literatura.1dusan,
E ljudi još od 10 prošlog meseca nije izašo novi broj stripa Conan. Jel ga neko
slučajno negde video ili neko ima informaciju da je prestao da izlazi?
literatura.2spantic,
Za obožavaoce Tolkiena važna vest. Neko je stavio na prodaju izdanje
"Gospodara prstena" na originalu u mekom povezu, po ceni od 400 dinara
u knjižari PLATO na polici za SF/F knjige.
literatura.3darone,
>> E ljudi još od 10 prošlog meseca nije izašo novi broj stripa Conan. Jel ga
neko
>> slučajno negde video ili neko ima informaciju da je prestao da izlazi?
kada smo već kod stripova, imam nekoliko pitanja:
1. Da li StripOteka i dalje živi?
2. Da li se i Dilan Dog i dalje štampa?
3. Šta se dešava sa Princom Valijantom (mislim na ono mesečno
izdanje)?
inače stripoteke po 20 i 15 kila, pa čak i manje mogu da se nabave kod
filozofskog (danas sam kupio 5 komada, od toga 2 starije za 100 kila).
darone
literatura.4ilazarevic,
BTW, čuo sam da je Tolkien napisao nešto kao predistoriju za
Gospodara prstenova, o događajima Prvog ili Drugog razdoblja.
Mislim da se zove Silmarilien ili slično. Zna li neko nešto
o tome?
literatura.5zolika,
!: BTW, čuo sam da je Tolkien napisao nešto kao predistoriju za
!: Gospodara prstenova, o događajima Prvog ili Drugog razdoblja.
!: Mislim da se zove Silmarilien ili slično. Zna li neko nešto
!: o tome?
Da (odgovor na pitanje: zna li neko nešto). Tačan naziv knjige je
"The SILMARILLION". Imam je u originalu, a u jednom davnom SIRIJUSU
pročitao sam da je IRO "Rad" trebalo da objavi prevod, mada se to nikada
nije desilo. Ko je knjigu čitao zna da je pisana dosta arhaičnim engleskim,
tako da je malčice teža za čitanje. U njoj se govori o stvaranju Srednjeg
sveta, Feanorovom trudu oko Silmarila, kao i o propasti Numenora. Za one
koji bi da je pročitaju (za sada samo u originalu), evo ipak dela poglavlja
"Of The Rings of Power And The Third Age" (mada predstavlja svesno kršenje
kopirajta):
O PRSTENOVIMA MOĆI I TREĆEM RAZDOBLJU
gde ove priče dolaze svome kraju
Od starine beše Sauron, Majar, koga su Sindari u Belerijandu prozvali
Gortaur. Na početku Arde Melkor ga je obavezao na vernost, i on postade naj-
veći i najpoverljiviji od svih Neprijateljevih slugu, i najgrozniji, jer je
mogao uzeti mnoga obličja, i zadugo se, ako je želeo, mogao pojavljivati
otmen i lep, pa ipak je mogao prevariti sve, čak i najopreznije.
Kada Tangorodrim beše skršen i Morgot zbačen, Sauron ponovo postade
dobar i pokloni se Eonveu, glasniku Manvea, i odreče se svih svojih zlih
dela. Neki drže da se Sauron zaista pokajao, iako se nije plašio, budući
užasnut padom Morgota i velikim gnevom Gospodara Zapada. Ali ne beše u moći
Eonvea da oprosti onima iz sopstvenog reda, i on naloži Sauronu da se vrati u
Aman i tamo sasluša presudu Manvea. Tada Sauron bi postidjen, i on ne bi vo-
ljan da bude ponižen i da dugo služi Valarima kako bi dokazao svoju kajanje;
jer pod Morgotom je bio veoma moćan. Zato, kada je Eonve otišao, on se sakri
na Srednjem Svetu; i ponovo postade zao, jer Morgotov uticaj beše još veoma
jak.
U Velikoj Bici i neredu nastalom padom Tangorodrima zemlja beše u velikim
grčevima, i Belerijand bi razoren i ležaše pust; i na zapadu i istoku mnoge
zemlje potonuše u Veliko More. Na istoku, u Osirijandu, masiv Ered Luina beše
probijen, i otvori se velika pukotina u njegovom južnom delu, i more je ispu-
ni i zaliv se načini. U taj zaliv poteče Plava Reka, i zato on kasnije bi
prozvan Zalivom Plave Reke. Tu zemlju od starine Noldori su zvali Lindon, i
to ime ostade joj i posle; i mnogi Eldari još tu žive, ne želeći da zaborave
Belerijand, gde su ratovali i dugo stvarali. Gil-galad, sin Fingona, beše
njihov kralj, i s njim beše Elrond Napovilni, sin Earendila Pomorca i brat
Elrosa, prvog kralja Numenora.
Na obalama Plave reke Vilovnjaci izgradiše luke i nazvaše ih Mitlond;
i tu držahu mnogo brodova, jer zaklon beše dobar. Iz Sivih Luka Eldari ponekad
plove, bežeći od tmine Zemaljskih dana; jer milošću Valara Prvorođeni mogu da
slede Pravi Put i da se vrate, ako hoće, svome rodu na Eressea i u Valinor
iza graničnih mora.
Drugi od tamošnjih Eldara behu oni koji su prešli planine Ered Luina u
tom razdoblju i prođoše u unutrašnje zemlje. Mnogi od njih behu Teleri, pre-
živeli iz Dorijata i Osirijanda; i oni utemeljiše kraljevstva među Šumskim
Vilovnjacima u šumama i planinama daleko od mora, za kojim su, i pored svega,
čeznuli u svojim srcima. Samo u Eregionu, koga su Ljudi prozvali Dračnik,
Vilovnjaci od rase Noldora zaista utemeljiše trajno kraljevstvo iza Ered
Luina. Eregion beše blizu velikih dvorova Patuljaka, zvanih Kazad-dum, a od
Vilovnjaka Hardhodrond, i potom Morija. Iz Ostinedila, grada Vilovnjaka, ši-
rok put je vodio do zapadnih vrata Kazad-duma, jer prijateljstvo je izraslo
između Patuljaka i Ljudi, kakvog nikada i nigde nije bilo, na zadovoljstvo
oba naroda. U Eregionu majstori Gvait-i-Mirdaina, Naroda Dragulj-kovača,
nadmašiše veštinom sve do tada, osim samog Feanora; i najveštiji među njima
beše Kelebrimbor, sin Kurufina, koji ostade odvojen od oca u Nargotrondu kad
su Kelegorm i Kurufin bili odvedeni(?), kao što je rečeno u Silmarilionu.
(...)
U Eregionu su Sauronovi saveti najradije primani, jer u toj zemlji Noldori
žudjahu da uvećaju veštinu i tananost svojih radova. Osim toga, nisu imali
mira u svojim srcima, pošto su odbili da se vrate na Zapad, a želeli su i da
ostanu na Srednjem svetu, koga su zaista voleli, i da još uživaju blagoslov
onih koji odoše. Zato su oni slušali Saurona, i načiše od njega mnoge stvari,
jer znanje mu beše ogromno. U tim danima kovači iz Ostinedila nadmašiše sve
što su stvorili ranije; i još više su naučili, i iskovaše Prstenove Moći.
Ali Sauron je vodio njihov rad, i on bi svestan svega što su radili; jer želja
mu beše da sputa Vilovnjake i da ih potčini.
Tada Vilovnjaci napraviše mnogo prstenova; ali tajno Sauron napravi Jedan
Prsten da vlada svima ostalima, da bude iznad svih, i da ostali traju traju
samo koliko i Jedan. I mnogo je snage i volje Sauronove prešlo u Jedinstveni
Prsten; jer moć Vilin-prstenova beše velika, i samo je veća sila mogla vladati
njima; i Sauron ga je iskovao u Ognjenoj Planini u Zemlji Senki. I dok je no-
sio svoj Prsten mogao je da opazi sve što je sačinjeno nižim prstenovima, i
mogao je da vidi i da vlada umovima onih koji su ih nosili.
Ali, Vilovnjaci nisu mogli biti tako lako uhvaćeni. žim je Sauron stavio
Jedan Prsten na svoj prst postali su ga svesni; i opaziše da bi im mogao biti
gospodarom. Tada u besu i strahu skidoše svoje prstenova. Medjutim Sauron,
našavši da je izdan, bi ispunjen gnevom; i povede rat, zahtevajući da mu se
donesu svi prstenovi. No Vilovnjaci pobegoše, i tri od svojih prstenova oni
su sačuvali i sakrili.
To behu Tri koji su poslednji bili načinjeni, sa najvećom moći.
Narja, Nenja i Vilja su se zvali, Prstenovi Vatre, Vode i Vazduha, ukrašeni
rubinom, adamantom i safirom; i od svih Vilin-prstenova Sauron je za njima
najviše žudeo, jer oni koji su ih imali mogli su da odbiju napade vremena i
odagnaju slabost sveta. Ali SAuron nije mogao da ih otkrije, jer bili su dati
u ruke Mudrih, koji su ih sakrili i nikada ih nisu otvoreno koristili dok je
Sauron imao Vladajući Prsten. Zato su Tri ostala neokaljana, jer ih beše
iskovao sam Kelebrimbor, i ruka Sauronova nije ih nikada dodirnula; ipak, oni
su takodje bili potčinjeni Jednom Prstenu.
(...)
Tada se Sauronova pohlepa i ponos uvećaše preko svih granica, i on
odluči da bude gospodar svega na Srednjem svetu, i da uništi Vilovnjake, i da
izazove, po mogućstvu, propast Numenora. Nije trpeo suparništvo, i proglasio
se Gospodarem Sveta. Maska, koju je nosio ako je hteo da vara, u očima Ljudi
izgledala je mudra i lepa. no on je radije vladao silom i strahom; i oni koji
su opazili kako se njegova senka širi prozvaše ga Mračnim Gospodarem i imeno-
vali ga Neprijateljem; i podvlastio je sve zle stvorove iz Morgotovih dana
koji su ostali na zemlji ili pod njom, i Orci behu pod njegovom komandom i
množili su se poput muva. Tako počeše Crne Godine, koje su Vilovnjaci zvali
Danima Bekstva. U to vreme mnogi Vilovnjaci na Srednjem svetu bežahu do Lin-
dona i preko mora, da se nikad ne vrate; i mnoge uništi Sauron ili njegove
sluge. ali u Lindonu Guil-galad je sačuvao svoju moć, i Sauron nije smeo da
predje planine Ered Luina niti da napadne Luke; i Gil-galadu pomogoše Nume-
noreanci. U oblastima pod vlašću Saurona željni slobode pružali su otpor u
drvenim tvrđavama i u planinama, gonjeni strahom. Na istoku i jugu vrlo brzo
svi Ljudi behu pod njegovom vlašću, i postaše jaki u tim danima, i sagradiše
mnoge gradove i zidove od kamena, i behu brojni i svirepi u ratu. Za njih
Sauron beše i kralj i bog; i plašili su ga se, jer je okružio svoje prebiva-
lište vatrom.
Još tada je umnogome zaustavljen Sauronov snažni juriš na zapadne
zemlje. Jer, kao što je rečeno u AKALLABETH-u, njega je izazvala moć Numenora.
Tako veliki behu slava i sjaj Numenoreanaca u sumrak njihovog kraljevstva, da
sluge Sauronove ne htedoše da ostanu uz njega. Nadajući se da će lukavstvom
ostvariti ono što nije mogao silom, on zakratko napusti Srednji svet i ode u
Numenor kao zatočenik kralja Tar-Kaliona. Tu je on bio sve dok nije pokvario
srca najvećeg dela naroda i okrenuo ih ratu protiv Valara, dovodeći ih do
propasti o koj je snio. No, ta propast beše užasnija nego što je Sauron pred-
video, jer on je zaboravio moć Gospodara Zapada u njihovom gnevu. Svet bi ra-
zoren, i kopno progutaše talasi, i mora se podigoše, i sam Sauron bi povučen
u bezdan. Ali njegov duh se uzdiže i odlete natrag na Srednji svet nošen mrač-
nim vetrom, tražeći dom. Tamo on vide da je moć Gil-galadova umnogome porasla
u godinama odsustva. i raširila se preko širokih severnih i zapadnih prostran-
stava, preko Maglenih planina i Velike reke čak do granica Velike Zelenšume,
čak do sigurnih utvrđenja u kojima je boravio. Zato se Sauron povukao u svoju
tvrđavu u Crnoj Zemlji i pripremao se za rat.
U toi vreme oni Numenoreanci koji su se spasli uništenja otploviše ka
istoku, kao što je izneto u AKALLABETH-u. Vođe im behu Elendil Visoki i sino-
vi mu Izildur i Anarion. Bili su kraljevi srodnici, potomci Elrosa, ali bez
volje da se pokoravaju Sauronu, i odbili su da ratuju sa Gospodarima Zapada.
Ukrcavši na svoje brodove sve Odane, napustili su Numenor pre propasti. Bili
su moćni ljudi, a brodovi im jaki i visoki, ali ih je oluja prestigla, i behu
nošeni visoko na talasima, do oblaka, i spustiše se na Srednji svet poput
ptica iz oluje.
Elendila talasi baciše u Lindon, i on postade prijatelj Gil-galadov. Ta-
da je Elendil prešao Plavu reku i iza Ered Luina udario je temelje svom
kraljevstvu, i njegov narod se naselio na mnogim mestima Erjadora oko Plave
reke i Brendivajna; no, njihov glavni grad beše Anuminas pored Jezera Nenujal.
U Fornostu na Severnim visoravnima takođe su se nastanili Numenoreanci, i u
Kardolanu, i u brdima Rudaura; i kule podigoše na Emin Berajdu i Amon Sulu; i
tu ostade mnogo mogila i ruševina, ali kule Emin Berajda još uvek gledaju ka
moru.
Izildur i Anarion behu odneti na jug. Oni upraviše svoje brodove uz Veli-
ku reku Anduin, koja teče iz Rovaniona u Zaliv Belfalas; i oni osnovaše kra-
ljevstvo Gondor, dok se Severno kraljevstvo zvalo Arnor. Davno pre toga, u
danima moći, pomorci numenora osnovaše luke i utvrđenja oko ušća Anduina,
uprkos Sauronu i blizini Crne Zemlje na istoku. U poznijim danima u te luke
dolazili su samo Odani Numenoreanci, i zato je mnogo naroda u tamošnjem pri-
obalnom području bilo u potpunom ili delimičnom srodstvu sa Vilin-prijateljima
i narodom Elendila, i oni pozdraviše dobrodošlicom njegove sinove. Glavni
grad južnog kraljevstva beše Ozgilijat na Velikoj Reci. Numenoreanci tamo po-
digoše veliki most, na kojem behu kule i kuće od kamena čudesnog izgleda, i
visoki brodovi dolazili su sa mora do gradskih kejova. Izgradili su i druga
utvrđenja sa obe strane reke: Minas Itil, Kulu Izlazećeg Meseca, ka istoku na
padinama Planina Senki kao izazov Mordoru; i ka zapadu Minas Anor, Kulu Zala-
zećeg Sunca, u podnožju planine Mindolujn, kao štit protiv divljih ljudi u
dolinama. U Minas Itilu beše kuća Izildurova, a u Minas Anoru kuća Anariono-
va, ali su obojica delila kraljevstvo međusobno i prestoli su im bili jedan
do drugoga u Velikoj Dvorani Ozgilijata. To su bila glavna prebivališta Nume-
noreanaca u Gondoru, ali i druge građevine čudesne i lepe oni su gradili u da-
nima svoje moći, na Argonatu, i na Aglarondu, i na Erehu; i u krugu Angrenos-
ta, koga su Ljudi zvali Izengard, podigoše Kulu Ortank od nesalomljivog kame-
na.
Mnoga blaga i velike nasleđene stvari vrle i čudesne behu Izgnanici
doneli iz Numenora; i od njih najčuveniji behu Sedam Kamenova i Belo Drvo.
Belo Drvo je uzgajeno iz voćke Nimlota Lepog koje je stajalo u Kraljevom
dvoru na Armenelosu u Numenoru, pre nego što ga je Sauron spalio; a Nimlot
beše potomak Drveta Tiriona, koje beše slika Najstarijeg od Drveća, Belog
Telperiona, koga je Javana podstakla da izraste u zemlji Valara. Drvo, uspo-
mena na Eldare i svetlost Valinora, beše zasađeno u Minas Itilu ispred kuće
Izildurove, pošto je on bio taj koji je spasao voćku od uništenja. Kamenovi,
međutim, behu podeljeni.
Tri Elendil uze, a svaki sin po dva. Elendilovi behu postavljeni u
kule na Emin Berajdu, i na Amon Sulu, i u Anuminasu. Oni njegovih sinova bili
su u Minas Itilu i Minas Anoru, u Ortanku i Ozgilijatu. Ovi Kamenovi su imali
osobinu da oni koji se zagledaju mogu u njima opaziti stvari daleke u prosto-
ru i vremenu. Najvećim delom otkrivali su stvari blizu drugog Kamena; ali oni
sa velikom snagom volje i uma mogli su da nauče kako da usmere njihov pogled
po vlastitoj želji. Tako su Numenoreanci znali za mnoge stvari koje su im ne-
prijatelji želeli da sakriju, i malo tih je umaklo numenorskoj budnosti u da-
nima njihove moći.
Rečeno je da kule Emin Berajda nisu izgradili Izgnanici iz Numenora, ne-
go da ih je podigao Gil-galad za Elendila, svoga prijatelja; i Vidikamen Emin
Berajda bio je u Elostirionu, najvišoj od kula. Tamo bi Elendil išao i zurio
preko graničnih mora, mučen čežnjom u progonstvu; i verovalo se da bi tako
video čak Kulu Avalon na Eressea, gde je Vladarkamen prebivao i još prebiva.
Ovi kamenovi behu darovi Eldara Amandilu, Elendilovom ocu, kao uteha Odanim
NUmenoreancima u mračnim danima, kada Vilovnjaci više nisu dolazili u tu zem-
lju pod senkom Saurona. Kamenovi behu zvani Palantiri, Oni Koji Gledaju Dale-
ko, ali svi koji su doneti u Srednji svet davno su izgubljeni.
(...)
Nadam se da sam barem malo zadovoljio tvoju radoznalost, i nadam se da imam
tu čast da sam prvi preveo deo "Silmariliona". Molim sve koji su pročitali
da imaju razumevanja za eventualne graške ili neslaganja u vremenu i rodu,
jer ipak nisam profesionalni prevodilac, već sam ovo uradio za svoje lično
zadovoljstvo.
Zolika
literatura.6ilazarevic,
Ovo što si napisao već uglavnom sve znam (iz istorijskih izvoda u
Gospodaru Prstenova), ali ipak, hvala ti! Da li možda znaš gde se
može naći u originalu? Puuuuno me zanima, jer mi je osnova te
istorijske građe bila malo mutna (mislim na Prvo i početak Drugog
razdoblja).
I thank thee, once again!
literatura.7zolika,
U originalu knjiga se može naći, koliko ja znam, samo u Engleskoj i
kod mene na polici...
literatura.8dgavrilovic,
>> U originalu knjiga se može naći, koliko ja znam, samo u Engleskoj i
>> kod mene na polici...
U SAD ovu knjigu je izdao Ballantine Books što znači da se može naći malne u
svakoj knjižari. Moj primerak je čak šesto izdanje.
literatura.9princess,
Da li neko zna gde mogu kupiti knjigu : "Moc podsvesti" (Dzozef Marfi)
A.ŰO
literatura.10ilazarevic,
A kod nas??
literatura.11zolika,
!: A kod nas??
Šaljem ti mail, pa ćeš videti...
literatura.12dgavrilovic,
Malo kasnim sa odgovorom ali bolje ikad nego nikad, jel da?
Silmarion nikada nisam video u nasim knjizarama izuzev jedne
price koja je objavljena u Sirijusu samo ne znam koji broj.
Valjda se neko sa Sezama seca?
literatura.13spantic,
> BTW, čuo sam da je Tolkien napisao nešto kao predistoriju
> za Gospodara prstenova, o događajima Prvog ili Drugog
> razdoblja. Mislim da se zove Silmarilien ili slično. Zna
> li neko nešto o tome?
Koliko imaš vremena? :)
U Simarilionu se svi događaji vezani za kraj III razdoblja i Rata za prsten,
prelaze u jednom poglavlju.
To je knjiga koju je Tolkien radio celog života. I vredi.
Kod nas se Rad pre nekoliko godina prihvatio prevoda, ali od toga ništa nije
bilo. žuo sam da se neko od privatnih izdavača prihvatio posla, ali nemam
detaljnijih informacija. Zna li neko nešto?
Ako neko prodaje Silmarilion ja sam kupac.
literatura.14spantic,
> Malo kasnim sa odgovorom ali bolje ikad nego nikad, jel
> da? Silmarion nikada nisam video u nasim knjizarama izuzev
> jedne price koja je objavljena u Sirijusu samo ne znam
> koji broj. Valjda se neko sa Sezama seca?
Prekopao sam po polici, ali jedino sam našao odlomak koji je objavljen u
Alefu. Kada je objavljen u Siriusu? Naime, Sirius baš nije "mirisao" fantasy
za razliku od Alefa. Možda se na Alef mislilo.
literatura.15ilazarevic,
█ Ako neko prodaje Silmarilion ja sam kupac.
Ja nudim više, :))))))))
literatura.16zolika,
!: Ako neko prodaje Silmarilion ja sam kupac.
^^^^^^^^^^^
Ja zainteresovanima mogu da ponudim samo fotokopiju, kao i kopiju knjige
"UNFINISHED TALES", u kojoj se još više razglaba o mnogim pitanjima u vezi sa
Srednjim svetom. Ako želite, javite se...
literatura.17zolika,
!: █ Ako neko prodaje Silmarilion ja sam kupac.
!:
!: Ja nudim više, :))))))))
A ja te opet pitam što me ne nazoveš da se dogovorimo oko fotokopije?
Zolika
literatura.18zolika,
!: Prekopao sam po polici, ali jedino sam našao odlomak koji je objavljen u
!: Alefu.
E, ako te ne mrzi pošalji nam u grupu sf2 malo tog teksta. Ja sam lično
preveo deo "Silmariliona" i UZtovario na Zezam, pa daj i ti malo doprinesi
opštoj stvari (ako ne veruješ za prevod, pročitaj poruku 10.5)
zolika
literatura.19dgavrilovic,
>> Možda se na Alef mislilo.
Možda. Nisam u mogućnosti da proverim jer sam sve Sirijuse i Alefe odneo na
plac pošto kući više nemam mesta. Ako je priča koju si našao o onom vuku
(psu?) onda je to to.
literatura.20spantic,
> E, ako te ne mrzi pošalji nam u grupu sf2 malo tog teksta.
> Ja sam lično preveo deo "Silmariliona" i UZtovario na
> Zezam, pa daj i ti malo doprinesi opštoj stvari (ako ne
> veruješ za prevod, pročitaj poruku 10.5)
Ajoj! Hajde neka se javi neka dobra duša sa dobrim OCRom za srpsku latinicu.
Ako ima i za ćirilicu tim bolje, ;). Treba mi ko hleba i inače.
literatura.21ilazarevic,
█ A ja te opet pitam što me ne nazoveš da se dogovorimo oko
█ fotokopije?
Ma zvao sam par puta, nema nikog, nazvaću te opet danas (nedelja)
popodne.
literatura.22ilazarevic,
Verovali ili ne, neki privatnik je uzeo da prevodi SILMARILION!!!!!
Informacija je pouzdana, moja keva zna ženu koja prevodi. Knjiga će
izaći 100% ako je ova žena prevede do kraja :))
literatura.23spantic,
> Verovali ili ne, neki privatnik je uzeo da prevodi
> SILMARILION!!!!! Informacija je pouzdana, moja keva zna
> ženu koja prevodi. Knjiga će izaći 100% ako je ova žena
> prevede do kraja :))
Hvalim te bože! Požuri je, ali temeljno da obavi posao ;) Koja
kontradiktornost, žuri polako, ;).
Ko je izdavač?
Kako napreduje prevod, da li koristi računar, daj izveštavaj o napretku?
Nestrpljivost pa to ti je, :)
literatura.24ilazarevic,
█ Ko je izdavač?
Neka privatna kuća, keva nije znala da mi kaže koja :)
█ Kako napreduje prevod, da li koristi računar, daj izveštavaj o
█ napretku?
Koliko sam obavešten, prevod napreduje polako ali sigurno. Jedini
problem je taj što je žena koja prevodi malčice više lenja, pa će
se tek videti da li će ga i završiti. Za opremu koju koristi ne
znam ništa :(
literatura.25bandit,
>> BTW, cuo sam da je Tolkien napisao nesto kao predistoriju za
>> Gospodara prstenova, o dogadajima Prvog ili Drugog razdoblja.
>> Mislim da se zove Silmarilien ili slicno. Zna li neko nesto
>> o tome?
Ne samo da je napisao Silmarion, vec postoje jos dve tri
knjige sa istom tematikom. Mislim da ih moj ortak ima, ali su
u Francuskom prevodu. Trenutno nije ovde ali kada se vrati pitacu
ga za detalje.
Bandit
literatura.26zolika,
!:>> Mislim da se zove Silmarilien ili slicno. Zna li neko nesto
^^^^^^^^^^^
!: Ne samo da je napisao Silmarion, vec postoje jos dve tri
^^^^^^^^^
U originalu naslov knjige piše se SILMARILLION, tj. po naški Silmarilion.
Ostale knjige koje g-din Bandit spominje su UNFINISHED TALES, BOOK OF LOST
TALES 1 i BOOK OF LOST TALES 2. Kristofer Tolkin (Tolkinov sin) prema očevim
beleškama napisao je SHAPING OF MIDDLE EARTH. Sve ove knjige mogle su (a ne
znam mogu li još uvek) da se nabave u knjižari u Sremskim Karlovcima.
Zolika
literatura.27spantic,
> beleškama napisao je SHAPING OF MIDDLE EARTH. Sve ove
> knjige mogle su (a ne znam mogu li još uvek) da se nabave
> u knjižari u Sremskim Karlovcima.
Daj adresu knjižare, pa ću vam ja javiti ima li ih ili ne.
literatura.28bandit,
>>> beleskama napisao je SHAPING OF MIDDLE EARTH. Sve ove
>>> knjige mogle su (a ne znam mogu li jos uvek) da se nabave
>>> u knjizari u Sremskim Karlovcima.
Da dodam da sam cuo i za knjigu Dozivljaji Toma Bombadila,
knjiga postoji na Engleskom i Francuskom...
Bandit
literatura.29ilazarevic,
█ Ne samo da je napisao Silmarion, vec postoje jos dve tri
█ knjige sa istom tematikom. Mislim da ih moj ortak ima, ali su
█ u Francuskom prevodu. Trenutno nije ovde ali kada se vrati pitacu
█ ga za detalje.
Ex, ali ako si čitao poruke dalje, video si da postoji mogućnost da
neko privatno preduzeće prevede Silmarilion.
literatura.30ilazarevic,
█ Da dodam da sam cuo i za knjigu Dozivljaji Toma Bombadila,
█ knjiga postoji na Engleskom i Francuskom...
Ej, pa to me zanima!!!
literatura.31miro,
■■ Da dodam da sam cuo i za knjigu Dozivljaji Toma Bombadila,
Tom Bombadil i losi momci. :)))))))))))))))))))))
literatura.32alexa,
Ima i (objavljena kod nas) "Kovač iz Malog Vutona".
literatura.33dejanr,
Danas završih čitanje knjige VRT RAME, Artur Klark i Džentri Li,
ovogodišnje izdanje "Polarisa". čali Bože vremena.
Prvi deo Rame je (bar za mene) bio zaista zanimljiv, sa nekoliko sjajnih
ideja (recimo ono kako sići sa litice visoke par kilometara...). Drugi deo
je bio mnogo obimniji i bez mnogo zanimljivih ideja, ali se dao čitati tj.
bio je zanimljiv uz dosadne delove. Treći deo nit ima ideja nit je zanimljiv.
Naime, u prvim poglavljima (inače jako obimne) knjige, dok deo ekspedicije
Njutn putuje sa Ramom u nepoznatom pravcu, stvari su još koliko-toliko
napete. Međutim, posle toga zagonetka Rame prestaje (pokazuje se da je to
zapravo brod neke civilizacije koja skuplja druge rase radi proučavanja (što
je, uzgred, u totalnom neskladu sa onim što se dešavalo u Rami 1)) i počinje
najobičnija priča o grupi od nekoliko hiljada ljudi koje Rama pokupi i
drži u relativnoj izolaciji. Otprilike motiv o skupini ljudi na pustom
ostrvu i njihovim sociološkim problemima, uz vrlo slabu vezu sa SF-om. Tu
i tamo se pojavi nešto primenljivo u raznim prilikama (npr. kako vođe
pokreću rat, kao izgovor da uvedu totalitarno društvo, čim standard ljudi
počne da opada a njihovo nezadovoljstvo da raste - podseća li vas to na
nešto?) ali je sve to davno i višestruko "preorano" u drugim knjigama.
Naročito me je iznervirala krajnja neorginalnost autora koji su svoje
junake suočili sa nekom boleštinom koja je isti AIDS (samo se drugačije
zove - čak je i prešla na ljude sa majmuna, a neki misle da je veštački
izazvana) - od SF autora bih očekivao bar da smisle neku originalnu
bolest. Pa ajd što su je smislili, nego ta bolest nema nikakve veze
sa radnjom knjige - pošto je u sredini knjige problemima oko nje popunjeno
NN strana (i ništa nije rešeno), bolest se do kraja knjige praktično i ne
pominje!
Od originalnih stvari, autori su zamislili jednu novu rasu (koja je "na
posmatranju" u Rami kao i ljudska), zapravo simbiozu dve rase koja deluje
kao jedinstvena rasa. Međutim, priča o toj rasi je tako smušena i nevezana
sa logikom (ne samo da, recimo, jedna strana simbioze nema nikakve koristi
od druge, nego je na velikoj šteti!), a i obim joj je tako mali i od tako
malog značaja za priču, da nije jasno šta ona tu traži.
Posebno je čudno da u čitavoj knjizi ima GOMILA događaja koji ostaju
neobjašnjeni i nevezani za priču - desi se nešto čudno, to ostane čudno
i nikom ništa! Sve to je garnirano krajem koji nije kraj pošto je (po
socijalnim pitanjima ljudi) sve zapleteno a baš ništa se nije rasplelo
ni razjasnilo. To možda najavljuje Ramu IV, ali je, posle Vrta Rame, ja
svakako neću čitati!
literatura.34alexa,
> Ima i (objavljena kod nas) "Kovač iz Malog Vutona".
OOPS! Nije Malog nego Velikog.
literatura.35spantic,
> Ima i (objavljena kod nas) "Kovač iz Malog Vutona".
Kod nas je objavljena i "Farmer Gil od Buta" od Tolkiena. Dečja je ali...
literatura.36spantic,
Na žalost te simbioze autora su katastrofa. Ako ste čitali "Kolevku" od
Klarka i Lija moglo se primetiti da ista sa Klarkom veze ima utoliko što je
njegovo ime na koricama. T.j. Klark prodaje knjigu koja ništa posebno nije.
Izem ti ja Lijeve ideje i filozofiju o istorijskim temama i vinjetama.
Ali to nije ništa sve prema onoj Asimovljevoj "knjigi" o svetu sa večnim
svetlom i katastofom. Pa ljudi to nije ni na nivou poslednjeg šunda sa
ulice. Toliko potcenjivanje inteligencije čitalaca davno nisam sreo.
Inače POLARIS ne stoji baš najbolje. Ovo je i apel za njegovo
preživljavanje. A bilo bi možda i pametno da se sedne pa napišu pisma sa
idejama šta se NE SME objavljivati.
POLARIS i inače je sklon mega serijama. Koje nisu uvek po kvalitetu baš...
Svejedno mislim da se moraju podržati jer drugih više nema. Najavljen je
David Brin sa serijom UZDIZANJE (kod nas objavljena sredina PODIZANJE
ZVEZDANE PLIME) inače sjajan autor.
Da se ne spominje da sjajna serija Nivena o POZNATOM SVEMIRU je seckana
i da su iz serijala objavljene samo dve knige PRSTEN i INčENJERI PRSTENA,
a ostale je teško naći više i na engleskom. Inače kome treba redosled je:
The Known Space series:
1. World of Ptavs
2. Protector, 1967 (prva kratka verzija "The Adults" u GALAXY 1967. ,a
duža 1973.
3. A Gift From Earth
4. Ringworld, 1970 (u YU Kentaur 1980. izdanje)
5. The Ringworld Engineers 1980. ( u YU POLARIS, 1985)
literatura.37spantic,
Inače ako ste čitali nastavak novele "Ka spuštanju noći" od Artura Klarka
(koja je izašla u YU 1986. u Supernovi) a u originalu "Against the Fall
of Night", 1953. a od koje je nastao roman "Grad i zvezde" (kod nas Kentaur).
Gregori Benford je napisao nastavak, koji je zajedno sa Klarkovom novelom,
objavljena u POLARISu. Šta reći osim da je u 115 strana Benford svašta
nagurao, ostavio dosta toga nedorečenog, uveo fantastične stvari i ostvario
pobedu u ratu koji je Klark ostavio otvorenim.
I uveo tako raskošne ideje života svugde protiv smrti kao divan kontrast
svom kraljevstvu mašina koje vladaju Univerzumom. Treba pročitati.
Inače ima li ko "Veliku nebesku reku"?
Ja od Benforda imam:
"Preko mora sunaca" i "Preko okeana noći" (Kentaur)
"The Heart of the Comet" (sa Brinom)
literatura.38dejanr,
>> Ali to nije ništa sve prema onoj Asimovljevoj "knjigi" o svetu sa večnim
>> svetlom i katastofom. Pa ljudi to nije ni na nivou poslednjeg šunda sa
>> ulice. Toliko potcenjivanje inteligencije čitalaca davno nisam sreo.
Ako se to odnosi na "Spuštanje noći", ne znam šta da kažem. I tu postoji
"drugi autor", verovatno sa istim motivom. Zaista, ideja nije neka a knjiga
nema mnogo veze sa SF-om (osim ideje sveta koji ima nekoliko obližnjih
zvezda).
Međutim, ja sam "Spuštanje noći" mogao da čitam kao relativno zanimljivo
štivo, sa jasnim tokom događaja, na čijem je kraju sve došlo na svoje mesto.
Rama III je beskrajno dosadnija (a i obimnija ;) i na kraju sam imao previše
jasno osećanje "gde si bio, nigde, šta si radio, ništa".
Iako ni jednu od ove dve ne bih preporučio kao nešto posebno, mnogo bih
rađe čitao "Spuštanje noći".
literatura.39spantic,
> Iako ni jednu od ove dve ne bih preporučio kao nešto
> posebno, mnogo bih rađe čitao "Spuštanje noći".
Ja ne bih. Sama knjiga je užasno napisana. Od zanimljive pričice iz ranih
radova nastala je papazjanija, gde autori moraju da nam eksplicitno kažu
da se sve odigrava na nekoj planeti ko-zna-gde na nekom mestu ko-zna-kad,
ali mada to sve liči na ljude grešite, to su ETi, nije nego!
literatura.40vlasta,
Kada ste se vec raspisali o Klarku, da li je neko citao "Pad meseceve
prasine". Jedna od zanimljivijih knjiga u kojoj je Klark pored toga sto je
radnja u svemiru, to jest na mesecu, uveo motiv brodolomnika. Ekvivalentno
Zemlji to bi licilo na neko spasavanje potonule podmornice. Mada mozda nespada
u sam vrh Klarkovih dela vredi je procitati. Kao i u svim prethodnim knjigama i
ovde su obradjeni svi tehnicki detalji do perfektnog.
Pozdrav
Vlada
literatura.41zolika,
!: Kada ste se vec raspisali o Klarku, da li je neko citao "Pad meseceve
!: prasine". Jedna od zanimljivijih knjiga u kojoj je Klark pored toga sto
!: je...
Fenomenalno! Klark je to opet umeo majstorski da zakuva, toliko da sam se
oduševio! Ne razumem se baš mnogo u termodinamiku, ali oni fazobi sa toplo-
tom u brodu su me baš oduševili... Šta kažu ostali?
literatura.42ndragan,
* u sam vrh Klarkovih dela vredi je procitati. Kao i u svim prethodnim
* knjigama i ovde su obradjeni svi tehnicki detalji do perfektnog.
zato što je to pisano šezdesetih, kada je (podjednako na istoku i na zapadu)
neko smislio da je zadatak SFa širenje tehničke kulture (!). od sedamdesetih
naovamo, ta vrsta alibija je postala nepotrebna. ubaciš tehnologije koliko ti
treba, i ne dozvoliš da se ispreči ličnostima; ovako dobijamo scenario za
film o brodolomu, samo što je tehnologija druga.
Ako se ne varam, izlazio je u nastavcima u politici pre dvadeset i kusur
godina (nisam čitao sadašnje izdanje - sećam se dosta dobro... možda mnogo
dobro - ali više od petnaest godina sigurno ima)
sve mi se čini da i klark i asimov i još nekolicina skribomana iz stare garde
ne shvataju da bi bilo bolje da z*jebu ugovore (dovoljno su bogati, vidi u
'plavom horizontu događanja...': "zgrtanje love ima smisla samo do prvih
milion dolara, a posle treba razmisliti šta bi pametno moglo da se uradi") i
da sednu i napišu nešto valjano (ako već ne može novo ;)
comments?
Bue_ NDragan
literatura.43vlasta,
Tacno. Uzmimo za primer Ramu. Prva knjiga je bila fenomenalna, druga je
citljiva ┬.i upravo je dovrsavam a trecu, slusajuci komentare necu ni pocinjati
da citam. Koliko sam je cuo Klark, odnosno bolje receno Dzentri Li ju je
nacisto unistio. Knjiga je dosadna, i jedina veza sa naucnom fantastikom je to
sto se desava u svemiru.
Pozdrav
The St
literatura.44vlasta,
Kada smo vec kod toga da li je neko za to da se napise jedno pismo Arturu
C. Klarku. Ako jeste ostavite ovde svoje zabeleske pa cu ih proslediti dalje do
grupe SF u kojoj upravo pisemo jedno pismo u vezi sa poslednjim njegovim
delima.
Pozdrav
The ST
literatura.45spantic,
> Fenomenalno! Klark je to opet umeo majstorski da zakuva,
> toliko da sam se oduševio! Ne razumem se baš mnogo u
> termodinamiku, ali oni fazobi sa toplo- tom u brodu su me
> baš oduševili... Šta kažu ostali?
Da uzmeš Fiziku I i da se oduševiš. Klark je ipak Klark!
literatura.46spantic,
> Kada smo vec kod toga da li je neko za to da se napise
> jedno pismo Arturu C. Klarku. Ako jeste ostavite ovde
> svoje zabeleske pa cu ih proslediti dalje do grupe SF u
> kojoj upravo pisemo jedno pismo u vezi sa poslednjim
> njegovim delima.
Kako bi bilo da se napravi link između SF i SF2 grupe ili još bolje da nam
otvore temu SF. mislim da bi ono drugo bilo od većeg interesa.
Moderatore stupi u akciju.
literatura.47vlasta,
E odlicna ideja. Ajde moderatore potrudi se malo pa otvori jednu SF temu.
Pozdrav
The ST
P.S. - Hvala
literatura.48duki,
■Ć Fenomenalno! Klark je to opet umeo majstorski da zakuva,
■Ć toliko da sam se oduševio! Ne razumem se baš mnogo u
■Ć termodinamiku, ali oni fazobi sa toplo- tom u brodu su me
■Ć baš oduševili... Šta kažu ostali?
Pa prosto, ako je to ono na šta ja mislim...
Prašina se ponašala kao gust vazduh, pa kada se unutrašnjost grejala
ona krilca su zračila toplotu i pravila kovitlace prašine (ako je to
ono na šta ti misliš... :)) ) A da je knjiga odlična - to stoji.
Nije potpisan i Džentri Li, zato i valja :))
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
literatura.49duki,
■Ć Kako bi bilo da se napravi link između SF i SF2 grupe ili
■Ć još bolje da nam otvore temu SF. mislim da bi ono drugo
■Ć bilo od većeg interesa.
■Ć
■Ć Moderatore stupi u akciju.
Odlična ideja, ajde moderatore na posao... :)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
literatura.50ilazarevic,
█ Moderatore stupi u akciju.
Pošto je moderator još uvek sysadm(sysadmovi), a ZZ na frontu,
Dejane, napravi nam temu!!
literatura.51dejanr,
>> Pošto je moderator još uvek sysadm(sysadmovi), a ZZ na frontu,
>> Dejane, napravi nam temu!!
Napravio još juče.