida", "Sin zvezda", "Kaljostro", "Vavilon"; romani "Najveci porok", "Istar", "Androgina", "Finis latinorium" (roman o propadanju latinske rase), "Ljubavnici iz Pize"; zbirke clanaka umetnicke i knjizevne kritike "Poslednja lekcija Leonarda da Vincija", "Od Pardsifala do Don Kihota", i drugo. Umro je 1918. godine.
enciklopedija.20 bjevdjic,
ZAN BATIST PEREN fizicar-hemicar Rodjen 1870. godine. Francuski fizicar i hemicar; bavio se studijama X-zrakova, katodnih zrakova i elektrona; ispitao Braunovo kretanje cestica. Dela: "Traktat fizicke hemije", "Atomi", "Elementi fizike", i drugo. Dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1926. za delo o diskontinuisanoj strukturi materije i za otkrice ravnoteze sedimentacije. Umro je 1942. godine.
enciklopedija.21 bjevdjic,
JOHAN HAJNRIH PESTALOCI pedagog-reformator Rodjen 1746. godine. Svajcarski pedagog i reformator, duhovni tvorac savremene osnovne skole; svojim delima uticao je na celokupni razvoj skolstva u svetu; 1774. osnovao je na svom imanju u Najhofu decje sirotiste i skolu gde se negovao rucni rad od koga se sirotiste izdrzavalo; zatvoreno je 1780; 1799. osnovao skolu za ucitelje i vaspitace; u Iverdonu je 1805. osnovao skolu svetskog glasa i radio u njoj do 1825. Zastupao glediste da svako treba da prodje kroz porodicno vaspitanje; vezbanje je najvaznije sredstvo razvijanja sposobnosti; istakao ideju spajanja proizvodnog rada s nastavom, a nastave sa vaspitanjem; didakticki principi: ociglednost, sistematicnost, logicnost, postepenost i trajnost usvajanja nastavnog gradiva; istice neophodnost poznavanja psihologije deteta. Razradio je osnove posebnih metodika elementarne nastave. Glavna pedagoska dela: "Linhard i Gertruda", "Kako Gertruda uci svoju decu", "Labudova pesma". Umro je 1827. godine.
enciklopedija.22 balinda,
RADOJE DOMANOVIĆ književnik Rođen je 4. februara 1873. godine u Ovsištu (Šumadija). Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Profesor gimnazije i šef korektora Državne štamparije. Velik rodoljub, često proganjan zbog svog opozicionog stava prema vladajućoj oligarhiji. Smatra se najvećim srpskim satiričarem, naročito u pisanju političke satire. Bio je i izvanredan pripovedač. Poznate su njegove priče: "Danga", "Vođa", "Marko Kraljević po drugi put među Srbima", "Mrtvo more", "Stradija" i druge, kao i politički spis "Napomene radikalnoj demokratiji". Umro je u Beogradu 4. avgusta 1908. godine.
enciklopedija.23 balinda,
SVETOZAR TOZA RANKOVIĆ vojvoda Rođen je 1873. godine u Junkovcu (Šumadija). Prebacuje se 1904. u Makedoniju da se kao dobrovoljac bori protiv turskih zuluma nad srpskim narodom. U borbenim akcijama pokazao je takvu hrabrost da je ubrzo stekao naziv vojvode. U Prvom svetskom ratu, na Trešnjevici, neprijateljska granata odnela mu je obe noge, pa je izvršio samoubistvo 19. septembra 1914. godine.
enciklopedija.24 balinda,
MOJSIJE RAŠKOVIĆ knez Rođen je oko 1610. godine u Starom Vlahu. Za vreme Austro-turskog rata (1683-1690) ratovao je protiv Turaka, te je sa delom srpskog naroda prešao u Austriju (1690) i postao vođa Srba u potiskoj, pomoriškoj i dunavskoj vojnoj granici. Početkom 1704. postavljen je za oberkapetana Dunavske vojne krajine. Sa srpskim graničarima borio se protiv mađarskih ustanika pod Rakocijem i zauzeo njihovo uporište, grad Šikloš, posle čega je postavljen za pukovnika i komandanta srpske narodne straže. Obnovio je Šarengrad. Umro je u Budimu 1715. godine.
enciklopedija.25 balinda,
NIKOLA BOROJEVIĆ pesnik Rođen je 1796. godine u Otočcu (Lika). Studirao je politehniku i ekonomiju u Beču. Iako oficir austrijske vojske, isticao se kao srpski rodoljub. Za sobom je ostavio velik broj spevanih rodoljubivih pesama. Umro je u Gornjem Karlovcu 23. februara 1872. godine.
enciklopedija.26 balinda,
SRETEN VUKOSAVLjEVIĆ sociolog Rođen je 5. marta 1881. godine u Prijepolju. Profesor Univerziteta u Beogradu, upravnik Instituta za selo, član Srpske akademije nauka. Učestovao je u borbama za oslobođenje južnih krajeva zemlje od Turaka. Narodni poslanik i državni sekretar posle Prvog svetskog rata, a posle Drugog svetskog rata ministar u vladi Šubašića i član Prezidijuma Savezne skupštine i Skupštine NR Srbije. Kao novinar objavio je brojne članke i rasprave iz sociologije sela. Glavna dela: Istorija seljačkog društva, Organizacija dinarskih plemena, Pisma sa sela i dr. Umro je u Rovinju 9. avgusta 1960. godine.
enciklopedija.27 balinda,
SVETISLAV DINULOVIĆ glumac Rođen je 7. avgusta 1855. godine u Beogradu. Rano je počeo da igra u putujućim pozorišnim družinama Iličića i Peleša. žlan pozorišta u Novom Sadu, Zagrebu i Beogradu, gde je i režirao. Bio je popularan kao komičar. Prvi svetski rat je proveo u Rumuniji i Rusiji. Poznate su njegove uloge Valentina, Srećka, Pupavca, Lorda Baberona, Menelaja i dr. Umro je u Zemunu 6. maja 1923. godine.
enciklopedija.28 balinda,
OSMAN ĐIKIĆ pesnik Rođen je 6. januara 1879. godine u Mostaru. Kada je zbog srpstva izbačen iz gimnazije, školovanje je nastavio u Beogradu i Carigradu, a završio je Trgovačku akademiju u Beču. Bio je pod uticajem Zmaja, Jove Ilića i narodnih sevdalinki. Uređivao je Bosansko-hercegovački glasnik, Musavetu i Samoupravu, a bio je sekretar kulturno-prosvetnog društva "Gajret". Objavio je zbirku pesama Ašiklije. Umro je u Mostaru 30. marta 1912. godine.
enciklopedija.29 balinda,
VOJISLAV ILIĆ MLAĐI pesnik Rođen je 7. oktobra 1877. godine u Orehovici (kod Požarevca). Završio je prava u Beogradu i radio u sudovima po Srbiji. Pisao je lirske i rodoljubive pesme sa motivima iz balkanskih i svetskog rata, pripovetke, kritike i polemičke tekstove. Najpoznatija su mu dela: Krvavi cvetovi, Novi krvavi cvetovi, Pesme i dr. Prevodio je sa ruskog, francuskog i nemačkog jezika. Umro je u Beogradu 22. maja 1944. godine.
enciklopedija.30 balinda,
ŠUJO KARADčIĆ vojvoda Rođen je oko 1770. godine u Drobnjacima. U Prvom srpskom ustanku održavao je vezu sa Karađorđem. Pružio je otpor Smail-agi žengiću pri njegovom prodoru u Drobnjake (1812). Na čelu svojih saplemenika potukao je 1837. jači turski odred, koji je prešao preko Tare. Učestvovao je u ubistvu poznatog zulumćara Smail-age žengića (1840). Umro je 1845. godine.
enciklopedija.31 balinda,
PERO MATANOVIĆ serdar Rođen je 1826. godine na Cetinju. Istakao se u borbama sa Turcima za Nikšićku župu i Ostrog (1852). Kao komandant ćeklića istakao se ličnom hrabrošću u Crnogorsko-turskom ratu (1876-1878). Postaje serdar i kapetan plemena ćeklića. Kao komandant Hercegovačkog odreda istakao se naročito u bici na Vučjem Dolu. Odlikovan je najvećim crnogorskim odlikovanjem za hrabrost, Obilićevom medaljom. Umro je na Cetinju 1918. godine.
enciklopedija.32 balinda,
SIMA A. NENADOVIĆ vojvoda Rođen je 1793. godine u Brankovini. Završio je kadetsku školu u Austriji. Karađorđe ga postavlja za valjevskog vojvodu. Učestvuje u bojevima na Drini i u Mačvi. Posle propasti Srbije prelazi Savu, stupa u austrijsku vojsku i odlazi na front protiv Francuza u Italiji. Vraća se u Srem 1814, napušta vojsku i na početku Drugog srpskog ustanka prelazi u Srbiju i diže Mačvu na oružje. Boreći se hrabro na Dublju, protiv znatno nadmoćnijeg turskog neprijatelja, smrtno je ranjen, a izdahnuo je 14. juna 1814. godine.
enciklopedija.33 balinda,
DRAGO PAMUžINA dobrotvor Rođen je 1813. godine u Zagradinju (Hercegovina). U borbama protiv Turaka doturio je Crnoj Gori prva dva topa koja su odlučila u boju na Crnici. Aktivno je pomagao ustanike u Hercegovini, dostavljajući im oružje i municiju, kao i Crnogorcima u ratu sa Turcima (1875-1876). Svu svoju imovinu zaveštao je srpskom narodu. Umro je u Trstu 1892. godine.
enciklopedija.34 balinda,
VASILJ POPOVIĆ istoričar Rođen je 25. januara 1887. godine u Stolcu. Posle gimnazije, studirao je u Beču i Gracu. Profesor Univerziteta u Beogradu. Pored jugoslovenske bavio se i svetskom istorijom. Napisao je velik broj dela, a najznačajnija su: Istočno pitanje, Istorija novog veka, Meternihova politika na Bliskom istoku, Istorija Jugoslovena, Politika Francuske i Austrije na Balkanu u vreme Napolena III i dr. Umro je u Kotoru u aprilu 1941. godine.
enciklopedija.35 balinda,
JOVAN RADONJIĆ guvernadur Rođen je 1748. godine. Formalni gospodar Crne Gore krajem XVIII i početkom XIX veka. Odlučan i uporan u borbi protiv Turaka, odigrao je značajnu ulogu u istoriji Crne Gore. Uz vladike Savu i Petra I bio je najistaknutija ličnost svoga doba. Radi što uspešnije borbe protiv Turaka tražio je pomoć od Rusije i Austrije. Za vreme pohoda vezira Kara-Mehmeda Bušatlije (1785), organizovao je odbranu Crne Gore i sa vladikom Petrom I komandovao je crnogorskom vojskom. I u novom bezuspešnom napadu Bušatlije (1796), na Martinićima i Krusima, komandovao je glavninom crnogorske vojske. Za vreme njegovog guvernadurstva i vladavine Petra I u Crnoj Gori umanjen je turski uticaj. Umro je 1813. godine.
enciklopedija.36 bjevdjic,
HIPOKRAT lekar Rodjen 460. godine pre nove ere. Jedan od najpoznatijih i najznacajnijih lekara starih Grka (Helena); najveci deo svoga zivota proveo na malom ostrvu Kosu, gde je i rodjen; putovao je mnogo; svoj lekarski poziv vrsio je u Tesaliji i Atini. O samom Hipokratu kao coveku se zna malo, ali u zbirci koja nosi njegovo ime (Corpus Hippocraticum) izlozene su njegove metode u medicini. Iako on nije bio jedini autor cele zbirke, koja sadrzi vise od 100 knjiga, nesumnjivo je bio glavni inspirator ovih spisa. Hipokrat nije poznavao ni anatomiju ni fiziologiju i nije upotrebljavao nikakve narocite aparate za pregled bolesnika (stetoskop, termometar). Pored svega toga njegovi spisi sadrze pazljivo posmatranje bolesnika i zdravo rasudjivanje o dijagnozi, lecenju i prognozi bolesti, medju kojima su neka ostala u vrednosti i danas. Nije upotrebljavao mnogo lekova i smatrao je da je priroda najbolji lekar ("lekar se stara, a priroda leci"). Polagao je mnogo na moralno-eticku stranu lekarskog poziva i u tome pogledu je cuvena njegova zakletva. Isto tako su cuveni i njegovi filozofsko-medicinski aforizmi, npr.: "Zivot je kratak, a umetnost (lecenja) duga; povoljna prilika (za lecenje bolesti) brzo se izmice; isprobavanje (eksperimentisanje) je opasno, a ocenjivanje i rasudjivanje tesko." Hipokrat je umro 377. godine pre nove ere.
enciklopedija.37 bjevdjic,
HOMER pesnik Najstariji helenski pesnik, veliki epski pesnik svetske knjizevnosti; o njemu je sacuvano predanje da je bio slep, ali svi ti podaci su mitoloski; smatra se tvorcem klasicnih epova "Ilijade" i "Odiseje". "Ilijada", koja opisuje borbe oko Troje, zavrsena je oko 700. pre nove ere, a "Odiseja", koja opeva lutanja Odisejeva, napisana je oko 50 godina kasnije. Klasicni filozofi nisu saglasni u pitanju autorstva ovih dela; postoji misljenje da su ova dva epa delo vise pesnika i da je Homer mitoloska licnost; medjutim, najnovije misljenje je da su oba dela ipak delo jednog istog pesnika. Homeru se pripisuju i "Himne" (34 pesme), kao i "Rat zaba i miseva" (parodija Ilijade).
enciklopedija.38 bjevdjic,
HIPARH astronom Rodjen 190? pre nove ere. Jedan od najvecih helenskih astronoma iz Nikeje (u Bitiniji), matematicar i geograf; radio u Aleksandriji i na ostrvu Rodosu; napisao veci broj dela, ali sacuvano svega jedno; uveo sekzagezimalnu podelu kruga i dao vise stavova za resavanje sfernih trougolova; za odredjivanje polozaja tacaka na Zemljinoj povrsini uveo pojmove geografske sirine i duzine; kao pocetni uveo meridijan Rodosa i dao metodu za odredjivanje razlike geografskih duzina tacaka pomocu pomracenja; odredio, sa skoro neocekivanom tacnoscu, trajanje Mesecevih siderickih, sinodickih i anomalistickih revolucija, kao i trajanje tropske godine; izradio prvi katalog vidljivih zvezda, koji nam je sacuvan u Ptolomejevu "Almagestu"; za ovaj rad vezan je i najveci njegov pronalazak: precesija ekvinokcijskih tacaka, tj. retrogradno pomeranje, po 50`` godisnje. Umro je 125?. godine pre nove ere.
enciklopedija.39 bjevdjic,
ZAN BATIST SARDEN slikar Rodjen 1699. godine. Francuski slikar; od svojih savremenika, slikara galantnih scena iz zivota aristokratije, izdvaja se ne samo izborom tema (mrtva priroda, zanr, enterijer) vec i karakterom, koji odredjuje intimni lirski dozivljaj poetizovanog odnosa prema predmetu i tihoj atmosferi gradjanskog ambijenta. Poeticnost ovog slikarstva proizlazi iz egzaktnih odnosa i osetljivo nadjenih tonskih vrednosti. Po znacaju koji daje likovnom elementu kao iskljucivom nosiocu izraza, spada u prethodnike moderne umetnosti. Umro je 1779. godine.
enciklopedija.40 bjevdjic,
JANKO SAFARIK istoricar Rodjen 1814. godine. Profesor Liceja u Beogradu, poreklom Slovak; bavio se istorijom, arheologijom, numizmatikom (narocito sakupljanjem starog srpskog novca) i sabiranjem rukopisa; osnovao Beogradski muzej; napisao veci broj dela iz srpske istorije. Glavna dela: "Opisanije sviju dosad poznatih srbskih novaca", "O prilozenim grbovima srbskih zemalja i vladatelja", "Srbski spomenici mletackog Arhiva", "Hrisovulja cara Stefana Dusana", "Zitije Stefana Urosa III", "spisano Grigorijem Mnihom", "Zivot despota Stefana Lazarevica" i drugo. Umro je 1876. godine.
enciklopedija.41 bjevdjic,
RIKARD SVARC kompozitor-dirigent Rodjen 1897. godine. Kompozitor, dirigent i muzicki pedagog; bio je dirigent Osjecke opere, Splitske filharmonije i Muzickog drustva "Stankovic" (ciji je bio nastavnik i pomocnik direktora) u Beogradu i direktor Muzicke skole "Bajic" u Novom Sadu; saradjivao u casopisima "Muzika", "Zvuk", "Muzicki glasnik" i drugim. Na pocetku fasisticke okupacije odveden u logor u Jasenovcu gde je i ubijen 1942. Komponovao "Romanticnu simfoniju", gudacki kvartet, sonatu za violinu i klavir, pesme za glas i klavir, klavirske kompozicije i drugo.
enciklopedija.42 milan,
Potpuno je besmisleno u temi enciklopedija ostavljati odrednice sa slovima bez dijakritičkih znakova jer se, tada, u slučaju osoba ili tema iz sveta ne mogu tačno razabrati vlastite imenica. Pl poz M
enciklopedija.43 balinda,
MOJSIJE RAJOVIĆ patrijarh Rođen je u starom Rasu. Mitropolit raški, pećki patrijarh (1712-1726). Vodio je tešku borbu da bi očuvao samostalnost srpske crkve. Održavao je prisnu vezu sa Karlovačkom mitropolijom koja je objedinjavala pravoslavce u Vojvodini. Doveo je zografe iz Soluna koji su živopisali Patrijaršiju. Umro je 1726. godine.
enciklopedija.44 balinda,
SVETOZAR BOROJEVIĆ feldmaršal Rođen je 13. decembra 1856. godine u Umetiću (kod Kostajnice). Srbin koji je u austrijskoj vojsci dostigao najviši vojni čin (feldmaršal). Kao sposoban vojskovođa, istakao se u Prvom svetskom ratu, zaustavljajući na istočnim granicama carstva, u Karpatima, prodor ruske vojske. Na zapadu onemogućuje znatno jačim italijanskim snagama prodor preko Soče. Poznat i pod imenom fon Bojna. Umro je u Klagenfurtu 23. maja 1920. godine.
enciklopedija.45 balinda,
MILENKO VUKIĆEVIĆ istoričar Rođen je 9. novembra 1867. godine u Svetliću (kod Kragujevca). Završio je Veliku školu u Beogradu. Profesor u gimnazijama Pirota i Beograda. Dao je veći broj radova iz srpske istorije, naročito o Prvom srpskom ustanku, a najznačajniji su: Karađorđe, škole u državi Nemanjića i Znameniti Srbi muslimani i dr. Umro je u Beogradu 1930. godine.
enciklopedija.46 balinda,
MILAN PREDIĆ pozorišni kritičar Rođen je 24. novembra 1881. godine u Pančevu. Gimnaziju je završio u Beogradu, a studirao je u Parizu i Minhenu. Književnik, pozorišni i likovni kritičar i prevodilac. Dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Učestvovao je u oba balkanska rata i u Prvom svetskom ratu. Urednik Srpskog književnog glasnika u kojem je i objavio najviše prikaza i studija o pozorištu i glumi, o slikarskim i vajarskim izložbama. Poznata je njegova zbirka eseja Eufrosina ili sudbina glume. Umro je u Beogradu 1972. godine.
enciklopedija.47 balinda,
PETAR TODOROVIĆ poručnik Rođen je 1882. godine u Divostanu. Mlad, tek stasao, krenuo je oduševljeno kao dobrovoljac u borbu protiv Turaka i prvi ispred srpske vojske prešao srpsko-tursku granicu i upustio se u borbu. Junački je pao u neravnoj borbi na želopeku (kod Kumanova) 19. aprila 1905. godine.
enciklopedija.48 balinda,
BOŠKO PETROVIĆ književnik Rođen je 10. oktobra 1869. godine u Paragama (Bačka). Bogosloviju je završio u Karlovcima, a filozofiju i germanistiku u Beču, gde je i doktorirao. Profesor u Sarajevu, Tuzli i Novom Sadu. Za vreme Srpsko-bugarskog rata dopisnik Srpske reči u štabu Treće armije. Objavljivao je pesme, priče i romane, književne članke i studije iz oblasti filozofije i estetike. Umro je od kolere u Skoplju 7. avgusta 1913. godine.
enciklopedija.49 balinda,
EMANUEL JANKOVIĆ književnik Rođen je 1758. godine u Novom Sadu. Studirao je medicinu, a bio dobar znalac fizike i matematike. Kao naučnika izabralo ga je za svog člana Prirodnjačko društvo u Haleu. Poznato mu je delo Fizičeskoe sočinenije. Bavio se književnošću i filozofskim temama. Napisao je Moralnu filozofiju i načelo mudrosti. Preveo je Goldonijeve Tergovce. Bio je i prevodilac sa nemačkog jezika. Pisao je čistim srpskim jezikom pa se može uzeti kao Vukov preteča. Umro je u Subotici 23. septembra 1791. godine.
enciklopedija.50 balinda,
STEVAN MILOSAVLJEVIĆ slikar Rođen je 1. oktobra 1881. godine u Opovu (Banat). Slikarstvo je studirao u Pešti i Minhenu. U Prvom svetskom ratu je dobrovoljac i ratni slikar na Drini i Solunskom frontu. Radio je portrete, pejzaže, ikonografske kompozicije i karikature. žlan je grupe "Lada". Najznačajniji su njegovi pasteli i crteži. Umro je u Pančevu 9. maja 1926. godine.
enciklopedija.51 balinda,
STOJAN KOVAžEVIĆ harambaša Rođen je 1821. godine u Srđevićima (kod Gacka). žetovao je po Bosni i Crnoj Gori, dizao narod na oružje. Jedan je od vođa Hercegovačkog ustanka iz 1882. Ustanak od oko 5.000 golorukih seljaka, kojima su se pridružili Srbi iz Krivošije (južna Dalmacija), pod njegovim vođstvom, skršila je austrougarska armija od 62.000 vojnika sa 90 topova i 600 konjanika. Umro je u Nikšiću 1911. godine.
enciklopedija.52 balinda,
MILUTIN RADOVANOVIĆ biolog Rođen je 15. marta 1900. godine u Tabanoviću (kod Šabca). Studirao je i doktorirao u Jeni. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je brojne članke i stručne studije o uporednoj anatomiji i herpetologiji, a posebno je proučavao procese formiranja novih vrsta u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima u Jadranu. Glavna dela: Istorija razvitaka životinjskog sveta i čoveka i Vodozemci i gmizavci naše zemlje. Umro je u Vinthuku (Afrika) 21. aprila 1968. godine.
enciklopedija.53 balinda,
VASILJ GRĐIĆ narodni tribun Rođen je 1. oktobra 1875. godine u Gackom. Doktorirao je filozofiju u Beču. Odao se novinarstvu i bio urednik Srpske reči, zatim Naroda, te sekretar "Prosvete" u Sarajevu. Učestvuje u organizovanju zemljoradničkih zadruga, popularnih predavanja, narodnih knjižnica i dr. Biran je više puta za narodnog poslanika u Bosanskom saboru. U Banjalučkom procesu osuđen je na smrt (1914). Oslobođen je posle sloma Austro-Ugarske. Umro je u Beogradu 26. oktobra 1934. godine.
enciklopedija.54 balinda,
MIROSLAV žAMDčIJA ustanik Rođen je oko 1770. godine u Borku (kraj Beograda). Među prvima postaje ustanički borac i već u februaru 1804. sa nekoliko drugova u Vraniću spaljuje turski han. Stajao je uvek uz kneza Simu Markovića, boreći se u njegovim jedinicama, a naročito se istakao u borbama za oslobođenje Beograda. U Drugom srpskom ustanku ranjen je u borbi za Palež (Obrenovac), a kako je već nosio nekoliko teških rana, umro je u Borku 1815. godine.
enciklopedija.55 balinda,
LJUBICA IVOŠEVIĆ DIMITROV pesnikinja Rođena je 1884. godine u Smederevskoj Palanci. Krojačka radnica, žena Georgi Dimitrova, revolucionara i komunističkog prvaka Kominterne i Bugarske. Pesme je počela da objavljuje u Radničkim novinama. Učestvovala je, kao član Beogradskog radničkog društva, u stvaranju prvih sindikata u Srbiji. Posle udaje za Dimitrova ostaje u Bugarskoj, ali produžava svoj revolucionarni rad i pisanje pesama. Učestvuje na Vukovarskom kongresu (1920). Dok je u Nemačkoj trajao Lajpciški proces na kome je suđeno njenom mužu, izvršila je samoubistvo u Moskvi 1933. godine.
enciklopedija.56 balinda,
KOSTA MILOVANOVIĆ KOKA general Rođen je 8. juna 1847. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je Artiljerijsku školu u Beogradu. U ratu sa Turcima (1876-1877) komandovao je artiljerijom i istakao u borbama kod Đunisa, a u Drugom srpsko-turskom ratu (1877-1878) artiljerijom je opsedao položaje oko Niša, doprinevši zauzimanju grada. Posle rata imenovan je za načelnika artiljerije Vrhovne komande Srbije. Poznat kao konstruktor pušaka. Prepravkom puške "mauzer", načinio je najbolju pušku u prošlom veku, poznatu pod imenom "kokinka". Napisao je nekoliko stručnih vojnih dela. Umro je u Beogradu 6. maja 1905. godine.
enciklopedija.57 balinda,
LJUBOMIR RADIVOJEVIĆ lekar Rođen je 1818. godine u Kamenici (Srem). Posle gimnazije u Karlovcima i Segedinu studirao je medicinu u Pešti. Radio je kao lekar. Objavio je više stručnih i popularnih članaka. Kao narodni dobrotvor osnovao je, pri Srpskoj kraljevskoj akademiji, zadužbinu za podizanje prosvete u Srbiji. Umro je u Kamenici 31. marta 1895. godine.
enciklopedija.59 balinda,
VELIMIR RAJIĆ pesnik Rođen je 20. januara 1879. godine u Aleksincu. Završio je Veliku školu u Beogradu. Profesor gimnazije i bibliotekar. Objavljivao je pesme i prevode u Zvezdi i Ratnim zapisima, priče i dramske slike. Njegovi stihovi su topli i potresni. Objavio je knjigu Pesme i proza. Umro je u Gornjem Milanovcu 9. oktobra 1915. godine.
enciklopedija.60 balinda,
RISTA BOŠKOVIĆ vojvoda Rođen je 25. februara 1817. godine u Orija Luci (kod Danilovgrada). Crnogorski vojvoda i senator. Istakao se u bojevima sa Turcima (1862. i 1876-1878). Slobodouman, digao je bunu protiv apsolutiste kneza Danila. Buna Bjelopavlića (1854) bila je bezuspešna. Kada nije uspeo da utiče na kneza Nikolu da Crnoj Gori da ustav, povukao se sa položaja. Umro je u Nikšiću 25. avgusta 1903. godine.
enciklopedija.61 balinda,
VOJISLAV VELJKOVIĆ pravnik Rođen je 17. decembra 1865. godine u Beogradu. Prava je studirao u Beogradu, a doktorirao u Parizu. Profesor prava na beogradskoj Velikoj školi, poznat kao političar i finansijer, bio je više puta ministar finansija i trgovine (1903, 1918, 1919-1920). Pripadao je Liberalnoj i Demokratskoj stranci. Jedan je od osnivača Srpskog književnog glasnika. Umro je u Beogradu 28. januara 1931. godine.
enciklopedija.62 balinda,
JOVAN GAVRILOVIĆ državnik Rođen je 3. novembra 1796. godine u Vukovaru. Prešao je u Srbiju 1829, knez Miloš ga postavlja za sekretara Kneževske kancelarije. Zauzimao je do smrti visoke državničke položaje: ministar finansija (1860-1861), državni savetnik, a posle ubistva kneza Mihaila, postaje kneževski namesnik (1868-1872). Prvi je predsednik Srpskog učenog društva. Veliki narodni dobrotvor. Zaveštao je srpskom narodu 250.000 dinara u zlatu i ostalu svoju imovinu. Istakao se na prikupljanju spomenika srpske prošlosti i izvornih materijala o Prvom srpskom ustanku. Istraživao je dokumenta u Mletačkom arhivu o prošlosti Srba. Umro je u Beogradu 29. juna 1877. godine.
enciklopedija.63 balinda,
MIHAILO DINIĆ istoričar Rođen je 23. aprila 1899. godine u Lučici (kod Požarevca). Studirao je istoriju u Monpeljeu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posebno je istraživao probleme istorijske geografije, te napisao više studija o rudarstvu u srednjovekovnoj Srbiji. Objavio je dokumenta iz Dubrovačkog arhiva i više radova posvećenih istoriji srednjovekovne Srbije, Bosne, Hrvatske i Dubrovnika. Umro je u Beogradu 12. maja 1970. godine.
enciklopedija.64 balinda,
FILIP HRISTIĆ državnik Rođen je u martu 1819. godine u Beogradu. Završio je vojni licej, diplomirao i doktorirao prava u Parizu. Lični sekretar kneza Miloša, poslanik Srbije u Carigradu, Londonu, Beču i Berlinu. žlan Državnog saveta, ministar inostranih poslova (1860-1861), ministar prosvete (1873-1874), prvi guverner Narodne banke, član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Mantonu (Francuska) 29. januara 1905. godine.
enciklopedija.65 balinda,
MARKO CAR književnik Rođen je 3. avgusta 1859. godine u Herceg-Novom. Profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Kao književni kritičar pisao je dosta prikaza i ogleda iz romanskih književnosti, zatim o našim primorskim piscima. Književne eseje objavio je u knjizi Moje simpatije (u tri dela). Bavio se umetničkim putopisom i dao nekoliko knjiga: U Latinima, Kroz Umbriju i Toskanu, Naše Primorje, a pisao je i pripovetke: S bojnog i ljubavnog polja i Primorke. Umro je u Beogradu 1. novembra 1953. godine.
enciklopedija.66 balinda,
HRISTIFOR čEFAROVIĆ zograf Rođen je oko 1690. godine u Dorjanu (Makedonija). Ikonopisac, bakrorezac, kaluđer-lutalica. "Ilirsko-rasijanski obšči zograf", kako je sebe nazivao, radio je u Beču kao štamparski stručnjak (1714-1750). Pripremio je nekoliko dela od kojih je najpoznatija Stematografija (1741), rezana u bakru, posvećena patrijarhu Arseniju IV Šakabenti. Ovo delo je dugo bilo izvor za srpsku heraldiku. Iz ove knjige uzeti su ratna zastava i grb u Prvom srpskom ustanku. Umro je u Moskvi 18. septembra 1753. godine.
enciklopedija.67 balinda,
MILUTIN ILIĆ GUžANIN prota Rođen je 1739. godine u Guči. Vojvoda dragačevski, istakao se u Prvom srpskom ustanku. Pored hrabrosti u bojevima, pogubio je sarajevskog zulumćara Ordagu (1806). Umro je u manastiru Sv. Trojica u Ovčaru 14. januara 1814. godine.
enciklopedija.68 balinda,
IVAN RADOVIĆ slikar Rođen je 21. juna 1894. godine u Vršcu. Slikarstvo je studirao u Pešti. Profesor u Učiteljskoj školi u Somboru i Umetničkoj školi u Beogradu. Bio je član grupa "Oblik" i "Šestorica". žlan Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor na Arhitektonskom fakultetu. Izlagao je u galerijama u zemlji i inostranstvu. Slikao je vojvođanski pejzaž, mrtve prirode, portrete. Poznate su mu slike: Selo u snegu, Seljaci sa konjima, Slikar u ateljeu, Na drumu i dr. Umro je u Beogradu 13. avgusta 1973. godine.
enciklopedija.69 balinda,
DRAGOLJUB JOVANOVIĆ naučnik Rođen je 21. februara 1891. godine u Paraćinu. Studirao je u Beogradu, a doktorirao u Parizu. Radio je sa Marijom Kiri. Fizičar, radiolog, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Konstruisao je mikrokalorimetar za merenje toplote radio-elemenata. Napisao je više naučnih radova iz oblasti radioaktivnosti, na srpskom i francuskom jeziku. Umro je u Beogradu 17. februara 1970. godine.
enciklopedija.70 balinda,
ALIMPIJE MARJANOVIĆ pukovnik Rođen je 6. januara 1875. godine u Donjoj Šatornji (Šumadija). Vođa četničke organizacije istočnog Povardarja. Do 1912. radio je među Šiptarima na dizanju ustanka protiv Turaka. U ratu 1912-1913. bio je komandant četničkih odreda i komandant Dobrovoljačke brigade. U Prvom svetskom ratu bio je komandant puka, dobrovoljačkog odreda i Moravske brigade. Umro je 1926. godine.
enciklopedija.71 novim,
Sezamova Enciklopedija, aprilski tom (1994): 11.9 bjevdjic Džon Milton, pesnik 11.10 bjevdjic Mihailo II "Mucavi", car 11.11 bjevdjic Mihailo III "Pijanica", car 11.12 bjevdjic Mihailo IV "Paflagonac", car 11.13 bjevdjic Mihailo VII Duka "Parapinak", car 11.14 bjevdjic Mihailo VIII Paleolog, car 11.15 novim Enciklopedija, generičko značenje 11.16 bjevdjic Perikle, državnik 11.17 bjevdjic Ivan Petrovič Pavlov, naučnik 11.18 bjevdjic Ignaci Jan Paderevski, pijanista 11.19 bjevdjic čozef Peladan, književnik 11.20 bjevdjic čan Batist Peren, fizičar i hemičar 11.21 bjevdjic Johan Hajnrih Pestaloci, pedagog-reformator 11.22 balinda Radoje Domanović, književnik 11.23 balinda Svetozar Toza Ranković, vojvoda 11.24 balinda Mojsije Rašković, knez 11.25 balinda Nikola Borojević, pesnik 11.26 balinda Sreten Vukosavljević, sociolog 11.27 balinda Svetislav Dinulović, glumac 11.28 balinda Osman Đikić, pesnik 11.29 balinda Vojislav Ilić Mlađi, pesnik 11.30 balinda Šujo Karadžić, vojvoda 11.31 balinda Pero Matanović, serdar 11.32 balinda Sima A. Nenadović, vojvoda 11.33 balinda Drago Pamučina, dobrotvor 11.34 balinda Vasilj Popović, istoričar 11.35 balinda Jovan Radonjić, guvernadur 11.36 bjevdjic Hipokrat, lekar 11.37 bjevdjic Homer, pesnik 11.38 bjevdjic Hiparh, astronom 11.39 bjevdjic čan Batist Šarden, slikar 11.40 bjevdjic Janko Šafarik, istoričar 11.41 bjevdjic Rikard Švarc, kompozitor i dirigent 11.43 balinda Mojsije Rajović, patrijarh 11.44 balinda Svetozar Borojević, feldmaršal 11.45 balinda Milenko Vukićević, istoričar 11.46 balinda Milan Predić, pozorišni kritičar 11.47 balinda Petar Todorović, poručnik 11.48 balinda Boško Petrović, književnik 11.49 balinda Emanuel Janković, književnik 11.50 balinda Stevan Milosavljević, slikar 11.51 balinda Stojan Kovačević, harambaša 11.52 balinda Milutin Radovanović, biolog 11.53 balinda Vasilj Grđić. narodni tribun 11.54 balinda Miroslav žamdžija, ustanik 11.55 balinda Ljubica Ivošević Dimitrov, pesnikinja 11.56 balinda Kosta Milovanović Koka, general 11.57 balinda Ljubomir Radivojević, lekar ps: Od sada će se na kraju svakog meseca pod nazivom "Sezamova Enciklopedija (mesec tom, godina)" naći pregled poruka u ovoj temi (tako će biti zgodno i za pretraživanje).
enciklopedija.72 balinda,
JOSIF RAJAžIĆ patrijarh Rođen je 20. jula 1785. godine u Lučanima (kod Ogulina). Karlovački mitropolit, vođa srpskog naroda u Vojvodini u borbi za nezavisnost (1848). U ovoj pobuni na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima izabran je za patrijarha. Kasnije je štitio interese austrijskog carskog dvora. Počasni član Društva srpske slovesnosti. Umro je u Novom Sadu 1. decembra 1861. godine.
enciklopedija.73 balinda,
STOJAN BOŠKOVIĆ istoričar Rođen je 1833. godine u Svilajncu. Gimnaziju i Licej završio je u Beogradu. Profesor istorije na Velikoj školi u Beogradu, ministar prosvete (1875-1876, 1879-1880), poslanik Srbije u Bukureštu, Atini, Parizu i Briselu. Jedno vreme bio je urednik Srpskih novina. Najznačajnije mu je delo Istorija sveta za narod i školu (u dve knjige). Umro je u Beogradu 21. februara 1908. godine.
enciklopedija.74 balinda,
GEORGIJE BRANKOVIĆ patrijarh Rođen je 25. marta 1830. godine u Kulpinu. Mitropolit karlovački i patrijarh srpski (1890-1907). Podigao je Patrijaršijski dvor i Bogosloviju u Sremskim Karlovcima, kao i više škola po vojvođanskim mestima, radi prosvećivanja Srba. Umro je u Sremskim Karlovcima 30. jula 1907. godine.
enciklopedija.75 balinda,
DUŠAN VASILJEV pesnik Rođen je 19. jula 1900. godine u Kikindi. Završio je Učiteljsku školu u Temišvaru. U Prvom svetskom ratu razboleo se na frontu u Italiji. Pesme je objavljivao u časopisima: Misao, Književni jug, Srpski književni glasnik, Venac i dr. Posthumno su objavljene njegove Izabrane pesme (1932) i Pesme (1956). Njegove pesme su lirske i buntovne. Pisao je još i pripovetke i drame. Umro je u Kikindi 27. marta 1924. godine.
enciklopedija.76 balinda,
ANTONIJE VUKOVIĆ veterinar Rođen je 8. jula 1872. godine u Sarajevu. Studirao je u Beču. Profesor univerziteta, jedan od osnivača Veterinarskog fakulteta u Beogradu. Bavio se popularizovanjem nauke. Zaslužan za nacionalni i kulturni preporod bosanskog naroda. Jedan od organizatora zadrugarstva u Srbiji. Pored stručnih članaka i studija objavio je i nekoliko udžbenika (Opšta patologija). Umro je 1959. godine.
enciklopedija.77 balinda,
MILUTIN GARAŠANIN državnik Rođen je 10. februara 1843. godine u Beogradu. Sin Ilije Garašanina. Završio je Politehniku u Parizu. Novinar, političar i diplomata. Ministar inostranih i unutrašnjih dela Srbije, predsednik vlade (1884-1887) i Narodne skupštine Srbije. Uređivao je i pisao članke u listu Videlo. Istakao se u Srpsko-turskom ratu (1876-1878). Jedan od osnivača Srpske narodne stranke, član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Parizu 21. februara 1898. godine.
enciklopedija.78 balinda,
HADčI-PRODAN GLIGORIJEVIĆ vojvoda Rođen je 1780. godine u Sjenici. Istakao se u bitkama kod Sjenice i Nove Varoši. Posle propasti Srbije (1813) ne napušta zemlju već se predaje i živi kod Latif-age u žačku, sve do jeseni 1814. kada u Požeškoj nahiji diže bunu koja se ubrzo proširuje i na Kragujevačku i Jagodinsku nahiju, Kada su je Turci ubrzo ugušili, on beži u Austriju, te u Besarbiju, gde postaje kapetan u gardi vlaškog kneza. Učestvuje u Vladimireskuovoj buni koja je izbila u Vlaškoj (1821). Umro je u Hotinu (Besarabija) oko 1828. godine.
enciklopedija.79 balinda,
VLADISLAV GRAMATIK pisac Rođen je oko 1430. godine. Prepisivač rukopisnih knjiga. Od njega je sačuvano nekoliko velikih rukopisnih zbornika raznovrsne sadržine. Autor spisa o Sv. Jovanu Rilskom. Umro je posle 1480. godine.
enciklopedija.80 balinda,
JAKOV DAKOVIĆ vojvoda Rođen je 1782. godine u Grahovu. Istakao se u borbama sa Turcima, a naročito u bici na Grahovu (1852-1853). Pod pritiskom znatno brojnijih turskih snaga, povukao se sa 50 drugova u jednu pećinu gde se, posle višednevne odbrane, predao Turcima na veru, koju su oni pogazili i mučki ga ubili u Mostaru, 23. februara 1853. godine.
enciklopedija.81 balinda,
ALEKSA ĐURIĆ bogoslov Rođen je 1823. godine u Trešnjevici (kod Aranđelovca). Završio je Bogosloviju u Beogradu. Prvi izabrani predsednik Beogradske opštine, jedan je od osnivača Pčelarskog društva i Poljoprivrednog društva Srbije. Umro je u Beogradu 1907. godine.
enciklopedija.82 balinda,
ĐORĐE EVGENIJEVIĆ učitelj Rođen je oko 1797. godine u Vranama (kod Užica). Školovao se u Sremskim Karlovcima, a kao učitelj radio je u Kragujevcu. Upravnik prvog diletantskog pozorišta koje je, pre Joakima Vujića, počelo davati predstave o praznicima. Dobio je pomoć i od državne blagajne. Umro je posle 1838. godine.
enciklopedija.83 balinda,
BOGDAN čERAJIĆ revolucionar Rođen je 1886. godine u Nevesinju. Student, nacionalni revolucionar iz bosansko-hercegovačkog pokreta za oslobođenje. Pokušao je da ubije austrijskog poglavara Bosne i Hercegovine, generala Varešanina, 2. juna 1910. Njegov primer imao je velik uticaj na revolucionare organizacije "Mlada Bosna". Međutim, pošto mu atentat nije uspeo, sâm se ubio 1914. godine.
enciklopedija.84 balinda,
DOBRA MITROVIĆ političar Rođen je 1886. godine u Smederevu. Narodni poslanik i predsednik finansijskog odbora Narodne skupštine, predsednik Beogradske opštine, pokretač i urednik lista Vreme. Umro je u Davosu (Švajcarska) 1923. godine.
enciklopedija.85 balinda,
STEFAN MIHAILOVIĆ STEVžA državnik Rođen je u januaru 1804. godine u Jagodini (Svetozarevu). Bavio se stočnom trgovinom, a posle postao okružni načelnik. Zbog pokušaja da uguši Vučićevu bunu dospeo je u zatvor. Predsednik Narodne skupštine koja je dovela na vlast kneza Miloša, predsednik vlade (1875-1878) pod kojom je došlo do potpune nezavisnosti Srbije. Umro je u Beogradu 19. septembra 1888. godine.
enciklopedija.86 balinda,
JOVAN MIŠKOVIĆ general Rođen je 6. jula 1844. godine u Negotinu. Učestvovao je u oba srpsko-turska rata, a kao ministar vojske Srbije (1878-1880, 1897) sproveo je reorganizaciju armije. Istakao se kao komandant Drinske divizije u Srpsko-bugarskom ratu (1885), a naročito u bici na Slivnici i u borbama kod Pirota. Načelnik generalštaba Srbije, član Srpskog učenog društva i predsednik Srpske kraljevske akademije. Pisac je više zapaženih vojnih dela iz vojne geografije, istorije ratova i taktike. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1908. godine.
enciklopedija.87 balinda,
LJUBOMIR NEDIĆ književni kritičar Rođen je 25. aprila 1858. godine u Beogradu. Studirao je i doktorirao u Lajpcigu. Doktor filozofije, profesor psihologije i logike na Velikoj školi, publicista. Uređivao je književni list Srpski pregled, a sarađivao je i u mnogim poznatim listovima. Poznat po popularnim filozofskim delima od kojih su najpozantija: O snu i snovima, O hipnotizmu i O sofizmima. Kao književni kritičar veoma je plodan i izdaje nekoliko dela: Iz novije srpske lirike, Noviji srpski pisci, Kritičke studije, O pravopisu i interpunkciji i dr. Bio je i prevodilac. Umro je u Beogradu 29. jula 1902. godine.
enciklopedija.88 balinda,
MILAN NESTOROVIĆ književnik Rođen je 1875. godine. Tipografski radnik, osnivač pevačkog društva "Jedinstvo" u Beogradu. Pesme i satirične priče objavljivao je u raznim novinama. Izdao je zbirke Proleterka i Kod svojih na salašu, pripovetke Proletnji sunčevi zraci i satiru Pred strašnim sudom. Umro je 1916. godine.
enciklopedija.89 balinda,
PETAR RADOVIĆ vojvoda Rođen je 1832. godine u Brataču (kod Nevesinja). Sveštenik, nevesinjski vojvoda, jedan je od organizatora ustanka u Hercegovini (1875-1878). U Hercegovačko-bokeljskom ustanku (1882) na čelu je ustanika nevesinjskog kraja. Umro je u Nevesinju 1906. godine.
enciklopedija.90 balinda,
NOVAK RADONIĆ slikar Rođen je 31. marta 1826. godine u Molu (Bačka). Slikarstvo je učio kod Pilića u Senti i kod Aleksića u Aradu. Završio je Akademiju u Beču. Predstavnik romantizma kod Srba, izvanredan portretista. Dopisni član Srpskog učenog društva. Radio je ikone i istorijske kompozicije. Brojni njegovi radovi nalaze se u Narodnom muzeju u Beogradu i u Muzeju Matice srpske u Novom Sadu. Glavna dela: Smrt Cara Uroša, Autoportret, portreti Jaše Ignjatovića i Jovana Jovanovića Zmaja, Dečak sa šeširom, ikonostas u Srbobranu itd. Bavio se i novinarstvom i književnim radom (Molska mudrovanja, Rečnik ponajviše bačkih reči koje se ne nalaze kod Vuka). Umro je u kući J. J. Zmaja, u Sremskoj Kamenici 11. jula 1890. godine.
enciklopedija.91 balinda,
JOVAN BRANOVAžKI general Rođen je 1754. godine u Senti. Kao komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa (frajkora), ratovao je sa Turcima i istakao se naročito u Austro-turskom ratu (1788-1791). Takođe se istakao u ratovima Austrije i Francuske, što mu je i donelo čin generala. Umro je u Beču 31. avgusta 1816. godine.
enciklopedija.92 balinda,
ALEKSA DUNDIĆ revolucionar Rođen je 12. avgusta 1893. godine u Grabovcu (kod Omiša). Kršteno ime i mesto rođenja nisu pouzdano utvrđeni. Učesnik u Prvom svetskom ratu. Iz Srpske dobrovoljačke divizije, po izbijanju revolucije u SSSR, prelazi u internacionalni odred Crvene garde i, kao komandant, vodi borbu protiv carskih snaga, istakavši se izvanrednom hrabrošću i umešnošću u komandovanju. Proglašen je za heroja SSSR-a, ime mu je uklesano u zidove Kremlja, uz imena ostalih heroja Oktobarske revolucije i građanskog rata. Poginuo je kod Rovna 8. jula 1920. godine.
enciklopedija.93 balinda,
JOVAN TOMIĆ naučnik Rođen je 1891. godine. Profesor Univerziteta u Beogradu. Bavio se petrografijom i mineralogijom, objavio je više stručnih radova. Istraživao je probleme vulkanskih oblasti u Srbiji i Makedoniji, otkrivajući retke alkalne stene. Osim udžbenika objavio je nekoliko značajnih studija: Bazične stene i zeleni kristalasti škriljci Stare planine, Kotlenik, Granitski masiv kod Štipa i dr. Umro je u Beogradu 1946. godine.
enciklopedija.94 balinda,
JOVAN ĐORĐEVIĆ književnik Rođen je 13. novembra 1826. godine u Senti. Studirao je medicinu i filozofiju u Pešti. Profesor Velike škole u Beogradu, letopisac i novinar. Radio je na prosvećivanju srpskog naroda, kako u Srbiji tako i u Vojvodini. Sekretar Matice srpske, osnivač i prvi upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Jedan od osnivača Glumačke škole u Beogradu (1870). Kratko vreme ministar prosvete (1892) i direktor Narodnog pozorišta. Najčuvenije mu je delo Opšta istorija. Pisac je i stare srpske himne "Bože pravde" i dramske alegorije Markova sablja. Prevodio je uglavnom pozorišna dela. Umro je u Beogradu 9. aprila 1900. godine.
enciklopedija.95 balinda,
STOJAN čIVADINOVIĆ književnik Rođen je 14. decembra 1890. godine u Sokobanji. Završio je prava u Parizu. Učestvovao je u ratovima 1912-1918. Pisac romana i pripovedaka. Poznata je njegova trilogija Karađorđe, Hajduk Veljko i Vujica Vulićević, zatim roman Do poslednjeg daha, zbirka pripovedaka Ispod Ozrena i dr. Umro je u Beogradu 1942. godine.
enciklopedija.96 balinda,
KOSTA JOVANOVIĆ ekonomista Rođen je 8. septembra 1875. godine u Vranju. Studirao je u Bonu. Bio je jedan od vođa Srpske socijaldemokratske stranke. Bavio se i publicistikom. Uređivao je radničke, socijalističek listove Napred, Radnički list, Radničke novine i dr. Zapažena su mu dela: Zaštita seoskog poseda, Blagostanje u Srbiji, Profesionalna nastava u Srbiji, Reforma privrednog zakonodavstva i dr. Umro je u Vranju 30. aprila 1930. godine.
enciklopedija.97 balinda,
LJUBOMIR KOVAžEVIĆ istoričar Rođen je 4. januara 1848. godine u Petnici (kod Valjeva). Završio je Veliku školu u Beogradu i radio jedno vreme kao nastavnik. Profesor Velike škole u Beogradu, državni savetnik, ministar prosvete (1895-1896, 1901-1902), član Srpske kraljevske akademije. Bavio se uspešno numizmatikom i filologijom, a posebno istorijskom geografijom. Napisao je više zapaženih istorijskih dela: Despot Stefan Lazarević za vreme turskih međusobica, Vuk Branković, započeo je Istoriju srpskog naroda (do 1020) i dr. Umro je u Vrnjcima 19. novembra 1918. godine.
enciklopedija.98 balinda,
MOMžILO NINžIĆ diplomata Rođen je 28. maja 1876. godine u Jagodini. Studirao je prava u Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Ministar finansija (1915-1919), pravde, trgovine i industrije, (1920-1921), a više puta i ministar spoljnih poslova (1922-1926). Posle kapitulacije napustio je zemlju. Ministar je u izbegličkoj vladi u Londonu. Posle rata u odsustvu je osuđen. Uređivao je Novi život, napisao je veći broj naučnih rasprava o politici i finansijama: Carinski savez Srbije i Bugarske, Naše valutno pitanje, Istorija agrarnopravnih odnosa srpskih težaka pod Turcima i dr. Umro je u Lozani 23. decembra 1949. godine.
enciklopedija.99 balinda,
KONSTANTIN PEJIžIĆ lekar Rođen je 1802. godine u Borovu (Slavonija). Studirao je medicinu u Pešti. Lekar i novinar, član Društva Srpske slovesnosti. Izdavao je u Pančevu (sa Lj. Nenadovićem) popularni medicinski časopis Domaći lekar. Pored više članaka i zdravstvenih "rukovoditelja", objavio je čitije Teodora Pavlovića, novinara i spisatelja srpskog, a ostavio je u rukopisu žerte za istoriju pokreta naroda srbskog u Austriji 1848. i 1849. godine. Umro je u Pešti 25. maja 1882. godine.
enciklopedija.100 balinda,
PETAR IZ GLOčANA oberknez Knez resavski bio je još pre Austro-turskog rata (1788-1791), u kojem je učestvovao na austrijskoj strani. Za vreme Hadži Mustafa-paše bio je jedan od istaknutijih srpskih boraca protiv janičara. Naročito se istakao u borbama za ćupriju, gde se tukao sa janičarskom vojskom pod Tosun-agom. Kada su janičari, posle ubistva Hadži Mustafe-paše (1801) postali gospodari Beogradskog pašaluka i odlučili da pobiju sve viđenije Srbe, on je bio jedan od prvih na spisku za likvidaciju. Uhvatili su ga na prevaru i posekli u ćupriji 20. januara 1804. godine.
enciklopedija.101 balinda,
ANKA VIDOVIĆ pesnikinja Rođena je 7. septembra 1800. godine u Šibeniku. Kćerka Napoleonovog oficira Nikole Vusija i žena pesnika Marka Vidovića. Prva srpska pesnikinja Dalmacije. Objavljivala je u Zori dalmatinskoj i Kolu. Napisala je više pesama i pripovedaka na srpskom i italijanskom jeziku. Najpoznatija je njena knjiga Anka i Stanko ili Dubrava Mojanka blizu Splita. Umrla je u Zadru 12. septembra 1879. godine.
enciklopedija.102 balinda,
PETAR VUKOTIĆ vojvoda Rođen je 1826. godine u selu ževo (Crna Gora). Veliki junak iz boja na Grahovcu (1858) i Vučjem Dolu (1876). Njegovu kćerku Milenu uzeo je za ženu knez Nikola. Umro je na Cetinju 17. januara 1890. godine.
enciklopedija.103 balinda,
MILIVOJE čIVANOVIĆ glumac Rođen je 2. aprila 1900. godine u Požarevcu. Prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta, markantna glumačka figura, najviših ostvarenja. Interpretirao je sa najvećim uspehom tragične i komične likove: Feđu u čivom lešu, Mitka u Koštani, Peru Segedinca, Jegora Buličova, Agatona, kralja Lira i dr. Umro je u Beogradu 15. novembra 1976. godine.
enciklopedija.104 balinda,
MIHAJLO ILIĆ major Rođen je 14. novembra 1845. godine u Jagodini. U Srpsko-turskom ratu (1876-1877), u bojevima na Javoru pod njegovom komandom srpska vojska je razbila znatno jače snage turske vojske. U boju na žemernici komandovao je desnim krilom ibarske vojske koja je, pošto je odbranila svoje položaje, prešla u kontranapad i razbila do nogu tursku vojsku. Napisao je više zapaženih stručnih vojnih dela, bio je član Srpskog učenog društva. Poginuo je 24. avgusta 1876. godine.
enciklopedija.105 balinda,
KONSTANTIN NIKOLAJEVIĆ istoričar Rođen je 1821. godine u Ostružnici (kod Beograda). Kao jedan od prvih državnih pitomaca završio je prava u Parizu. Diplomata i ministar unutrašnjih dela (1856-1858). Prvi srpski istoričar koji je upotrebljavao grčke istorijske izvore u originalu. Pisao je o ranoj istoriji Srbije, sakupio je građu za veliku istoriju Srbije ali je u duševnoj depresiji sve spalio. Sačuvana je njegova Korespodencija iz Pariza (ekonomska rasprava), Srpski Komeneni i po predanjima i po istoriji i drugi radovi objavljeni u časopisima. Ubio se u Bokseku (Ugarska) 1. oktobra 1877. godine.
enciklopedija.106 dikla,
> BOGDAN ZERAJIC > revolucionar Zanimljivo zanimanje !?!
enciklopedija.107 balinda,
>>>> BOGDAN ZERAJIC >>>> revolucionar >> >> Zanimljivo zanimanje !?! Unosno! ;)
enciklopedija.108 balinda,
MIHAJLO RADOVIĆ vojvoda Rođen je 1759. godine u selu Ravni (Zlatibor). Borac je od prvih ustaničkih dana, a istakao se naročito u boju na Užicama (1805). Odbio je napad Turaka na Talambasima, kao komandant utvrđenja (1806), a razbio je Turke na Zlatiboru (1807) i proterao ih u Bosnu. Karađorđe ga postavlja za zlatiborskog vojvodu. Posle srpske katastrofe (1813) ne napušta Srbiju, već hajdukuje sve do 1815. kada ga Turci hvataju i bacaju u tamnicu užičkog grada. Pred samo pogubljenje spasava se skakanjem sa tvrđavskih zidina, kada je i teže osakaćen. Umro je u selu Ravni 1822. godine.
enciklopedija.109 balinda,
STEVAN BRANOVAžKI pravnik Rođen je 1. juna 1804. godine u Senti. Studirao je prava u Požunu. Borac za suverena narodna prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj monarhiji. Poslanik i potpredsednik Ugarskog državnog sabora. Predsednik Matice srpske u Novom Sadu. Umro je u Novom Sadu 8. februara 1880. godine.
enciklopedija.110 balinda,
DANKO VLADISAVLJEVIĆ inženjer Rođen je 16. aprila 1871. godine u Donjem Milanovcu. Diplomirao je arhitekturu u Ahenu (Nemačka). Najznačajnije mu je delo izgradnja kompleksa stare Vojne bolnice u Beogradu. Umro je u Beogradu 5. januara 1923. godine.
enciklopedija.111 balinda,
ĐORĐE VOJNOVIĆ knez Rođen je 1840. godine u Herceg-Novom. Patriota i političar. Kao narodni poslanik radio je na zaštiti legitimnih prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj. Umro je u Herceg-Novom 1. septembra 1895. godine.
enciklopedija.112 balinda,
PANTA TUTUNDčIĆ hemičar Rođen je 15. novembra 1900. godine u Beogradu. Studirao je i doktorirao na Tehničkoj velikoj školi u Berlinu. Inženjer hemije, profesor i prorektor Univerziteta u Beogradu, dekan Tehnološkog fakulteta, akademik. Predsednik Unije hemijskih društava fakulteta SFRJ i doživotni predsednik Srpskog hemijskog društva. Objavio je mnogobrojne stručne radove, a glavna njegova dela su: Elektrohemija i Fizička hemija. Umro je u Beogradu 21. avgusta 1964. godine.
enciklopedija.113 balinda,
JOVAN FILIPOVIĆ pravnik Rođen je 1819. godine u Sremskim Karlovcima. Prava je studirao u Požunu (Bratislavi). Sudija, ministar pravde (1860-1861), predsednik Kasacionog suda Srbije, pravni pisac. Glavna su mu dela: Filozfija prava, Filozofija prava kao nauka o istraživanju izvora umnoga prava i dr. Uređivao je književni almanah Avala, a objavljivao je u štampi članke i rasprave iz društvenih nauka. Prevodio je sa nemačkog i francuskog. Umro je u Beogradu 28. februara 1876. godine.
enciklopedija.114 balinda,
IVAN CRNOJEVIĆ knez Gospodar Zete od 1465. do 1490. godine. Zapamćen kao Ivan-beg. Ratovao je protiv Mlečana i Turaka. Posle smrti Mehmeda II vladao je kao turski haračar. Na Ustinu je podigao Bogorodičin manastir u koji se sa dvorom preselio iz Oboda. Umro je 1490. godine.
enciklopedija.115 balinda,
AĆIM žUMIĆ pravnik Rođen je 1836. godine u Trešnjevici (kod Kragujevca). Studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Profesor Velike škole u Beogradu, predsednik opštine, predsednik vlade, ministar unutrašnjih dela Srbije (1875). Optužen da je učestvovao u Topolskoj buni, osuđen je na smrt, pomilovan na deset godina robije i pušten, te se povukao iz javnog života. Umro je u Kusatku (kod Smederevske Palanke) 27. jula 1901. godine.
enciklopedija.116 balinda,
HRISTIFOR ŠIFMAN dobrotvor Rođen je 1816. godine u Novom Sadu. Završio je prava i višu poljoprivrednu školu. Radio je kao upravnik Nakinog spahiluka. Prosvetni dobrotvor, otvorio je u Austriji prvu zadužbinu za prosvećivanje srpskog naroda. Ostavio je 10.000 forinti za pomaganje siromašnih učenika umetnosti i Srpskom narodnom pozorištu u N. Sadu. Umro je u Komlošu (Banatski Karlovac) 14. decembra 1884. godine.
enciklopedija.117 balinda,
EVGENIJE JOVANOVIĆ episkop Rođen je 1802. godine u Golubincima. Rakovački arhimandrit, episkop gornjokarlovački (od 1839), istakao se kao filološki i pravni pisac. Uredio je Bogosloviju u Plaškom. Glavna su mu dela: Ortografija serbska, O prevodu Novog zaveta V. Karadžića, Gramatika cerkovno-slavjanskoga jezika i dr. Umro je u Karlovcu 14. septembra 1854. godine.
enciklopedija.118 balinda,
MARKO KATIĆ vojvoda Rođen je sredinom XVIII veka u Rogači (pod Kosmajem). Mlađi brat Janka Katića. Karađorđe ga je postavio za vojvodu posle Jankove pogibije. Istakao se naročito u krvavom boju na Mišaru. Ratovao je i uz Jakova Nenadovića na Drini, ne dozvolivši da jake turske snage pređu Drinu. Ubijen je 1810. godine.
enciklopedija.119 balinda,
MILIĆ KEDIĆ vojvoda Rođen je oko 1775. godine u Suvodanji (kod Valjeva). Učesnik je u predustaničkim borbama sa janičarima, kao buljubaša. Prvi je udario na Valjevo, spalio ga i Turke iz njega izbacio. Borio se za osvajanje Užica (1805) i istakao u boju na žučugama. Sa Nenadovićima je prelazio i preko Drine u Bosnu i borio se protiv Turaka na Sikiriću, Vrankovinama, Sakalom (Gračanici) i Pribićevcu više Srebrnice (1809). Teško ranjen na Pribićevcu, prenet je u Ražanj, ali je podlegao ranama 25. aprila 1809. godine.
enciklopedija.120 balinda,
žASLAV KLONIMIROVIĆ vladar Gospodar Raške, Travunije i Bosne od 927. do sredine X veka. Sin Klonimira Strojmirovića, najznačajniji vladar prve srpske dinastije. Posle smrti cara Simeona pobegao je iz Bugarske i oslobodio Srpsku državu. Sredinom X veka, u sukobu sa Ugrima, poginuo je na Savi.
enciklopedija.121 balinda,
VASILIJE PETROVIĆ vladika Rođen je 1709. godine u Njegušima (Crna Gora). Zavladičen je u Beogradu 1750, kada je mitropolit Sava Petrović preneo na njega i građansku vlast, te postao vladar Crne Gore. Prilikom boravka u Moskvi štampao je Istoriju Crne Gore, najstariju štampanu istoriju srpskog naroda, koja je poslužila tome da Rusija dodeli novčanu pomoć Crnoj Gori. Umro je u Petrogradu 10. marta 1766. godine.
enciklopedija.122 veca,
Sezamova enciklopedija, majski tom (1994) 11.59 balinda VELIMIR RAJIĆ, pesnik 11.60 balinda RISTA BOŠKOVIĆ, vojvoda 11.61 balinda VOJISLAV VELJKOVIĆ, pravnik 11.62 balinda JOVAN GAVRILOVIĆ, državnik 11.63 balinda MIHAILO DINIĆ, istoričar 11.64 balinda FILIP HRISTIĆ, državnik 11.65 balinda MARKO CAR, književnik 11.66 balinda HRISTIFOR čEFAROVIĆ, zograf 11.67 balinda MILUTIN ILIĆ GUžANIN, prota 11.68 balinda IVAN RADOVIĆ, slikar 11.69 balinda DRAGOLJUB JOVANOVIĆ, naučnik 11.70 balinda ALIMPIJE MARJANOVIĆ, pukovnik 11.71 novim Sezamova Enciklopedija, aprilski tom (1994): 11.72 balinda JOSIF RAJAžIĆ, patrijarh 11.73 balinda STOJAN BOŠKOVIĆ, istoričar 11.74 balinda GEORGIJE BRANKOVIĆ, patrijarh 11.75 balinda DUŠAN VASILJEV, pesnik 11.76 balinda ANTONIJE VUKOVIĆ, veterinar 11.77 balinda MILUTIN GARAŠANIN, državnik 11.78 balinda HADčI-PRODAN GLIGORIJEVIĆ, vojvoda 11.79 balinda VLADISLAV GRAMATIK, pisac 11.80 balinda JAKOV DAKOVIĆ, vojvoda 11.81 balinda ALEKSA ĐURIĆ, bogoslov 11.82 balinda ĐORĐE EVGENIJEVIĆ, učitelj 11.83 balinda BOGDAN čERAJIĆ, revolucionar 11.84 balinda DOBRA MITROVIĆ, političar 11.85 balinda STEFAN MIHAILOVIĆ STEVžA, državnik 11.86 balinda JOVAN MIŠKOVIĆ, general 11.87 balinda LJUBOMIR NEDIĆ, književni kritičar 11.88 balinda MILAN NESTOROVIĆ, književnik 11.89 balinda PETAR RADOVIĆ, vojvoda 11.90 balinda NOVAK RADONIĆ, slikar 11.91 balinda JOVAN BRANOVAžKI, general 11.92 balinda ALEKSA DUNDIĆ, revolucionar 11.93 balinda JOVAN TOMIĆ, naučnik 11.94 balinda JOVAN ĐORĐEVIĆ, književnik 11.95 balinda STOJAN čIVADINOVIĆ, književnik 11.96 balinda KOSTA JOVANOVIĆ, ekonomista 11.97 balinda LJUBOMIR KOVAžEVIĆ, istoričar 11.98 balinda MOMžILO NINžIĆ, diplomata 11.99 balinda LJUBOMIR KOVAžEVIĆ, istoričar 11.100 balinda MOMžILO NINžIĆ, diplomata 11.101 balinda KONSTANTIN PEJIžIĆ, lekar 11.102 balinda PETAR IZ GLOčANA, oberknez 11.103 balinda ANKA VIDOVIĆ, pesnikinja 11.104 balinda PETAR VUKOTIĆ, vojvoda 11.105 balinda MILIVOJE čIVANOVIĆ, glumac 11.106 balinda MIHAJLO ILIĆ, major 11.107 balinda KONSTANTIN NIKOLAJEVIĆ, istoričar 11.108 balinda MIHAJLO RADOVIĆ, vojvoda 11.109 balinda STEVAN BRANOVAžKI, pravnik 11.110 balinda DANKO VLADISAVLJEVIĆ, inženjer 11.111 balinda ĐORĐE VOJNOVIĆ, knez 11.112 balinda PANTA TUTUNDčIĆ, hemičar 11.113 balinda JOVAN FILIPOVIĆ, pravnik 11.114 balinda IVAN CRNOJEVIĆ, knez 11.115 balinda AĆIM žUMIĆ, pravnik 11.116 balinda HRISTIFOR ŠIFMAN, dobrotvor 11.117 balinda EVGENIJE JOVANOVIĆ, episkop 11.118 balinda MARKO KATIĆ, vojvoda 11.119 balinda MILIĆ KEDIĆ, vojvoda 11.120 balinda žASLAV KLONIMIROVIĆ, vladar 11.121 balinda VASILIJE PETROVIĆ, vladika p.s. Pošto bilten ne može da čeka, dok se Novica ne vrati, morala sam da ga odmenim :)
enciklopedija.123 balinda,
MIJAT RADOVIĆ serdar Rođen je na Miholjdan 1825. godine u Bretači (kod Nevesinja). Iako je bio kodžabaša, predstavnik Srba u Medžlisidure (najviša vlast) Hercegovine, prebegao je u Crnu Goru (1875). Ističe se u borbama protiv Turaka, te ga knez Nikola I imenuje za serdara. Vraća se u Hercegovinu (1880) da bi pripremio u istoriji poznati Nevesinjski ustanak koji je izbio 1882. Kada je uhvaćen, osuđen je na tešku robiju. Posle oslobođenja sa robije, živi u Mostaru, gde osniva i uređuje Srpski vjesnik. Umro je u Mostaru uoči Miholjdana 1901. godine.
enciklopedija.124 balinda,
LJUBOMIR DIDIĆ narodni tribun Rođen je 19. marta 1849. godine u Sokobanji. Kao veoma slobodouman narodni poslanik, ističe se u Narodnoj skupštini sa narodnim zahtevima. Bio je jedan od vođa Timočke bune (1883). Streljan je na Kraljevici kod Zaječara 7. novembra 1883. godine.
enciklopedija.125 balinda,
BORKO PAŠTROVIĆ major Rođen je 12. aprila 1875. godine u Kragujevcu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Istaknut nacionalni borac i rukovodilac četničkih akcija u Makedoniji (1904-1912). Pokazao je veliku hrabrost u čuvenoj bici na želopeku (1905). Kada je krenuo u pomoć crnogorskoj vojsci, kod sela Dačja sukobio se sa Turcima i poginuo, u decembru 1912. godine.
enciklopedija.126 balinda,
DRAGOMIR BRZAK književnik Rođen je 21. februara 1851. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je poštansko-telegrafski kurs u Beču. Pisao je rodoljubive pesme, komedije, putopise. Uređivao je politički list Sloga. Preveo je Šekspirov San letnje noći i druga dela. Sa Jankom Veselinovićem napisao je pozorišnu igru Đido. Umro je u Beogradu 4. marta 1904. godine.
enciklopedija.127 balinda,
ALIMPIJE VASILJEVIĆ političar Rođen je 21. novembra 1831. godine u Veliševcu (kod Valjeva). Studirao je na Duhovnoj akademiji u Kijevu. Profesor na Velikoj školi u Beogradu. Bio je više puta ministar prosvete Srbije (1875, 1876-1879, 1887) i poslanik na ruskom carskom dvoru. Glavno delo mu je Istorija narodnog obrazovanja kod Srba. Umro je u Beogradu 21. januara 1911. godine.
enciklopedija.128 balinda,
DRAGUTIN PETROVIĆ operski pevač Rođen je 14. oktobra 1893. godine u Kraljevu. Diplomirao je na Konzervatorijumu u čenevi. Operski pevač, tenor i dramski glumac. Između dva rata čuven po ulogama u Mocartovim operama, a naročito kao Vašek i Šujski (u delima Smetane i Musorgskog). žetiri decenije solista u Beogradskoj operi. Umro je u Beogradu 1974. godine.
enciklopedija.129 balinda,
MILISAV ZDRAVKOVIĆ knez Rođen je u Medveđi (kod Paraćina). Bio je poznat knez još za vreme Hadži Mustafa-paše i dahija. Kada su dahije počele seču srpskih knezova, blagovremeno je to saznao i uspeo da se skloni. Učestvovao je u mnogim bojevima Prvog srpskog ustanka kao knez paraćinski i sovjetnik. Slavno je pao, uz vojvodu Stevana Sinđelića, u boju na Kamenici 1809. godine.
enciklopedija.130 balinda,
JOVAN PETROVIĆ KOVAž ustanik Rođen je 1773. godine u Svojnovu (kod Jagodine). Dobrovoljac u Srpskom dobrovoljačkom korpusu u Austriji (frajkor), borac u Prvom srpskom ustanku. Legendarni kovač, čuven po opravci topova i oružja srpskih ustanika i livac zvona za srpske crkve. Umro je u Zemunu 11. jula 1837. godine.
enciklopedija.131 balinda,
JANKO POPOVIĆ vojvoda Rođen je 1779. godine u Ohridu. Poznat i pod imenom Cincar Janko. Junak iz Prvog srpskog ustanka, koji je zbog junačkih dela izbio u red vrhunskih vođa. Umro je u ćupriji 1833. godine.
enciklopedija.132 balinda,
JEREMIJA GAGIĆ diplomat Rođen je 1. maja 1781. godine u Pretokama (kod Kragujevca). Radeći na oslobođenju srpskog naroda ispod turskog jarma i stvaranju srpske države pod ruskim okriljem, pomagao je ustanike Prvog srpskog ustanka, kao trgovac u Zemunu. Prelazi po oslobođenju Beograda u Srbiju i postaje pisar i sekretar Praviteljstvujuščeg sovjeta. Pripadao je rusofilskoj struji među ustaničkim vođama. Učestvovao je u raznim diplomatskim misijama. Prešao je u rusku diplomatsku službu i bio konzul u Dubrovniku (1815). Poznat je njegov (izgubljeni) spis Dnevnik moj u Srbiji. Umro je u Mlecima 1859. godine.
enciklopedija.133 balinda,
JOVAN DANIĆ lekar Rođen je 13. avgusta 1854. godine u Beogradu. Studirao je prava u Beogradu, a medicinu u Cirihu, Vircburgu i Parizu. Osnivač Društva trezvenosti (1901), predsednik Srpskog lekarskog društva i urednik Narodnog zdravlja i Arhiva Srpskog lekarskog društva. Pisac je mnogih stručnih i popularnih članaka iz oblasti medicine. Prevodilac je značajnih medicinskih dela. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1924. godine.
enciklopedija.134 balinda,
DRAGA DEJANOVIĆ DIMITRIJEVIĆ pesnikinja Rođena je 30. avgusta 1840. godine u Staroj Kanjiži. Bila je i glumica. Prva srpska feministkinja, autor više članaka o ženskom pitanju. Objavila je zbirku pesama Spisi. Umrla je u Starom Bečeju 8. jula 1871. godine.
enciklopedija.135 balinda,
ADAM DRAGOSAVLJEVIĆ učitelj Rođen je 18. februara 1800. godine u Bermentu (Baranja). Narodni učitelj. Objavljivao je članke u Letopisu i Bačkoj vili. Kao Vukov sledbenik borio se za reformu srpskog jezika i za prava srpskog naroda u Austriji. Osim više školskih knjiga objavio je i Bukvar (1825). Umro je u Gibarcu (Srem) 16. juna 1862. godine.
enciklopedija.136 balinda,
GLIGORIJE TRLAJIĆ profesor Rođen je 25. januara 1766. godine u Molu. Kao sluga, napustivši mesto rođenja, otisnuo se u svet i u Budimu i Beču završio filozofiju i pravne nauke. Odlazi u Rusiju i u Petrogradu postaje profesor Carskog pedagoškog instituta, a u Harkovu profesor univerziteta. Pisao je spevove, ostavio je više pravnih dela (uglavnom na ruskom), a na srpski je prevodio vredna strana dela. Dolazio je u Srbiju koju je iznad svega voleo. Umro je u Rjesnom (kod Harkova) 28. septembra 1811. godine.
enciklopedija.137 balinda,
LJUBOMIR čIVKOVIĆ advokat Rođen je 1863. godine. Jedan je od osnivača Radikalne stranke u Srbiji, ogorčeni protivnik kralja Milana, ministar pravde (1903). Napisao je poznato delo Demon Srbije. Umro je 1940. godine.
enciklopedija.138 balinda,
PETAR RADOVANOVIĆ pravnik Rođen je 1808. godine u Novom Sadu. Prešao je u Srbiju 1834, kao profesor gimnazije, a postao je glavni upravnik osnovnih škola u Srbiji (1836). žlan Društva srpske slovesnosti, autor više stručnih i književnih radova. Umro je u Beogradu 3. marta 1857. godine.
enciklopedija.139 balinda,
SVETISLAV VULOVIĆ književni kritičar Rođen je 29. novembra 1847. godine u Ivanjici. Pravnik, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Kao izvanredni poznavalac istorije književnosti i književni kritičar, imao je velik uticaj na mlađi naraštaj. Svoje kritičke opservacije objavljivao je u Istoku i Otadžbini. U svojoj "prirodnoj kritici" zalagao se za slobodu književnog stvaranja. Zbirku pozorišnih kritika objavio je 1879. Naročit uspeh postigao je radovima iz novije srpske književnosti, dao je zapaženu sintetičku studiju Umetnička pripovetka u najnovijoj književnosti (1880) i više studija o srpskim pesnicima: Njegošu, Milutinoviću, Radičeviću i Jakšiću. Pisao je studije iz stare književnosti o Sv. Savi, Stefanu Prvovenčanom, Domentijanu i Teodosiju. Njegove dve Srpske čitanke čine gotovo antologiju srpske književnosti. Umro je u Beogradu 3. maja 1898. godine.
enciklopedija.140 balinda,
JOVAN TUROMAN filolog Rođen je 1840. godine u Uštici (Gornja Krajina). Završio je filološke studije i doktorirao u Budimu. Klasični filolog, profesor novosadske Gimnazije i beogradske Velike škole, član Srpske kraljevske akademije. Objavljivao je kritike u Letopisu Matice srpske, Zastavi, Javoru itd. Napisao je više školskih udžbenika (gramatika i sintaksi), a najznačajniji su njegovi Primeri za grčke oblike. Umro je u Beogradu 20. maja 1915. godine.
enciklopedija.141 balinda,
čIVOJIN ĐORĐEVIĆ naučnik Rođen je 28. marta 1872. godine u Požarevcu. Studirao je u čenevi, Berlinu i Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Začetnik moderne zoologije u Srbiji. Objavio je više rasprava i studija, stručnih i naučnih dela, najčešće iz oblasti parazitologije i protistologije. Radove je objavljivao i u zemlji i u inostranstvu. Značajna su njegova dela Amfibije i reptilije u Srbiji i Studije na parazitskim i patogenim protozoama. Umro je u Beogradu 27. novembra 1957. godine.
enciklopedija.142 balinda,
čIVAN čIVANOVIĆ političar Rođen je 14. oktobra 1852. godine u čivkovcima (na Rudniku). Studirao je prirodne nauke u Jeni i Berlinu. Istaknuti član Liberalne stranke. Predsednik Narodne skupštine (1892), ministar narodne privrede (1899), ministar prosvete (1903), član Državnog saveta. Dao je veći broj političkih, naučnih i pedagoških rasprava i studija (Vaspitanje u srednjim školama, Prosvetna pisma). Glavno delo mu je Politička istorija Srbije u drugoj polovini XIX veka (u 4 knjige). Umro je u Beogradu 17. maja 1931. godine.
enciklopedija.143 balinda,
MILETA JAKŠIĆ pesnik Rođen je 29. marta 1869. godine u Srpskoj Crnji (Banat). Sveštenik i bibliotekar, pesnik i pripovedač, saradnik u više časopisa i kalendara. Realista, sa vrlo živim osećanjem prirode (njegov opis prirode ima gotovo simboličan značaj). Izdao je zbirku Pesme (1899) i nekoliko knjiga pripovedaka: Priče, Crno mače, Mirna vremena i dr. Umro je u Beogradu 8. novembra 1935. godine.
enciklopedija.144 balinda,
DUŠAN JEZDIĆ potpukovnik Rođen je 10. decembra 1881. godine u Beogradu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Komandant dobrovoljačkog bataljona i odreda. Ističe se u borbama sa Turcima u Makedoniji pre balkanskih ratova, u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Doživljava albansku golgotu. Poginuo je prilikom torpedovanja broda "Solo" u Sredozemnom moru 9. avgusta 1917. godine.
enciklopedija.145 balinda,
VLADIMIR M. JOVANOVIĆ književnik Rođen je 27. marta 1859. godine u Šapcu. Završio je Veliku školu u Beogradu. Profesor i novinar. Jedan od prvih pesnika realista. Humorističke i satirične pesme objavljivao je u Zmajevom Starmalom. Izdao je tri knjige pesama: Crtice iz samačkog života, Iz detinjstva i Iz bračnog života, takođe i cikluse pesama: "Iz prestoničkog života", "Amazonke", "Pogašene zvezde", kao i spevove: Dobrovoljac i Ašikov grob. Najpoznatija mu je zbirka Lepe tuđinke. Napisao je i više pripovedaka, među kojima su najpoznatije: "U ustavnoj zemlji", "Kobni slučaj" i "Nesretni otac". Prevodio je sa sedam raznih jezika (poznat je njegov prevod knjige S francuskog Parnasa). Umro je u Šapcu 1. avgusta 1898. godine.
enciklopedija.146 balinda,
JOSIF MARINKOVIĆ kompozitor Rođen je 11. oktobra 1851. godine u Vranjevu (Banat). Posle Učiteljske škole u Somboru završava Orguljašku školu u Pragu. Profesor muzike, horovođa, član Srpske kraljevske akademije. Predstavnik je nacionalnog romantizma. Isticao se i u komponovanju crkvene muzike (Liturgija), solo-pesama i horskih kompozicija. Glavna dela: Junački poklič, Zadovoljna reka, Narodni zbor, kao i solo-pesme "žežnja", "Kaži mi kaži, Stojanke" itd. Umro je u Beogradu 13. maja 1931. godine.
enciklopedija.147 balinda,
SVETOMIR NIKOLAJEVIĆ književni istoričar Rođen je 27. septembra 1844. godine u Raduši (kod Valjeva). Studirao je istorijske nauke u Beogradu, Berlinu, Briselu, Parizu i Londonu. Ministar unutrašnjih dela i predsednik vlade Srbije (1894), jedan od osnivača Radikalne stranke, profesor Velike škole u Beogradu. Veoma aktivan na prosvetnom i humanitarnom polju. Napisao je velik broj studija, članaka, kritika i eseja, a imao je i znatan uticaj na književnost u Srbiji krajem XIX veka. Objavio je dve sveske Listića iz književnosti, Pripovetka u Grka, Iz Skandinavije i dr. Umro je u Beogradu 18. aprila 1922. godine.
enciklopedija.148 balinda,
PETAR S. PAVLOVIĆ geolog Rođen je 28. juna 1864. godine u Požarevcu. Završio je prirodnjačko-matematički odsek na Velikoj školi u Beogradu. Organizator i upravnik Muzeja srpske zemlje u Beogradu, član Srpske kraljevgske akademije. Vrlo je paleontološka, prirodnjačka i geološka ispitivanja u Srbiji. Objavio je preko 200 naučnih stručnih radova, od kojih su najznačajniji: Mediteranska fauna u Rakovici, O tercijeru Tumačke Krajine, Mekušci iz Srbije, Razviće neogena u Srbiji, O fosilnoj fauni mekušaca u okolini Peći i dr. Umro je je u Beogradu 5. avgusta 1938. godine.
enciklopedija.149 balinda,
MILOVAN JANKOVIĆ političar Rođen je 1. novembra 1828. godine u Vlaškoj (kod Beograda). Slušao je filozofske i političke nauke u Nemačkoj. Profesor Liceja u Beogradu, ministar finansija (1875) i jedan od osnivača napredne Liberalne stranke koja je imala veliku ulogu u istoriji Srbije. Više puta je bio zatvaran ili u emigraciji. Umro je u Beogradu 8. oktobra 1899. godine.
enciklopedija.150 balinda,
RADIž PETROVIĆ vojvoda Rođen je oko 1750. godine u Sviokovcu (u Levču). Kapetan austrijske vojske u čijoj je jedinici bio i Karađorđe. Učestvovao je u Austro-turskom ratu (1788-1789), pri osvajanju Beograda i Srbije. Kada je buknuo Prvi srpski ustanak u Srbiji, prelazi Savu i priključuje se Karađorđu. Ističe se pri osvajanju Karanovca (1805) i Beograda (1806-1807), kada je bio i teško ranjen, a posebno se istakao u odbrani Deligrada (1813) koji je izgradio i utvrdio tako da je bio neosvojiv za Turke. Posle propasti Srbije prelazi u Srem, ali kada je buknuo Drugi srpski ustanak, vraća se u Srbiju (1816). Uhvatili su ga Turci i pogubili u Beogradu 6. maja 1816. godine.
enciklopedija.151 balinda,
ZEKO MAŠANOV POPOVIĆ alajbarjaktar Rođen je oko 1840. godine u Njegušima. Alajbarjaktar crnogorske vojske, u ratu protiv Turaka (1862) istakao se u boju kod Meteriza, pa je odlikovan medaljom Obilića, najvećim odlikovanjem za hrabrost. U Crnogorsko-turskom ratu (1876-1878) učestvuje kao alajbarjaktar i član Vrhovne komande (Glavnog štaba), a istakao se u borbama na Vučjem Dolu. Umro je 1917. godine.
enciklopedija.152 balinda,
DUŠAN PURIĆ pukovnik Rođen je 1873. godine u Ivanjici. Učestvovao je u oba balkanska rata a istakao se na Rujinu, kao komandant drugog puka Moravske divizije prvog poziva (1913). U Prvom svetskom ratu, kao komandant žetvrtog pešadijskog puka prvog poziva, istakao se hrabrošću u bici na Mačkovom Kamenu, gde je i poginuo 22. septembra 1914. godine.
enciklopedija.153 balinda,
SAVO JOVIĆEVIĆ serdar Rođen je 1827. godine u Ceklinu (Crna Gora). Alajbarjaktar crnogorske vojske u borbama sa Turcima (1852). U ime kneza Crne Gore radio je na izmirenju plemena Kuča koje se odmetnulo. Kad su Kuči prisjedinjeni Crnoj Gori (1855), podigao je na ustanak Drobnjake, te ih pripojio Crnoj Gori. Glavni komandant crnogorske vojske pri zauzimanju Skadarske krajine, vodio je sa uspehom bojeve sa Turcima (1861-1862), senator Crne Gore. Umro je na Cetinju 20. septembra 1897. godine.
enciklopedija.154 balinda,
PAVLE POPOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Vraniću (kod Beograda). Istakao se već kao borac protiv janičara u srpskim odredima Hadži Mustafa-paše. U Prvom srpskom ustanku uspostavio je vezu između Karađorđa i Jakova Nenadovića. Učestvovao je u svim bojevima oko Beograda i na Karanovcu. Imenovan je za vojvodu, izabran je za sovjetnika Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog, a postaje i srpski deputat u Rusiji. Učestvuje u bitkama na čičkom polju, Gurgusovcu i Kladovu. Beži iz Srbije 1813, ali se vraća i učestvuje u Drugom srpskom ustanku. žlan je Kneževske kancelarije. Umro je u Vraniću 8. decembra 1816. godine.
enciklopedija.155 balinda,
PETAR S. PETROVIĆ PECIJA književnik Rođen je 9. juna 1899. godine u Lađevcu (kod Okučana). Glumačku školu završio je u Zagrebu. Romansijer, reditelj i glumac u Sarajevu, Varaždinu, Skoplju i Beogradu. Poznati su njegovi romani: Rođa, Mladi kurjak, Bez zemlje, Begunci, zbirke novela: Godina dana, Deca sela i grada, Zemlja ostavljena, drame: Oslobođenje Koste Šljuke, Mi ne priznajemo i dr. Dramatizovao je Večitog mladoženju J. Ignjatovića. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1952. godine.
enciklopedija.156 balinda,
GEORGIJE NIKOLAJEVIĆ mitropolit Rođen je 20. aprila 1807. godine u Jasku (Srem). Veliki patriota, književnik i prevodilac. Kao mitropolit dabro-bosnaksi izdavao je književni časopis Srospko-dalmatinski magazin (1842-1862). Osnovao je fond za školovanje srpskih mladića iz Boke i Dubrovnika. Umro je u Sarajevu 8. februara 1896. godine.
enciklopedija.157 balinda,
DIMITRIJE MILAKOVIĆ novinar Rođen je 1804. godine u Jasenici (Hercegovina). Studirao je filozofiju u Beču. Urednik almanaha Grlica, sekretar Petra Petrovića Njegoša i kneza Danila. Bavio se filologijom i istorijom. Objavio je delo Istorija Crne Gore. Ubijen je u Drezdenu (Nemačka) 15. avgusta 1858. godine.
enciklopedija.158 balinda,
VELIMIR VELjA MILJKOVIĆ glumac i pisac Rođen je 20. septembra 1858. godine u Beogradu. Napustio je gimnaziju i počeo da igra u putujućim družinama. Glumio je u pozorištima Zagreba, Novog Sada i Beograda veoma zapažene uloge. Pisao je prigodne, rodoljubive pesme, zabavne feljtone i pripovetke iz srpskog narodnog života. Napisao je više drama koje su bile na repertoarima svih pozorišta, a dramatizovao je Sremčevu Ivkovu slavu. Umro je u Beogradu 8. januara 1901. godine.
enciklopedija.159 balinda,
KENJO STANKOV JANKOVIĆ četobaša Rođen je 1794. godine u Drušićima (Crna Gora). Istakao se kao četobaša pri zauzimanju čabljaka, potukavši znatno nadmoćniju tursku vojsku. Ratovao je po celoj Crnoj Gori i severnoj Albaniji, protiv Turaka i Arbanasa. Zbog izvanredne hrabrosti i junaštva ostao je poznat u narodu, pa je opevan i u narodnim pesmama. Umro je kod sela Strugara 12. maja 1861. godine.
enciklopedija.160 balinda,
SPIRIDON JOVIĆ pesnik Rođen je 17. marta 1801. godine u Petrinji. Službovao je u Vinkovcima i Beču. Pisao je na srpskom i nemačkom. Objavio je zbornik Srpska zora (1836), a glavno mu je delo Ethnographische Gem#ahlde der slawonische Militargrenze. Od malog broja pesama koje je objavio posebno je poznata pesma "Spomen" koju i pop Spira peva u Sremčevom romanu. Umro je u Beču 16. juna 1836. godine.
enciklopedija.161 balinda,
PETAR VUJOVIĆ vojvoda Rođen je 1810. godine u Ljubotinju. Junak iz boja sa Turcima na Kastratskim Virovima (1845). Senator i ministar Crne Gore. Umro je u Ljubotinju 12. januara 1891. godine.
enciklopedija.162 balinda,
BOčIDAR PETRANOVIĆ književni istoričar Rođen je 18. februara 1809. godine u Šibeniku. Kršteno ime Teodor. Studirao je prava u Beču, a doktorirao u Padovi. Sudija u Splitu i Kotoru. Istoričar, pravni pisac, narodni prosvetni prvak u Dalmaciji, član Društva srpske slovesnosti. Pokrenuo je i uređivao Srpsko-dalmatinski magazin, radio je na osnivanju Matice dalmatinske. Objavio je više istorijskih i pravnih rasprava (najznačajnija je Bogumili), kao i Istoriju književnosti. Umro je u Veneciji 12. septembra 1874. godine.
enciklopedija.163 balinda,
JOVAN PETROVIĆ general Rođen je 16. juna 1843. godine u Somboru. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, a studirao je u Berlinu. Profesor strategije i istorije ratne veštine na Vojnoj akademiji, ministar građevina (1883), vojni ministar (1883-1885) i načelnik štaba Vrhovne komande u srpsko-turskom ratu. Umro je u Nišu 19. marta 1902. godine.