CIVIL.6

11 Apr 1994 - 06 Jul 1994

Topics

  1. filozofija (4)
  2. religija (93)
  3. istorija (21)
  4. nauka (119)
  5. umetnost (13)
  6. knjizevnost (140)
  7. film (675)
  8. muzika (2079)
  9. o.jeziku (189)
  10. oko.sveta (370)
  11. enciklopedija (163)
  12. skola (94)
  13. licni.stav (830)
  14. savet (165)

Messages - enciklopedija

enciklopedija.109 balinda,
STEVAN BRANOVAžKI pravnik Rođen je 1. juna 1804. godine u Senti. Studirao je prava u Požunu. Borac za suverena narodna prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj monarhiji. Poslanik i potpredsednik Ugarskog državnog sabora. Predsednik Matice srpske u Novom Sadu. Umro je u Novom Sadu 8. februara 1880. godine.
enciklopedija.110 balinda,
DANKO VLADISAVLJEVIĆ inženjer Rođen je 16. aprila 1871. godine u Donjem Milanovcu. Diplomirao je arhitekturu u Ahenu (Nemačka). Najznačajnije mu je delo izgradnja kompleksa stare Vojne bolnice u Beogradu. Umro je u Beogradu 5. januara 1923. godine.
enciklopedija.111 balinda,
ĐORĐE VOJNOVIĆ knez Rođen je 1840. godine u Herceg-Novom. Patriota i političar. Kao narodni poslanik radio je na zaštiti legitimnih prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj. Umro je u Herceg-Novom 1. septembra 1895. godine.
enciklopedija.112 balinda,
PANTA TUTUNDčIĆ hemičar Rođen je 15. novembra 1900. godine u Beogradu. Studirao je i doktorirao na Tehničkoj velikoj školi u Berlinu. Inženjer hemije, profesor i prorektor Univerziteta u Beogradu, dekan Tehnološkog fakulteta, akademik. Predsednik Unije hemijskih društava fakulteta SFRJ i doživotni predsednik Srpskog hemijskog društva. Objavio je mnogobrojne stručne radove, a glavna njegova dela su: Elektrohemija i Fizička hemija. Umro je u Beogradu 21. avgusta 1964. godine.
enciklopedija.113 balinda,
JOVAN FILIPOVIĆ pravnik Rođen je 1819. godine u Sremskim Karlovcima. Prava je studirao u Požunu (Bratislavi). Sudija, ministar pravde (1860-1861), predsednik Kasacionog suda Srbije, pravni pisac. Glavna su mu dela: Filozfija prava, Filozofija prava kao nauka o istraživanju izvora umnoga prava i dr. Uređivao je književni almanah Avala, a objavljivao je u štampi članke i rasprave iz društvenih nauka. Prevodio je sa nemačkog i francuskog. Umro je u Beogradu 28. februara 1876. godine.
enciklopedija.114 balinda,
IVAN CRNOJEVIĆ knez Gospodar Zete od 1465. do 1490. godine. Zapamćen kao Ivan-beg. Ratovao je protiv Mlečana i Turaka. Posle smrti Mehmeda II vladao je kao turski haračar. Na Ustinu je podigao Bogorodičin manastir u koji se sa dvorom preselio iz Oboda. Umro je 1490. godine.
enciklopedija.115 balinda,
AĆIM žUMIĆ pravnik Rođen je 1836. godine u Trešnjevici (kod Kragujevca). Studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Profesor Velike škole u Beogradu, predsednik opštine, predsednik vlade, ministar unutrašnjih dela Srbije (1875). Optužen da je učestvovao u Topolskoj buni, osuđen je na smrt, pomilovan na deset godina robije i pušten, te se povukao iz javnog života. Umro je u Kusatku (kod Smederevske Palanke) 27. jula 1901. godine.
enciklopedija.116 balinda,
HRISTIFOR ŠIFMAN dobrotvor Rođen je 1816. godine u Novom Sadu. Završio je prava i višu poljoprivrednu školu. Radio je kao upravnik Nakinog spahiluka. Prosvetni dobrotvor, otvorio je u Austriji prvu zadužbinu za prosvećivanje srpskog naroda. Ostavio je 10.000 forinti za pomaganje siromašnih učenika umetnosti i Srpskom narodnom pozorištu u N. Sadu. Umro je u Komlošu (Banatski Karlovac) 14. decembra 1884. godine.
enciklopedija.117 balinda,
EVGENIJE JOVANOVIĆ episkop Rođen je 1802. godine u Golubincima. Rakovački arhimandrit, episkop gornjokarlovački (od 1839), istakao se kao filološki i pravni pisac. Uredio je Bogosloviju u Plaškom. Glavna su mu dela: Ortografija serbska, O prevodu Novog zaveta V. Karadžića, Gramatika cerkovno-slavjanskoga jezika i dr. Umro je u Karlovcu 14. septembra 1854. godine.
enciklopedija.118 balinda,
MARKO KATIĆ vojvoda Rođen je sredinom XVIII veka u Rogači (pod Kosmajem). Mlađi brat Janka Katića. Karađorđe ga je postavio za vojvodu posle Jankove pogibije. Istakao se naročito u krvavom boju na Mišaru. Ratovao je i uz Jakova Nenadovića na Drini, ne dozvolivši da jake turske snage pređu Drinu. Ubijen je 1810. godine.
enciklopedija.119 balinda,
MILIĆ KEDIĆ vojvoda Rođen je oko 1775. godine u Suvodanji (kod Valjeva). Učesnik je u predustaničkim borbama sa janičarima, kao buljubaša. Prvi je udario na Valjevo, spalio ga i Turke iz njega izbacio. Borio se za osvajanje Užica (1805) i istakao u boju na žučugama. Sa Nenadovićima je prelazio i preko Drine u Bosnu i borio se protiv Turaka na Sikiriću, Vrankovinama, Sakalom (Gračanici) i Pribićevcu više Srebrnice (1809). Teško ranjen na Pribićevcu, prenet je u Ražanj, ali je podlegao ranama 25. aprila 1809. godine.
enciklopedija.120 balinda,
žASLAV KLONIMIROVIĆ vladar Gospodar Raške, Travunije i Bosne od 927. do sredine X veka. Sin Klonimira Strojmirovića, najznačajniji vladar prve srpske dinastije. Posle smrti cara Simeona pobegao je iz Bugarske i oslobodio Srpsku državu. Sredinom X veka, u sukobu sa Ugrima, poginuo je na Savi.
enciklopedija.121 balinda,
VASILIJE PETROVIĆ vladika Rođen je 1709. godine u Njegušima (Crna Gora). Zavladičen je u Beogradu 1750, kada je mitropolit Sava Petrović preneo na njega i građansku vlast, te postao vladar Crne Gore. Prilikom boravka u Moskvi štampao je Istoriju Crne Gore, najstariju štampanu istoriju srpskog naroda, koja je poslužila tome da Rusija dodeli novčanu pomoć Crnoj Gori. Umro je u Petrogradu 10. marta 1766. godine.
enciklopedija.122 veca,
Sezamova enciklopedija, majski tom (1994) 11.59 balinda VELIMIR RAJIĆ, pesnik 11.60 balinda RISTA BOŠKOVIĆ, vojvoda 11.61 balinda VOJISLAV VELJKOVIĆ, pravnik 11.62 balinda JOVAN GAVRILOVIĆ, državnik 11.63 balinda MIHAILO DINIĆ, istoričar 11.64 balinda FILIP HRISTIĆ, državnik 11.65 balinda MARKO CAR, književnik 11.66 balinda HRISTIFOR čEFAROVIĆ, zograf 11.67 balinda MILUTIN ILIĆ GUžANIN, prota 11.68 balinda IVAN RADOVIĆ, slikar 11.69 balinda DRAGOLJUB JOVANOVIĆ, naučnik 11.70 balinda ALIMPIJE MARJANOVIĆ, pukovnik 11.71 novim Sezamova Enciklopedija, aprilski tom (1994): 11.72 balinda JOSIF RAJAžIĆ, patrijarh 11.73 balinda STOJAN BOŠKOVIĆ, istoričar 11.74 balinda GEORGIJE BRANKOVIĆ, patrijarh 11.75 balinda DUŠAN VASILJEV, pesnik 11.76 balinda ANTONIJE VUKOVIĆ, veterinar 11.77 balinda MILUTIN GARAŠANIN, državnik 11.78 balinda HADčI-PRODAN GLIGORIJEVIĆ, vojvoda 11.79 balinda VLADISLAV GRAMATIK, pisac 11.80 balinda JAKOV DAKOVIĆ, vojvoda 11.81 balinda ALEKSA ĐURIĆ, bogoslov 11.82 balinda ĐORĐE EVGENIJEVIĆ, učitelj 11.83 balinda BOGDAN čERAJIĆ, revolucionar 11.84 balinda DOBRA MITROVIĆ, političar 11.85 balinda STEFAN MIHAILOVIĆ STEVžA, državnik 11.86 balinda JOVAN MIŠKOVIĆ, general 11.87 balinda LJUBOMIR NEDIĆ, književni kritičar 11.88 balinda MILAN NESTOROVIĆ, književnik 11.89 balinda PETAR RADOVIĆ, vojvoda 11.90 balinda NOVAK RADONIĆ, slikar 11.91 balinda JOVAN BRANOVAžKI, general 11.92 balinda ALEKSA DUNDIĆ, revolucionar 11.93 balinda JOVAN TOMIĆ, naučnik 11.94 balinda JOVAN ĐORĐEVIĆ, književnik 11.95 balinda STOJAN čIVADINOVIĆ, književnik 11.96 balinda KOSTA JOVANOVIĆ, ekonomista 11.97 balinda LJUBOMIR KOVAžEVIĆ, istoričar 11.98 balinda MOMžILO NINžIĆ, diplomata 11.99 balinda LJUBOMIR KOVAžEVIĆ, istoričar 11.100 balinda MOMžILO NINžIĆ, diplomata 11.101 balinda KONSTANTIN PEJIžIĆ, lekar 11.102 balinda PETAR IZ GLOčANA, oberknez 11.103 balinda ANKA VIDOVIĆ, pesnikinja 11.104 balinda PETAR VUKOTIĆ, vojvoda 11.105 balinda MILIVOJE čIVANOVIĆ, glumac 11.106 balinda MIHAJLO ILIĆ, major 11.107 balinda KONSTANTIN NIKOLAJEVIĆ, istoričar 11.108 balinda MIHAJLO RADOVIĆ, vojvoda 11.109 balinda STEVAN BRANOVAžKI, pravnik 11.110 balinda DANKO VLADISAVLJEVIĆ, inženjer 11.111 balinda ĐORĐE VOJNOVIĆ, knez 11.112 balinda PANTA TUTUNDčIĆ, hemičar 11.113 balinda JOVAN FILIPOVIĆ, pravnik 11.114 balinda IVAN CRNOJEVIĆ, knez 11.115 balinda AĆIM žUMIĆ, pravnik 11.116 balinda HRISTIFOR ŠIFMAN, dobrotvor 11.117 balinda EVGENIJE JOVANOVIĆ, episkop 11.118 balinda MARKO KATIĆ, vojvoda 11.119 balinda MILIĆ KEDIĆ, vojvoda 11.120 balinda žASLAV KLONIMIROVIĆ, vladar 11.121 balinda VASILIJE PETROVIĆ, vladika p.s. Pošto bilten ne može da čeka, dok se Novica ne vrati, morala sam da ga odmenim :)
enciklopedija.123 balinda,
MIJAT RADOVIĆ serdar Rođen je na Miholjdan 1825. godine u Bretači (kod Nevesinja). Iako je bio kodžabaša, predstavnik Srba u Medžlisidure (najviša vlast) Hercegovine, prebegao je u Crnu Goru (1875). Ističe se u borbama protiv Turaka, te ga knez Nikola I imenuje za serdara. Vraća se u Hercegovinu (1880) da bi pripremio u istoriji poznati Nevesinjski ustanak koji je izbio 1882. Kada je uhvaćen, osuđen je na tešku robiju. Posle oslobođenja sa robije, živi u Mostaru, gde osniva i uređuje Srpski vjesnik. Umro je u Mostaru uoči Miholjdana 1901. godine.
enciklopedija.124 balinda,
LJUBOMIR DIDIĆ narodni tribun Rođen je 19. marta 1849. godine u Sokobanji. Kao veoma slobodouman narodni poslanik, ističe se u Narodnoj skupštini sa narodnim zahtevima. Bio je jedan od vođa Timočke bune (1883). Streljan je na Kraljevici kod Zaječara 7. novembra 1883. godine.
enciklopedija.125 balinda,
BORKO PAŠTROVIĆ major Rođen je 12. aprila 1875. godine u Kragujevcu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Istaknut nacionalni borac i rukovodilac četničkih akcija u Makedoniji (1904-1912). Pokazao je veliku hrabrost u čuvenoj bici na želopeku (1905). Kada je krenuo u pomoć crnogorskoj vojsci, kod sela Dačja sukobio se sa Turcima i poginuo, u decembru 1912. godine.
enciklopedija.126 balinda,
DRAGOMIR BRZAK književnik Rođen je 21. februara 1851. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je poštansko-telegrafski kurs u Beču. Pisao je rodoljubive pesme, komedije, putopise. Uređivao je politički list Sloga. Preveo je Šekspirov San letnje noći i druga dela. Sa Jankom Veselinovićem napisao je pozorišnu igru Đido. Umro je u Beogradu 4. marta 1904. godine.
enciklopedija.127 balinda,
ALIMPIJE VASILJEVIĆ političar Rođen je 21. novembra 1831. godine u Veliševcu (kod Valjeva). Studirao je na Duhovnoj akademiji u Kijevu. Profesor na Velikoj školi u Beogradu. Bio je više puta ministar prosvete Srbije (1875, 1876-1879, 1887) i poslanik na ruskom carskom dvoru. Glavno delo mu je Istorija narodnog obrazovanja kod Srba. Umro je u Beogradu 21. januara 1911. godine.
enciklopedija.128 balinda,
DRAGUTIN PETROVIĆ operski pevač Rođen je 14. oktobra 1893. godine u Kraljevu. Diplomirao je na Konzervatorijumu u čenevi. Operski pevač, tenor i dramski glumac. Između dva rata čuven po ulogama u Mocartovim operama, a naročito kao Vašek i Šujski (u delima Smetane i Musorgskog). žetiri decenije solista u Beogradskoj operi. Umro je u Beogradu 1974. godine.
enciklopedija.129 balinda,
MILISAV ZDRAVKOVIĆ knez Rođen je u Medveđi (kod Paraćina). Bio je poznat knez još za vreme Hadži Mustafa-paše i dahija. Kada su dahije počele seču srpskih knezova, blagovremeno je to saznao i uspeo da se skloni. Učestvovao je u mnogim bojevima Prvog srpskog ustanka kao knez paraćinski i sovjetnik. Slavno je pao, uz vojvodu Stevana Sinđelića, u boju na Kamenici 1809. godine.
enciklopedija.130 balinda,
JOVAN PETROVIĆ KOVAž ustanik Rođen je 1773. godine u Svojnovu (kod Jagodine). Dobrovoljac u Srpskom dobrovoljačkom korpusu u Austriji (frajkor), borac u Prvom srpskom ustanku. Legendarni kovač, čuven po opravci topova i oružja srpskih ustanika i livac zvona za srpske crkve. Umro je u Zemunu 11. jula 1837. godine.
enciklopedija.131 balinda,
JANKO POPOVIĆ vojvoda Rođen je 1779. godine u Ohridu. Poznat i pod imenom Cincar Janko. Junak iz Prvog srpskog ustanka, koji je zbog junačkih dela izbio u red vrhunskih vođa. Umro je u ćupriji 1833. godine.
enciklopedija.132 balinda,
JEREMIJA GAGIĆ diplomat Rođen je 1. maja 1781. godine u Pretokama (kod Kragujevca). Radeći na oslobođenju srpskog naroda ispod turskog jarma i stvaranju srpske države pod ruskim okriljem, pomagao je ustanike Prvog srpskog ustanka, kao trgovac u Zemunu. Prelazi po oslobođenju Beograda u Srbiju i postaje pisar i sekretar Praviteljstvujuščeg sovjeta. Pripadao je rusofilskoj struji među ustaničkim vođama. Učestvovao je u raznim diplomatskim misijama. Prešao je u rusku diplomatsku službu i bio konzul u Dubrovniku (1815). Poznat je njegov (izgubljeni) spis Dnevnik moj u Srbiji. Umro je u Mlecima 1859. godine.
enciklopedija.133 balinda,
JOVAN DANIĆ lekar Rođen je 13. avgusta 1854. godine u Beogradu. Studirao je prava u Beogradu, a medicinu u Cirihu, Vircburgu i Parizu. Osnivač Društva trezvenosti (1901), predsednik Srpskog lekarskog društva i urednik Narodnog zdravlja i Arhiva Srpskog lekarskog društva. Pisac je mnogih stručnih i popularnih članaka iz oblasti medicine. Prevodilac je značajnih medicinskih dela. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1924. godine.
enciklopedija.134 balinda,
DRAGA DEJANOVIĆ DIMITRIJEVIĆ pesnikinja Rođena je 30. avgusta 1840. godine u Staroj Kanjiži. Bila je i glumica. Prva srpska feministkinja, autor više članaka o ženskom pitanju. Objavila je zbirku pesama Spisi. Umrla je u Starom Bečeju 8. jula 1871. godine.
enciklopedija.135 balinda,
ADAM DRAGOSAVLJEVIĆ učitelj Rođen je 18. februara 1800. godine u Bermentu (Baranja). Narodni učitelj. Objavljivao je članke u Letopisu i Bačkoj vili. Kao Vukov sledbenik borio se za reformu srpskog jezika i za prava srpskog naroda u Austriji. Osim više školskih knjiga objavio je i Bukvar (1825). Umro je u Gibarcu (Srem) 16. juna 1862. godine.
enciklopedija.136 balinda,
GLIGORIJE TRLAJIĆ profesor Rođen je 25. januara 1766. godine u Molu. Kao sluga, napustivši mesto rođenja, otisnuo se u svet i u Budimu i Beču završio filozofiju i pravne nauke. Odlazi u Rusiju i u Petrogradu postaje profesor Carskog pedagoškog instituta, a u Harkovu profesor univerziteta. Pisao je spevove, ostavio je više pravnih dela (uglavnom na ruskom), a na srpski je prevodio vredna strana dela. Dolazio je u Srbiju koju je iznad svega voleo. Umro je u Rjesnom (kod Harkova) 28. septembra 1811. godine.
enciklopedija.137 balinda,
LJUBOMIR čIVKOVIĆ advokat Rođen je 1863. godine. Jedan je od osnivača Radikalne stranke u Srbiji, ogorčeni protivnik kralja Milana, ministar pravde (1903). Napisao je poznato delo Demon Srbije. Umro je 1940. godine.
enciklopedija.138 balinda,
PETAR RADOVANOVIĆ pravnik Rođen je 1808. godine u Novom Sadu. Prešao je u Srbiju 1834, kao profesor gimnazije, a postao je glavni upravnik osnovnih škola u Srbiji (1836). žlan Društva srpske slovesnosti, autor više stručnih i književnih radova. Umro je u Beogradu 3. marta 1857. godine.
enciklopedija.139 balinda,
SVETISLAV VULOVIĆ književni kritičar Rođen je 29. novembra 1847. godine u Ivanjici. Pravnik, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Kao izvanredni poznavalac istorije književnosti i književni kritičar, imao je velik uticaj na mlađi naraštaj. Svoje kritičke opservacije objavljivao je u Istoku i Otadžbini. U svojoj "prirodnoj kritici" zalagao se za slobodu književnog stvaranja. Zbirku pozorišnih kritika objavio je 1879. Naročit uspeh postigao je radovima iz novije srpske književnosti, dao je zapaženu sintetičku studiju Umetnička pripovetka u najnovijoj književnosti (1880) i više studija o srpskim pesnicima: Njegošu, Milutinoviću, Radičeviću i Jakšiću. Pisao je studije iz stare književnosti o Sv. Savi, Stefanu Prvovenčanom, Domentijanu i Teodosiju. Njegove dve Srpske čitanke čine gotovo antologiju srpske književnosti. Umro je u Beogradu 3. maja 1898. godine.
enciklopedija.140 balinda,
JOVAN TUROMAN filolog Rođen je 1840. godine u Uštici (Gornja Krajina). Završio je filološke studije i doktorirao u Budimu. Klasični filolog, profesor novosadske Gimnazije i beogradske Velike škole, član Srpske kraljevske akademije. Objavljivao je kritike u Letopisu Matice srpske, Zastavi, Javoru itd. Napisao je više školskih udžbenika (gramatika i sintaksi), a najznačajniji su njegovi Primeri za grčke oblike. Umro je u Beogradu 20. maja 1915. godine.
enciklopedija.141 balinda,
čIVOJIN ĐORĐEVIĆ naučnik Rođen je 28. marta 1872. godine u Požarevcu. Studirao je u čenevi, Berlinu i Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Začetnik moderne zoologije u Srbiji. Objavio je više rasprava i studija, stručnih i naučnih dela, najčešće iz oblasti parazitologije i protistologije. Radove je objavljivao i u zemlji i u inostranstvu. Značajna su njegova dela Amfibije i reptilije u Srbiji i Studije na parazitskim i patogenim protozoama. Umro je u Beogradu 27. novembra 1957. godine.
enciklopedija.142 balinda,
čIVAN čIVANOVIĆ političar Rođen je 14. oktobra 1852. godine u čivkovcima (na Rudniku). Studirao je prirodne nauke u Jeni i Berlinu. Istaknuti član Liberalne stranke. Predsednik Narodne skupštine (1892), ministar narodne privrede (1899), ministar prosvete (1903), član Državnog saveta. Dao je veći broj političkih, naučnih i pedagoških rasprava i studija (Vaspitanje u srednjim školama, Prosvetna pisma). Glavno delo mu je Politička istorija Srbije u drugoj polovini XIX veka (u 4 knjige). Umro je u Beogradu 17. maja 1931. godine.
enciklopedija.143 balinda,
MILETA JAKŠIĆ pesnik Rođen je 29. marta 1869. godine u Srpskoj Crnji (Banat). Sveštenik i bibliotekar, pesnik i pripovedač, saradnik u više časopisa i kalendara. Realista, sa vrlo živim osećanjem prirode (njegov opis prirode ima gotovo simboličan značaj). Izdao je zbirku Pesme (1899) i nekoliko knjiga pripovedaka: Priče, Crno mače, Mirna vremena i dr. Umro je u Beogradu 8. novembra 1935. godine.
enciklopedija.144 balinda,
DUŠAN JEZDIĆ potpukovnik Rođen je 10. decembra 1881. godine u Beogradu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Komandant dobrovoljačkog bataljona i odreda. Ističe se u borbama sa Turcima u Makedoniji pre balkanskih ratova, u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Doživljava albansku golgotu. Poginuo je prilikom torpedovanja broda "Solo" u Sredozemnom moru 9. avgusta 1917. godine.
enciklopedija.145 balinda,
VLADIMIR M. JOVANOVIĆ književnik Rođen je 27. marta 1859. godine u Šapcu. Završio je Veliku školu u Beogradu. Profesor i novinar. Jedan od prvih pesnika realista. Humorističke i satirične pesme objavljivao je u Zmajevom Starmalom. Izdao je tri knjige pesama: Crtice iz samačkog života, Iz detinjstva i Iz bračnog života, takođe i cikluse pesama: "Iz prestoničkog života", "Amazonke", "Pogašene zvezde", kao i spevove: Dobrovoljac i Ašikov grob. Najpoznatija mu je zbirka Lepe tuđinke. Napisao je i više pripovedaka, među kojima su najpoznatije: "U ustavnoj zemlji", "Kobni slučaj" i "Nesretni otac". Prevodio je sa sedam raznih jezika (poznat je njegov prevod knjige S francuskog Parnasa). Umro je u Šapcu 1. avgusta 1898. godine.
enciklopedija.146 balinda,
JOSIF MARINKOVIĆ kompozitor Rođen je 11. oktobra 1851. godine u Vranjevu (Banat). Posle Učiteljske škole u Somboru završava Orguljašku školu u Pragu. Profesor muzike, horovođa, član Srpske kraljevske akademije. Predstavnik je nacionalnog romantizma. Isticao se i u komponovanju crkvene muzike (Liturgija), solo-pesama i horskih kompozicija. Glavna dela: Junački poklič, Zadovoljna reka, Narodni zbor, kao i solo-pesme "žežnja", "Kaži mi kaži, Stojanke" itd. Umro je u Beogradu 13. maja 1931. godine.
enciklopedija.147 balinda,
SVETOMIR NIKOLAJEVIĆ književni istoričar Rođen je 27. septembra 1844. godine u Raduši (kod Valjeva). Studirao je istorijske nauke u Beogradu, Berlinu, Briselu, Parizu i Londonu. Ministar unutrašnjih dela i predsednik vlade Srbije (1894), jedan od osnivača Radikalne stranke, profesor Velike škole u Beogradu. Veoma aktivan na prosvetnom i humanitarnom polju. Napisao je velik broj studija, članaka, kritika i eseja, a imao je i znatan uticaj na književnost u Srbiji krajem XIX veka. Objavio je dve sveske Listića iz književnosti, Pripovetka u Grka, Iz Skandinavije i dr. Umro je u Beogradu 18. aprila 1922. godine.
enciklopedija.148 balinda,
PETAR S. PAVLOVIĆ geolog Rođen je 28. juna 1864. godine u Požarevcu. Završio je prirodnjačko-matematički odsek na Velikoj školi u Beogradu. Organizator i upravnik Muzeja srpske zemlje u Beogradu, član Srpske kraljevgske akademije. Vrlo je paleontološka, prirodnjačka i geološka ispitivanja u Srbiji. Objavio je preko 200 naučnih stručnih radova, od kojih su najznačajniji: Mediteranska fauna u Rakovici, O tercijeru Tumačke Krajine, Mekušci iz Srbije, Razviće neogena u Srbiji, O fosilnoj fauni mekušaca u okolini Peći i dr. Umro je je u Beogradu 5. avgusta 1938. godine.
enciklopedija.149 balinda,
MILOVAN JANKOVIĆ političar Rođen je 1. novembra 1828. godine u Vlaškoj (kod Beograda). Slušao je filozofske i političke nauke u Nemačkoj. Profesor Liceja u Beogradu, ministar finansija (1875) i jedan od osnivača napredne Liberalne stranke koja je imala veliku ulogu u istoriji Srbije. Više puta je bio zatvaran ili u emigraciji. Umro je u Beogradu 8. oktobra 1899. godine.
enciklopedija.150 balinda,
RADIž PETROVIĆ vojvoda Rođen je oko 1750. godine u Sviokovcu (u Levču). Kapetan austrijske vojske u čijoj je jedinici bio i Karađorđe. Učestvovao je u Austro-turskom ratu (1788-1789), pri osvajanju Beograda i Srbije. Kada je buknuo Prvi srpski ustanak u Srbiji, prelazi Savu i priključuje se Karađorđu. Ističe se pri osvajanju Karanovca (1805) i Beograda (1806-1807), kada je bio i teško ranjen, a posebno se istakao u odbrani Deligrada (1813) koji je izgradio i utvrdio tako da je bio neosvojiv za Turke. Posle propasti Srbije prelazi u Srem, ali kada je buknuo Drugi srpski ustanak, vraća se u Srbiju (1816). Uhvatili su ga Turci i pogubili u Beogradu 6. maja 1816. godine.
enciklopedija.151 balinda,
ZEKO MAŠANOV POPOVIĆ alajbarjaktar Rođen je oko 1840. godine u Njegušima. Alajbarjaktar crnogorske vojske, u ratu protiv Turaka (1862) istakao se u boju kod Meteriza, pa je odlikovan medaljom Obilića, najvećim odlikovanjem za hrabrost. U Crnogorsko-turskom ratu (1876-1878) učestvuje kao alajbarjaktar i član Vrhovne komande (Glavnog štaba), a istakao se u borbama na Vučjem Dolu. Umro je 1917. godine.
enciklopedija.152 balinda,
DUŠAN PURIĆ pukovnik Rođen je 1873. godine u Ivanjici. Učestvovao je u oba balkanska rata a istakao se na Rujinu, kao komandant drugog puka Moravske divizije prvog poziva (1913). U Prvom svetskom ratu, kao komandant žetvrtog pešadijskog puka prvog poziva, istakao se hrabrošću u bici na Mačkovom Kamenu, gde je i poginuo 22. septembra 1914. godine.
enciklopedija.153 balinda,
SAVO JOVIĆEVIĆ serdar Rođen je 1827. godine u Ceklinu (Crna Gora). Alajbarjaktar crnogorske vojske u borbama sa Turcima (1852). U ime kneza Crne Gore radio je na izmirenju plemena Kuča koje se odmetnulo. Kad su Kuči prisjedinjeni Crnoj Gori (1855), podigao je na ustanak Drobnjake, te ih pripojio Crnoj Gori. Glavni komandant crnogorske vojske pri zauzimanju Skadarske krajine, vodio je sa uspehom bojeve sa Turcima (1861-1862), senator Crne Gore. Umro je na Cetinju 20. septembra 1897. godine.
enciklopedija.154 balinda,
PAVLE POPOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Vraniću (kod Beograda). Istakao se već kao borac protiv janičara u srpskim odredima Hadži Mustafa-paše. U Prvom srpskom ustanku uspostavio je vezu između Karađorđa i Jakova Nenadovića. Učestvovao je u svim bojevima oko Beograda i na Karanovcu. Imenovan je za vojvodu, izabran je za sovjetnika Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog, a postaje i srpski deputat u Rusiji. Učestvuje u bitkama na čičkom polju, Gurgusovcu i Kladovu. Beži iz Srbije 1813, ali se vraća i učestvuje u Drugom srpskom ustanku. žlan je Kneževske kancelarije. Umro je u Vraniću 8. decembra 1816. godine.
enciklopedija.155 balinda,
PETAR S. PETROVIĆ PECIJA književnik Rođen je 9. juna 1899. godine u Lađevcu (kod Okučana). Glumačku školu završio je u Zagrebu. Romansijer, reditelj i glumac u Sarajevu, Varaždinu, Skoplju i Beogradu. Poznati su njegovi romani: Rođa, Mladi kurjak, Bez zemlje, Begunci, zbirke novela: Godina dana, Deca sela i grada, Zemlja ostavljena, drame: Oslobođenje Koste Šljuke, Mi ne priznajemo i dr. Dramatizovao je Večitog mladoženju J. Ignjatovića. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1952. godine.
enciklopedija.156 balinda,
GEORGIJE NIKOLAJEVIĆ mitropolit Rođen je 20. aprila 1807. godine u Jasku (Srem). Veliki patriota, književnik i prevodilac. Kao mitropolit dabro-bosnaksi izdavao je književni časopis Srospko-dalmatinski magazin (1842-1862). Osnovao je fond za školovanje srpskih mladića iz Boke i Dubrovnika. Umro je u Sarajevu 8. februara 1896. godine.
enciklopedija.157 balinda,
DIMITRIJE MILAKOVIĆ novinar Rođen je 1804. godine u Jasenici (Hercegovina). Studirao je filozofiju u Beču. Urednik almanaha Grlica, sekretar Petra Petrovića Njegoša i kneza Danila. Bavio se filologijom i istorijom. Objavio je delo Istorija Crne Gore. Ubijen je u Drezdenu (Nemačka) 15. avgusta 1858. godine.
enciklopedija.158 balinda,
VELIMIR VELjA MILJKOVIĆ glumac i pisac Rođen je 20. septembra 1858. godine u Beogradu. Napustio je gimnaziju i počeo da igra u putujućim družinama. Glumio je u pozorištima Zagreba, Novog Sada i Beograda veoma zapažene uloge. Pisao je prigodne, rodoljubive pesme, zabavne feljtone i pripovetke iz srpskog narodnog života. Napisao je više drama koje su bile na repertoarima svih pozorišta, a dramatizovao je Sremčevu Ivkovu slavu. Umro je u Beogradu 8. januara 1901. godine.
enciklopedija.159 balinda,
KENJO STANKOV JANKOVIĆ četobaša Rođen je 1794. godine u Drušićima (Crna Gora). Istakao se kao četobaša pri zauzimanju čabljaka, potukavši znatno nadmoćniju tursku vojsku. Ratovao je po celoj Crnoj Gori i severnoj Albaniji, protiv Turaka i Arbanasa. Zbog izvanredne hrabrosti i junaštva ostao je poznat u narodu, pa je opevan i u narodnim pesmama. Umro je kod sela Strugara 12. maja 1861. godine.
enciklopedija.160 balinda,
SPIRIDON JOVIĆ pesnik Rođen je 17. marta 1801. godine u Petrinji. Službovao je u Vinkovcima i Beču. Pisao je na srpskom i nemačkom. Objavio je zbornik Srpska zora (1836), a glavno mu je delo Ethnographische Gem#ahlde der slawonische Militargrenze. Od malog broja pesama koje je objavio posebno je poznata pesma "Spomen" koju i pop Spira peva u Sremčevom romanu. Umro je u Beču 16. juna 1836. godine.
enciklopedija.161 balinda,
PETAR VUJOVIĆ vojvoda Rođen je 1810. godine u Ljubotinju. Junak iz boja sa Turcima na Kastratskim Virovima (1845). Senator i ministar Crne Gore. Umro je u Ljubotinju 12. januara 1891. godine.
enciklopedija.162 balinda,
BOčIDAR PETRANOVIĆ književni istoričar Rođen je 18. februara 1809. godine u Šibeniku. Kršteno ime Teodor. Studirao je prava u Beču, a doktorirao u Padovi. Sudija u Splitu i Kotoru. Istoričar, pravni pisac, narodni prosvetni prvak u Dalmaciji, član Društva srpske slovesnosti. Pokrenuo je i uređivao Srpsko-dalmatinski magazin, radio je na osnivanju Matice dalmatinske. Objavio je više istorijskih i pravnih rasprava (najznačajnija je Bogumili), kao i Istoriju književnosti. Umro je u Veneciji 12. septembra 1874. godine.
enciklopedija.163 balinda,
JOVAN PETROVIĆ general Rođen je 16. juna 1843. godine u Somboru. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, a studirao je u Berlinu. Profesor strategije i istorije ratne veštine na Vojnoj akademiji, ministar građevina (1883), vojni ministar (1883-1885) i načelnik štaba Vrhovne komande u srpsko-turskom ratu. Umro je u Nišu 19. marta 1902. godine.