enciklopedija.8bjevdjic,
CIVILIZACIJA.5:ko.je.ko
----------------------------------
INDEX BIOGRAFIJA U TEMI "KO JE KO"
----------------------------------
Poruka Ime i Prezime
----------------------------------
12.112 ALBERT AJNSTAJN
12.113 ANDRE-MARI AMPER
12.114 ONORE DE BALZAK
12.115 BELA BARTOK
12.116 SARL BODLER
12.117 TOMAS ALVA EDISON
----------------------------------
12.128 VINCENT VAN GOG
12.129 BERTOLT BREHT
12.130 RIHARD VAGNER
12.131 DJUZEPE VERDI
12.132 DZORDZ VASINGTON
12.133 AMERIGO VESPUCI
----------------------------------
12.142 JOHAN SEBASTIJAN BAH
12.143 LUDVIG VAN BETOVEN
12.144 JURIJ ALEKSEJEVIC GAGARIN
12.145 MOHANDAS KARAMCAND GANDI
12.146 FEDERIKO GARSIJA LARKA
12.147 JOHANES GUTENBERG
----------------------------------
12.164 DZON FICDZERALD KENEDI
12.165 KRISTOFORO KOLUMBO
12.166 ROBERT KOH
12.167 TADEUS KOSCUSKO
12.168 SARL KULON
12.169 NIKOS KAZANCAKIS
----------------------------------
12.176 JOHAN VOLFGANG FON GETE
12.177 POL GOGEN
12.178 FRANCISKO GOJA
12.179 ANTONJIN DVORZAK
12.180 VOLT DIZNI
12.181 VIKTOR IGO
----------------------------------
12.185 LEONARDO DA VINCI
12.186 FRANC KAFKA
12.187 ALBER KAMI
12.188 JOHAN KEPLER
12.189 FRANC LIST
12.190 VIVIJAN LI
----------------------------------
12.240 OTO FON BIZMARK
12.241 VOLFGANG AMADEUS MOCART
12.242 SERGEJ MIHAJLOVIC AJZENSTAJN
12.243 DZDRDZ GORDON BAJRON
12.244 RENE DEKART
12.245 OSKAR VAJLD
----------------------------------
12.262 MIKELANDJELO BUONAROTI
12.263 NILS BOR
12.264 ZAN LAFONTEN
12.265 HEKTOR BERLIOZ
12.266 HENDRIK ANTON LORENC
12.267 VELA NIGRINOVA
----------------------------------
12.271 NIKOLAJ VASILJEVIC GOGOLJ
12.272 ABRAHAM LINKOLN
12.273 CARLS DIKENS
12.274 BJERNSTERNE BJERNSON
12.275 KARL MAJ
12.276 VECELI TICIJAN
----------------------------------
12.301 FJODOR MIHAILOVIC DOSTOJEVSKI
12.302 ALEKSANDAR SERGEJEVIC PUSKIN
12.303 FERNANDO MAGELAN
12.304 EVGENIJE SAVOJSKI
12.305 EZEN DELAKROA
12.306 DZEMS KLERK MAKSVEL
----------------------------------
12.307 PETAR VELIKI
12.308 VLADIMIR VLADIMIROVIC MAJAKOVSKI
12.309 DMITRIJ IVANOVIC MENDELJEJEV
12.310 FELIKS MENDELSON
12.311 ISAK NJUTN
12.312 NIKOLAJ ANDREJEVIC RIMSKI-KORSAKOV
----------------------------------
12.316 NAPOLEON I BONAPARTA
12.317 BENITO MUSOLINI
12.318 ADOLF HITLER
12.319 LUCIJE DOMICIJE NERON
12.320 ELIZABETA I
12.321 ALEKSANDAR VELIKI
----------------------------------
12.330 CARLI CAPLIN
12.331 ROBERT SUMAN
12.332 KLAUDIO MONTEVERDI
12.333 HORACIO NELSON
12.334 NIKOLAJ II ALEKSANDROVIC
12.335 PJOTR ILJIC CAJKOVSKI
----------------------------------
12.336 VILJEM SEKSPIR
12.337 JOHAN FRIDRIH SILER
12.338 ZAN BATIST POKLEN MOLIJER
12.339 PERSI BIS SELI
12.340 FRANC SUBERT
12.341 GAJ JULIJE CEZAR
----------------------------------
12.342 DZORDZ ORVEL
12.343 ARTUR NEVIL CEMBERLEN
12.344 VINSTON CERCIL
12.345 ERVIN ROMEL
12.346 TOMAS DZEFERSON
12.347 KONSTANTIN KONSTANTINOVIC RODOFINIKIN
---------------------------------
12.350 TOMAS MAN
12.351 RAFAELO SANTI
12.352 SERGEJ VASILJEVIC RAHMANJINOV
12.353 ARTUR SOPENHAUER
12.354 IVAN SERGEJEVIC TURGENJEV
12.355 ALFRED NOBEL
---------------------------------
12.356 LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ
12.357 MARKO POLO
12.358 SERGEJ SERGEJEVIC PROKOFJEV
12.359 DZOZEF PULICER
12.360 ERNEST RADERFERD
12.361 FRENK LOJD RAJT
---------------------------------
12.370 ROBERT OPENHAJMER
12.371 JOZEF HAJDN
12.372 MARKO TULIJE CICERON
12.373 DJOAKINO ROSINI
12.374 RIHARD STRAUS
12.375 ARTURO TOSKANINI
enciklopedija.9bjevdjic,
DZON MILTON
pesnik
Rodjen 1608. godine. Engleski pesnik, jedan od najvecih u svetskoj
knjizevnosti, visoko obrazovan, snazna moralna licnost, veliki mislilac
i veliki covek. Po zavrsenim studijama u Kembridzu, proucavao i dalje
klasike i putovao (Italija); posle pogubljenja Carlsa I postao 1649.
latinski sekretar Drzavnog saveta i ostao tu sve do obnove monarije,
1660, kada je bio zatvoren i izgubio veci deo imanja. Miltonov knjizevni
rad deli se u tri perioda: u prvome, od 20. do 30. godine, objavio je
nekoliko soneta "Himnu i jutro Hristovog rodjenja", dve izvanredne
poeme "L`Allegro" i "Il Penseroso" (1632), maskeratu "Komus" (1634),
elegiju "Lisidas" i drugo, i sva se ta dela odlikuju savrsenstvom
stiha, bogatstvom slika, lepotom pesnicke zamisli i visokim moralnim
idealom. U drugom periodu, koji zauzima 20 godina, ostavio je poeziju
i aktivno ucestvovao u politickom zivotu zemlje; sem nekoliko soneta,
pisao je samo prozu kontroverznog karaktera, povodom raznih politickih
i verskih problema; najznacajniji od ovih spisa su "Aeropagitika"
(1644), u odbranu slobode stampe, "Odbrana engleskog naroda" (I, II,
1650, 1654), u kojoj je pravdao pogubljenje Carlsa I, dao izvesne
biografske podatke o sebi i drugim vodjama Republikanske stranke i
izlozio nacela svoje politicke teorije. U trecem periodu, od 1660.
do 1674, vratio se poeziji: slep, siromasan i razocaran, spevao je
svoja najveca pesnicka dela: "Izgubljeni raj" (1663), religiozni
ep u "blank-versu" (12 pevanja) o pobuni Satane i njegovih andjela
protiv nebeskog Samodrsca, o padu Coveka, i obecanju o spasenju;
"Vraceni raj", 1671 (4 pevanja), ep je o spasenju i Hristovoj pobedi
nad Satanom, ali zaostaje iza "Izgubljenog raja", kako u pogledu
likova i radnje, tako i u pesnickom izrazu; "Samson Agonistes"
(Borac), 1671, je tragedija u stihovima, po ugledu na grcke tragedije,
a na temu biblijske price o Samsonu (Knjiga o Sudijama, XVI) i ima
izvesne bolne slicnosti sa sudbinom samoga pesnika u vreme kada je
tragediju pisao. Umro je 1674. godine.
enciklopedija.10bjevdjic,
MIHAILO II "MUCAVI"
car
Vizantijski car od 820. do 829, osnivac amorijske dinastije; za njegove
vladavine doslo je 821-823. do velikog ustanka slobodnih seljaka, kolona
i robova pod vodjstvom Tome Slovena. U spoljnoj politici imao je dva
velika neuspeha: 1. gubitak Krita u borbi sa Saracenima (824), posle
cega to ostrvo postaje centar saracenskog gusarstva u Sredozemlju sve
do ponovnog prisajedinjenja Vizantiji (961); 2. Srbi i dalmatinski
("romanski") gradovi, prema kazivanju Konstantina Porfirogenita, prvi
put su tada odrekli Vizantiji priznanje njene vrhovne vlasti.
enciklopedija.11bjevdjic,
MIHAILO III "PIJANICA"
car
Vizantijski car od 842. do 867; bio u ostrom sukobu sa papom; na poziv
kneza Rastislava uputio Cirila i Metodija u Veliku Moravsku da sire
hriscanstvo na slovenskom jeziku. Zaustavio najezdu Arabljana. Za
njegove vladavine doslo je 867. do prvog velikog rascepa izmedju
istocne i zapadne crkve (papa Nikola I i patrijarh Fotije). Sa vlasti
ga zbacio i ubio Vasilije I Makedonac.
enciklopedija.12bjevdjic,
MIHAILO IV PAFLAGONAC
car
Vizantijski car od 1034. do 1041; za njegove vladavine planuo je veliki
ustanak slovenskih plemena na Balkanu pod vodjstvom Petra Deljana (1040);
ustanak je koristio i zetski knez Stefan Vojislav, koji je, pobunivsi se
protiv Vizantije i potukavsi u dva maha njenu vojsku, osnovao nezavisnu
srpsku drzavu u Zeti.
enciklopedija.13bjevdjic,
MIHAILO VII DUKA "PARAPINAK"
car
Vizantijski car od 1071. do 1078, poslednji clan dinastije Duka. Za
vreme njegove slabe vladavine Normani su zauzeli poslednje vizantijske
teritorije u Italiji; Turci su se sve vise priblizavali Carigradu.
Na Balkanu Vizantija je takodje gubila pozicije: ustanak Bodina i
proglasenje Mihaila Zetskog (1077) za kralja; na spoljnopoliticke
nevolje nadovezala se i privredna kriza.
enciklopedija.14bjevdjic,
MIHAILO VIII PALEOLOG
car
Nikejski car od 1259. do 1261, a zatim car obnovljenje Vizantije od
1261. do 1682; osnivac poslednje vizantijske dinastije Paleologa;
zauzeo 1261. Carigrad, cime je unistio Latinsko Carstvo i obnovio
Vizantiju. Da bi ublazio nezadovoljstvo pape i zapada, prihvatio
uniju s katolickom crkvom (Lionska unija, 1274), koju zbog otpora
naroda i velikasa nije uspeo da ostvari. Na podsticaj pape obrazovan
je protiv Vizantije savez pod vodjstvom Karla Anzujskog, kralja
Sicilije i Napulja; u savezu je bila i Srbija. Mihailo VIII je
sklopio ugovor sa Mlecima i Djenovom.
enciklopedija.15novim,
ENCIKLOPEDIJA
- generičko značenje
Enciklopedija je, kažu enciklopedije, od grčkog "enkyklopaideia",
"zaokruženo obrazovanje", u novije doba vrsta literature u širem
smislu ("knjiga") koja pokriva različite oblasti znanja kako bi,
kroz skup pojedinačnih tekstova, bila od pomoći u svakodnevnom
snalaženju. Može biti organizovana poput rečnika (popis svih
pojedinačnih tekstova čini onda alfabetarijum ili abecedarijum),
čime se lakše pretražuje, a može biti i na druge načine (tematski,
istorijski, funkcionalno, itd.). Može biti tzv. opšta (za sve
oblasti i zanimanja), a može biti i specijalistička (likovna,
filmska, muzička, književna, matematička, računarska). Može je
raditi jedan čovek, a može (najčešće je tako) veća grupa ljudi,
stručnjaka za pojedine oblasti ili pojedina pitanja.
Ambicija žanra jeste okupljanje sve relevantne građe/znanja.
Enciklopedijski članak (ili odrednica) piše se odgovarajućim stilom
(pravilo je da se izlože tzv. činjenice i ne nameće vrednosni stav,
ili, barem, jednostrani vrednosni stav). Pored osnovnog objašnjenja
pojma, sadrži obično kratku njegovu istoriju (osim ako ta istorija
nije posebno obrađena u drugoj odrednici), aktuelno ili najnovije
tumačenje, upućuje na srodne pojmove i daje kratka uputstva gde se
može potražiti više informacija. Pošto se ceni sažet način izlaganja
koji sadrži optimum informacija, često je korišćenje skraćenica,
tzv. -> sigli, tj. uputnica.
Savremeni sistemi skladištenja i pretraživanja informacija (archive
and retrieval systems of information), vezani za računare, omogućuju
drukčije organizovanje enciklopedijske građe: ona više ne mora biti
na jednom mestu, može se organizovati kroz slojeve (tako da se
korisnik može kretati od opšteg značenja u šire, obuhvatnije i
dublje pojmove, sve do specijalističkih znanja), i može principom
hipertekstualne strukture, ostvariti veću informacijsku vrednost.
Ukoliko se drži jedinstvenog standarda (recimo SGML-a),
e-enciklopedije su tekstovi koji se mogu lako dopunjavati i
osavremenjavati, čime ispunjavaju osnovnu funkciju: pomoć pojedincu
u snalaženju kroz saznanja čiji obim već dugo vremena raste brzinom
većom no što pojedinac može da prati.
enciklopedija.16bjevdjic,
PERIKLE
drzavnik
Rodjen 499. godine pre nove ere. Najveci atinski drzavnik; 459. pre
nove ere postao vodj demokratske stranke; zauzimao razne polozaje,
najcesce polozaj prvoga stratega. Svojim govornickim darom ("Olimpijski
besednik"), uticajem i predlozima, koji su uvek prihvatani, u stvari
suvereno vladao Atinom punih 20 godina (449-429. pre nove ere). Za
njegove vladavine u Atini se povecao broj robova, a zanati, pomorstvo
i trgovina su bili u velikom procvatu; na tim ekonomskim osnovama
sproveo je krupne demokratske reforme: prosirio politicka prava
siromasnih gradjana a narodnu skupstinu ucinio najvaznijim politickim
telom, cime je grcka robovlasnicka demokratija dosla do vrhunca svoga
procvata; osvajanjem Eubeje i Sama prosirio je teritoriju atinske
drzave i ojacao njenu pomorsku i vojno-odbrambenu moc, izgradivsi
oko 300 brodova i podizuci oko Atine i puta koji je Atinu vezivao
sa pristanistem Pirejom tzv. "duge zidove", kako bi Atinu zastitio
od eventualne neprijateljske opsade. Bio je prijatelj umetnosti i
filozofije; ulepsao Atinu podizanjem velicanstvenih gradjevina na
Akropolju: Partenon (graditelji Iktin i Kalikrat), Propileji i drugo;
pomagao umetnike (vajari Fidija i Miron, slikari Polignot i Apolodor)
i filozofe (Anaksagora i sofisti), tako da je Atina tada postala i
kulturni centar Grcke - "skola cele Jelade". Uzdizuci moc Atine,
izazvao je protiv nje Spartu i njene peloponeske saveznike, koji su
protiv Atine poveli tzv. peloponeski rat (431-404. pre nove ere) za
vreme kojeg je Perikle umro od kuge 429. godine pre nove ere.
enciklopedija.17bjevdjic,
IVAN PETROVIC PAVLOV
naucnik
Rodjen 1849. godine. Ruski naucnik, lekar fiziolog, akademik;
zavrsio 1875. prirodne nauke na Univerzitetu u Petrogradu, a 1879.
Medicinsko-hirursku (od 1881. Vojno-medicinsku) akademiju; doktorirao
1883. i sledece godine postao docent, a 1890. profesor farmakologije;
od 1895. do 1925. rukovodio katedrom fiziologije na Vojnomedicinskoj
akademiji i istovremeno, vec od 1891, fizioloskim odsekom Instituta
za eksperimentalnu medicinu, ciji je bio osnivac i u kojem je ostvario
svoja najznacajnija istrazivanja i otkrica; dao znacajne priloge u vise
oblasti fiziologije: fiziologije bubrega, inervacije srca, fiziologije
zlezda i pribora za varenje i fiziologije vise nervne delatnosti;
uveo je u fiziologiju metodu "hronicnog" eksperimenta koji omogucuje
dugotrajno neposredno posmatranje funkcije unutrasnjih organa; svojom
teorijom uslovnih refleksa i drugim radovima iz oblasti vise nervne
delatnosti dao objektivnu metodu za proucavanje najvisih funkcija
kore velikog mozga i udario temelje materijalistickog tumacenja ovih
funkcija. Dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju, 1904.
Umro je 1936. godine.
enciklopedija.18bjevdjic,
IGNACI JAN PADEREVSKI
pijanista
Rodjen 1860. godine. Poljski pijanista svetskog glasa, kompozitor,
profesor Konzervatorijuma u Varsavi; za vreme I svetskog rata priredio
niz koncerata u svetu u korist Poljske, a posle oslobodjenja, 1919-21,
bio predsednik vlade i ministar spoljnih poslova Poljske; 1940. bio
predsednik poljskog emigrantskog parlamenta. Komponovao operu "Manru",
jednu simfoniju, "Poljsku fantaziju" za klavir i orkestar, klavirska
dela, solo-pesme i drugo. Umro je 1941. godine.
enciklopedija.19bjevdjic,
ZOZEF PELADAN
knjizevnik
Rodjen 1859. godine. Francuski knjizevnik; deklarisao se kao neokatolik
i mistik; bavio se kabalistikom i proglasio se za naslednika vavilonskog
kralja Baladana i velikog maga umetnosti pod imenom Sar Merodok. Dela:
drame "Edip i Sfinks", "Semiramida", "Sin zvezda", "Kaljostro", "Vavilon";
romani "Najveci porok", "Istar", "Androgina", "Finis latinorium" (roman o
propadanju latinske rase), "Ljubavnici iz Pize"; zbirke clanaka umetnicke
i knjizevne kritike "Poslednja lekcija Leonarda da Vincija", "Od Pardsifala
do Don Kihota", i drugo. Umro je 1918. godine.
enciklopedija.20bjevdjic,
ZAN BATIST PEREN
fizicar-hemicar
Rodjen 1870. godine. Francuski fizicar i hemicar; bavio se studijama
X-zrakova, katodnih zrakova i elektrona; ispitao Braunovo kretanje cestica.
Dela: "Traktat fizicke hemije", "Atomi", "Elementi fizike", i drugo. Dobio
Nobelovu nagradu za fiziku 1926. za delo o diskontinuisanoj strukturi
materije i za otkrice ravnoteze sedimentacije. Umro je 1942. godine.
enciklopedija.21bjevdjic,
JOHAN HAJNRIH PESTALOCI
pedagog-reformator
Rodjen 1746. godine. Svajcarski pedagog i reformator, duhovni tvorac
savremene osnovne skole; svojim delima uticao je na celokupni razvoj
skolstva u svetu; 1774. osnovao je na svom imanju u Najhofu decje
sirotiste i skolu gde se negovao rucni rad od koga se sirotiste
izdrzavalo; zatvoreno je 1780; 1799. osnovao skolu za ucitelje i
vaspitace; u Iverdonu je 1805. osnovao skolu svetskog glasa i radio
u njoj do 1825. Zastupao glediste da svako treba da prodje kroz
porodicno vaspitanje; vezbanje je najvaznije sredstvo razvijanja
sposobnosti; istakao ideju spajanja proizvodnog rada s nastavom,
a nastave sa vaspitanjem; didakticki principi: ociglednost,
sistematicnost, logicnost, postepenost i trajnost usvajanja
nastavnog gradiva; istice neophodnost poznavanja psihologije
deteta. Razradio je osnove posebnih metodika elementarne nastave.
Glavna pedagoska dela: "Linhard i Gertruda", "Kako Gertruda uci
svoju decu", "Labudova pesma". Umro je 1827. godine.
enciklopedija.22balinda,
RADOJE DOMANOVIĆ
književnik
Rođen je 4. februara 1873. godine u Ovsištu (Šumadija). Završio je Filozofski
fakultet u Beogradu. Profesor gimnazije i šef korektora Državne štamparije.
Velik rodoljub, često proganjan zbog svog opozicionog stava prema vladajućoj
oligarhiji. Smatra se najvećim srpskim satiričarem, naročito u pisanju
političke satire. Bio je i izvanredan pripovedač. Poznate su njegove priče:
"Danga", "Vođa", "Marko Kraljević po drugi put među Srbima", "Mrtvo more",
"Stradija" i druge, kao i politički spis "Napomene radikalnoj demokratiji".
Umro je u Beogradu 4. avgusta 1908. godine.
enciklopedija.23balinda,
SVETOZAR TOZA RANKOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1873. godine u Junkovcu (Šumadija). Prebacuje se 1904. u Makedoniju da
se kao dobrovoljac bori protiv turskih zuluma nad srpskim narodom. U borbenim
akcijama pokazao je takvu hrabrost da je ubrzo stekao naziv vojvode. U Prvom
svetskom ratu, na Trešnjevici, neprijateljska granata odnela mu je obe noge, pa
je izvršio samoubistvo 19. septembra 1914. godine.
enciklopedija.24balinda,
MOJSIJE RAŠKOVIĆ
knez
Rođen je oko 1610. godine u Starom Vlahu. Za vreme Austro-turskog rata
(1683-1690) ratovao je protiv Turaka, te je sa delom srpskog naroda prešao u
Austriju (1690) i postao vođa Srba u potiskoj, pomoriškoj i dunavskoj vojnoj
granici. Početkom 1704. postavljen je za oberkapetana Dunavske vojne krajine.
Sa srpskim graničarima borio se protiv mađarskih ustanika pod Rakocijem i
zauzeo njihovo uporište, grad Šikloš, posle čega je postavljen za pukovnika i
komandanta srpske narodne straže. Obnovio je Šarengrad. Umro je u Budimu 1715.
godine.
enciklopedija.25balinda,
NIKOLA BOROJEVIĆ
pesnik
Rođen je 1796. godine u Otočcu (Lika). Studirao je politehniku i ekonomiju u
Beču. Iako oficir austrijske vojske, isticao se kao srpski rodoljub. Za sobom
je ostavio velik broj spevanih rodoljubivih pesama. Umro je u Gornjem Karlovcu
23. februara 1872. godine.
enciklopedija.26balinda,
SRETEN VUKOSAVLjEVIĆ
sociolog
Rođen je 5. marta 1881. godine u Prijepolju. Profesor Univerziteta u Beogradu,
upravnik Instituta za selo, član Srpske akademije nauka. Učestovao je u borbama
za oslobođenje južnih krajeva zemlje od Turaka. Narodni poslanik i državni
sekretar posle Prvog svetskog rata, a posle Drugog svetskog rata ministar u
vladi Šubašića i član Prezidijuma Savezne skupštine i Skupštine NR Srbije. Kao
novinar objavio je brojne članke i rasprave iz sociologije sela. Glavna dela:
Istorija seljačkog društva, Organizacija dinarskih plemena, Pisma sa sela i dr.
Umro je u Rovinju 9. avgusta 1960. godine.
enciklopedija.27balinda,
SVETISLAV DINULOVIĆ
glumac
Rođen je 7. avgusta 1855. godine u Beogradu. Rano je počeo da igra u putujućim
pozorišnim družinama Iličića i Peleša. žlan pozorišta u Novom Sadu, Zagrebu i
Beogradu, gde je i režirao. Bio je popularan kao komičar. Prvi svetski rat je
proveo u Rumuniji i Rusiji. Poznate su njegove uloge Valentina, Srećka,
Pupavca, Lorda Baberona, Menelaja i dr. Umro je u Zemunu 6. maja 1923. godine.
enciklopedija.28balinda,
OSMAN ĐIKIĆ
pesnik
Rođen je 6. januara 1879. godine u Mostaru. Kada je zbog srpstva izbačen iz
gimnazije, školovanje je nastavio u Beogradu i Carigradu, a završio je
Trgovačku akademiju u Beču. Bio je pod uticajem Zmaja, Jove Ilića i narodnih
sevdalinki. Uređivao je Bosansko-hercegovački glasnik, Musavetu i Samoupravu, a
bio je sekretar kulturno-prosvetnog društva "Gajret". Objavio je zbirku pesama
Ašiklije. Umro je u Mostaru 30. marta 1912. godine.
enciklopedija.29balinda,
VOJISLAV ILIĆ MLAĐI
pesnik
Rođen je 7. oktobra 1877. godine u Orehovici (kod Požarevca). Završio je prava
u Beogradu i radio u sudovima po Srbiji. Pisao je lirske i rodoljubive pesme sa
motivima iz balkanskih i svetskog rata, pripovetke, kritike i polemičke
tekstove. Najpoznatija su mu dela: Krvavi cvetovi, Novi krvavi cvetovi, Pesme i
dr. Prevodio je sa ruskog, francuskog i nemačkog jezika. Umro je u Beogradu 22.
maja 1944. godine.
enciklopedija.30balinda,
ŠUJO KARADčIĆ
vojvoda
Rođen je oko 1770. godine u Drobnjacima. U Prvom srpskom ustanku održavao je
vezu sa Karađorđem. Pružio je otpor Smail-agi žengiću pri njegovom prodoru u
Drobnjake (1812). Na čelu svojih saplemenika potukao je 1837. jači turski
odred, koji je prešao preko Tare. Učestvovao je u ubistvu poznatog zulumćara
Smail-age žengića (1840). Umro je 1845. godine.
enciklopedija.31balinda,
PERO MATANOVIĆ
serdar
Rođen je 1826. godine na Cetinju. Istakao se u borbama sa Turcima za Nikšićku
župu i Ostrog (1852). Kao komandant ćeklića istakao se ličnom hrabrošću u
Crnogorsko-turskom ratu (1876-1878). Postaje serdar i kapetan plemena ćeklića.
Kao komandant Hercegovačkog odreda istakao se naročito u bici na Vučjem Dolu.
Odlikovan je najvećim crnogorskim odlikovanjem za hrabrost, Obilićevom
medaljom. Umro je na Cetinju 1918. godine.
enciklopedija.32balinda,
SIMA A. NENADOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1793. godine u Brankovini. Završio je kadetsku školu u Austriji.
Karađorđe ga postavlja za valjevskog vojvodu. Učestvuje u bojevima na Drini i u
Mačvi. Posle propasti Srbije prelazi Savu, stupa u austrijsku vojsku i odlazi
na front protiv Francuza u Italiji. Vraća se u Srem 1814, napušta vojsku i na
početku Drugog srpskog ustanka prelazi u Srbiju i diže Mačvu na oružje. Boreći
se hrabro na Dublju, protiv znatno nadmoćnijeg turskog neprijatelja, smrtno je
ranjen, a izdahnuo je 14. juna 1814. godine.
enciklopedija.33balinda,
DRAGO PAMUžINA
dobrotvor
Rođen je 1813. godine u Zagradinju (Hercegovina). U borbama protiv Turaka
doturio je Crnoj Gori prva dva topa koja su odlučila u boju na Crnici. Aktivno
je pomagao ustanike u Hercegovini, dostavljajući im oružje i municiju, kao i
Crnogorcima u ratu sa Turcima (1875-1876). Svu svoju imovinu zaveštao je
srpskom narodu. Umro je u Trstu 1892. godine.
enciklopedija.34balinda,
VASILJ POPOVIĆ
istoričar
Rođen je 25. januara 1887. godine u Stolcu. Posle gimnazije, studirao je u Beču
i Gracu. Profesor Univerziteta u Beogradu. Pored jugoslovenske bavio se i
svetskom istorijom. Napisao je velik broj dela, a najznačajnija su: Istočno
pitanje, Istorija novog veka, Meternihova politika na Bliskom istoku, Istorija
Jugoslovena, Politika Francuske i Austrije na Balkanu u vreme Napolena III i
dr. Umro je u Kotoru u aprilu 1941. godine.
enciklopedija.35balinda,
JOVAN RADONJIĆ
guvernadur
Rođen je 1748. godine. Formalni gospodar Crne Gore krajem XVIII i početkom XIX
veka. Odlučan i uporan u borbi protiv Turaka, odigrao je značajnu ulogu u
istoriji Crne Gore. Uz vladike Savu i Petra I bio je najistaknutija ličnost
svoga doba. Radi što uspešnije borbe protiv Turaka tražio je pomoć od Rusije i
Austrije. Za vreme pohoda vezira Kara-Mehmeda Bušatlije (1785), organizovao je
odbranu Crne Gore i sa vladikom Petrom I komandovao je crnogorskom vojskom. I u
novom bezuspešnom napadu Bušatlije (1796), na Martinićima i Krusima, komandovao
je glavninom crnogorske vojske. Za vreme njegovog guvernadurstva i vladavine
Petra I u Crnoj Gori umanjen je turski uticaj. Umro je 1813. godine.
enciklopedija.36bjevdjic,
HIPOKRAT
lekar
Rodjen 460. godine pre nove ere. Jedan od najpoznatijih i najznacajnijih
lekara starih Grka (Helena); najveci deo svoga zivota proveo na malom
ostrvu Kosu, gde je i rodjen; putovao je mnogo; svoj lekarski poziv
vrsio je u Tesaliji i Atini. O samom Hipokratu kao coveku se zna malo,
ali u zbirci koja nosi njegovo ime (Corpus Hippocraticum) izlozene su
njegove metode u medicini. Iako on nije bio jedini autor cele zbirke,
koja sadrzi vise od 100 knjiga, nesumnjivo je bio glavni inspirator
ovih spisa. Hipokrat nije poznavao ni anatomiju ni fiziologiju i nije
upotrebljavao nikakve narocite aparate za pregled bolesnika (stetoskop,
termometar). Pored svega toga njegovi spisi sadrze pazljivo posmatranje
bolesnika i zdravo rasudjivanje o dijagnozi, lecenju i prognozi bolesti,
medju kojima su neka ostala u vrednosti i danas. Nije upotrebljavao
mnogo lekova i smatrao je da je priroda najbolji lekar ("lekar se
stara, a priroda leci"). Polagao je mnogo na moralno-eticku stranu
lekarskog poziva i u tome pogledu je cuvena njegova zakletva. Isto
tako su cuveni i njegovi filozofsko-medicinski aforizmi, npr.: "Zivot
je kratak, a umetnost (lecenja) duga; povoljna prilika (za lecenje
bolesti) brzo se izmice; isprobavanje (eksperimentisanje) je opasno,
a ocenjivanje i rasudjivanje tesko." Hipokrat je umro 377. godine pre
nove ere.
enciklopedija.37bjevdjic,
HOMER
pesnik
Najstariji helenski pesnik, veliki epski pesnik svetske knjizevnosti;
o njemu je sacuvano predanje da je bio slep, ali svi ti podaci su
mitoloski; smatra se tvorcem klasicnih epova "Ilijade" i "Odiseje".
"Ilijada", koja opisuje borbe oko Troje, zavrsena je oko 700. pre
nove ere, a "Odiseja", koja opeva lutanja Odisejeva, napisana je oko
50 godina kasnije. Klasicni filozofi nisu saglasni u pitanju autorstva
ovih dela; postoji misljenje da su ova dva epa delo vise pesnika i da
je Homer mitoloska licnost; medjutim, najnovije misljenje je da su
oba dela ipak delo jednog istog pesnika. Homeru se pripisuju i "Himne"
(34 pesme), kao i "Rat zaba i miseva" (parodija Ilijade).
enciklopedija.38bjevdjic,
HIPARH
astronom
Rodjen 190? pre nove ere. Jedan od najvecih helenskih astronoma iz
Nikeje (u Bitiniji), matematicar i geograf; radio u Aleksandriji i na
ostrvu Rodosu; napisao veci broj dela, ali sacuvano svega jedno; uveo
sekzagezimalnu podelu kruga i dao vise stavova za resavanje sfernih
trougolova; za odredjivanje polozaja tacaka na Zemljinoj povrsini uveo
pojmove geografske sirine i duzine; kao pocetni uveo meridijan Rodosa
i dao metodu za odredjivanje razlike geografskih duzina tacaka pomocu
pomracenja; odredio, sa skoro neocekivanom tacnoscu, trajanje Mesecevih
siderickih, sinodickih i anomalistickih revolucija, kao i trajanje
tropske godine; izradio prvi katalog vidljivih zvezda, koji nam je
sacuvan u Ptolomejevu "Almagestu"; za ovaj rad vezan je i najveci
njegov pronalazak: precesija ekvinokcijskih tacaka, tj. retrogradno
pomeranje, po 50`` godisnje. Umro je 125?. godine pre nove ere.
enciklopedija.39bjevdjic,
ZAN BATIST SARDEN
slikar
Rodjen 1699. godine. Francuski slikar; od svojih savremenika, slikara
galantnih scena iz zivota aristokratije, izdvaja se ne samo izborom tema
(mrtva priroda, zanr, enterijer) vec i karakterom, koji odredjuje intimni
lirski dozivljaj poetizovanog odnosa prema predmetu i tihoj atmosferi
gradjanskog ambijenta. Poeticnost ovog slikarstva proizlazi iz egzaktnih
odnosa i osetljivo nadjenih tonskih vrednosti. Po znacaju koji daje
likovnom elementu kao iskljucivom nosiocu izraza, spada u prethodnike
moderne umetnosti. Umro je 1779. godine.
enciklopedija.40bjevdjic,
JANKO SAFARIK
istoricar
Rodjen 1814. godine. Profesor Liceja u Beogradu, poreklom Slovak;
bavio se istorijom, arheologijom, numizmatikom (narocito sakupljanjem
starog srpskog novca) i sabiranjem rukopisa; osnovao Beogradski muzej;
napisao veci broj dela iz srpske istorije. Glavna dela: "Opisanije sviju
dosad poznatih srbskih novaca", "O prilozenim grbovima srbskih zemalja
i vladatelja", "Srbski spomenici mletackog Arhiva", "Hrisovulja cara
Stefana Dusana", "Zitije Stefana Urosa III", "spisano Grigorijem Mnihom",
"Zivot despota Stefana Lazarevica" i drugo. Umro je 1876. godine.
enciklopedija.41bjevdjic,
RIKARD SVARC
kompozitor-dirigent
Rodjen 1897. godine. Kompozitor, dirigent i muzicki pedagog; bio
je dirigent Osjecke opere, Splitske filharmonije i Muzickog drustva
"Stankovic" (ciji je bio nastavnik i pomocnik direktora) u Beogradu
i direktor Muzicke skole "Bajic" u Novom Sadu; saradjivao u casopisima
"Muzika", "Zvuk", "Muzicki glasnik" i drugim. Na pocetku fasisticke
okupacije odveden u logor u Jasenovcu gde je i ubijen 1942. Komponovao
"Romanticnu simfoniju", gudacki kvartet, sonatu za violinu i klavir,
pesme za glas i klavir, klavirske kompozicije i drugo.
enciklopedija.42milan,
Potpuno je besmisleno u temi enciklopedija ostavljati odrednice
sa slovima bez dijakritičkih znakova jer se, tada, u slučaju osoba
ili tema iz sveta ne mogu tačno razabrati vlastite imenica.
Pl poz M
enciklopedija.43balinda,
MOJSIJE RAJOVIĆ
patrijarh
Rođen je u starom Rasu. Mitropolit raški, pećki patrijarh (1712-1726). Vodio je
tešku borbu da bi očuvao samostalnost srpske crkve. Održavao je prisnu vezu sa
Karlovačkom mitropolijom koja je objedinjavala pravoslavce u Vojvodini. Doveo
je zografe iz Soluna koji su živopisali Patrijaršiju. Umro je 1726. godine.
enciklopedija.44balinda,
SVETOZAR BOROJEVIĆ
feldmaršal
Rođen je 13. decembra 1856. godine u Umetiću (kod Kostajnice). Srbin koji je u
austrijskoj vojsci dostigao najviši vojni čin (feldmaršal). Kao sposoban
vojskovođa, istakao se u Prvom svetskom ratu, zaustavljajući na istočnim
granicama carstva, u Karpatima, prodor ruske vojske. Na zapadu onemogućuje
znatno jačim italijanskim snagama prodor preko Soče. Poznat i pod imenom fon
Bojna. Umro je u Klagenfurtu 23. maja 1920. godine.
enciklopedija.45balinda,
MILENKO VUKIĆEVIĆ
istoričar
Rođen je 9. novembra 1867. godine u Svetliću (kod Kragujevca). Završio je
Veliku školu u Beogradu. Profesor u gimnazijama Pirota i Beograda. Dao je veći
broj radova iz srpske istorije, naročito o Prvom srpskom ustanku, a
najznačajniji su: Karađorđe, škole u državi Nemanjića i Znameniti Srbi
muslimani i dr. Umro je u Beogradu 1930. godine.
enciklopedija.46balinda,
MILAN PREDIĆ
pozorišni kritičar
Rođen je 24. novembra 1881. godine u Pančevu. Gimnaziju je završio u Beogradu,
a studirao je u Parizu i Minhenu. Književnik, pozorišni i likovni kritičar i
prevodilac. Dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Učestvovao je u
oba balkanska rata i u Prvom svetskom ratu. Urednik Srpskog književnog glasnika
u kojem je i objavio najviše prikaza i studija o pozorištu i glumi, o
slikarskim i vajarskim izložbama. Poznata je njegova zbirka eseja Eufrosina ili
sudbina glume. Umro je u Beogradu 1972. godine.
enciklopedija.47balinda,
PETAR TODOROVIĆ
poručnik
Rođen je 1882. godine u Divostanu. Mlad, tek stasao, krenuo je oduševljeno kao
dobrovoljac u borbu protiv Turaka i prvi ispred srpske vojske prešao
srpsko-tursku granicu i upustio se u borbu. Junački je pao u neravnoj borbi na
želopeku (kod Kumanova) 19. aprila 1905. godine.
enciklopedija.48balinda,
BOŠKO PETROVIĆ
književnik
Rođen je 10. oktobra 1869. godine u Paragama (Bačka). Bogosloviju je završio u
Karlovcima, a filozofiju i germanistiku u Beču, gde je i doktorirao. Profesor u
Sarajevu, Tuzli i Novom Sadu. Za vreme Srpsko-bugarskog rata dopisnik Srpske
reči u štabu Treće armije. Objavljivao je pesme, priče i romane, književne
članke i studije iz oblasti filozofije i estetike. Umro je od kolere u Skoplju
7. avgusta 1913. godine.
enciklopedija.49balinda,
EMANUEL JANKOVIĆ
književnik
Rođen je 1758. godine u Novom Sadu. Studirao je medicinu, a bio dobar znalac
fizike i matematike. Kao naučnika izabralo ga je za svog člana Prirodnjačko
društvo u Haleu. Poznato mu je delo Fizičeskoe sočinenije. Bavio se
književnošću i filozofskim temama. Napisao je Moralnu filozofiju i načelo
mudrosti. Preveo je Goldonijeve Tergovce. Bio je i prevodilac sa nemačkog
jezika. Pisao je čistim srpskim jezikom pa se može uzeti kao Vukov preteča.
Umro je u Subotici 23. septembra 1791. godine.
enciklopedija.50balinda,
STEVAN MILOSAVLJEVIĆ
slikar
Rođen je 1. oktobra 1881. godine u Opovu (Banat). Slikarstvo je studirao u
Pešti i Minhenu. U Prvom svetskom ratu je dobrovoljac i ratni slikar na Drini i
Solunskom frontu. Radio je portrete, pejzaže, ikonografske kompozicije i
karikature. žlan je grupe "Lada". Najznačajniji su njegovi pasteli i crteži.
Umro je u Pančevu 9. maja 1926. godine.
enciklopedija.51balinda,
STOJAN KOVAžEVIĆ
harambaša
Rođen je 1821. godine u Srđevićima (kod Gacka). žetovao je po Bosni i Crnoj
Gori, dizao narod na oružje. Jedan je od vođa Hercegovačkog ustanka iz 1882.
Ustanak od oko 5.000 golorukih seljaka, kojima su se pridružili Srbi iz
Krivošije (južna Dalmacija), pod njegovim vođstvom, skršila je austrougarska
armija od 62.000 vojnika sa 90 topova i 600 konjanika. Umro je u Nikšiću 1911.
godine.
enciklopedija.52balinda,
MILUTIN RADOVANOVIĆ
biolog
Rođen je 15. marta 1900. godine u Tabanoviću (kod Šabca). Studirao je i
doktorirao u Jeni. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije
nauka i umetnosti. Objavio je brojne članke i stručne studije o uporednoj
anatomiji i herpetologiji, a posebno je proučavao procese formiranja novih
vrsta u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima u Jadranu. Glavna dela:
Istorija razvitaka životinjskog sveta i čoveka i Vodozemci i gmizavci naše
zemlje. Umro je u Vinthuku (Afrika) 21. aprila 1968. godine.
enciklopedija.53balinda,
VASILJ GRĐIĆ
narodni tribun
Rođen je 1. oktobra 1875. godine u Gackom. Doktorirao je filozofiju u Beču.
Odao se novinarstvu i bio urednik Srpske reči, zatim Naroda, te sekretar
"Prosvete" u Sarajevu. Učestvuje u organizovanju zemljoradničkih zadruga,
popularnih predavanja, narodnih knjižnica i dr. Biran je više puta za narodnog
poslanika u Bosanskom saboru. U Banjalučkom procesu osuđen je na smrt (1914).
Oslobođen je posle sloma Austro-Ugarske. Umro je u Beogradu 26. oktobra 1934.
godine.
enciklopedija.54balinda,
MIROSLAV žAMDčIJA
ustanik
Rođen je oko 1770. godine u Borku (kraj Beograda). Među prvima postaje
ustanički borac i već u februaru 1804. sa nekoliko drugova u Vraniću spaljuje
turski han. Stajao je uvek uz kneza Simu Markovića, boreći se u njegovim
jedinicama, a naročito se istakao u borbama za oslobođenje Beograda. U Drugom
srpskom ustanku ranjen je u borbi za Palež (Obrenovac), a kako je već nosio
nekoliko teških rana, umro je u Borku 1815. godine.
enciklopedija.55balinda,
LJUBICA IVOŠEVIĆ DIMITROV
pesnikinja
Rođena je 1884. godine u Smederevskoj Palanci. Krojačka radnica, žena Georgi
Dimitrova, revolucionara i komunističkog prvaka Kominterne i Bugarske. Pesme je
počela da objavljuje u Radničkim novinama. Učestvovala je, kao član Beogradskog
radničkog društva, u stvaranju prvih sindikata u Srbiji. Posle udaje za
Dimitrova ostaje u Bugarskoj, ali produžava svoj revolucionarni rad i pisanje
pesama. Učestvuje na Vukovarskom kongresu (1920). Dok je u Nemačkoj trajao
Lajpciški proces na kome je suđeno njenom mužu, izvršila je samoubistvo u
Moskvi 1933. godine.
enciklopedija.56balinda,
KOSTA MILOVANOVIĆ KOKA
general
Rođen je 8. juna 1847. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je
Artiljerijsku školu u Beogradu. U ratu sa Turcima (1876-1877) komandovao je
artiljerijom i istakao u borbama kod Đunisa, a u Drugom srpsko-turskom ratu
(1877-1878) artiljerijom je opsedao položaje oko Niša, doprinevši zauzimanju
grada. Posle rata imenovan je za načelnika artiljerije Vrhovne komande Srbije.
Poznat kao konstruktor pušaka. Prepravkom puške "mauzer", načinio je najbolju
pušku u prošlom veku, poznatu pod imenom "kokinka". Napisao je nekoliko
stručnih vojnih dela. Umro je u Beogradu 6. maja 1905. godine.
enciklopedija.57balinda,
LJUBOMIR RADIVOJEVIĆ
lekar
Rođen je 1818. godine u Kamenici (Srem). Posle gimnazije u Karlovcima i
Segedinu studirao je medicinu u Pešti. Radio je kao lekar. Objavio je više
stručnih i popularnih članaka. Kao narodni dobrotvor osnovao je, pri Srpskoj
kraljevskoj akademiji, zadužbinu za podizanje prosvete u Srbiji. Umro je u
Kamenici 31. marta 1895. godine.
enciklopedija.59balinda,
VELIMIR RAJIĆ
pesnik
Rođen je 20. januara 1879. godine u Aleksincu. Završio je Veliku školu
u Beogradu. Profesor gimnazije i bibliotekar. Objavljivao je pesme i
prevode u Zvezdi i Ratnim zapisima, priče i dramske slike. Njegovi
stihovi su topli i potresni. Objavio je knjigu Pesme i proza. Umro je u
Gornjem Milanovcu 9. oktobra 1915. godine.
enciklopedija.60balinda,
RISTA BOŠKOVIĆ
vojvoda
Rođen je 25. februara 1817. godine u Orija Luci (kod Danilovgrada).
Crnogorski vojvoda i senator. Istakao se u bojevima sa Turcima (1862. i
1876-1878). Slobodouman, digao je bunu protiv apsolutiste kneza Danila.
Buna Bjelopavlića (1854) bila je bezuspešna. Kada nije uspeo da utiče
na kneza Nikolu da Crnoj Gori da ustav, povukao se sa položaja. Umro je
u Nikšiću 25. avgusta 1903. godine.
enciklopedija.61balinda,
VOJISLAV VELJKOVIĆ
pravnik
Rođen je 17. decembra 1865. godine u Beogradu. Prava je studirao u
Beogradu, a doktorirao u Parizu. Profesor prava na beogradskoj Velikoj
školi, poznat kao političar i finansijer, bio je više puta ministar
finansija i trgovine (1903, 1918, 1919-1920). Pripadao je Liberalnoj i
Demokratskoj stranci. Jedan je od osnivača Srpskog književnog glasnika.
Umro je u Beogradu 28. januara 1931. godine.
enciklopedija.62balinda,
JOVAN GAVRILOVIĆ
državnik
Rođen je 3. novembra 1796. godine u Vukovaru. Prešao je u Srbiju 1829,
knez Miloš ga postavlja za sekretara Kneževske kancelarije. Zauzimao je
do smrti visoke državničke položaje: ministar finansija (1860-1861),
državni savetnik, a posle ubistva kneza Mihaila, postaje kneževski
namesnik (1868-1872). Prvi je predsednik Srpskog učenog društva. Veliki
narodni dobrotvor. Zaveštao je srpskom narodu 250.000 dinara u zlatu i
ostalu svoju imovinu. Istakao se na prikupljanju spomenika srpske
prošlosti i izvornih materijala o Prvom srpskom ustanku. Istraživao je
dokumenta u Mletačkom arhivu o prošlosti Srba. Umro je u Beogradu 29.
juna 1877. godine.
enciklopedija.63balinda,
MIHAILO DINIĆ
istoričar
Rođen je 23. aprila 1899. godine u Lučici (kod Požarevca). Studirao je
istoriju u Monpeljeu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske
akademije nauka i umetnosti. Posebno je istraživao probleme istorijske
geografije, te napisao više studija o rudarstvu u srednjovekovnoj
Srbiji. Objavio je dokumenta iz Dubrovačkog arhiva i više radova
posvećenih istoriji srednjovekovne Srbije, Bosne, Hrvatske i
Dubrovnika. Umro je u Beogradu 12. maja 1970. godine.
enciklopedija.64balinda,
FILIP HRISTIĆ
državnik
Rođen je u martu 1819. godine u Beogradu. Završio je vojni licej,
diplomirao i doktorirao prava u Parizu. Lični sekretar kneza Miloša,
poslanik Srbije u Carigradu, Londonu, Beču i Berlinu. žlan Državnog
saveta, ministar inostranih poslova (1860-1861), ministar prosvete
(1873-1874), prvi guverner Narodne banke, član Srpske kraljevske
akademije. Umro je u Mantonu (Francuska) 29. januara 1905. godine.
enciklopedija.65balinda,
MARKO CAR
književnik
Rođen je 3. avgusta 1859. godine u Herceg-Novom. Profesor na Velikoj
školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Kao književni
kritičar pisao je dosta prikaza i ogleda iz romanskih književnosti,
zatim o našim primorskim piscima. Književne eseje objavio je u knjizi
Moje simpatije (u tri dela). Bavio se umetničkim putopisom i dao
nekoliko knjiga: U Latinima, Kroz Umbriju i Toskanu, Naše Primorje, a
pisao je i pripovetke: S bojnog i ljubavnog polja i Primorke. Umro je u
Beogradu 1. novembra 1953. godine.
enciklopedija.66balinda,
HRISTIFOR čEFAROVIĆ
zograf
Rođen je oko 1690. godine u Dorjanu (Makedonija). Ikonopisac,
bakrorezac, kaluđer-lutalica. "Ilirsko-rasijanski obšči zograf", kako
je sebe nazivao, radio je u Beču kao štamparski stručnjak (1714-1750).
Pripremio je nekoliko dela od kojih je najpoznatija Stematografija
(1741), rezana u bakru, posvećena patrijarhu Arseniju IV Šakabenti. Ovo
delo je dugo bilo izvor za srpsku heraldiku. Iz ove knjige uzeti su
ratna zastava i grb u Prvom srpskom ustanku. Umro je u Moskvi 18.
septembra 1753. godine.
enciklopedija.67balinda,
MILUTIN ILIĆ GUžANIN
prota
Rođen je 1739. godine u Guči. Vojvoda dragačevski, istakao se u Prvom
srpskom ustanku. Pored hrabrosti u bojevima, pogubio je sarajevskog
zulumćara Ordagu (1806). Umro je u manastiru Sv. Trojica u Ovčaru 14.
januara 1814. godine.
enciklopedija.68balinda,
IVAN RADOVIĆ
slikar
Rođen je 21. juna 1894. godine u Vršcu. Slikarstvo je studirao u Pešti.
Profesor u Učiteljskoj školi u Somboru i Umetničkoj školi u Beogradu.
Bio je član grupa "Oblik" i "Šestorica". žlan Srpske akademije nauka i
umetnosti, profesor na Arhitektonskom fakultetu. Izlagao je u
galerijama u zemlji i inostranstvu. Slikao je vojvođanski pejzaž, mrtve
prirode, portrete. Poznate su mu slike: Selo u snegu, Seljaci sa
konjima, Slikar u ateljeu, Na drumu i dr. Umro je u Beogradu 13.
avgusta 1973. godine.
enciklopedija.69balinda,
DRAGOLJUB JOVANOVIĆ
naučnik
Rođen je 21. februara 1891. godine u Paraćinu. Studirao je u Beogradu,
a doktorirao u Parizu. Radio je sa Marijom Kiri. Fizičar, radiolog,
profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i
umetnosti. Konstruisao je mikrokalorimetar za merenje toplote
radio-elemenata. Napisao je više naučnih radova iz oblasti
radioaktivnosti, na srpskom i francuskom jeziku. Umro je u Beogradu 17.
februara 1970. godine.
enciklopedija.70balinda,
ALIMPIJE MARJANOVIĆ
pukovnik
Rođen je 6. januara 1875. godine u Donjoj Šatornji (Šumadija). Vođa
četničke organizacije istočnog Povardarja. Do 1912. radio je među
Šiptarima na dizanju ustanka protiv Turaka. U ratu 1912-1913. bio je
komandant četničkih odreda i komandant Dobrovoljačke brigade. U Prvom
svetskom ratu bio je komandant puka, dobrovoljačkog odreda i Moravske
brigade. Umro je 1926. godine.
enciklopedija.71novim,
Sezamova Enciklopedija, aprilski tom (1994):
11.9 bjevdjic Džon Milton, pesnik
11.10 bjevdjic Mihailo II "Mucavi", car
11.11 bjevdjic Mihailo III "Pijanica", car
11.12 bjevdjic Mihailo IV "Paflagonac", car
11.13 bjevdjic Mihailo VII Duka "Parapinak", car
11.14 bjevdjic Mihailo VIII Paleolog, car
11.15 novim Enciklopedija, generičko značenje
11.16 bjevdjic Perikle, državnik
11.17 bjevdjic Ivan Petrovič Pavlov, naučnik
11.18 bjevdjic Ignaci Jan Paderevski, pijanista
11.19 bjevdjic čozef Peladan, književnik
11.20 bjevdjic čan Batist Peren, fizičar i hemičar
11.21 bjevdjic Johan Hajnrih Pestaloci, pedagog-reformator
11.22 balinda Radoje Domanović, književnik
11.23 balinda Svetozar Toza Ranković, vojvoda
11.24 balinda Mojsije Rašković, knez
11.25 balinda Nikola Borojević, pesnik
11.26 balinda Sreten Vukosavljević, sociolog
11.27 balinda Svetislav Dinulović, glumac
11.28 balinda Osman Đikić, pesnik
11.29 balinda Vojislav Ilić Mlađi, pesnik
11.30 balinda Šujo Karadžić, vojvoda
11.31 balinda Pero Matanović, serdar
11.32 balinda Sima A. Nenadović, vojvoda
11.33 balinda Drago Pamučina, dobrotvor
11.34 balinda Vasilj Popović, istoričar
11.35 balinda Jovan Radonjić, guvernadur
11.36 bjevdjic Hipokrat, lekar
11.37 bjevdjic Homer, pesnik
11.38 bjevdjic Hiparh, astronom
11.39 bjevdjic čan Batist Šarden, slikar
11.40 bjevdjic Janko Šafarik, istoričar
11.41 bjevdjic Rikard Švarc, kompozitor i dirigent
11.43 balinda Mojsije Rajović, patrijarh
11.44 balinda Svetozar Borojević, feldmaršal
11.45 balinda Milenko Vukićević, istoričar
11.46 balinda Milan Predić, pozorišni kritičar
11.47 balinda Petar Todorović, poručnik
11.48 balinda Boško Petrović, književnik
11.49 balinda Emanuel Janković, književnik
11.50 balinda Stevan Milosavljević, slikar
11.51 balinda Stojan Kovačević, harambaša
11.52 balinda Milutin Radovanović, biolog
11.53 balinda Vasilj Grđić. narodni tribun
11.54 balinda Miroslav žamdžija, ustanik
11.55 balinda Ljubica Ivošević Dimitrov, pesnikinja
11.56 balinda Kosta Milovanović Koka, general
11.57 balinda Ljubomir Radivojević, lekar
ps: Od sada će se na kraju svakog meseca pod nazivom "Sezamova
Enciklopedija (mesec tom, godina)" naći pregled poruka u ovoj
temi (tako će biti zgodno i za pretraživanje).
enciklopedija.72balinda,
JOSIF RAJAžIĆ
patrijarh
Rođen je 20. jula 1785. godine u Lučanima (kod Ogulina). Karlovački mitropolit,
vođa srpskog naroda u Vojvodini u borbi za nezavisnost (1848). U ovoj pobuni na
Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima izabran je za patrijarha. Kasnije je
štitio interese austrijskog carskog dvora. Počasni član Društva srpske
slovesnosti. Umro je u Novom Sadu 1. decembra 1861. godine.
enciklopedija.73balinda,
STOJAN BOŠKOVIĆ
istoričar
Rođen je 1833. godine u Svilajncu. Gimnaziju i Licej završio je u Beogradu.
Profesor istorije na Velikoj školi u Beogradu, ministar prosvete (1875-1876,
1879-1880), poslanik Srbije u Bukureštu, Atini, Parizu i Briselu. Jedno vreme
bio je urednik Srpskih novina. Najznačajnije mu je delo Istorija sveta za narod
i školu (u dve knjige). Umro je u Beogradu 21. februara 1908. godine.
enciklopedija.74balinda,
GEORGIJE BRANKOVIĆ
patrijarh
Rođen je 25. marta 1830. godine u Kulpinu. Mitropolit karlovački i patrijarh
srpski (1890-1907). Podigao je Patrijaršijski dvor i Bogosloviju u Sremskim
Karlovcima, kao i više škola po vojvođanskim mestima, radi prosvećivanja Srba.
Umro je u Sremskim Karlovcima 30. jula 1907. godine.
enciklopedija.75balinda,
DUŠAN VASILJEV
pesnik
Rođen je 19. jula 1900. godine u Kikindi. Završio je Učiteljsku školu u
Temišvaru. U Prvom svetskom ratu razboleo se na frontu u Italiji. Pesme je
objavljivao u časopisima: Misao, Književni jug, Srpski književni glasnik, Venac
i dr. Posthumno su objavljene njegove Izabrane pesme (1932) i Pesme (1956).
Njegove pesme su lirske i buntovne. Pisao je još i pripovetke i drame. Umro je
u Kikindi 27. marta 1924. godine.
enciklopedija.76balinda,
ANTONIJE VUKOVIĆ
veterinar
Rođen je 8. jula 1872. godine u Sarajevu. Studirao je u Beču. Profesor
univerziteta, jedan od osnivača Veterinarskog fakulteta u Beogradu. Bavio se
popularizovanjem nauke. Zaslužan za nacionalni i kulturni preporod bosanskog
naroda. Jedan od organizatora zadrugarstva u Srbiji. Pored stručnih članaka i
studija objavio je i nekoliko udžbenika (Opšta patologija). Umro je 1959.
godine.
enciklopedija.77balinda,
MILUTIN GARAŠANIN
državnik
Rođen je 10. februara 1843. godine u Beogradu. Sin Ilije Garašanina. Završio je
Politehniku u Parizu. Novinar, političar i diplomata. Ministar inostranih i
unutrašnjih dela Srbije, predsednik vlade (1884-1887) i Narodne skupštine
Srbije. Uređivao je i pisao članke u listu Videlo. Istakao se u Srpsko-turskom
ratu (1876-1878). Jedan od osnivača Srpske narodne stranke, član Srpske
kraljevske akademije. Umro je u Parizu 21. februara 1898. godine.
enciklopedija.78balinda,
HADčI-PRODAN GLIGORIJEVIĆ
vojvoda
Rođen je 1780. godine u Sjenici. Istakao se u bitkama kod Sjenice i Nove
Varoši. Posle propasti Srbije (1813) ne napušta zemlju već se predaje i živi
kod Latif-age u žačku, sve do jeseni 1814. kada u Požeškoj nahiji diže bunu
koja se ubrzo proširuje i na Kragujevačku i Jagodinsku nahiju, Kada su je Turci
ubrzo ugušili, on beži u Austriju, te u Besarbiju, gde postaje kapetan u gardi
vlaškog kneza. Učestvuje u Vladimireskuovoj buni koja je izbila u Vlaškoj
(1821). Umro je u Hotinu (Besarabija) oko 1828. godine.
enciklopedija.79balinda,
VLADISLAV GRAMATIK
pisac
Rođen je oko 1430. godine. Prepisivač rukopisnih knjiga. Od njega je sačuvano
nekoliko velikih rukopisnih zbornika raznovrsne sadržine. Autor spisa o Sv.
Jovanu Rilskom. Umro je posle 1480. godine.
enciklopedija.80balinda,
JAKOV DAKOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1782. godine u Grahovu. Istakao se u borbama sa Turcima, a naročito u
bici na Grahovu (1852-1853). Pod pritiskom znatno brojnijih turskih snaga,
povukao se sa 50 drugova u jednu pećinu gde se, posle višednevne odbrane,
predao Turcima na veru, koju su oni pogazili i mučki ga ubili u Mostaru, 23.
februara 1853. godine.
enciklopedija.81balinda,
ALEKSA ĐURIĆ
bogoslov
Rođen je 1823. godine u Trešnjevici (kod Aranđelovca). Završio je Bogosloviju u
Beogradu. Prvi izabrani predsednik Beogradske opštine, jedan je od osnivača
Pčelarskog društva i Poljoprivrednog društva Srbije. Umro je u Beogradu 1907.
godine.
enciklopedija.82balinda,
ĐORĐE EVGENIJEVIĆ
učitelj
Rođen je oko 1797. godine u Vranama (kod Užica). Školovao se u Sremskim
Karlovcima, a kao učitelj radio je u Kragujevcu. Upravnik prvog diletantskog
pozorišta koje je, pre Joakima Vujića, počelo davati predstave o praznicima.
Dobio je pomoć i od državne blagajne. Umro je posle 1838. godine.
enciklopedija.83balinda,
BOGDAN čERAJIĆ
revolucionar
Rođen je 1886. godine u Nevesinju. Student, nacionalni revolucionar iz
bosansko-hercegovačkog pokreta za oslobođenje. Pokušao je da ubije austrijskog
poglavara Bosne i Hercegovine, generala Varešanina, 2. juna 1910. Njegov primer
imao je velik uticaj na revolucionare organizacije "Mlada Bosna". Međutim,
pošto mu atentat nije uspeo, sâm se ubio 1914. godine.
enciklopedija.84balinda,
DOBRA MITROVIĆ
političar
Rođen je 1886. godine u Smederevu. Narodni poslanik i predsednik finansijskog
odbora Narodne skupštine, predsednik Beogradske opštine, pokretač i urednik
lista Vreme. Umro je u Davosu (Švajcarska) 1923. godine.
enciklopedija.85balinda,
STEFAN MIHAILOVIĆ STEVžA
državnik
Rođen je u januaru 1804. godine u Jagodini (Svetozarevu). Bavio se stočnom
trgovinom, a posle postao okružni načelnik. Zbog pokušaja da uguši Vučićevu
bunu dospeo je u zatvor. Predsednik Narodne skupštine koja je dovela na vlast
kneza Miloša, predsednik vlade (1875-1878) pod kojom je došlo do potpune
nezavisnosti Srbije. Umro je u Beogradu 19. septembra 1888. godine.
enciklopedija.86balinda,
JOVAN MIŠKOVIĆ
general
Rođen je 6. jula 1844. godine u Negotinu. Učestvovao je u oba srpsko-turska
rata, a kao ministar vojske Srbije (1878-1880, 1897) sproveo je reorganizaciju
armije. Istakao se kao komandant Drinske divizije u Srpsko-bugarskom ratu
(1885), a naročito u bici na Slivnici i u borbama kod Pirota. Načelnik
generalštaba Srbije, član Srpskog učenog društva i predsednik Srpske kraljevske
akademije. Pisac je više zapaženih vojnih dela iz vojne geografije, istorije
ratova i taktike. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1908. godine.
enciklopedija.87balinda,
LJUBOMIR NEDIĆ
književni kritičar
Rođen je 25. aprila 1858. godine u Beogradu. Studirao je i doktorirao u
Lajpcigu. Doktor filozofije, profesor psihologije i logike na Velikoj školi,
publicista. Uređivao je književni list Srpski pregled, a sarađivao je i u
mnogim poznatim listovima. Poznat po popularnim filozofskim delima od kojih su
najpozantija: O snu i snovima, O hipnotizmu i O sofizmima. Kao književni
kritičar veoma je plodan i izdaje nekoliko dela: Iz novije srpske lirike,
Noviji srpski pisci, Kritičke studije, O pravopisu i interpunkciji i dr. Bio je
i prevodilac. Umro je u Beogradu 29. jula 1902. godine.
enciklopedija.88balinda,
MILAN NESTOROVIĆ
književnik
Rođen je 1875. godine. Tipografski radnik, osnivač pevačkog društva "Jedinstvo"
u Beogradu. Pesme i satirične priče objavljivao je u raznim novinama. Izdao je
zbirke Proleterka i Kod svojih na salašu, pripovetke Proletnji sunčevi zraci i
satiru Pred strašnim sudom. Umro je 1916. godine.
enciklopedija.89balinda,
PETAR RADOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1832. godine u Brataču (kod Nevesinja). Sveštenik, nevesinjski
vojvoda, jedan je od organizatora ustanka u Hercegovini (1875-1878). U
Hercegovačko-bokeljskom ustanku (1882) na čelu je ustanika nevesinjskog kraja.
Umro je u Nevesinju 1906. godine.
enciklopedija.90balinda,
NOVAK RADONIĆ
slikar
Rođen je 31. marta 1826. godine u Molu (Bačka). Slikarstvo je učio kod Pilića u
Senti i kod Aleksića u Aradu. Završio je Akademiju u Beču. Predstavnik
romantizma kod Srba, izvanredan portretista. Dopisni član Srpskog učenog
društva. Radio je ikone i istorijske kompozicije. Brojni njegovi radovi nalaze
se u Narodnom muzeju u Beogradu i u Muzeju Matice srpske u Novom Sadu. Glavna
dela: Smrt Cara Uroša, Autoportret, portreti Jaše Ignjatovića i Jovana
Jovanovića Zmaja, Dečak sa šeširom, ikonostas u Srbobranu itd. Bavio se i
novinarstvom i književnim radom (Molska mudrovanja, Rečnik ponajviše bačkih
reči koje se ne nalaze kod Vuka). Umro je u kući J. J. Zmaja, u Sremskoj
Kamenici 11. jula 1890. godine.
enciklopedija.91balinda,
JOVAN BRANOVAžKI
general
Rođen je 1754. godine u Senti. Kao komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa
(frajkora), ratovao je sa Turcima i istakao se naročito u Austro-turskom ratu
(1788-1791). Takođe se istakao u ratovima Austrije i Francuske, što mu je i
donelo čin generala. Umro je u Beču 31. avgusta 1816. godine.
enciklopedija.92balinda,
ALEKSA DUNDIĆ
revolucionar
Rođen je 12. avgusta 1893. godine u Grabovcu (kod Omiša). Kršteno ime i mesto
rođenja nisu pouzdano utvrđeni. Učesnik u Prvom svetskom ratu. Iz Srpske
dobrovoljačke divizije, po izbijanju revolucije u SSSR, prelazi u
internacionalni odred Crvene garde i, kao komandant, vodi borbu protiv carskih
snaga, istakavši se izvanrednom hrabrošću i umešnošću u komandovanju. Proglašen
je za heroja SSSR-a, ime mu je uklesano u zidove Kremlja, uz imena ostalih
heroja Oktobarske revolucije i građanskog rata. Poginuo je kod Rovna 8. jula
1920. godine.
enciklopedija.93balinda,
JOVAN TOMIĆ
naučnik
Rođen je 1891. godine. Profesor Univerziteta u Beogradu. Bavio se petrografijom
i mineralogijom, objavio je više stručnih radova. Istraživao je probleme
vulkanskih oblasti u Srbiji i Makedoniji, otkrivajući retke alkalne stene. Osim
udžbenika objavio je nekoliko značajnih studija: Bazične stene i zeleni
kristalasti škriljci Stare planine, Kotlenik, Granitski masiv kod Štipa i dr.
Umro je u Beogradu 1946. godine.
enciklopedija.94balinda,
JOVAN ĐORĐEVIĆ
književnik
Rođen je 13. novembra 1826. godine u Senti. Studirao je medicinu i filozofiju u
Pešti. Profesor Velike škole u Beogradu, letopisac i novinar. Radio je na
prosvećivanju srpskog naroda, kako u Srbiji tako i u Vojvodini. Sekretar Matice
srpske, osnivač i prvi upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Jedan
od osnivača Glumačke škole u Beogradu (1870). Kratko vreme ministar prosvete
(1892) i direktor Narodnog pozorišta. Najčuvenije mu je delo Opšta istorija.
Pisac je i stare srpske himne "Bože pravde" i dramske alegorije Markova sablja.
Prevodio je uglavnom pozorišna dela. Umro je u Beogradu 9. aprila 1900. godine.
enciklopedija.95balinda,
STOJAN čIVADINOVIĆ
književnik
Rođen je 14. decembra 1890. godine u Sokobanji. Završio je prava u Parizu.
Učestvovao je u ratovima 1912-1918. Pisac romana i pripovedaka. Poznata je
njegova trilogija Karađorđe, Hajduk Veljko i Vujica Vulićević, zatim roman Do
poslednjeg daha, zbirka pripovedaka Ispod Ozrena i dr. Umro je u Beogradu 1942.
godine.
enciklopedija.96balinda,
KOSTA JOVANOVIĆ
ekonomista
Rođen je 8. septembra 1875. godine u Vranju. Studirao je u Bonu. Bio je jedan
od vođa Srpske socijaldemokratske stranke. Bavio se i publicistikom. Uređivao
je radničke, socijalističek listove Napred, Radnički list, Radničke novine i
dr. Zapažena su mu dela: Zaštita seoskog poseda, Blagostanje u Srbiji,
Profesionalna nastava u Srbiji, Reforma privrednog zakonodavstva i dr. Umro je
u Vranju 30. aprila 1930. godine.
enciklopedija.97balinda,
LJUBOMIR KOVAžEVIĆ
istoričar
Rođen je 4. januara 1848. godine u Petnici (kod Valjeva). Završio je Veliku
školu u Beogradu i radio jedno vreme kao nastavnik. Profesor Velike škole u
Beogradu, državni savetnik, ministar prosvete (1895-1896, 1901-1902), član
Srpske kraljevske akademije. Bavio se uspešno numizmatikom i filologijom, a
posebno istorijskom geografijom. Napisao je više zapaženih istorijskih dela:
Despot Stefan Lazarević za vreme turskih međusobica, Vuk Branković, započeo je
Istoriju srpskog naroda (do 1020) i dr. Umro je u Vrnjcima 19. novembra 1918.
godine.
enciklopedija.98balinda,
MOMžILO NINžIĆ
diplomata
Rođen je 28. maja 1876. godine u Jagodini. Studirao je prava u Parizu. Profesor
Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Ministar finansija
(1915-1919), pravde, trgovine i industrije, (1920-1921), a više puta i ministar
spoljnih poslova (1922-1926). Posle kapitulacije napustio je zemlju. Ministar
je u izbegličkoj vladi u Londonu. Posle rata u odsustvu je osuđen. Uređivao je
Novi život, napisao je veći broj naučnih rasprava o politici i finansijama:
Carinski savez Srbije i Bugarske, Naše valutno pitanje, Istorija agrarnopravnih
odnosa srpskih težaka pod Turcima i dr. Umro je u Lozani 23. decembra 1949.
godine.
enciklopedija.99balinda,
KONSTANTIN PEJIžIĆ
lekar
Rođen je 1802. godine u Borovu (Slavonija). Studirao je medicinu u Pešti. Lekar
i novinar, član Društva Srpske slovesnosti. Izdavao je u Pančevu (sa Lj.
Nenadovićem) popularni medicinski časopis Domaći lekar. Pored više članaka i
zdravstvenih "rukovoditelja", objavio je čitije Teodora Pavlovića, novinara i
spisatelja srpskog, a ostavio je u rukopisu žerte za istoriju pokreta naroda
srbskog u Austriji 1848. i 1849. godine. Umro je u Pešti 25. maja 1882. godine.
enciklopedija.100balinda,
PETAR IZ GLOčANA
oberknez
Knez resavski bio je još pre Austro-turskog rata (1788-1791), u kojem je
učestvovao na austrijskoj strani. Za vreme Hadži Mustafa-paše bio je jedan od
istaknutijih srpskih boraca protiv janičara. Naročito se istakao u borbama za
ćupriju, gde se tukao sa janičarskom vojskom pod Tosun-agom. Kada su janičari,
posle ubistva Hadži Mustafe-paše (1801) postali gospodari Beogradskog pašaluka
i odlučili da pobiju sve viđenije Srbe, on je bio jedan od prvih na spisku za
likvidaciju. Uhvatili su ga na prevaru i posekli u ćupriji 20. januara 1804.
godine.
enciklopedija.101balinda,
ANKA VIDOVIĆ
pesnikinja
Rođena je 7. septembra 1800. godine u Šibeniku. Kćerka Napoleonovog oficira
Nikole Vusija i žena pesnika Marka Vidovića. Prva srpska pesnikinja Dalmacije.
Objavljivala je u Zori dalmatinskoj i Kolu. Napisala je više pesama i
pripovedaka na srpskom i italijanskom jeziku. Najpoznatija je njena knjiga Anka
i Stanko ili Dubrava Mojanka blizu Splita. Umrla je u Zadru 12. septembra 1879.
godine.
enciklopedija.102balinda,
PETAR VUKOTIĆ
vojvoda
Rođen je 1826. godine u selu ževo (Crna Gora). Veliki junak iz boja na Grahovcu
(1858) i Vučjem Dolu (1876). Njegovu kćerku Milenu uzeo je za ženu knez Nikola.
Umro je na Cetinju 17. januara 1890. godine.
enciklopedija.103balinda,
MILIVOJE čIVANOVIĆ
glumac
Rođen je 2. aprila 1900. godine u Požarevcu. Prvak Jugoslovenskog dramskog
pozorišta, markantna glumačka figura, najviših ostvarenja. Interpretirao je sa
najvećim uspehom tragične i komične likove: Feđu u čivom lešu, Mitka u Koštani,
Peru Segedinca, Jegora Buličova, Agatona, kralja Lira i dr. Umro je u Beogradu
15. novembra 1976. godine.
enciklopedija.104balinda,
MIHAJLO ILIĆ
major
Rođen je 14. novembra 1845. godine u Jagodini. U Srpsko-turskom ratu
(1876-1877), u bojevima na Javoru pod njegovom komandom srpska vojska je
razbila znatno jače snage turske vojske. U boju na žemernici komandovao je
desnim krilom ibarske vojske koja je, pošto je odbranila svoje položaje, prešla
u kontranapad i razbila do nogu tursku vojsku. Napisao je više zapaženih
stručnih vojnih dela, bio je član Srpskog učenog društva. Poginuo je 24.
avgusta 1876. godine.
enciklopedija.105balinda,
KONSTANTIN NIKOLAJEVIĆ
istoričar
Rođen je 1821. godine u Ostružnici (kod Beograda). Kao jedan od prvih državnih
pitomaca završio je prava u Parizu. Diplomata i ministar unutrašnjih dela
(1856-1858). Prvi srpski istoričar koji je upotrebljavao grčke istorijske
izvore u originalu. Pisao je o ranoj istoriji Srbije, sakupio je građu za
veliku istoriju Srbije ali je u duševnoj depresiji sve spalio. Sačuvana je
njegova Korespodencija iz Pariza (ekonomska rasprava), Srpski Komeneni i po
predanjima i po istoriji i drugi radovi objavljeni u časopisima. Ubio se u
Bokseku (Ugarska) 1. oktobra 1877. godine.
enciklopedija.106dikla,
> BOGDAN ZERAJIC
> revolucionar
Zanimljivo zanimanje !?!
enciklopedija.107balinda,
>>>> BOGDAN ZERAJIC
>>>> revolucionar
>>
>> Zanimljivo zanimanje !?!
Unosno! ;)
enciklopedija.108balinda,
MIHAJLO RADOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1759. godine u selu Ravni (Zlatibor). Borac je od prvih ustaničkih
dana, a istakao se naročito u boju na Užicama (1805). Odbio je napad Turaka na
Talambasima, kao komandant utvrđenja (1806), a razbio je Turke na Zlatiboru
(1807) i proterao ih u Bosnu. Karađorđe ga postavlja za zlatiborskog vojvodu.
Posle srpske katastrofe (1813) ne napušta Srbiju, već hajdukuje sve do 1815.
kada ga Turci hvataju i bacaju u tamnicu užičkog grada. Pred samo pogubljenje
spasava se skakanjem sa tvrđavskih zidina, kada je i teže osakaćen. Umro je u
selu Ravni 1822. godine.
enciklopedija.109balinda,
STEVAN BRANOVAžKI
pravnik
Rođen je 1. juna 1804. godine u Senti. Studirao je prava u Požunu. Borac za
suverena narodna prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj monarhiji. Poslanik i
potpredsednik Ugarskog državnog sabora. Predsednik Matice srpske u Novom Sadu.
Umro je u Novom Sadu 8. februara 1880. godine.
enciklopedija.110balinda,
DANKO VLADISAVLJEVIĆ
inženjer
Rođen je 16. aprila 1871. godine u Donjem Milanovcu. Diplomirao je arhitekturu
u Ahenu (Nemačka). Najznačajnije mu je delo izgradnja kompleksa stare Vojne
bolnice u Beogradu. Umro je u Beogradu 5. januara 1923. godine.
enciklopedija.111balinda,
ĐORĐE VOJNOVIĆ
knez
Rođen je 1840. godine u Herceg-Novom. Patriota i političar. Kao narodni
poslanik radio je na zaštiti legitimnih prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj.
Umro je u Herceg-Novom 1. septembra 1895. godine.
enciklopedija.112balinda,
PANTA TUTUNDčIĆ
hemičar
Rođen je 15. novembra 1900. godine u Beogradu. Studirao je i doktorirao na
Tehničkoj velikoj školi u Berlinu. Inženjer hemije, profesor i prorektor
Univerziteta u Beogradu, dekan Tehnološkog fakulteta, akademik. Predsednik
Unije hemijskih društava fakulteta SFRJ i doživotni predsednik Srpskog
hemijskog društva. Objavio je mnogobrojne stručne radove, a glavna njegova dela
su: Elektrohemija i Fizička hemija. Umro je u Beogradu 21. avgusta 1964.
godine.
enciklopedija.113balinda,
JOVAN FILIPOVIĆ
pravnik
Rođen je 1819. godine u Sremskim Karlovcima. Prava je studirao u Požunu
(Bratislavi). Sudija, ministar pravde (1860-1861), predsednik Kasacionog suda
Srbije, pravni pisac. Glavna su mu dela: Filozfija prava, Filozofija prava kao
nauka o istraživanju izvora umnoga prava i dr. Uređivao je književni almanah
Avala, a objavljivao je u štampi članke i rasprave iz društvenih nauka.
Prevodio je sa nemačkog i francuskog. Umro je u Beogradu 28. februara 1876.
godine.
enciklopedija.114balinda,
IVAN CRNOJEVIĆ
knez
Gospodar Zete od 1465. do 1490. godine. Zapamćen kao Ivan-beg. Ratovao je
protiv Mlečana i Turaka. Posle smrti Mehmeda II vladao je kao turski haračar.
Na Ustinu je podigao Bogorodičin manastir u koji se sa dvorom preselio iz
Oboda. Umro je 1490. godine.
enciklopedija.115balinda,
AĆIM žUMIĆ
pravnik
Rođen je 1836. godine u Trešnjevici (kod Kragujevca). Studirao je prava u
Hajdelbergu i Parizu. Profesor Velike škole u Beogradu, predsednik opštine,
predsednik vlade, ministar unutrašnjih dela Srbije (1875). Optužen da je
učestvovao u Topolskoj buni, osuđen je na smrt, pomilovan na deset godina
robije i pušten, te se povukao iz javnog života. Umro je u Kusatku (kod
Smederevske Palanke) 27. jula 1901. godine.
enciklopedija.116balinda,
HRISTIFOR ŠIFMAN
dobrotvor
Rođen je 1816. godine u Novom Sadu. Završio je prava i višu poljoprivrednu
školu. Radio je kao upravnik Nakinog spahiluka. Prosvetni dobrotvor, otvorio je
u Austriji prvu zadužbinu za prosvećivanje srpskog naroda. Ostavio je 10.000
forinti za pomaganje siromašnih učenika umetnosti i Srpskom narodnom pozorištu
u N. Sadu. Umro je u Komlošu (Banatski Karlovac) 14. decembra 1884. godine.
enciklopedija.117balinda,
EVGENIJE JOVANOVIĆ
episkop
Rođen je 1802. godine u Golubincima. Rakovački arhimandrit, episkop
gornjokarlovački (od 1839), istakao se kao filološki i pravni pisac. Uredio je
Bogosloviju u Plaškom. Glavna su mu dela: Ortografija serbska, O prevodu Novog
zaveta V. Karadžića, Gramatika cerkovno-slavjanskoga jezika i dr. Umro je u
Karlovcu 14. septembra 1854. godine.
enciklopedija.118balinda,
MARKO KATIĆ
vojvoda
Rođen je sredinom XVIII veka u Rogači (pod Kosmajem). Mlađi brat Janka Katića.
Karađorđe ga je postavio za vojvodu posle Jankove pogibije. Istakao se naročito
u krvavom boju na Mišaru. Ratovao je i uz Jakova Nenadovića na Drini, ne
dozvolivši da jake turske snage pređu Drinu. Ubijen je 1810. godine.
enciklopedija.119balinda,
MILIĆ KEDIĆ
vojvoda
Rođen je oko 1775. godine u Suvodanji (kod Valjeva). Učesnik je u
predustaničkim borbama sa janičarima, kao buljubaša. Prvi je udario na Valjevo,
spalio ga i Turke iz njega izbacio. Borio se za osvajanje Užica (1805) i
istakao u boju na žučugama. Sa Nenadovićima je prelazio i preko Drine u Bosnu i
borio se protiv Turaka na Sikiriću, Vrankovinama, Sakalom (Gračanici) i
Pribićevcu više Srebrnice (1809). Teško ranjen na Pribićevcu, prenet je u
Ražanj, ali je podlegao ranama 25. aprila 1809. godine.
enciklopedija.120balinda,
žASLAV KLONIMIROVIĆ
vladar
Gospodar Raške, Travunije i Bosne od 927. do sredine X veka. Sin Klonimira
Strojmirovića, najznačajniji vladar prve srpske dinastije. Posle smrti cara
Simeona pobegao je iz Bugarske i oslobodio Srpsku državu. Sredinom X veka, u
sukobu sa Ugrima, poginuo je na Savi.
enciklopedija.121balinda,
VASILIJE PETROVIĆ
vladika
Rođen je 1709. godine u Njegušima (Crna Gora). Zavladičen je u Beogradu 1750,
kada je mitropolit Sava Petrović preneo na njega i građansku vlast, te postao
vladar Crne Gore. Prilikom boravka u Moskvi štampao je Istoriju Crne Gore,
najstariju štampanu istoriju srpskog naroda, koja je poslužila tome da Rusija
dodeli novčanu pomoć Crnoj Gori. Umro je u Petrogradu 10. marta 1766. godine.
enciklopedija.122veca,
Sezamova enciklopedija, majski tom (1994)
11.59 balinda VELIMIR RAJIĆ, pesnik
11.60 balinda RISTA BOŠKOVIĆ, vojvoda
11.61 balinda VOJISLAV VELJKOVIĆ, pravnik
11.62 balinda JOVAN GAVRILOVIĆ, državnik
11.63 balinda MIHAILO DINIĆ, istoričar
11.64 balinda FILIP HRISTIĆ, državnik
11.65 balinda MARKO CAR, književnik
11.66 balinda HRISTIFOR čEFAROVIĆ, zograf
11.67 balinda MILUTIN ILIĆ GUžANIN, prota
11.68 balinda IVAN RADOVIĆ, slikar
11.69 balinda DRAGOLJUB JOVANOVIĆ, naučnik
11.70 balinda ALIMPIJE MARJANOVIĆ, pukovnik
11.71 novim Sezamova Enciklopedija,
aprilski tom (1994):
11.72 balinda JOSIF RAJAžIĆ, patrijarh
11.73 balinda STOJAN BOŠKOVIĆ, istoričar
11.74 balinda GEORGIJE BRANKOVIĆ, patrijarh
11.75 balinda DUŠAN VASILJEV, pesnik
11.76 balinda ANTONIJE VUKOVIĆ, veterinar
11.77 balinda MILUTIN GARAŠANIN, državnik
11.78 balinda HADčI-PRODAN GLIGORIJEVIĆ, vojvoda
11.79 balinda VLADISLAV GRAMATIK, pisac
11.80 balinda JAKOV DAKOVIĆ, vojvoda
11.81 balinda ALEKSA ĐURIĆ, bogoslov
11.82 balinda ĐORĐE EVGENIJEVIĆ, učitelj
11.83 balinda BOGDAN čERAJIĆ, revolucionar
11.84 balinda DOBRA MITROVIĆ, političar
11.85 balinda STEFAN MIHAILOVIĆ STEVžA, državnik
11.86 balinda JOVAN MIŠKOVIĆ, general
11.87 balinda LJUBOMIR NEDIĆ, književni kritičar
11.88 balinda MILAN NESTOROVIĆ, književnik
11.89 balinda PETAR RADOVIĆ, vojvoda
11.90 balinda NOVAK RADONIĆ, slikar
11.91 balinda JOVAN BRANOVAžKI, general
11.92 balinda ALEKSA DUNDIĆ, revolucionar
11.93 balinda JOVAN TOMIĆ, naučnik
11.94 balinda JOVAN ĐORĐEVIĆ, književnik
11.95 balinda STOJAN čIVADINOVIĆ, književnik
11.96 balinda KOSTA JOVANOVIĆ, ekonomista
11.97 balinda LJUBOMIR KOVAžEVIĆ, istoričar
11.98 balinda MOMžILO NINžIĆ, diplomata
11.99 balinda LJUBOMIR KOVAžEVIĆ, istoričar
11.100 balinda MOMžILO NINžIĆ, diplomata
11.101 balinda KONSTANTIN PEJIžIĆ, lekar
11.102 balinda PETAR IZ GLOčANA, oberknez
11.103 balinda ANKA VIDOVIĆ, pesnikinja
11.104 balinda PETAR VUKOTIĆ, vojvoda
11.105 balinda MILIVOJE čIVANOVIĆ, glumac
11.106 balinda MIHAJLO ILIĆ, major
11.107 balinda KONSTANTIN NIKOLAJEVIĆ, istoričar
11.108 balinda MIHAJLO RADOVIĆ, vojvoda
11.109 balinda STEVAN BRANOVAžKI, pravnik
11.110 balinda DANKO VLADISAVLJEVIĆ, inženjer
11.111 balinda ĐORĐE VOJNOVIĆ, knez
11.112 balinda PANTA TUTUNDčIĆ, hemičar
11.113 balinda JOVAN FILIPOVIĆ, pravnik
11.114 balinda IVAN CRNOJEVIĆ, knez
11.115 balinda AĆIM žUMIĆ, pravnik
11.116 balinda HRISTIFOR ŠIFMAN, dobrotvor
11.117 balinda EVGENIJE JOVANOVIĆ, episkop
11.118 balinda MARKO KATIĆ, vojvoda
11.119 balinda MILIĆ KEDIĆ, vojvoda
11.120 balinda žASLAV KLONIMIROVIĆ, vladar
11.121 balinda VASILIJE PETROVIĆ, vladika
p.s. Pošto bilten ne može da čeka, dok se Novica ne vrati, morala
sam da ga odmenim :)
enciklopedija.123balinda,
MIJAT RADOVIĆ
serdar
Rođen je na Miholjdan 1825. godine u Bretači (kod Nevesinja). Iako je bio
kodžabaša, predstavnik Srba u Medžlisidure (najviša vlast) Hercegovine,
prebegao je u Crnu Goru (1875). Ističe se u borbama protiv Turaka, te ga knez
Nikola I imenuje za serdara. Vraća se u Hercegovinu (1880) da bi pripremio u
istoriji poznati Nevesinjski ustanak koji je izbio 1882. Kada je uhvaćen,
osuđen je na tešku robiju. Posle oslobođenja sa robije, živi u Mostaru, gde
osniva i uređuje Srpski vjesnik. Umro je u Mostaru uoči Miholjdana 1901.
godine.
enciklopedija.124balinda,
LJUBOMIR DIDIĆ
narodni tribun
Rođen je 19. marta 1849. godine u Sokobanji. Kao veoma slobodouman narodni
poslanik, ističe se u Narodnoj skupštini sa narodnim zahtevima. Bio je jedan od
vođa Timočke bune (1883). Streljan je na Kraljevici kod Zaječara 7. novembra
1883. godine.
enciklopedija.125balinda,
BORKO PAŠTROVIĆ
major
Rođen je 12. aprila 1875. godine u Kragujevcu. Završio je Vojnu akademiju u
Beogradu. Istaknut nacionalni borac i rukovodilac četničkih akcija u Makedoniji
(1904-1912). Pokazao je veliku hrabrost u čuvenoj bici na želopeku (1905). Kada
je krenuo u pomoć crnogorskoj vojsci, kod sela Dačja sukobio se sa Turcima i
poginuo, u decembru 1912. godine.
enciklopedija.126balinda,
DRAGOMIR BRZAK
književnik
Rođen je 21. februara 1851. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je
poštansko-telegrafski kurs u Beču. Pisao je rodoljubive pesme, komedije,
putopise. Uređivao je politički list Sloga. Preveo je Šekspirov San letnje noći
i druga dela. Sa Jankom Veselinovićem napisao je pozorišnu igru Đido. Umro je u
Beogradu 4. marta 1904. godine.
enciklopedija.127balinda,
ALIMPIJE VASILJEVIĆ
političar
Rođen je 21. novembra 1831. godine u Veliševcu (kod Valjeva). Studirao je na
Duhovnoj akademiji u Kijevu. Profesor na Velikoj školi u Beogradu. Bio je više
puta ministar prosvete Srbije (1875, 1876-1879, 1887) i poslanik na ruskom
carskom dvoru. Glavno delo mu je Istorija narodnog obrazovanja kod Srba. Umro
je u Beogradu 21. januara 1911. godine.
enciklopedija.128balinda,
DRAGUTIN PETROVIĆ
operski pevač
Rođen je 14. oktobra 1893. godine u Kraljevu. Diplomirao je na Konzervatorijumu
u čenevi. Operski pevač, tenor i dramski glumac. Između dva rata čuven po
ulogama u Mocartovim operama, a naročito kao Vašek i Šujski (u delima Smetane i
Musorgskog). žetiri decenije solista u Beogradskoj operi. Umro je u Beogradu
1974. godine.
enciklopedija.129balinda,
MILISAV ZDRAVKOVIĆ
knez
Rođen je u Medveđi (kod Paraćina). Bio je poznat knez još za vreme Hadži
Mustafa-paše i dahija. Kada su dahije počele seču srpskih knezova, blagovremeno
je to saznao i uspeo da se skloni. Učestvovao je u mnogim bojevima Prvog
srpskog ustanka kao knez paraćinski i sovjetnik. Slavno je pao, uz vojvodu
Stevana Sinđelića, u boju na Kamenici 1809. godine.
enciklopedija.130balinda,
JOVAN PETROVIĆ KOVAž
ustanik
Rođen je 1773. godine u Svojnovu (kod Jagodine). Dobrovoljac u Srpskom
dobrovoljačkom korpusu u Austriji (frajkor), borac u Prvom srpskom ustanku.
Legendarni kovač, čuven po opravci topova i oružja srpskih ustanika i livac
zvona za srpske crkve. Umro je u Zemunu 11. jula 1837. godine.
enciklopedija.131balinda,
JANKO POPOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1779. godine u Ohridu. Poznat i pod imenom Cincar Janko. Junak iz
Prvog srpskog ustanka, koji je zbog junačkih dela izbio u red vrhunskih vođa.
Umro je u ćupriji 1833. godine.
enciklopedija.132balinda,
JEREMIJA GAGIĆ
diplomat
Rođen je 1. maja 1781. godine u Pretokama (kod Kragujevca). Radeći na
oslobođenju srpskog naroda ispod turskog jarma i stvaranju srpske države pod
ruskim okriljem, pomagao je ustanike Prvog srpskog ustanka, kao trgovac u
Zemunu. Prelazi po oslobođenju Beograda u Srbiju i postaje pisar i sekretar
Praviteljstvujuščeg sovjeta. Pripadao je rusofilskoj struji među ustaničkim
vođama. Učestvovao je u raznim diplomatskim misijama. Prešao je u rusku
diplomatsku službu i bio konzul u Dubrovniku (1815). Poznat je njegov
(izgubljeni) spis Dnevnik moj u Srbiji. Umro je u Mlecima 1859. godine.
enciklopedija.133balinda,
JOVAN DANIĆ
lekar
Rođen je 13. avgusta 1854. godine u Beogradu. Studirao je prava u Beogradu, a
medicinu u Cirihu, Vircburgu i Parizu. Osnivač Društva trezvenosti (1901),
predsednik Srpskog lekarskog društva i urednik Narodnog zdravlja i Arhiva
Srpskog lekarskog društva. Pisac je mnogih stručnih i popularnih članaka iz
oblasti medicine. Prevodilac je značajnih medicinskih dela. Umro je u Beogradu
20. oktobra 1924. godine.
enciklopedija.134balinda,
DRAGA DEJANOVIĆ DIMITRIJEVIĆ
pesnikinja
Rođena je 30. avgusta 1840. godine u Staroj Kanjiži. Bila je i glumica. Prva
srpska feministkinja, autor više članaka o ženskom pitanju. Objavila je zbirku
pesama Spisi. Umrla je u Starom Bečeju 8. jula 1871. godine.
enciklopedija.135balinda,
ADAM DRAGOSAVLJEVIĆ
učitelj
Rođen je 18. februara 1800. godine u Bermentu (Baranja). Narodni učitelj.
Objavljivao je članke u Letopisu i Bačkoj vili. Kao Vukov sledbenik borio se za
reformu srpskog jezika i za prava srpskog naroda u Austriji. Osim više školskih
knjiga objavio je i Bukvar (1825). Umro je u Gibarcu (Srem) 16. juna 1862.
godine.
enciklopedija.136balinda,
GLIGORIJE TRLAJIĆ
profesor
Rođen je 25. januara 1766. godine u Molu. Kao sluga, napustivši mesto rođenja,
otisnuo se u svet i u Budimu i Beču završio filozofiju i pravne nauke. Odlazi u
Rusiju i u Petrogradu postaje profesor Carskog pedagoškog instituta, a u
Harkovu profesor univerziteta. Pisao je spevove, ostavio je više pravnih dela
(uglavnom na ruskom), a na srpski je prevodio vredna strana dela. Dolazio je u
Srbiju koju je iznad svega voleo. Umro je u Rjesnom (kod Harkova) 28. septembra
1811. godine.
enciklopedija.137balinda,
LJUBOMIR čIVKOVIĆ
advokat
Rođen je 1863. godine. Jedan je od osnivača Radikalne stranke u Srbiji,
ogorčeni protivnik kralja Milana, ministar pravde (1903). Napisao je poznato
delo Demon Srbije. Umro je 1940. godine.
enciklopedija.138balinda,
PETAR RADOVANOVIĆ
pravnik
Rođen je 1808. godine u Novom Sadu. Prešao je u Srbiju 1834, kao profesor
gimnazije, a postao je glavni upravnik osnovnih škola u Srbiji (1836). žlan
Društva srpske slovesnosti, autor više stručnih i književnih radova. Umro je u
Beogradu 3. marta 1857. godine.
enciklopedija.139balinda,
SVETISLAV VULOVIĆ
književni kritičar
Rođen je 29. novembra 1847. godine u Ivanjici. Pravnik, profesor Velike škole u
Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Kao izvanredni poznavalac istorije
književnosti i književni kritičar, imao je velik uticaj na mlađi naraštaj.
Svoje kritičke opservacije objavljivao je u Istoku i Otadžbini. U svojoj
"prirodnoj kritici" zalagao se za slobodu književnog stvaranja. Zbirku
pozorišnih kritika objavio je 1879. Naročit uspeh postigao je radovima iz
novije srpske književnosti, dao je zapaženu sintetičku studiju Umetnička
pripovetka u najnovijoj književnosti (1880) i više studija o srpskim pesnicima:
Njegošu, Milutinoviću, Radičeviću i Jakšiću. Pisao je studije iz stare
književnosti o Sv. Savi, Stefanu Prvovenčanom, Domentijanu i Teodosiju. Njegove
dve Srpske čitanke čine gotovo antologiju srpske književnosti. Umro je u
Beogradu 3. maja 1898. godine.
enciklopedija.140balinda,
JOVAN TUROMAN
filolog
Rođen je 1840. godine u Uštici (Gornja Krajina). Završio je filološke studije i
doktorirao u Budimu. Klasični filolog, profesor novosadske Gimnazije i
beogradske Velike škole, član Srpske kraljevske akademije. Objavljivao je
kritike u Letopisu Matice srpske, Zastavi, Javoru itd. Napisao je više školskih
udžbenika (gramatika i sintaksi), a najznačajniji su njegovi Primeri za grčke
oblike. Umro je u Beogradu 20. maja 1915. godine.
enciklopedija.141balinda,
čIVOJIN ĐORĐEVIĆ
naučnik
Rođen je 28. marta 1872. godine u Požarevcu. Studirao je u čenevi, Berlinu i
Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Začetnik
moderne zoologije u Srbiji. Objavio je više rasprava i studija, stručnih i
naučnih dela, najčešće iz oblasti parazitologije i protistologije. Radove je
objavljivao i u zemlji i u inostranstvu. Značajna su njegova dela Amfibije i
reptilije u Srbiji i Studije na parazitskim i patogenim protozoama. Umro je u
Beogradu 27. novembra 1957. godine.
enciklopedija.142balinda,
čIVAN čIVANOVIĆ
političar
Rođen je 14. oktobra 1852. godine u čivkovcima (na Rudniku). Studirao je
prirodne nauke u Jeni i Berlinu. Istaknuti član Liberalne stranke. Predsednik
Narodne skupštine (1892), ministar narodne privrede (1899), ministar prosvete
(1903), član Državnog saveta. Dao je veći broj političkih, naučnih i pedagoških
rasprava i studija (Vaspitanje u srednjim školama, Prosvetna pisma). Glavno
delo mu je Politička istorija Srbije u drugoj polovini XIX veka (u 4 knjige).
Umro je u Beogradu 17. maja 1931. godine.
enciklopedija.143balinda,
MILETA JAKŠIĆ
pesnik
Rođen je 29. marta 1869. godine u Srpskoj Crnji (Banat). Sveštenik i
bibliotekar, pesnik i pripovedač, saradnik u više časopisa i kalendara.
Realista, sa vrlo živim osećanjem prirode (njegov opis prirode ima gotovo
simboličan značaj). Izdao je zbirku Pesme (1899) i nekoliko knjiga pripovedaka:
Priče, Crno mače, Mirna vremena i dr. Umro je u Beogradu 8. novembra 1935.
godine.
enciklopedija.144balinda,
DUŠAN JEZDIĆ
potpukovnik
Rođen je 10. decembra 1881. godine u Beogradu. Završio je Vojnu akademiju u
Beogradu. Komandant dobrovoljačkog bataljona i odreda. Ističe se u borbama sa
Turcima u Makedoniji pre balkanskih ratova, u balkanskim ratovima i u Prvom
svetskom ratu. Doživljava albansku golgotu. Poginuo je prilikom torpedovanja
broda "Solo" u Sredozemnom moru 9. avgusta 1917. godine.
enciklopedija.145balinda,
VLADIMIR M. JOVANOVIĆ
književnik
Rođen je 27. marta 1859. godine u Šapcu. Završio je Veliku školu u Beogradu.
Profesor i novinar. Jedan od prvih pesnika realista. Humorističke i satirične
pesme objavljivao je u Zmajevom Starmalom. Izdao je tri knjige pesama: Crtice
iz samačkog života, Iz detinjstva i Iz bračnog života, takođe i cikluse pesama:
"Iz prestoničkog života", "Amazonke", "Pogašene zvezde", kao i spevove:
Dobrovoljac i Ašikov grob. Najpoznatija mu je zbirka Lepe tuđinke. Napisao je i
više pripovedaka, među kojima su najpoznatije: "U ustavnoj zemlji", "Kobni
slučaj" i "Nesretni otac". Prevodio je sa sedam raznih jezika (poznat je njegov
prevod knjige S francuskog Parnasa). Umro je u Šapcu 1. avgusta 1898. godine.
enciklopedija.146balinda,
JOSIF MARINKOVIĆ
kompozitor
Rođen je 11. oktobra 1851. godine u Vranjevu (Banat). Posle Učiteljske škole u
Somboru završava Orguljašku školu u Pragu. Profesor muzike, horovođa, član
Srpske kraljevske akademije. Predstavnik je nacionalnog romantizma. Isticao se
i u komponovanju crkvene muzike (Liturgija), solo-pesama i horskih kompozicija.
Glavna dela: Junački poklič, Zadovoljna reka, Narodni zbor, kao i solo-pesme
"žežnja", "Kaži mi kaži, Stojanke" itd. Umro je u Beogradu 13. maja 1931.
godine.
enciklopedija.147balinda,
SVETOMIR NIKOLAJEVIĆ
književni istoričar
Rođen je 27. septembra 1844. godine u Raduši (kod Valjeva). Studirao je
istorijske nauke u Beogradu, Berlinu, Briselu, Parizu i Londonu. Ministar
unutrašnjih dela i predsednik vlade Srbije (1894), jedan od osnivača Radikalne
stranke, profesor Velike škole u Beogradu. Veoma aktivan na prosvetnom i
humanitarnom polju. Napisao je velik broj studija, članaka, kritika i eseja, a
imao je i znatan uticaj na književnost u Srbiji krajem XIX veka. Objavio je dve
sveske Listića iz književnosti, Pripovetka u Grka, Iz Skandinavije i dr. Umro
je u Beogradu 18. aprila 1922. godine.
enciklopedija.148balinda,
PETAR S. PAVLOVIĆ
geolog
Rođen je 28. juna 1864. godine u Požarevcu. Završio je prirodnjačko-matematički
odsek na Velikoj školi u Beogradu. Organizator i upravnik Muzeja srpske zemlje
u Beogradu, član Srpske kraljevgske akademije. Vrlo je paleontološka,
prirodnjačka i geološka ispitivanja u Srbiji. Objavio je preko 200 naučnih
stručnih radova, od kojih su najznačajniji: Mediteranska fauna u Rakovici, O
tercijeru Tumačke Krajine, Mekušci iz Srbije, Razviće neogena u Srbiji, O
fosilnoj fauni mekušaca u okolini Peći i dr. Umro je je u Beogradu 5. avgusta
1938. godine.
enciklopedija.149balinda,
MILOVAN JANKOVIĆ
političar
Rođen je 1. novembra 1828. godine u Vlaškoj (kod Beograda). Slušao je
filozofske i političke nauke u Nemačkoj. Profesor Liceja u Beogradu, ministar
finansija (1875) i jedan od osnivača napredne Liberalne stranke koja je imala
veliku ulogu u istoriji Srbije. Više puta je bio zatvaran ili u emigraciji.
Umro je u Beogradu 8. oktobra 1899. godine.
enciklopedija.150balinda,
RADIž PETROVIĆ
vojvoda
Rođen je oko 1750. godine u Sviokovcu (u Levču). Kapetan austrijske vojske u
čijoj je jedinici bio i Karađorđe. Učestvovao je u Austro-turskom ratu
(1788-1789), pri osvajanju Beograda i Srbije. Kada je buknuo Prvi srpski
ustanak u Srbiji, prelazi Savu i priključuje se Karađorđu. Ističe se pri
osvajanju Karanovca (1805) i Beograda (1806-1807), kada je bio i teško ranjen,
a posebno se istakao u odbrani Deligrada (1813) koji je izgradio i utvrdio tako
da je bio neosvojiv za Turke. Posle propasti Srbije prelazi u Srem, ali kada je
buknuo Drugi srpski ustanak, vraća se u Srbiju (1816). Uhvatili su ga Turci i
pogubili u Beogradu 6. maja 1816. godine.
enciklopedija.151balinda,
ZEKO MAŠANOV POPOVIĆ
alajbarjaktar
Rođen je oko 1840. godine u Njegušima. Alajbarjaktar crnogorske vojske, u ratu
protiv Turaka (1862) istakao se u boju kod Meteriza, pa je odlikovan medaljom
Obilića, najvećim odlikovanjem za hrabrost. U Crnogorsko-turskom ratu
(1876-1878) učestvuje kao alajbarjaktar i član Vrhovne komande (Glavnog štaba),
a istakao se u borbama na Vučjem Dolu. Umro je 1917. godine.
enciklopedija.152balinda,
DUŠAN PURIĆ
pukovnik
Rođen je 1873. godine u Ivanjici. Učestvovao je u oba balkanska rata a
istakao se na Rujinu, kao komandant drugog puka Moravske divizije prvog
poziva (1913). U Prvom svetskom ratu, kao komandant žetvrtog
pešadijskog puka prvog poziva, istakao se hrabrošću u bici na Mačkovom
Kamenu, gde je i poginuo 22. septembra 1914. godine.
enciklopedija.153balinda,
SAVO JOVIĆEVIĆ
serdar
Rođen je 1827. godine u Ceklinu (Crna Gora). Alajbarjaktar crnogorske
vojske u borbama sa Turcima (1852). U ime kneza Crne Gore radio je na
izmirenju plemena Kuča koje se odmetnulo. Kad su Kuči prisjedinjeni
Crnoj Gori (1855), podigao je na ustanak Drobnjake, te ih pripojio
Crnoj Gori. Glavni komandant crnogorske vojske pri zauzimanju Skadarske
krajine, vodio je sa uspehom bojeve sa Turcima (1861-1862), senator
Crne Gore. Umro je na Cetinju 20. septembra 1897. godine.
enciklopedija.154balinda,
PAVLE POPOVIĆ
vojvoda
Rođen je oko 1760. godine u Vraniću (kod Beograda). Istakao se već kao
borac protiv janičara u srpskim odredima Hadži Mustafa-paše. U Prvom
srpskom ustanku uspostavio je vezu između Karađorđa i Jakova
Nenadovića. Učestvovao je u svim bojevima oko Beograda i na Karanovcu.
Imenovan je za vojvodu, izabran je za sovjetnika Praviteljstvujuščeg
sovjeta serbskog, a postaje i srpski deputat u Rusiji. Učestvuje u
bitkama na čičkom polju, Gurgusovcu i Kladovu. Beži iz Srbije 1813, ali
se vraća i učestvuje u Drugom srpskom ustanku. žlan je Kneževske
kancelarije. Umro je u Vraniću 8. decembra 1816. godine.
enciklopedija.155balinda,
PETAR S. PETROVIĆ PECIJA
književnik
Rođen je 9. juna 1899. godine u Lađevcu (kod Okučana). Glumačku školu
završio je u Zagrebu. Romansijer, reditelj i glumac u Sarajevu,
Varaždinu, Skoplju i Beogradu. Poznati su njegovi romani: Rođa, Mladi
kurjak, Bez zemlje, Begunci, zbirke novela: Godina dana, Deca sela i
grada, Zemlja ostavljena, drame: Oslobođenje Koste Šljuke, Mi ne
priznajemo i dr. Dramatizovao je Večitog mladoženju J. Ignjatovića.
Umro je u Beogradu 20. oktobra 1952. godine.
enciklopedija.156balinda,
GEORGIJE NIKOLAJEVIĆ
mitropolit
Rođen je 20. aprila 1807. godine u Jasku (Srem). Veliki patriota,
književnik i prevodilac. Kao mitropolit dabro-bosnaksi izdavao je
književni časopis Srospko-dalmatinski magazin (1842-1862). Osnovao je
fond za školovanje srpskih mladića iz Boke i Dubrovnika. Umro je u
Sarajevu 8. februara 1896. godine.
enciklopedija.157balinda,
DIMITRIJE MILAKOVIĆ
novinar
Rođen je 1804. godine u Jasenici (Hercegovina). Studirao je filozofiju
u Beču. Urednik almanaha Grlica, sekretar Petra Petrovića Njegoša i
kneza Danila. Bavio se filologijom i istorijom. Objavio je delo
Istorija Crne Gore. Ubijen je u Drezdenu (Nemačka) 15. avgusta 1858.
godine.
enciklopedija.158balinda,
VELIMIR VELjA MILJKOVIĆ
glumac i pisac
Rođen je 20. septembra 1858. godine u Beogradu. Napustio je gimnaziju i
počeo da igra u putujućim družinama. Glumio je u pozorištima Zagreba,
Novog Sada i Beograda veoma zapažene uloge. Pisao je prigodne,
rodoljubive pesme, zabavne feljtone i pripovetke iz srpskog narodnog
života. Napisao je više drama koje su bile na repertoarima svih
pozorišta, a dramatizovao je Sremčevu Ivkovu slavu. Umro je u Beogradu
8. januara 1901. godine.
enciklopedija.159balinda,
KENJO STANKOV JANKOVIĆ
četobaša
Rođen je 1794. godine u Drušićima (Crna Gora). Istakao se kao četobaša
pri zauzimanju čabljaka, potukavši znatno nadmoćniju tursku vojsku.
Ratovao je po celoj Crnoj Gori i severnoj Albaniji, protiv Turaka i
Arbanasa. Zbog izvanredne hrabrosti i junaštva ostao je poznat u
narodu, pa je opevan i u narodnim pesmama. Umro je kod sela Strugara
12. maja 1861. godine.
enciklopedija.160balinda,
SPIRIDON JOVIĆ
pesnik
Rođen je 17. marta 1801. godine u Petrinji. Službovao je u Vinkovcima i
Beču. Pisao je na srpskom i nemačkom. Objavio je zbornik Srpska zora
(1836), a glavno mu je delo Ethnographische Gem#ahlde der slawonische
Militargrenze. Od malog broja pesama koje je objavio posebno je poznata
pesma "Spomen" koju i pop Spira peva u Sremčevom romanu. Umro je u Beču
16. juna 1836. godine.
enciklopedija.161balinda,
PETAR VUJOVIĆ
vojvoda
Rođen je 1810. godine u Ljubotinju. Junak iz boja sa Turcima na
Kastratskim Virovima (1845). Senator i ministar Crne Gore. Umro je u
Ljubotinju 12. januara 1891. godine.
enciklopedija.162balinda,
BOčIDAR PETRANOVIĆ
književni istoričar
Rođen je 18. februara 1809. godine u Šibeniku. Kršteno ime Teodor.
Studirao je prava u Beču, a doktorirao u Padovi. Sudija u Splitu i
Kotoru. Istoričar, pravni pisac, narodni prosvetni prvak u Dalmaciji,
član Društva srpske slovesnosti. Pokrenuo je i uređivao
Srpsko-dalmatinski magazin, radio je na osnivanju Matice dalmatinske.
Objavio je više istorijskih i pravnih rasprava (najznačajnija je
Bogumili), kao i Istoriju književnosti. Umro je u Veneciji 12.
septembra 1874. godine.
enciklopedija.163balinda,
JOVAN PETROVIĆ
general
Rođen je 16. juna 1843. godine u Somboru. Završio je Vojnu akademiju u
Beogradu, a studirao je u Berlinu. Profesor strategije i istorije ratne
veštine na Vojnoj akademiji, ministar građevina (1883), vojni ministar
(1883-1885) i načelnik štaba Vrhovne komande u srpsko-turskom ratu.
Umro je u Nišu 19. marta 1902. godine.