EXTRA.3

26 Sep 1992 - 21 Jul 1993

Topics

  1. automobili (431)
  2. avioni (389)
  3. hi.fi (439)
  4. biznis (391)
  5. zvezde (181)
  6. sport (1012)
  7. sf (495)
  8. etf (295)
  9. mg (167)
  10. misterije (137)
  11. fotografija (238)
  12. eng (59)
  13. samogradnje (20)
  14. razno (707)

Messages - avioni

avioni.306 mbole, -> #305, peca.st
Za me-263 nieznam ali znam da je postojala verzija me-262 sa nevođenim raketama (tačno je uvedena pred kraj rata). U Jugoslovenskoj knjizi i Vojnoj knjižari u Vasinoj ulici ima jedna knjižica, mislim da se zove "Lovačka avijacija" ili tako nekako (A5 tvrdi povez) gde sam video da piše nešto o ovim avionima.
avioni.307 dmiladinovic, -> #305, peca.st
>> U njemu se pominje avion Mesersmit 263. Da nije mozda ME-163 ?
avioni.308 zulu, -> #305, peca.st
>> pred sam kraj II rata, "trebao je da donese pobedu Nemackoj", ali ipak >> nije koriscen. Zna li neko da li ovaj avion stvarno u opste postoji, Da ! Nemacka je pred sam kraj WWII imala mlazne avione ali ih nije toliko usavrsila i nije stigla da ih upotrebi i da je rat potrajao jos jedno 6 meseci do godinu dana SIGURNO bi Nemacka dobila rat...
avioni.309 zokalezic, -> #305, peca.st
> pobedu Nemačkoj", ali ipak nije korišćen. Zna li neko da li > ovaj avion stvarno u opšte postoji, ako postoji, zna li nešto > više o njemu? Podaci iz knjige AVIONS DE CHASSE 1939-1945 autora Bill Gunstona Poreklo - Messerscmitt AG, kasnije Junkers Tip - presretač Motor - raketni Walter HWK 109-509C-4 sa glavnom komorom od 1700 kg i komorom za krstarenje od 300 kg Dimenzije - R 9.50 m, D 7.88 m, V 2.70 m Težina - prazan 2105 kg, max 5150 kg Performanse - max. brzina 1000 km/h, penjanje na 15000 m za 3 min, trajanje leta max. 1 sat sa oko 15 min rada motora Da bi se ispravili nedostaci Me 163, Me 263 se pojavio tokom zime na crtaćim tablama Lippisch/Messerschmitta. U svom novom obliku aparat je imao lepši trup sa više goriva, novi motor sa odvojenom komorom malog potiska za što veću autonomiju leta i adekvatan stajni trap. Program je kasnije preuzeo Junkers. U Dessau-u je prof. Hertel transformisao 263 A1 u poboljšanu verziju - Ju 248 koji je imao zaobljen gornji deo trupa, zadnji deo trupa skraćen i povećana zakrilca, kao i brojne druge modifikacije. U korenu krila bila su postavljena dva topa MK 108 od 30 mm. RLM (Reich Luft Ministerium) je insistirao da se vrati oznaka Me 263 A1 i aktivira proizvodnja. Predvidjen je bio motor BMW 708 sa azotnom kiselinom (kao gorivom) od 2500 kg potiska ali je haos krajem 1944. sprečio završetak izrade ovog aviona. Medjutim jedan Me 263 A1 izrađen u Dessau-u je izveo jedan bezmotorni let avgusta 1944. Rusi su kasnije vršili dalji razvoj ovog aviona. P.S. Ovo je slobodan prevod sa francuskog. P.P.S. Dr. Alex Lippisch i Hellmuth Walter su bili pioniri reaktivnog pogona u Nemačkoj, i radili su prvi na aerodinamici a drugi na motorima na raketnim motorima za Me 163
avioni.310 vstan, -> #305, peca.st
> Danas sam gledao film Celicni orao III - Asovi. > U njemu se pominje avion Mesersmit 263. > Kolko ja znam poslednji je Mesersmit 262. > Zna li neko da li ovaj avion stvarno u opste postoji, > ako postoji, zna li nesto vise o njemu? Evo "kratke" price o Me-263: Glavni nedostatak Me-163B sa operativne tacke gledanja bili su: nestabilna priroda goriva koje je koristio i shodno tome nepre- dvidivo ponasanje njegovog raketnog motora; nedovoljni radijus dejstva i cinjenica da je posle sletanja bio nesposoban da manevrise po "pisti" jer je morao da bude podignut na tockove i odvucen traktorom ili da se utovari na malu prikolicu. Ovaj nedostatak mobilnosti na zemlji sugerisao je mogucnost da baze sa kojih je Me-163B operisao mogu biti zakrcene nepokretnim presretacima koji cekaju da budu pokupljeni i shodno tome izu- zetno veliku ranjivost na vazdusni napad. Ovi nedostaci su uoceni pre nego sto je avion dostigao operativni status i dok je Mesersmit mogao vrlo malo da ucini po pitanju nestabilnosti raketnog goriva ili pouzdanosti pogonske grupe konstrukcioni biro je posvetio znatnu paznju povecanju radijusa dejstva i pokretljivosti na zamlji. Tako su se pocetkom 1944. pojavila dva nacrta: Me-163C i 163D. Dok je verzija C bila samo delimicni korak napred u pogledu povecanja radijusa dejstva, koji se sastojao u dodavanju pomocnih komora za sagorevanje i malom povecanju tankova za gorivo, ver- zija D je predstavljala znatno redizajnirani i povecani trup, sto je omogucavalo znatno povecavanje tankova kao i prostor za uvlacive tockove. Da podsetim verzija B je nakon poletanja ostajala bez tockova a sletala je na travu pomocu "saonika". I tako prototip Me-163D V1 je zavrsen u prolece leta 44-tog. U medjuvremenu ministarstvo vojske je odlucilo da posto Meser- smit ima malo ljudi koje moze da odvoji za ovaj projekt isti bude prebacen Junkers-u, gde je dobio oznaku Ju-248. Tu je dozivljavao izmene i kao takav prototip pod imenom Ju-248 V1 (registraciona oznaka DV+PA) je zavrsen pocetkom avgusta 44. Pocetni letovi su poceli krajem istog meseca i to bez motora. Letovi su bili u formi jedrenja, a u vazduh je bio podignut tegljenenjem uz pomoc Ju-188. Do septembra, kada je bio instaliran raketni motor i otpoceli prvi motorni letovi, pripremljeni su i prihvaceni planovi za serijsku proiz- vodnju presretaca pri cemu je ministarstvo vojske insistiralo da se oznaka Ju-248 odbaci u korist nove oznake Me-263 posto je avion u osnovi Mesersmit-ova konstrukcija. U medjuvremenu Ju-248 V1, alias Me-263 V1, je ostao jedini napravljeni primerak posto je ubrazana nepovoljna vojna situ- acija sprecila kompletiranje alata za proizvodnju serijskog Me-263A. Prototip je potpuno neostecen zaplenjen od strane Rusa i poslat u Sovjetski Savez. Konstrukcioni biro MiG je dobio zadatak da razvije Me-263 za sovjetske potrebe. Kako su imali malo iskustva u koriscenju strelastog krila i velikih problema zbog odsustva horizontalnih repnih povrsina, ova "svojstva" su odbacena i trupu su nakalemljeni konvencionalno krilo tankog preseka i blago zakosen repni horizontalac koji je bio zakacen na vrh vertikalnog stabilizatora. Oznacen kao I-270 ovaj Rusko-Nemacki melez je poleteo 1946. ali nakon kratkotrajnog ispitivanja projekat je odbacen. Nadam se da nisam udavio :) Pozdrav, Vladimir
avioni.311 vstan, -> #307, dmiladinovic
> >> U njemu se pominje avion Mesersmit 263. > > Da nije mozda ME-163 ? Da ti nisi mozda nov ovdi :)
avioni.312 vstan, -> #308, zulu
> Da ! Nemacka je pred sam kraj WWII imala mlazne avione ali ih >nije toliko usavrsila i nije stigla da ih upotrebi i da je rat >potrajao jos jedno 6 meseci do godinu dana SIGURNO bi Nemacka dobila >rat... ========================= === a i po koju A-bombu po glavi ! A onda bi preostali Nemci usavrsavali razna tajna oruzja.
avioni.313 peca.st, -> #307, dmiladinovic
!-> Da nije mozda ME-163 ? Nije sigurno! Pročitaj malo bolje moju poruku, nije ni meni baš najjasnije... Po svemu sudeći, izgleda da su izmislili taj avion na snimanju filma! Treba ga videti kako izgleda, ne može se opisati! P e C a
avioni.314 dtadic,
Vidim da ovde ima ljudi koji dosta znaju o mlaznim avionima Luftwaffe. Mene zanima da li je u operativnoj upotrebi bio jos neki mlazni avion osim Me-262? Mislim na Arado-234 i Heinkel-162. Dokle se uopste stiglo sa ovim projektima? Da li su, osim ovih i Me-163(263), Nemci imali jos neki projekat mlaznog aviona? Unapred hvala. DT
avioni.315 spantic, -> #308, zulu
> Da ! Nemacka je pred sam kraj WWII imala mlazne avione ali > ih nije toliko usavrsila i nije stigla da ih upotrebi i da > je rat Za tvoju informaciju i Britanci su tada imali razvijen mlaznjak. A Nemci više nisu imali resursa.
avioni.316 peca.st, -> #309, zokalezic
!-> P.S. Ovo je slobodan prevod sa !-> francuskog. Puno hvala! P e C a
avioni.317 peca.st, -> #310, vstan
!-> Nadam se da nisam udavio :) Nisi, zavaljujem! ;) P e C a
avioni.318 vstan, -> #314, dtadic
> Mene zanima da li je u operativnoj upotrebi bio jos neki mlazni avion > osim Me-262? Mislim na Arado-234 i Heinkel-162. > Dokle se uopste stiglo sa ovim projektima? > Da li su, osim ovih i Me-163(263), Nemci imali jos neki projekat mlaznog > aviona? Samo za dtadic-a :) Evo sta je poletelo: Horten HO IX - lovac tipa letece krilo. Kompletirana dva prototipa: jedan kao jedrilica (V1) i drugi sa dva mlazna motora (V2) koji se srusio na cetvrtom letu. Ostalo jos sest nekompletiranih prototipova (V3-V8) od kojih je V3 sacuvan i nalazi se u jednom americkom muzeju. Bio predvidjen za serijsku proizvo- dnju u fabrici vagona Gotha kao Go-229. Inace motori su bili u krilu, dakle savrsen stealth avion pre skoro pola veka ! Junkers Ju-287 - cetvoromotorni bombarder. Dva motora pod krilima, dva u predelu nosa a iza kabine (prototip V1). Krila zakosena una- pred. Obavio dosta letova. Pod ruskom okupacijom zavrsena jos dva prototipa (V2 i V3). Glavna razlika - klaster od po tri motora ispod svakog krila. Kasnije su avioni, oprema i ljudstvo prebaceni u Rusiju. V3 imao oko 200 casova naleta i odigrao znacajnu ulogu u razvoju ruskih bombardera. Evo sto se bar materijalizovalo a nije poletelo: Messerschmitt P-1101 - eksperimentalni lovac. Predvidjen kao potencijalna zamena za Me-262. Rec je o najnaprednijem nemackom avionu napravljenom do kraja rata. Strelasta krila i sve repne povrsine. Jedan motor u trupu (uvodnik vazduha u nosu). Skoro potpuno kompletiran. Zaplenjen od strane amerikanaca i prebacen kod Bell-a. Dalji razvoj doveo do Bell X-5 eksperimentalnog aviona sa pomicnim krilima. Henschel Hs-132 - jurisni avion za borbu protiv brodova. Koncepcija, i dimenzije, dosta slicna He-162. Novitet je i lezeci polozaj pilota. Napravljen prototip V1: trup i krila kompletirani ali nisu stigli da budu i sastavljeni. Heinkel He-343 - cetvoromotorac. Koncepcija dosta slicna Ar-234. Bile su predvidjene tri varijante: bombarder, izvidjac i "razarac". Otpoceta konstrukcija prva dva prototipa ali zbog velikih potreba za He-162 stalno je kasnila tako da se na kraju od njega odustalo. Prototipovi i svi prateci delovi i alat zbog toga unisteni. Focke-Wulf Entwurf 6 "Flitzer" - lovac. Neobicno slican mu je de Havilland Vampire. Napravljen drveni model. Projekat napusten jer je imao losije performanse od Me-262 koji je vec ulazio u upotrebu. Focke-Wulf Ta-183 -jednomotorni lovac. Veliki ugao strele krila. Vrlo mu je slican Mig-15. Narucen za redovnu proizvodnju. Kraj rata docekao u fazi finalne izrade fabrickih crteza. Naravno bio je i veliki broj varijeteta vec postojecih aviona. Egzoticniji: Me-262 B2 - nocni lovac, trosed, sa motorima u korenu krila; Me-262 Lorin -imao po jedan ramdzet iznad svakog motora; He-162 - varijante sa strelastim krilima unapred i unazad itd. Nista od ovog nije stiglo da poleti. Inace po raznim kolekcijama u svetu sacuvani su: po jedan Ar-234 i Go-229, sedam He-162 i 10 Me-262. Ovo je bez podataka za bivsi SSSR. Iz gore navedenog naslucujemo da su Nemci isprobali mnoge aerodinamicke konstrukcije od kojih neke tek u skorije vreme pocinju uspesnije da se primenjuju. Tu pre svega mislim na letece krilo (znam, bilo ga je i ranije ali nikad toliko proizvedenih primeraka kao kod B2) i strelasto krilo unapred (tu jos nema serijskog aviona; btw, tu su posleratni Nemci opet izuzetak - imali su mali putnicki mlaznjak Hansa). Po broju zanimljivih konstrukcija prevazilaze ih (i to debelo) samo posleratni ruski konstruktori. Pozdrav, Vladimir
avioni.319 zulu, -> #312, vstan
>> razna tajna oruzja. Mislis MUTANTE? ;)))
avioni.320 zulu, -> #314, dtadic
>> Da li su, osim ovih i Me-163(263), Nemci imali jos neki projekat Jesu, ali je sve to (srecom) ostalo samo na papirima kao projekat...
avioni.321 zulu, -> #315, spantic
>> Za tvoju informaciju i Britanci su tada imali razvijen mlaznjak. Pa dobro,ali pitanje je bilo postavljeno za Nemacku...
avioni.322 dmiladinovic, -> #311, vstan
>> Da ti nisi mozda nov ovdi :) Pogledaj resume, koji nemam. :)
avioni.323 dtadic, -> #318, vstan
>> Samo za dtadic-a :) Zahvaljujem. Imao bih jos samo jedno pitanje: koji su jos mlazni avioni, osim Me-262, imali borbene letove? DT
avioni.324 vstan, -> #319, zulu
> >> razna tajna oruzja. > Mislis MUTANTE? ;))) Ko zna sta bi sve ugledalo svetlost dana ;)
avioni.325 vstan, -> #322, dmiladinovic
> Pogledaj resume, koji nemam. :) Pogledao sam pre tvog reply-ja ali ostajem pri navodima, koje si izgleda shvatio hmmm.. onako usko :(
avioni.326 vstan,
Peco.st - gde si gledao taj film o svapskim dzetovima :)
avioni.327 vstan, -> #323, dtadic
> Zahvaljujem. Imao bih jos samo jedno pitanje: koji su jos > mlazni avioni, osim Me-262, imali borbene letove? Samo je Ar-234 koriscen u vecem obimu. He-162 je imao prvi borbeni let tek 26.4.45. Sve ukupno manje od deset. Dve vazdusne pobede, od toga jedna nerazjasnjena.
avioni.328 zulu, -> #324, vstan
>> Ko zna sta bi sve ugledalo svetlost dana ;) Da, da - tuzno ali istinito...
avioni.329 zulu, -> #326, vstan
>> Peco.st - gde si gledao taj film o svapskim dzetovima :) Ja ga gledao jos odavno i imas ga po video klubovima (nisu neki dzetovi). Film se zove Celicni Orao III. S' tim sto nema veze sa prethodna dva dela.
avioni.330 dmiladinovic, -> #318, vstan
>> Evo sta je poletelo: Ihaaaa, gde ti ovo izbunari ... Ja ni za pola nisam cuo. :)
avioni.331 peca.st, -> #326, vstan
!-> Peco.st - gde si gledao taj film o !-> svapskim dzetovima :) Naravno, iz video kluba. :) Film se zove želični orao III - ACES. Gledao sam i želični orao II, i čini mi se bolji, jer više volim mlaznjake nego klipne... želični orao I nisam gledao... P e C a
avioni.332 unke,
Interesuje me da li neko ovde ima podatke o tome koje sisteme PVO nasa vojska poseduje.Pozeljno bi bilo da mi neko saopsti lepu vest da imamo npr. SA-10, SA-12 ili SA-5 PVO sisteme.mnogo bi lepse spavao. hvala unapred. UNKE THE METALMANIAC
avioni.333 unke,
evo ako nekoga zanimaju karakteristike nekih PVO sistema SA-10B TIP:samohodni STATUS:uveden u naoruzanje PROIZVODJAC:SSSR(Rusija) NAMENA:RS PVO teritorije, a moze da gadja i balisticke rakete DOMET[m]:5000-75000 VISINA GADJANJA[m]:25-27000 VEROVATNOCA UNISTENJA CILJA:0.96 ORGANIZACIONO FORMACIJSKA STRUKTURA:divizion MOGUCNOST GADJANJA:sestokanalan po cilju, dvokanalan po raketi BORBENI KOMPLET:8-12 LR sa 32-48 raketa BRZINA CILJA:do 3M SA-12 TIP:samohodni gusenicar STATUS:uveden u naoruzanje PROIZVODJAC:SSSR(Rusija) NAMENA:za PVO trupa i teritorija, a gadja i balisticke rakete DOMET[m]:5000-80000 VISINA GADJANJA[m]:900-30000 VEROVATNOCA UNISTENJA:0.96 L METOD VODJENJA:radarsko komandno ORGANIZACIJSKO FORMACIJSKA STRUKTURA:puk MOGUCNOST GADJANJA:osmokanalan po cilju,jednokanalan po raketi BORBENI KOMPLET:8 SLO X 2 = 16 raketa u bateriji BRZINA CILJA:do 3M Pozdrav od UNKE-ta THE METALMANIAC-a
avioni.334 peca.st, -> #332, unke
!-> UNKE THE METALMANIAC KRENUO JE! Mogu vam reći, narode Sezamovski, da ste sada nadrljali u ovoj temi! P e C a
avioni.335 unke, -> #334, peca.st
HM>KRENUO JE PeCo, mojne da plasis ljude. UNKE THE METALMANIAC
avioni.336 dragisak, -> #333, unke
║ VEROVATNOCA UNISTENJA CILJA:0.96 Kako se određuje ova verovatnoća ?
avioni.337 unke, -> #336, dragisak
HM> Kako se odredjuje ova verovatnoca ? Ta verovatnoca znaci da raketa pogadja cilj sa 96% sigurnosti. Inace valjda se odredjuje prakticno.Stave neku budalu u avion i posalju ga u vis znas sta posle sledi;) UNKE THE METALMANIAC
avioni.338 dmiladinovic, -> #325, vstan
>> koje si izgleda shvatio hmmm.. onako usko :( Moz' jos uze. :)
avioni.339 dragisak, -> #337, unke
║ Ta verovatnoca znaci da raketa pogadja cilj sa 96% sigurnosti. Ma jasno je meni šta je to. Ali nešto mi je sumnjiv procenat, pa zato pitam. Ko zna kako je to utvrđeno.
avioni.340 vstan,
Zna li neko kada je poleteo prvi mlazni avion u svetu ( i ciji je bio ) ?
avioni.341 zokalezic, -> #340, vstan
Evo nekoliko aviona sa datumima Heinkel He 176 (D) juni 1939. prvi raketni Heinkel He 178 (D) 27.ili 24.08.1939. prvi mlazni Gloster E 28/39. (GB) 15.05.1941. Gloster Meteor (GB) 05.03.1943. Heinkel He 280 (D) 02.04.1941. Bell YP 59 A Airacomet (USA) 01.10.1942. Nakajima Kikka (J) 07.08.1945. Mitsubishi J8M1 Shusui (J) 07.07.1945. Arado Ar 234 Blitz (D) 15.06.1943. Bachem Ba 349 Natter (D) 28.02.1945. Heinkel He 162 Salamander (D) 06.12.1944. Messerscmitt Me 163 Komet (D) ??.08.1941.(sa mlaznim motorom) proleće 1941.(kao jedrilica) Messerschmitt Me 262 (D) 04.04.1941.(sa klipnim motorom) 18.07.1942.(sa mlaznim motorom) Messerscmitt Me 263 (D) ??.08.1944.(kao jedrilica) Messerscmitt Me 328 (D) jesen 1943.(kao jedrilica) Caproni Campini CC1 (I) 27.08.1940. Berezniak Isaev BI 1 (USSR) 15.05.1942. Podaci su iz knjiga koje su mi se prve našle pri ruci i odnose se na prvi let. Ovde su i avioni sa turbomlaznim i sa raketnim motorima pa čak i sa klipno-mlaznim motorima (Caproni).Sad mi pade na pamet i V-1 koji ima pulzo-mlazni motor. Ako treba kopaću još da upotpunim podatke. Pozdrav
avioni.342 peca.st, -> #341, zokalezic
!-> Ako treba kopaću još da upotpunim !-> podatke. Sve zanimljivo što nađeš, bilo bi lepo da pošalješ. Ima nas dosta koje zanima, pogotovu "stanovitog" unke-a :), koji će verovatno dosta toga i sam poslati, ako ga ne bude mrzelo da kuca. Hvala. Peđa.
avioni.343 vstan, -> #341, zokalezic
> Da li neko zna kada je poleteo prvi mlazni avion ....... >> Evo nekoliko aviona sa datumima >> Heinkel He 176 (D) juni 1939. prvi raketni >> Heinkel He 178 (D) 27.ili 24.08.1939. prvi mlazni >> ........................................................... >> Podaci su iz knjiga koje su mi se prve nasle pri ruci i odnose se na >> prvi let. Ovde su i avioni sa turbomlaznim i sa raketnim motorima pa cak i >> sa klipno-mlaznim motorima (Caproni).Sad mi pade na pamet i V-1 koji ima A ja misleo da je mlaznjaka bilo i pre prvog svetskog rata :(
avioni.344 peca.st,
Kada su napravljene prve rakete sa navođenjem (bilo kojim), a koje su pogađale cilj u zadovoljavajućem broju slučajeva? ;) Hvala. Peđa.
avioni.345 ssokorac, -> #343, vstan
─┼┤ A ja misleo da je mlaznjaka bilo i pre prvog svetskog rata :( I, bre, pretera ga :). Prvi tenk upotrebljen u I s.r. a očekuješ mlaznjake ranije? :)
avioni.346 dragisak, -> #344, peca.st
║ Kada su napravljene prve rakete sa navođenjem (bilo kojim), ║ a koje su pogađale cilj u zadovoljavajućem broju slučajeva? ;) Slušaj ovu priču. Kada su naši projektovali raketu vazduh-zemlja za Orao, pri prvom probnom ispaljivanju iz vazduha avion se srušio. :)))) Pilot se, srećom, spasao. Ustanovljeno je da konstrukcija Orla nije bila u stanju da izdrži ispaljivanje rakete sa krila. Da bi kako-tako rešili taj problem, vojni inženjeri su napravili da se prilikom ispaljivanja rakete dotična prvo otkači od krila, a zatim nakon male zadrške bi se palili raketni motori. E sad, to nije sve. Pošto je i to moralo nekako da se improvizuje, ručka za takvo lansiranje raketa se nalazi dosta nisko u kabini tako da, dok ispaljuje raketu, pilot nema kontrolu nad avionom (mora da se sagne). :)) Ovo sam čuo od jednog od glavnih stručnjaka na tom projektu. Bivšem profesoru na Vojno-tehničkoj akademiji, bivše JNA. žovek je inače bio jedan od naših najvećih stručnjaka za aerodinamiku. Sada živi u Zagrebu.
avioni.347 zokalezic, -> #344, peca.st
> Kada su napravljene prve rakete sa navođenjem (bilo > kojim), a koje su pogađale cilj u zadovoljavajućem broju > slučajeva? ;) Prvi vodjeni projektili i uopšte vodjene letilice su bile: 1) 1927. god. LARYNX (GB) Long Range Gun with Lynx Engine, bojeva glava 250 lb, dolet 300 milja. 2) Radio vođeni bespilotni avioni DH 82 (prerađeni Tiger Moth ) (GB) oko sredine tridesetih za vežbanje PVO i američki Boeing BQ 17 Aphrodite ( B 17 sa bojevom glavom od 5449 kg). 3) Fritz X (FX-1400) (D) radio vodjena jedreća bomba od 1570 kg, doleta 9 km, lansirana sa Dornier Do 217 K2 i Focke Wulf Fw 200. 09.09.1943. potopila italijanski bojni brod Roma i oštetila brod Italia, a lansirali su je Do 217 K2 iz III/KG 100. 4) Henschel Hs 293 (D) radio vodjeni projektil sa raketnim motorom na tečno gorivo, brzine 720 km/h, od 1975 kg, lansiran sa Do 217, Fw 200 i Heinkel He 177 Greif. 27.08.1943. potopio HMS Egret u Biskajskom zalivu. 5) Fiesler Fi 103 ili V 1 (D) lansiran sa Heinkel He 111 iz KG 53 protiv ciljeva na zemlji u leto 1944. Težina 2175 kg, bojeva glava 850 kg ili 515 kg za veći dolet, brzina max. 480 km/h, motor pulsno mlazni Argus 109 014. 6) Yokoshuka MXY-7 OHKA (J) pilotirana bomba (i to je navođenje :) ) 2140 kg, raketni motor 800 kg potiska lansirana sa Mitsubishi G4M Betty, 01.04.1945. oštetila USS Okinawa a 12.04. potopila USS Mannert L. Abele. 7) BAT radarski vodjena jedreća bomba lansirana sa B 24 Liberator-a ili Privateer-a, 23.04.1945. izvršila prvi napad sa automatskim navođenjem ujedno i prvi američki napad vođenim projektilom. 8) Ruhrstahl BMW X 4 projektil vazduh-vazduh sa raketnim motorom, težine 59 kg, boj. glava 20 kg, vodjen sa 6 km žice prečnika 0.2 mm. Brzina oko 1 Mach. 9) Henschell Hs 298, 125 kg, b/g 48 kg, Scmidding 109-543 raketni motor na čvrsto gorivo, brzina 940 km/h, domet 2.5 km, blizinski i kontaktni upaljač, radio vođena. Lansirana sa Fw 190 i Me 262. To su počeci skoro svih kasnije korišćenih načina vođenja i za VV i za VZ rakete, sa izuzetkom IC navođenja koje je prvi put uspešno izvedeno oktobra 1954 u GB. Pozdrav
avioni.348 zokalezic, -> #346, dragisak
> ispaljivanje rakete sa krila. Da bi kako-tako rešili taj > problem, vojni inženjeri su napravili da se prilikom > ispaljivanja rakete dotična prvo otkači od krila, a zatim > nakon male zadrške bi se palili raketni motori. Ništa neobično. Postoje razni načini da se raketa lansira i to: -sa nosača nulte dužine (zero-lenght), HVAR (High Velocity Aircraft Rocket) na primer - sa nosača šinastog tipa (K 13 tj. AA 2 Atoll) - iz saćastih lansera (BR-2-57, FFAR - Folding Fin Aircraft Rocket) - lansiranje odbacivanjem (npr Sparrow sa F-4 Phantom gde u letu leži poluuvučena u trup) potonje rešenje nije loše i zbog toga što raketno gorivo (čvrsto) ima ograničen vek upotrebe i nakon odredjenog broja ciklusa zagrevanje-hladjenje tj posle nekoliko nošenja na visinu postaje eksplozivno, pa ako već pukne onda bolje što dalje od nosača. Zato se rakete koje su nošene u patrolu odredjeni broj puta bacaju. BTW priča se da piloti to znaju i često nesvesno zažmure kad raketiraju. Drugo nešto je zanimljivo. Krilo se obično ne proračunava za slučaj raketiranja jer su tu opterećenja uglavnom po uzdužnoj osi krila pri čemu je moment inercije krila mnogo veći a samim tim i otporni moment. Raketiranje je često opasno jer salvo raketa može kod nekih aviona da ugasi plamen u komori sagorevanja ako je avion (ne)pogodno konstruisan. Orao je sposoban da nosi Maverick, bombe američkog i ruskog standarda i nevodjena RZ, a dok sam ih ja čačkao nisu nosili rakete VV pa mi je priča poprilično neobična. Pozdrav
avioni.349 peca.st, -> #347, zokalezic
!-> To su počeci skoro svih kasnije !-> korišćenih načina vođenja i za VV i za VZ !-> rakete, sa izuzetkom IC navođenja koje je !-> prvi put uspešno izvedeno oktobra 1954 u !-> GB. Hvala puno, nadam se da je Unke pročitao ovu poruku! Peđa.
avioni.350 vstan, -> #345, ssokorac
> ─┼┤ A ja misleo da je mlaznjaka bilo i pre prvog svetskog rata :( > > I, bre, pretera ga :). Prvi tenk upotrebljen u I s.r. a ocekujes mlaznjake > ranije? :) To ce mo tek da vidimo, citaj ispitamo :)
avioni.351 vstan, -> #346, dragisak
> Slusaj ovu pricu. > > Kada su nasi projektovali raketu vazduh-zemlja za Orao, pri prvom probnom > ispaljivanju iz vazduha avion se srusio. :)))) Pilot se, srecom, spasao. > ................ Interesantno ;( Na osnovu navedenih posledica pretpostavljam da je u pitanju raketa Grom. Imas li jos neku pikanteriju na temu Yu avioni ?
avioni.352 vstan, -> #347, zokalezic
> 4) Henschel Hs 293 (D) radio vodjeni projektil sa raketnim motorom > na tecno gorivo, brzine 720 km/h, od 1975 kg, lansiran sa > Do 217, Fw 200 i Heinkel He 177 Greif. 27.08.1943. potopio > HMS Egret u Biskajskom zalivu. Lep clanak :) Da dodam samo jos nesto za stavku 4) : -Henschel je u Nemackoj bio daleko najuspesnija firma po pitanju vodjenih projektila. -model 293 D nije radio vodjeni projektil vec TV navodjeni ! Imao je TV kameru rezolucije 224 linija, 50 slika u sekundi i vidni ugao kamere od svega 13 stepeni.
avioni.353 kruger, -> #346, dragisak
>> ispaljivanju iz vazduha avion se srusio. :)))) Pilot se, srecom, spasao. A jel' znas zasto? Zato sto je Orao trebao da bude jedan od najboljih lovaca u Evropi ali kada su nasi kupovali motor od Engleza -(mislim da su bili oni)- (i oni su to primetili) i nisu hteli da daju za taj avion jedan motor vec su dali dva (koji naravno povecavaju masu i smanjuju nosivost i performanse) koji su skupa bili malo jaci od onog jednog kojeg smo mi trazili...
avioni.354 spantic, -> #353, kruger
> A jel' znas zasto? Zato sto je Orao trebao da bude jedan > od najboljih lovaca u Evropi ali kada su nasi kupovali > motor od Engleza -(mislim da su bili oni)- (i oni su to > primetili) i nisu hteli da daju za taj avion jedan motor > vec su dali dva (koji naravno povecavaju masu i smanjuju > nosivost i performanse) koji su skupa bili malo jaci od > onog jednog kojeg smo mi trazili... Pa, to baš i nije ta priča. Mislim ima tačnih detalja, ali Orao je od početka zamišljen sa dva motora da bi se povećala mogućnost preživljavanja. Traženi su RR motori ali iz izvesnih razloga koji se mogu tumačiti različito ( čitaj kako kome odgovara ) dobijeni su zaista slabiji motori koji su na kraju ugrađeni u Orla u serijskoj proizvodnji.
avioni.355 mbole, -> #354, spantic
> Traženi su RR motori ali iz izvesnih razloga koji se mogu > tumačiti različito ( čitaj kako kome odgovara ) dobijeni su > zaista slabiji motori koji su na Po informaciji kojom raspolažem, osnovni razlog za isporuku slabijih motora (isporućilac Engleska), je taj da smo Orao radili u kooperaciji sa Rumunima, koji su bili u istočnom bloku.
avioni.356 kruger, -> #354, spantic
>> ( citaj kako kome odgovara ) dobijeni su zaista slabiji motori koji su >> na kraju ugradeni u Orla u serijskoj proizvodnji. Sve u svemu - ZAJE*ALI su nas...;(
avioni.357 kruger, -> #355, mbole
>> motora (isporucilac Engleska), je taj da smo Orao radili u ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Pa to sam i rek'o! Zar ne?
avioni.358 milanm,
Hi! Ko hoće da leti sa Space Shutlom u FS4 trebaće mu ovo. 1701.zip
avioni.359 kruger,
S'a ste se ucutali, zivnite malo, saljite nove podatke:))), itd...
avioni.360 petkovicd,
Otkad avaxi kruze iznad Bosne u ovoj temi nema ni jednog aviona. Vidi se da se ovde dosledno postujuje rezolucija UNa
avioni.361 ratman,
Kakav je naziv za levu stranu broda ili aviona? Znam da je za desnu STARBOARD, ali za levu...? Mislim da je nesto kao portboard ili dockboard, ali nisam siguran. Pozdrav, Dejan
avioni.362 vstan, -> #361, ratman
>Kakav je naziv za levu stranu broda ili aviona? >Znam da je za desnu STARBOARD, ali za levu...? >Mislim da je nesto kao portboard ili dockboard, ali nisam siguran. PORTBOARD
avioni.363 zqusovac, -> #361, ratman
ne portBOARD nego samo PORT. termin potiče (kao i većina u zrakoplovstvu) iz mornarice. nekada se govorilo starboard (desno) i larboard (levo) ali je zbog zabuna negde oko 1670 termin 'larboard' zamenjen terminom PORT. i na ostalim evropskim jezicima (italijanski, španski, francuski, čak i nemački) su termini slični pozdrav zq
avioni.364 djov, -> #363, zqusovac
> ne portBOARD nego samo PORT. U nautici se koriste izrazi STARBOARD i BACKBOARD, to je tačno terminologija Britanske flote (Janssen marythime ecyclopedia) dok se u avijaciji, analogno koristi izraz STARBOARD i PORTSIDE. Uz napomenu da je u avijaciji reč isključivo o **** opisnom izrazu, jer ni nastavnik letenja ni kotrola neće izdati instrukciju "Turn star 350 degrees" nego "turn right to bearing 350 deg. etc." Isto tako nećete pronaći "The passenger entrance is on the left side of the fuselage" nego "Passenger is the portside entrance." pozdrav djov
avioni.365 nestor,
Hi! Ovako, interesuje me da li neko planira da ove godine poseti svetsku izlozbu avijacije na aerodromu BOURGE u Parizu. Pozdrav, Nestor
avioni.366 zormi,
Za ljubitelje: izlazi MS FLIGHT SIMULATOR 5.0! U prikačenoj datoteci su detalji, ali ukratko, o njemu pričaju bajke :) Najvažnije novosti su dodat realan zvuk, kompletne makete New York-a i Paris-a (za početak) kroz koje se može leteti, novi sistem za kontrolu vremena, automatsko sletanje za početnike, mnogo detaljnija 3D grafika, saobraćaj, aerodromi, noćno sletanje... Očevici tvrde da je sasvim u rangu simulatora od $250,000. Takodje, izlazi i MS SPACE SIMULATOR uz konsultovanje NASA-e i korišćenje fotografija sa Voyager-a, Viking-a, Mariner-a... flight5.zip
avioni.367 wizard, -> #366, zormi
> Za ljubitelje: izlazi MS FLIGHT SIMULATOR 5.0! Neverovatno... NAJZAD! > Takodje, izlazi i MS SPACE SIMULATOR uz konsultovanje NASA-e i korišćenje > fotografija sa Voyager-a, Viking-a, Mariner-a... A ovo me još više zanima, jel se zna nešto više? Da li je reč o Space Shuttleu ili...?
avioni.368 peca.st, -> #366, zormi
!-> Za ljubitelje: izlazi MS FLIGHT SIMULATOR !-> 5.0! Koji zahteva mašinu sa 80686 procesorom, 128 MB RAM memorije, a na hard disku zauzima tričavih 2 GB. Minimalan video sistem se mora sastoajti iz neke XGTVVGAUltraSuperMega, a monitor dijagonale 21" i mogućnost prikaza rezolucije 2000*1600 bez preplitanja. Peđa.
avioni.369 zormi, -> #368, peca.st
* !-> Za ljubitelje: izlazi MS FLIGHT SIMULATOR * !-> 5.0! * * Koji zahteva mašinu sa 80686 procesorom, 128 MB RAM memorije... Ništa od toga, samo avio-kabinu za bolju simulaciju. ;)
avioni.370 dmiladinovic, -> #368, peca.st
>> a na hard disku zauzima tricavih 2 GB. Minimalan video sistem a na cd disku...
avioni.371 kresof, -> #368, peca.st
> Koji zahteva mašinu sa 80686 procesorom, 128 MB RAM memorije, > a na hard disku zauzima tričavih 2 GB. Minimalan video sistem Ne ozbiljno da li neko zna koliko zauzima i ako ga neko nabavi neka prosledi dalje:), ja se nadam da će stići do mene za mesec dana:). Ja prosto ludim za dobrim simulacijama:). buco
avioni.372 zdimic,
> A kako objašnjavaš to da sam ja iz prve poleteo? :) Hmmm, pitanje je na mestu. > Zašto ne bi uspeo? Lako je poleteti, treba znati sleteti. ;)) > Što da ne bi? To nije problem. Problem je šta NO WAY! Evo predloga za sve majstore FS-a! Ko voli nek izvoli, dođite na beogradski sportski aerodrom Lisičji Jarak, probajte da poletite sa avionom za koji pravi piloti kažu da je lak za letenje, pogledajte Beograd "odozgo". Sletanje ja preuzimam na sebe :)) Popijete pićence, upoznate i neke ljude sa SEZAM-a, lepo provedete dan gledajući letenje zmajevima, jedrilicama, avionima, skokove padobranom i letenje RC modela. Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. organizujemo letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) Pozdrav, Zoran
avioni.373 spantic, -> #372, zdimic
> Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. > organizujemo letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) Ja ću rado da gledam :) Ali može i da se vozim :)
avioni.374 zqusovac,
> Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. Lepo. Nažalost neću biti tu. Ako uspe nadam se da će biti i repriza u avgustu kad budem ponovo u našem gradu. Pozdrav, zq
avioni.375 petkovicd, -> #372, zdimic
Jel moze malo detaljniji opis kakvo je to letenje sezamOVACA i da li je to samo za gorepomenute ili... DEJAN
avioni.376 ilazarevic, -> #372, zdimic
> Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. organizujemo > letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) Ja bih se sigurno pojavio, ali desetog putujem :(
avioni.377 dikla, -> #372, zdimic
> Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. organizujemo > letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ A tooo.. je : ____ DEM (bar okvirno) ...:)
avioni.378 dikla, -> #372, zdimic
> Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. organizujemo > letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ A tooo.. je : ____ DEM (bar okvirno) ...:)
avioni.379 milanv, -> #372, zdimic
║║ Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. organizujemo ║║ letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) Pojasni :)
avioni.380 nestor, -> #372, zdimic
> Ko voli nek izvoli, dodite na beogradski sportski aerodrom > Lisicji Jarak, probajte da poletite sa avionom za koji pravi > piloti kazu da je lak za letenje, pogledajte Beograd "odozgo". > Sletanje ja preuzimam na sebe :)) Ja bih takodje, samo me interesuje ona sitnica od cene ;) Pozdrav, Nestor
avioni.381 zdimic, -> #372, zdimic
> Ako bude dovoljno zainteresovanih za vikend 10 i 11.07. organizujemo > letenje SEZAM-ovaca. Cijena, prava sitnica :) Vidim da ima možda i dovoljno zainteresovanih (spantic, zqusovac, petkovicd, ilazarevic, dikla, milanv, nestor... vervatno još po neko) i sve vas buni cena. Na žalost ona je takva kava je :(. Aviogorivo košta 2.5 DEM (39 kg/h), avioulje 25 DEM (0.33 kg/h), što bez ostalih troškova (održavanje, osiguranje nastavnik, mehaničar itd) iznosi preko 1.7 DEM po minutu leta. S obzirom da je u pitanju popularizacija vazduhoplovnog sporta, kao i da ste svi vi veliki zaljubljenici u letnje, a možda i potencijalni kandidati za kompletnu motornu obuku (jedriličarsku padobransku), po komercijalnoj ceni, jedan let sa instruktorom letenja, od 10-15 minuta će vas koštati 20 deviza. Svi koji se jave na mail do subote uveče mogu da dođu na Jarak u nedelju 11.07. u 16.00 časova. Priprema za letenje sa upoznavanjem karakteristika aviona će trajati 30-ak minuta, pa možda neko i odluči da slobodno vreme ubuduće porvodi uživajući u pravom letenju. Pozdrav Zoran
avioni.382 zdimic, -> #381, zdimic
> Svi koji se jave na mail do subote uveče mogu da dođu na Jarak > u nedelju 11.07. u 16.00 časova. Priprema za letenje sa upoznavanjem Na žalost, akcija otkazana zbog vetra koji duva preko 20 čvorova, 10-13 m/s. Obaveštenje o sledećem terminu za skupljanje na Jarku sledi u ovoj konferenciji. Izvinjavam se svima koji dođu i ne neđu me na zakazanom mestu. Izinjotina i što ovo obaveštenje stiže ovako kasno. Ipak viša sila je u pitanju. Pozdrav, Zoran
avioni.383 rkorda,
co jo Ekstra wr avioni 38. Prvenstvo Jugoslavije u vazduhoplovnom jedriličarstvu Subotica 14.07.-24.07.1993. Izveštaj o održanoj prvoj disciplini - 16.07.1993.g. Danas je uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima održana prva disciplina u okviru 38. državnog prvenstva u vazduhoplovnom jedriličarstvu. Titulu brani petostruki prvak čiva Frenc iz Zrenjanina inače pilot JAT-a i kapetan na DC-10. Prve prognoze u rano jutro nisu obečavale uspešan takmičarski dan. Sudijska ekipa se dvoumila koju disciplinu da odredi. U razmatranju su bile duža disciplina od 217 kilometara i nešto kraća od 168 kilometara. Start je zbog nepovoljnih meteoroloških uslova kasnio te je sudijska ekipa odredila kraću disciplinu pred samo poletanje. Takmičari su u 13 sati počeli da poleću a nebo nije obećavalo ništa dobro. Visoki stratusni oblaci su pokrivali skoro celo nebo iznad Subotice a tek se ponegde probijao poneki zrak Sunca koji je neophodan za stvaranje usponih strujanja. Bez usponih strujanja jedrilice bi uspele da prelete tek nekoliko kilometara sa visine od 600 metara gde ih otkače avioni. Po poletanju takmičari su javljali da uspevaju da ostanu na visini. Sudije su u 14 sati otvorile startnu liniju i zemaljski sat je počeo da radi. Vrlo brzo su svi takmičari pošli na let i kroz etar se čula dogovaranja takmičara i pijukanje variometara. Ubrzo se javio i prvi takmičar koji je morao da sleti pre vremena. Miro Milutinović je sleteo kod Bačke Topole posle 35 kilometara leta. Njegova pomočna ekipa je posle dobijanja ove vesti brzo prikačila prikolicu za automobil i otišla na teren da rastavi i doveze jedrilicu i takmičara nazad na aerodrom. Posle 2 sata počele su da pristižu prve jedrilice iznad aerodroma pre finalnih 60 kilometara. Videlo se kako se teško penju pošto su termički uslovi bili veoma teški a usponi stubovi veoma slabi i retki. Stigla je i poruka da je glavni favorit čiva Frenc sleteo nekoliko kilometara ispred aerodroma. Još uvek su se čuli glasovi takmičara koji javljaju da su sve niže i jedan po jedan su javljali da idu na sletanje. Izgledalo je da niko neće stići na aerodrom. A onda se čuo glas sa radio stanice "Novembar sijera linija za 2 minuta". Ubrzo je Blagojević Branko koji leti za aeroklub Vršac brzinom od 200 km prozujao preko linije cilja i sleteo. Tako se ovaj težak dan završio sa jednim takmičarom koji je izvršio disciplinu i 9 takmičara koji su vanterenski sleteli. Disciplina: Subotica-Bajša-Senta-Subotica-Bajša-Subotica u dužini 168 km. Rezultati: 1. Blagojević Branko, Vršac 168 km, 522 boda, 2. Kolaček Dragan, Vršac, 151 km, 489 3. Filko Ivan, Beočin, 142 km 441 4. Pantelić Rajko, Beograd, 135 km 415 5. Kapunac Dušan, Zrenjanin, 133 km 413 6. Stepanov Đorđe, Beočin, 127 km 394 7. Stojković Miodrag, Subotica, 103 km 320 8. Frenc čiva, Zrenjanin, 104 km 317 9. Vukomanović Bratislav, Trstenik 78 km 242 10.Milutinović Miroslav, Valjevo 35 km 109 11.Cvetković Predrag, Beograd, 0 km 0 Radovan Korda
avioni.384 rkorda,
38. Prvenstvo Jugoslavije u vazduhoplovnom jedriličarstvu Subotica 14.07.-24.07.1993. Izveštaj o održanoj drugoj disciplini - 17.07.1993.g. Zlatni momci Danas je u dobrim vremenskim uslovima održana druga disciplina u okviru 38. državnog prvenstva u vazduhoplovnom jedriličarstvu. Titulu brani petostruki prvak čiva Frenc iz Zrenjanina inače pilot JAT-a i kapetan na DC-10. Već prve prognoze u rano jutro su obečavale uspešan takmičarski dan. Sudijska ekipa se dvoumila koju disciplinu da odredi. U razmatranju su bile duža disciplina od 300 kilometara i nešto kraća od 222 kilometara. Start je zbog kasnog razvoje termike kasnio 45 minuta ali je sudijska ekipa odredila dužu disciplinu. Takmičari su nešto pre 12 sati da poleću a prvi kumulusi su cvetali na plavoj livadi neba. Po poletanju takmičari su javljali da su dizanja sasvim pristojna da ostanu na visini. Sudije su u 12,15 sati otvorile startnu liniju i zemaljski sat je počeo da radi. Posledni takmičari su krenuli na rutu negde posle 13 časova. Veliki i lepo razvijeni kumulusi su obečavali da će trka biti dobra i brza. Nažalost uskoro se javio i prvi takmičar koji je morao da sleti pre vremena. Miša Stojković iz Subotice je par kilometara pre Sombora posle 45 kilometara leta. Njegova pomočna ekipa je posle dobijanja ove vesti brzo prikačila prikolicu za automobil i otišla na teren da rastavi i doveze jedrilicu i takmičara nazad na aerodrom. Na radio stanici su se čula dogovaranja takmičara. Jedino se glavni favorit čiva Frenc nije javljao. Publika je na osnovu poruka takmičara preko radio stanica sa uzbuđenjem pratila odvijenje trke. Izgledalo je da će Branko Blagojević ponoviti uspeh iz prvog dana. Posle samo 3 sata i 18 minuta čulo se "Zulu romeo minut do cilja" što je značilo da je prvi na aerodrom stigao čiva Frenc. Sudijska ekipa je ubrzo utvrdila da je čiva frenc poslednji krenuo te da je postigao prosečnu brzinu od 90,70 km/h u toku preleta od 300 km. Drugi takmičari su pristizali i posledni je sleteo nešto pre 6 sati. Još jedan takmičar je sleteo posle 248 kilometara tako da je ova disciplina izuzetno uspešno završena daljina od 300 km koje se računaju za Zlatnu "C" jedriličarsku značku od čega su 2 takmičara prvi put preletela tu daljinu. Tako je jedriličarski sport dobio nova dva "zlatna momka". Disciplina: Subotica-Sombor-Kikinda-Sombor-Subotica u dužini 300 km. Rezultati: 1. Frenc čiva, Zrenjanin, brzina 90,70 km/h 1000 bodova 2. Blagojević Branko, Vršac, 78,67 kmh 823 boda, 3. Kolaček Dragan, Vršac, 76,17 km/h 779 4. Milutinović Miroslav, Valjevo 74,61 km/h 753 5. Filko Ivan, Beočin, 74,04 km/h 743 6. Kapunac Dušan, Zrenjanin, 72,61 km/h 718 7. Pantelić Rajko, Beograd, 65,89 km/h 591 8. Stepanov Đorđe, Beočin, 61,69 km/h 530 9. Vukomanović Bratislav, Trstenik 59,60 km/h 494 10.Cvetković Predrag, Beograd, 248 km 313 11. Stojković Miodrag, Subotica, 45 km 57 Radovan Korda Posle dva dana u vođstvu je Blagojević Branko sa 1345 bodova a za petama mu je čiva Frenc sa 1317 bodova.
avioni.385 rkorda,
38. Prvenstvo Jugoslavije u vazduhoplovnom jedriličarstvu Subotica 14.07.-24.07.1993. Izveštaj o održanoj trećoj disciplini - 18.07.1993.g. Još jednom zlatni momci Danas je u dobrim vremenskim uslovima održana treća disciplina u okviru 38. državnog prvenstva u vazduhoplovnom jedriličarstvu. Titulu brani petostruki prvak čiva Frenc iz Zrenjanina inače pilot JAT-a i kapetan na DC-10. Već prve prognoze u rano jutro su obečavale uspešan takmičarski dan. Sudijska ekipa se dvoumila koju disciplinu da odredi. U razmatranju su bile duža disciplina od 308 kilometara i nešto kraća od 222 kilometara. Start je počeo kao i juče u 11,45. Po poletanju takmičari su javljali da su dizanja sasvim pristojna i da se penju bez nekih većih problema. Sudije su u 12,20 sati otvorile startnu liniju i zemaljski sat je počeo da radi. Poslednji takmičari je krenuo na rutu u 13,07 časova. Veliki i lepo razvijeni kumulusi su obečavali da će trka biti dobra i brza. Nažalost uskoro se javio i prvi takmičar koji je morao da sleti pre vremena. To je bio Rajko Pantelić koji se javio iz Vaškuta. Jedina nezgoda u tom njegovom prevremenom sletanju (sem malog broja bodova) je činjenica da se Vaškut nalazi u Madjarskoj. Posledica tog izleta će verovatno biti diskvalifikacija u trećoj disciplini i kašnjenje na sutrašnje takmičenje. Osim njega sleteli su van aerodroma Vukomanović Bratislav i Cvetković Predrag. Na radio stanici su se čula dogovaranja takmičara. Jedino se glavni favorit čiva Frenc nije javljao. Publika je na osnovu poruka takmičara preko radio stanica sa uzbuđenjem pratila odvijanje trke. Izgledalo je da će Branko Blagojević ponoviti uspeh iz prvog dana. Posle 3 sata i 40 minuta čulo se "Zulu romeo minut do cilja" što je značilo da je ponovo prvi na aerodrom stigao čiva Frenc. Sudijska ekipa je ubrzo utvrdila da je čiva frenc postigao prosečnu brzinu od 83,91 km/h u toku preleta od 308 km. Drugi takmičari su pristizali i posledni je sleteo nešto posle 6 sati. I ova disciplina je izuzetno uspešno završena a daljina od 308 km se računa za Zlatnu "C" jedriličarsku značku. Disciplina: Subotica-Odžaci-Kikinda-Sombor-Subotica u dužini 308.9 km. SPONZOR --- PRESIDENT - S C A I D - Subotica --- SPONZOR Radovan Korda Rezultati: 1. Frenc čiva, Zrenjanin, brzina 83.91 km/h 1000 bodova 2. Filko Ivan, Beočin, 72,28 km/h 834 3. Stepanov Đorđe, Beočin, 67,96 km/h 762 4. Blagojević Branko, Vršac, 66,66 km/h 741 5. Kapunac Dušan, Zrenjanin, 65,53 km/h 722 6. Kolaček Dragan, Vršac, 63,87 km/h 695 7. Milutinović Miroslav, Valjevo 60,60 km/h 641 8. Stojković Miodrag, Subotica, 60,05 km/h 631 9. Cvetković Predrag, Beograd, 217 km 313 10.Vukomanović Bratislav, Trstenik 64 km 92 11.Pantelić Rajko, Beograd, 5 km 7 Ukupni rezultati: Frenc 2317, BlagojeviĆ 2086, Filko 2018, Kola;ek 1943, Kapunac 1853, Stepanov 1686, Milutinović 1503, Pantelić 1035, Stojković 1008, Vukomanović 828, Cvetković 626. Radovan Korda
avioni.386 oldtimer,
Light Aircraft Simulator - VFR This working demonstration of Digital Aviation's flight simulator is ideal for trying out the package or just to have a bit of fun. A selection of flight profiles are provided illustrating a variety of flight activities. These include start up, take off, flight, aerobatics and day approach to landing. The night approach to landing is non-interactive but in the rest you are in control. Probajte, previše je dobro napravljen da bi zalutao u conf IGRE. B)Miša lasdemo.exe
avioni.387 kriss,
Povodom onog demo programa, da li neko zna gde, ili kod koga može da se nabavi ne_demo verzija?
avioni.388 rkorda,
38. Prvenstvo Jugoslavije u vazduhoplovnom jedriličarstvu Subotica 14.07.-24.07.1993. Izveštaj o održanoj četvrtoj disciplini - 19.07.1993.g. Danas je u nešto slabijim vremenskim uslovima održana četvrta disciplina u okviru 38. državnog prvenstva u vazduhoplovnom jedriličarstvu. Titulu brani petostruki prvak čiva Frenc iz Zrenjanina inače pilot JAT-a i kapetan na DC-10. Prognoze u rano jutro je pokazivala da će vreme što se tiće termičkih uslova biti povoljno ali nešto slabije nego 18.jula. Sudijska komisija je odredila disciplinu od 217.6 km. Start je počeo u 12.00. Kada je poželo poletanje na nebu je već bilo dovoljno olaka lepog vremena - kumulusa koji su pokazivalii da ima dovoljno uspomnih strujanja. Svi takmičari su poleteli na vreme pa i naš jučerašnji izletnik u Mađarsku. Moramo reći da su Mađarske vlasti bile vrlo korektne i da se zalutali takmičar vrlo brzo vratio kuići. Po poletanju takmičari su javljali da su dizanja sasvim pristojna i da se penju bez nekih većih problema. Sudije su u 12,40 sati otvorile startnu liniju i zemaljski sat je počeo da radi. Veliki i lepo razvijeni kumulusi su obečavali da će trka biti dobra i brza. Prvi krug su pojedini takmičari preleteli brzinom većom od 100 km/h. Tako velika brzina je trojicu takmičara navela da se spuste nisko i na kraju su morali da slete na aerodrom Subotica posle preletenih 108 km. Još jedan takmičar je imao peh - otvorila mu se vazdušna kočnica u letu te je morao da sleti kod Sente posle preletenih 75 km. I danas se prvo čulo "Zulu romeo minut do cilja" što je značilo da je ponovo prvi na aerodrom stigao čiva Frenc. Sudijska ekipa je medjitim ubrzo utvrdila da je nešto brži bio Filko Ivan sa brzinom 90,97 km/h a da je čiva Frenc imao brzinu od 89.94 km/h Drugi takmičari su pristizali i posledni je sleteo nešto posle 16,30 sati. Disciplina: Subotica-Bajša-Senta-Subotica x 2 217,6 km SPONZOR --- PRESIDENT - S C A I D - Subotica --- SPONZOR Radovan Korda Rezultati: 1. Filko Ivan, Beočin, brzina 90,97 km/h 946 bod. 2. Frenc čiva, Zrenjanin, 89.94 933 3. Kolaček Dragan, Vršac, 88,61 917 4. Pantelić Rajko, Beograd, 82,52 841 5. Kapunac Dušan, Zrenjanin, 80.74 819 6. Stepanov Đorđe, Beočin, 77.09 774 7. Vukomanović Bratislav, Trstenik 61.44 579 8. Blagojević Branko, Vršac, 108.8 km 242 9. Milutinović Miroslav, Valjevo 108.8 242 10. Cvetković Predrag, Beograd, 108.8 242 11. Stojković Miodrag, Subotica, 60 134 Ukupni rezultati: Frenc 3250, Filko 2964, Kolaček 2860, Kapunac 2672, Stepanov 2460, Blagojević 2328, Pantelić 1876, Milutinović 1745, Vukomanović 1407, Stojković 1142, Cvetković 868. Radovan Korda ÚÚĘšD?Ú)─
avioni.389 rkorda,
Danas 20.07.1993 g. bila je planirana disciplina Subotica-Novi Sad-Senta-Subotica-Bajša-Subotica u dužini od 228 km. Takmičari su izišli na start i izvršena su dva probna poletanja. Pošto ni drugi takmičar koji je poleteo u 14 časova nije uspeo da nađe termički stub za danas je disciplinas otkazana. Mišljenje meteorologa je da je do pogoršanja vremenskih uslova došlo zbog prodora suvog toplog južnog vazduha.