biznis.510dejanr,
-> #481, spantic>> > (Jugoslavija) smo oduvek imali deficit u bilansu, pa se nismo zbog toga
>> > raspadali.
>>
>> Nije baš tako. U to se nikada nije računao prihod od turizma kojim se
>> prikrivao deo deificita.
Kao što kažeš, *deo* deficita. I sa tim prihodom smo opet ostajali u
priličnom deficitu. MMF nam je od nas tražio da smanjimo deficit do neke
(ne prestrogo izabrane!) granice, i dalje od toga ga je "trpeo". Zato što
je nemoguće smanjiti ga ispod te granice a da se čitava ekonomija, koja je
u stanju kakvom je bila naša, ne raspadne.
>> Inače, ako nagomilavanje dugova smatraš za "ništa strašno" ne
>> spadamo u istu ciljnu grupu.
Mislim da se na državu ne mogu uspešno primeniti kriterijumi koji važe za
čoveka. Ako iz meseca u mesec trošiš više nego što zarađuješ (ne mislim na
tebe lično, naravno :) i to na račun zaduživanja, zaista srljaš u neveolje.
Ali, ako jedna država troši više nego što zarađuje, ne mora joj faliti ni
dlaka sa glave, ako je u stanju da taj deficit održi u nekim granicama i
ako ima podršku spolja. Kao što kažu, ako ti neko duguje 1000 dolara on ti
je dužnik, a ako ti duguje milijardu dolara on ti je partner.
Sadašnjim svođenjem deficita na nulu ne da nismo ništa postigli nego smo
propali neviđeno. Ne verujem da za našeg života možemo doći u situaciju da
imamo malu inflaciju (ispod 10%) i bilans negde na pozitivnoj (ili bar
negativnoj) nuli. Od te dve stvari, inflacija je mnogo veće zlo!
biznis.511dejanr,
-> #435, dr.grba>> Poslednja tvrdnja koja podupire ovu hipotezu jeste da se uoci
>> kako se SAD ophodi sa prometom efektive van granica zemlje.
>> Svako ko pokusa da van bankarskih tokova izvrsi transfer
>> velike kolicine dolara IZ i U SAD biva krivicno gonjen. I
>> navodno, mnogo gore prode kad pokusava da UNESE nego da
>> IZNESE kofer dolara preko granice SAD.
Nisi u pravu, tj. u pravu si ali samo kada se radi o gotovini. Ne možeš
šetati stotine hiljada dolara u kešu, jer to je verovatno nekakav
"nelegalan" novac za drogu ili Bog zna za šta. Preko banke možeš u
Ameriku da uneseš i izneseš kol'ko ti volja dolara (ako ih imaš,
naravno). Tako je kretanje novca pod kontrolom, pre svega da se ne bi
izbegavali porezi.
biznis.512kale,
-> #482, spantic
>> Ne znam zašto me ovo podseća na Dafininu izjavu povodom nove "politike"
>> njene banke.
>> Znaš, nije nimalo isto ako sam, recimo, ja imao ništa, a ti recimo milion
>> maraka i ti na osnovu gornje politike ostao bez istih ( dobro, u banci ), a
>> ja se obogatio :) Šta bi onda izjavio?
>> Uostalom, sam si lepo rekao da su to bila sredstva građana, koji su na
>> kraju ostali bez njih.
Tražio si input i output za one silne plate. Ja sam ti konkretno naveo
i jedne i druge u 3K teksta, zajedno sa brojnim procenama. Umesto da moju
input-output listu kritikuješ i da je dopuniš, ti mi u prvom pasusu opališ
paušalnu ocenu bez trunke argumentacije, u drugom mi objasniš da baba nije
isto što i deda, i u trećem (po drugi put u ovoj kratkoj raspravi!) kažeš da
sam rekao nešto što nisam, tj. da sam rekao upravo suprotno od onoga što sam
napisao! :(((
Ako želiš da sa tobom i dalje diskutujem na temu Antine ekonomije,
uozbilji se i vrati se na input-output ili nešto drugo konkretno.
Pozdrav, Kale
biznis.513kale,
-> #484, bbaja
>> Priliv gotovog novca i u tom slucaju je, po znacaju jednak stranoj
>> investiciji i svaka zemlja bi dupe dala da joj se to desi.
Ovo nije tačno. Efekat je kao da je država naštampala gomilu para (a to
i jeste uradila nešto ranije) + neko pokupio robu i izneo iz zemlje.
biznis.514kale,
-> #498, dr.grba
>> >> Inflacija je od januara 1990. do marta-aprila dramaticno
>> >> opala da bi u jednom od tih meseci presla cak u deflaciju.
>> U deflaciju? Ma šta veliš!
Bilo je. Proizvođači su u početku ne verujući u mogućnost brzog
smanjenja inflacije uračunali istu u svoje januarske cene. Kako očekivane
velike inflacije nije bilo i kako je jeftina roba iz uvoza pretila domaćim
proizvođačima da će ostati bez kupaca i prihoda, domaće cene su padale.
biznis.515kale,
-> #505, cdragan
>> Pa sad, ne bi baš moglo tako da se računa. Ako si u januaru
>> primio 1000 maraka platu, normalno je i da si veći deo toga
>> potrošio, deo te potrošnje je otišao za sledeće plate i tako
>> ukrug. Da ne pomisli neko da je tu stvarno na gomili bilo 120
>> milijardi maraka pa se odatle uzimalo ;)
Ako pogledaš moja dva zaključka o tom iznosu (veći deo te sume zarađen,
i veći deo potrošen), jasno je da je lova kružila. To takođe znači i da je
ekonomija funkcionisala (proizvedeš, prodaš i zaradiš pa kupiš, pa opet), a
to sam i pokušao da dokažem, da tolika primanja nisu mogla da budu postignuta
grickanjem deviznih rezervi i zaduživanjem u inostranstvu (a to su tipične
optužbe na račun AM).
biznis.516kale,
-> #507, spantic
>> Za Srbiju pouzdano znam da je odnos prodaje i kupovine bio veći na stranu
>> prodaje.
Jedno vreme Srbi u Srbiji nisu mogli da kupe devize u bankama, dok su
Slovenci i Hrvati mogli. Problem je bio u tome što su srpske banke dinare
usmerile (pod čijim diktatom?) u (promašene?) investicije pa nisu imale
dinare koje bi u NBJ mogle da zamene u devize. Za to nam nije bio kriv Ante.
biznis.517kale,
-> #509, dejanr
>> ... ako bi se koristio "posrbljeni američki pravopis", ovaj
>> broj bi se zvao 50 kvintiliona dinara. Ili, ako više volite, 5 E 19 :)
Mene su u školi učili (a i u knjigama je tako pisalo) da je trilion
1 E 18. Takva je valjda i evropska notacija (bar u Engleskoj je tako). Meni
ovo i deluje nekako logičnije nego US sistem. Bilion ti dođe kao "dupli
milion" (milion miliona), i tako dalje.
Strašno je glupo nemati definisane nazive za velike brojeve. Najlepše
je kad neko prevede neki USA iznos od milijardu dolara u bilion.
biznis.518dikla,
-> #478, v.nesic> Ja bih vala opet za te pare kupio robu. Recimo kada bih sada imao
> love za nov stampac i tapete za sobu odmah bi je potrosio na to,
~~~~~~~~~~~~~~~
Danas ti je najjevtinije tapetirati sobu novcanicama, malo kosta,
lepo izgleda a i traje (bar na zidu)... :)
biznis.519dikla,
-> #502, darone> - dve je skinuo Tito 1963. (valjda)
~~~~~
1965, uz ubedjivanje da je dinar toliko JAK da se eto mora....
biznis.520darone,
-> #492, ljubisha>> > Zar smo ikada imali video plejer domaće proizvodnje?
>>
>> Šta plejer, video bre. Gorenje. Al nismo imali MI nego ONI.
Velika je razlika :( Mislim na MI i ONI.
biznis.521bbaja,
-> #481, spantic>|| ........................ Inace, ako nagomilavanje dugova
>|| smatras za "nista strasno" ne spadamo u istu ciljnu grupu.
Ma nije, bre, problem u "nagomilavanju dugova" vec u tome
kako i za sta se oni trose. Polit. ekonomisti su svojevremeno
odlucili da ima da ima svaka nasa dezela svoju zelezaru i to
ti je to. Tu prestaje ekonomija i pocinje politika.
biznis.522dr.grba,
-> #499, stigor>> P.S. Za najvise deset dana "Pupin" ce vredeti 1 DEM, a mozda i
>> manje, kako se iz pouzdanih izvora saznaje ... ;)
Vrlo smo iznenađeni )))):
P.S. Izvini na cinizmu, nije upućen tebi lično.
biznis.523dr.grba,
-> #511, dejanr>> Nisi u pravu, tj. u pravu si ali samo kada se radi o gotovini. Ne
I mislio sam na gotovinu, isključivo.
biznis.524dr.grba,
-> #514, kale>> smanjenja inflacije uračunali istu u svoje januarske cene. Kako
>> očekivane velike inflacije nije bilo i kako je jeftina roba iz
>> uvoza pretila domaćim proizvođačima da će ostati bez kupaca i
>> prihoda, domaće cene su padale.
Da li je stvarno bila izmerena deflacija, ne znam. Tek, siguran sam da pad
nekih cena na tržištu (i to u vidu antidampinga) nije dobvoljan da smanji
inflaciju. Tu postoje valjda i drugi pokazatelji. Budući da nisam dovoljno
potkovan poznavanjem te materije (iako dobro obavešten), ograđujem se od nužne
tačnosti ove moje izjave, mada mislim da sam u pravu.
Osim toga, znam za neke glavonje koji tvrde da je deflacija praktično nemoguća
u privredama čije granice su otvorene za protok roba i kapitala. U ovoj tvrdnji
je sažeto da se deflacija iskazuje kao rezultat pogrešnog računa - nedovoljno
podataka ili su isti pogrešni.
Da li bi neko bio raspoložen da razjasni neke osnovne principe kojima se
mere kratanja kapitala na tržištu, uopšte ono što se kretalo 1990. i 1991.
po onom što smo nazivali tržištem ovde?
biznis.525dr.grba,
-> #519, dikla>> > - dve je skinuo Tito 1963. (valjda)
...
>> 1965, uz ubedjivanje da je dinar toliko JAK da se eto mora....
Što mu nisu oponirali, da mi je znati?.....
biznis.526pele,
-> #425, steva>=} čiveo Ante Marković! :))))))
A šta je sa drugom Titom? ;)
pele.
biznis.527ilazarevic,
-> #477, v.nesic> Nije mogao biti pokriven u prvom trenutku. Uvoz je bio neophodan
> da bi se razbili monopoli koji su postojali na YU tržištu. Cilj
> razbijanja monopola je bio da se ubrza propadanje džinova gubitaše
> jer je državi bilo jeftinije da trenutno isplati dvogodišnja
> primanja nego da im godinu dana pokriva gubitke. Za te dve godine
Saveznoj državi, da. Međutim, vlast u republikama je htela da održi svoju
političku i ekonomsku moć po svaku cenu, i eto ...
biznis.528ilazarevic,
-> #473, darone> Zar smo ikada imali video plejer domaće proizvodnje?
Jesmo, Gorenje.
biznis.529pyramid,
-> #450, spantic> Sve je to tačno. I moglo je da funcioniše. Ali panika je počela već u
> junu, dakle neposredno pre rata. Prosto pitanje inputa i outputa.
> Odnosno, njihova ogromna nesrazmera.
Narodnjaci su pobedili :(. Nikakav input nije kriv...
biznis.530pyramid,
-> #488, bbaja> slicne strukture platnih bilansa. Necu ovde da izigravam profesora,
Molim te ne ustručavaj se da budeš opširan, kada se radi o ovakvim
poučnim porukama. Ovo je tema koja žudi za time, pogotovu posle raznih
brljotina uglavnom pljuvača AM.
Treba da nadoknađujemo propušteno...
Boris :)
biznis.531pyramid,
-> #451, spantic> da ih vade odatle. Jer, nešto je moralo
> da pokrije razliku IN i OUT. Šta misliš šta je to bilo?
Dahtanje !
biznis.533steva,
-> #530, pyramid> Molim te ne ustručavaj se da budeš opširan, kada se radi o
> ovakvim poučnim porukama. Ovo je tema koja žudi za time
Apsolutno. Daj malo nešto da naučimo ovde, a ne da ko penzioneri
baljezgamo koješta.
biznis.534peca.st,
-> #476, stefan!-> A pre i posle Ante pretpostavljam nismo bili u deficitu!?
Ja sam rekao da je deficit rastao, a ne to što ti tvrdiš.
Nemojte samo da me optužujete da branim one pre Ante ili one
posle njega, svi su oni za mene ista govna.
Peđa.
biznis.535peca.st,
-> #499, stigor!-> D: Pa danas se pojavila nova novcanica, pod radnim naslovom
!-> "Pupin" ...
I dalje važi ono pravilo: naša najveća novčanica u trenutku
pojavljivanja = 5 dem.
Peđa.
biznis.536veca,
-> #472, vitez.koja>> Kad smo kod para ;) imam jedno (zanimljivo) pitanje:
Kad smo kod istih :) što se novčanica tiče, nemam duplikata :( za
razmenu, tako da ne znam kako bih došla do nekih koje nemam, ali
imam par kovanih novčića, 5, 10, 20 s početka osamdesetih. Doduše
najstariji kovani primerak imam iz 1883 :) potom 1884, 1914/15/25
onda neke iz ratnog perioda jako ružne :) ali bitna je godina
42/43, nažalost tih ratnih duplikata više nemam.
Da otvorimo grupuza razmenu istih?
biznis.537prvul,
-> #481, spanticŮ Nije baš tako. U to se nikada nije računao prihod od turizma kojim se
Ůprikrivao deo deificita. Inače, ako nagomilavanje dugova smatraš za
Ů"ništa strašno" ne spadamo u istu ciljnu grupu.
Ů▄▄
Pa gomilanje dugova je jedini način da se tamo gde nema industrije, nema
trgovine i nema potrošača stvori začetak industrije, trgovine i potrošnje.
Kada se jednom uspostave ekonomski tokovi, može (a ne mora) doći i do
smanjivanja duga. Smanjivanje duga znači da bi se težilo osamostaljivanju
privrede, što lepo zvuči ali mislim da nije baš pametno za jednu ekonomski
slabu zemlju.
Zaduživanje predstavlja početni zamah, jer u zemlji nema pokrića za novac
koji se vrti (ili je to pokriće premalo)... ako se ispravno koriste,
pozajmljene pare dovode do povećanja proizvodnje i potrošnje, te se formira
ekonomija koja počinje sama da stvara podlogu za novčanu masu. Posle par
godina takvog zaduživanja i razvoja stvorena vrednost je veća od vrednosti
duga, ali šta sada uraditi? Profite ulagati uotplaćivanje dugova, pri čemu
stagnira razvoj, pa samim tim budući profiti bivaju manji, ili ulagati nazad
u svoju privredu i ostati konkurentan? Naravno, ovo drugo je pametnije...
Pri tome dugovi i dalje pomalo rastu, ali stvorena vrednost raste brže.
Tako dobijamo da najrazvijenije zemlje imaju neverovatno veliki dug, ali im
to ništa ne smeta sve dok im ekonomije rastu... eno, Ameri se svog duga sete
samo kada zapadnu u recesiju...
biznis.538prvul,
-> #482, spanticŮ Ne znam zašto me ovo podseća na Dafininu izjavu povodom nove "politike"
Ůnjene banke.
Ů▄▄
Ne znam ni ja zašto te podseća, jer veoma malo sličnosti ima... naime,
u Dafinino doba niko nije radio, a pare su "rasle"... to ne može... međutim,
u doba Ante Markovića ljudi su radili i fabrike proizvodile, a kada ljudi
rade i fabrike proizvode to stvara novu vrednost, pa je moguće plaćati te
ljude koji su radili i ulagati u te fabrike koje su proizvodile...
Zar stvarno misliš da jedan elektroinženjer koji radi svoj posao 8 sati
dnevno svakog radnog dana ne stvara vrednost veću od onih 1000 maraka koje
je dobijao kao platu? Naravno, uz odgovarajuće uslove: pre svega, potrebno
je da ima šta da radi svo to vreme, a za to je potrebno da postoji tržište
na kome on to što radimože prodati, a to opet znači da je potrebno da neko
to hoće da kupi i tako se magični krug zatvara...
E, ono što je A.M. hteo da uradi bilo je upravo veštačko početno
uspostavljanje ovog kruga da bi on posle po inerciji nastavio da radi.
I izgledalo je kao da će da uspe dok nije došlo do upada u monetarni
sistem, a znamo ko je to prvi uradio... ostali su MORALI da sa svoje
strane odgovore istom merom. Onda smo se mi naljutili što oni nisu
bolji od nas i tako je došlo i do onih sankcija prema Sloveniji, pa do
rata i svega ostalog...
biznis.539bbaja,
-> #524, dr.grba>|| Da li je stvarno bila izmerena deflacija, ne znam.
Pa sto to odmah ne kazes, nego meni koji sam to prvo pomenuo,
otpisujes ironicnim:
"U deflaciju? Ma sta velis!" (poruka br. 6.498)
Da ne znam - ne bih tvrdio!
>|| Tek, siguran sam da pad nekih cena na trzistu (i to u vidu
>|| antidampinga) nije dobvoljan da smanji inflaciju. Tu postoje
>|| valjda i drugi pokazatelji. Buduci da nisam dovoljno potkovan
>|| poznavanjem te materije (iako dobro obavesten), ogradujem se
>|| od nuzne tacnosti ove moje izjave, mada mislim da sam u
>|| pravu.
Eve ti male sanse da nesto naucis ;)
U ekonomskoj teoriji postoje dva osnovna tumacenja inflacije.
Po prvom, dominantnijem, inflacija je svako stanje u kome
efektivna novcana traznja preovladava nad ponudom robe i
usluga, bez obzira koliko je takvo stanje praceno povecanjem
opsteg nivoa cena.
Drugo tumacenje inflaciju objasnjava kao poremecaj robno-novcanih
odnosa tako da su kolicina novca u opticaju i suma odobrenih kredita
koju cine novcani fondovi, znatno prekoracili velicinu robnih
fondova zbog cega dolazi do naglog skoka cena robi i uslugama,
a samim tim i do obezvredjivanja novca.
Licno mislim da je drugo tumacenje ispravnije jer je primerenije
otvorenijim privredama.
>|| Osim toga, znam za neke glavonje koji tvrde da je deflacija
>|| prakticno nemoguca u privredama cije granice su otvorene za
>|| protok roba i kapitala. U ovoj tvrdnji je sazeto da se
>|| deflacija iskazuje kao rezultat pogresnog racuna - nedovoljno
>|| podataka ili su isti pogresni.
Deflacija je itekako moguca, al' je cinjenica da je oni
koji vode ekonomije zapadnih drzava svesno izbegavaju, pa
cak i po cenu pojave manje inflacije.
>|| Da li bi neko bio raspolozen da razjasni neke osnovne
>|| principe kojima se mere kratanja kapitala na trzistu, uopste
>|| ono sto se kretalo 1990. i 1991. po onom sto smo nazivali
>|| trzistem ovde?
Tu sam i to cinim ;)
biznis.540bbaja,
-> #530, pyramid>|| Molim te ne ustrucavaj se da budes opsiran, kada se radi o
>|| ovakvim poucnim porukama. Ovo je tema koja zudi za time,
>|| pogotovu posle raznih brljotina uglavnom pljuvaca AM.
Zahvaljujem :).
Mene, inace, u celoj ovoj nasoj svinjariji, najvise zasmejavaju
drzavni "ekonomisti" koji kao savetuju drzavu kako da zaustavi
ovu i ovakvu inflaciju. Ne shvataju, ili bar nece javno da
kazu, da ona najvise i jedino odgovara drzavi. Druga je stvar
sto to istoj drzavi moze da se itekako razbije o glavu. Zato
mislim da je ovo sto oni rade u stvari jedna neverovatna
kockarska pokeraska partija, gde smo svi mi ulog na talonu.
Kockari su Faraon i njegove marionete (Sainovic, Kontic & ini),
na jednoj strani, a na drugoj - totalna ekonomska propast i haos.
SPS kockari mogu jos malo da blediraju, ali vrlo brzo ekonomska
teorija ce da proradi i konacni slom, koji nece biti ni
malo lep, ce biti tu.
Svaka drzava koja svesno izaziva inflaciju, a nasa to definitivno
svesno cini, brzo dolazi do sredstava
koja nije mogla obezbediti, ni vanrednim porezima, ni zajmovima.
Sem toga ova mera je za nju vrlo pogodna, jer njena "haracka"
priroda dugo ostaje prikrivena od gradjanstva. Snizavanjem
standarda zivota gradjanstva, drzava direktno od njih krade deo
nacionalnog dohotka koji su oni kako-tako zaradili. Kako inflacija
najvise i jedino odgvara duznicima, sve je jasno. Nasa je drzava
smislila i jos jednu dodatnu podvalu, koja nije toliko cesta u
zemljama koje su imale hiper-inflaciju - nedostatak novca.
Definitivno - postajemo vecni: pokolenja, ne samo Srpcadi, ce na
ekonomskim studijama uciti o ovoj nasoj pljacki.
biznis.541bbaja,
-> #510, dejanr>|| ................... MMF nam je od nas trazio da smanjimo
>|| deficit do neke (ne prestrogo izabrane!) granice, i dalje od
>|| toga ga je "trpeo".
Nasi glavni "nesporazumi" sa MMF-om nisu bili po pitanju
deficita platnog bilansa, vec strukture i obima budzetske
potrosnje (JNA, socijalna davanja, carine, porezi itd.).
biznis.542bbaja,
-> #523, dr.grba>||>> Nisi u pravu, tj. u pravu si ali samo kada se radi o
>|| gotovini. Ne
>||
>|| I mislio sam na gotovinu, iskljucivo.
Da. S time sto si ti tvrdio da SAD to sprecavaju zbog
"straha" od "poplave" dolara i tzv. "harmonijske oscilacije",
a ne zbog zelje da gotovinu vrate u bankarske tokove i tako
naplate porez i sprece "pranje novca".
biznis.543bbaja,
-> #512, kale>|| Ako zelis da sa tobom i dalje diskutujem na temu Antine
>|| ekonomije, uozbilji se i vrati se na input-output ili nesto
>|| drugo konkretno.
Vidi se da si relativno nov na Sezamu. Jos nisi upoznao
cuvenu "Spantinu metodologiju" u diskusijama.
biznis.544bbaja,
-> #458, steva>|| Naravno, postoje stvari koje su bile losa posledica
>|| Markovicevog programa i postoje greske koje je napravio. Ali
>|| za to postoji obrazlozenje, i to ekonomsko! Dok ih ne
>|| pomenete, necu ni da ih branim :).
Katastrofalna greska A.M. je bila ta sto je bio dobar
ekonomista, ali los politicar. Kad kazem los politicar
mislim, prevashodno, na tragicnu gresku, koju je prinudjen
kompromiserski napravio - mislio je da ce dalekoseznim promenama
u ekonomiji uspeti da promeni i politicki sistem. Dakle, poneo
se kao klasicni marksista - promeni drustvenu osnovu, promenices
i nadgradnju.
biznis.545bbaja,
-> #506, spantic>||> do sloma i da ce narod pokupovati sve devize - suficit
>||> platnog bilansa oko 1.09. dostigao 10 MILIJARDI DOLARA.
>||
>|| Jugoslavija onda imala suficit? Hajde Bbajo, pa to ni najvece
>|| pristalice Markovica ne tvrde. Imas li ti neki
>|| verodostojan dokaz za svoju izjavu, tipa bilo u tom i tom
>|| broju toga i toga?
Duzan sam izvinjenje, zbog moje omaske u kucanju. Dakle,
ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
(koji je bio oko 10 milijardi dolara u to vreme). Sto se
tice suficita platnog bilansa, te 1990. on je definitivno
postojao, ali u znatno manjem iznosu. Zato sam i napomenuo do 1.09.,
jer je nakon toga poceo slom zbog svesrdnih miniranja njegove
ek. politike od strane Srbije, Slovenije i Hrvatske.
biznis.546bbaja,
-> #513, kale>||>> Priliv gotovog novca i u tom slucaju je, po znacaju jednak
>||>> stranoj investiciji i svaka zemlja bi dupe dala da joj se
>|| to desi.
>||
>|| Ovo nije tacno. Efekat je kao da je drzava nastampala gomilu
>|| para (a to i jeste uradila nesto ranije) + neko pokupio robu
>|| i izneo iz zemlje.
Tacno je! Brkas stampanje i emisiju novca. Bundes banka,
recimo emituje 100 milijardi maraka na osnovu ekonomskih
parametara i svoje ek. politike. Samo manji deo tog novca
je gotovina. Zbir svih emisija (ukljucujuci i gotovinu)
se precizno zna i ima odraz u snazi nemacke privrede, sto
znaci da oni prilicno pouzdano znaju koliko gotovine se
vrti u Nemackoj, a koliko u drugim zemljama u svetu.
Ili prostije: Nemacka emituje 1000 maraka od toga 200 u
gotovini. Za gotovinske transakcije u samoj Nemackoj treba
recimo 100 DEM. Odjednom se, recimo, pojavi gotovina od 200 DEM
(koje su izdali u ranijim emisijama). Nema bojazni da ce tih
dodatnih 200 maraka da "pokupi robu" jer su i one kao i one
potonje izdate KAO REALNA PROTIVREDNOST ZA POSTOJECE ROBE.
Centralna banka ce u tom slucaju da povuce nepotrebnu gotovinu,
ali ne i samu njenu vrednost jer ona postoji i vec ranije je
ukalkulisana, cim je emitovana.
biznis.547bbaja,
-> #507, spantic>|| ................................. Usput, najmanje je deviza
>|| otkupljeno a najvise kupljeno u Sloveniji ;) Za Hrvatsku ne
>|| mogu bas da se kladim ali verovatno imam negde tu statistiku.
>|| Za Srbiju pouzdano znam da je
Pa covece to je normalno. Ali ne iz onih razloga na koje
ti insinuiras (kao Slovenci i Hrvati nas pljackali). Slovenija
je imala najvecu produktivnost i najveca realna primanja
zaposlenih zbog toga sto je bila ekonomski najjaca. Slicno, u
manjoj meri, vazi i za Hrvatsku.
biznis.548bbaja,
-> #516, kale>|| Jedno vreme Srbi u Srbiji nisu mogli da kupe devize u
>|| bankama, dok su Slovenci i Hrvati mogli. Problem je bio u
>|| tome sto su srpske banke dinare usmerile (pod cijim
>|| diktatom?) u (promasene?) investicije pa nisu imale dinare
>|| koje bi u NBJ mogle da zamene u devize. Za to nam nije bio
>|| kriv Ante.
Potpuno tacno!
biznis.549v.nesic,
-> #482, spantic> Uostalom, sam si lepo rekao da su to bila sredstva građana, koji su na
> kraju ostali bez njih.
Ama bre, kako si ostao bez njih ako si kupio uvoznu robu ?
biznis.550stigor,
-> #522, dr.grba
->> P.S. Za najvise deset dana "Pupin" ce vredeti 1 DEM, a mozda i
->> manje, kako se iz pouzdanih izvora saznaje ... ;)
>>Vrlo smo iznenađeni )))):
>>P.S. Izvini na cinizmu, nije upućen tebi lično.
Nije meni, vec je sirem krugu ljudi (valjda) koji su odgovorni
za sve "ovo" ... ;))
biznis.551stigor,
-> #535, peca.st
>!-> D: Pa danas se pojavila nova novcanica, pod radnim naslovom
>!-> "Pupin" ...
>>I dalje važi ono pravilo: naša najveća novčanica u trenutku
>>pojavljivanja = 5 dem.
To je tacno, zato ce sledeca novcanica biti 500.000.000 dinara
sa likom J.J.Zmaja (samo pretpostavljam) koji se jos drzi ... ;)))
biznis.552ognjen,
-> #418, isekulovic[isekulovic]
)-> Imam gotovo svu lovu od onog rudara ( 10 din. ) do sada.
[pele]
)-> I ja isto sakupljam pare (i stare i nove:).
Otvorena je grupa MONEY!!!! Pozivam sve sakupljače (starih)
novčanica da mi se jave da ih ubacim... :) Požurite! Ima samo još
11 mesta ;)))
biznis.553v.nesic,
-> #527, ilazarevic> Saveznoj državi, da. Međutim, vlast u republikama je htela da održi svoju
> političku i ekonomsku moć po svaku cenu, i eto ...
Što se svodi na to da je glavna krivica Ante Markovića u tome što
nije uspeo da sruši lokalne moćnike, a zna se ko piše istoriju :((
biznis.554v.nesic,
-> #518, dikla> Danas ti je najjevtinije tapetirati sobu novcanicama, malo kosta,
> lepo izgleda a i traje (bar na zidu)... :)
Ne kod mene. Tapete moraju da su plastificirane da bi mogli da se
lepe papirići sa porukama :))
biznis.555veca,
-> #521, bbaja>> kako i za sta se oni trose. Polit. ekonomisti su svojevremeno
>> odlucili da ima da ima svaka nasa dezela svoju zelezaru i to
>> ti je to. Tu prestaje ekonomija i pocinje politika.
Kružio je onaj fazon kad dođe Tito u neko mesto i pita: šta se
ovde najbolje uzgaja, meštani viknu grožđe, a gvožđe, dižite
železaru onda!
biznis.556kale,
-> #544, bbaja
>> ... mislio je da ce dalekoseznim promenama u ekonomiji uspeti da
>> promeni i politicki sistem.
Pre bih rekao da je on video šta se događa i u kom se pravcu stvari
kreću ali nije imao načina (ili ih nije video) da to promeni. Lokalni
moćnici su imali lokalne medije u svojim rukama, a sa njima i lokalnu "istinu"
o svemu, pa i o Anti i njegovoj politici i ekonomiji. Ante je probao da
napravi Yutel, ali su ga na razne (pa i vrlo grube) načine sprečili. Probao
je da osnuje političku stranku koja bi se bavila ekonomijom umesto laprdanjem
o naciji. To mu je uzeto za najveći greh koji je prepunio čašu tolerancije
lokalnih feudalaca.
Nije imao TV, nije imao policiju, nije imao vojsku. "Imao" je Ustavni
sud Jugoslavije čije odluke nije imao čime da sprovede. Ja ne vidim šta je
bolje mogao da uradi u takvom okruženju. Zapravo, nije mi jasno ni kako je
uspeo toliko koliko je uspeo.
biznis.557kale,
-> #546, bbaja
>> || Ovo nije tacno. Efekat je kao da je drzava nastampala gomilu
>> || para (a to i jeste uradila nesto ranije) + neko pokupio robu
>> || i izneo iz zemlje.
>> Tacno je! Brkas stampanje i emisiju novca. Bundes banka,
>> recimo emituje 100 milijardi maraka na osnovu ekonomskih
>> parametara i svoje ek. politike. Samo manji deo tog novca
>> je gotovina.
>> Nema bojazni da ce tih dodatnih 200 maraka da "pokupi robu" jer su
>> i one kao i one potonje izdate KAO REALNA PROTIVREDNOST ZA POSTOJECE
>> ROBE.
Recimo ovako (podaci iz malog mozga, tek za primer): u Nemačkoj radi
milion stranih radnika, za godinu dana zaradi 30 milijardi DEM, u svoju
matičnu zemlju za vreme te godine pošalje 6 milijardi DEM u gotovini
(poridici,...). Od tih 6 milijardi neka se 3 milijarde potroši na razne
načine i opet dospeju u Nemačku. Neka preostale 3 (možda posle nekoliko
promena vlasnika) završe u slamaricama ili državnim trezorima. Kakav je
efekat toga na Nemačku? Pod pretpostavkom da su njenje potrebe za
gotovinom konstantne (radi lakšeg razmatranja) država treba u promet da ubaci
novih 3 milijardi, pa to i uradi. Država to neće uraditi deljenjem para
narodu, niti deljenjem para bankama, niti deljenjem para gubitašima. Ubaciće
ih u promet kroz nekakve investicije. Možda će da gradi puteve, možda će da
uloži u obrazovanje, možda u komunikacije, možda u razvoj nauke i
tehnologije,... To ubacivanje neće izazvati inflaciju, jer nije povećana
masa novca niti je smanjena količina roba na tržištu.
Rezultat: od onih milion stranih radnika, 100000 je radilo samo za
Nemačku državu. Dok god su one 3 milijarde pošteno zarađenih DEM u
slamaricama, Nemačka je na poklon dobila jednogodišnji rad 100000 ljudi.
Ako se te pare posle 5 godina izvade iz slamarica i iskoriste u Nemačkoj
za kupovinu roba, darodavac je poklon uzeo natrag, mada ne baš ceo. Tu onda
imamo drugi efekat - petogodišnje kreditiranje razvoja Nemačke uz za Nemačku
jako povoljnu realnu kamatu od recimo -3% (minus znači negativnu kamatu).
Mada je ovakav kredit vrlo povoljan, ipak je mnogo nepovoljniji od poklona.
Ti tvrdiš da bi nagli povratak DEM (kroz kupovinu roba) koje su trenutno
van Nemačke oduševio Nemce jer bi imao isti efekat kao da neko investira u
Nemačku. Da je to tako, misliš da se ne bi dosetili da specijalno za nas
odštampaju par desetina milijardi DEM i da nam ih podele pa da uživaju u
"stranoj investiciji"?
Da lova (gotovina) počne da se vraća u zemlju, država bi morala
da je povlači iz opticaja istom brzinom kojom lova pristiže ili bi se uvalila
u inflaciju. Kako bi je povlačila? Morala bi da se odrekne dela poreza
(odnosno budžeta) u te svrhe. To znači da bi morala ili da poveća poreze, ili
da smanji socijalna izdvajanja, ili da smanji ulaganja u ovo ili ono.
Da se vratimo na onih 3 milijarde DEM sa početka, ako bi te tri milijarde
bile upotrebljene za kupovinu roba i usluga u Nemačkoj u toku jedne godine,
efekat je da bi 100000 Nemaca (ili 50000 - Nemci imaju veće plate:) radilo te
godine za inostranstvo.
Jugoslavija je nekad bila vrlo ljuta na one koji su vraćali dinare u
Jugoslaviju (a kupovali ih napolju za DEM), pa je čak i zabranjivala unošenje
dinara u zemlju preko nekog mizernog iznosa.
U čemu je razlika između strane investicije i vraćanja sopstvenih para
(papirića koji su dogovorom postali nešto više od običnih papirića) u zemlju?
U tome što strana investicija znači unošenje strane robe (opreme, materijala,
tehnologije, gotovih proizvoda,...) i/ili strane radne snage u zemlju. To se
upotrebljava za povećavanje proizvodnje i od toga ekonomija napreduje.
Povećanjem količine sopstvenih para (iznad porasta potrebe za istim), pa bilo
štampanjem, emisijom, povratkom ranije odštampanih u zemlju ili povećanjem
bezgotovinskog plaćanja zemlja na duži rok ne može da poveća ništa osim
inflacije.
Pozdrav, Kale
biznis.558d.petrovic,
-> #492, ljubishaĂ> Šta plejer, video bre. Gorenje. Al nismo imali MI nego ONI.
Jes', alž u ...
Popravljao sam jedan takav, nešto mi liči na SHARP ;))))
biznis.559predrag,
-> #488, bbaja>> Prema tome nije tacno da je Jugoslavija (stara) uvek bila
>> u deficitu. Cak na protiv, veoma cesto je bila u suficitu
>> platnog bilansa.
Ti mislis na suficit kada je stara Jug. smanjivala
dug. Jeste bili su u suficitu jer kako bi nace
vracali dug na vreme da bi odmah
sledece godine opet pozajmljivali.
Jedne godine vrate npr. jednu milijardu $ i dug se
smanji sa npr. 10 na 9 mlrd.$. a vec sledece
pozajme 2 pa se dug popne na 11.
Znaci nisi uzimao u obzir dug prema inostranstvu,
dok sam ja to gledao u globalu RACUNAJUCI i dug.
Ja nisam ekonomista pa neznam kako se naziva taj
bilans pa napisi kako se taj bilans zove.
Znaci ja sam tvrdio da racunajuci sve moguce
in i out bilanse (roba,usluge,doznake,energija)
+ DUG zemlje uvek smo bili u deficitu tj. u minusu
Kamo lepe srece da smo se priblizavali pozitovnoj 0
nego je dug rastao iz godine u godinu.
Jel tacno ?
>> I treca netacnost je da je deficit platnog bilansa u
>> osnovi losa pojava. Za zemlje naseg ekonomskog znacaja i
>> razvoja deficit je cak u neku ruku i pozeljan. Sve
>> zemlje, inace, teze uravnotezenom platnom bilansu (da bi
>> se priblizili saldu 0) i veliki suficit zna da bude
>> itekako bolan
Cek da budemo u suficitu, pa da urlicemo od bola sta sa parama
i gde da ih ulozimo. Necemo mi to doziveti (racunajuci i spoljni dug).
-Nema srazmere izmedju robne proizvodnje za izvoz i robe koja ze uveze.
Vise se uveze robe (sa sirovinama) nego sto se proda.To je srz.
-Sada nema vise para od turizma (a veeeelika stavka)
-doznake iz inostransva iz godine u godinu su opadale (danas
vec 3 generacija gastosa ostaje u inostranstvu i ne vracaju se,
njihove babe i dede polako umiru, u selima cuvaju
prazne kuce -mozda ovi koji su otisli zadnjih godina ce da poprave situaciju)
-Ako 65 % ljudi radi u administraciji i vanprivreda je
uvek imala bolja primanje nego privreda kako da se to isparavi.?
Kako promeniti da na 1 radnika ne dolazi 5 cinovnika ?
-Kako povecati ind. proizvodnju ako nema deviza da se ulozi
u sirovine a kamoli za kupovinu novih savremenih masina ?
- strucnjaci otisli na privremeni rad u inostranstvo
- veliki dug inostransvu
Gde god pogledas deficit, kako onda za nas primer to da bude
dobra pojava?
ps: ako si ekonomista (nisam ti stigao da procitam res
ako ga imas) kako ti vidis izlaz iz situacije.? Ovaj
SISTEM koji je kod nas da li negde postoju u svetu ?
pp od: Predraga
biznis.560darone,
-> #551, stigor>> To je tacno, zato ce sledeca novcanica biti 500.000.000 dinara
>> sa likom J.J.Zmaja (samo pretpostavljam) koji se jos drzi ... ;)))
A da se kladimo da će da reprintuju Teslu ili Vuka? :)
biznis.561stigor,
-> #560, darone
->> To je tacno, zato ce sledeca novcanica biti 500.000.000 dinara
->> sa likom J.J.Zmaja (samo pretpostavljam) koji se jos drzi ... ;)))
>> A da se kladimo da će da reprintuju Teslu ili Vuka? :)
Sta ima da se kladimo, sigurno ih nece reprintovati, posto im trebaju
face sa "cistom" karijerom ... ;))))
biznis.562snemcev,
-> #524, dr.grba>> Da li je stvarno bila izmerena deflacija, ne znam.
Deflacija je stvarno zabeležena, a ako se dobro sećam, bila je 0.7%
biznis.563dr.grba,
-> #539, bbaja>> Pa sto to odmah ne kazes, nego meni koji sam to prvo pomenuo,
>> otpisujes ironicnim:
>> "U deflaciju? Ma sta velis!" (poruka br. 6.498)
Ma, malo sam bocnuo, bez namere da te uvredim. Ironija je namenjena, ako hoćeš,
celokupnom tonu rasprave...
>> Licno mislim da je drugo tumacenje ispravnije jer je primerenije
>> otvorenijim privredama.
Slažem se da je drugo tumačenje bolje.
>> Deflacija je itekako moguca, al' je cinjenica da je oni
>> koji vode ekonomije zapadnih drzava svesno izbegavaju, pa
>> cak i po cenu pojave manje inflacije.
Moja gospođa je dipl.ecc. a fah joj je spoljna trgovina. Ona kaže da de facto
nije zabeležena deflacija ni u jednoj zemlji koja ima privredu otvorenu za
protok sa drugim zemljama. Neke premise za pojavu deflacije, navodno, nije
baš tako lako ni ispuniti - bio to cilj ili ne. Samo mi se rasvetljavaju neke
kategorije, ali to već zalazi u domen spekulativnih analiza, pa je bolje da se
na vreme okanem.
P.S. Zašto ti je leva margina u porukama onako velika? I šta će ti uopšte?
biznis.564dr.grba,
-> #542, bbaja>> Da. S time sto si ti tvrdio da SAD to sprecavaju zbog
>> "straha" od "poplave" dolara i tzv. "harmonijske oscilacije",
>> a ne zbog zelje da gotovinu vrate u bankarske tokove i tako
>> naplate porez i sprece "pranje novca".
Da, JA sam to napisao. Ne, to nije MOJA tvrdnja. Daj, smiri malo doživljaj,
sedi, odmori. Popij čašu vode. Svi te pažljivo slušamo što nije razlog da
počneš da nam udaraš packe.
biznis.565dr.grba,
-> #545, bbaja>> Duzan sam izvinjenje, zbog moje omaske u kucanju. Dakle,
>> ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
Ti ovo nazivaš omaškom u kucanju? (((:
Sorry, neću više da te začikavam, ali omaška u kucanju je kad napišeš
"sucifit" umesto "suficit".
biznis.566dr.grba,
-> #555, veca>> Kružio je onaj fazon kad dođe Tito u neko mesto i pita: šta se
>> ovde najbolje uzgaja, meštani viknu grožđe, a gvožđe, dižite
>> železaru onda!
To mesto se, kažu, zove Smederevo...
biznis.567dr.grba,
-> #557, kale>> Nemačku. Da je to tako, misliš da se ne bi dosetili da specijalno
>> za nas odštampaju par desetina milijardi DEM i da nam ih podele pa
>> da uživaju u "stranoj investiciji"?
E, bolje da se maroni štampaju u Nemačkoj nego na Kosovu (:
>> Povećanjem količine sopstvenih para (iznad porasta potrebe za
>> istim), pa bilo štampanjem, emisijom, povratkom ranije odštampanih
>> u zemlju ili povećanjem bezgotovinskog plaćanja zemlja na duži rok
>> ne može da poveća ništa osim inflacije.
Kad sam ja ovo napisao, umalo da dobijem po ušima. A mislim da je tačno.
biznis.568dragisha,
-> #444, v.nesic-> Hrvatskoj već uveliko bio u toku. Isto tako je značajno usporio
-> pad u vreme kada je Milan Panić koliko-toliko kontrolisao
-> topčider, a značajno pada posle stabilizacionih mera SPS-ovih
Pa krajem ljeta i početkom jeseni prošle godine marka je jako duuugo
stajala na, čini mi se, 280 dinara. Na stranu što to nije bio nikakav
pokazatelj stvarnog stanja, jer su cijene već rasle u odnosu na marku, ali
je činjenica da je od tog 'stabilnog' kursa najviše profitirala država
otjelovljena u devize-devize preduzimačima.
biznis.569misita,
-> #557, kaleKad već pričamo o Nemačkoj...
& Ako se te pare posle 5 godina izvade iz slamarica i iskoriste u Nemačkoj
& za kupovinu roba, darodavac je poklon uzeo natrag, mada ne baš ceo. Tu
& onda imamo drugi efekat - petogodišnje kreditiranje razvoja Nemačke uz za
& Nemačku jako povoljnu realnu kamatu od recimo -3% (minus znači negativnu
& kamatu). Mada je ovakav kredit vrlo povoljan, ipak je mnogo nepovoljniji
& od poklona.
Firma za promet nekretnina ELITA svojevremeno je objavila jedan reklamni
tekst u kome 'obaveštava' da je kupovina stanova povoljnija investicija
nego držanje novca u banci uz kamatu 7% ,zbog toga što je inflacija u
Nemačkoj 13% . Da li im je verovati .
Šta li znači ono ' veliki troškovi nemačkog ujedinjenja ' .Pa i mi
imamo 'velike troškove ujedinjenja'.............i topčider. :)
Ako Nemac štedi u banci , a banka sarađuje sa npr. VW ili OPEL-om , a
ova dvojica imaju pad prodaje npr. 10 % , i tako niz godina ,a ekonomisti
kažu npr. 'još se ne vidi izlaz iz recesije', jel' može onaj Nemac da ga
is*uši jednog dana.
E da se to ne bi dogodilo ,da li bi nemačka država mogla da uspostavi
mehanizam da onaj 'kredit' iz gornjeg citata postane 'poklon'.Suma je
značajna jer nismo samo mi štediše nego i drugi narodi .A mehanizam bi
bio -ajde da lupim :) - ukinuti gotovinu potpuno i preći na bezgotovinske
forme plaćanja.Pošto je problem u suštini isti i u Americi,Francuskoj...
možda je moguća neka internacionalna varijanta...
p.s. ono 'ajde da lupim' poštenije je reći 'ajde da nepravilno
interpretiram ...'. :)
misita
biznis.570veca,
-> #540, bbaja>> Mene, inace, u celoj ovoj nasoj svinjariji, najvise zasmejavaju
>> drzavni "ekonomisti" koji kao savetuju drzavu kako da zaustavi
Naprosto je smešno kako vajni ekonomisti, mg, dr. ek nauka (barem
ih tako na TV predstavljaju :) ja bih im oduzela diplome i
titule) smišljaju kojekakve gluposti od programa, umesto da
primene ono najosnovnije (što je i Ante pokušao) što se uči na
prvoj godini ekonomije, da prestanu da štampaju novac. Jeste da
to ne odgovara vlasti, ali ako su im već savetnici, onda neka ih
posavetuju da će im to eventualno produžiti rok trajanja, jer će
se koliko toliko zaustaviti inflacija. Što se proizvodnje tiče,
sada je to malo teže, zbog repromaterijala, zastarele tehnologije
etc, ali onda treba dozvoliti ljudima koji su sposobni da
otvaraju manje fabrike ili kako se to već naziva, koje je lakše
opremiti i prepustiti ih tržištu, ono će već iskristalisati da se
ljudi preorijentišu na ovo ili ono, proizvoditi ono što se
prodaje, dok se prodaje etc. O štednji je smešno i govoriti, jer
smo i to doveli do apsurda, pogotovo što pravna država
funkcioniše ;) što reče moj kolega: vaš ulog je u najšoj banci
siguran, ni vi ga ne možete podići :) i pošto smo sve postavili
naglavce, možda će doneti i zakon da se hoda na rukama, tada će
valjda i ono malo što nam je ostalo u džepovima ispasti.
biznis.571veca,
-> #552, ognjen>> Otvorena je grupa MONEY!!!! Pozivam sve sakupljače (starih)
Zainteresovana :)
biznis.572vstan,
-> #469, jtitov>>> verovatno i vise korejskih kanti tipa
>>> Stylandia/Ropotrc/Ngaphone/DeBeViSiOn.
>> ---------
>Za ostale ne znam, ali ovo je vrlo kvalitetni televizor sa odlicnom cevkom
Moj komsija, TV mehanicar, imao je defile malih Stylandia.
biznis.573bbaja,
-> #559, predrag>|| Znaci ja sam tvrdio da racunajuci sve moguce
>|| in i out bilanse (roba,usluge,doznake,energija)
>|| + DUG zemlje uvek smo bili u deficitu tj. u minusu
>|| Kamo lepe srece da smo se priblizavali pozitovnoj 0
>|| nego je dug rastao iz godine u godinu.
>|| Jel tacno ?
Tacno je - samo sto se to pomenutim instrumentima ekonomske
politike ne izracunava, jer za bilans i budzet, koje su
precizne vremenske kategorije, nije bitno. Dinamika zaduzivanja
i otplate dugova je bitna za ekonomsko planiranje.
Jos samo da napomenm da dug uopste ne mora da bude, per definicionem
- los ekonomski pokazatelj. Prakticno ne postoje zemlje koje danas
nemaju spoljni ili unutrasnji dug.
>|| ps: ako si ekonomista (nisam ti stigao da procitam res
>|| ako ga imas) kako ti vidis izlaz iz situacije.? Ovaj
>|| SISTEM koji je kod nas da li negde postoju u svetu ?
Izlaz iz ove situacije ne postoji. Sto znaci, ne promeni li
se politika i ne odobri li medjunarodna zajednica te promene,
nama, cak i bez teskih lomova, koji su izvesni, predstoji ubrzani
trk ka proslosti da bi se za jos godinu dana vodjenja ovakve
ekonomske politike vratili, verovatno na nivo iz 1939 i tako
dalje do kasnog feudalizma :(.
Znaci potrebno je uspostaviti kooperativan odnos sa medjunarodnom
zajednicom, da bi se kvalifikovali da, uz totalni zaokret
u ekonomiji, dobijemo neku crkavicu od MMF i SB. Ali, nama ne treba
crkavica, nama treba minimum 5-6 milijardi dolara. To moze da dodje
samo ako "probudimo" inters stranog kapitala, koji nazalost, pri
ovakvoj politickoj nestabilnosti i nesigurnosti (cak i onda kad se
konacno uspostavi mir) nece biti zainteresovan.
I pored najbolje volje nisam uspeo da nadjem neki slican primer
u novijoj istoriji. Bilo je zemalja sa ogromnim inflacijama, sa
ratnim ekonomijama, sa sankcijama i totalno izolovanih, bez
saveznika, ali nikad i nigde - da ima sve to odjednom!
biznis.574bbaja,
-> #557, kale Ja sam nemocan. Pokusao sam da objasnim, al' ti ne prihvatas.
Tvrdis da su marke samo papirici koji drustvenom konvencijom
imaju odredjenu vrednos. To je tacno, ali one imaju realnu
vrednost u postojecim robama i uslugama u Nemackoj. Nase pare
su bezvredni papirici jer NEMAJU realnu podlogu.
Nemacka je od rata do sada recimo emitovala (ponavljam gotovina
je samo manji deo emisije) xy milijardi DEM. Tada postojeca i od
tada pa do sada stvorena vrednost priblizno je jednaka toj sumi
od xy milijardi i tu je kraj price. Znaci da nema opasnosti od
iznenadne pojave kesa, sem tehnickih troskova njenog uklanjanja,
posto postoji vrednost koja nju izrazava.
Uostalom da je tako kao sto ti tvrdis zar bi sve zemlje na
svetu davale bankama na kamacenje i cuvale u svojim trezorima
marke i dolare kao osnovu svoje ekonomske sigurnosti i podlogu
konvertibilnosti ili snage svoje valute. Zasto bi to cinile
ako bi neki "zli antizapadni diktator", koji usput ima love,
po tvojoj metodologiji, mogao da zapljusne Nemacku ili SAD
ogromnom kolicinom gotovine, ili cak cistom investicijom i
time, po tebi, izazvao krizu ne samo Nemacke ili SAD, vec i
ostalih zemalja.
>|| Jugoslavija je nekad bila vrlo ljuta na one koji su vracali
>|| dinare u Jugoslaviju (a kupovali ih napolju za DEM), pa je
>|| cak i zabranjivala unosenje dinara u zemlju preko nekog
>|| mizernog iznosa.
Ovo je tacno. Ali ne iz razloga koje ti objasnjavas, vec
stoga sto je SFRJ htela da se te marke dovuku u zemlju i
da se za njih dobiju dinari po kursu koji je ona odredjivala
i koji je bio nerealno veci.
>|| U cemu je razlika izmedu strane investicije i vracanja
>|| sopstvenih para (papirica koji su dogovorom postali nesto
>|| vise od obicnih papirica) u zemlju? U tome sto strana
>|| investicija znaci unosenje strane robe (opreme, materijala,
>|| tehnologije, gotovih proizvoda,...) i/ili strane radne snage
>|| u zemlju. To se upotrebljava za povecavanje proizvodnje i od
>|| toga ekonomija napreduje. Povecanjem kolicine sopstvenih para
>|| (iznad porasta potrebe za istim), pa bilo stampanjem,
>|| emisijom, povratkom ranije odstampanih u zemlju ili
>|| povecanjem bezgotovinskog placanja zemlja na duzi rok ne moze
>|| da poveca nista osim inflacije.
Plasim se da si ovde propustio najbitniju stvar - kapital.
Osnov i sustinu svake investicije cini kapital - da li je
ona ziralna ili u obliku suski, nebitno je.
Opet primer - arapski kapital (Kuvajt, SA, Emirati i ostali
sejici) kupili su pola Londona i to isto cine sa vecim centrima
u SAD i jugoistocnoj Aziji. Kakvu su to oni opremu, materijale,
tehnologiju i obucenu radnu snagu uneli - kojim parama su
investiciju nacinili - kuvajtskim dinarima ili rijalima?
biznis.575vitez.koja,
-> #498, dr.grba#=>>> Inflacija je od januara 1990. do marta-aprila
#=>>> dramaticno opala da bi u jednom od tih meseci presla
#=> cak u deflaciju.
#=>
#=> U deflaciju? Ma šta veliš!
Jeste, ozbiljno, i ja se sećam :)
biznis.576vitez.koja,
-> #475, snemcev#=>>> E, mene zanima, po toj staaaroj nomenklaturi, kako se
#=>>> naziva npr. današnja novčanica sa Karađorđem na
#=> naslovnoj strani.
#=>
#=> Nešto u stilu
#=> 5,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000
Nije, a ja pitam ozbiljno. Ajde, nek neko prebroji sve denominacije, pa da nam
javi :)
biznis.577dikla,
-> #525, dr.grba> Sto mu nisu oponirali, da mi je znati?.....
Xe, xe .....
biznis.578niklaus,
-> #509, dejanr(:> 50,000,000,000,000,000,000
Daj da rekapituliramo "srpsku numeriku":
(:sigurno ima grešaka - dodajte, oduzmite, premestite)
- 'iljada 1E3 =1,000
- milion 1E6 =1,000,000
- milijarda 1E9 =1,000,000,000
- bilion 1E12=1,000,000,000,000
- bilijarda 1E15=1,000,000,000,000,000
- trilion 1E18=1,000,000,000,000,000,000
- trilijarda 1E21=1,000,000,000,000,000,000,000
- kvatrilion 1E24=1,000,000,000,000,000,000,000,000
- kvatrilijarda 1E27=1,000,000,000,000,000,000,000,000,000
- kvintilion 1E30=1,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000
- kvintilijarda 1E33=1,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000
Pitanje je dokle ovako?
- Dok me margina ne "opali". (;
- ah, da - Gugol 1E100=1,000,000 (uh!)
(:niklaus:)
ps Dejane, "elaboriraj" kako si došao do 50 kvintiliona... (:
pps Nije ni za temu biznis, možda ni za o_jeziku. Možda mg? (:
biznis.579prvul,
-> #557, kaleŮ Pod pretpostavkom da su njenje potrebe za gotovinom konstantne (radi
Ů lakšeg razmatranja) država treba u promet da ubaci novih 3 milijardi,
Ů pa to i uradi.
Ů▄▄
Naravno, ali neće naštampati, kao kod nas... u normalnoj ekonomiji
većina novca nije u kešu, i tako će jednostavno deo tog ne-keš novca
morati da se pretvori u keš da se pokriju potrebe za kešom. Ako se onda
keš vrati, jednostavno će se deo keša povući i pretvoriti u ne-keš
oblike.
biznis.580dejanr,
-> #570, veca>> umesto da primene ono najosnovnije (što je i Ante pokušao) što
>> se uči na prvoj godini ekonomije, da prestanu da štampaju novac.
>> Jeste da to ne odgovara vlasti, ali ako su im već savetnici,
>> onda neka ih posavetuju da će im to eventualno produžiti rok
>> trajanja, jer će se koliko toliko zaustaviti inflacija.
Time bi se inflacija zaustavila i za više od "koliko-toliko" ;))
Mislim da bi vlast pristala da prestane da štampa novac (ili bar
da ga mnogo manje štampa) kada bi nekako mogla da reši samo jedan
siiiitan problem. Kako "sutra" dati plate radnicima u Rakovici. I
na par drugih mesta. A ako te plate ne bi dala, rok trajanja bi joj
bio mnooogo kraći od roka trajanja uz ovu inflaciju.
biznis.581dejanr,
-> #578, niklaus>> ps Dejane, "elaboriraj" kako si došao do 50 kvintiliona... (:
Jasno sam opisao u poruci 6.509 - koristio sam *američko* imenovanje
brojeva koje se razlikuje od evropskog. Precizna imena raznih "iliona"
imaš u "Računarima 34", strana 48. Preuzeti su iz jednog Knuth-ovog
teksta, tamo ima tačna referenca na tekst.
biznis.582spantic,
-> #512, kale> Tražio si input i output za one silne plate. Ja sam ti konkretno naveo
> i jedne i druge u 3K teksta, zajedno sa brojnim procenama. Umesto da moju
> input-output listu kritikuješ i da je dopuniš, ti mi u prvom pasusu opališ
Izvini, ali zaista ostaje takav utisak. čao mi je ako si se našao
poređenjem sa Dafinom povređen. Pri tome nikako nisam želeo da kaže da
si lopov što oni definitivno jesu.
Ali... Šta reče? 120 Milijardi maraka? Zaboga.
> Ako želiš da sa tobom i dalje diskutujem na temu Antine ekonomije,
> uozbilji se i vrati se na input-output ili nešto drugo konkretno.
Kako da diskutujemo posle 120 milijardi? To je neozbiljno.
biznis.583spantic,
-> #516, kale> Jedno vreme Srbi u Srbiji nisu mogli da kupe devize u bankama, dok su
> Slovenci i Hrvati mogli. Problem je bio u tome što su srpske banke dinare
Možeš li tačno da navedeš vreme? JIK banka je u Beogradu bila, ako se ne
varam,
poslednja kod koje si mogao da kupiš devize po sistemu gotovina-i-nosi.
biznis.584spantic,
-> #521, bbaja> kako i za sta se oni trose. Polit. ekonomisti su svojevremeno
> odlucili da ima da ima svaka nasa dezela svoju zelezaru i to
> ti je to. Tu prestaje ekonomija i pocinje politika.
Kao što se na žalost ispostavilo, imalo je razloga :(
biznis.585spantic,
-> #538, prvul> u doba Ante Markovića ljudi su radili i fabrike proizvodile, a kada ljudi
Ne, nije zbog toga paralela, već zbog objašnjena.
> Zar stvarno misliš da jedan elektroinženjer koji radi svoj posao 8 sati
> dnevno svakog radnog dana ne stvara vrednost veću od onih 1000 maraka koje
Naravno da ne. I u ovo vreme će zaraditi više. Ali, naravno da ih sam neće
dobiti.> Ne znam ni ja zašto te podseća, jer veoma malo sličnosti ima... naime,
> I izgledalo je kao da će da uspe dok nije došlo do upada u monetarni
> sistem, a znamo ko je to prvi uradio... ostali su MORALI da sa svoje
E, da li znamo. Srbija je izvršila NAJVEĆI upad u dotični, ali ne i prvi.
Prvi su izvršili Slovenci.
biznis.586spantic,
-> #545, bbaja> ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama
> (koji je bio oko 10 milijardi dolara u to vreme). Sto se
To je u redu, a i razlog je očigledan. Veće su kamate išle na dinare,
1 DEM je bio 7 DIN, račun je dalje jasan. Građani su imali poverenje u
banke i državu ( što je izgleda nepotrošivo ;)
biznis.587spantic,
-> #547, bbaja> Pa covece to je normalno. Ali ne iz onih razloga na koje
> ti insinuiras (kao Slovenci i Hrvati nas pljackali). Slovenija
Ne baš. Sa ondašnjim kamatnim stopama bi im se više isplatila
kupovina dinara a prodaja maraka. To se ipak nije desilo. Samo
nemoj tvrditi da već tada putevi nisu bili zacrtani.
biznis.588spantic,
-> #549, v.nesic> Ama bre, kako si ostao bez njih ako si kupio uvoznu robu ?
Pa to je, izvini zbog analogije sa lopovom, kao kada Dafina
izjavi: "vi ste svoje pare dobili". Tvoja izjava bi bila tačna
da su ljudi potrošili svoj novac. Na žalost, kao što je poznato
mnogima su pare ostale u državnim bankama.
Ima ih i koji su ih izvukli, ali većina nije.
biznis.589kale,
-> #574, bbaja
Mnogo smo se rasplinuli oko vraćanja novca (keša) u matičnu zemlju. :(((
Da probam još jednom da stvar učinim jasnijom. Recimo da nam Nemačka na
ime neke odštete ili pomoći isplati 10 milijardi DEM, pa još u šuškama. To
bi ih dok tu lovu držimo u slamaricama ili NBJ koštalo onoliko koliko košta
štampanje toliko DEM - zanemarljivo u odnosu na iznos štete/pomoći. Po onome
što si ti napisao, Nemci bi silno zaradili u periodu kada bi mi te šuške
iskoristili za kupovine u Nemačkoj. Istina je da bi oni tek u tom periodu
stvarno platili (i pretrpeli) štetu.
Pozdrav, Kale
biznis.590kale,
-> #578, niklaus
>> - kvatrilion 1E24=1,000,000,000,000,000,000,000,000
Kvadrilion?
>> ps Dejane, "elaboriraj" kako si došao do 50 kvintiliona... (:
U poruci je pisalo da je po USA receptu. USA recept posle hiljadu ne
priznaje "*ilijarde", već samo "*ilione". :)
biznis.591kale,
-> #579, prvul
>>Ů Pod pretpostavkom da su njenje potrebe za gotovinom konstantne (radi
>>Ů lakšeg razmatranja) država treba u promet da ubaci novih 3 milijardi,
>>Ů pa to i uradi.
>> Naravno, ali neće naštampati, kao kod nas... u normalnoj ekonomiji
>> većina novca nije u kešu, i tako će jednostavno deo tog ne-keš novca
>> morati da se pretvori u keš da se pokriju potrebe za kešom. Ako se onda
>> keš vrati, jednostavno će se deo keša povući i pretvoriti u ne-keš
>> oblike.
Za normalno funkcionisanje trgovine potrebna je određena količina love,
što keša, što "ne keša". Ako se pojavi manjak od 3 milijarde, država će u
promet ubaciti te 3 milijarde radi postizanja poželjnog stanja (ravnoteže).
To ubacivanje neće izvršiti deljenjem para (ni keša, ni "ne-keša", ni bankama
ni pojedincima, ni preduzećima) na lepe oči (kao ovi naši) nego će ih ubaciti
kroz neku investiciju.
Država može da eliminiše manjak od 3 milijarde keša tako što će (na
zahtev banaka) pretvoriti "ne-keš" u keš (a to se ipak štampa:), ali onda
ostaje manjak "ne-keša" pa treba njega nadomestiti, opet kroz investiciju.
Povlačenje novca (bilo keša, bilo "ne-keša") država ne može da izvede
a da to ne plati iz budžeta. Zašto? Da bi povukla višak novca sa tržišta
država mora ili da poveća poreze (time i budžet) ili da smanji budžetske
troškove, ili da se zaduži. Ne može država da uđe u privatnu banku i uzme
gotovinu ili da sa računa privatne banke skine koliko joj treba da eliminiše
višak novca. Zapravo može, ali mora da plati kamatu, a kasnije i glavnicu,
naravno, opet iz budžeta.
Možemo li da se složimo da odlazak gotovine van granica matične zemlje
ima za posledicu budžetski plus zemlje (kroz nadomeštanje tog nedostatka
štampanjem novih novčanica), a da povratak gotovine u matičnu zemlju izaziva
budžetski minus (ako se ne želi inflacija pa se višak povlači)?
biznis.592iboris,
-> #403, daroneŁ Budi malo umereniji i daj činjenice. Ili bar objasni šta si konkretno
Ł želeo da kažeš. Konkretno!
Konkretno: marka je veštački, bez ekonomske osnove, držana na relativno
niskom nivou. Kurs od 7 dinara za jednu marku je bio održiv i realan
prvih 15 dana, a kasnije je došlo do dispariteta. Marka je postala
jeftina, odnosno dinar skup, kako hoćete, tako da je izvoz stao. Više se
isplatilo preduzećima da prodaju robu na domaćem tržištu, jer su
ostvarivali veću zaradu, nego da izvoze. Uvozilo se mnogo, uvozila se
felerična roba, prodavala skupo (ako se uzme u obzir svetska cena),
kupovale se jeftine marke i tako ukrug.
Mislim da je jasno da je to bilo neodrživo.
biznis.593ndragan,
-> #433, dr.grba/ 100 DEM, a da nismo ni znali kako izgleda novčanica od 50...
Jednom sam kupio iljadarku. Beše to negde još pre zločinca Ante
Markovića, mislim da je bio onaj Korenovica ili onaj iz Bugojna, kako se
zvaše.
biznis.594ndragan,
-> #405, dejanr/ međuvremenu krstili Dositeja i Karađorđa :(
Ovaj drugi je poznat pod imenom Đokica, ređe Karađokica.
biznis.595ndragan,
-> #390, dr.grba/ ....Doduše, kad sad pročitam ovo što sam napisao, vidim da nije dinar
/ skočio, nego marka pala ):
Pada ona i napolju. Zarekli se Švapci da će nam isterati marke iz
slamarica. Kad su marke krenule, mora da su se uhvatili za glavu kad su
videli koliko ih ima. Tako im i treba.
Mada, čuo sam i jedan opak (forum.)trač, da je u odgovarajućoj nam
instituciji urađena supstitucija uvoza - osvojena je proizvodnja
nacionalne valute.
biznis.596ndragan,
-> #432, dr.grba/ A KOJI JE TO BROJ?
E, i taj broj dobija nove nule svaka dva tri dana.
biznis.597ndragan,
-> #385, steva/ Fora je u tome što denominacija i prateće magične operacije tipa
/ zamena para koštaju ko sv. Petra kajgana.
Ne baš mnogo, ali od svake firme po malo... moramo i mi od nečeg da
živimo.
biznis.598ndragan,
-> #417, peca.st/ takva, ali čim je otišao počeli smo da ispaštamo zbog te ekonomije.
Ili zbog onih koji su ga oterali?
biznis.599ndragan,
-> #418, isekulovic/ ja imam par rupa, ako imaš nešto od toga eto nama razmene. Ono što
Šacujem da će najveća retkost biti kovanica od 25 para, negde s kraja
osamdesetih. čivela je samo nekoliko meseci.
biznis.600ndragan,
-> #458, steva/ porukama koje si poslao. Ti tamo pričaš o nekom IN-OUTu (što li mi
/ pada na pamet Paklena Pomorandža, "good ol' in-and-out-in-and-out"
ZX Spectrum User's Manual, Chapter 18: "IN and OUT"
biznis.601vitez.koja,
-> #518, dikla#=> lepo izgleda
Lepo ? Onako složene boje ? ;X
biznis.602snemcev,
Znate li da su neke banke ograničile ili potpuno ukinule izdavanje
čekova? Jugobanka u Kikindi ih uopšte ne izdaje, a Investbanka daje
maksimalno pet čekova. Prva je u minusu, a za poslovanje druge su se
veoma zainteresovali istražni organi. Vojvođanka banka poodavno deli
čekove samo na kašičicu. Da li je tako i u drugim mestima ili samo
Kikinda ima tu "privilegiju"?
biznis.603dr.grba,
-> #570, veca>> Naprosto je smešno kako vajni ekonomisti, mg, dr. ek nauka (barem
>> ih tako na TV predstavljaju :) ja bih im oduzela diplome i
>> titule) smišljaju kojekakve gluposti od programa, umesto da
Meni mnogo više smeta kada lekare koji se bave politikom nazivaju doktorima,
i to izgovaraju sporo, i kada istovremeno doktore nauka koji su njihovi
saradnici NE nazivaju doktorima, da ne bi zazvučalo da su značajniji.
Da ne pričamo o onima koji jednom dobiju pozivnicu na čajanku u Akademiji
pa se posle nazivaju akademicima.
Ovo, doduuše nije bilo u konkretnoj vezi sa onim što ti htede reći, ali
hoću da navedem na misao da je KOMPLETAN sistem vrednovanja i ljudi i pameti
i poštenja (i neznamštasvejoš) poremećen do krajnosti.
Nažalost, kulminiralo u politici i ekonomiji, rezultate ne samo da vidimo,
nego ih osećamo na svojoj koži.
biznis.604dr.grba,
-> #578, niklaus>> - ah, da - Gugol 1E100=1,000,000 (uh!)
I četvrti, jubilarni put na Sezamu:
Gugolpleks ------> 1EGugol
biznis.605dr.grba,
-> #581, dejanr>> Jasno sam opisao u poruci 6.509 - koristio sam *američko*
>> imenovanje brojeva koje se razlikuje od evropskog. Precizna imena
>> raznih "iliona" imaš u "Računarima 34", strana 48. Preuzeti su iz
>> jednog Knuth-ovog
A beše i neka uporedna tabela negde prošlog decembra-januara ovde na Sezamu,
seća li se ko?
biznis.606dr.grba,
-> #594, ndragan>> / međuvremenu krstili Dositeja i Karađorđa :(
>>
>> Ovaj drugi je poznat pod imenom Đokica, ređe Karađokica.
žuli ste valjda da je Dositeju pripisan atribut "jednojajčani".
E zbog cene odgovarajuće robe na pijaci...
biznis.607dr.grba,
-> #599, ndragan>> Šacujem da će najveća retkost biti kovanica od 25 para, negde s
>> kraja osamdesetih. čivela je samo nekoliko meseci.
E, svašta! Pa koliko je dugo u opticaju "aktuelni" dinar? Ja sam operisao sa
tri novčića, dobijena kao kuriozitetni kusur prvog dana u opticaju, na šalteru
pošte. Znam mnoge ljude koji taj dinar do danas nisu videli, kao što ni ja
nisam video ostale (2? 5? 10? Koji bejahu?) "aktuelne" novčiće.
biznis.608wizard,
-> #509, dejanr> (k)Radoman pojeo (samo) jednu nulu 0
žek... kako on? Kad je on bio predsednik savezne vlade? Ili jeste bio?!
biznis.609wizard,
-> #543, bbaja> Vidi se da si relativno nov na Sezamu.
:))
Dejanre, jel beše Kale ima najstariji resume na Sezamu? :)
biznis.610dejanr,
-> #594, ndragan>> Ovaj drugi je poznat pod imenom Đokica, ređe Karađokica.
Danas čuh da Pupina zovu "Ćora" ;(