cadua.1mirche,
odgovor na 13.111 EXTRA.5 (obrada)
> Da si pazljivije procitao moj izvestaj iz Novog Sada primetio
> bi da mi je potpuno jasno u kakvom smo mi tehnoloskom
> zaostatku.
Uh, na vreme! Srećom video sam i ovaj odgovor a već sam pripremio ogroman
odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nažalost nisam video taj izveštaj pa bih
te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je
govorila o tvom radu nije rekla da se radi o starim mašinama tako da sam
shvatio da neko pokušava da u ovim uslovima pravi ceo vezani sistem NU
mašine sa kontrolom iz CAD-a a to je, složićeš se, malo neozbiljno u ovom
trenutku.
Poboljšavanje onoga što imamo uz mala ulaganja a veliku dobit u svakom
slučaju pozdravljam.
Izvinjavam se još jednom ako sam uneo zabunu.
Pozdrav, Mirche
cadua.2obrada,
-> #1, mirche> Uh, na vreme! Srecom video sam i ovaj odgovor a vec sam pripremio ogroman
> odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nazalost nisam video taj izvestaj pa bih
> te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je
Drago mi je da smo razjasnili problem. Potrudicu se ubuduce da na
vreme posaljem odgovor i presecem diskusije koje izlaze iz okvira
ove teme.
Izvestaj iz NS-a je u extra.5 13.65
> Izvinjavam se jos jednom ako sam uneo zabunu.
Prihvaceno :)
Zamolio bih te da ubuduce pogledas i par prethodnih poruka i tako
izbegnes nepotreban konflikt sa ljudima.
Ako nesto ostane nejasno diskusiju mozemo nastaviti i u mailu, jer
ipak je ovo tema cadua.
pozdrav Obrada CADUA
cadua.3mirche,
Odgovor na 13.114 (EXTRA.5) slazic
> sto se tice Utve oni trenutno rade i ramove od durala za
> trkacke i mountain bajkove koji nisu nista gori od slicnih
> preko grane i to u rangu te cene (oko 200 - 300 Dem) po ramu.
Evo malko kasnim ali da kažem neku reč o ovoj stvari, Imam malko sreće da
mi se burazer bavi biciklizmom aktivno pa imam i informacije iz prve ruke.
Prvo, vrlo mi je drago da se neko kod nas bavi izradom ovih delova za
ovaj na zapadu izuzetno popularan sport. Hteo bih da ukažem koliko je to
ogroman biznis konsultujući nešto podataka koje ću da sažmem u nekoliko
rečenica.
Prvo, taj ram od durala i ne samo od durala već u poslednje vreme i od
nekih kompozita je, naravno, najvažniji deo jednog trkačkog bicikla i za
amatera a za profesionalca da i ne govorimo.
Govoreći o profi biciklizmu, neka uobičajena cena samo tog rama koji teži
aproksimativno 1,5 - 2,5 kg. sačinjenog od izuzetno lakih ali izuzetno
čvrstih materijala i u tačnoj svojoj dimenziji, koja se određuje prema
vozaču, iznosi oko 1500 DEM pri čemu primat na tržištu drže samo dve-tri
firme od kojih su verovatno svi čuli za Colnago i Pinarello. Takve ramove
na biciklima neretko možete sresti i kod nas na malo većim takmičenjima a
ono što se vozi po velikim takmičenjima kao Giro d'Italia, Tour de France i
još ponekim dostiže cenu i od 5-10000 DEM ali su to sve mahom posebna
izrada i vanserijski tipovi.
Ono što dalje treba da okačite na jedan dobar pro-bike su prenosni
mehanizam, pedale, kočnice, menjač, upravljač i točkove.
Najčuveniji proizvođač ovih 'sitnica' je Campagnolo, firma koja pravi
isključivo ove stvari vrlo precizne izrade i sa brižno čuvanom tehnologijom
izrade. Cilj jedne pedale, a mogu se videti stvari koje na sve liče osim na
pedalu bicikla, je da omogući vozaču da ostvari punu snagu pritiska i
povlačenja pedale bez odvajanja noge sa nje u svakom trenutku vožnje ali da
vozač može, posebnom kretnjom noge u stranu za određeni ugao, da u deliću
sekunde oslobodi nogu i isto tako brzo da je upasuje.
Kočnica koja je stvarno 'kočnica' je svakako jedan od najbitnijih delova
jer mora da podnese ponekad i kočenja sa brzine od 90 i 100 km/h čoveka od
svojih 70-90kg.
Menjač je za uspeh na trci verovatno najvažnija stvar i ima ih stvarno
raznih a primećena su i neka nova revolucionarna rešenja. Bitno je da je
precizan pri promeni brzine i da se lako njime manipuliše.
Upravljač i točkovi su manje-više poznata stvar i razlike su uočljive kod
trka koje se voze u grupi tj. klasičnih i kod tzv. hronometara. Tu vozač ima
poseban, manji, upravljač koji on uglavnom drži po sredini u težnji da
ostvari 'kapljični' oblik svog tela i smanji otpor vazduha. Točkovi su
takođe 'malo' izmenjeni i to prednji je obično manji upravo u cilju
ostvarenja najpovoljnijeg položaja vozača dok je zadnji uglavnom normalne
veličine. Pri tome, oni su krajnje posebne konstrukcije, tako da ovi
najmoderniji imaju poseban mašinski sklop sa sistemom specijalno
profilisanih pokretnih tegova koji omogućavaju vozaču da pri startovanju,
dok ne dostigne željenu brzinu, drži ta otežanja bliže osi rotacije točka a
naknadno da posebnim mehanizmom oslobodi te tegove i odbaci ih bliže obodu
točka čime se povećava moment inercije, mašinci se sećaju, a u praktičnom
smislu to znači da vozač lakše održava brzinu kretanja.
Od ostalih 'obaveznih' stvari tu su sedište specijalnog oblika koje mora
da obezbedi da se na njemu pređe 150 i više kilometara bez žuljeva i rana,
šlem koji pored toga što čuva glavu treba da bude lagan i aerodinamičnog
oblika i konačno, ciklomaster(cyclomaster), uređaj koji je sastavljen iz
dva dela od kojih jedan je jednostavan i stoji na viljušci a korespodentan
deo je zakačen za preklop dve žice na točku i to je u stvari najobičniji
magnet koji svojim prolaskom pored viljuške indukuje malu struju u kolu,
taman dovoljnu da uređaj na upravljaču ukapira da je točak napravio jedan
obrt pri čemu komunikacija sa viljuške do uređaja na upravljaču može biti
žicom ili bežična. Ciklomaster, posebno ovaj bežični, može imati i dodatne
opcije, pored očitavanja kilometraže, trenutne brzine i gomile prosečnih
brzina, kao što su merenje vitalnih funkcija vozača u vožnji.
Cena ovih ostalih delova se obično računa ekvivalentno ceni kupljenog
rama što znači da dolazimo do cene od 3-4000 DEM za jedan profi bicikl što
će reći za aktivnog takmičara.
Za rekreativce, može se naći uredan Peugeot-ov bicikl za 800-1000 DEM
komplet a ima i naših privatnika koji prave fine i ne mnogo skupe ramove pa
se može i kombinovati.
Od šminke, jer je i moda vrlo značajan faktor, tu su, videsmo već i na
devojkama, biciklistički šortsevi, naravno bez one jelenske kože po sredini
koja biciklistu spasava od rana, zatim, naočare koje su krajnje
interesantnog dizajna i uskoro će i kod nas biti popularne za nošenje po
gradu(devojke navalite).
Sprinterice su posebne takođe a na gazištu imaju mesto sa tri fiksirane
matice gde se ušrafljuje, već prema tipu pedale, posebno profilisana
pločica koja se postavlja u čeljust pedale.
Od svih ovih stvari koje se prozivode valjda postoji nešto gde bi naša
manufaktura našla priključak jer uglavnom su u pitanju materijali, idejna
rešenja i dizajn a evo za neki dan će i Tour de France pa će se i ceo taj
ogroman biznis i videti.
pozdrav, mirche
cadua.4meda,
Pozdrav svima koji prate temu CADUA na Sezamu i u razmeni
preko Beointerneta.
Ovo je moje upozorenje za Sezamovce.
Posto se tema CADUA razmenjuje preko Beointerneta, da bi
kolege koje prate ovu tematiku putem razmene bili u stanju
da se informisu, mi vise ne smemo slati fajlove (sa vecim
porukama ili izvestajima) vec integralne poruke.
Obavestavam Sezamovce da cu, pocevsi od utorka,20.06.94.
posle 01:00:00,poceti da saljem neke poruke koje su u obliku
fajla vec stigle u EXTRA.5:cadua. Ovog puta ce biti u punom
obliku, pa pripazite, da nebi punili PAD.
Takodje bih zamolio da svi koji imaju nesto interesantno da
saopste ili posalju, vode racuna o razmeni (jer se u razmeni
ne razmenjuju fajlovi uz poruke).
Sezamovce koji prate tematiku da podsetim da sam u
konferenciji EXTRA.5:cadua okacio sledece fajlove uz
navedene poruke:
1. Prijava za clanstvo u CADUA, uz poruku 13.13;
2. Statut CADUA, uz poruku 13.26;
3. Izlaganje Zdenka Sizgorica na CADForum-u u Novom Sadu,
uz poruku 13.32;
4. Izlaganje Djordja Grujica na CADForum-u u Novom Sadu,
uz poruku 13.45.
Po mojoj statistici mi fali izlaganje Radosava Vukovica na
CADForum-u u Novom Sadu. Mislio sam da sam to okacio, ali u
evidenciji nemam dokaz tako da ce i to biti predmet
navedenog projekta.
cadua.5meda,
Uz ovu poruku vam saljem tekst clanka o izboru monitora, za
korisnike CAD tehnologija.
Mislim da ce clanak najvise zainteresovati korisnike AutoCAD.
Izvor je casopis CADENCE (april 1994.).
Molio bih da ukazete na eventualne greske, da bi ih
ispravili i da li ste zainteresovani za ovakav nacin
prezentacija.
Evo clanka:
CHOOSING THE RIGHT MONITOR
You've finally decided to replace that ancient monitor that
came with your original computer system and upgrade to
something bigger, better, and, of course, more expensive.
But, with so many choices and confusing options out there,
you haven't a clue where to start. What refresh rate should
you look for, what dot pitch is best, and what is
degaussing, anyway?
In talking about monitors, a lot of terms are thrown around;
many of them will be important to you, and most aren't
difficult to understand. In this article, we'll look at the
key technologies quite confusing themselves) on which you
will base your purchase. What matters when selecting a
monitor. First and foremost is compatibility. The monitor
you select must be capable of handling all of the modes your
graphics card can produce (and then some, if you don't want
your monitor to impose limits on what graphics cards you can
upgrade to later}. Ergonomic concerns are also important.
What type of screen should you select. What refresh rates
are acceptable?
Spherical Tubes, Flat Tubes, and Even Flatter Tubes
One of the first decisions you will have to make is
selecting what type of picture tube to get. The choice will
usually be among conventional curved screens, Trinitron
tubes, and the new flat-square tubes. All of these have a
certain amount of curvature. Conventional tubes and flat
squares have a spherical shape to them, with the latter
having a much larger radius to the curvature, producing a
screen that is almost, but not quite, flat. It is nicer to
look at, and usually produces less glare. The Trinitron tube
as a cylindrical profile, with the screen being flat in the
vertical axis. While still not truly flat, it does provide
similar characteristics to the flat-square tubes, even
though it predates the flat squares by more than a decade. A
fourth option, a true flat-screen tube, is available from
only one manufacturer, Zenith Data Systems. The Zenith FTM
(for Flat Tension Monitor) is available in a 17-inch
multiscanning version, capable of handling 1,024 x 768
pixels, at a 70Hz refresh. The effect of a true flat screen
is so dramatic in contrast to the other types that you may
do a double-take at what appears to be a concave image. All
of these tubes, with the exception of the Trinitron, use a
shadow mask with individual holes forming the dots on the
monitor. The term "Invar shadow mask" simply refers to the
use of a heat-resistant metal that resists warping, and
thus distortion, of the image. The Trinitron instead uses an
aperture grille, which has vertical slots running the entire
height of the screen, broken only by one thin horizontal
support wire. In addition to the aper- ture grille, the
Trinitron tubes use only one electron gun to form a color
picture, instead of three, avoiding any potential
misalignment of the beams. All of this technology helps
produce a very crisp image for television pic- tures and
desk-top publishing, but some CAD users find the picture
objectionable because of the effect of the vertical slots
of the aperture grill. Take a look at one of these screens
for yourself, however, as your eyes may not perceive these
effects.
Magnetic Fields and Colors
On Iarge monitors (17-inch and above), there are some
additional problems related to the Earth s magnetic field.
You are most likely aware of the fact that large monitors
and televisions need to be degaussed to compensate for local
variances in the magnetic field that would otherwise affect
color purity. More advanced monitors will also include
controls for adjusting color temperature, individual color
beams, beam convergence and, especially in the larger
monitors, image rotation. Image rotation is a fine
adjustment of the image to account for distortion of the
picture caused not simply by the monitor's location, but its
orientation with respect to the axis of the Earth's magnetic
fields. That's right-if you simply swivel one of these 21
-inch monsters around far enough, you will see
slight-to-moderate color distortions in the image, along
with a slight tilt.
Dot Pitch
Dot pitch varies a fair amount among different monitors and
among the different sizes. Dot pitch is simply the vertical
distance between two pixels of the same color. The smaller
the distance between pixels, the sharper the image will be.
For a 14-inch monitor, anything .28 or less is acceptable.
For the 21-inch monitors, you will find most have a dot
pitch between .28 and .31 , which, while marginal for a
14-inch unit, works well because of the increased size of
the tube. Recently, however, the high-end 21-inch monitors
have started appearing with a dot pitch of .26, which will
give you a very sharp image.
Refresh Rates, Scanning Frequencies, and Bandwidth
The importance of refresh rates depends on how much time one
spends in front of the monitor each day, and upon the eyes
of each person. Some people may not detect any flicker at
60Hz, while others may still detect it at 70Hz or even
100Hz. The one thing you should avoid at ail cost, however,
is buying a monitor that offers only an interlaced mode at
its highest resolution (as well as avoiding such video
cards). Believe me, almost any user will see flicker in an
interlaced video display. Most monitors and graphics cards
provide a refresh rate of 60Hz, but higher values are
preferred. Refresh rates are the same as the vertical
scanning frequency rate of the monitor, but are also related
to the resolution used. A monitor may be capable of 70Hz at
a resolution of 800 x 600 pix- els, while only being capable
of 60Hz at a resolution of 1,024 x 768 pixels. A few of the
newest 21-inch moni- tors are capable of 80Hz refresh rates
at resolutions of 1,280 x 1,024 and 1,600 x 1,200
pixels. One interest- ing benefit of this feature is that
the monitors are actually capable of a refresh rate of 120Hz
at lower resolutions such as 1,024 x 768 pixels. What is
this good for ? Aside from virtually guaranteeing no
flicker, it allows an effective refresh rate of 60Hz for
stereo applications using LCD glasses, such as those from
Stereo Graphics. How are refresh rates, scanning
frequencies, and video bandwidth related to one another ?
First, the simplest parts of the equation. Vertical scan
rate is equal to the refresh rate. The horizontal scan rate
determines the range of vertical resolutions the monitor is
capable of generating. The video bandwidth is difficult to
define because there are so many variables that determine
its value. It's not worth going into any detail on how it is
derived, but the value itself does indeed mean something. In
general, the higher the bandwidth the monitor is capable of,
the sharper the images will be, and the higher the maximum
resolution will be. The latest monitors, which offer
extremely ergonomic refresh rates of 80Hz at a resolution of
1,600 x 1,200 pixels, all have a ban width of 200MHz.
Anything less and either resolution or refresh rate would
have to be sacrificed
One interesting development with some of the new high-end
monitors is that to achieve these performance levels, they
must sometimes sacrifice compatibility at the low end in
order to optimize the image at the highest reso- lution.
Nanao is about to ship a new monitor capable of 80Hz refresh
at 1 ,600 x 1 ,200 pixels, with a band width of 200MHz. But
since the monitor is not capable of displaying a normal VGA
image (640 x 480 pixels, with a horizontal scan rate of 31.5
KHz), you must either use the monitor as a second video
display (using either a monochrome or VGA card and monitor
for your boot screen, or use a card that can be made to boot
up in a VGA mode that provides a higher horizontal scan rate
(which happily results in a higher refresh rate), thus
falling within the monitor's scanning capability. To this
end, Nanao will be offering to bundle the monitor with a
local- bus graphics card from Matrox with a special ROM to
boot up in this mode. Other board manufacturers will
hopefully follow with this type of support.
This is one of the few times you will have to worry about a
17-inch or 2 1 -inch monitor not working with your current
video card. There are a few exceptions, however. Make sure
you purchase a multi-scanning monitor, not a fixed-frequency
one, and make sure it can handle the highest resolution your
graphics card is capable of. if you have any doubts, call
the manufacturer's technical support to confirm if the
monitor you are interested in will sup- port that mode and
at what refresh rate it will do so.
The Monitor (Almost) Never Forgets
Fortunately, the bad old days of monitors that required
manual adjustment for each and every mode switch are gone.
Almost any monitor you will be looking at will have avoided
this problem by having an on-board computer that
semi-automatically adjusts for the different input signals.
How does the monitor tell which mode the graphics card is
using? It makes an educated guess, by looking at one or
more of the following properties: The horizontal scan
frequency, the vertical scan frequency, and the synch
polarity. Some monitors use only one of the scan fre-
quencies, and only a handful use all three. If only one
property is used, there is a good chance that two entirely
different video modes will appear to be identical to one
another, which results in the monitor being able to store
and recognize only one of the video modes. Even a simple
change such as color depth can make the monitor think you
are driving the monitor at a different resolution. This
confusion will hopefully be solved by a proposed industry
standard, described later. What is stored in the monitor's
memory for each video mode? Aside from basic size and
positioning controls (vertical and horizontal position,
vertical and horizontal size), several types of geometric
distortion can occur. At the very least, a monitor should
allow for correction of pincushion/barell distortion and
trapezoidal distortion (also called keystone distortion.
Other types of distortion are less common.
Getting Monitors to Talk to Graphics Cards
How can a graphics adapter know what resolutions and refresh
rates the monitor is capable of? Enter VESA, the Video
Electronics Standards Association. They have ratified VDIF
(for VESA Display Information Format), a set of standard
file formats to be supplied by monitor manufacturers that
lists the specifications for the monitor. This fiIe is read
by the video driver to determine what signal to send to the
monitor for any given resolution. The beauty of VDIF is that
it can be used with all current monitors and graphics cards.
All that is required is the file and a video driver that
knows what to do with the information. Since one one the
file formats is plain ASCII, it will be possible for end
users to create their own monitor definition files, even if
the manufacturer has gone out of business.
A more ambitious goal of VESA is a follow-up to VDIF that is
still in the planning stages, currently called DDC. DDC will
enable the graphics card to download the VDIF information
directly from the monitor, simplifying the process and
likely adding additional capabilities as well. While more
robust than VDIF alone, it will only work with new monitors
and graphics cards incorporating DDC. This should make it
much easier to dispense with ancient video standards in the
future. Kudos to VESA for tackling this sticky problem!
A handful of monitors are already offering computer control
of the monitor, via a separate serial link. While the
chances are that these serial ports won't support DDC (which
will likely make use of currently unused pins in the video
cable), they do allow the manufacturer to offer software to
configure the monitor from the computer rather than through
the often awkward front panel interface. in some cases, the
serial port is used to essentially duplicate the
configuration controls with a DOS or Windows program, while
in others, it also allows the user to access many of the
same controls that the factory uses to fine tune the
monitor's picture.
Cables, Cables, and More Cables
On modern monitors, you will see one (or two) of three
different connectors. The most common by far is the 15-pin
D-sub connector used on most VGA and SVGA cards now made.
This type is simple to connect, and provides a good enough
signal for most applications. If you see a second connection
on a monitor in addition to a 15 in D-sub, it will likely
cadua.6meda,
Evo nastavka teksta, malo je duzi, izvinjavam se.
Cables, Cables, and More Cables
On modern monitors, you will see one (or two) of three
different connectors. The most common by far is the 15-pin
D-sub connector used on most VGA and SVGA cards now made.
This type is simple to connect, and provides a good enough
signal for most applications. If you see a second connection
on a monitor in addition to a 15 in D-sub, it will likely
be a set of BNC connectors. This connector is the one most
commonly used for Macintosh and UNIX workstations, but
between three and five individual connections need to be
made, and they take up much more room than the 15-pin D-sub
connector. The advantages are better shielding of the video
signals for a higher quality picture, and the ability to
easily connect to other video equipment, such as projectors;
which typi- cally use BNC connections. A newer connector
found increasingly on UNIX workstations and high-end
monitors is the JAE-13W3 connector. It offers much easier
connections between video card and monitor, as well as
superior shielding to even the BNC connectors. This type
could be the ideal replacement for both BNC and the D-sub
con- nectors, but unfortunately it has not been used widely
on PC monitors yet.
And So...
What features are right for you It's always difficult to
make a decision when it seems like standards are changing
so quickly. Should you wait for the new monitors and
graphics cards that will be DDC compatible Probably not. You
may like the prices of the 15-inch monitors, but there just
isn't that much information you can fit on a screen that
small. Spend the money, and get something that will help you
be more efficient-a 17-inch or 2 1 -inch monitor, capable of
at least a 70Hz refresh rate or greater at its highest
resolution. While very few graphics cards currently offer
refresh rates of 80Hz and above, purchasing one of these
monitors will insure that you can take advantage of newer
graphics adapters when they become available and more
affordable. It is better to spend a few hundred dollars more
on a monitor now, even if your current graphics card doesn't
push the monitor to its limits, than to buy both a new
monitor and graphics card when you do need this
functionality . Also look for a good picture (and always
look at the picture; don't try to buy a monitor
sight-unseenéen through the mail) and con- trols that are
easy to use. This suggestion may sound simplistic, but when
it comes to the control panel, the more buttons it has the
easier it will be to use. If you are concerned about RF and
radiation emissions from our moni- tor, look for a monitor
which meets the Swedish MPR-II or both the MPR-II and the
newer TCO standards. The jury is still out on the dangers,
but you'll probably feel safer by playing it safe. Lastly,
you should seriously consider looking for the latest
power-saving standard, DPMS. While this standard requires a
video driver that is DPMS compatible, it offers several
levels of power saving an will likely be the standard for
some time to come.
cadua.7slazic,
-> #3, mirchesjajna pri~a, ali nije za temu cadua. Imaj obzira prema ljudima koji ovo
prate preko beointerneta i dalje.
Bi}e mi drago da u susednoj temi sport nastavimo ovu pri~u, s obzirom da
i ja volim i vozim jednog bianchija:)
Slazic,CADUA
cadua.8gremlin,
Reply na 13.117 - maksa:
>> Svojevremeno se korisnik 'kuzma' bavio, čini mi se, spregom
>> AutoCAD <-> strug preko DXF-a. Je l' još sa nama ?
Ne znam za kuzmu, ali pomenuta tema je bila moj diplomski rad :)
Alex, CADUA
cadua.9postmast,
From: Predrag.Supurovic@f0.n101.z38.setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic)
Subject: cadua
Date: Sun, 19 Jun 1994 11:49:04
To: "Zoran Obradovic" <obrada@sezam.UUCP>
"O> Program ciji sam opis dao omogucava da se postupak projektovanja
"O> na racunaru ne zavrsi na crtezu vec da se direktno poveze sa
"O> masinom bez obzira koliko je ona tehnoloski zastarela. Prednosti
Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili nesto
slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim jedan uredjaj
koji bi trebao da prihvata HPGL informacije.
broker
... BR> Biti ili ne biti? Da bacimo novcic?
* Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0)
cadua.10postmast,
From: "Milan.Maksimovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Maksimovic")
Subject: cadua
Date: Sat, 18 Jun 1994 15:13:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
>> Rad koji sam naveo je bio samo jedan praktican primer o
>> uspesnosti primene CAD-a u masinstvu. Izgleda da sam izabrao
>> suvise ocigledan
Svojevremeno se korisnik 'kuzma' bavio, cini mi se, spregom
AutoCAD <-> strug preko DXF-a. Je l' jos sa nama ?
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.11postmast,
From: "Aleksandar.Mircic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Aleksandar Mircic")
Subject: cadua
Date: Sun, 19 Jun 1994 03:43:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
odgovor na 13.111 EXTRA.5 (obrada)
> Da si pazljivije procitao moj izvestaj iz Novog Sada primetio
> bi da mi je potpuno jasno u kakvom smo mi tehnoloskom
> zaostatku.
Uh, na vreme! Srecom video sam i ovaj odgovor a vec sam pripremio ogroman
odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nazalost nisam video taj izvestaj pa bih
te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je
govorila o tvom radu nije rekla da se radi o starim masinama tako da sam
shvatio da neko pokusava da u ovim uslovima pravi ceo vezani sistem NU
masine sa kontrolom iz CAD-a a to je, slozices se, malo neozbiljno u ovom
trenutku.
Poboljsavanje onoga sto imamo uz mala ulaganja a veliku dobit u svakom
slucaju pozdravljam.
Izvinjavam se jos jednom ako sam uneo zabunu.
Pozdrav, Mirche
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.12postmast,
From: "Zoran.Obradovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Zoran Obradovic")
Subject: cadua
Date: Sun, 19 Jun 1994 11:57:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
> Uh, na vreme! Srecom video sam i ovaj odgovor a vec sam pripremio ogroman
> odgovor slazicu, stefanu i cortu. Nazalost nisam video taj izvestaj pa bih
> te zamolio za pointer ali poruka koja me je zaintrigirala i koja je
Drago mi je da smo razjasnili problem. Potrudicu se ubuduce da na
vreme posaljem odgovor i presecem diskusije koje izlaze iz okvira
ove teme.
Izvestaj iz NS-a je u extra.5 13.65
> Izvinjavam se jos jednom ako sam uneo zabunu.
Prihvaceno :)
Zamolio bih te da ubuduce pogledas i par prethodnih poruka i tako
izbegnes nepotreban konflikt sa ljudima.
Ako nesto ostane nejasno diskusiju mozemo nastaviti i u mailu, jer
ipak je ovo tema cadua.
pozdrav Obrada CADUA
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.13meda,
Evo jos jednog clanka o monitorima.
Izvor casopis CADENCE (april 1994.)
Monitors vs. Televisions: How Much is Too Much?
The price differential between television sets and large-screen
monitors
is staggering. A relatively inexpensive 27-inch large-screen TV set
on
sale at your local consumer electronics store, be example, can often
be
carried out for a mere $300, while a monitor offering the same screen
real-estate can, depending on the pixel resolutions it supports, cost
in
excess of $6,000. Why the dramatic price difference? Is television
tech-
nology really all that different than monitor technology? According
to
Craig Sloss, Product Marketing Manager of Mitsubishi Electronics
America, manufacturers of large-screen TVs and monitors, the answer
lies in the display tube. "TV tubes are very quickly and crudely
made, and though most people really don't realize it, they are very
inaccurate as well," he said. "If you tried to freeze an image on a
tele-
vision set, you would see how far the convergence, linearity,
geometry,
and image tilt is off."
This hasn't stopped some manufacturers from trying to bridge the
gap between the two tube technologies. At the end of 1993, Apple
announced Macintosh TV, a hybrid Macintosh PC, television, and CD-
ROM stereo system that is aimed at the home user. The computer has a
32MHz clock speed, 5MB RAM, 160MB hard disk, and a two-speed
CD-ROM drive that supports audio and photo CDs. Apple Entry Systems
Group Product Manager Bruce Gee told Consumer Electronics Digest
that if all you really need is a TV, Mac TV could be an expensive
choice, "If you want a TV, it's going to be a very expensive 14-inch
Trinitron. It's aimed," he said, "at people who are looking to buy a
computer an see the value of combining the two into one machine."
cadua.14meda,
Za kraj serije o monitorima iz casopisa CADENCE, clanak o
Color LCDs.
Color LCDs: Where Are They Headed?
LCD monitors could be considered the most ecologically safe form of
display screen currently available, and they are positioned for
incredi-
ble growth. NEC, one of the largest OEM suppliers of color LCD flat-
panel display screens, showed last Fall its four liquid-crystal
displays
ranging in size from 6.5-inches to 13-inches. The 13-inch model,
which
is capable of displaying a pixel resolution of 1 ,280 x 1 ,024, was
com-
bined with analog signal processing to achieve brighter colors. While
NEC was looking for OEM business with its LCD displays at Fall
Comdex, monitor supplier CTX International was searching out retail
customers in another exhibit hall. It introduced two color LCD
monitors,
the LMT-5020 for VGA PCs and the LMT-5030 for Macintosh comput-
ers. The radiation-free monitors are currently only capable of
displaying
at resolutions of 640 x 480 pixels and supporting live video or
multime-
dia sessions using an optional third -party video converter.
For now, at least, color LCD monitors are an expensive alternative
to
tube technology. The 14-inch CTX LMT-5020 and LMT-5030, for exam-
ple, sell for $3, 195 and $3,395 respectively. For the same amount of
money, you could get a 21 -inch tube monitor that supports
resolutions
of up to 1 ,280 x 1 ,024 pixels or greater. Can we expect this to
change in the near future? Will prices on LCD monitors continue to
drop
and resolution and screen sizes incre■se? Mitsubishi's Craig Sloss
believes that LCD technology for larger than 17-inch screens won't
grow for at least 10 years. "As much as people may want it, it's too
dif-
ficult and expensive to produce larger screen units. Right now, there
are
some good medium-resolution LCDs, but most of those are built in
labo-
ratories and virtually impossible to mass produce."
At present, LCD technology is finding its niche in the CAD
industry in
the form of projection panels. Plotter producer Mutoh America
recently
entered the growing LCD pro■ection panel market with its ViewPoint
color projection panels. The panels, which are designed to fit on top
of
overhead projectors, interface to PCs and Macintosh computers and
are capable of displaying computer graphics and animations in real
time. According to Mutoh, the VP-100 is capable of displaying
185,000 colors and the VP-200 264, 114 colors, and both units offer
real-time cursor movement for on-screen pointing. The VP-100 supports
VGA and NTSC input sources, and the VP-200 is compatible with
VGA, Macintosh, NTSC, PAL, SECAM, composite video, S-video, and
analog RGB sources. The price of the VP-100 is $5,595 and the VP-
200 is $8,995.
cadua.15corto,
-> #9, postmast> * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0)
Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :)
cadua.16maksa,
-> #9, postmast>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili
>> nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim
>> jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL informacije.
Probaj negde da nađeš uputstvo za bilo koji HP ploter,
tamo je sve detaljno opisano.
cadua.17meda,
-> #14, meda>> Za kraj serije o monitorima iz casopisa CADENCE, clanak o
Izvinjavam se zaboravio sam da preformatiram tekst.
cadua.18gremlin,
-> #9, postmastReply za Predraga Supurovića
>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili nesto
>> slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim jedan uredjaj
>> koji bi trebao da prihvata HPGL informacije.
Dobijaš za dan-dva, samo da pronađem uputstvo i da ga meda propusti
kroz Recognitu.
Alex, CADUA
cadua.19meda,
U ovoj poruci se nalazi prijava za clanstvo u CADUA, prvenstveno
namenjena korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Poruka 13.13.
Asocijacija CAD korisnika
PRIJAVNI LIST
SEZAM
Ime i prezime
Sezam username
Clan nekog drugog BBS
Godina rodjenja
Adresa
Telefon
Zaposlen u
Adresa
Telefon
Faks
Radim sa programima
Operativni sistem
Struka
Specijalnost
Proslusani kursevi
Strani jezik citam
pisem
govorim
Napomena
Kako ste culi za CADUA?
Da bi postali clan CADUA potrebno je da prezentirate svoje radove
komisiji za prijem clanova i da po prihvatanju od strane Komisije
uplatite pristupnicu u iznosu od 10 din i godisnju clanarinu u
iznosu od 10 din.
cadua.20meda,
U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen
korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users
Association-CADUA
Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju
gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke
organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina
Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila
1994. godine, donosi:
STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA
I OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na,
neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija
dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer
Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara.
^lan 2.
Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD
korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu
CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu.
^lan 3.
CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i
odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog
Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi
donesu.
^lan 4.
CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA.
U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje
podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i
podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva
zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo
posebnom odlukom.
U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na
slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se
izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti
kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za
jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za
osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu
Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo
CADUA.
^lan 5.
CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj.
Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom,
sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez
horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim
slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez
vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim
latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A.
Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at
sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv:
"Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu
pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade
YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16
milimetara. Natpisi su ispisani latinicom.
[tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa
natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i
praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom
CADUA.
II CILJEVI I ZADACI
^lan 6.
CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i
koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na
primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih
standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg
poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje
internih standarda CADUA.
^lan 7.
Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene
jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno
anga`uje na slede}im zadacima:
okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i
sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na
hardversku i softversku platformu, kao i struku;
okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave
programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i
animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu,
kao i struku;
saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima;
{irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata
za koje korisnici rade;
uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji,
kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu
oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima
shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim
granama;
podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema,
propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija
za pojedine primene;
obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata,
organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija;
razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa
u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija;
saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama;
saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu
i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste
ili sli~ne ciljeve;
III ^LANSTVO U CADUA
^lan 8.
^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu
zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna
lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni
list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O
prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u
~lanstvo, na osnovu svoje ocene materijala prilo`enih uz
prijavu.
^lan 9.
Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju
statut CADUA.
^lan 10.
^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan
po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje
punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut
i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom
odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan.
^lan 11.
^lan CADUA ima prava i obaveze:
da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u
elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te);
da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA;
da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA;
da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela;
da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom
materijalno-finansijskom poslovanju;
da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA;
da redovno pla}a ~lanarinu;
da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u
CADUA.
^lan 12.
^lanstvo u CADUA mo`e da prestane:
ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji;
istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji;
ako ~lan ne plati ~lanarinu;
isklju~enjem iz ~lanstva.
^lan 13.
^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje
~lanarine. Odluku o visini inicijalne i godi{nje ~lanarine,
kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim
aktom.
^lan 14.
Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na
taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti
kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome
ko ostaje ~lan.
^lan 15.
^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete
Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima,
ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i
Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za
proteklu godinu.
Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA
^lan 16.
^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava
Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva
prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva
za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju
~lanske karte. Poni{tenu ~lansku kartu biv{i ~lan mo`e
zadr`ati.
IV JAVNOST RADA
^lan 17.
Rad CADUA je javan.
^lan 18.
^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama,
dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim
odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i
zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i
stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no.
^lan 19.
Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti
vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a
posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih
glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena
interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku:
bilteni, novine, informacije i sli~no.
^lan 20.
Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik
Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje
Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti.
^lan 21.
Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je
tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su
Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim
aktima CADUA kao takvi predvi|eni.
V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA
^lan 22.
Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA.
CADUA ima slede}e organe i tela:
skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo,
stru~nu slu`bu, druge organe i tela.
SKUP[TINA
^lan 23.
Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu
CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik
kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su
ravnopravni.
^lan 24.
Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje,
po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik
Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine.
U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine,
Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju
odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu
da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo
Predsedni{tvo.
^lan 25.
Skup{tina CADUA nadle`na je da:
donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut
CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno
obave{tava nadle`ni dr`avni organ;
donosi poslovnik o svom radu;
donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA;
donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva;
donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva;
odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA;
utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA;
razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA;
donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju
CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i
inostranstvu;
daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove
CADUA;
odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa
i tela;
razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih
organa CADUA i razmatra druge izve{taje;
usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni
ra~un CADUA;
na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne
slu`be;
donosi odluke o prestanku rada CADUA;
odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine;
na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu
komosije za prijem u ~lanstvo.
obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti
CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su
predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima
CADUA;
^lan 26.
Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa
mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora.
Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice
Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik
Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i
obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je
obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome
izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA.
^lan 27.
Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki
predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja
prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku
manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora
da stavi na glasanje.
^lan 28.
Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e
od polovine punopravnih ~lanova CADUA.
Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za
njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se
otkazuje i zakazuje nova najkasnije u roku od 30 dana.
Glasanje se mo`e organizovati i preko elektronske po{te.
Stru~na slu`ba je du`no da obavesti ~lanstvo o sazivanju
Skup{tine najmanje petnaest dana unapred.
Odluke se donose ve}inom glasova prisutnih ~lanova na
Skup{tini.
Odluka o promeni Statuta i o prestanku rada CADUA punova`na
je ako je doneta dvotre}inskom ve}inom glasova, ~lanova
CADUA.
PREDSEDNI[TVO
^lan 29.
Predsedni{tvo je izvr{nii organ koji rukovodi radom CADUA
izme|u sednica Skup{tine.
^lan 30.
Predsedni{tvo ima 7 ~lanova. Njega sa~injavaju: predsednik,
podpredsednik, sekretar i 4 predstavnika ~lanova CADUA.
^lanovi Predsedni{tva su ravnopravni u odlu~ivanju.
^lanove Predsedni{tva bira Skup{tina iz redova ~lanstva, na
period od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora.
^lan 31.
Predsedn{tvo iz svojih redova bira predsednika,
podpredsednika i sektetara Predsedni{tva. U odsustvu
predsednika Predsedni{tva, podpredsednik Predsedni{tva ima
sva prava i ovla{}enja predsednika.
^lan 32.
Predsednik Predsedni{tva je ujedno i predsednik CADUA.
^lan 33.
Sekretar Predsedni{tva ujedno rukovodi radom Stru~ne slu`be.
^lan 34.
Predsedni{tvo se sastaje po pravilu dva puta mese~no, a
~e{}e kada to zahtevaju potrebe posla. ^lan 35.
Odluke i zaklju~ci su punova`ni kada se za njih izjasni vi{e
od polovine broja ~lanova Predsedni{tva.
^lan 36.
Rad Predsedni{tva reguli{e se posebnim poslovnikom koji
predla`e Predsedni{tvo a usvaja Skup{tina.
^lan 37.
Predsedni{tvo obavlja slede}e poslove:
usmerava, organizuje i koordinira rad CADUA;
stara se o sprovodenju odluka, zaklju~aka i preporuka
Skup{tine;
donosi op{te akte koji nisu u nadle`nosti Skup{tine;
priprema i podnosi Skupstini CADUA na usvajanje Statut
CADUA, izmene i dopune Statuta CADUA, Kodeks CADUA, izmene
i dopune Kodeksa CADUA, Disciplinskog pravilnika, izmene i
dopune Disciplinskog pravilnika CADUA i drugih normativnih
akata;
preduzima i organizuje potrebne aktivnosti radi
omasovljavanja ~lanstva;
koordinira, verifikuje i kontroli{e, pravni i tehni~ki
aspekt rada radnih grupa. Obezbe|uje informisanost
zainteresovanih ~lanova izvan radnih grupa o radu radnih
grupa i rezultatima;
predla`e Skup{tini u~lanjivanje CADUA u organizacije u
oblasti CAD-a u zemlji i inostranstvu;
predla`e Skup{tini vidove saradnje sa organizacijama u
zemlji i inostranstvu u vezi sa CAD-om;
obrazuje i ukida radne grupe - komisije, imenovanjem i
razre{enjem koordinatora, po odre|enim pitanjima;
podnosi Skup{tini izve{taj o svom radu;
daje ocenu doprinosa Stru~ne slu`be u ostvarivanju ciljeva
i zadataka CADUA u periodima za koje se vr{i periodi~ni
obra~un a Skup{tina verifikuje izve{taj;
odlu~uje o organizaciji nau~nih i stru~nih skupova i
imenuje programski i organizacioni odbor tih skupova;
bira predsednika Predsedni{tva, podpredsednika
Predsedni{tva i sekretara Predsedni{tva;
odlu~uje o kupovini i prodaji imovine CADUA;
daje predlog Poslovnika o radu Predsedni{tva i usvaja
periodi~ne obra~une, finansijske izve{taje, periodi~ni
finansijski plan, Pravilnik o materijalno-finansijskom
poslovanju;
daje ~lanovima ovla{}enja materijalno-finansijskog
karaktera;
razmatra i usvaja informacije koje podnose komisije i
drugi organi i tela;
obavlja poslove prema programu, zaklju~cima i odlukama
Skupstine;
obavlja i druge odgovaraju}e poslove, koje proizilaze iz
ovog Statuta.
^lan 38.
Predsednik Predsedni{tva se bira na period od dve godine uz
mogu}nost ponovnog izbora. Predsednik Predsedni{tva zastupa
i predstavlja CADUA, saziva sednice Predsedni{tva, vodi
sednice i stara se o realizaciji ciljeva i zadataka CADUA,
zaklju~aka Predsedni{tva i Skup{tine. U odsustvu
predsednika, potpredsednik ima sva ovla{}enja i obaveze kao
i predsednik. Predsednik i ~lanovi Predsedni{tva za svoj
rad, i rad Predsedni{tva odgovaraju Skup{tini.
KOMISIJA ZA PRIJEM U ^LANSTVO
^lan 39.
Komisija za prijem u ~lanstvo se sastoji od predsednika
komisije, podpredsednika komisije i 4 ili vi{e ~lana
komisije. Broj ~lanova komisije zavisi od broja radnih
grupa. Predsednik svake radne grupe je istovremeno i ~lan
komisije. U odsutnosti, predsednika svake radne grupe
zamenjuje podpredsednik radne grupe.
^lan 40.
Komisija za prijem u ~lanstvo radi po poslovniku o radu
komisije, koji usvaja Skup{tinana predlog Predsedni{tva
CADUA.
^lan 41.
Komisija za prijem u ~lanstvo obavlja slede}e poslove:
razmatra zahteve za prijem u ~lanstvo i odlu~uje o njima;
donosi odluke o prestanku ~lanstva, osim za slu~ajeve
isklju~enja iz ~lanstva; vr{i razvrstavanje ~lanova po
radnim grupama kada ih prima; predla`e prijem po~asnih
~lanova;
podnosi izve{taj o svom radu Skup{tini CADUA, a periodi~no
informi{e i Predsedni{tvo;
STRU^NA SLU@BA
^lan 42.
Stru~nom slu`bom CADUA rukovodi Sekretar Predsedni{tva koji
je odgovoran za svoj rad Skup{tini i Predsedni{tvu. Sekretar
CADUA volonterski obavlja poslove iz svoje nadle`nosti.
Sekretar organizuje po ovla{}enju Predsedni{tva, poslove I
potpisuje sva akta i dokumenta finansijsko - materijalne
prirode.
^lan 43.
Stru~nu slu`bu CADUA formira Predsedni{tvo, zavisno od
potreba, obima i slo`enosti poslova i obezbe|enosti
sredstava.
^lan 44.
Stru~na slu`ba obavlja slede}e poslove:
vo|enje registra ~lanova CADUA sa podacima potrebnim za
rad CADUA;
priprema materijale za sednice organa i tela CADUA;
vr{i sve poslove finansijsko-materijalne prirode;
organizuje sednice i sprovodi odluke i zaklju~ke organa
upravljanja;
pru`a stru~nu pomo} ~lanovima;
priprema nacrte akata, informacija, studija, priru~nika i
sli~no;
vo|enje registra CAD programa i aplikacija za CAD
programe;
obavlja i druge poslove iz nadle`nosti CADUA.
^lan 45.
Deo administrativnih, ra~unovodstvenih, finansijskih,
prevodila~kih i drugih zajedni~kih poslova CADUA mo`e
poveriti drugim slu`bama, organizacijama ili fizi~kim licima
kada je to racionalnije.
DRUGI ORGANI I TELA
^lan 46.
U slu~aju kada se utvrde potrebe dodatne lokalne saradnje
~lanova CADUA, na teritoriji SRJ, Predsedni{tvo CADUA mo`e
osnivati, a po prestanku potrebe koja je uzrokovala
osnivanje i ukinuti svoje podru`nice.
Podru`nice deluju u okviru CADUA i imaju prava i obaveze
utvr|ene odgovaraju}im aktima Predsedni{tva.
^lan 47.
Za slu~ajeve potrebe dodatne saradnje grupa ~lanova CADUA
koje se bave pojedinim segmentima CAD sistema, CADUA mo`e
osnivati, a po prestanku potrebe koja je uzrokovala
osnivanje i ukinuti svoje radne grupe.
^lan 48.
Radne grupe deluju u okviru CADUA i imaju prava i obaveze
utvr|ene odgovaraju}im aktima Predsedni{tva.
Radi zadovoljenja potrebe za stru~nim usavr{avanjem i
razmenom iskustava iz stru~ne problematike CAD-a,
Predsedni{tvo CADUA mo`e organizovati i posebne multi -
disciplinarne radne grupe.
Koordinaciju rada radnih grupa i multi-disciplinarnih radnih
grupa obavlja Predsedni{tvo.
V STICANJE, KORI[]ENJE I RASPOLAGANJE SREDSTVIMA
^lan 49.
Sredstva za rad CADUA obezbe|uju se od ~lanova i drugih
pravnih i fizi~kih lica u skladu sa Zakonom i Finansijskim
planom CADUA, u vidu:
pristupnine za nove ~lanove, prilikom u~lanjenja;
~lanarine koju pla}aju ~lanice svake godine za ~lanstvo;
donacije u novcu, pravima i materijalnim sredstvima i
dobrima;
drugih prihoda. ^lan 50.
CADUA ima sopstveni `iro-ra~un preko koga se obavlja
finansijsko poslovanje.
VI PRESTANAK RADA CADUA
^lan 51.
CADUA mo`e da prestane sa radom pod zakonom utvr|enim
uslovima: ako se broj ~lanova smanji ispod 10, usled vi{e
sile, ako ne mo`e obezbe|ivati sredstva za obavljanje
aktivnosti ili ako su nastali drugi opravdani uslovi za njen
prestanak. Odluku o prestanku rada CADUA donosi Skup{tina
CADUA.
^lan 52.
U slu~aju prestanka rada CADUA, ostatak imovine prenosi se
na ~lanove, tako da svaki ~lan dobije jednak deo.
VII PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 53.
Pitanja koja nisu regulisana ovim Statutom regulisa}e se
drugim aktima Skup{tine i Predsedni{tva CADUA prema
potrebama.
^lan 54.
Sva sporna pitanja u okviru CADUA re{avaju se dogovorno.
Pitanja i sporovi izme|u pojedinih ~lanova i CADUA koja se
ne mogu re{iti dogovorno, re{ava}e se nadle`nim sudom u
Beogradu.
^lan 55.
Ovaj Statut stupa na snagu danom dono{enja a primenjiva}e se
danom registrovanja kod nadle`nog organa.
Predsednik Skup{tine CADUA,
Slobodan Pecikoza s.r.
cadua.21postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Subject: cadua
Date: Thu, 23 Jun 1994 01:11:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
Evo jos jednog clanka o monitorima.
Izvor casopis CADENCE (april 1994.)
Monitors vs. Televisions: How Much is Too Much?
The price differential between television sets and large-screen
monitors
is staggering. A relatively inexpensive 27-inch large-screen TV set
on
sale at your local consumer electronics store, be example, can often
be
carried out for a mere $300, while a monitor offering the same screen
real-estate can, depending on the pixel resolutions it supports, cost
in
excess of $6,000. Why the dramatic price difference? Is television
tech-
nology really all that different than monitor technology? According
to
Craig Sloss, Product Marketing Manager of Mitsubishi Electronics
America, manufacturers of large-screen TVs and monitors, the answer
lies in the display tube. "TV tubes are very quickly and crudely
made, and though most people really don't realize it, they are very
inaccurate as well," he said. "If you tried to freeze an image on a
tele-
vision set, you would see how far the convergence, linearity,
geometry,
and image tilt is off."
This hasn't stopped some manufacturers from trying to bridge the
gap between the two tube technologies. At the end of 1993, Apple
announced Macintosh TV, a hybrid Macintosh PC, television, and CD-
ROM stereo system that is aimed at the home user. The computer has a
32MHz clock speed, 5MB RAM, 160MB hard disk, and a two-speed
CD-ROM drive that supports audio and photo CDs. Apple Entry Systems
Group Product Manager Bruce Gee told Consumer Electronics Digest
that if all you really need is a TV, Mac TV could be an expensive
choice, "If you want a TV, it's going to be a very expensive 14-inch
Trinitron. It's aimed," he said, "at people who are looking to buy a
computer an see the value of combining the two into one machine."
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.22postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Subject: cadua
Date: Thu, 23 Jun 1994 01:11:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
Za kraj serije o monitorima iz casopisa CADENCE, clanak o
Color LCDs.
Color LCDs: Where Are They Headed?
LCD monitors could be considered the most ecologically safe form of
display screen currently available, and they are positioned for
incredi-
ble growth. NEC, one of the largest OEM suppliers of color LCD flat-
panel display screens, showed last Fall its four liquid-crystal
displays
ranging in size from 6.5-inches to 13-inches. The 13-inch model,
which
is capable of displaying a pixel resolution of 1 ,280 x 1 ,024, was
com-
bined with analog signal processing to achieve brighter colors. While
NEC was looking for OEM business with its LCD displays at Fall
Comdex, monitor supplier CTX International was searching out retail
customers in another exhibit hall. It introduced two color LCD
monitors,
the LMT-5020 for VGA PCs and the LMT-5030 for Macintosh comput-
ers. The radiation-free monitors are currently only capable of
displaying
at resolutions of 640 x 480 pixels and supporting live video or
multime-
dia sessions using an optional third -party video converter.
For now, at least, color LCD monitors are an expensive alternative
to
tube technology. The 14-inch CTX LMT-5020 and LMT-5030, for exam-
ple, sell for $3, 195 and $3,395 respectively. For the same amount of
money, you could get a 21 -inch tube monitor that supports
resolutions
of up to 1 ,280 x 1 ,024 pixels or greater. Can we expect this to
change in the near future? Will prices on LCD monitors continue to
drop
and resolution and screen sizes incre se? Mitsubishi's Craig Sloss
believes that LCD technology for larger than 17-inch screens won't
grow for at least 10 years. "As much as people may want it, it's too
dif-
ficult and expensive to produce larger screen units. Right now, there
are
some good medium-resolution LCDs, but most of those are built in
labo-
ratories and virtually impossible to mass produce."
At present, LCD technology is finding its niche in the CAD
industry in
the form of projection panels. Plotter producer Mutoh America
recently
entered the growing LCD pro ection panel market with its ViewPoint
color projection panels. The panels, which are designed to fit on top
of
overhead projectors, interface to PCs and Macintosh computers and
are capable of displaying computer graphics and animations in real
time. According to Mutoh, the VP-100 is capable of displaying
185,000 colors and the VP-200 264, 114 colors, and both units offer
real-time cursor movement for on-screen pointing. The VP-100 supports
VGA and NTSC input sources, and the VP-200 is compatible with
VGA, Macintosh, NTSC, PAL, SECAM, composite video, S-video, and
analog RGB sources. The price of the VP-100 is $5,595 and the VP-
200 is $8,995.
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.23postmast,
From: "Sonja.Vulesevic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Sonja Vulesevic")
Subject: cadua
Date: Thu, 23 Jun 1994 01:14:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
> * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0)
Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :)
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.24postmast,
From: "Milan.Maksimovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Maksimovic")
Subject: cadua
Date: Thu, 23 Jun 1994 10:34:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili
>> nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim
>> jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL informacije.
Probaj negde da nades uputstvo za bilo koji HP ploter,
tamo je sve detaljno opisano.
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.25dikla,
===============================
13.15 EXTRA.6:cadua
corto, 22.06.94. 23:14, 108 chr
Odgovor na 13.9, postmast, 22.06.Sre 18:42
---------------------------------------------------------
> * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0)
Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :)
-----------------------------------------------13.15 ---
===============================
13.23 EXTRA.6:cadua
postmast, 25.06.94. 18:25, 346 chr
---------------------------------------------------------
From: "Sonja.Vulesevic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Sonja Vulesevic")
Subject: cadua
Date: Thu, 23 Jun 1994 01:14:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
> * Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/0)
Pocelo je :) Pozdrav svima u razmeni :)
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
-----------------------------------------------13.23 ---
Jel moze neko da pojasni o cemu se ovde radi ?
Jel ova saradnja znaci da cemo iste poruke citati dva puta ???
cadua.26gtomic,
-> #23, postmast> From: "Sonja.Vulesevic"čf120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Sonja
> Vulesevic") Subject: cadua ######
##########
Djordje, ovo može da izazove nesporazum i neprepoznavanje tamo gde
ljudi ne mogu da pročitaju vaš resume.
cadua.27corto,
-> #25, dikla> Jel moze neko da pojasni o cemu se ovde radi ?
>
> Jel ova saradnja znaci da cemo iste poruke citati dva puta ???
Izgleda da se poruke ne samo prenose, nego i vracaju nazad ?!?!?!? Zar
ne bi trebalo da se samo odgovori vracaju ? U YUCCA sve sljaka kako
treba, ako se ne varam ?
cadua.28corto,
-> #26, gtomic> Djordje, ovo moze da izazove nesporazum i neprepoznavanje tamo
> gde ljudi ne mogu da procitaju vas resume.
Moze, ali je tako .... a zaista ne mogu da uplacujem jos jedan user :(
tim pre sto je ovaj placen do 11.95.
cadua.29meda,
-> #27, corto>> ne bi trebalo da se samo odgovori vracaju ? U YUCCA sve sljaka
>> kako treba, ako se ne varam ?
Pa koliko sam ja obavesten tamo se to ne desava.
cadua.30meda,
U ovoj poruci se nalazi izlaganje Zdenka Sizgorica
(zsiz), na CAD-Forumu, odrzanom 26.05. u Novom Sadu.
Naslov je: "Asocijacija CAD korisnika CADUA".
Iz ovog izlaganja cete saznati zasto i kako je nastala
CADUA, organizacionu strukturu CADUA, ciljeve i zadatke CADUA,
plan rada i finansiranje CADUA.
Poruka je prvenstveno prvenstveno namenjena
korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4.
Z.[i`gori} *
ASOCIJACIJA CAD KORISNIKA - CADUA
REZIME
Asocijacija CAD korisnika - CADUA je samostalna, stru~na,
neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka dru{tvena
organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. CADUA je
nastala, 16.04.1994. god., na osnovu Ustava i Zakona o
udru`ivanju gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i
politi~ke organizacije. Jezgro Asocijacije su korisnici
okupljeni oko Sistema za Modemske Komunikacije -SEZAM. CADUA
je nastala na osnovu nepostojanja mnogih neophodnih
elemenata za uspe{an rad subjekata koji se bave CAD-om,
vizuelizacijom i animacijom u Saveznoj Republici
Jugoslaviji. Ne postoji saradnja izme|u subjekata koji se
bave CAD- om, vizuelizacijom i animacijom. Ne postoje
standardi kvaliteta rada u CAD-u ni standard za slojeve.
Ote`ana je nabavka inostrane literature, PD i SW softvera.
Ne postoji program rada sa omladinom i program CAD
opismenjavanja. Ne postoje doma}e biblioteke za razne
standardne elemente. CAD programi nisu zastupljeni kao
predmeti u srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama.
Ne postoji saradnja sa inostranstvom na polju CAD-a,
vizuelizacije i animacije. Ne postoji podr{ka korisnika CAD
programa i programa za vizuelizaciju i animaciju. Ne postoji
katalog inostranog i doma}eg CAD softvera.
COMPUTER AIDED DESIGN USERS ASSOCIATION - CADUA
SUMMARY
Computer Aided Design Users Association - CADUA is an
independent, nonprofit, nongoverment, nonparty social
organization of united members. CADUA was founded, on
16.04.1994., according to the Constitution and the Law of
uniting citizens into associations, social organizations and
political organizations. The core of the Association are
users from the System for Modem Communication - SEZAM. CADUA
was founded because of the absence of many essential
elements for successful work of subjects into CAD,
visualization and animation in the Federal Republic of
Yugoslavia. There is no cooperation between subjects into
CAD, visualization and animation. There are no standards in
work quality nor standards for layers. The purchase of
literature, PD and SW software from abroad has been made
more difficult. There is no program of work with young and
CAD literalization. There are no domestic libraries for
various standard elements. CAD programs are not widespread
as subjects in high schools and faculties. There is no
cooperation with foreign countries in CAD, visualization and
animation. There is no user support for CAD programs and
programs for visualization and animation.There is no
catalogue of foreign and domestic CAD software.
* Zdenko [i`gori}, dipl. ma{. ing., sistem in`enjer, Ei
Pupin ZPU d.o.o., Beograd
UVOD
Na osnovu Zakona o udru`ivanju gra|ana u udru`enja,
dru{tvene organizacije i politi~ke organizacije, udru`enje
gra|ana mo`e osnovati deset gra|ana koji imaju bira~ko
pravo. Asocijacija CAD korisnika - CADUA je samostalna,
stru~na, neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka
organizacija dobrovoljno udru`enih ~lanova. Jezgro CADUA su
korisnici okupljeni oko Sistema za Modemske Komunikacije -
SEZAM. ^lanovi CADUA su raznih struka. ^lanovi CADUA su
ma{inci, arhitekte, gra|evinci i elektrotehni~ari. CADUA je
osnovana, kao udru`enje gra|ana, 16. aprila 1994. godine, na
Osniva~koj Skup{tini, koja je odr`ana u Beogradu, u Velikoj
Sali, u Prote Mateje 36. CADUA je registrovana kao savezno
udru`enje gra|ana. Sedi{te CADUA je u Beogradu, u Svetog
Save 13.
ZA[TO JE NASTALA
Ne postoji program rada sa omladinom i program CAD
opismenjavanja. CAD programi nisu zastupljeni kao predmeti u
srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama.
CADUA }e obrazovati omladinu i druge zainteresovane subjekte,
organizova}e seminare, kongrese, predavanja i prezentacije i
sara|ivati }e sa sredje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama.
Ne postoje doma}e biblioteke za razne standardne elemente.
CADUA }e praviti biblioteke standardnih elemenata.
Ne postoji nepristrasna organizacija koja mo`e da savetuje nove
korisnike CAD programa koji hardver i softver da nabave.
CADUA }e savetovati nove korisnike CAD programa koji hardver
i softver da nabave.
Ne postoji saradnja izme|u subjekata koji se bave CAD-om,
vizuelizacijom i animacijom.
CADUA okuplja korisnije radi razmene iskustava i pravi FAQ
(Frequently Asked Questions -~esto postavljena pitanja) za
AutoCAD sa odgovorima.
Prodavci CAD programa, u veliko ve~ini, samo prodaju program
a ne pru`aju user-support t.j. ne pru`aju podr{ku korisniku
programa.
CADUA pru`a podr{ku korisnicima AutoCAD-a, 3DS, pomo~nih
programa i programerima u AutoLISP-u jo{ od pre osnivanja,
prakti~no od osnivanja grupe za AutoCAD po~etkom 1993. godine.
^esto se javljaju korisnici koji neznaju koji program
zadovoljava njihove potrebe.
CADUA pravi katalog doma~eg i inostranog CAD
softvera.
^esto korisnici CAD programa svoje crte`e plotuju
kod drugog lica. Ako se ne plotuje iz print fajla, tada
nastaju problemi sa odre|ivanjem vrsta linija, debljina
linije i sa fontovima. Svaki korisnik ima svoj sistem
slojeva sa bojama slojeva i vrstama i debljinama linija u
slojevima. Korisnici koriste fontove koji nisu dati u CAD
programima. Ako neko drugi poku{a da u~ita crte` i da ga
isplotuje, ako nema doti~ni font, mora~e da ga zameni sa
fontom koji ima. Isplotovan crte` u jednom i drugom slu~aju
ne~e li~iti na nacrtan crte`.
CADUA uvodi standard za slojeve, za boje slojeva i za
debljine linija u tim slojevima. CADUA uvodi standard za
vrste linija. CADUA uvodi standard za fontove, u kome }e
biti odre|eni, fontovi i veli~ina slova, za pojedine struke
i namene. CADUA ~e sara|ivati sa Saveznim Zavodom za
Standardizaciju na polju uvo|enja doma}ih standarda za CAD
kao {to je na primer Britanski standard BS 1192 standard u
CAD-u za Arhitekturu.
Kvalitet rada korisnika CAD-a varira u velikim granicama
~ega ~esto nisu svesni ni sami korisnici ni komitenti za
koje korisnici radi.
CADUA }e postaviti standarde kvaliteta
rada u CAD-u. Korisnici CAD-a ne saradjuju sa korisnicima iz
inostranstva.
CADUA }e sara|ivati sa udru`enjima i
pojedincima iz inostranstva koji su CAD orijentisana putem
li~nih kontakta i putem elektronske po{te.
U knji`arama i novinarnica nema stru~nih ~asopisa i knjiga
iz CAD oblasti. CADUA }e nabavljati inostrane stru~ne
~asopise i knjige i formirati }e neku vrstu biblioteke i
~itaonice za svoje ~lanove.
CADUA propagira uvo|enje CAD sistema i u tom smislu
predstavnici CADUA su se pojavljivali na radiu i davali
izjave za novine.
ISTORIJAT
Korisnici SISTEMA ZA MODEMSKE KOMUNIKACIJE - SEZAM mogu
da formiraju grupe od po 12 korisnika za pojedine oblasti
interesovanja koje nisu od interesa {irem krugu korisnika
SEZAM-a. ^lanovi grupe mogu da razmenjuju poruke i programe.
Tako je formirana grupa AutoCAD. Grupa je radila sa
promenljivim uspehom. Zatim je formirana grupa CAD koja je
isto radila sa promenljivim uspehom. Zaslugom Djor|a Gruji}a
i Vladan Aleksi}a rad u grupama je o`iveo. Potaknut
osnivanjem Udru`enja prodavaca kompjuterske opreme, Djor|e
Gruji} je predlo`io da se formira Asocijacija korisnika
AutoCAD-a. 06.11.1993.god. odr`an je, u Beogradu, u
restoranu Slaviji prvi sastanka budu~ih ~lanova Asocijacije.
Na slede~im sastancima i na SEZAM-u putem elektronske po{te
oblikovana je budu~a Asocijacija. Postavio se problem
prostorija. To je predstavljalo nepremostiv problem.
Problem je re{en ljubazno{~u Milana Mihajlovi}a, Zorice
Mihajlovi} i Aleksandra Vukalovi}a. Njihovo uklju~ivanja
dalo je novu energiju svima. Formirane su grupa Asoc i grupa
Asoc.2 u kojima su bili korisnici koji predstavljaju jezgro
Asocijacije. U roku od tri nedelje odr`ana je Osniva~ka
Skup{tina.
ORGANIZACIJA
CADUA ima slede}e organe i tela:
- skup{tinu
- predsedni{tvo
- komisiju za prijem u ~lanstvo
- stru~nu slu`bu
- druge organe i tela.
Skup{tina je najvi{i organ upravljanja.
Skup{tinu ~ine svi indivudualni ~lanovi i po jedan
predstavnik kolektivnih ~lanova. Predsedni{tvo je upravni
organ koji rukovodi radom CADUA izme|u sednice Skup{tine.
CADUA predstavlja i zastupa predsednik predsedni{tva koji je
ujedno i predsednik CADUA. U slu~aju odsutnosti, predsednika
zamenjuje podpredsednik predsedni{tva koji je ujedno i
podpredsednik Asocijacije. Predsedni{tvo CADUA su:
- DjordjeGruji} -- predsednik
- Vladan Aleksi} -- podpredsednik
- Zdenko [i`gori} -- sekretar
- Milan Mihajlovi} -- ~lan
- Aleksandar Dunki} -- ~lan
- Goran Tomi} -- ~lan i
- Du{an Lazarevi} -- ~lan .
Stru~na slu`ba pru`a podr{ku drugim organima i telima.
Stru~nom slu`bom rukovodi sekretar predsedni{tva.
U CADUA ~lanovi rade u okviru radnih grupa. Formirane su slede~e
radne grupe:
- radna grupa za AutoCAD i sli~ne programe
- radna grupa za vizuelizaciju i animaciju
- radna grupa za obrazovanje, prodr{ku i kurseve
- radna grupa za programiranje i razvoj aplikacija
CILJEVI I ZADATCI
CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podstice i
koordinira aktivnosti svojih clanova i drugih subjekata na
primeni CAD sistema na bazi usvojenih medjunarodnih
standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg
poslovanja, sirenja primene CAD sistema i utrdjivanje
internih standarda Asocijacije. Saglasno ciljevima, a u
interesu razvoja, uvo|enja i primene jedinstvenih
me|unarodnih standarda, CADUA se posebno anga`uje na
sledecim zadacima:
- okupljanje i organizovanje svih
korisnika CAD sistema i sistema za vizuelizaciju i
animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu,
kao i struku;
- okupljanje i organizovanje svih subjekata
koji se bave programiranjem i razvojem aplikacija za CAD,
vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na hardversku i
softversku platformu, kao i struku;
- saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima;
- {irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata
za koje korisnici rade;
- uskladjivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji,
kao i postavljanje referenci uposlovima vezanim za ovu oblast;
- utvrdjivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima
shodno primeni u odredjenimin`enjerskim ili dizajnerskim
granama;
- podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema,
propagiranje uvodjenje CAD sistema i predlaganje optimizacija
za pojedine primene;
- obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih
subjekata, organizacija seminara, kongresa, predavanja i
prezentacija;
- razmena i obezbedjivanje literature i PD i SW softvera ;
- izdavanje internih publikacija;
- saradnja sa srednje{kolskim i visokoskol{kim ustanovama;
- saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu i
u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste ili
sli~ne ciljeve;
- izrada doma}ih biblioteke za razne standardne elemente;
- podr{ka korisnika CAD programa iprograma za vizuelizaciju
i animaciju;
- nepristrasno savetovanje novih korisnika CAD programa koji
hardver i softver da nabave;
- izrada kataloga inostranog i doma}eg CAD softvera;
PLAN RADA
CADUA }e u prvoj godini svoga postojanja da:
- organizuje rad po radnim grupama;
- organizuje prijem novih ~lanova pri ~emu }e se i}i na
kvalitet a ne na kvantitet; -
izradi slede}e akte:
* Poslovnik o radu Skup{tine;
* Poslovnik o radu Predsedni{tva;
* Poslovnik o radu Stru~ne slu`be;
* Poslovnik o radu Komisije za prijem u ~lanstvo;
* Poslovnike o radu radnih grupa;
* Pravilnik o materijalno-finansijskom
poslovanju;
* Kodeks i
* Disciplinski pravilnik.
- izradi FAQ za AutoCAD;
- izradi standard za vrste linija u AutoCAD-u i sli}nim programima;
- izradi standard za slojeve u AutoCAD-u i sli}nim programima;
- izradi bazu podataka svojih ~lanova;
- izradi bazu podataka potencijalnih ~lanova;
- izradi bazu podataka o firmama koje se bave CAD-om, vizuelizacijom
i animacijom, obukom, programiranjemi razvojem aplikacija za CAD;
- izradi bazu podataka o programima i aplikacijama za CAD,
vizuelizaciju i animaciju;
- u~estvuje na Sajmu Tehnike u Beogradu od 09.05-14.05.1994.god.;
- u~estvuje na CAD forumu, u Novom
Sadu 26.05.1994. god.;
- propagira CAD preko medija;
- izdestvuje temu CADUA u okvire konferencije Extra na
SEZAM-u;
- pru`a podr{ku korisnicima CAD programa, korisnicima
programa za vizuelizaciju i animaciju, i onima
koji razvijaju programere i aplikacija za CAD;
- oformi internu biblioteku za stru~ne ~asopise i knige;
FINANSIRANJE
Sredstva za rad CADUA obezbedjuje od ~lanova i drugih
pravnih i fizi~kih lica u vidu:
- pristupnine za nove ~lanove, prilikom u~lanjenja i
~lanarine koju pla~aju ~lanovi svake godine za ~lanstvo;
- donacije u novcu, pravima i materijalnim sredstvima i
dobrima i drugih prihoda.
UMESTO ZAKLJU^KA
Sastanci CADUA su svake subote u Beogradu, u Velikoj Sali, u
Prote Mateje 36 od 12.00 do 15.00. Zainteresovani mogu
kontaktirati CADUA preko telefona 381-11- 4460169, preko
pisma na Svetog Save 13 11000 Beograd ili preko elektronske
po{te: corto@sezam.yu gremlin@sezam.yu meda@sezam.yu
zsiz@sezam.yu ^lanstvo u CADUA mogu zasnivati individualni
~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna lica. Prijava za
~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni list i katalog
radova, primere radova ili referenc liste. O prijemu ~lanova
CADUA odlu~uje Komisija za prijem u ~lanstvo na osnovu ocene
materijala u prijavi.
Literatura: 1. Statut Asocijacije CAD korisnika - CADUA,
Beograd 1994
cadua.31nebul,
Izdata je nova knjiga
Andreja Prevarek
AutoCAD 12 od ideje do projekta
Znak Zagreb, 1994
tel/fax 385 041 214 251
Za razliku od lokalnih brosura tipa AutoCAD bez muke
ova knjiga deluje vrlo ozbiljno, i vredi je pogledati.
Cena je oko 70 DEM. Jedan njen primerak ce mozda stici
na surtasnji sastanak.
cadua.32postmast,
From: "Vladan.Aleksic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Vladan Aleksic")
Subject: cadua
Date: Fri, 24 Jun 1994 20:45:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
Reply za Predraga Supurovica
>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu ili nesto
>> slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe naravim jedan uredjaj
>> koji bi trebao da prihvata HPGL informacije.
Dobijas za dan-dva, samo da pronadem uputstvo i da ga meda propusti
kroz Recognitu.
Alex, CADUA
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.33postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Subject: cadua
Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
U ovoj poruci se nalazi prijava za clanstvo u CADUA, prvenstveno
namenjena korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Poruka 13.13.
Asocijacija CAD korisnika
PRIJAVNI LIST
SEZAM
Ime i prezime
Sezam username
Clan nekog drugog BBS
Godina rodjenja
Adresa
Telefon
Zaposlen u
Adresa
Telefon
Faks
Radim sa programima
Operativni sistem
Struka
Specijalnost
Proslusani kursevi
Strani jezik citam
pisem
govorim
Napomena
Kako ste culi za CADUA?
Da bi postali clan CADUA potrebno je da prezentirate svoje radove
komisiji za prijem clanova i da po prihvatanju od strane Komisije
uplatite pristupnicu u iznosu od 10 din i godisnju clanarinu u
iznosu od 10 din.
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
cadua.34postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Subject: Pt 1/2: cadua
Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen
korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users
Association-CADUA
Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju
gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke
organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina
Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila
1994. godine, donosi:
STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA
I OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na,
neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija
dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer
Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara.
^lan 2.
Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD
korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu
CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu.
^lan 3.
CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i
odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog
Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi
donesu.
^lan 4.
CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA.
U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje
podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i
podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva
zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo
posebnom odlukom.
U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na
slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se
izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti
kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za
jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za
osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu
Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo
CADUA.
^lan 5.
CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj.
Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom,
sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez
horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim
slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez
vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim
latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A.
Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at
sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv:
"Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu
pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade
YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16
milimetara. Natpisi su ispisani latinicom.
[tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa
natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i
praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom
CADUA.
II CILJEVI I ZADACI
^lan 6.
CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i
koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na
primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih
standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg
poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje
internih standarda CADUA.
^lan 7.
Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene
jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno
anga`uje na slede}im zadacima:
okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i
sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na
hardversku i softversku platformu, kao i struku;
okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave
programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i
animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu,
kao i struku;
saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima;
{irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata
za koje korisnici rade;
uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji,
kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu
oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima
shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim
granama;
podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema,
propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija
za pojedine primene;
obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata,
organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija;
razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa
u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija;
saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama;
saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu
i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste
ili sli~ne ciljeve;
III ^LANSTVO U CADUA
^lan 8.
^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu
zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna
lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni
list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O
prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u
prijavu.
^lan 9.
Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju
statut CADUA.
^lan 10.
^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan
po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje
punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut
i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom
odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan.
^lan 11.
^lan CADUA ima prava i obaveze:
da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u
elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te);
da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA;
da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA;
da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela;
da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom
materijalno-finansijskom poslovanju;
da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA;
da redovno pla}a ~lanarinu;
da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u
CADUA.
^lan 12.
^lanstvo u CADUA mo`e da prestane:
ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji;
istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji;
ako ~lan ne plati ~lanarinu;
isklju~enjem iz ~lanstva.
^lan 13.
^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje
kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim
aktom.
^lan 14.
Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na
taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti
kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome
ko ostaje ~lan.
^lan 15.
^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete
Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima,
ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i
Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za
proteklu godinu.
Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA
^lan 16.
^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava
Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva
prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva
za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju
zadr`ati.
IV JAVNOST RADA
^lan 17.
Rad CADUA je javan.
^lan 18.
^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama,
dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim
odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i
zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i
stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no.
^lan 19.
Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti
vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a
posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih
glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena
interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku:
bilteni, novine, informacije i sli~no.
^lan 20.
Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik
Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje
Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti.
^lan 21.
Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je
tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su
Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim
aktima CADUA kao takvi predvi|eni.
V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA
^lan 22.
Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA.
CADUA ima slede}e organe i tela:
skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo,
stru~nu slu`bu, druge organe i tela.
SKUP[TINA
^lan 23.
Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu
CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik
kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su
ravnopravni.
^lan 24.
Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje,
po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik
Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine.
U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine,
Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju
odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu
da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo
Predsedni{tvo.
^lan 25.
Skup{tina CADUA nadle`na je da:
donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut
CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno
obave{tava nadle`ni dr`avni organ;
donosi poslovnik o svom radu;
donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA;
donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva;
donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva;
odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA;
utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA;
razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA;
donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju
CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i
inostranstvu;
daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove
CADUA;
odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa
i tela;
razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih
organa CADUA i razmatra druge izve{taje;
usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni
ra~un CADUA;
na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne
slu`be;
donosi odluke o prestanku rada CADUA;
odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine;
na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu
komosije za prijem u ~lanstvo.
obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti
CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su
predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima
CADUA;
^lan 26.
Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa
mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora.
Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice
Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik
Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i
obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je
obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome
izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA.
^lan 27.
Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki
predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja
prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku
manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora
da stavi na glasanje.
^lan 28.
Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e
od polovine punopravnih ~lanova CADUA.
Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za
njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
#! rnews 8777
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Sender: uucp@setgate.setnet.co.yu
Path: fon!setgate!uucp
Newsgroups: yu.comp.cadua
cadua.35postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Subject: Pt 1/2: cadua
Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen
korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users
Association-CADUA
Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju
gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke
organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina
Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila
1994. godine, donosi:
STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA
I OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na,
neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija
dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer
Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara.
^lan 2.
Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD
korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu
CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu.
^lan 3.
CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i
odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog
Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi
donesu.
^lan 4.
CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA.
U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje
podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i
podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva
zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo
posebnom odlukom.
U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na
slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se
izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti
kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za
jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za
osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu
Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo
CADUA.
^lan 5.
CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj.
Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom,
sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez
horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim
slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez
vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim
latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A.
Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at
sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv:
"Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu
pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade
YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16
milimetara. Natpisi su ispisani latinicom.
[tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa
natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i
praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom
CADUA.
II CILJEVI I ZADACI
^lan 6.
CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i
koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na
primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih
standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg
poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje
internih standarda CADUA.
^lan 7.
Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene
jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno
anga`uje na slede}im zadacima:
okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i
sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na
hardversku i softversku platformu, kao i struku;
okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave
programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i
animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu,
kao i struku;
saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima;
{irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata
za koje korisnici rade;
uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji,
kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu
oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima
shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim
granama;
podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema,
propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija
za pojedine primene;
obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata,
organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija;
razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa
u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija;
saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama;
saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu
i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste
ili sli~ne ciljeve;
III ^LANSTVO U CADUA
^lan 8.
^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu
zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna
lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni
list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O
prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u
prijavu.
^lan 9.
Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju
statut CADUA.
^lan 10.
^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan
po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje
punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut
i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom
odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan.
^lan 11.
^lan CADUA ima prava i obaveze:
da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u
elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te);
da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA;
da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA;
da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela;
da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom
materijalno-finansijskom poslovanju;
da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA;
da redovno pla}a ~lanarinu;
da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u
CADUA.
^lan 12.
^lanstvo u CADUA mo`e da prestane:
ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji;
istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji;
ako ~lan ne plati ~lanarinu;
isklju~enjem iz ~lanstva.
^lan 13.
^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje
kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim
aktom.
^lan 14.
Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na
taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti
kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome
ko ostaje ~lan.
^lan 15.
^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete
Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima,
ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i
Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za
proteklu godinu.
Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA
^lan 16.
^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava
Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva
prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva
za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju
zadr`ati.
IV JAVNOST RADA
^lan 17.
Rad CADUA je javan.
^lan 18.
^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama,
dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim
odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i
zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i
stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no.
^lan 19.
Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti
vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a
posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih
glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena
interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku:
bilteni, novine, informacije i sli~no.
^lan 20.
Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik
Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje
Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti.
^lan 21.
Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je
tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su
Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim
aktima CADUA kao takvi predvi|eni.
V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA
^lan 22.
Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA.
CADUA ima slede}e organe i tela:
skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo,
stru~nu slu`bu, druge organe i tela.
SKUP[TINA
^lan 23.
Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu
CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik
kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su
ravnopravni.
^lan 24.
Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje,
po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik
Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine.
U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine,
Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju
odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu
da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo
Predsedni{tvo.
^lan 25.
Skup{tina CADUA nadle`na je da:
donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut
CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno
obave{tava nadle`ni dr`avni organ;
donosi poslovnik o svom radu;
donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA;
donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva;
donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva;
odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA;
utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA;
razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA;
donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju
CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i
inostranstvu;
daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove
CADUA;
odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa
i tela;
razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih
organa CADUA i razmatra druge izve{taje;
usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni
ra~un CADUA;
na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne
slu`be;
donosi odluke o prestanku rada CADUA;
odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine;
na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu
komosije za prijem u ~lanstvo.
obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti
CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su
predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima
CADUA;
^lan 26.
Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa
mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora.
Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice
Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik
Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i
obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je
obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome
izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA.
^lan 27.
Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki
predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja
prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku
manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora
da stavi na glasanje.
^lan 28.
Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e
od polovine punopravnih ~lanova CADUA.
Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za
njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
#! rnews 8777
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Sender: uucp@setgate.setnet.co.yu
Path: fon!setgate!uucp
Newsgroups: yu.comp.cadua
cadua.36postmast,
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Subject: Pt 1/2: cadua
Date: Sat, 25 Jun 1994 03:00:00
Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
U ovoj poruci se nalazi Statut CADUA, prvenstveno namenjen
korisnicima koji nas prate preko razmene poste.
Sezamovci ga imaju kao fajl okacen uz poruku u konferenciji
EXTRA.5. Molim vas da jos jednom procitate moju poruku 13.4.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA Computer Aided Design Users
Association-CADUA
Na osnovu odredbi ~lana 6. i 10. Zakona o udru`ivanju
gra|ana u udru`enja, dru{tvene organizacije i politi~ke
organizacije koje se osnivaju za teritoriju Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije, Osniva~ka Skup{tina
Asocijacije CAD korisnika-CADUA, na sednici od 16. aprila
1994. godine, donosi:
STATUT ASOCIJACIJE CAD KORISNIKA-CADUA
I OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Asocijacija CAD korisnika-CADUA je samostalna, stru~na,
neprofitabilna, nevladina, vanstrana~ka organizacija
dobrovoljno udru`enih ~lanova. CAD je skra}enica za Computer
Aided Design - projektovanje uz pomo} ra~unara.
^lan 2.
Naziv organizacije udru`enja gra|ana je Asocijacija CAD
korisnika-CADUA, a skra}eni naziv CADUA (u daljem tekstu
CADUA). Sedi{te CADUA je u Beogradu.
^lan 3.
CADUA ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i
odgovornostima koje proizilaze iz Ustava, Zakona, ovog
Statuta i ostalih akata koje njena Skup{tina i njeni organi
donesu.
^lan 4.
CADUA predstavlja i zastupa predsednik Predsedni{tva CADUA.
U slu~aju odsutnosti, predsednika Predsedni{tva zamenjuje
podpredsednik Predsedni{tva, a u slu~aju odsutnosti i
podpredsednika Predsedni{tva, predsednika Predsedni{tva
zamenjuje ~lan Predsedni{tva koga ovlasti Predsedni{tvo
posebnom odlukom.
U slu~aju odsutnosti kompletnog Predsedni{tva, Stru~na
slu`ba je du`na da sazove sednicu Skup{tine, na kojoj }e se
izabrati novo Predsedni{tvo CADUA. U slu~aju odsutnosti
kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA, a najmanje za
jedan vi{e od Saveznim zakonom propisanog broja potrebnog za
osnivanje udru`enja gra|ana, mogu da sazovu sednicu
Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo Predsedni{tvo
CADUA.
^lan 5.
CADUA ima svoj amblem, pe~at i {tambilj.
Amblem CADUA je kvadratnog oblika, uokviren tankom linijom,
sa velikim belim latini~nim, stilizovanim slovom A (bez
horizontalne crte), manjim crnim latini~nim, stilizovanim
slovima CAD (A je bez horizontalne crte a D je bez
vertikalne crte) po sredini znaka i jo{ manjim crnim
latini~nim, slovima CADUA ispod velikog slova A.
Pe~at CADUA je okruglog oblika pre~nika 30 milimetara. Pe~at
sadr`i: u gornjem delu pe~ata lu~no ispisan naziv:
"Asocijacija CAD korisnika-CADUA Beograd JU", u donjem delu
pe~ata lu~no ispisan naziv "CAD User Association Belgrade
YU" i u sredi{njem delu pe~ata amblem CADUA veli~ine 16x16
milimetara. Natpisi su ispisani latinicom.
[tambilj je pravougaonog oblika veli~ine 90x50 milimetara sa
natpisom "Asocijacija CAD korisnika-CADUA", natpisom "Br" i
praznim mestom za broj i datum, natpisom "Beograd" i znakom
CADUA.
II CILJEVI I ZADACI
^lan 6.
CADUA, u skladu sa Ustavom i zakonomima podsti~e i
koordinira aktivnosti svojih ~lanova i drugih subjekata na
primeni CAD sistema na bazi usvojenih me|unarodnih
standarda, radi postizanja efikasnijeg i kvalitetnijeg
poslovanja, {irenja primene CAD sistema i utr|ivanje
internih standarda CADUA.
^lan 7.
Saglasno ciljevima, a u interesu razvoja, uvo|enja i primene
jedinstvenih me|unarodnih standarda, CADUA se posebno
anga`uje na slede}im zadacima:
okupljanje i organizovanje svih korisnika CAD sistema i
sistema za vizuelizaciju i animaciju, bez obzira na
hardversku i softversku platformu, kao i struku;
okupljanje i organizovanje svih subjekata koji se bave
programiranjem i razvojem aplikacija za CAD, vizuelizaciju i
animaciju, bez obzira na hardversku i softversku platformu,
kao i struku;
saradnja sa specijalizovanim ra~unarskim preduze}ima;
{irenje CAD kulture kod korisnika programa i kod subjekata
za koje korisnici rade;
uskla|ivanje standarda rada u vizuelizaciji i animaciji,
kao i postavljanje referenci u poslovima vezanim za ovu
oblast; utvr|ivanje standarda rada u raznim CAD okru`enjima
shodno primeni u odre|enim in`enjerskim ili dizajnerskim
granama;
podsticanje i motivisanje za primenu CAD sistema,
propagiranje uvo|enja CAD sistema i predlaganje optimizacija
za pojedine primene;
obrazovanje ~lanstva i drugih zainteresovanih subjekata,
organizacija seminara, kongresa, predavanja i prezentacija;
razmena i obezbe|ivanje literature i PD softvera (programa
u javnom vlasni{tvu), izdavanje internih publikacija;
saradnja sa srednje{kolskim i visoko{kolskim ustanovama;
saradnja sa drugim sli~nim organizacijama u zemlji i svetu
i u~lanjivanje u me|unarodne organizacije koje imaju iste
ili sli~ne ciljeve;
III ^LANSTVO U CADUA
^lan 8.
^lanstvo u CADUA je dobrovoljno. ^lanstvo u CADUA mogu
zasnivati individualni ~lanovi i kolektivni ~lanovi - pravna
lica. Prijava za ~lanstvo u CADUA treba da sadr`i prijavni
list i kataloga radova, primere radova ili referenc liste. O
prijemu ~lanova CADUA odlu~uje Komisija za prijem u
prijavu.
^lan 9.
Individualni ~lanovi moraju biti punoletni i da prihvataju
statut CADUA.
^lan 10.
^lanove prima Komisija za prijem u ~lanstvo. Primljeni ~lan
po prijemu i uplati inicijalne i godi{nje ~lanarine postaje
punopravni ~lan CADUA, dobija overenu ~lansku kartu i Statut
i druge akte u elektronskoj formi. Predsedni{tvo posebnom
odlukom specificira koje sve akte dobija primljeni ~lan.
^lan 11.
^lan CADUA ima prava i obaveze:
da po{tuje i sprovodi odredbe akata CADUA, koje je dobio u
elektronskoj formi (na disketi ili preko elektronske po{te);
da u~estvuje u planiranju i ostvarivanju delatnosti CADUA;
da koristi literaturu i druga dobra, nabavljena u CADUA;
da bira i da bude biran u organe upravljanja i druga tela;
da bude obave{ten o radu CADUA i o njenom
materijalno-finansijskom poslovanju;
da izvr{ava odluke organa upravljanja CADUA;
da redovno pla}a ~lanarinu;
da ostvaruje i druga prava i obaveze u okviru ~lanstva u
CADUA.
^lan 12.
^lanstvo u CADUA mo`e da prestane:
ako kolektivni ~lan - pravno lice prestane da postoji;
istupanjem iz ~lanstva po sopstvenoj `elji;
ako ~lan ne plati ~lanarinu;
isklju~enjem iz ~lanstva.
^lan 13.
^lanstvo se obnavlja jednom godi{nje, pla}anjem godi{nje
kao i o na~inu i dinamici pla}anja donosi Skup{tina posebnim
aktom.
^lan 14.
Ukoliko do|e do spajanja ili razdvajanja pravnog lica i na
taj na~in nestane postoje}i kolektivni ~lan, pomenuti
kolektivni ~lan CADUA ili njegovi naslednici odlu~uju o tome
ko ostaje ~lan.
^lan 15.
^lan mo`e biti isklju~en ako svojim radom pri~injava {tete
Asocijaciji, svojim radom pri~injava {tetu drugim ~lanovima,
ne pridr`ava se obaveza iz Statuta, Kodeksa CADUA i
Disciplinskog pravilnika i ako ne izmiri ~lanarinu za
proteklu godinu.
Odluku o isklju~enju ~lana donosi Predsedni{tvo CADUA
^lan 16.
^lan mo`e da otka`e ~lanstvo, o ~emu pismeno obave{tava
Predsedni{tvo, a njegova prava i obaveze iz ~lanstva
prestaju po prijemu pismene potvrde o registraciji zahteva
za otkaz ~lanstva od strane Stru~ne slu`be i poni{tavanju
zadr`ati.
IV JAVNOST RADA
^lan 17.
Rad CADUA je javan.
^lan 18.
^lanovi CADUA i {ira javnost upoznaju se sa pripremama,
dono{enjem i izvr{avanjem programa i planova rada, usvojenim
odlukama organa upravljanja, godi{njim finansijskim planom i
zavr{nim ra~unom, pripremama i odr`avanjem nau~nih i
stru~nih skupova i sednicama organa i tela CADUA i sli~no.
^lan 19.
Obave{tavanje i informisanje ^lanova CADUA i {ire javnosti
vr{i se preko sistema ra~unarskih mreza, elektronske po{te a
posredno preko sredstava javnog informisanja i informacionih
glasila drugih pravnih lica. Mogu se izdavati sopstvena
interna glasila u papirnatom obliku ili elektronskom obliku:
bilteni, novine, informacije i sli~no.
^lan 20.
Obave{tenja o radu u ime CADUA mogu davati predsednik
Skup{tine, predsednik Predsedni{tva ili drugo lice koje
Predsedni{tvo posebnom odlukom ovlasti.
^lan 21.
Smatraju se tajnom i ne mogu se saop{tavati podaci ~ija je
tajnost zagarantovana zakonom, kao ni drugi podaci koji su
Kodeksom CADUA, Disciplinskim pravilnikom ili drugim op{tim
aktima CADUA kao takvi predvi|eni.
V ORGANI UPRAVLJANJA I DRUGA TELA
^lan 22.
Organe upravljanja sa~injavaju predstavnici ~lanova CADUA.
CADUA ima slede}e organe i tela:
skup{tinu, predsedni{tvo, komisiju za prijem u ~lanstvo,
stru~nu slu`bu, druge organe i tela.
SKUP[TINA
^lan 23.
Skup{tina je najvi{i organ upravljanja u CADUA. Skup{tinu
CADUA ~ine svi individualni ~lanovi i po jedan predstavnik
kolektivnih ~lanova. Pri glasanju svi ~lanovi su
ravnopravni.
^lan 24.
Skup{tina CADUA odr`ava se redovno barem jedanput godi{nje,
po pravilu po~etkom godine. Skup{tinu saziva predsednik
Skup{tine, a u njegovom odsustvu potpredsednik Skup{tine.
U slu~aju odsutnosti kompletnog predsedni{tva Skup{tine,
Stru~na slu`ba je du`na da sazove Skup{tinu. U slu~aju
odsutnosti kompletne Stru~ne slu`be, 20% ~lanova CADUA mogu
da sazovu sednicu Skup{tine, na kojoj }e biti izabrano novo
Predsedni{tvo.
^lan 25.
Skup{tina CADUA nadle`na je da:
donosi i progla{ava na predlog Predsedni{tva CADUA Statut
CADUA i izmene i dopune Statuta CADUA, o ~emu pismeno
obave{tava nadle`ni dr`avni organ;
donosi poslovnik o svom radu;
donosi poslovnike o radu ostalih organa i tela CADUA;
donosi Kodeks CADUA na predlog Predsedni{tva;
donosi Disciplinski pravilnik na predlog Predsedni{tva;
odlu~uje o organizaciji i aktivnostima rada CADUA;
utvr|uje i donosi programske ciljeve i zadatke CADUA;
razmatra op{ta pitanja iz okvira delatnosti CADUA;
donosi na predlog Predsedni{tva odluke o u~lanjivanju
CADUA u organizacije u oblasti CAD-a u zemlji i
inostranstvu;
daje priznanje ~lanovima CADUA i bira po~asne ~lanove
CADUA;
odlu~uje, kao drugostepeni organ, o prigovorima na odluke
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i drugih organa
i tela;
razmatra i usvaja izve{taje o radu Predsedni{tva i drugih
organa CADUA i razmatra druge izve{taje;
usvaja i odobrava godi{nji Finansijski plan i zavr{ni
ra~un CADUA;
na predlog ~lanova bira i vr{i opoziv ~lanova
Predsedni{tva, Komisije za prijem u ~lanstvo i Stru~ne
slu`be;
donosi odluke o prestanku rada CADUA;
odre|uje vrste ~lanarine i visine ~lanarine;
na predlog Predsedni{tva CADUA donosi poslovnik o radu
komosije za prijem u ~lanstvo.
obavlja i druge poslove koji proizilaze iz delatnosti
CADUA i od op{teg su interesa za CADUA, odnosno koji su
predvi|eni zakonom, ovim Statutom i drugim op{tim aktima
CADUA;
^lan 26.
Skup{tina bira predsednika i potpredsednika Skup{tine sa
mandatom od dve godine, uz mogu}nost ponovnog izbora.
Predsednik Skup{tine je ovla{}en da saziva i vodi sednice
Skup{tine i potpisuje akte Skup{tine. Potpredsednik
Skup{tine zamenjuje predsednika i tada ima sva ovla{}enja i
obaveze kao i predsednik Skup{tine. Predsednik Skup{tine je
obavezan da zaka`e vanrednu sednicu Skup{tine ako se o tome
izjasni u pisanoj formi 20% punopravnih ~lanova CADUA.
^lan 27.
Predsednik Skup{tine je obavezan da stavi na glasanje svaki
predlog koji podr`ava najmanje 30% ~lanova od ukupnog broja
prisutnih na sednici Skup{tine. Predloge koji imaju podr{ku
manju od 30% prisutnih ~lanova, Predsednik mo`e, a ne mora
da stavi na glasanje.
^lan 28.
Skup{tina punova`no odlu~uje kada sednici prisustvuje vi{e
od polovine punopravnih ~lanova CADUA.
Ukoliko sednici ne prisustvuje broj ~lanova dovoljan za
njeno odr`avanje i punopravno odlu~ivanje, sednica se
* Origin: SetNet - BeoInternet most ->...<- (38:103/120.0)
#! rnews 8777
From: "Milan.Mihajlovic"@f120.n103.z38.setgate.setnet.co.yu ("Milan Mihajlovic")
Sender: uucp@setgate.setnet.co.yu
Path: fon!setgate!uucp
Newsgroups: yu.comp.cadua
cadua.37postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic)
Subject: cadua
Date: Mon, 27 Jun 1994 16:15:01
*> Jel moze neko da pojasni o cemu se ovde radi ?
*> Jel ova saradnja znaci da cemo iste poruke citati dva puta
Ne..Izvinjavamo se na vracenim duplikatima :) ...Greska do podesavanja :)
Pozdrav
Aleksandar
* Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*NON-STOP*BG*011-414940* (38:103/114)
cadua.38corto,
-> #31, nebul> Cena je oko 70 DEM. Jedan njen primerak ce mozda stici
> na surtasnji sastanak.
S obzirom da znam par ljudi koji redovno putuju u odskorasnje
inostranstvo, ako skupimo lovu, moze se nabaviti bez problema :)
cadua.39corto,
-> #37, postmast> Ne..Izvinjavamo se na vracenim duplikatima :) ...Greska do
> podesavanja :)
Lepo :) Ko jos ovo prati ? Bar se javite da znamo ko nas sve cita :)
cadua.40gremlin,
žisto za orijentaciju, neke cene usluga animacije na Zapadu:
3D logo, ponešto tekstura i pomeranje kamere 300 $/sec
- II - plus formiranje kompleksnijih objekata 500 $/sec
- II - plus deformacija, ponešto likova 800 $/sec
- II - optički efekti, odsjaji 1000 $/sec
- II - manipulisanje česticama 1400 $/sec
Izvor: IPAS boutique from Yost group, Inc.
Alex, CADUA
cadua.41obrada,
Sa nekoliko dana zakasnjenja stize i izvestaj iz Arandjelovca.
INFO - TEH '94
U Arandjelovcu je od 21-25.06.1994. odrzan naucno strucni skup
info - teh '94. Samo tri dana su bila radna dok su prvi i poslednji
dan ostavljeni za dogovore organizatora skupa.
Osnovne teme skupa su bile informatika i nove tehnologije.
Skup je otvorio savezni ministar za nauku, tehnologiju i razvoj
dr. Milan Dimitrijevic. Posle klasicnog pozdravnog govora na molbu
organizatora izneo je neka svoja iskustva u rada na racunarima. To
je bila prilika da se sa setom podsetimo spectruma i komodora.
U narednom referatu o javnim bazama podataka spomenut je u pozitivnom
kontekstu i nas Sezam.
Prvi dan su obelezila cak cetiri referata Ose. Jedan se odnosio na
multimedijalne tehnologije u arhitekturi i industrijskom dizajnu, a
ostali su bili o upravljanju tokovima dokumentacije u preduzecu.
Dat je i konkretan primer kako se sredjuje dokumentacija rafinerije
nafte u Novom Sadu. Sva dokumenta se skeniraju i cuvaju u rasterskom
obliku na optickim diskovima. U vektorski oblik se prebacuje samo
ona dokumentacija na kojoj je potrebno vrsiti vece izmene. Naravno
sledilo je i objasnjenje sta je sve moguce uraditi sa tom
dokumentacijom i koje su prednosti ovakvog nacina rada. Za one koje
ova problematika interesuje preporucujem 100 broj Racunara i clanak
"Kancelarija bez papira" kolege Gremlina. Tu je ukratko opisano sve
ono sto je Osa prezentovala u Arandjelovcu.
Bilo je jos nekoliko radova koji su se bavili problemom skladistenja
dokumentacije. Zakljucak je da je mikrofilm definitivno mrtav i da
opticki diskovi preuzimaju primat cak i kod nas. Prezentovane su i
masine koje istovremeno vrse skeniranje i pravljenje dva mikrofilma.
Mikrofilm je nuzno zlo za one koji zakonski moraju da cuvaju dokumenta.
Kada se zakonski resi problem sa verodostojnoscu podataka na optickim
diskovima prestace svaka potreba za mikrofilmom. Za vec mikrofilmovanu
dokumentaciju resenje je u njenom prebacivanju na diskove i upotrebi
racunara koji u sistemu emulira citac mikrofilma.
Ostali referati su se uglavnom bavili informacionim sistemima i
upotrebi racunara u planiranju proizvodnje, kontroli kvaliteta i sl.
Interesantno je da su prezentovani radovi po kvalitetu, cast izuzecima,
dosta zaostajali za referatima. Ponavljala se stalno jedna ista prica:
Mi smo napravili program. On radi sve ono sto vama treba ali ga jos
nikome nismo prodali, pa bi bilo lepo sa vase strane da vi budete nas
prvi kupac.
Moj zakljucak je da je i u ovako losoj ekonomskoj situaciji veliki
broj nasih firmi poceo da uvodi racunare i stvara svoje informacione
sisteme. Za sada se sve to zavrsava na umrezavanju racunara u okviru
firme i resavanju finansijko-materijalnog poslovanja. Malo njih je u
taj sistem ubacilo pracenje magacina, a tek poneko je dosao do
vodjenja i pracenja radnih naloga. Planiranje proizvodnje, upravljanje
proizvodnjom i upravljanje kvalitetom ce sacekati neka bolja vremena.
Naravno, CADUA je imala svoja dva predstavnika na ovom seminaru.
Kontakti su uspostavljeni, videli smo gde smo, sta drugi rade i
koliko smo daleko od sveta.
Obrada, CADUA
cadua.42corto,
-> #40, gremlin> Cisto za orijentaciju, neke cene usluga animacije na Zapadu:
Samo rad, bez prebacivanja na traku, petpostavljam ?
cadua.43meda,
-> #18, gremlin>> Dobijas za dan-dva, samo da pronadem uputstvo i da ga meda
>> propusti kroz Recognitu.
Vladan Aleksic mi je prosledio materijale jos 01.07. uvece,
sada je problem do mene, nisam bas blizu skenera, rezultati
ce biti oko 10.07. Pozdrav i zahvalnost Vladanu Aleksicu na
pomoci.
cadua.44obrada,
-> #43, meda> ce biti oko 10.07. Pozdrav i zahvalnost Vladanu Aleksicu na
pricekacemo :)
cadua.45gremlin,
-> #42, corto>>> Cisto za orijentaciju, neke cene usluga animacije na Zapadu:
>>
>> Samo rad, bez prebacivanja na traku, petpostavljam ?
Koliko sam ja informisan, samo rad. Cene su navedene u katalogu IPAS
rutina, kao primer koliko njihova primena može uticati na cenu rada
samog animatora.
Alex
cadua.47zsiz,
U vezi sa standardizacijom evo kako Amerikanci
standardizuju nazive slojeva:
NAMING LAYERS BY CONVENTION
When you work with layers in AutoCAD, follow a consistent layer scheme
for all your drawings. This scheme can include layer names
conventional to your field of work. You need not include every layer
name up front; you can add individual layers or groups of layers as
you need them. If you exchange drawing files with certain clients, you
must agree on layer-naming conventions.
When naming layers, give common layers the same first character. Using
wild cards with the LAYER command and the DDLMODES dialog box
simplifies turning all common layers on and off together.
Two layer-naming conventions have been developed for the
architectural, engineering, and construction industries. One
convention is based on named layers; the other convention is based on
numbered layers. The following sections describe these conventions.
WORKING WITH NAMED LAYERS
The layers naming conventions of the American Institute od Architects
(AIA) uses four fields, as follows:
Field 1: Major Group (1 character)
Field 2: Minor Group (4 characters)
Field 3: Modifier (4 characters; optional)
Field 4: User-defined (1 - 8 characters; optional)
By using these conventions, you can name a layers that identifies
doors, for example, A-DOOR-IDEN. If the drawing contains catalog
information from several door manufacturers, you can devote a layer to
each manufacturer's doors (for example, A-DOOR-IDEN-MFR1). If you are
drawing a large multistory building, you can split the drawing into
floors (01) and quadrants (A); for example, A-DOOR-IDEN-MFR1-01-A.
AIA layer names are available in two forms: long and short. The long
form can be up to 17 characters (not including hyphens); longer
abbreviations are more meaningful. The short form takes only eight
characters and is suitable for display on the AutoCAD's status line.
The short form of the preceding example is ADOI-M". If you prefer to
use the longer form, you can increase the number of characters AutoCAD
displays in the status line by using the DIESEL macro language and the
MODEMACRO command. See the AutoCAD Customization Manual for more
details.
┌──────────────────────────────────────────────────────────────────┐
│ The AIA naming guidelines are available at a cost of $15 from the│
│ American Institute of Architects, 1735 New York Avenue NW, │
│ Washington, DC 20006 │
└──────────────────────────────────────────────────────────────────┘
WORKING WITH NUMBERED LAYERS
Layer numbering based on the Construction Specification Institute's
(CSI) naming format often appear in production literature. CSI-
approved construction specifications are divided into 16 categories of
labor and materials: architectural, mechanical, interior finishes, and
so on. Many designers are familiar with these categories.
The CSI layer standard uses three fields (the last field is optional),
as follows:
xx yy z
The fields are as follows:
Field 1: Basic Divisions (2 digits)
Field 2: Details (2 digits)
Field 3: More Details (1 digit; optional)
According to CSI conventions, you construct a layer number by picking
the appropriate material definition. For example, the existing doors
to be removed are drawn on layer 0802 (08 is the doors-and-windows
group; 02 is the existing-to-be-removed group). A fifth number can be
added for multistory projects; for example, layer 0802-3 represents
existing doors to be removed on floor 3. You can implement a short
form for small projects by using only the first two digits.
┌────────────────────────────────────────────────────────────────┐
│ The complete CSI layer-naming protocol is available from │
│ Facilities Data Management, PO Box 70107, Bellevue, WA 98007. │
└────────────────────────────────────────────────────────────────┘
Pozdrav.
zsiz, CADUA
cadua.48corto,
Novo iz Autodeska:
AutoVision : rendering modul za R12, radi staticu sliku, ima raytracing
senke, refleksiju, refrakciju, cita i pise .3DS fajlove, koristi .MLI
biblioteke materijala. Radi u okviru R12, informacije o renderingu se
cuvaju sa crtezom, u .DWG fajlu. Po ceni od 1/5 pruza za staticnu sliku
mnogo vise od 3D Studia.
AutoSurf : modeler, sa koriscenjem mreznih modela, kao i NURBS postupka.
Mogucnost parametarskog modelovanja i najslozenijih oblika. Izlaz za CAM
(CNC) masine.
AutoCAD Designer : parametarski modeler, CNC izlaz.
AutoCAD Lite : "osisana" dvanaestica, za 2D crtanje. Fajlovi potpuno
razmenjivi sa punom verzijom. Za sada samo za Windows.
Prva tri programa postoje i za DOS i za Windows platforme.
Demo varijante uskoro kod CADUA.
Corto, CADUA
cadua.49meda,
-> #43, meda>> Reply za Predraga Supurovica
>>>> Da li se negde moze nabaviti dokumentacija o HPGL formatu
>>>> ili nesto slicno, ako je upotrebljivije? Hocu da za sebe
>>>> naravim jedan uredjaj koji bi trebao da prihvata HPGL
>>>> informacije.
>> Dobijas za dan-dva, samo da pronadem uputstvo i da ga meda
>> propusti kroz Recognitu.
>> Vladan Aleksic mi je prosledio materijale jos 01.07. uvece,
>> sada je problem do mene, nisam bas blizu skenera, rezultati
>> ce biti oko 10.07. Pozdrav i zahvalnost Vladanu Aleksicu na
>> pomoci.
Evo stize :))
HPGL commands
The following HPGL commands are implemented on your G9000 plotter.
Refer to the HPGL Reference Manual P/N 410220544.
AA Arc Absolute
AF Advance Full Page (End plot)
AH Advance Haif Page (End plot)
AR Arc Relative
BF Buffer Plot (Start piot)
BL BuHered Label String
CA Designate Alternate Character Set
CC Character Chord Angle
CI Circle
CM Character Select Mode
CP Character Plot
CS Designate Standard Character Set
CT Chord Tolerance
DC Digitize Clear (No op)
DF Set to Defaults
DI Absolute Direction (Characters)
DL Downloadable Characters
DP Digitize Point (No op)
DR Relative Direction (Characters)
DS Designate Character Set
DT Deiine Label Terminator
DV Define Vertical Text Path
EA Edge Rectangle Absolute
EC Enable Cutter (End plot)
EP Edge Polygon
ER Edge Rectangle Relative
ES Extra Space (Characters)
EW Edge Wedge
FP FilI Polygon
FR Advance Frame
FT Fill Type
GM Graphics Memory (No op)
IM Input Masks
IN Initialize (Start plot)
IP Input P1 and P2
IV Invoke Character Set
IW Input Window
LB Label ASCil String
LO Labei Origin
LT Line Type
NR Not Ready (No op)
OA Output Actual Position
OC Output Pen Position and Status
OD Output Digitize Point (No op)
OE Output Error
OF Output Factor
OG Output Group (0.0 returned)
OH Qutput Hard-clip Limits
OI Output Identification
OK Output Key
OL Output Label Length
00 Output Options
OP Output P1 and P2
OS Output Status
OT Output Carousel Type
OW Output Window
PA Plot Absolute
PB Print Buffered Labei
PD Pen Down
PE Polyline Encoded (HPGL 2)
PG Advance Full Page (End plot)
PM Polygon Mode
PR Plot Relative
PS Plot size
PT Pen Thickness
PU Pen Up
RA Fill Rectangle Absolute
RO Rotate
RP Replot (End plot)
RR Fill Rectangle Relative
SA Select Alternate Character
SC Scaling
SG Select Pen Group
SI Absolute Character Size
SL Absolute Character Siant
SM Symbol Mode
SP Pen Select
SR Relative Character Size
SS Select Standard Set
TL Tick Length
UC User-Defined Character
UF User-Defined Fill Type
WG Fill Wedge
XT, YT X-Tick and Y-Tick
Refer also to HPGL comments in section 7.5, for further information.
HPGL escape sequences
Escape sequences marked with an asterisk are partially implemented.
<ESC>.@ Set Plotter Configuration
<ESC>.A Output Identification
<ESC>.B Output Buffer Space
<ESC>.E Output Extended Error
<ESC>.H Set Handshake Mode 1
<ESC>.I Set Handshake Mode 2
<ESC>.J *Abort Device Control
■ESC>.K *Abort Graphic instruction
<ESC>.L Output Buffer Size
<ESC>.M Set Output Mode
<ESC>.N Set Extended Output and
Handshake Mode
<ESC>.0 Output Extended Status
<ESC>.P Set Handshake Mode
<ESC>.R *Reset
<ESC>.5 Output Memory Size
<ESC>.T Configure Memory
<ESC>.Y Programmed on Mode
<ESC>.Z Programmed off Mode
<ESC>.( Programmed on Mode
<ESC>.) Programmed off Mode
HPGL/2 commands
The following HPGL/2 commands are implemented on the G9000 plotter:
Commands marked with an asterisk are partially implemented.
AA Arc Absolute
AD * Alternate Font Definition
AR Arc Relative
AT Absolute Arc Three Point
BP * Begin Plot
(Set plotter to HPGU2 emulation)
CI Circle
CP Character Plot
CT Chord Tolerance
DF Set to Defaults
DI Absolute Direction (Characters)
DL Downloadable Characters
DR Relative Direction (Characters)
DT Define Label Terminator
DV Define Vertical Text Path
EA Edge Rectangle Absolute
EC Enable CuHer (No op)
EP Edge Polygon
ER Edge Rectangle Relative
ES Extra Space (Characters)
EW Edge Wedge
FP Fill Polygon
FR Advance Frame
F■ Fill Type
IN * Initialize (Start plot)
IP Input P1 and P2
IR Input Relative P1 and P2
IW Input Window
LB Label ASCII String
LO Label Origin
LT Line Type
NR * Not Ready
OE Output Error
OH Output Hard-clip Limits
OI Output Identification
OP Output P1 and P2
OS Output Status
PA Plot Absolute
PD Pen Down
PE Polyline Encoded
PG Advance Fuli Page (End plot)
PM Polygon Mode
PR Plot Relative
PS Plot size
PU Pen Up
PW Pen Width
RA Fill Rectangle Absolute
RF *Raster Fill Definition
RO Rotate
RP Replot (End plot)
RR Fill Rectangle Relative
RT Relative Arc Three Point
SA Select Alternate Character Set
SC * Scaling
SD * Standard Font Definition
SI Absolute Character Size
SL Absolute Character Slant
SM Symbol Mode
SP Pen Select
SR Relative Character Size
SS Select Standard Set
SV Screened Vectors
TR Pen Transparency (TR;)
UL User-Defined Line Type
WG Fill Wedge
WU Pen Width Unit Selection
Refer to your HPGL/2 Reference Guide for more information.
Refer also to HPGL/2 comments in section 7.5.
HPGL/2 escape sequences
<ESC>%-1B Set plotter to HPGL/2 emulation.
cadua.50meda,
Zahvaljujuci Vladanu Aleksicu - gremlin (Alex, CADUA),
prenosim jedan clanak o programu Topas Pro 5.0.
Topas Pro 5.0 Holds Its Ground
With added functionality, such as the ability to render
refractions quickly, this PC-based animation package remains
one of the best
Topas Professional, Crystal- Graphics' program for modeling,
animation, and rendering, was one of the first P■-based
animation packages on the market when it was introduced
back in 1986. Eight years later with 5.0, Crysta1Graphics
continues to enhance this program, maintaining its place
as one of the premier packages for animation on the PC.
One of the more significant new features in Topas 5.0 is
the ability to render refractions quickly for the first
time on your PC. Refractions simulate the way light
refiacts as it travels through solid objects. Using a
new process, Topas produces photorealistic refraction
effects without the high price of ray tracing an entire 3D
scene. (Topas does not offer ray tracing as a
stand-alone rendering option; it simply employs ray
tracing as part of the refraction- mapping process.)
Typically, ray-traced refractions are created by tracing
every ray of light from the viewer into the transparent
object. Then, following the laws of refraction, each ray
of light is traced out of the object back into the 3D
scene. From there it is deter- mined if the ray of light
hits another object in the scene. This process is
computationally expensive and, as such, time-consuming.
Topas, on the other hand, starts by creating a standard
cubic environment map for the object. Then it uses the
ray-tracing technique, but instead of tracing each ray into
the entire 3D scene, it traces each ray only to the
environment map that surrounds the object. By limiting
the ray-tracing computations, the process runs much faster.
To the best of my knowledge, Topas is the only PC-based
animation program offering this feature.
This refraction-mapping technique is not without its
limitations, though. Technically
speaking, the process doesn't always produce flawless
refractions: The closer the object is to a spherical
shape, the more accurate the refraction will be; the less
spherical the object, the less accurate the refraction.
How much of an issue this is depends on you. Personally,
I'm more concerned with aesthetics than technical
accuracy, and ■ think the results look nice.
The next major advance to 5.0 is network rendering, which lets
you render work more quickly distributing tasks
across a network.
Oddly enough, the network rendering
system runs under Microsoft Windows (the main program runs
under DOS). Topas Pro does, however, take advantage of
the Windows environment, employing an easy-to-understand
icon-based interface. You set up the Windows software
on your slowest PC, because it will not be doing any
rendering itself; this PC becomes the network master.
Then from any PC on the network, you can submit a
rendering job to the network master. The master will, in
turn, look for any idle PCs on the network and partition
the job among them.
Another new feature is the match-perspective tool; this
helps you align 3D models with the perspective of existing
photographs. You create reference points (a simple click)
on your 3D model and alignment points on the image;
Topas automatically rotates and stretches the perspective
of the model to match the background picture.
The whole operation takes only few seconds. To help you
make the final image look more realistic, Topas has a shadow-
catcher material attribute. To create a shadow, you must draw
an object on which to attach the shadow. The problem is,
you can see the object along with the shadow.
But an object that has the shadow-catcher attribute
assigned to it will be invisible-only the shadows are
visible. Thus you can create shadows for articles
that were added to a picture, and as such, did not have a
"natural" shadow. It's rather straightforward to use,
too, as is the matching perspective tool. By automating
these processes, Topas makes what is normally a difficult
task-combining a 3D model and photo into one
realistic-looking image-an easy one.
Other new features include field rendering, which produces
ultra-smooth video animations, and at last, a CD-ROM
full of textures and rotoscoped video images. Yes, you can find
CDs with textures-like wood and wallpaper-in the stores. but it's
more convenient to get them automatically with the package.
The rotoscoped video-which includes such generic footage as
an exploding building-is harder to find as a stand alone
CD and quite handy for creating special effects.
My only complaint with Topas is that it still uses a mediocre
system for creating surface materials. It does offer
some useful tools for manipulating texture maps, but you
can't see how those maps will look wrapped on a 3D object
until you've applied them to your scene and actually
rendered a sample image. This is incredibly time-consuming,
and frankly, most of Topas' competitors let you preview
how the texture will look on a sample sphere. Even when
adjusting the color, shininess, roughness, or transparency,
all you have is a little color box that tries to
approximate the object's current coloring. I am not asking
for Wavefront's Interactive Photorealistic Rendering sys-
tem on a PC, but I do think there should be better feedback
during surface material creation-especially because this
program supports as many as 256 texture maps per
object, something that few products offer on any
platform.
Overall, though, Topas is a well-aged 3D
animation system. Many of its standard features show
deep roots in production-oriented environments . For
example, you can position a light source by simply
clicking on the area on which you want the specular
highlight to appear. That's a tremendous time saver.
Built-in effects, such as page roll and page turn, also
serve to make the job of animating much easier. Putting its
users above its ego, Crystatal Graphics even added support
for Autodesk's .FLC file format. For all these reasons, I
continue to think of Topas Pro as one of the leading PC-
based programs for animation.
Mike Morrison, a freelance
writer based in San Diego and author of several
computer graphics books, including Becoming a Computer
Animator (Sams Publishing).
CrystaIGraphics Inc.
Santa Clara, CA
408-49 6175
CIRCLE 215 ON INFORMATION CARD
Price: $2495 Minimum system requirements: 80386/486-based PC,
8MB of RAM, 20MB of disk space.
JUNE 1994 COMPUTER GRAPHICS WORLD
cadua.51zsiz,
Lekcije AutoLisp-a sa CompuServ-a od Autodesk-a
preuzeto sa Imtel BBS-a.
Pozdrav.
lisp.zipcadua.52postmast,
From: Andjelka.Dulic@f119.n111.z38.setgate.setnet.co.yu (Andjelka Dulic)
Subject: Re: cadua
Date: Wed, 06 Jul 1994 03:12:00
-=> Quoting "Andjelka Dulic to All" <=-
Zdravo!
Veoma me obradovalo saznanje o uvodjenju konferencije NET.CADUA!!
Ja sam jos jedan od zaljubljenika AutoCADA.
Poznati su mi "svi" problemi koje imaju korisnici AutoCAD programa
i ocekujem poboljsanja putem ove konfrencje!!
Zivim i radim u Subotici u gradu u kojem uopste nema zvanice skole za
AutoCad niti kursa gde bi se zainteresovani mogli okupiti!
Zastupljenost AutoCada je minimalna, samim tim su problemi mnogo veci!!
"B> Izdata je nova knjiga
"B> Andreja Prevarek
"B> AutoCAD 12 od ideje do projekta
"B> Znak Zagreb, 1994
"B> tel/fax 385 041 214 251
"B> Za razliku od lokalnih brosura tipa AutoCAD bez muke
"B> ova knjiga deluje vrlo ozbiljno, i vredi je pogledati.
"B> Cena je oko 70 DEM. Jedan njen primerak ce mozda stici
"B> na surtasnji sastanak.
Knjigu AutoCad 12 od ideje do projekta - Andreje Prevarek imam i veoma
sam zadovoljna njenim sadrzajem!!
U knjizi su kao referentna podrucja, odnosno delatnosti posebno
obradjene: masinstvo, elektrtehnika, arhitektura i gradjevinarstvo.
Znaci ova knjiga je velika i prava pomoc u radu sa AutoCAD-om, ostalo
je samo jos mnogo mnogo prakticnog rada koji svaki korisnik programa
mora utrositi da bi stekao iskustvo i rutinu.
Cena knjige je 297.000. Hrd. sto je po crnom kursu izmedju 70-80 DEM.
Pozdrav....A.D...
... Catch the Blue Wave!
* Origin: ECSTASY BBS * Indjija * 022 53 218 * (38:111/119)
cadua.53corto,
-> #52, postmast> Zivim i radim u Subotici u gradu u kojem uopste nema zvanice
> skole za AutoCad niti kursa gde bi se zainteresovani mogli
> okupiti!
ZA Vojvodinu je u CADUA, ako si zainteresovana za uclanjenje, zaduzen
user Gtomic na Sezamu, inace Goran Tomic iz firme Vojvodina PROING '46
iz Novog Sada. Mozes ga kontaktirati i saznati detalje.
Zvanicna skola, kao sto znas, postoji samo u Beogradu, u Centru za
permanentno obrazovanje Instituta Vinca.
Da li si upoznata koliko ljudi i na kom nivou koristi AutoCAD u Subotici
? Mislim da vec imamo nekoliko bar potencijalnih clanova odatle.
U svakom slucaju, nama je jos draze sto ova razmena maila doprinosi
nasem upoznavanju :))))))
Corto, CADUA
> i ocekujem poboljsanja putem ove konfrencje!!
Ocekujemo tvoja konkretna pitanja i predloge. :)))
cadua.54corto,
OBAVESTENJE
Prospekti novog Autodesk softvera koji je najavljen ovde su u obradi, i
mozete ih uskoro ocekivati na Sezamu, cim ih Meda lepo sredi :)
U toku sledece nedelje CADUA ce imati demo verzije svih navedenih
programa, zainteresovani nas mogu kontaktirati mailom ili poznatim
telefonom :)
Za svaki demo je potrebna po jedna 3,5 HD disketa.
Corto, CADUA
cadua.55corto,
OBAVESTENJE
Redovni nedeljni sastanci CADUA zbog godisnjih odmora, i letnje
neaktivnosti uopste, nece se odrzavati subotom u Prote Mateje 36
do 27. 8. 1994.
Poslednji sastanak pre pauze je sledece subote, 16.7.1994. na
istom mestu, tacno u podne.
Dezurni ostaju, mail kontakt adrese i dalje vaze :)
cadua.56trol,
-> #47, zsiz
Definisanje imena nivoa pomocu slova se cini primerenije nasem sa-
dasnjem nivou koriscenja AutoCAD-a nego pomocu brojeva, iako je ovaj
drugi nacin pogodniji sa stanovista automatske obrade podataka sa crteza.
Neophodno je ukljuciti arhitekte u ovu raspravu o standardu (neka ovo
shvate kao mali apel) , jer za sve objekte sem onih cisto inzinjerskih
(hale, energetska postrojenja i sl.) njihove podloge (crtezi) su osnova
za dalji rad.
Nesa, CADUA
cadua.57zsiz,
-> #56, trolEvo kako su kod nas u jednom birou (u kome radi naš
predsednik Djole - Corto, CADUA) standardizovali
slojeve:
INTERNI STANDARDI IZRADE ARHITEKTONSKIH CRTEZA
GIP HIDROTEHNIKA-BEOGRADGRADNJA
PROJEKTNI BIRO
1. Opsta pravila
- Crtezi za jedan projekat se smestaju u direktorijum cije ime asocira
na ime projekta.
- Direktorijum projekta je poddirektorijum direktorijuma ACAD11ĐDWGS
- Svi Xref-ovi, ako ih ima, se nalaze u tom istom direktorijumu
- Prilikom davanja podloga uraditi Xref Bind, kako ne bi bilo
nesporazuma i gresaka
- Svi blokovi koji se prave, ako su takvi da se mogu koristiti i
kasnije, snimaju se u direktorijum ACAD11ĐSUPPORT
- u direktorijumu ACAD11ĐSUPPORT se nalaze blokovi za visinske kote,
oznake bravarije i stolarije, oznake pozicija, termicke oznake, oznake
prostorija i pecat.
Svi blokovi su prilagodjeni nacinu crtanja 1unit=1cm, osim pecata koji
je u razmeri 1:1 u milimetrima.
- Pecat, tablica povrsina, oznake materijala i lamela su u razmeri 1:1 u
milimetrima, kao i normirani formati, i umecu se u Pspace.
2. Layeri
- Layeri oznacavaju skupove elemenata koji se grade od istog materijala
ili se na crtezu isto prikazuju
- Na arhitektonskoj osnovi, layeri su sledeci:
Ime Color Ltype
ose 8 dashdot
beton 5 continuous
opeka 1 "
malter 4 "
sanitarije 3 "
namestaj 4 "
oprema 4 "
vrata 2 "
prozori 2 "
bravarija 7 "
izgled 7 "
nevidljivo 7 hidden
oznake 1 continuous
srafura 3 "
kote 7 "
kontura 3 "
lpres 1 dashed
tekst 7 continuous
pecat 7 " Pspace
okvir 7 " "
u slucaju pojave jos nekog materijala, pravi se layer sa imenom tog
materijala. Za osnove u projektima adaptacija, ubacuju se odvojeni
layeri za postojeci i novoprojektovani materijal, sa prefiksom novi_ i
stari_. Takodje, ubacuju se novi layeri srafure za ono sto se rusi i
zida, koji se nazivaju
rusi_se 6 continuous
zide_se 6 "
3. Za kotiranje je definisan blok DOTT koji se nalazi u ACAD11ĐSUPPORT.
4. Plotovanje
- Plotuje se iz Pspace, razmera je 1=1
- Pre plotovanja podesiti razmeru crteza komandom ZOOM XP, gde je X:
.2 za 1:50
.1 za 1:100
.05 za 1:200
i tako dalje. Postavljenu osnovu simiti kao View, komadom
View/Save/Osnova.
- Debljine pera prema bojama:
1 .35
2 .25
3 .25
4 .25
5 .5
6 .25
7 .25
8 .25
PS Postavku dimvars ne znam napamet, sutra :)
Postavka za dimvars je Corto, CADUA kasnije poslao u vidu
ACAD.DWG prikačenog uz ovu poruku.
Pozdrav. zsiz, CADUA
djgdwg.arjcadua.58corto,
-> #56, trol> Nesa, CADUA
Dobrodosao :)
Arhitekti uclanjenu u CADUA vec razgovaraju o tome. NA zalost, malo nas
ima, jer oni sto znaju da rade vecinu svog vremena posvecuju radu i
zaradi, a treba i spavati O;). Kao sto svi znamo, CADUA nije strukovno
podeljena, vec se formiraju neformalni SIG-ovi (Specific Interest Group)
koji odradjuju posao.
Svi arhitektonske struke, i svih ostalih, naravno, neka ovu poruku
shvate kao poziv da se pridruze u resenju kljucnog problema da isti
program/programe svi koristimo na isti ili slican nacin, to jest dobro
:)
cadua.59meda,
Evo jednog interesantnog saopstenja dobijenog zahvaljujuci
Zoranu Kojicu (zkojic) :
Americki Institut za racunarsku etiku neprofitabilna
organizacija. osnovana 1992 godine, objavila je kodeks koga
bi trebalo da se pridrzavaju svi korisnici racunarske
tehnologije i digitalnih sistema.
Premda je postovanje kodeksa stvar dobre volje, nije na
odmet da se makar upoznate sa necim sto bi trebalo da bude
zakonski regulisano (preispitajte sebe) !
1 . Ne koristi racunar da bi povredio druge ljude .
2. Ne mesaj se u racunarski posao drugih ljudi.
3 . Ne njuskaj po racunarskim fajlama drugih ljudi.
4 . Ne upotrebljavaj racunar da bi krao .
5 . Ne koristi racunar kao laznog svedoka.
6 . Ne kopiraj i ne koristi tudji softver za koji nisi
platio.
7 . Ne upotrebljavaj tudje racunarske resurse bez
autorizacije ili odgovarajuce kompenzacije.
8 . Ne otimaj tudje intelektualno vlasnistvo .
9 . Razmisljaj o drustvenim posledicama programa koje pises
ili sistema koji projektujes .
10. Racunar uvek koristi na nacin koji ce osigurati
uvazavanje i postovanje drugih ijudi.
cadua.60corto,
-> #54, corto> U toku sledece nedelje CADUA ce imati demo verzije svih
> navedenih programa, zainteresovani nas mogu kontaktirati
> mailom ili poznatim telefonom :)
CADUA ima demo verzije svih navedenih programa, plus :
AutoCAD Data Extension (ADE)
RX Vectory
RX Highlight
RX AutoIcon
zainteresovani mogu poslati mail, ili ovde izraziti zelju za bilo kojim
od navedenih demo programa. Svi su na jednoj 3,5" HD disketi.
Corto, CADUA
cadua.61corto,
-> #60, corto> zainteresovani mogu poslati mail, ili ovde izraziti zelju za
> bilo kojim od navedenih demo programa. Svi su na jednoj 3,5"
> HD disketi.
Da se ne bi pogresno shvatilo, svi su na PO jednoj 3,5" HD disketi. Za
svaki demo po disketa :)
cadua.62trol,
-> #57, zsiz
>Evo kako su kod nas u jednom birou (u kome radi nas
>predsednik Djole - Corto, CADUA) standardizovali
>slojeve:
Bilo bo lepo kada bi tako bilo u prosecnom projektnom birou kod nas,
ali nazalost nije :(.U principu na slican nacin je organizovan rad u
svim firmama gde se vec duze koriste racunari u projektovanju, pa i u
firmi gde ja radim.
Primer koji je zsiz poslao moze sasvim lepo da posluzi kao osnova za
izradu Standarda.Svako bi iz svoje struke (masinci, gradjevinci, itd.)
jos dodao ponesto.Za pocetak bi trebalo formirati Preporuke za proje-
ktovanje u AutoCAD-u koje ce jednog dana (nadajmo se) prerasti u
Standard.
Nesa, CADUA
P.S. Primer organizovanja slojeva u firmi gde radim ostavicu
u narednih par dana...
cadua.63corto,
-> #62, trol> Bilo bo lepo kada bi tako bilo u prosecnom projektnom birou
> kod nas, ali nazalost nije :(.U principu na slican nacin je
> organizovan rad u svim firmama gde se vec duze koriste
> racunari u projektovanju, pa i u firmi gde ja radim.
Mojoj organizaciji nedostaje jedna stvar : prefiks ! Naime, princip u
svetu je da svaka struka, i specijalnost u okviru struke, ima svoj
prefiks, tako da je ime layera :
<prefiks>_<imelayera>
Zdenko ce poslati BS1192, tj British Standard specifikaciju layera. Ja
nabavio, on prekucava, previse bledo za OCR :(
cadua.64trol,
-> #63, corto
>Mojoj organizaciji nedostaje jedna stvar : prefiks ! Naime, princip u
>svetu je da svaka struka, i specijalnost u okviru struke, ima svoj
>prefiks, tako da je ime layera :
>
> <prefiks>_<imelayera>
Mislim da ime layer-a za sada nije toliko vazno, vec da pokusamo da ubedimo
korisnike programa da je vazna disciplina u koriscenju layer-a (i ne samo
layer-a).To znaci da entiteti moraju imati boju i tip linije bylayer,
da se mora strogo postovati sadrzaj layer-a, itd.
Oko imena layer-a cemo se relativno lako dogovoriti (mozda gresim?).
Resenje sa prefiksom se cini sasvim prihvatljivo.
Nesa
cadua.65corto,
-> #64, trol> korisnike programa da je vazna disciplina u koriscenju layer-a
> (i ne samo layer-a).To znaci da entiteti moraju imati boju i
> tip linije bylayer, da se mora strogo postovati sadrzaj
> layer-a, itd.
To je isto kao ubediti nekoga da se akse crta zaostrenom olovkom, ali
malo teze ide ...
> Resenje sa prefiksom se cini sasvim prihvatljivo.
To je princip svuda u svetu, sto otkrivati toplu vodu ?
cadua.66postmast,
From: stranac@setgate.setnet.co.yu (Stojanovic Zoran)
Subject: Re: cadua
Date: Thu, 14 Jul 1994 11:13:12
"S> From: "Zdenko Sizgoric" <zsiz@sezam.UUCP>
"S> Newsgroups: yu.comp.cadua
"S> Organization: SEZAM Beograd, 011 648-422
"S> Lekcije AutoLisp-a sa CompuServ-a od Autodesk-a
"S> preuzeto sa Imtel BBS-a.
A gde to inace moze da se nadje osim na IMTEL-u?
Pozdrav Zoran O ;*Q
... 100 LJUDI 100 CUDI, 100 ZENA 200 SISA
* Origin: SETNet:INFOSYS*informacije*NON-STOP*BG*011-414940* (38:103/114)
cadua.67zsiz,
-> #66, postmast>> From: stranacčsetgate.setnet.co.yu (Stojanovic Zoran)
>> Subject: Re: cadua
>> Date: Thu, 14 Jul 1994 11:13:12
>> Lekcije AutoLisp-a sa CompuServ-a od Autodesk-a
>> preuzeto sa Imtel BBS-a.
> A gde to inace moze da se nadje osim na IMTEL-u?
Evo da pokušam da ASCII UL tekst za ljude sa mreže, 1/3.
Pozdrav. zsiz, CADUA
AutoLISP exercises
This is Lesson 1 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department.
THE NAME OF THE LANGUAGE
Lisp stands for "list processing" or "list programing". In Lisp,
processing generally means "finding the value of an object"; that is,
processing is the method by which Lisp determines the value of any
expression, complex object, or simple object.
OBJECTS
There are two general types of objects in AutoLISP - ATOMS and LISTS.
Atoms are simple objects; lists are complex objects.
Atoms and lists are mutually exclusive. Anything that is an atom
cannot be a list, and vice versa (there is one exception that proves
this rule, the object NIL; we'll examine it later).
ATOMS
Atoms can be integers, real numbers, text strings, AutoLISP functions,
symbols, or special objects that correspond to AutoCAD entities,
selection-sets, and files.
These are all atoms:
1 ;the integer 1
4.5 ;the real number 4.5
"A String of Pearls" ;a text string
setq ;an AutoLISP function
ename ;a user-defined symbol
See Section 1.4, "Lexical Conventions", of the R10 APR for more
information.
VALUES OF ATOMS
The value of any atom, except AutoLISP functions and user-defined
symbols, is itself. For example, the atom 1 has a value of 1; the
atom 4.5 has a value of 4.5; the atom "A String of Pearls" has a value
of "A String of Pearls".
You can determine the value of any atom at the AutoCAD command prompt.
Type an exclamation point "!" followed by the atom. AutoLISP will find
and return the value of the atom in the command prompt area. For
example, this expression finds the value
of the atom (and real number) 4.5:
Command: !4.5
4.5
LISTS
Lists are complex objects, referred to in some texts as symbolic
expressions, or "s-expressions". Lists are built out of atoms and/or
other lists. A list is syntactically simple; it must be bounded by
matching parentheses, and objects within the list must be separated
from one another by a space.
These are examples of lists:
(+ 1 3) ;add 1 and 3
(- 9 5) ;subtract 5 from 9
(+ 1 (+ 2 3)) ;add 1 to the result of adding 2 and 3
Anything bounded by matching parentheses must be a list; anything not
bounded by matching parentheses must be an atom.
ELEMENTS OF LISTS
The individual members of a list are known as its elements. This is
an example of a list with three elements, each an atom:
(+ 1 2)
Elements of lists may be either atoms or other lists. This is an
example of a list with three elements; two are atoms, one is itself a
list of three elements:
(+ 1 (+ 2 3))
đ đ Đ /
đ đ Đ /
đ đ đ
elements
Elements of a list must be separated from one another by at least one
space. There is no limit on the number of spaces separating elements,
but there must be at least one. This is a perfectly valid list:
(+ 1 (+ 1 3))
THE EMPTY LIST
There is one object in AutoLISP that is both an atom and a list. It is
the empty list; that is, a list of no elements, commonly referred to
as NIL.
() or nil
Nil (the empty list) in AutoLISP is "no value". When an object in
AutoLISP has no value, then the value of the object is nil.
EXERCISE
Which of these objects are atoms and which are lists?
1. 73.5
2. "0,0"
3. (1.0 2.0 3.0)
4. "String"
5. ("String")
6. ()
Find the values of these atoms at the AutoCAD command prompt.
1. 4.5
2. "text"
3. 17
4. setq
5. xyz
6. nil
How many elements are contained within each list?
1. (1.0 2.0 3.0)
2. (+ 1 2)
3. (+ 1 (+ 2 3))
4. (+ 1 2 (+ 3 4) 5)
5. (+ 1 (+ 2 (+ 3 4)) 5)
6. ()
Next week: Lists and Evaluation
This is Lesson 2 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department.
EVERY OBJECT HAS A VALUE
There are two types of objects in AutoLISP; atoms and lists. Every
atom and every list has a value. The process by which AutoLISP
determines the value of an object is called "evaluation".
EVALUATION OF ATOMS
Atoms are simple objects, and they are evaluated using simple rules
according to their data type. There are other data types apart from
those listed below; they will be examined in detail in the next
lesson. The value of a symbol may not be obvious until the process of
"binding" is discussed along with the evaluation of lists.
Type of Atom Example Evaluation rule Value
Integer 1 Value is itself 1
Real 4.5 Value is itself 4.5
String "text" Value is itself "text"
Symbol X Current binding Whatever was
last assigned
EVALUATION OF LISTS
The value of a list can generally be determined in one of two ways;
either by taking the list at face value, or by evaluating the list.
One method will generally yield different results, or a different
value, than the other.
If a list is taken at face value, then its value is itself. This will
become somewhat clearer upon explanation of the (quote) function later
in this lesson.
Lists are evaluated according to the first element of the list. If the
first element is the name of an internal AutoLISP function, or subr,
the remaining list elements are passed to the subr as the formal
arguments and are evaluated by the subr.
For example, this is a list of three elements, the subr + and the
integers 1 and 2.
(+ 1 2)
This is the evaluation process by which AutoLISP determines the value
of this list. All evaluations of the same list occur in exactly the
same manner, every time. The same general process of evaluation is
applied to every list that can be and is evaluated in exactly the same
manner, every time.
(+ ..
AutoLISP looks at the first element of the list, where it expects to
find a function. Functions are either internal AutoLISP functions, or
subrs, such as those listed in Chapter 4, "AutoLISP Functions", of the
APR, or user-defined functions created by the (defun) or (lambda)
functions.
AutoLISP evaluates the function, or first element of the list. A
function evaluates to a set of instructions that tells AutoLISP what
to do next.
(Isn't that elegant? Every complex expression in AutoLISP carries its
own processing instructions with it, in exactly the same place every
time; at the head of the list.)
In this case the function + evaluates to a set of instructions that
tells AutoLISP, "Go find the value of every other element in this
list. When you're done, add all the values together and return the
result as the value of the entire list."
(.. 1 ..)
Following its instructions, AutoLISP finds the value of the next
element in the list, the atom and integer 1. Integers evaluate to
themselves, so AutoLISP stores the value 1 and continues with its
instructions.
(.. .. 2)
The value of the integer 2 is 2. AutoLISP stores this value and
continues.
Elements in a list following a function are arguments to the function;
that is, they are the data upon which the function operates. Finding
no more elements in the list, or arguments to the function, AutoLISP
finishes the instructions it received by evaluating the function and
adds the values of the arguments, returning the integer 3 as the value
of the list.
Command: (+ 1 2)
3
A MORE COMPLEX EXAMPLE
AutoLISP (any Lisp, in fact) always evaluates the elements in a list
from left to right. You may have read that elements are evaluated in
a nested manner, from the inside out; this is wrong. It may be
convenient for us in some cases to follow the evaluation process by
working from the inside out, but that is never the way AutoLISP
evaluates a list. It always works from left to right.
Consider this list of three elements, the function (or subr) +, the
atom 1, and the list (+ 2 3).
(+ 1 (+ 2 3))
This is how AutoLISP evaluates this list.
(+ ..
AutoLISP looks at the first element of the list and evaluates it.
Since it's a function, it returns as its value a set of instructions
on what AutoLISP should do next.
(.. 1 ..
Following the instructions of the + function, AutoLISP finds the value
of the second element in the list (the first argument to the +
function), the atom 1, stores that value, and continues.
(.. .. (+ 2 3)
AutoLISP finds the value of the third element in the list, the second
argument to the + function. The third element is itself a list. How
does AutoLISP evaluate a list?
First, it evaluates the function + and receives its instructions.
Next, it finds the values of the arguments, adds them together, and
returns the result, which in this case is the integer 5.
Finding no more elements in the list, AutoLISP finishes its
instructions by adding the value of the two elements together and
returning the value of the integer 6.
(+ 1 (+ 2 3))
đ Đ /
đ Đ /
đ đ------------ Value of object is integer 5
đ----------------- Value of object is integer 1
TAKING A LIST AT FACE VALUE
The function (quote) may be used to return a list (or an atom)
unevaluated; that is, at face value. (quote) takes a single argument,
and returns as its value the argument unevaluated.
For example, this expression returns the list (1.0 2.0 3.0) at face
value.
Command: (quote (1.0 2.0 3.0))
(1.0 2.0 3.0)
What would happen if AutoLISP were asked to evaluate the list? Why?
Command: (1.0 2.0 3.0)
?
BINDING A SYMBOL TO A VALUE
Binding is the process by which a value is assigned to a user-defined
symbol, or variable. In AutoLISP, we say that a symbol (or variable)
is bound to a value. This is comparable to saying in the language
BASIC that a value is equal to a variable.
The function (setq) is generally used to bind a symbol (or variable)
to a value. For example, this expression binds the symbol X to a
value of 4.5.
Command: (setq x 4.5)
4.5
Command: !x
4.5
In BASIC, the same operation might be expressed as:
LET X = 4.5
The value of the subr (setq) is a set of instructions that boils down
to this:
Find the value of the second argument to setq (the third element in
the list). Take the first argument as is; don't evaluate it. Bind the
first argument to the value of the second argument.
EXERCISE
Which of these lists can legally be evaluated and which must be taken
at face value?
1. (+ 1 2)
2. (+ 1 (+ 2 3))
3. (1.0 2.0 3.0)
4. (quote (1.0 2.0 3.0))
5. (setq x 4.5)
6. (setq y (1.0 2.0 3.0))
Using the functions +, -, /, and * as documented in the APR, convert
the following algebraic expressions into AutoLISP expressions. For
example, the expression:
1 + 2
would be converted into the AutoLISP expression:
(+ 1 2)
1. 3 + 10 + 5
2. 20 * 15
3. 16 - 10
4. 15 / 3
5. 5 + (10 * 2)
6. (5 + 10) * 2
Using the (setq) function and the (quote) function (as needed), bind
the variable X to the following values. Check the value of the
variable by using ! to find its current binding.
1. 1
2. 4.5
3. "text"
4. (1.0 2.0 3.0)
Next week: Data Types
Answers to Lesson 1 Exercises:
1. atom
2. atom
3. list
4. atom
5. list
6. atom and list
1. 4.5
2. "text"
3. 17
4. <Subr: xxxx>
5. nil
6. nil
1. 3
2. 3
3. 3
4. 5
5. 4
6. none
This is Lesson 3 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training
Department.
DATA TYPES
There are two kinds of objects in AutoLISP. Atoms are simple objects;
lists are complex objects bounded by parentheses. Among
simple objects, there are many sub-categories known as data types.
A clear understanding of data types in AutoLISP is important. Along
with their parent classes of objects, atoms and lists, they form the
essential building blocks for all AutoLISP programs.
Data types generally describe the nature of the data that the atom is
to hold, and the amount of space (or memory) AutoLISP must allocate to
create the atom and store its value. This lesson will concentrate on
the former topic; memory management will be discussed in a future
lesson(s).
This is the list of data types supported by Release 10. All except
one are sub-categories of atoms; the exception is the data type
"list". Lists themselves qualify as a distinct data type.
* list
* symbols
* strings
* real numbers
* integers
* file descriptors
* AutoCAD entity "names"
* AutoCAD selection-sets
* subrs (built-in functions)
DETERMINING DATA TYPES
The AutoLISP function (type) may be used to determine the data type of
any object. (type) takes one required argument, and returns a symbol
that indicates the data type of its argument.
For example, this form (a "form" being any list that can be evaluated)
determines the data type of the integer 1.
Command: (type 1)
INT
EXAMPLES OF DATA TYPES
What follows is example AutoLISP code that binds variable X to a
variety of objects with different data types and determines the data
type of its binding with the (type) function. You may want to type in
the expressions at the command prompt in Auto
CAD.
In cases where a hexadecimal number appears as a part of the data
type, no effort has been made to accurately represent the number,
as it varies from time to time. Instead, the number is represented in
the examples simply as "xxxx".
LIST
Command: (setq x (quote (1 2 3)))
(1 2 3)
Command: !x
(1 2 3)
Command: (type x)
LIST
SYMBOLS
Command: (setq x 'A)
A
Command: !x
A
Command: (type a)
SYM
STRINGS
Text strings can be of any length, up to the maximum amount of memory
that can be allocated to them. This value varies depending on the
amount of AutoLISP code and data currently in use, and the type of
AutoLISP in use (Regular or Extended).
String constants are limited to a maximum length of 100 characters.
Command: (setq x "Text string")
"Text string"
Command: !x
"Text string"
Command: (type x)
STR
REAL NUMBERS
AutoLISP represents real numbers as double precision floating point
numbers, accurate to at least 14 significant digits of precision.
There is no data type to represent single precision floating point
numbers in AutoLISP; all reals are double precis
ion, and are represented in AutoLISP in the same manner that they are
represented in AutoCAD.
DISPLAY ACCURACY AND INTERNAL ACCURACY
The display accuracy of real numbers in AutoLISP is only that; the
display accuracy. The internal representation is always accurate to
at least 14 digits of precision. If it is necessary to display or to
print the value of a real number to some arbitrary precision beyond
AutoLISP's default display accuracy, the real number is typically
converted to a string with the AutoLISP function (rtos) and displayed
or printed at the desired display accuracy. (rtos) will be discussed
in a future lesson on data type conversion.
Command: (setq x 4.5)
4.5
Command: !x
4.5
Command: (type x)
REAL
INTEGERS
In DOS AutoCAD, integers are 16-bit signed numbers between -32768
and +32767. In all other versions of AutoCAD, they are 32-bit signed
numbers between -2,147,483,648 and +2,147,483,647. Integers
transferred between AutoLISP and AutoCAD are restricted to 16-bit
values. For compatibility reasons across versions of
AutoCAD, it is generally best to use 16-bit values only in AutoLISP
programs.
Command: (setq x 1)
1
Command: !x
1
Command: (type x)
INT
FILE DESCRIPTORS
A file descriptor is an internal pointer to a file that has been
opened for a read/write/append operation. Functions desiring to act
on an open file must use its file descriptor to access the file;
therefore, when a file is opened, a variable must
be bound to the file descriptor or the file cannot be accessed again.
In this example, the (open) function is use to open a file named
"file.ext" in the default directory and disk drive for a write
operation. The (open) function returns the file descriptor for
"file.ext".
Command: (setq x (open "file.ext" "w"))
<File: xxxx>
Command: !x
<File: xxxx>
Command: (type x)
FILE
Command: (setq x (close x))
nil
AUTOCAD ENTITY "NAMES"
An entity name is a pointer to an entity's record in the current
drawing editor session. Entity names change from session to session,
and the same name is valid only in the editing session where it was
retrieved (but it will be valid for that entire session).
There is no way to store an entity name within an AutoCAD drawing or
an external file for subsequent use in a different drawing editor
session; this facility has been deliberately disallowed.
Entity names allow AutoLISP programs to act on unique, individual
entities. Methods to accomplish this will be explored in future
lessons; a brief example is illustrated here.
The (entlast) function used in this example returns the entity name of
the last entity added to the drawing.
Command: LINE
From point: 1,1
To point: 5,5
To point: return
Command: (setq x (entlast))
<Entity name: xxxx>
Command: !x
<Entity name: xxxx>
Command: (type x)
ENAME
Command: ERASE
Select objects: !x
Select objects: return
AUTOCAD SELECTION-SETS
A selection-set is a collection of entity names, stored in a temporary
file. No more than six selection-sets may be opened by AutoLISP at
one time. To close an unneeded selection-set variable, bind the
variable to nil.
The (ssget) function used in this example prompts the user to create a
selection-set and returns the selection-set as the value of the
expression.
Command: LINE
From point: 1,1
To point: 5,5
To point: 10,1
To point: return
Command: (setq x (ssget))
Select objects: pick first line
Select objects: pick second line
Select objects: return
<Selection set: xxxx>
Command: !x
<Selection set: xxxx>
Command: (type x)
PICKSET
Command: ERASE
Select objects: !x
Select objects: return
SUBRS
A subr is a built-in AutoLISP function. See the Table of Contents for
Chapters 4 and 5 of the AutoLISP Programmer's Reference for a list of
most of the subrs in AutoLISP.
Command: !setq
<Subr: xxxx>
Command: (type setq)
SUBR
QUESTIONS
1. What is the internal accuracy of real numbers in AutoLISP?
2. Does AutoLISP have a data type for a single precision floating
point number?
3. Why should a program use only 16-bit integers rather than 32-bit
integers in non-DOS versions of AutoCAD?
4. What happens when a file is opened but its file descriptor isn't
assigned to a variable?
5. How are selection-sets stored in AutoLISP?
6. How many selection-sets can be opened at one time?
7. What is an entity name?
8. How can the same entity name be stored and used in different
drawing editor sessions?
9. What are the maximum lengths for a string constant and a string
variable?
10. What function can be used to determine the data type of any object
or variable?
Next week: AutoLISP and the AutoCAD Calculator
Answers to Lesson 2 Exercises:
1. legal
2. legal
3. face value
4. legal
5. legal
6. face value
1. (+ 3 10 5)
2. (* 20 15)
3. (- 16 10)
4. (/ 15 3)
5. (+ 5 (* 10 2))
6. (* (+ 5 10) 2)
1. (setq x 1)
!x
2. (setq x 4.5)
!x
3. (setq x "text")
!x
4. (setq x (quote (1.0 2.0 3.0)))
!x
This is Lesson 4 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training
Department.
AUTOLISP: THE AUTOCAD CALCULATOR
AutoCAD does not have a Sidekick-style pop-up calculator to perform
arithmetic operations and return the appropriate value to an active
AutoCAD command prompt, but it has an entire programming language to
calculate and store values and pass them to AutoCAD. The comment that
"AutoCAD doesn't have a built-in calculator" is as true as it is
meaningless, because it has an entire built-in programing language,
instead!
AutoLISP can be used at any time in the drawing editor. It can be
used at the command prompt, at the dimension prompt, and at any prompt
generated by any AutoCAD command. Its syntax is probably not as easy
to master initially as that of a simple 10
-key calculator; however, it is much more powerful. And the syntax,
once learned, is simple and consistent.
RETURNING A VALUE TO THE COMMAND PROMPT
The value of an AutoLISP expression is passed from AutoLISP to AutoCAD
as the response to the active AutoCAD prompt.
If the command prompt is active, the value of an expression is simply
printed in the command prompt area. Any side effect that occurs
during the expression, such as a new symbol binding, is irrelevant to
the command prompt (as long as an AutoCAD command is not called in the
expression). For example, this form (a form being any complex
expression that is treated as program code rather than data) binds the
symbol X to the result of adding 4 and 6 and then passes the value 10
to AutoCAD, which simply prints the result in the command prompt area.
Command: (setq x (+ 4 6))
10
There's no requirement to bind a symbol. Any form can be evaluated at
the command prompt simply to return a calculated numeric value.
For example, this form returns the value of dividing the square root
of 50 by the real number 9.
Command: (/ (sqrt 50.0) 9.0)
0.785674
This form returns the value of multiplying the result of adding 2.5
and 6.3 by 24.0.
Command: (* (+ 2.5 6.3) 24.0)
211.2
RETURNING A VALUE TO AN AUTOCAD COMMAND
If an AutoCAD command is active, then evaluation of an AutoLISP form
returns the value to AutoCAD. The value becomes the response to the
current prompt of the AutoCAD command.
In this example, the ARRAY command receives as the number of items to
array the result of an AutoLISP form that divides 6.0 by 0.35; in
other words, we don't know offhand how many items will fit at 0.35
unit increments into a distance of 6.0 units, so we ask AutoLISP to
calculate the value for us and return the answer to AutoCAD. Since
the prompt from ARRAY accepts only integer values rather than real
numbers, we'll use the AutoLISP (fix <real>) function to round down to
the nearest integer.
Command: (/ 6.0 0.35)
17.1429
Command: (fix 17.1429)
17
Command: (fix (/ 6.0 0.35))
17
Command: LINE
From point: 1,1
To point: 5,5
To point: <return>
Command: ARRAY
Select objects: L
Select objects: <return>
Rectangular or Polar array (R/P): R
Number of rows (---) <1>: 1
Number of columns (đđđ) <1>: (fix (/ 6.0 0.35))
Distance between columns: 0.35
In this case, AutoCAD creates 17 items in the array.
The important point to consider is that an AutoLISP form has been used
interactively, in the middle of an AutoCAD command, to calculate a
value (in this case, an integer) that is subsequently and
automatically given to the command at that particular
point in its prompting sequence.
In this example, AutoLISP calculates the size of a fillet radius.
Command: FILLET
Polyline/Radius/<Select two lines>: R
Enter fillet radius <1.0>: (/ 28.0 8.0)
Since both arguments to (/) are reals, the result is a real, and the
size of the fillet radius is set to 3.5.
INTERACTIVE CALCULATION
Another method to pass values to an AutoCAD command is to use an
AutoLISP form that itself prompts the user for an arbitrary set of
values, and then performs some calculation on the values, eventually
returning the answer to AutoCAD. This is probably easier to use than
it is to explain.
Before we perform some complex calculation with user-prompted values,
we'll introduce two new AutoLISP functions: (getdist) and (getpoint).
TWO NEW INTERACTIVE FUNCTIONS
(getdist) halts the execution of a form and allows the user to specify
a distance by typing in the value, or by selecting two points; this is
exactly the same mechanism used by every AutoCAD prompt that calls for
the user to specify a distance.
(getpoint) halts a form and allows the user to select a point, using
any of the standard point selection methods: screen pointing,
absolute, relative, or relative polar coordinate entry, object snaps,
coordinate filters, or lastpoint specification.
GETDIST
This example uses an optional prompt to the (getdist) function, which
prompts the user to enter a distance. Try using this form at the
command prompt and respond to it once by typing in a value, and again
by picking two points on the display.
The control characters "Đn", or backslash and lower-case n, mean
newline. They make sure the rest of the prompt appears on a new line
in the command prompt area.
Command: (getdist "ĐnEnter a distance: ")
Enter a distance: <enter a number>
Command: (getdist "ĐnEnter a distance: ")
Enter a distance: <pick two points>
In both cases, (getdist) returns the distance entered by the user as a
real number.
GETPOINT
This example uses an optional prompt to the (getpoint) function, which
prompts the user to pick a point. Try using this form with absolute
coordinates, screen pointing, and object snaps.
Command: (getpoint "ĐnPoint: ")
Point: 1,1
(1.0 1.0 0.0)
AutoLISP returns the point as a list of three real numbers. 3-D
points are returned as a list of three reals; 2-D points as a list of
two reals. By default, all points chosen in Release 10 are fully 3-D,
with X, Y, and Z values.
The first element in a point list is the X value, the second the Y
value, and the third the Z value.
This expression (1.0 1.0 0.0) is not a form, because it cannot be
evaluated. It contains no function as the first element of the list.
This is an example of AutoLISP using a list to store data rather than
program code.
Command: (getpoint "ĐnPoint: ")
Point: <pick point>
Command: LINE
From point: 1,1
To point: 5,5
To point: <return>
Command: (getpoint "ĐnPoint: ")
Point: MID
of <pick line>
(3.0 3.0 0.0)
PROMPTS ARE OPTIONAL
There's no law that says you have to include an optional string
argument to (getdist) or (getpoint) as a prompt for the user. However,
it's good practice to do so. Can you guess why?
Try using (getdist) and (getpoint) without the optional string
argument.
Command: (getdist)
?
Command: (getpoint)
?
SOME MORE CALCULATIONS
Computations might be a more accurate word, since a computer is
essentially a calculator with memory, and these calculations require
AutoLISP to remember distances and points.
In this example, variable X is bound to the list of three real numbers
that form the coordinate 1,1,0.
Command: (setq x (getpoint "ĐnPoint: "))
Point: 1,1
(1.0 1.0 0.0)
There's another way to bind X to a list of three real numbers without
using the (getpoint) function. Can you remember what it is? It
involves a function that tells AutoLISP to take the next argument at
face value (data) rather than to try to evaluate it (a form)...
In this example, pick an arbitrary point anywhere on the screen with
the cursor.
Command: (setq x (getpoint))
<pick a point>
Next, draw a line starting at 0,0 and ending at the point stored in
variable X. How can you ask AutoLISP to use the current value of a
variable?
Command: LINE
From point: 0,0
To point: !x
To point: <return>
Binding variables to points is easy. It allows the user to store as
many points as needed by name in the current drawing editor session,
and refer to them by name anytime AutoCAD asks for a point.
Command: CIRCLE
3P/2P/TTR/<Center point>: !x
Diameter/<Radius>: 1.0
Command: (setq origin (quote (0.0 0.0 0.0)))
(0.0 0.0 0.0)
Command: MOVE
Select objects: Last
Select objects: <return>
Base point or displacement: !x
Second point of displacement: !origin
The previous example should have moved the circle and placed its
center point at 0,0. Can you see why?
Here's another example of the ARRAY command. This time, AutoLISP will
calculate the distance between two points and use that to help
determine how many duplicate items it will create.
First, we'll build some arbitrary construction geometry.
Command: LINE
From point: 1.1143,5
To point: 8.9178,5
To point: <return>
Command: CIRCLE
3P/2P/TTR/<Center point>: 1.1143,5
Diameter/<Radius>: 0.5
Now, we'll use (getdist) to help provide facility to ARRAY that, on
the face of it, ARRAY appears not to have: interactively calculate the
number of items that must appear in the array based only on the
distance between each item and total distance i
n the array! In this example, we'll space each item 0.5 units apart.
Command: ARRAY
Select objects: Last
Select objects: <return>
Rectangular or Polar array (R/P): R
Number of rows: 1
Number of columns: (fix (/ (getdist "ĐnDistance: ") 0.5))
Distance: END
of <pick start point of line>
Second point: END
of <pick end point of line>
Distance between columns: 0.5
Here's another example that fits a user-specified number of items to a
calculated distance.
cadua.68zsiz,
-> #66, postmastEvo i drugi deo 2/3
Command: UNDO
Auto/Back/Control/End/Group/Mark/<number>: 1
Command: ARRAY
Select objects: Last
Select objects: <return>
Rectangular or Polar array (R/P): R
Number of rows: 1
Number of columns: 10
Distance between columns: (/ (getdist) 10)
END
of <pick start point of line>
Second point: END
of <pick end point of line>
Next week: Writing New AutoCAD Commands
There are no questions for this week's lesson. Please experiment on
your own, using AutoLISP expressions at the command prompt and within
AutoCAD commands to calculate and store answers for AutoCAD.
EXTRA CREDIT
One of the most interesting forms that comes with Release 10 is the
file REF.LSP, which you'll find on the Support Disks. It's documented
in Appendix A of the AutoLISP Programmer's Reference.
Examine the form in REF.LSP. See if you can determine how it works!
If you can, then you have a clear understanding of how AutoCAD and
AutoLISP work with each other. Clue #1: the (setvar) function does
the same thing as the AutoCAD SETVAR command.
ANSWERS TO LESSON 3
1. Reals are stored as double precision floating point numbers,
accurate to at least fourteen significant digits of precision.
2. No.
3. For code compatibility with DOS versions of AutoCAD.
4. The file cannot be accessed for read, write, or append operations,
nor can it be closed (AutoCAD itself will close the file on exit from
the drawing editor).
5. Selection-sets occupy temporary file slots, and as such should be
treated as precious resources. A variable should always be bound to a
newly-created selection-set, else it cannot be accessed by a later
operation within AutoLISP.
6. Up to six; however, don't use more than four unless you have
to.
7. A pointer to an entity record in the drawing editor session.
8. It can't; however, entity handles can be stored across editing
sessions and used to retrieve the same entities.
9. 100 characters; the limit of available heap space that can be
allocated as string space, in other words, the limit of available
memory.
10. The (type) function.
This is Lesson 5 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training
Department.
WRITING NEW AUTOCAD COMMANDS
SUBRS ARE ATOMS
AutoLISP has two kinds of objects: atoms and lists. Every object in
AutoLISP is one or the other. The empty list nil () is by definition
both an atom and a list, and the only object in AutoLISP that can be
both.
Atoms come in many different data types. One of these data types is
the SUBR, or sub-routine. Subrs are names for AutoLISP internal
functions. All of the AutoLISP subrs are listed in chapters 4 and 5
of the AutoLISP Programmer's Reference (APR).
FUNCTIONS ARE FIRST IN FORMS
When a complex expression is constructed with the intent of being
evaluated, it consists of a list with a subr (or internal function) as
its first element. Such an expression is also known as a form.
This is an example of a form.
(setq x 10)
What is the subr in this example? What position does it occupy in the
list?
This is an example of a list that is not a form, that is, a list that
must be treated only as data and cannot be evaluated.
(1.0 2.0 3.0)
What would happen if AutoLISP attempted to evaluate the latter
expression? Why?
This leads us to the important distinction that any list that can be
evaluated (any form) must have a function as its first element.
USER DEFINED FUNCTIONS
In addition to its many subrs, AutoLISP allows the creation of user-
defined functions, that is, functions whose instruction sets and names
have been defined by the user.
Consider the evaluation process of a typical form that uses a subr.
(setq x 10)
AutoLISP evaluates the first element, where it expects to find a
function. Here, it finds the subr SETQ, and retrieves the binding of
SETQ. The binding of SETQ (in fact, the binding of any subr) is
effectively a set of instructions on how processing should proceed.
Next, AutoLISP evaluates the arguments to SETQ in order, and finally
applies the binding of SETQ (processing instructions) to the values of
the arguments.
The result in this case is a value of 10 for the expression, and a
side-effect of variable X being bound to 10.
SETQ is a subr, and its instructions have been pre-defined in
AutoLISP; the user cannot change them. However, it's possible to
create entirely new functions that perform whatever processing
instructions the user desires.
New function bindings are created through use of the subr DEFUN, which
stands for DEfine FUNction.
HOW TO USE DEFUN
The syntax of DEFUN appears slightly different than that of other
functions you've used in this tutorial, but it's really the same.
(defun <sym name> <arg list / local var> <expr> ...)
DEFUN takes two required arguments, and a variable number of arguments
following the first two
ARGUMENTS TO DEFUN
The first required argument to DEFUN must be the symbol name of the
new function to be defined. Never use the name of a built-in function
or symbol as <sym name>, since this will make the built-in function
inaccessible. Use a new name that you have
created, preferably one that describes the actions of the function.
Using function names of six or fewer characters will save memory space
(more about that in future lessons).
In this example, the first argument to DEFUN is the symbol name MYFUN,
which becomes the name of the user-defined function.
(defun MYFUN <arg list / local var> ... )
The second required argument to DEFUN must be a list of required
arguments and/or local variables. This argument will be discussed in
detail later in this lesson. For now, it is sufficient to use an
empty list, that is, a list with no required arguments or local
variables.
The previous example is expanded to include the list of required
arguments and/or local variables.
(defun MYFUN () <expr> ... )
Arguments following the list of required arguments are expressions to
be evaluated when the user-defined function is executed. They are the
processing instructions that will be executed when the function is
called.
EXAMPLE OF SIMPLE FUNCTION DEFINITION
In the next few examples, optional expressions will be added to the
body of MYFUN. Different sets of expressions will give different
meaning to MYFUN.
In this example, MYFUN's instructions tell it to ask the user for two
points, and to print the distance between the two points. The
AutoLISP subr DISTANCE is introduced. DISTANCE takes two points as
arguments, and calculates the 3D distance between the points.
(defun MYFUN ()
(setq pt1 (getpoint "ĐnFrom point: "))
(setq pt2 (getpoint pt1 "ĐnTo point: "))
(distance pt1 pt2)
)
Type in the example. AutoLISP will return the name of the function
that's been defined; in this case, MYFUN. Call MYFUN as you would any
subr.
Command: (MYFUN)
From point: <pick>
To point: <pick>
<returns distance as a real number>
VALUES RETURNED BY USER DEFINED FUNCTIONS
Any function created by DEFUN will return a value when it is called,
just as any subr returns a value. The value returned by a user-
defined function will be the value of the last expression in the body
of expressions that comprise the processing instructions.
For example, in the previous example the value of the expression
(myfun) will be the value of the expression (distance pt1 pt2).
(myfun) <----- form calling user-defined function
(defun MYFUN ()
(setq pt1 (getpoint "ĐnFrom point: "))
(setq pt2 (getpoint pt1 "ĐnTo point: "))
(distance pt1 pt2) <----- value of last expression
) becomes value of form
SAVING FUNCTION DEFINITIONS TO DISK
Although it's possible to create user-defined functions by typing in
the appropriate code at the command prompt, it's probably a better
idea to use a text editor of your choice (EDLIN will always do in a
pinch) and add this text to a new file with an extension of .LSP; you
choose the name. Then, load the file into the drawing editor with the
AutoLISP LOAD function.
The LOAD function takes a single string argument, which should be the
name of the .LSP file to load.
(load "<filename>")
Remember that the AutoCAD Load command is quite a different thing from
the AutoLISP LOAD function.
For example, if you add the code from the previous example to a file
named MYFUN.LSP then you can load the file into the drawing editor as
follows.
Use a text editor to create a text file named MYFUN.LSP and include
the code that creates this user-defined function. Then load the file
in to the AutoCAD drawing editor.
Command: (load "MYFUN")
MYFUN
AutoLISP will search the current directory, along with the other
directories in the AutoCAD Library Path, for the file MYFUN.LSP. If it
finds the file, it will load the code into the editor.
If AutoLISP generates an error message when loading the file, you
should edit the file and fix the problem.
For a description of the directories in the AutoCAD Library Path, see
section 4.45, "(findfile <filename>)", of the APR.
CALLING AUTOCAD COMMANDS FROM AUTOLISP
A very popular application for user-defined functions is to create
abbreviated names for AutoCAD commands, and to combine two or more
commands (or a command and its options) into a single command.
The COMMAND function calls AutoCAD commands directly from AutoLISP.
COMMAND takes a string argument that must be the name of an AutoCAD
command, and any optional arguments that should be passed to the
command prompts.
For example, this form calls the Line command and draws a line from
1,1 to 5,5. The form returns nil, because the COMMAND function always
returns nil. Generally, the side-effect of a COMMAND form is much
more interesting than its value.
Command: (command "LINE" "1,1" "5,5" "")
nil
The null string argument at the end of the argument list is treated as
a carriage return by the Line command (or by any command).
In addition to string arguments for options to commands, COMMAND will
accept reals or integers in the appropriate places, along with lists
of two or three reals as points. COMMAND also accepts variables with
appropriate values.
This is another way to draw a line from 1,1 to 5,5.
(command "LINE" (quote (1.0 1.0)) (quote (5.0 5.0)) "")
In this example, three forms are used to draw a circle with a center
point chosen by the user and a radius of 1.5 units. The first two
forms are used to gather and store data, and the last to call the
Circle command and use the previously-stored variables as arguments to
the COMMAND function.
Command: (setq pt1 (getpoint "ĐnCenter: "))
Center: <pick>
Command: (setq rad (getdist pt1 "ĐnRadius: "))
Radius: <pick>
Command: (command "CIRCLE" pt1 rad)
nil
DEFINING NEW COMMANDS
A simple and useful function might be one that combines the Zoom
command with its Window option.
In this example, the special AutoLISP symbol pause is used as an
argument to the COMMAND function. pause halts the evaluation of the
expression and allows the user to respond to the current command
prompt.
Type this code into a new text file named ZW.LSP, then load the file
into the drawing editor.
(defun ZW ()
(command "ZOOM" "Window" pause pause)
)
Command: (load "ZW")
ZW
Command: (zw)
First corner: <pick>
Other corner: <pick>
nil
The usefulness of this function is somewhat diminished by the
requirement to call it as a form, that is, to enclose the function
name with parentheses and call it as an AutoLISP function. This
requirement means extra typing for the end user, and the need to
remember which commands are enclosed by parentheses and which aren't.
AutoLISP allows the created of 5ŠHrmĄYV╦šőÖđ╣ŹĐKŻ╣═üóíůĐü
without enclosing the function name in parentheses. Preface the name
of the function with C:, as illustrated below.
Add this code to a new text file named ZW.LSP. Load the file.
(defun C:ZW ()
(command "ZOOM" "Window" pause pause)
)
Command: (load "zw")
C:ZW
Command: ZW
or
Command: (C:ZW)
This is an example of a new AutoCAD command named CD. CD draws
circles by center point and diameter.
Add this code to a new text file named CD.LSP. Load the file.
(defun C:CD ()
(command "CIRCLE" pause "Diameter" pause)
)
Command: (load "cd")
C:CD
Command: CD
or
Command: (C:CD)
SUPPRESSING THE VALUE RETURNED BY A USER-DEFINED COMMAND
The value of the last expression in the body of expressions following
the list of required arguments and local variables in a function
definition is always returned as the value of the function. In many
cases, it's nice to stop AutoLISP from printing this value on the
display after the function has been executed.
The AutoLISP subr PRIN1 will print a null string to the display if
PRIN1 is the last expression in a function definition.
For example, this modified version of the command CD does not print
"nil" at the command prompt after it has executed.
(defun C:CD ()
(command "CIRCLE" pause "Diameter" pause)
(prin1)
)
REQUIRED ARGUMENTS TO A FUNCTION
Some functions take no arguments; some require one or more, or a
variable number of arguments. The SETQ function, for example,
requires at least two arguments.
Arguments may be required during a function call if they have been
included in the function definition. The values of the arguments will
be mapped into the expressions following the list of required
arguments wherever variables of the same names as
those defined in the list of required arguments have been used.
Consider this function definition, which requires no arguments. It
prompts the user for a real number, treats the number as a value in
decimal degrees, and returns the value of the number converted into
radians.
(defun dtr ()
(setq degree (getreal "ĐnDegrees: "))
(/ (* degree pi) 180.0)
)
This function must be called with only one object in the form;
the function itself.
Command: (dtr)
Degrees: 180
3.14159
An equivalent expression may be created which requires the value in
degrees as an argument in the form that contains the function.
(defun dtr (degree)
(/ (* degree pi) 180.0)
)
In this case, the function must be called with an argument.
Command: (dtr 180)
3.14159
The value of the argument 180 in the previous form becomes the value
of the required argument DEGREE and AutoLISP subsequently uses the
value 180 anywhere in the expressions following the list of required
arguments where the variable DEGREE has been
used.
Next week: Writing New AutoCAD Commands, Part Two
Questions:
1. What are subrs?
2. What is a form?
3. What is the difference between a form and a list (or complex
expression) that must be treated strictly as data?
4. What kind of atom must always be the first element in any form?
5. What subr allows the user to create his own functions?
6. What are the two required arguments to the function in Question 5?
7. What are the optional arguments to the function in Question 5?
8. What value is returned by a user-defined function?
9. How can you use an external file that contains AutoLISP code in
the drawing editor?
10. What special symbol allows the user to respond to prompts
generated by AutoCAD commands called by the AutoLISP COMMAND function?
11. How can you eliminate the need for a user to call a function by
enclosing it in parentheses?
│12. What function will print a null string if included as the last
expression in a function definition?
13. How can a user define a function so that it requires an argument?
14. Where are the values of required arguments used within the
expressions that comprise the processing instructions of a user-
defined function?
This is Lesson 6 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training
Department.
WRITING NEW AUTOCAD COMMANDS (Part Two)
GLOBAL AND LOCAL VARIABLES
There are two kinds of variables in AutoLISP. There are global
variables and local variables.
Global variables are declared at the top level of the AutoLISP
interpreter. Global variables and their values are accessible to any
expression, in or out of the body of a function definition. The
values may be retrieved. They may also be changed.
Changing the value of a global variable changes that value for all
expressions that access the variable in a global fashion.
For example, this expression binds the variable X to the value 1.
(setq x 1)
1
!x
1
Another expression that uses X will find its value to be 1.
(defun FINDX ()
(* x 1)
)
FINDX
(findx)
1
Placing the expression that binds X to a value inside a function
definition has exactly the same effect when the function is called,
that is, it globally changes the value of X.
(defun XGLOBAL ()
(setq x 2)
)
XGLOBAL
(xglobal)
2
!x
2
(findx)
2
A local variable differs from a global variable in the following ways.
1. It is declared local within a function definition.
2. Upon entering a function in which a variable has been locally
declared, AutoLISP will store the current value of the variable.
3. Its value may change within the body of the function in which it
has been declared to be local, but as soon as the function
finishes executing, AutoLISP restores the original value of the
variable, or binds it to nil if it did not exist prior to its
declaration within the body of the function.
This has significant implications. Variables of the same name may be
freely used within applications without fear of conflict. Storage
space in the heap is optimized as variables return to their previous
value or to nil on exit from the function in which they are locally
bound.
A variable may be declared local to a function by placing it in the
list of required arguments and/or local variables in the function
definition.
For example, the variable X has been declared local in the following
function XLOCAL. But before you create XLOCAL, check to make certain
the current binding of the variable X is 2 (if it isn't, use SETQ to
bind it to 2).
!x
2
(defun XLOCAL (/ x)
(setq x 0)
)
XLOCAL
Notice the forward slash preceding the variable X. This is used to
separate the required arguments to a function from its locally-
declared variables.
Call the function XLOCAL in this form.
(xlocal)
0
As you would expect, XLOCAL reĐŚkĺAĽüýalue of the last expression
in the body of the function definition, which is (setq x 0). X has
been bound to a value of 0 during execution of the function. But what
is its value now?
!x
2
The value of X has been restored to its value prior to entering the
function XLOCAL.
Add a PRINT statement to XLOCAL in order to examine the value of X
while still inside the function, and use PRIN1 to print a null string
on exit from the function. The PROMPT function generates a string for
the user to describe the variable that is
being printed.
(defun XLOCAL (/ x)
(setq x 0)
(prompt "The value of X is: ")
(print x)
(prin1)
)
XLOCAL
!x
2
(xlocal)
The value of X is:
0
!x
2
WHEN TO USE LOCAL VARIABLES
In general use, variables should be declared local within the
functions in which they are used. This avoids the possibility of name
conflict with variables of the same name elsewhere in the application
or within other applications, and can help reduce demands on memory
allocation.
However, variables should never be declared local until the
application has been fully debugged. The reason for this is simple.
If the application crashes or gives unpredictable results, it is
impossible to examine the values of locally-declared variables as they
were bound inside the calling function, because they return to their
previous state as soon as the function is terminated.
WHEN TO USE GLOBAL VARIABLES
Global variables should be used whenever more than one application or
function must determine the value of the same variable.
Next week: Writing New AutoCAD Commands, Part Three
Exercise
1. Rewrite the function MYFUN from Tutorial 5 so that the
variables PT1 and PT2 are declared local to the function.
2. Rewrite the function MYFUN from Tutorial 5 to require two
arguments. The arguments passed to MYFUN should evaluate to point
specifications.
Answers to Tutorial 5
1. A subr is the data type in AutoLISP for internal functions.
2. An expression whose first element is a function, constructed
with the intent of being evaluated.
3. Forms must have a function as their first element in order to
be evaluated. Lists constructed to hold data are not necessarily
evaluated, therefore, their first element need not be a function.
4. A subr (or a user-defined function).
5. defun
6. The name of the function being defined and the list of
required arguments and/or local variables.
7. Expressions in the body of the definition that comprise the
processing instructions to be executed when the function is
called.
8. The value of the last expression in the body of the definition.
9. Use the AutoLISP (load) function to load the file.
10. pause
11. Preface with C: the name of the function as it's defined by
(defun).
12. prin1
13. Include the name of a symbol in the list of required
arguments.
14. The values of any required arguments passed to a user-defined
function are mapped to all places in the expressions in the
body of the definition where the symbol named used in the list of
required arguments is also used.
This is Lesson 7 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department.
WRITING NEW AUTOCAD COMMANDS (Part Three)
A DESIGN FOR A NEW AUTOCAD COMMAND
In the preceding tutorials, you have learned about function
definitions, creating new AutoCAD commands, required arguments to
functions, and global and local variables.
It's now time to use what you have learned (along with the topics we
discuss in this tutorial) to write a new AutoCAD command.
There are some general design parameters that will apply to all new
AutoCAD commands you will write in AutoLISP.
1. Mimic the AutoCAD command prompt interface.
2. Leave the drawing environment as you found it.
3. Avoid conflict with other applications.
The command you will write in this tutorial will prompt the user for
two opposing corners of a rectangle, and draw a rectangular, closed,
2d polyline.
THE USER INTERFACE
AutoLISP-based commands should mimic existing AutoCAD command prompt
sequences as much as possible. The user will find an AutoCAD-like
command easier to work with than one that invents its own interface,
if only because the prompt sequence is intern
ally consistent with the interface the user already knows.
First, the command BOX is defined. There are no required arguments to
the function, nor are any local variables declared; at least, not
until the function is fully debugged.
Open a new text file named BOX.LSP and begin writing your new command.
(defun C:BOX ()
)
Next, a prompt is generated for the user to select a corner point.
The prompt is derived from the ZOOM Window command prompt, which also
prompts the user for two opposing corners of a rectangle.
(defun C:BOX ()
(setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: "))
)
This appears to be a good time to visually show the user the rectangle
that would be drawn were a second point to be chosen. The GETPOINT
function doesn't quite handle this case, so now would be a good time
to open up the APR and browse through the f
unction listings to see if an existing function does what you need.
It's always better to check first and see if the wheel exists before
you run off to re-invent one.
Go ahead. We'll still be here when you finish reading.
Did you find the listing in section 4.51 for GETCORNER?
As you can see, GETCORNER takes a base point argument. In our
function, that will be the first corner point chosen by the user.
After prompting the user for the other corner, GETCORNER will visually
drag a rectangle to the other corner point and ret
urn that point when chosen by the user.
(defun C:BOX ()
(setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: "))
(setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: "))
)
Try the new BOX command in its current state to test the user
interface.
Command: (load "box")
C:BOX
Command: BOX
First corner: <pick>
Other corner: <drag and pick>
Aren't you glad you took the time to browse through the APR to see if
an existing function handled window dragging? What does that tell you
about the APR? How often should you refer to it when you first start
writing AutoLISP programs and need specific functionality from a
routine?
The interface is now working. All that remains is to draw the
polyline based on the values stored in PT1 and PT2.
The COMMAND function is called to begin drawing the polyline. The
command name is prefaced with a period to ensure that the native PLINE
command is accessed in case it has been UNDEFINEd in the current
drawing editor session (see the UNDEFINE command in the AutoCAD
Reference Manual). PT1 is used as an argument to the "From point:"
prompt of the PLINE command.
(defun C:BOX ()
(setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: "))
(setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: "))
(command ".PLINE"
pt1
)
)
This begins the polyline at PT1. The next step in the command
algorithm will be to calculate the other two corner points based on
PT1 and PT2, and send the points in the appropriate order to the PLINE
command.
WORKING WITH POINTS AS LISTS OF REAL NUMBERS
AutoLISP stores a point coordinate as a list of three real numbers.
For example, this expression binds the variable PT to the list (1.0
2.0 3.0).
Command: (setq pt (getpoint "ĐnPoint: "))
Point: 1,2,3
(1.0 2.0 3.0)
Note that a 3d point need not necessarily be thought of as one thing.
It's true that the list storing the coordinate values is a single
object, but it is a complex object, itself consisting of a list of
three elements. Thinking about it in this way
, it's easy to conceive of a point as separate X, Y, and Z values
combined together in some arbitrary but very useful association.
AutoLISP has many functions to retrieve and replace elements (in this
case, separate coordinate values) within an existing list. The most
basic are the functions CAR and CDR (pronounced "could-er", as in "I
could have had a V8").
CAR and CDR each take one required argument, which should be a list.
CAR returns the first element of a list.
CDR returns the list and everything in it EXCEPT for the first
element.
If the function CAR was applied to the variable PT, what value would
it return? Which coordinate value would that equate to?
Command: (car pt)
1.0
CAR returns the first element of PT, which is its X coordinate value.
What would the function CDR return when applied to PT?
Command: (cdr pt)
(2.0 3.0)
At first glance, this doesn't appear particularly useful. But what
would happen if CAR was applied to the result above? What coordinate
value would the combination of CAR and CDR return?
Command: (car (cdr pt))
2.0
CDR returns the list after the first element is removed, so it returns
the list (2.0 3.0). When CAR receives this list as its argument, it
returns the first element, which is the value of the Y coordinate of
the point.
(car <point>) returns the X value of a point.
(car (cdr <point>)) returns the Y value of a point.
And, yes, (car (cdr (cdr <point>))) returns the Z value of a point.
CALCULATING THE OTHER CORNERS
If PT1 and PT2 hold the values of two points that form opposing
corners of a rectangle, then the other corner points can be determined
by combining the X and Y values of PT1 with the Y and X values of PT2.
In our case, we ignore the Z values because we're dealing with a 2d
polyline.
PT3 shares the X value with PT1 and the Y value with PT2.
PT4 shares the X value with PT2 and the Y value with PT1.
PT3--------------------------------PT2
đ đ
đ đ
đ đ
đ đ
PT1--------------------------------PT4
How might you use the CAR and CDR functions to extract the appropriate
values from PT1 and PT2?
The X value of PT1 is: (car pt1)
The Y value of PT1 is: (car (cdr pt1))
The X value of PT2 is: (car pt2)
The Y value of PT2 is: (car (cdr pt2))
CREATING NEW POINT LISTS
If you understand how to retrieve the individual coordinate values
from PT1 and PT2, you might be wondering how to combine the individual
values into new lists that AutoLISP will treat as points.
The LIST function takes an arbitrary number of arguments and returns a
list whose elements consist of the values of its arguments.
For example, this expression returns a list of three elements.
Command: (list 1.0 2.0 3.0)
(1.0 2.0 3.0)
LIST returns the values of its arguments.
Command: (setq x 1.0)
1.0
!x
1.0
Command: (setq y 2.0)
2.0
!y
2.0
Command: (setq z 3.0)
3.0
!z
3.0
Command: (list x y z)
(1.0 2.0 3.0)
Command: (setq pt (list x y z))
(1.0 2.0 3.0)
!pt
(1.0 2.0 3.0)
Additional code is added to the function definition for BOX that
calculates the other corner points. The "C" option closes the
polyline and completes the PLINE command.
(defun C:BOX ()
(setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: "))
(setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: "))
(command ".PLINE"
pt1
(list (car pt2) (car (cdr pt1)))
pt2
(list (car pt1) (car (cdr pt2)))
cadua.69zsiz,
-> #66, postmastEvo i treči deo 3/3:
"C"
)
)
Test the current definition of BOX in the drawing editor. Remember,
AutoLISP isn't aware of changes you make to source files until you
load the file after the change has been made.
Command: (load "box")
C:BOX
Command: BOX
First corner: <pick>
Other corner: <drag and pick>
From point:
Current line-width is 0.0000
Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>:
Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>:
Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>:
Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>: C
Command: nil
BOX should have drawn a closed, rectangular 2d polyline bounded by the
opposing corners you chose. If it didn't do this, debug the code and
fix the problem before you continue.
CLEANING UP THE INTERFACE
The data acquisition part of the BOX interface works well, but there
are a couple of things you can do to clean up the overall operation of
the command.
1. There's no particular reason to echo the prompts from the
PLINE command to the command prompt area; in fact, it slows things
down.
2. The nil returned by BOX should be suppressed.
3. There's no reason to draw blips at the corners of the
polyline.
The GETVAR and SETVAR functions are used, along with SETQ, to store
the values of the system variables CMDECHO and BLIPMODE as
C:BOX is entered, change the values during the execution of
C:BOX, and restore the original values prior to exiting C:BOX.
PRIN1 is called as the last expression in the body of C:BOX to print a
null string to the terminal as C:BOX exits, suppressing the nil that
would otherwise be returned.
(defun C:BOX ()
(setq old_cmdecho (getvar "CMDECHO")
old_blipmode (getvar "BLIPMODE")
)
(setvar "CMDECHO" 0)
(setvar "BLIPMODE" 0)
(setq pt1 (getpoint "ĐnFirst corner: "))
(setq pt2 (getcorner pt1 "ĐnOther corner: "))
(command ".PLINE"
pt1
(list (car pt2) (car (cdr pt1)))
pt2
(list (car pt1) (car (cdr pt2)))
"C"
)
(setvar "CMDECHO" old_cmdecho)
(setvar "BLIPMODE" old_blipmode)
(prin1)
)
Test BOX. If everything works as expected, define the variables used
by the routine to be local to the function.
(defun C:BOX (/ pt1 pt2 old_cmdecho old_blipmode)
...
Congratulations. Now let your imagination run wild and think of all
the different ways you can use AutoLISP to customize the AutoCAD
command structure, and the new commands you can write to help make
your design tasks easier!
That's your assignment for this week!
Next week: Predicates, Logical Operators, and Conditional
Expressions, Part One
This is Lesson 8 of a series of AutoLISP training exercises given on
the CompuServe ADESK Forum by the Autodesk, Inc. Training Department.
PREDICATES, LOGICAL OPERATORS, AND CONDITIONAL EXPRESSIONS, PART ONE
BRANCHING
The ability to examine the state of one or more settings (or
variables) and make a decision based on the state(s) whether or not to
execute a program expression is a fundamental and powerful facility in
AutoLISP. This form of decision-making may be
referred to as a conditional branch, that is, a branch in the program
logic to execute or not execute a particular program expression, or to
execute one program expression rather than another, based on some
condition that exists.
You and I make these kinds of decisions all the time. If it is sunny
today, I will not take my umbrella with me to work. If the gasoline
costs less at a given service station, then I will purchase gasoline
there, rather than at another station.
In both of the previous examples, the word "if" is used as the
conditional expression, that is, the function that performs a test to
determine whether a particular state or condition exists. The AutoLISP
subr IF has virtually the same meaning as its
use in the previous, real-world examples.
THE IF STATEMENT
The subr IF is used to test the state of a single condition. If the
condition evaluates to a non-nil value, that is, anything BUT nil,
then the program expression immediately following the test will be
executed.
(if <test expression> <expression> Š<expression>Ć)
There must be one expression following the test expression.
Optionally, there may be a second expression that will be evaluated if
the test expression returns nil.
For example, this is the definition of a function to test whether the
value of variable X is greater than 0. If it is, then it prints the
statement "X greater than 0" on the display.
Edit a new file named GREATER.LSP and define this function.
(defun GREATER ()
(if
(> x 0)
(prompt "ĐnX is greater than 0.")
)
(prin1)
)
Command: (setq x 1)
1
Command: (load "greater")
GREATER
Command: (greater)
X is greater than 0.
Command: (setq x -1)
-1
Command: (greater)
There are a couple of things you can do to make the GREATER function
more versatile. First, make the value to be tested a required
argument to the function, so that GREATER doesn't depend on the value
of a particular global variable named X. Next,
add a second statement to the IF expression that prints a message if
the value of the required argument is LESS then or EQUAL TO zero.
Edit the file GREATER.LSP and make these two changes to the GREATER
function.
(defun GREATER (x)
(if
(> x 0)
(print "ĐnArgument is greater than 0.")
(print "ĐnArgument is less than or equal to 0.")
)
(prin1)
)
Command: (load "greater")
GREATER
Command: (greater 1)
Argument is greater than 0.
Command: (greater -1)
Argument is less than or equal to 0.
Command: (setq y 1)
1
Command: (greater y)
Argument is greater than 0.
A PRACTICAL USE FOR IF
One of the recent topics on the CompuServe ADESK Forum has been the
desire to change the END command so that it prompts the user whether
or not to really save the current state of the drawing and exit the
drawing editor, in the same manner that QUIT prompts the user.
In the following example, you will write an AutoLISP function to
substitute for the native AutoCAD END command, and undefined the
native END command so that AutoCAD will use the AutoLISP function in
its place.
The new function will be defined so that it can be called directly
from the AutoCAD command prompt without first being enclosed in
parentheses, and will itself call the native END command (regardless
of whether END has been undefined) by prefacing the command name with
a period ".".
Edit a new file named END.LSP and add this function.
(defun C:END (/ usr)
; prompt the user and get a response
(setq usr (getstring "ĐnReally want to END the drawing? "))
; convert his response to upper case characters
(setq usr (strcase usr))
; test whether his response was "y" or "Y"
(if
(equal "Y" usr)
; if it was, then end the drawing, else print message
(command ".END")
(prompt "ĐnRemaining in drawing editor.")
)
; quiet exit if answer is anything but "y" or "Y"
(prin1)
)
UNDEFINE the native END command so that is may be replaced by the
AutoLISP-based C:END function (for more information about the UNDEFINE
command, please see your AutoCAD Reference Manual).
Command: UNDEFINE
Command name: END
Command: (load "end")
C:END
Command: END
Really want to END the drawing? n
Remaining in drawing editor.
Command: END
Really want to END the drawing? y
For the sake of efficiency and avoiding unnecessary variable binding,
which can be relatively expensive in terms of computer time, the C:END
function could also be written like this.
(defun C:END ()
(if
(eq "Y"
(strcase
(getstring "ĐnReally want to END the drawing? ")
)
)
(command ".END")
(prompt "ĐnRemaining in drawing editor.")
)
(prin1)
)
However, as you begin to learn AutoLISP, it's entirely appropriate for
you to use as many variable bindings as you like if it helps you to
keep things straight in your programs and your own mind. There are
all sorts of interesting things you can do
in AutoLISP to write efficient code, but until you have a firm
understanding of the basic mechanics, such an effort is likely to be
counter-productive. Who cares whether an additional 40 milliseconds
of computer time was consumed by a variable binding that strictly
speaking didn't have to be there if it helps make the program logic
easier for you to understand?
Next week: Part Two
Exercise
1. Write a new function HIGHER. Here's what it should do.
a) Prompt the user to select two points.
b) Store the values of both points.
c) Test the Y values of both points.
d) If the Y value of the first point is greater, print a
message telling the user the first point is higher.
e) If the Y value of the second point is greater, print
a message telling the user the second point is higher.
Functions that you might want to use include GETPOINT, IF, DEFUN, CAR,
CDR, and >.
Note that you could include two separate IF statements, or combine the
two possible responses as the two expressions following the text
expression in a single IF statement. The latter case is typically
referred to as an IF-THEN-ELSE statement.
(if
< this test expression is true >
< then do this expression>
< else do this expression, instead>
)
where: any AutoCAD ĐlispĐtutor
who: Autodesk Training Department
how: Read the lessons and do the exercises
what: An AutoLISP Tutorial in eight lessons
There are eight DOC files in the directory ĐlispĐtutorĐ - ALSP1.DOC
through ALSP8.DOC. These compose an eight-lesson AutoLISP Tutorial.
Print these files out, or read them from the screen in order, and do
the exercises. At the end you will have a working knowledge of
AutoLISP.
You will learn:
- the elements of AutoLISP
- how AutoLISP evaluates expressions
- AutoLISP data types
- how to add new commands to AutoCAD with AutoLISP
cadua.70bajind,
Skrenuo bih vasu paznju na nekoliko primera negativnog publiciteta za CAD iz
oblasti arhitekture:
"Borba" od 5. aprila 1994 intervju sa arh. Slobodanom Micom Rajevicom koji je
dobio I. nagradu na konkursu ORAC, docentom na Arh. fakultetu (rezultati
ovog konkursa osporavani su u javnosti): "Kompjuteri su, medjutim, opasna
stvar za mladu generaciju. Oni misle da kompjuterom razrese neku situaciju
"a ziri je video - sve je to suplje". Laicima se to dopada jer je u boji i
sareno. Klinci pokusavaju da se sakriju kroz kompjuter. Oni pokusavaju da
perspektivama i aksonometrijama nekog zavaraju, ali kompjuter je samo jedan
tehnicki crtac koji brze radi."
Uvodna rec u katalogu 19. salona arhitekture - juli 1994 pise prof. arh.
fakulteta Ratko Karolic, predsednik selekcione komisije Salona:
" Tu, skoro, studentima Arhitektonskog fakulteta je demonstriran jedan od CAD
programa za koji je demonstrator izjavio da sluzi prevashodno za trodimenzi-
onalnu prezentaciju projekata - investitoru, tj. da bi on mogao da sagleda i
intervenise na svakom delu objekta. Krug se zatvara - arhitekta uskoro nece
ni biti potreban. Kompjuteri ce svakom investitoru omoguciti da bude arhitekta
sopstvene kuce. Sjajna prilika za prodaju programa i radjanje miliona nakaznih
kuca."
"Politika" 30. juli 1994. arh. Mihajlo Mitrovic u kolumni Arhitektura u svetu
o projektu koji je pobedio na medjunarodnom konkursu za palatu muzike u
Kopenhagenu: "Ne zbunjuje javnost ekstremno nonsalantni, skoro naivni crtez,
... ... stavise ovaj gest hrabri sve one koji okrecu glavu od terora kom-
pjuterskog crtanja i projektovanja, i svoje velike ideje objasnjavaju samo
sa nekoliko linija, bas kao sto je slucaj sa Ajnstajnovom skrtom a revolu-
cionarnom formulom."
Citirana gospoda ne pisu ovako iz puke neobavestenosti jer za svakog od
njih ja znam bar po jedan projekat ciji su autori a koji je bio obradjen
racunarom.
Ako se setimo i nekih drugih slicnih izjava, doduse van struke, da li se
nalazimo na pocetku jedne kampanje?
cadua.71bajind,
NEKE IDEJE O BUDUCEM RADU CADUA
Po definiciji sadrzanoj u svom nazivu, CADUA predstavlja
udruzenje projektanata (doslovno "dizajnera") koji koriste
racunar u svom radu. Najvece trziste projekata je oblast
investicione izgradnje, dakle gradjevinski ili arhitektonsko
- gradjevinski objekti i / ili kompleksi razlicitih namena,
sa vise ili manje servisno infrastrukturnih unutrasnjih ili
pratecih sistema.
Ne zanemarujuci ni ostale oblasti primene CAD, ovde cemo
analizirati stanje na trzistu projektovanja i izgradnje
investicionih objekata.
Primena racunara u projektantskoj praksi nije vise retkost.
Strucna javnost zapaza uglavnom izlozbe organizovane posle
pojedinih arhitektonskih konkursa ili u okviru godisnjeg
Salona arhitekture. Medjutim, i redovna projektantska
praksa, daleko od ociju javnosti, pokazuje sve veci broj
projekata obradjenih racunarom, potpuno ili delimicno, u 3D
ili 2D, vise ili manje kompleksno. Sve se cesce traze
akvizicije gde racunarska obrada doprinosi kvalitetu i
luksuzu grafike i vizualizacije. Projekti za izvodjenje,
medjutim, relativno su retki i najcesce parcijalno
obradjeni.
Ipak, sve ovo odvija se najvecim delom u grupama
entuzijasta, u pojedinim biroima, uz minimalnu medjusobnu
razmenu informacija, van strukovnih institucija. Znanja koja
iz oblasti CAD pruzaju visoke skole neupuceni tretiraju kao
fakultativnu egzotiku. Cak i neki eminentni strucnjaci javno
izrazavaju svoju odbojnost prema CAD tehnologiji.
Investitori ne pokazuju narocitu zainteresovanost za primenu
racunara na sopstvenim projektima. Pad investiranja i ostra
konkurencija kao neposredna posledica dovode do paradoksalne
situacije u kojoj se pita samo za cenu projekta. Nedovoljno
poznavanje CAD tehnologije cini parcijalnu primenu racunara
slabo konkurentnom. Kvalitet i kostanje objekta i rokovi
izvodjenja kao da nikog ne interesuju.
Neobicno je da ni gradske vlasti nisu zainteresovane za
racunarske obrade barem znacajnijih lokacija. 3D model i
vizualizacija takvih objekata otklonili bi mnoge kontroverze
i neke aktuelne afere ucinili ili bespredmetnim ili
ociglednim. Ne treba zanemariti ni verodostojnost
tehnicke dokumentacije razvijene iz 3D modela: nisu moguce
"frizirane" perspektive koje ne prikazuju verno sam objekat
i njegov odnos sa okolinom. Skupe i takodje sumnjive makete
postaju nepotrebne.
Jedan od osnovnih ciljeva formiranja CADUA je zelja da se
ovakvo stanje prevazidje. U tom smislu, treba preduzeti,
pored ostalog, i sledece aktivnosti:
- Strucno povezivanje, pribavljanje i razmena informacija.
- Organizovanje strucnih skupova iz ove oblasti.
- Upoznavanje javnosti sa mogucnostima i prednostima CAD
tehnologije.
- Promocija drustvenog interesa za razvoj CAD tehnologije
iz aspekta kvaliteta, rokova izvodjenja i ekonomicnosti
projektovanih objekata.
- Podvlacenje nespornog interesa industrije za razvoj i
primenu CAD.
- Isticanje interesa gradova za usvajanje postupka brze,
ekonomicne i kvalitetne vizuelne analize kriticnih
lokacija.
- Uticaj na ravnopravni tretman CAD projekata na konkursima.
- Unapredjenje citanja i razumevanja CAD projekata
medju strucnjacima.
- Organizovanje konkursa sa iskljucivom CAD obradom.
- Pritisak na gradjevinske vlasti da se za znacajnije
projekte za izdavanje gradjevinske dozvole propise
CAD obrada.
- Udruzivanje na vecim ili slozenijim projektima.
- Standardizacija obrade za pojedine faze projekta.
- Izdavanje licenci CADUA clanovima.
- Izrada orijentacionog cenovnika.
U pogledu organizacije rada asocijacije, treba posebnu
paznju obratiti medijskoj promociji. Uz svaku vecu
informativnu kucu, treba formirati lobi grupu clanova CADUA
koji bi podsticali i pomagali izdavanje, odnosno emitovanje
promotivnih, informativnih ili marketinskih materijala, sa
sto vise grafike.
Dnevnim novinama (Politika, Borba) trebalo bi ponuditi
stalne rubrike u subotnjem ili nedeljnom broju tipa "Sta je
novo na CAD trzistu" ili "Racunarska grafika kod nas" a
nedeljnicima (Vreme, Nin, Telegraf ...) serije kao "Kratak
kurs 3D modeliranja" ili "AbraCADabra". Listovima koji
izlaze mesecno (Racunari, Vreme kompjutera ...) treba nuditi
clanke tipa "Organizacija CAD projekta" ili "CAD na radnoj
stanici ili PC-u". Besplatno stampanje treba usloviti CADUA
logotipom pored potpisa autora kao i na grafickim prilozima.
Televizijski medij pogodan je za emitovanje slajdova sa
visualizacijama kao i animiranih prikaza. Treba razmisliti o
mogucnosti CAD komentara nekih gradskih problema ili akcija.
Takodje treba izboriti poziv strucnjacima CADUA u anketama
ili TV diskusijama na gradske teme.
Radio medij kao nevizualni verovatno nije najpogodniji za
promociju.
Na slican nacin, trebalo bi pratiti rad zakonodavnih i
upravnih organa grada i republike - skupstine, izvrsnih
odnosno upravnih tela, ministarstava i sl. U rad na
propisima i normativima CADUA mora biti ukljucena kao
nezaobilazna esnafska - strukovna organizacija. Vlasti treba
nase ucesce da shvate kao dragocenu pomoc.
Sastav ovih grupa treba prilagoditi licnim i poslovnim
vezama kao i afinitetima clanova CADUA. Multidsicplinarna
priroda asocijacije moze veoma pomoci kompletnom pokrivanju
medijskog i drustvenog prostora.
Graficki identitet CADUA mora biti definisan, prilagodjen
razlicitim oblicima emitovanja i eksponiran u javnosti.
Nesumnjiv problem na putu ka realizaciji vecine predlozenih
akcija su finansijska sredstva. U tom smislu treba
obezbediti clanstvo ili sponzorstvo preduzeca - firmi koje
su zainteresovane bilo kao proizvodjaci ili prodavci CAD
opreme i softvera bilo kao sadasnji ili buduci korisnici CAD
tehnologije - projektanti, izvodjaci ili diveloperi.
Marketing za CADUA bice i njihov marketing. Privatni kapital
brzo ce shvatiti koristi od ovakvog nastupa a verovatno ce
zainteresovane biti i neke drustvene organizacije. Ovaj
sektor rada CADUA verovatno je i najznacajniji od svih gore
nabrojanih i takodje ga treba organizovati preko lobi grupa
podrzanih licnim i poslovnim vezama.
Beograd, juli 1994. mr Dragan Jovanovic, dia
cadua.72bajind,
Zao mi je zbog proreda u poruci 13.70 - ASCII protocal na mom Telemate-u
nije bio setovan. Posto se jos ne snalazim najbolje, ne znam kako da to
ispravim. Mozda neko moze da pomogne?
A, da! Zdravo narode!
cadua.73nebojsha,
-> #70, bajind Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan.
Nebojsha
cadua.74dcolak,
-> #73, nebojsha│ Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan.
Da znaš....
Sledge DAMMIR!
cadua.75gremlin,
-> #70, bajind>> "Borba" od 5. aprila 1994 intervju sa arh. Slobodanom Micom Rajevicom
>> koji je dobio I. nagradu na konkursu ORAC, docentom na Arh. fakultetu
>> (rezultati ovog konkursa osporavani su u javnosti): "Kompjuteri su,
>> medjutim, opasna stvar za mladu generaciju. Oni misle da kompjuterom
Daaaa, Mića. Elem, prošle godine, negde u julu, moj prijatelj arh.
Goran Popin zamolio me je da pomognem Mići. Ostalo još 4 dana do roka za
podnošenje radova na neki konkurs za tržni centar u Novom Sadu. Mića je
oko sebe okupio gomilu studenata koji su crtkali situacije i izglede
"metodom potpuno bezopasnom sa svoju generaciju", tj. ručno, ali bilo
je očigledno da ovom metodom "nešupljeg i iskrenog rada" neće stići ni
do Nove godine. Dobio sam skice, i za 3 dana izradio 3D model sa
nekoliko desetina butika (sličnih uglavnom), par kioska, amfiteatrom sa
fontanicom, robnom kućom, dve garaže, soliterom i par postojećih
objekata. Mića je došao trećeg dana, i onda smo na licu mesta, na
lasreskom štampaču izvukli gomilu izgleda, situacija, a bogami i par
perspektiva i izometrija, čisto da bi "nekoga zavarali", reda radi.
Pritom je Mića izjavio (slobodna interpretacija) da je CAD jedna odlična
stvar i da bi ga najradije i sam naučio, iako ima skoro 50 god (kao
njegov kolega Popin, koji uzgred rastura CAD i ništa mu ne fali).
Elem, da li je Mići neko posle upropastio projekat kompjuterom, ili
daje izjave po sistemu "kiselo grožđe", to ne znam. Sa njegovom izjavom
da je "kompjuter brzi tehnički crtač" bi se složio jer pretpostavljam
šta je mislio time, ali bi preformulisao rekavši da je "kompjuter brzi
lenjir, rapidograf ili nešto slično". Kompjuter ipak ne može sam da
precrtava ideju arhitekte, a kamoli da projektuje, tako da ga treba
posmatrati samo kao naprednu alatku.
Alex, CADUA
cadua.76corto,
-> #73, nebojsha> Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan.
Ovakve izjave se obicno smatraju uvredom, i obicaj je da se obrazloze.
Dakle, izvoli citiraj glupe delove prethodne tri poruke i obrazlozi
zasto je akademska titula = glupan.
A tvoje ukljucenje u diskusiju u ovoj temi je moglo da bude i malo
konstruktivnije, zar ne ????
Corto, CADUA
cadua.77gremlin,
-> #73, nebojsha
>> Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan.
Ja iz tvojeg odgovora mogu da shvatim da si i autora pomenutog teksta
svrstao u istu grupu (pogledaj potpis, dia nije skraćenica za prečnik na
engleskom) i stoga ne vidim njegovu svrhu. Da li je to bio neki revolt,
ili šta... ?
Nije problem u samoj tituli, već možda u onome što se zove "umetnička
duša". Stvaraoci - geniji, vinuvši se u kreativne visine koje mi ne
možemo da zamislimo, odbacuju svaki vid rada sem direktnog kontakta
svoje inspiracije sa medijem koji će to upiti u pravoj meri - papirom.
Pritom, sa gnušanjem se okreću od bezosećajnih sprava koje uništavaju
kreativnost i unose tu matematičku hladnoću u projekte (da ne pominjem i
izjave po principu: "Lako ti je, tebi kompjuter sve sam crta" :( ).
Pritom se mora zapaziti da se stalno napada kompjuterska prezentacija
objekta (bilo da je 2D osnova ili 3D animacija), a nigde se ne spominje
sam izgled objekta - ono što je presudno za konkurs. Jer ako kolega i ja
paralelno crtamo dve iste zgrade, on ručno, a ja na kompjuteru, one će
biti identične kada se budu izgradile, a to je najvažnije - krajnji
izgled objekta. Možda će njegov crtež imati više duše, ali crtež nije
cilj konkursa, već objekat. S tim da će moja matematička hladnoća
uzrokovati da neka greda bude na pravom mestu, a ne u poziciji da se
sruši na ukućane (možda smatraju da je mrtvačka hladnoća bolja?). Ne
želim da pominjem ostale prednosti. Gospoda vizionari tvrde da se
komisije zavaravaju "izometrijama i perspektivama". Da li to znači da u
komisijama nisu pravi ljudi, čim uspevaju da budu zavarani ne izgledom,
već prezentacijom objekta.
Moja drugarica svira klavir, a ja sintisajzer. Nikad nije propuštala
priliku da ispljuje taj sintetički zvuk & etc, dok joj nisam pustio neke
stvari odsvirane na Kurzweil-u. Pola sata me je ubeđivala da je to čisti
koncertni klavir, dok joj nisam pokazao omot. Od tada nemam sa njom
problema po tom pitanju.
A možda je ipak u pitanju kiselo grožđe...?
Alex
-- Boj ne bije... --
cadua.78duleb,
-> #70, bajind> Skrenuo bih vasu paznju na nekoliko primera negativnog publiciteta za CAD
> iz oblasti arhitekture:
Ne bih se bas u potpunosti slozio sa time da su navedene izjave samo
puki primeri negativnog publiciteta primene CAD-a u arhitekturi. Na
gornje izjave gledam kao na upozorenje sta se moze desiti ukoliko
investitori zaslepljeni sjajnim prezentacijama projekata ne prodru u
sustinu tih projekata. Slozice se, nadam se svi, da je cilj
arhitekture realizovan objekat a ne sjajno nacrtan projekat.
Da ne bi bilo zabune, ja sam arhitekta koji se za crtanje sluzi
iskljucivo racunarom i imam neke izvodjacke projekte izvedene
kompletno na racunaru. Racunar medjutim jeste samo alat, sredstvo,
kao sto je to i rapidograf, dosta mocniji, ali samo alat. Ukoliko se
i projekat shvati samo kao jedna usputna stepenica, kao pomocno
sredstvo a izgradjeni objekat kao cilj, onda ce arhitektura imati
svoj puni smisao.
Cini mi se da ljudi cije su izjave gore navedene u sustini nisu
protiv upotrebe CAD-a, ali da upozoravaju da CAD nije alatka koja ce
sve sama resiti bez arhitekata i da ih u tom smislu i treba
tumaciti.
Kod nas, cak i medju strucnjacima, inzinjerima, oko racunara se dize
velika fama. Neupuceni smatraju da je racunar nesto sto ce da
razmislja umesto njih i to nepogresivo i jako ih je tesko razuveriti
ih i ubediti ih da je racunar samo jedno pomagalo kao i trougao i
olovka, ali pomagalo koje mnogo olaksava i ubrzava manuelni rad oko
iscrtavanja projekata. Mislim da citirane izjave nisu bas toliko
crne po CAD i da su cak veoma potrebne kako bi se vrednost CAD-a
stavila tamo gde i pripada.
DULE.
cadua.79spantic,
-> #74, dcolak> Da znaš....
Pa zašto se onda trudiš da dobiješ titulu glupana, ako tako
misliš?
cadua.80mcgera,
-> #73, nebojsha>> Izgleda da je kod nas prefiks DR, ING i sl. = glupan.
Nije samo vazno kako se pises vec i kako se nosis :)
To vazi i za komentare :(
Gera, CADUA
cadua.81corto,
-> #78, duleb> Da ne bi bilo zabune, ja sam arhitekta koji se za crtanje
> sluzi iskljucivo racunarom i imam neke izvodjacke projekte
> izvedene kompletno na racunaru. Racunar medjutim jeste samo
> alat, sredstvo,
i ja takodje, kao i autor prethodnih tekstova, pa mozemo da razgovaramo
o stvarima koje dobro poznajemo, zar ne ? :) Racunar jeste alat, ali je
PRIMENA racunara, koja je sledeca stepenica i kljucni element rada i
isplaitvosti investicije u skupi CAD sistem ono sto izdvaja rad na
racunaru od ostalih.
> Cini mi se da ljudi cije su izjave gore navedene u sustini
> nisu protiv upotrebe CAD-a, ali da upozoravaju da CAD nije
> alatka koja ce sve sama resiti bez arhitekata i da ih u tom
> smislu i treba tumaciti.
Lose ti se cini :) Ti ljudi, kao prvo, NE ZNAJU cemu sluzi racunar u
projektovanju. Niko im nije objasnio, a malo ko i moze da im objasni,
jer, buduci ljudi od imena i statusa, pretezno zasluzenog dobrim radom,
nisu vise u stanju da slusaju nekog mladjeg i manje iskusnog kako im
bilo sta objasnjava, a najmanje ono sto ne mogu da prate, i svesni su
da, u odnosu na onoga koji im objasnjava, ne znaju amam bas nista.
Vecina starijih arhitekata racunar prihvata u najboljem slucaju kao dobro
sredstvo za
vizuelizaciju, ne shvatajuci da nije stos u crtanju, nego u potpunoj
kontroli objekta i totalnoj preciznosti, koja je u izradi izvodjackog
projekta apsolutno primarna. Mislim da se sa ovim slazes.
> iscrtavanja projekata. Mislim da citirane izjave nisu bas
> toliko crne po CAD i da su cak veoma potrebne kako bi se
> vrednost CAD-a stavila tamo gde i pripada.
Da ponovim, NIJE STVAR U ISCRTAVANJU ! Iscrtavanje je manuelan posao.
Dobitak je u primeni i uticaju masine na razmisljanje tebe kao
projektanta i u moci da drzis sve pod kontrolom, i da jako lako izmenis
i prepravis sve sto zelis, a, jos bolje, ako projektujes u 3D.
Koriscenje racunara za klasicne 2D crteze je neracionalno, mada je
najlakse izvodljivo. Prava stvar je 3D, iz koga se izvlace projekcije.
Onda nema ni lazi ni prevare, i to pre svega samog sebe, drugi su manje
bitni. Koliko si puta svesno preskocio da nacrtas nesto za sta znas da
ce biti ruzno ili pogresno, ali, iz nekog razloga, mora da bude tako ?
3D model to ne dozvoljava, nego te odmah tera da imas celu kucu u glavi.
Jeste naporno, ali tako su nas i u skoli ucili, zar ne ? :)
Citirane izjave jesu crne, jer pogresno tumace CAD u arhitektonskom
projektovanje, pothranjuju misljenje da racunar radi sam, a ti samo
pritisnes dugmence i HOP - eto projekta, kao i da otudjuje arhitektu od
procesa projektovanja. Ako smo vec kod otudjenja, arhitektu najvise
otudjuje sistem investitor - izvodjac, gde u ime "ustede" projekat
pretrpi toliko izmena da ga covek na kraju potpise i preda od muke, samo
da ga vise ne gleda. No, to nema veze s racunarima, ima veze sa
sistemom. A citirani ljudi u istom sistemu imaju i ime i moc i polozaj.
I njihova rec se cuje mnogo dalje od moje ili tvoje.
Ovde mozemo da razvijemo finu diskusiju na ovu temu. Mislim da je i
mesto dobro. Izgleda da arhitekte najvise zulja otpor klasicnog
strukovnog "establismenta" prema primeni CAD sistema.
Mada je ova poruka vise licne i strukovne prirode, kao predsednik CADUA
izjavljujem da ce CADUA podrzati borbu svakog strucnog skupa za primenu
CAD sistema. Za sada se javljaju arhitekti, ali znam da ni dugima ne
cvetaju ruze. Mislim da samo integralnim pristupom mozemo objasniti
zasto je to brze i bolje. So, zaboravimo klasicne strukovne podele i
radimo za CAD :)
Corto, CADUA
cadua.82postmast,
From: Andjelka.Dulic@f119.n111.z38.setgate.setnet.co.yu (Andjelka Dulic)
Subject: Re: cadua
Date: Mon, 25 Jul 1994 10:33:02
> Zivim i radim u Subotici u gradu u kojem uopste nema zvanice
> skole za AutoCad niti kursa gde bi se zainteresovani mogli
> okupiti!
"V>
"V> ZA Vojvodinu je u CADUA, ako si zainteresovana za uclanjenje, zaduzen
"V> user Gtomic na Sezamu, inace Goran Tomic iz firme Vojvodina PROING '46
"V> iz Novog Sada. Mozes ga kontaktirati i saznati detalje.
Hvala za informaciju, uchlanjenje mi je sada zadatak br 1.
"V> Zvanicna skola, kao sto znas, postoji samo u Beogradu, u Centru za
"V> permanentno obrazovanje Instituta Vinca.
Od pre izvesnog vremena imam njihovo Uverenje-Certificate o polozzenom
teoretskom i praktichnom delu zavrshnog ispita za crtanje u 2D.
"V> Da li si upoznata koliko ljudi i na kom nivou koristi AutoCAD u
"V> Subotici ? Mislim da vec imamo nekoliko bar potencijalnih clanova
"V> odatle.
Po mojoj proceni u Subotici ima ovog momenta do desetak ljudi koji
znaju koristiti AutoCAD,a shto se tiche nivoa, mislim da je crtanje u
2D za sada neka gornja granica, izvinjavam se svima koji rade na vishenm
nivou.
> i ocekujem poboljsanja putem ove konfrencje!!
"V>
"V> Ocekujemo tvoja konkretna pitanja i predloge. :)))
Moj jedini i najvecci problem je shtampa crteza radjenih u AutoCAD-u, jer
ploter za sada nemam i moram se snalaziti shto je veoma nezahvalno.
Pozdrav
...A.D...
... Catch the Blue Wave!
* Origin: ECSTASY BBS * Indjija * 022 53 218 * (38:111/119)
cadua.83corto,
-> #82, postmast> Hvala za informaciju, uchlanjenje mi je sada zadatak br 1.
Goran je naveden kao primer, jer ti je geografski najblizi. Prijavni
list postoji u ovoj temi kao ascii fajl. Da bi se prijavila, potrebno je
da isti popunis i posaljes kao privatni mail useru meda, zsiz ili
mcgera. Kako nisi u mogucnosti da posaljes i primer rada, osim postom, o
tome cemo se dogovoriti.
Kao sto je ovde vec pisano, telefon CADUA za kontakt je 011-4460169.
Corto, CADUA
cadua.84sceka,
Postovanje svima ponovo sam tu posle duzeg perioda.
sceka , CADUA
cadua.85duleb,
-> #81, corto> Racunar jeste alat, ali je
> PRIMENA racunara, koja je sledeca stepenica i kljucni element rada i
> isplaitvosti investicije u skupi CAD sistem ono sto izdvaja rad na
> racunaru od ostalih.
Rad na racunaru izdvaja poseban nacin razmisljanja, koji se dosta
razlikuje od rada na klasican nacin. Slazem se da je to sledeca
stepenica i to bogami velika, koja ce znatno unaprediti proces
izrade tehnicke dokumentacije. Nisam napisao proces projektovanja
jer projekat nastaje u glavi i tu ostaje zauvek. Da li ce nase ideje
biti maerijalizovane na ovaj ili onaj nacin, to u krajnjem slucaju
nije ni bitno. Vremenom ce se i projekti razvijati ali to ne zavisi
samo od primene CAD-a vec i od odnosa arhitekta-investitor i od
razvoja novih materijala i tehnologija.
> Lose ti se cini :) Ti ljudi, kao prvo, NE ZNAJU cemu sluzi racunar u
> projektovanju. Niko im nije objasnio, a malo ko i moze da im objasni,
> jer, buduci ljudi od imena i statusa, pretezno zasluzenog dobrim radom,
> nisu vise u stanju da slusaju nekog mladjeg i manje iskusnog kako im
> bilo sta objasnjava, a najmanje ono sto ne mogu da prate, i svesni su
> da, u odnosu na onoga koji im objasnjava, ne znaju amam bas nista.
Voleo bih da nasa licna osecanja ne ulaze u diskusiju. Znam, Bog mi
je svedok da znam koliko je tesko ubediti starije arhitekte da
predju na racunar, ali takodje znam da oni to nikada nece uraditi
iako su potpuno obavesteni o tome cemu sluzi racunar u
projektovanju. Navika je gadna stvar, pogotovu kada je potrebno
uloziti mnogo truda i novca da bi se ta navika promenila. Terati
ljude da menjaju navike je jalov posao. Mislim da treba usmeiti
snage na to da se utice na one koji tek formiraju navike da sticu
dobre navike, a tu mislim na CAD.
> Vecina starijih arhitekata racunar prihvata u najboljem slucaju kao dobro
> sredstvo za
> vizuelizaciju, ne shvatajuci da nije stos u crtanju, nego u potpunoj
> kontroli objekta i totalnoj preciznosti, koja je u izradi izvodjackog
> projekta apsolutno primarna. Mislim da se sa ovim slazes.
U izradi izvodjackih projekata je apsolutno primarna brzina izrade
doticne dokumentacije, jer ona treba da bude gotova za juce.
Kvalitet o kome ti pricas je samo jedna utopija koja kod nas nece
jos dugo vremena zaziveti. Izvodjacki projekat ne sluzi da bi se po
njemu izvodio objekat vec da bi se dobila gradjevinska dozvola. To
je ono sto je praksa, a ono o cemu ti govoris to je ono za sta se
treba boriti. Nadam se da cu doziveti da se investitori odnose prema
projektima onako kako to treba, kao prema zakonskom dokumentu koji
se apsolutno mora postovati, jer je gradjevinska dozvola dobijena
bas za takav projekat. Danas je to veoma daleko od prakse, ali se
nadam da ce i CADUA doprineti tome :)).
> Da ponovim, NIJE STVAR U ISCRTAVANJU ! Iscrtavanje je manuelan posao.
> Dobitak je u primeni i uticaju masine na razmisljanje tebe kao
> projektanta i u moci da drzis sve pod kontrolom, i da jako lako izmenis
> i prepravis sve sto zelis, a, jos bolje, ako projektujes u 3D.
Jos kako je stvar u iscrtavanju. Crtez je finalni proizvod, a da li
ce arhitekta sve da drzi pod kontrolom - to je i pored racunara
ostavljeno njemu na dusu. CAD daje tu mogucnost a da li ce se
koristiti to je druga prica. Znas ono - linija manjeg otpora i tako
to.
> Koriscenje racunara za klasicne 2D crteze je neracionalno, mada je
> najlakse izvodljivo. Prava stvar je 3D, iz koga se izvlace projekcije.
> Onda nema ni lazi ni prevare, i to pre svega samog sebe, drugi su manje
> bitni. Koliko si puta svesno preskocio da nacrtas nesto za sta znas da
> ce biti ruzno ili pogresno, ali, iz nekog razloga, mora da bude tako ?
> 3D model to ne dozvoljava, nego te odmah tera da imas celu kucu u glavi.
> Jeste naporno, ali tako su nas i u skoli ucili, zar ne ? :)
Koriscenje racunara je jos kako racionalno za 2D crteze. Svi crtezi
glavnog projekta su 2D i to se uglavnom i radi 2D. 3D je fina stvar,
ali se i tu pojedini elementi mogu jednostavno "zaboraviti" da ne bi
naruzili izgled objekta. Sta ce biti kada se izvede,... pa nece se i
onako izvesti sve po projektu.
> Citirane izjave jesu crne, jer pogresno tumace CAD u arhitektonskom
> projektovanje, pothranjuju misljenje da racunar radi sam, a ti samo
> pritisnes dugmence i HOP - eto projekta, kao i da otudjuje arhitektu od
> procesa projektovanja. Ako smo vec kod otudjenja, arhitektu najvise
> otudjuje sistem investitor - izvodjac, gde u ime "ustede" projekat
> pretrpi toliko izmena da ga covek na kraju potpise i preda od muke, samo
> da ga vise ne gleda. No, to nema veze s racunarima, ima veze sa
> sistemom. A citirani ljudi u istom sistemu imaju i ime i moc i polozaj.
> I njihova rec se cuje mnogo dalje od moje ili tvoje.
Nisu crne i tacka. Mozda tamno sive, ali definitivno nisu crne :)).
> Ovde mozemo da razvijemo finu diskusiju na ovu temu. Mislim da je i
> mesto dobro. Izgleda da arhitekte najvise zulja otpor klasicnog
> strukovnog "establismenta" prema primeni CAD sistema.
Sa gornjom izjavom se u potpunosti slazem. Arhitekti su ti koje
crtanje opterecuje vec hiljadama godina. Racunar ce ih naterati da
crtaju jos vise i nadam se kvalitetnije.
> Mada je ova poruka vise licne i strukovne prirode, kao predsednik CADUA
> izjavljujem da ce CADUA podrzati borbu svakog strucnog skupa za primenu
> CAD sistema. Za sada se javljaju arhitekti, ali znam da ni dugima ne
> cvetaju ruze. Mislim da samo integralnim pristupom mozemo objasniti
> zasto je to brze i bolje. So, zaboravimo klasicne strukovne podele i
> radimo za CAD :)
CAD !! CAD !! CAD !!
Pozdrav DULE.
P.S. Nesto mi pade napamet da su ranije projekti bili mnogo
jednostavniji nego danas, iako objekti nisu bili mnogop
jednostavniji. Kako se razvija tehnika arhitekti su sve
optereceniji. Tacno je da urade vise posla za isto vreme, ali
sada moraaju mn ogo vise posla da urade. Nije li mozda i to
razlog otpora prema uvodjenju CAD-a u projektovanje ?
P.P.S. Nije bas tako crno kako izgleda, mi cemo pobediti !! Ako
nista drugo bar je vreme na nasoj strani.
cadua.86corto,
-> #85, duleb> izrade tehnicke dokumentacije. Nisam napisao proces
> projektovanja jer projekat nastaje u glavi i tu ostaje zauvek.
> Da li ce nase ideje
Ipak mislim da je i proces projektovanja donekle pod uticajem, iz
prostog razloga sto u startu moras damislis u merama, a ne u
proporcijama, kao neki koje znam, pa se posle jako cude kako to ne mogu
da udju u na rimer WC ;) Sema B5 idealni svet gde se projektuje
slobodnom rukom debelim flomasterom je lep i "umetnicki", ali je
nespojiv sa surovom cinjenicom da npr stub n moze biti "eto ovde" nego
je ili ovde ili tamo. Slazem se da je ono u glavi kreacija, i da je to
projekat, ali se nikako ne mogu sloziti sa onima koji svoja idejna
resenja daju na "razradu" posle koje od ideje ostaje jako malo. Zasto ?
Zato sto projektant ne razmislja u santimetrima, nego u oblacima.
> jos dugo vremena zaziveti. Izvodjacki projekat ne sluzi da bi
> se po njemu izvodio objekat vec da bi se dobila gradjevinska
> dozvola. To
Na zalost si u pravu. Ako si procitao knjigu "upravljaje projektima u
gradjevinarstvu", tamo je jako lepo obradjen isti problem ;)
> bas za takav projekat. Danas je to veoma daleko od prakse, ali
> se nadam da ce i CADUA doprineti tome :)).
Jedna od aktivnosti CADUA je i "obrazovanje" investitora i direktora
koji odlucuju o procesu i nacinu izrade projektne dokumentacije. Vidi
problem objasnjavanja u mojoj prethodoj poruci.
> P.P.S. Nije bas tako crno kako izgleda, mi cemo pobediti !!
> Ako nista drugo bar je vreme na nasoj strani.
To, kolega ! :) Samo napred, udrimo vetrenjace !
Ocekujem zaista da nam se pridruzis, i svojim radom doprineses povecanju
broja kvalitetnih strucnjaka CAD orijentacije koji kvalitetnom
argumentacijom podupiru svoje stavove.
Ako smo ostale kolege malo udavili ulazenjem u arhitektonske detalje,
izvinjavam se, ali mislim da i drugi imaju slicne ili iste probleme u
poslu. So, ova tema i postoji da bi CADUA znala sta misle korisnici,
sadasnji, potecijalni i buduci clanovi, kako bismo se zajedno trudili da
svoj rad postavimo na mesto koje zasluzuje.
Corto, CADUA
cadua.87zsiz,
Evo izvoda iz engleskog standarda BS 1192 u skladu sa
kojim je standardizovan AEC.
BS 1192
Construction drawing practise
Part 1
Recommendations for general principles 30 pages
(10,11)
Part 2
Recommendations for architectural and 54 pages
engineering drawings
Part 3
Recommendations for symbols and other 46 pages
graphic conventions
(8)
Part 4
Recommendations for landscape drawings 37 pages
Part 5
Guide for structuring of computer 18 pages
graphic information
(8,9,10,13,14,15,17)
RECOMMENDATIONS FOR GENERAL PRINCIPLES
Line thickness
- Minimum thickness
Minimal line thickness recommended for 1:1 reproduction is
0.25mm.
When drawings are made for reproduction at a reduced scale,
minimum line thickness and spacing used on the original
drawing should be such that, on the print to be made, the
lines will have a thickness of not less than 0.18 mm, and
the minimum space between lines will be 0.7 mm.
- Thickness range
The recommended range of line thicknesses for general use
is 0.18, 0.25, 0.35, 0.5, 1.0, 1.4 and 2 mm. The ratio of
thickness between any two lines should be not less than two
to one except when the scale used is 1:100 or smaller.
Note. This range offers the advantage that when drawings
are microfilmed and re-enlarged to a different scale, the
resulting line thicknesses are still standard and any
necessary modifications can be made using normal drawing
pens and lettering stencils
- Leader lines
Leader lines that link details with their notes should only
be used when essential and should terminate:
(a) with a dot, if they end within the outlines of an
object;
(b) with an arrow head, if they end on the outline of an
object;
NOTE. The leader should be drawn at right angles to the
outline
(c) without dot or arrow head, if they end on a dimension
line
Types of line
┌───────────────────────────────────────────┬────────────────────────┐
│ General applications │ Description │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ A1 Visible outlines of intersection │ Continuous thick │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ B1 Imaginary lines of intersection │ Continuous thin │
│ B2 Dimension, projectors and leader lines │ (straight or curved) │
│ B3 Hatching │ │
│ B4 Outlines of revolved sections in plane │ │
│ B5 Initial outlines prior to forming │ │
│ B6 Controlling lines │ │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ C1 Limits of partial or interrupted views │ Continuous thin │
│ and sections, if the limit is not an │ (freehand, unsuitable │
│ axis │ for drawing by machine)│
│ │ │
│ D1 As for C1 │ Continuous thin │
│ │ (straight) with │
│ │ zigzags │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ E1 Hidden outlines and edges │ Broken thin │
│ F1 Hidden outlines and edges │ Broken thick (see note)│
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ G1 Centre lines and lines of symmetry │ Chain thin │
│ G2 Reference lines │ │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ H1 Cutting planes │ Chain thin, thick at │
│ │ ends and changes of │
│ │ direction │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ J1 Indication of lines od surfaces to │ Chain thick │
│ which a special requirement applies │ │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ K1 Outlines od adjacent parts │ Chain thin │
│ K2 Alternative and extreme position of │ double-dashed │
│ movable parts │ │
│ K3 Centroidal lines │ │
├───────────────────────────────────────────┼────────────────────────┤
│ NOTE.Although two alternatives are available, it is recommended │
│ that on any one drawing, only one type of lines should be used│
└────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
Grids
- General
The use of grids, to which sizes and locations of building
components may be related, is helpful in the preparation of
all types of drawings and particularly so when modular
co-ordination is applied to design and construction (see also
BS 4011 and DD 51)
- Grid notation
Grid notations should be used as appropriate for each form
of grid. Most current methods of grid notation apply only
to planning and structural grids. Letters should be used to
define the lines on one axis, and numerals to define the
lines on the other axis.
- Structural grid
A structural grid notation should be used to define a
structure and the basic location of the main loadbearing
components of a building. It coincides most commonly
with the planning grid and is shown primarily on location
drawings. A coding system is used to identify each
component.
RECOMMENDATIONS FOR SYMBOLS AND OTHER GRAPHIC CONVENTIONS
Conventions for indicating zones
Conventions Type of line
behind K
cutting plane,
hidden
behind J
cutting plane,
visible
beyond B
cutting plane,
visible
beyond E
cutting plane,
hidden
NOTES:
- The cutting plane is not usually drawn on cuts, elevations and sections.
- For Floor bench mark (FBM) see BS 5606
Termination of dimension lines
open common datum (dot in circle)
arrowhead point for running
dimensions
closed
arrowhead open arrow for
small dimensions
oblique stroke
closed arrow
dot for small dimensions
circle
GUIDE FOR STRUCTURING OF COMPUTER GRAPHIC INFORMATION
BS 308 gives recommendations for engineering
drawings in industries associated with mechanical,
electrical, electronic, hydraulic, pneumatic and
nuclear engineering disciplines.
The National Transfer Format (NTF) is for mapping
information and can be used for site surveys which
are not specifically covered in this Part of BS 1192.
Organization and use of layers
- General
The layering facilities provided by proprietary CAD
systems permit the entities within a CAD model to
be organized in logical groupings for manipulation
and selective display or suppression. The means by
which layering is accomplished vary between CAD
systems as do the number of layers permitted.
Projected data can be divided into different files,
each with its own layering structure. This should
be done to keep files to a manageable size, to
preserve separation of data or to reduce data
duplication.
Within a model, layering is accomplished by
assigning a layer attribute to each entity. Those
entities with the same attribute then form a layer.
Entities can be transferred between layers by
changing the attributes assigned to them.
In a 2D model, layers can be likened to the
individual transparent sheets used in overlay
draughting with all the entities relating to the same
coordinate system. In 3D modelling the concept
is similar but entities can be three dimensional
and can be related to a 3D coordinate system.
- Model relationships
Layer allocations can be assigned individually or,
with the exception of primitives, in multiples to
the entity types that make up the basic data
structure of a CAD model.
Primitives are generally assigned a layer attribute
on creation. When groups are created, or
sub-models containing a number of primitives or
groups are brought into a model, the entire group
or sub-model should be assigned a layer attribute.
The layer attribute already assigned to the
primitives should then be suppressed.
(a) conceptual design;
(b) preliminary;
(c) production;
(d) record.
Building models should be allocated layer based
upon a widely used classification system such as
the CI/SfB table 1 elemental classification system or
the Common Arrangement of Work Sections.
These provide a basis for consistency required for
CAD data exchange allow classification od
layers for CAD systems. The choice of classification
system depends upon various factors, e.g.:
(1) stage of project;
(2) disciplines involved;
(3) size of project;
(4) application of the data.
For computer drawings produced at or after the
preliminary stage the Common Arrangement of
Work Sections can be used as an alternative to
CI/SfB, particularly where they relate too
components, for derivation of quantities or for
building services. Both systems allow further
subdivisions within the tables given in appendix A
and can relate to the number of layers offered by
the CAD system being used, or the number needed
for the project.
Ú Certain layers should be reserved for drawing
elements in order to manage the amount of data
being handled during design. With CI/SfB these
drawing elements should be allocated to categories
01 to 09 with further subdivision if necessary. A
similar arrangement should be used with the
Common Arrangement.
- Requirements for each discipline
In any project team where CAD is used, different
requirements will emerge from the disciplines
involved. It is recommended that one discipline
co-ordinates the CAD activities of the project team.
This will ensure that all CAD translation and
layering requirements are fully discussed to
establish whether any constraints or conflicts exist.
Those involved include:
(a) architect
(b) building services engineer
(c) building surveyor
(d) building user
(e) client
(f) component manufacturer
(g) contractor
(h) electrical engineer
(i) land surveyor
(j) landscape architect
(k) mechanical engineer
(l) project manager
(m) quantity surveyor
(n) structural engineer
(o) sub-contractor
Future layering and translation strategies should be
flexible enough to take account of the
requirements of all members of the project team.
Any translation commitments undertaken should
be reflected in each individual discipline's work
programme as well as the overall project
programme.
Annotation
- General
The object of annotation is to provide concise
information that is not readily conveyed
graphically. In its simplest form it consists of a
textual note; in more elaborate examples it may be
associated with an enclosing circle or rectangle, a
leader line and arrow, dimension lines, etc.
- Fonts
CAD systems generally offer a wide choice of
character fonts and sizes. A disciplined selection
should be made to ensure good appearance and
legibility of the drawings and to aid data transfer.
Character heights should be restricted to those
recommended in BS 1192: Part 1 (2.5 mm, 3.5 mm,
5 mm and 7 mm). Upright rather than italic
characters should be used as they are more legible
on a computer screen. Unnecessarily elaborate
fonts and routines which distort characters by
stretching them to fill in a space should be avoided.
Data transfer will be facilitated by the use of
regularly spaced characters.
- Line styles and line thicknesses
CAD systems generally offer a wide choice of line
styles and line thicknesses. A disciplined selection
should be made to ensure the good appearance and
legibility of the drawings.
Line styles should be restricted to those
recommended in BS 1192: Part 3. Caution is
advised when using line thickness settings, which
should be achieved using plotter settings.
Unnecessarily elaborate line styles, including those
which incorporate text and/or special graphic
constructions, should be avoided when exchanging data
between CAD system. A example of use of line styles
is given below.
Example of line styles for pipework diagrams,
based on the recommendations of BS 1192: Part 3
Type of pipework Type of line
Pipework in false ceiling K
Pipework at high level J
Pipework at low level B
Pipework below floor E
Drawing production
- General
Computer produced drawings should always satisfy
the requirements of the users of information shown
on the drawings. The drawings should also conform
with the recommendations of all parts of BS 1192.
When output is to be provided from a model of a
construction project, the selected views are given
in a drawing specification. A computer produced
drawing may contain one or several 2-D views and
3-D projections from a single model or from
different models.
In order that each view may appear as required on
the drawing sheet the computer should be given a
drawing specification. There are three distinct
parts of this information:
(a) drawing sheet information
(b) title panel information
(c) model view information
Model views are derived from the building model
and placed on the drawing sheet according to a
drawing specification
- Drawing sheet and title panel information
Sheet size, border and layout, and the information
contained in the title panel should conform to the
recommendations of BS 1192 : Part 1.
- Model view information
Any number of model views can be placed in
different positions and at different scales on the
drawing sheet. How this is carried out by a specific
CAD system is unique to that system. In some
systems, the border information may also be
included as part of the drawing.
Each model view should have the following attributes:
(a) specification of the boundary of the
information within that view: the boundary is
often a rectangle;
(b) the scale at which the information is to be
shown;
(c) the association between lines specified in the
model and those needed on the drawing: in the
case of pen plotters, this will relate to the pens
available (colour, thickness, etc.);
(d) the position and orientation of the model
views;
(e) information necessary to specify a 3-D
projection.
- Levels of detail
In computer produced drawings, the sane data is
used to produce drawings at various scales.
Appropriate levels of detail should be shown at
each scale. Specific layers should be allocated to
the information to be shown only at large scales.
BS 1192 : Part 2 gives examples of the amount of
detail appropriate at each scale.
Allocation od layers should allow for several levels
od detail: for example 1:100 and below; 1:50; 1:20
and above. Line thicknesses should be
selected from the range in BS 1192 : Part 1 and
should be appropriate for the scale at which a
drawing is plotted.
- Simplified representation
The full application od standardized methods for
representation, simplified representation and
symbols is not always desirable in CAD, and may
result in unnecessary computer processing and
plotting time. A typical example is where a check
plot is needed for the examination of data for
accuracy and position in which case, by simplifying
the representation, a plot can be produced more
quickly.
Typical examples of such simplifications, for
checking purposes only, are as follows:
(a) replacement of arcs and splines with straight
lines;
(b) replacement of circles with squares or
triangles;
(c) replacement of broken and chain dotted lines
with full lines;
(d) omission of fill or replacement with a symbol;
(e) omission of hatching or replacement with a
symbol:
(f) replacement of text with an enclosing
rectangle.
Guidance to CAD system managers
- General
This system cannot be used to validate CAD systems
but users may find the following useful in
generating a fuller understanding of their system
and also in transferring information between CAD
systems:
(a) a data structure diagram should be adapted
for the CAD system being used;
(b) a layer chart should be established for the
office or for each project;
(c) system specific terms should be converted
into standard ones;
(d) office and project libraries should be set up as
recommended;
(e) the project team should agree the following:
(1) whether CAD data will be transferred
between parties in the project team and, if so,
by whom and in which directions;
(2) the extent of data transmission (drawings
and/or database information);
(3) the formats for transmission including
physical media;
(4) the relevant responsibility for the data;
(5) allocation of layers;
(f) trial exchanges should be carried out with
small amounts of information: further checks on
the information data should be made throughout
a project.
┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────
────┐
│Classification of layers
│
├─────────────────────┬───────────────────────────────────────────────────────
────┤
│Drawing elements │ Building elements or Work sections
│
│
├───────────────────────────────────────────────────────────┤
│ │ CI/SfB table 1 Common Arrangement
│
├─────────────────────┼──────────────────────────────┬────────────────────────
────┤
│01 Drawing sheet │ 1 - Substructure │A. Preliminaries
│
│ │ │B. Complete buildings
│
│ │ │
│
│02 Frame, title block│ 2 - Structure │C. Demolition alteration
│
│ │ │D. Groundwork
│
│ │ │
│
│03 Grids │ 3 - Secondary elements │E. Concrete
│
│ │ │F. Masonry
│
│ │ │G. Structure; metal,
timber │
│ │ │
│
│04 Hatching │ 4 - Finishes │H. Cladding
│
│ │ │
│
│05 Free annotation │ 5 - Services, pipes and ducts│J. Waterproofing
│
│ │ * │K. Linings
│
│ │ │L. Windows, doors
│
│ │ │
│
│06 Detail for large │ 6 - Services, electrical │M. Surface finishes
│
│ scale │ * │N. Furniture, equipment
│
│ │ │
│
│07 Dimensions │ 7 - Fittings │P. Fabrics; sundries
│
│ │ * │
│
│ │ │
│
│08 Origins │ 8 - Furniture │Q. Paving, etc.
│
│ │ * │R. Disposal systems
│
│ │ │
│
│09 (vacant) │ 9 - External elements │S. Piped systems
│
│ │ │T. Heating; cooling
│
│ │ │U. Ventilation
│
│ │ │V. Electrical
│
│ │ │W. Communication
│
│ │ │X. Transport
│
│ │ │Y. Services spec.
│
│ │ │Z. Fabric spec.
│
│ │ │
│
├─────────────────────┴──────────────────────────────┴────────────────────────
────┤
│* Likely changes to title within CI/SfB table 1:
│
│5 - Supply and disposal systems
│
│6 - Climate control systems
│
│7 - Transport and communications
│
│8 - Fittings and furniture
│
└─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────
────┘
┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────
────┐
│ Layers used at project stages
│
│
│
│ PROJECT OUTPUT MODEL CLASSIFICATION LAYER
│
│ STAGE CATEGORY EVALUATION SYSTEM
ALLOCATION│
│
│
│
│
│
│
│ CONCEPTUAL LOCATION MODEL A
│
│
│
│
│
│ LOCATION
│
│
│
│ PRELIMINARY ASSEMBLY MODEL B
│
│
│
│ COMPONENT
│
│
│
│
│
│ LOCATION CI/SfB
│
│ TABLE 1
│
│ ASSEMBLY AGREED
│
│ PRODUCTION MODEL C LAYERS
│
│ COMPONENT FOR
│
│
PROJECT │
│ SCHEDULE
│
│ COMMON
│
│ ARRANGEMENT
│
│ LOCATION
│
│
│
│ ASSEMBLY
│
│ RECORD MODEL D
│
│ COMPONENT
│
│
│
│ SCHEDULE
│
│
│
└──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────
────┘
Pozdrav. zsiz, CADUA
P.S. Izvinjavam se za ove dve zadnje tabele, ali nisu mogle da
stanu u Sezamove margine.
cadua.88bajind,
-> #85, duleb
> izrade tehnicke dokumentacije. Nisam napisao proces
> projektovanja jer projekat nastaje u glavi i tu ostaje zauvek.
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
> Kvalitet o kome ti pricas je samo jedna utopija koja kod nas
> nece jos dugo vremena zaziveti. Izvodjacki projekat ne sluzi da
> bi se po njemu izvodio objekat vec da bi se dobila gradjevinska
> dozvola.
> Jos kako je stvar u iscrtavanju. Crtez je finalni proizvod, a
> da li ce arhitekta sve da drzi pod kontrolom - to je i pored
> racunara ostavljeno njemu na dusu. CAD daje tu mogucnost a da
> li ce se ...
Mozda bi bilo korisno razmotriti pravu ulogu tehnicke dokumentacije, da bi
se potpuno razumeli. Bez obzira na kaljugu u kojoj zivimo! Bas naprotiv.
Po mom misljenju, u glavi projektant drzi prostorni
- 3D - model ili predstavu svoje kuce. Bar tako bi trebalo da bude.
A saopstava ostalom svetu (vlastima, investitoru, izvodjacu itd.) kako
to treba da izgleda preko 2D crteza - na papiru. Pre pojave CAD tehnologije
taj prenos u ravan papira bio je uslovljen stepenom prostorne orijentacije
njega samog i (eventualno) njegovih saradnika, i savescu i znanjem, naravno.
CAD omogucava definiciju 3D modela na ekranu racunara i, dobrim delom
automatsku transformaciju pogleda na model u ravan crteza. Pod pogledima
(matematicari to zovu "reprezentacije") podrazumevam preseke, osnove koje
su u stvari horizontalni preseci, izglede kao i kose projekcije i perspektive.
Ako za ovu priliku zanemarimo pratece aktivnosti (kote, srafure, opise),
onda taj proces nije podlozan ljudskim greskama pa samim tim postavlja
kreaciju tamo gde joj je i mesto: u prostor. I to je, mislim, glavni razlog
otpora kod onih koji, buduci skolovani na klasican nacin ili nedovoljno
gipkog intelekta, nisu u stanju da se uhvate u kostac sa problemima u
tri dimenzije.
> Koriscenje racunara je jos kako racionalno za 2D crteze. Svi
> crtezi glavnog projekta su 2D i to se uglavnom i radi 2D. 3D je
> fina stvar, ali se i tu pojedini elementi mogu jednostavno
> "zaboraviti" da ne bi naruzili izgled objekta. Sta ce biti kada
> se izvede,... pa nece se i
Efekti graficke realizacije projekta na osnovu dobro struktuiranog 3D modela
tesko da se mogu porediti sa 2D crtanjem, pa i uz pomoc racunara. Pre svega
vremenski, a narocito u pogledu konzistencije i sinhronizacije podataka. Da
ne govorim o CAD vizualizacijama koje se rade na bazi istog 3D modela.
I zato mi oni koji sve nacrtaju rucno (ili cak CAD-om ali 2D) a onda dodju
da im se uradi vizualizacija (za koju se uvek pravi - kakav takav - model)
izgledaju kao pali s Marsa.
Na temu 2D/3D citiram mr Jovana Zagajca koji je na doktorskim studijama na
Cornell univerzitetu i cije misljenje cenim:
> Moje mishljenje je da su ortogonalne projekcije samo jedan od mogucih
> nachina kako se inzhinjeri (i arhitekte) mogu izraziti (kroz savremeno
> shkolovanje se praktichno primoravaju da govore jezikom projekcija).
> Ubedjen sam da se namera projektanta moze predstaviti i 3D modelom
> (pa makar i deklarisali jednu od osa kao "gore" zbog gravitacije).
> Jedan od razloga shto to vec ne radimo je da trenutno ne postoji
> efikasan nachin da se ovakav model prikazhe (izuzev projekcija); takvi
> alati su medjutim "skoro tu" (npr "virtual reality" - umesto da gleda
> sliku na ekranu terminala korisnik navuche specialnu kacigu i rukavice
> koje ga "pretvore" u deo zamishljenog sveta kroz koji onda on mozhe da se
> sheta, dodiruje, itd ... ). Izvodjenje samog projekta ("construction" u
> gradjevini, odnosno "manufacturing" u mashinstvu) kao i neki
> funkcionalni zahtevi onoga sto se dizajnira mogu biti po prirodi
> dvodimenzionalni ali to ne znachi da se sam dizajn mora tako
> zapisati. Osnovna prednost 3D modela je ta da ne zahteva intervenciju
> choveka da bi se interpretirao (kao na primer tlocrt), pa stoga
> predstavlja dobru osnovu za "dizajn jezik" koji je nedvosmislen (za
> razliku od klasichnih metoda). ...
> ... Osnovna
> motivacija u modernom dizajnu je "podela posla" (ovaj koncept je u srzhi
> industrijske revolucije). Da bi efikasna podela posla bila moguca mora
> postojati nedvosmislen i robustan jezik kojim ce grupe koje rade na nekom
> proizvodu medjusobno komunicirati. Ort. projekcije *mogu* (uz puno pazhnje)
> biti nedvosmislene ali ce tesko ikada biti robusni medijum za komunikaciju
> (pa su "podvale" moguce). Za raliku od ort. projekcija, solid-modeli
> su *nedvosmisleni* i *robusni* medij za prikaz forme (geometrijskog
> sadrzaja).
Na kraju, ali mozda i najvaznije. 3D modeliranje stavlja na raspolaganje
projektantski alat neprocenjive vrednosti. Apstrahujuci brzinu i pare,
mogucnost da se proveri kako to sto ste smislili zaista izgleda, da probate
nesto drugo, da sklepate preliminarni oblik (kao od stiropora) i da zadate
koordinate posmatraca, da podesite boje i osvetljenje - sve to pruza izuzetnu
sansu da napravite dobru kucu. Mozda neke forme i sistemi tek cekaju da budu
otkriveni. Uz pomoc racunara. Ova prica zahteva posebnu temu.
Mozda sam vam oduzeo suvise vremena, ali mislim da su ovo pitanja koja
CADUA treba da rascisti pre svega u svojim redovima. Poruka koju salje
Corto na istu temu ukazuje na zdrave snage (bez navodnika) medju nama.
cadua.89duleb,
-> #88, bajind **********************************
> Mozda bi bilo korisno razmotriti pravu ulogu tehnicke dokumentacije, da bi
> se potpuno razumeli. Bez obzira na kaljugu u kojoj zivimo! Bas naprotiv.
> Po mom misljenju, u glavi projektant drzi prostorni
> - 3D - model ili predstavu svoje kuce. Bar tako bi trebalo da bude.
> A saopstava ostalom svetu (vlastima, investitoru, izvodjacu itd.) kako
> to treba da izgleda preko 2D crteza - na papiru. Pre pojave CAD tehnologije
> taj prenos u ravan papira bio je uslovljen stepenom prostorne orijentacije
> njega samog i (eventualno) njegovih saradnika, i savescu i znanjem,
> naravno. CAD omogucava definiciju 3D modela na ekranu racunara i, dobrim
> delom automatsku transformaciju pogleda na model u ravan crteza. Pod
> pogledima (matematicari to zovu "reprezentacije") podrazumevam preseke,
> osnove koje su u stvari horizontalni preseci, izglede kao i kose projekcije
> i perspektive. Ako za ovu priliku zanemarimo pratece aktivnosti (kote,
> srafure, opise), onda taj proces nije podlozan ljudskim greskama pa samim
> tim postavlja kreaciju tamo gde joj je i mesto: u prostor. I to je, mislim,
> glavni razlog otpora kod onih koji, buduci skolovani na klasican nacin ili
> nedovoljno gipkog intelekta, nisu u stanju da se uhvate u kostac sa
> problemima u tri dimenzije. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Izgleda da je doslo do malog nesporazuma sto se tice termina koji
upotrebljavamo, pa da bih bio do kraja jasan pokusacu da
rekonstruisem ceo proces projektovanja.
- Investitor postavlja projektni zadatak (pod investitorom se
podrazumeva strucno lice investitora tj. konsultant koji poznaje
materiju - obicno arhitekta ili neka arhitektonska firma),
- Projektant - autor pristupa izradi idejnog resenja (pravi skice
koje mu pomazu da u saradnji sa investitorom precizno definise sve
parametre za izradu idejnog projekta). Za izradu idejnog resenja
moze biti raspisan i konkurs, gde se vise autora nadmece i gde ce
jedan dobiti posao ili ce se kombinovati vise resenja koja su
prikazana na konkursu.
- Pristupa se izradi idejnog projekta koji ima zadatak da precizno
definise gotovo sve parametre buduceg objekta, pogotovu u odnosu na
instalacije, polozaj na terenu. Osim toga idejni projekat definise i
neke parametre koji su neophodni za dobijane urbanisticko -
tehnickih uslova, kao sto su: povrsine objekta, spratnost, potrebne
kolicine vode, elektricne energije i PTT prikljucaka itd.
- Kada se od nadleznih organa dobiju potrebne dozvole i potrebni
parametri pristupa se razradi idejnog projekta i izradi glavnog (ili
izvodjackog) projekta koji predstavlja skup tehnickih crteza, opisa,
detalja, propisa i sl. po kojima se objekat izvodi. Glavni projekat
koji ima sve potrebne saglasnosti (razne tehnicke, pravne, socijalne
prirode i sl.) je osnova za dobijanje gradjevinske dozvole bez koje
gradnja ne sme biti zapoceta.
Ovaj gornji opis treba da prikaze koliko je proces projektovanja
komplikovan i koliko razlicitih faza ima. Svaka faza se naziva
projektom, iako to mozda i nije. Kod nas, u praksi, se obicno idejno
resenje i idejni projekat spajaju u jedan elaborat koji je nesto
izmedju.
U celom ovom procesu sve faze su kriticne, kada investitor odlucuje
o daljoj sudbini projekta:
- definisanje projektnog zadatka, kada investitor definise svoje
potrebe,
- idejno resenje, kada investitor sagledava kolika sredstva su
potrebna za realizaciju projekta,
- idejni projekat, kada investitor ponovo treba da preispita svoje
mogucnosti i kada na osnovu idejnog projekta treba da obezbedi od
banaka sredstva za izgradnju,
- glavni projekat, kada su vec znatna sredstva ulozena u
projektovanje i kada odustajanje od celog poduhvata moze spasiti
investitora od finansijske propasti.
Sa aspekta upotrebe racunara, on se moze koristiti u svim fazama,
ali svaka faza ima svoje specificnosti. Idejno resenje i idejni
projekat su veoma znacajni sa aspekta graficke obrade, jer su obicno
to i naj kriticnije faze kada se ili odustaje od projekta ili ide u
realizaciju. Ovde je potrebno 3D modeliranje i vizuelizacija, kako
bi se prostor predstavio onima koji ga ne razumeju, a koji odlucuju
o finansiranju projekta. Glavni projekat nema nikakve veze sa
vizuelizacijom i lepim crtezima. To je cista tehnicka dokumentacija,
to su crtezi koje ce radnici razvlaciti po gradilistima i za sada ne
postoji potreba da se za izradu ove dokumentacije koristi 3D
crtanje.
Sto se tice fizickog obima posla, daleko je najveci kod izrade
glavnog projekta i toj dokumentaciji naj vise odgovara naziv tehnicka
dikumentacija. Upotreba kompjutera drasticno smanjuje vreme izrade
ove dokumentacije, ali tu se koristi iskljucivo 2D i cini mi se da
ce jos dugo ostati tako, sve dok se ne razviju specijalizovani
programski alati kolji ce biti u stanju da na nivou volumena (3D)
kontrolisu sve delove objekta. Ovo je narocito znacajno pri izradi
predmera, shema i sl. gde ce racunar spojiti graficki i tekstualni
deo dokumentacije. I sada postoje programi koji imaju ovakve
pretenzije, ali stvar nije uradjena do kraja jer je dijapazon oblika
koji se mogu pomocu ovih programa interpretirati ogranicen (nisam
video program koji moze da interpretira zid proizvoljnog oblika sa
otvorima proizvoljnih oblika npr. olimpijske objekte Kenzo Tange-a u
Tokiju). Ti programi (AutoArhitect, ARC+ i sl.) mogu da posluze pri
projektovanju stambenjaka, administrativnih zgrada i sl. ali postoji
opasnost da se arhitekti opredele iskljucivo sa oblike koje program
podrzava a ne za neke zanimljivije oblike koje program ne podrzava
(to je opasnost o kojoj sam pisao u poruci gde donekle podrzavam izjave
nasih profesora).
Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao da
bude osnovni nacin razmisljanja dobrog arhitekte bez obzira da li
crta na racunaru ili ne. Problem je sa drugom stranom, sa
investitorima koji kao po definiciji uopste nisu u stanju da iz 2D
crteza stvore prostornu predstavu objekta. 3D je zbog njih a ne zbog
arhitekata, mada i arhitektama olaksava posao, a i lepse je :)).
> Efekti graficke realizacije projekta na osnovu dobro struktuiranog 3D
> modela tesko da se mogu porediti sa 2D crtanjem, pa i uz pomoc racunara.
> Pre svega vremenski, a narocito u pogledu konzistencije i sinhronizacije
> podataka. Da ne govorim o CAD vizualizacijama koje se rade na bazi istog 3D
> modela. I zato mi oni koji sve nacrtaju rucno (ili cak CAD-om ali 2D) a
> onda dodju da im se uradi vizualizacija (za koju se uvek pravi - kakav
> takav - model) izgledaju kao pali s Marsa.
Graficke realizacije kog dela projekta? Ukoliko mislis na idejno
resenje ili idejni projekat onda si u pravu.
Vizuelizacija ima smisla samo u fazama koje sam gore naveo.
Hocu ponovo da napomenem da je fizicki obim posla koji treba da se
odradi naj veci kod glavnih projekata i da je naj racionalnije
smanjiti posao tamo gde je najveci :)).
> Na temu 2D/3D citiram mr Jovana Zagajca koji je na doktorskim studijama na
> Cornell univerzitetu i cije misljenje cenim:
Sa citatom se u potpunosti slazem, ali on govori uglavnom o
kreativnim fazama projekta, idejni....
> Na kraju, ali mozda i najvaznije. 3D modeliranje stavlja na raspolaganje
> projektantski alat neprocenjive vrednosti. Apstrahujuci brzinu i pare,
> mogucnost da se proveri kako to sto ste smislili zaista izgleda, da probate
> nesto drugo, da sklepate preliminarni oblik (kao od stiropora) i da zadate
> koordinate posmatraca, da podesite boje i osvetljenje - sve to pruza
> izuzetnu sansu da napravite dobru kucu. Mozda neke forme i sistemi tek
> cekaju da budu otkriveni. Uz pomoc racunara. Ova prica zahteva posebnu
> temu.
Ovde se slazem sa tobom.
Nadam se da nisam previse pisao, ali smatram da stvari treba
precizno postaviti na svoje mesto da bismo svi znali o cemu zapravo
govorimo.
Pozdrav DULE.
cadua.90bajind,
-> #89, duleb> Izgleda da je doslo do malog nesporazuma sto se tice termina
> koji upotrebljavamo, pa da bih bio do kraja jasan pokusacu da
> rekonstruisem ceo proces projektovanja.
Ako cemo da rasciscavamo pojmove, onda bih uveo jednu prostu analogiju:
Ako si nekad radio na nekom tekst-procesoru n.pr. tehnicki opis ili nesto
slicno, onda si prvo ukucao teze, zatim razvio pojedine, onda izpremestao
pasuse, u medjuvremenu prekidao posao spasavajuci tekst (pod istim imenom
ili u varijantama) i ponovo nastavljao, stampajuci probe i sl. Hocu reci da
si ceo posao radio nad ISTOM BAZOM PODATAKA a izlazi su bili trenutna stanja
posla na disk ili printer. Veruj mi da je moguce tako isto raditi i projekat
na racunaru:
> komplikovan i koliko razlicitih faza ima. Svaka faza se naziva
^^^^^^^^^^^^^^^
> projektom, iako to mozda i nije. Kod nas, u praksi, se obicno
> idejno resenje i idejni projekat spajaju u jedan elaborat koji
> je nesto izmedju. ^^^^^^^^^^^^^^
Bez obzira na broj faza i izlaznih elaborata baza podataka se samo nadogradjuje
i razvija, sa ploterskim i rendering izlazima u skladu sa fazom rada.
> vizuelizacijom i lepim crtezima. To je cista tehnicka
> dokumentacija, to su crtezi koje ce radnici razvlaciti po
> gradilistima i za sada ne postoji potreba da se za izradu ove
> dokumentacije koristi 3D crtanje.
^^^^^^^^^^
U 3D se modelira a ne crta. Crtez je imanentno 2D pojava. Dakle, iz 3D modela
koji sadrzi sve sto treba izvlaci se 2D predstava po zahtevanom (u toj fazi
rada) kriterijumu. Uzgred, sufiks .DWG ni u AutoCAD-u vise nema smisla od
verzije 12.
> koji se mogu pomocu ovih programa interpretirati ogranicen
> (nisam video program koji moze da interpretira zid proizvoljnog
> oblika sa
Svaki 3D modeler program, uz dozu vestine, moze proizvesti krajnje nekon-
vencionalne oblike. Softver koji ti spominjes su ustvari ekspertski sistemi
u koje su ugradjeni najcesci slucajevi i standardni oblici. Vec AutoCAD v.12
i njegov AME modeler moze skoro sve - samo resursi su problem.
> Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao
Jao, samo da znas da i nije bas uvek tako. Bog mi je svedok da sam se par
puta gadno iznenadio. Sem toga, nije problem u "shvatanju" prostora nego
nacrtne geometrije odnosno kako se nesto vidi u datoj ravni. Ako hoces to
sam da nacrtas (2D) onda moras da znas. Ako crtez vadis iz 3D modela, onda
softver zna. Prosto.
cadua.91postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic)
Subject: cadua
Date: Thu, 04 Aug 1994 10:42:10
"J> kompjuter. Oni pokusavaju da perspektivama i aksonometrijama nekog
"J> zavaraju, ali kompjuter je samo jedan tehnicki crtac koji brze radi."
Ne bih rekao da je ovo negativan publicitet. Ovo je sustina. Racunar je
samo "malo" savrseniji alat od crtace table. Bez coveka, to je samo
gomila gvozdja, plastike i silicijuma.
Misljenja da ce CAD programi daljim razvojem umanjiti potrebu za
arhitektama su potpuno pogresna. Oni ce umanjiti potrebu za velikim
brojem tehnickih crtaca, a arhitektama samo olaksati posao.
Negativo je to sto mnogi sticu utisak da nabavkom racunara resavaju sve
svoje probleme i da mogu sve da urade. To nije slucaj samo sa CAD
programima vec, prakticno, u svim oblastima primene racunara.
I dalje ispred racunara treba da stoji covek da bi uopste bilo rezultata.
... Be carefull. Death is PERMANENT!
* Origin: Oreska, Uzice - SF biblioteka - SETNet: (38:101/101)
cadua.92postmast,
From: Slobodan.Popovic@p100.f114.n103.z38.setgate.setnet.co.yu (Slobodan Popovic)
Subject: cadua
Date: Thu, 04 Aug 1994 13:12:00
> I dalje ispred racunara treba da stoji covek da bi
> uopste bilo rezultata.
Da, ovo je apsolutna istina celokupne danasnje informatike kao nauke i takva ce i ostati sve dok se ne razvije masina koja ce moci da, za razliku od danasnjih, razvija sopstveno misljenje. Medjutim, posto je i nasem mozgu trebalo pad miliona god
ina evoucije da se razvije do danasnjeg stepena, sumnjam da ce se takva masina razviti skoro.
Uostalom, ne zaboravite da je vecina ljudi izuzetno sumnjicava prema novotarijama. Kada je stigao kalkulator (namerno ne kazem "digitron") dosta ljudi je smatralo da je to samo zavaravanje i da covek treba da razvija sopstvene sposobnosti racuna
nja umeto da koristi takve sprave. Takodje, ni televizija nije bila bas najbolje prihvacena u pocetku. Film su smatrali djavoljom napravom, a pocetkom ovog veka smatralo se da novine uopste ne treba da imaju slike u sebi i da dobar novinar mora sve
to da opise reima. Isto tako, dosta ljudi danas smatra racunar nepotrebnom masinom. Ideja da racunar moze da zameni coveka apsolutno ne stoji, bar ne jos. Ali stoji to da on itekako povecava produktivnost coveka koji za njim radi. Znam jednog druga
koji uporno izbegava a koristi Norton Commander i slicne alatke (grozi se cak i NCD-a) jer smatra da to zaglupljuje ljude. To sto ja radim poslove tri puta brze od njega uz pomoc tih programa njemu nista ne znaci...
Pretpostavljam da firme koje proizvoda CAD/CAM softver ne bi ulagale tolike pare u njegov razvoj niti bi korisnici sirom sveta placali te programe da ih ne smatraju vanredno korisnim. Mozda su doticni arhitekti koji to tvrde samo uplaseni, mada
licno n vidim zbog cega bi bili. Ko znam, mozda misle da ljudi nisu nezamenljivi, pa smatraju racunar neprijateljem svog posla.
* Origin: SETNet point (38:103/114.100)
cadua.93corto,
-> #89, duleb> Sa aspekta upotrebe racunara, on se moze koristiti u svim
> fazama, ali svaka faza ima svoje specificnosti. Idejno resenje
> i idejni projekat su veoma znacajni sa aspekta graficke
> obrade, jer su obicno to i naj kriticnije faze kada se ili
> odustaje od projekta ili ide u realizaciju. Ovde je potrebno
> 3D modeliranje i vizuelizacija, kako bi se prostor predstavio
> onima koji ga ne razumeju, a koji odlucuju o finansiranju
> projekta. Glavni projekat nema nikakve veze sa vizuelizacijom
> i lepim crtezima. To je cista tehnicka dokumentacija,
Au, koliko kvotiramo ! :) Ali, mora.
Slozio bih se potpuno da je modelovanje kljucno u "idejnoj" fazi. Zasto
navodnici ? Jednostavno : po mom shvatanju, klasicni "razdor" izmedju
B5-idealni svet idejne i "tvrde" izvodjacke faze izrade projekta
primenom racunara nestaje. I u idejnoj fazi je potrebno dati precizne
mere, vec uklopljene donekle i recimo 90% tacne. Da ne govorimo o
krajnje realnom i, bar u mom iskustvu, vrlo cestom slucaju da glavni
projekat ne bude nista drugo nego idejni, dopunjen kotama, opisima i oznakama.
Tu se slazem s bajindom. Ako se "idejna" faza radi u modelu, operise se
sa istom bazom podataka. Iz tog istog modela, posle dovodjenja CELINE u
pravo stanje, izvlace se osnove, preseci i izgledi. Od savesti i morala
projektanta zavisi, kao i u manuelnom nacinu rada, koliko ce laganja d
tu bude ;)
> Tokiju). Ti programi (AutoArhitect, ARC+ i sl.) mogu da
> posluze pri projektovanju stambenjaka, administrativnih zgrada
> i sl. ali postoji opasnost da se arhitekti opredele iskljucivo
> sa oblike koje program podrzava a ne za neke zanimljivije
> oblike koje program ne podrzava (to je opasnost o kojoj sam
> pisao u poruci gde donekle podrzavam izjave nasih profesora).
Beep ! Wrong ! U stvari, right, ako iste programe gledas kao konacan
proizvod. Tako posmatrano, AutoCAD je totalno neupotrebljiv u
arhitekturi.
Gledaj na te, citiram bajind-a, "ekspertne sisteme" kao na graficko
okruzenje u kome ti razvijas SVOJ ekspertni sistem. Ako se vidimo uzivo,
pokazacu ti neke stvari koje sam radio u AEC-u, a AutoArchitect mi
uskoro stize na ekstenzivno testiranje. Uopste, shvatati CAD pakete kao
gotove i zavrsene, je jako opasno, iz prostog razloga sto ih onda
koristis sa 20%. Tacno je i da svako naprednije koriscenje zahteva
utrosak vremena radi ucenja novog, ali, ako neko od nas misli da zna sve
sto mu je potrebno, e onda .... ;)
Sve vreme koje radis u tim programima imas "pod" njima AutoCAD (osim
ARC+, naravno) u kome mozes da izmodeliras sta god ti se svidja.
> Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao
> da ...
Apsolutno pogresno, osim ako nisi imao srecu pa sretao ljude koji dobro
shvataju prostor. Inace je mnogo cesci obrnut slucaj.
Problem u primeni je snaga masine koja omogucava rad u realnom vremenu,
pogotovo ako se radi u AutoCAD-ovom solidu i to dugo i detaljno,
"visak" znanja za koji mnogi nisu spremni da uloze potreban napor, kao i
nepodnosljiva lakoca primene AutoCAD-a kao puke crtace table, mada mu i
ta primena sluzi na cast.
Zakljucujemo, cini mi se, da jos ne postoji softver koji je APSOLUTNO
primenjiv u nase strucne svrhe. Pogotovo je problem, i to veliki,
generisanje baze materijala i kolicina, odnosno ulaza za predmer i
predracun. Sve sto sam video do sad na tu temu nije ono sto bi trebalo
da bude, i tu mislim da se svi apsolutno slazemo.
Dobra diskusija, samo napred, kolege :) Cudi me nedostatak reakcija s
drugih i ovog sistema, ili, mozda, veze rade malo sporije, a, mozda,
nikog osim nas ovo ne zanima ???? ;)
cadua.94zsiz,
Evo kako su u AEC-u slojevi standardizovani:
AutoCAD AEC UK2.1
Layering Convention
This layering convention conforms to the BS1192 layering convention
but does not explain the BS1192 layering convention.
Layer Name Formulation
The layer names are derived using the following rules:
1. A letter is allocated depending on the discipline the layer
belongs to.
2. A CISfB three digit code is given denoting the type of
structure.
3. A letter or digit representing the layer type shown in the
drawing, either the colour, text type or hatch.
4. A letter denoting the BS Boundary.
5. The level indicator, starting with $0 as ground level.
For example:
A2127X$1
would indicate:
1. A - for architect
2. 212 - exterior wall code
3. 7 - colour white
4. X - BS Boundary
5. $1 - level 1.
Therefore A2127X$1 is an exterior wall on the first level.
The discipline codes for the layers have been allocated as follows:
A = Architect
B = Building Surveyor
C = Civil Engineers
D = Drainage, Sewage and Road Engineers
E = Electrical Engineers
F = Facilities Managers
G = Geographic Information System Engineers and Land Surveyors
H = Heating and Ventilation Engineers
I = Interior Designers
J
K = Client
L = Landscape Architects
M = Mechanical Engineers
N
O
P = Public Health Engineers
Q = Quantity Surveyors
R = Structural Engineers
T = Town and Country Planners
U
V
W = Contractors
X = Subcontractors
Y = Specialist Designers
Z = General (non-disciplinary)
The layer type is shown as follows, either:
A colour, referred to by a number:
1 - red 2 - yellow 3 - greed
4 - cyan 5 - blue 6 - magenta
7 - white
Or a letter indicating one of the following:
A - attribute D - dimension H - hatch pattern
N - note T - text
AutoCAD AEC UK2.1 Layer Names
AEC UK2.1 ALLIAS LTYPE COLOUR AEC UK2.0
????DX Dimension Continuous 4 ARDIM
????NX Note Continuous 4 ARNOTE
AECVPORT Vport Continuous 2 NEW
AECFROZEN Frozen Continuous 7 NEW
A2125X Extcavity Continuous 5 NEW
A2207X Wall_NS Continuous 7 NEW
Arhitectual Layers
A7433X Accessory Continuous 3 ARACCESSORY
Q743AX Accessory_Spec Continuous 4 ARACCSPEC
A7303X Appliance Continuous 3 ARAPPLIANCE
Q740AX Appliance_Spec Continuous 4 ARAPPLSPEC
A0005X Area Continuous 5 ARAREA
A2007X Block Continuous 7 ARBLOCK
A2135X Intcavity Continuous 5 ARCAVITY
A3505X Ceiling Continuous 3 ARCEILING
A7602X Cabinet Continuous 2 ARCABINET
A3122X Door_Arch Continuous 2 ARARCH
A3152X Door Continuous 2 ARDOOR
Q315AX Door_Spec Continuous 4 ARDOORSPEC
A6612X Lift Continuous 2 ARELEVATOR
A2302X Floor Continuous 2 ARFLOOR
A3142X Glazing Continuous 2 ARGLAZING
A0324X Grid Continuous 4 ARGRID
A3197X Door_Header Continuous 7 ARHEADER
G9014X North Continuous 4 ARNORTH
A2233X Partition Continuous 3 ARPARTITION
A2705X Roof Continuous 5 ARROOF
A7602X Cabinet Continuous 2 ARSCABINET
A2402X Stair Continuous 2 ARSTAIR
A240TX Stairtext Continuous 2 ARSTAIRTXT
A0104X Title_Block Continuous 4 ARTBLOCK
A010TX Title_Text Continuous 5 ARTTEXT
A3207X Wall_S Continuous 7 ARWALL
A0007X Spacedia Continuous 7 ARWALL1LINE
A210HX Wall_Texture Continuous 5 ARWALLTEX
A2127X Wall_Exterior Continuous 7 ARWALLX
A3122X Window_arch Continuous 2 ARWARCH
A2107X Wallface Continuous 7 ARWFACE
A3197X Window_Header Continuous 7 ARWHEADER
A3142X Window Continuous 2 ARWINDOW
Q314AX Window_Spec Continuous 4 ARWINDOWSPEC
Electrical Layers
E6401X Communication Continuous 1 EECOMM
E6871X Control Continuous 1 EECONTROL
E6193X Indicator Continuous 3 EEINDICATOR
E6382X Light_Emrgncy Continuous 2 EELIGHTEM
E6322X Light_Floresc Continuous 2 EELIGHTFL
E6322X Light_Incand Continuous 2 EELIGHTIN
E6312X Light_General Continuous 2 EELIGHTING
Q630AX Light_Spec Continuous 4 EELIGHTSPEC
E6203X Power Continuous 3 EEPOWER
E6233X Switch Continuous 3 EESWITCH
Elevation and Section Layers
A0403X Elev Continuous 3 ELDOOR
A0403X Elev Continuous 3 ELLINE
A0403X Elev Continuous 3 ELMISC
A0403X Elev Continuous 3 ELSANITARY
A0403X Elev Continuous 3 ELSITE
A0403X Elev Continuous 3 ELSWING
A0403X Elev Continuous 3 ELWINDOW
A0501X Section Continuous 1 ELSECTION
A050CX Section_Line Center 1 ELSECTLINE
Furniture Layers
F7641X Case Continuous 1 FMCASE
F7251X Chair Continuous 1 FMCHAIR
F7231X Desk Continuous 1 FMDESK
F6491X Equipment Continuous 1 FMEQUIPMENT
F7661X Files Continuous 1 FMFILE
F7661X Misc_Furniture Continuous 1 FMMISC
F7672X Partition Continuous 2 FMPARTITION
F9043X Plant Continuous 3 FMPLANT
Q720AX Furniture_Spec Continuous 4 FMSPEC
F7251X Table Continuous 1 FMTABLE
F7311X Unit Continuous 1 FMUNIT
F4341X Woodgrain Continuous 1 FMWDGRAIN
F7311X Worktop Continuous 1 FMWORKTOP
Site Layers
L9012X Misc_Site Continuous 2 LSMISC
L9051X Pavement Continuous 1 LSSIDEWALK
L9052X Parkspace Continuous 2 LSSTRIPING
L9043X Tree Continuous 3 LSTREEDC
L9012X Vehicle Continuous 2 LSVEHICLE
Services Layers
H5901X Diffuser Continuous 1 MHDIFF
H5903X Service_Equip Continuous 3 MHEQUIP
H5773X Fan Continuous 3 MHFAN
H6831X Fire Continuous 1 MHFIRE
H5683X Radiator Continuous 3 MHRADIATOR
Q590AX Service_Spec Continuous 4 MHSPEC
Q740AX Fixture_Spec Continuous 4 MPFIXTSPEC
A7403X Fixture Continuous 3 MPFIXTURE
Structural Layers
S2816X Column Continuous 6 STCOLUMN
S2806X Concrete Continuous 6 STCONCRETE
S2806X Metal Continuous 6 STMETAL
S2296X Concreteh Hidden 6 STHCONCRETE
S2296X Metalh Hidden 6 STHMETAL
S2296X Woodh Hidden 6 STHWOOD
Q280AX Structural_Spec Continuous 6 STSPEC
S2856X Wood Continuous 6 STWOOD
Miscellaneous Layers
CENTERH CenterH Dashdot 7 CENTERH
CENTERL CenterL Dashdot 2 CENTERL
CENTERM CenterM Dashdot 6 CENTERM
DASH1H Dash1H Dashed 7 DASH1H
DASH1L Dash1L Dashed 2 DASH1L
DASH1M Dash1M Dashed 6 DASH1M
DASH2H Dash2H Hidden 7 DASH2H
DASH2L Dash2L Hidden 2 DASH2L
DASH2M Dash2M Hidden 6 DASH2M
LPROPH LspropertyH Phantom 7 LSPROPERTYH
LPROPL LspropertyL Phantom 2 LSPROPERTYL
LPROPM LspropertyM Phantom 6 LSPROPERTYM
HEAVY LineH Continuous 7 HEAVY
MEDIUM LineM Continuous 2 MEDIUM
LIGHT LineL Continuous 6 LIGHT
Group Aliases
The Group Aliases are used for effecting multiple layers with a
single alias. For example you could turn off all furniture layers.
ALIAS AEC UK2.1
Appliances ?730?X
Stairs A240?X
Title A010?X
Roofs A270?X
Electrical E????X
Lighting E63??X
Furniture F????X
Site L????X
Services H????X
Structural S????X
Specs Q???AX
Notes,Text ????ŠNTĆX
Dims ???DX
Elevs ?0Š45Ć0?X
Doors: ?315?X
A312?X
Windows ?314?X
Walls: ?Š23Ć12?X
?21Š23Ć?X
?319?X
?320?X
?2Š12Ć0?X
Cavities ?21Š23Ć5X
Arch,Architectural A????X
Level Aliases
All layers belonging to a particular level have the appropriate
suffix shown below.
ALIAS AEC UK2.1
LEVEL0, GROUND *$0
LEVEL1 *$1
LEVEL2 *$2
LEVEL3 *$3
LEVEL4 *$4
LEVEL5 *$5
LEVEL6 *$6
LEVEL7 *$7
LEVEL8 *$8
LEVEL9 *$9
LEVEL10 *$10
LEVELALL *$*
Text and Dimension Layers Fields
LAYER FIELD AEC UK2.1
General ????X
Ext-Wall ?210?X
Int-Wall ?220?X
Floor ?230?X
Ceiling ?350?X
Door ?315?X
Windows ?314?X
Frame ?280?X
Section ?050?X
Roof ?240?X
Finish ?270?X
Service ?500?X
Electrical ?600?X
Ext-Works ?900?X
Furniture ?700?X
Elevation ?040?X
Pozdrav. zsiz, CADUA
cadua.95zsiz,
-> #87, zsizEvo sređene zadnje dve tablice iz izvoda BS 1192.
┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐
│Classification of layers │
├─────────────────────┬────────────────────────────────────────────────────┤
│Drawing elements │ Building elements or Work sections │
│ ├────────────────────────────────────────────────────┤
│ │ CI/SfB table 1 Common Arrangement │
├─────────────────────┼────────────────────────┬───────────────────────────┤
│01 Drawing sheet │1 - Substructure │A. Preliminaries │
│ │ │B. Complete buildings │
│ │ │ │
│02 Frame, title block│2 - Structure │C. Demolition alteration │
│ │ │D. Groundwork │
│ │ │ │
│03 Grids │3 - Secondary elements │E. Concrete │
│ │ │F. Masonry │
│ │ │G. Structure; metal, timber│
│ │ │ │
│04 Hatching │4 - Finishes │H. Cladding │
│ │ │ │
│05 Free annotation │5 - Services, pipes and │J. Waterproofing │
│ │* ducts │K. Linings │
│ │ │L. Windows, doors │
│ │ │ │
│06 Detail for large │6 - Services, electrical│M. Surface finishes │
│ scale │* │N. Furniture, equipment │
│ │ │ │
│07 Dimensions │7 - Fittings │P. Fabrics; sundries │
│ │* │ │
│ │ │ │
│08 Origins │8 - Furniture │Q. Paving, etc. │
│ │* │R. Disposal systems │
│ │ │ │
│09 (vacant) │9 - External elements │S. Piped systems │
│ │ │T. Heating; cooling │
│ │ │U. Ventilation │
│ │ │V. Electrical │
│ │ │W. Communication │
│ │ │X. Transport │
│ │ │Y. Services spec. │
│ │ │Z. Fabric spec. │
│ │ │ │
├─────────────────────┴────────────────────────┴───────────────────────────┤
│* Likely changes to title within CI/SfB table 1: │
│5 - Supply and disposal systems │
│6 - Climate control systems │
│7 - Transport and communications │
│8 - Fittings and furniture │
└──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐
│Layers used at project stages │
│ │
│PROJECT OUTPUT MODEL CLASSIFICATION LAYER │
│STAGE CATEGORY EVALUATION SYSTEM ALLOCATION│
│ │
│ │
│ │
│CONCEPTUAL LOCATION MODEL A │
│ │
│ │
│ LOCATION │
│ │
│PRELIMINARY ASSEMBLY MODEL B │
│ │
│ COMPONENT │
│ │
│ │
│ LOCATION CI/SfB │
│ TABLE 1 │
│ ASSEMBLY AGREED │
│PRODUCTION MODEL C LAYERS │
│ COMPONENT FOR │
│ PROJECT │
│ SCHEDULE │
│ COMMON │
│ ARRANGEMENT │
│ LOCATION │
│ │
│ ASSEMBLY │
│RECORD MODEL D │
│ COMPONENT │
│ │
│ SCHEDULE │
│ │
└──────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
cadua.96corto,
-> #92, postmast> Da, ovo je apsolutna istina celokupne danasnje informatike kao
> nauke i takva ce i ostati sve dok se ne razvije masina koja ce
> moci da, za razliku od danasnjih, razvija sopstveno misljenje.
> Medjutim, posto je i nasem mozgu trebalo pad miliona god ina
> evoucije da se razvije do danasnjeg stepena, sumnjam da ce se
> takva masina razviti skoro. Uostalom, ne zaboravite da je
> vecina ljudi izuzetno sumnjicava prema novotarijama. Kada je
> stigao kalkulator (namerno ne kazem "digitron") dosta ljudi je
> smatralo da je to samo zavaravanje i da covek treba da razvija
> sopstvene sposobnosti racuna nja umeto da koristi takve
> sprave. Takodje, ni televizija nije bila bas najbolje
> prihvacena u pocetku. Film su smatrali djavoljom napravom, a
> pocetkom ovog veka smatralo se da novine uopste ne treba da
> imaju slike u sebi i da dobar novinar mora sve
cadua.97duleb,
-> #93, corto> I u idejnoj fazi je potrebno dati precizne
> mere, vec uklopljene donekle i recimo 90% tacne. Da ne govorimo o
> krajnje realnom i, bar u mom iskustvu, vrlo cestom slucaju da glavni
> projekat ne bude nista drugo nego idejni, dopunjen kotama, opisima i
> oznakama.
Nisam jos sreo slucaj da je idejni projekat ono sto se konacno i
izvede. U idejnom projektu je gotovo nemoguce postaviti tacne mere
objekta, jer gotovo nikada u ovoj fazi nemamo i tacne mere lokacije
(protokol o regulaciji, ili bar tacan snimak lokacije od strane
geometra). Kada projektujemo objekat na "ledini" onda to i nije
mnogo bitno, ali ukoliko projektujemo u gradskom jezgru gde se svaki
kvadrat prostora skupo prodaje i gde se cena ugovara "po projektu"
onda se situacija drasticno menja. Ukoliko se model napravi sa
odredjenim netacnostima u dimenzijama onda nije ni mali ni lak posao
da se sve to ispravi, pogotovu kada nam prostorni model vise nije
potreban jer je posao dobijen i predstoji samo fizikalisanje ciji je
konacni cilj 2D crtez po kome se na gradilistu radi.
> Tu se slazem s bajindom. Ako se "idejna" faza radi u modelu, operise se
> sa istom bazom podataka. Iz tog istog modela, posle dovodjenja CELINE u
> pravo stanje, izvlace se osnove, preseci i izgledi. Od savesti i morala
> projektanta zavisi, kao i u manuelnom nacinu rada, koliko ce laganja d
> tu bude ;)
Treba napraviti sistem koji nece da zvisi od svesti i savesti, vec
treba propisati kako i koliko mora biti uradjeno. Ukoliko CAD to ne
postigne nismo nista uradili!
> Gledaj na te, citiram bajind-a, "ekspertne sisteme" kao na graficko
> okruzenje u kome ti razvijas SVOJ ekspertni sistem.
Svaki objekat je prica za sebe i svaki ima neke svoje specificnosti.
Ukoliko za svaki objekat treba da razvijam poseban sistem onda se
postavlja pitanje cemu sve to. Moguce je razviti sistem za jednu
vrstu objekata (npr. za stabmenjake) i onda fabrikovati projekte,
ali mi se cini da tu arhitektura gubi. Jasno je meni sta ti hoces da
kazes, da je moguce iskoristiti neki od tih programa ili ti
"ekspertnih sistema" (koji to u stvari nisu) da bi se zavrsio posao
koliko god je moguce sa njima, a zatim ostalo doraditi na neki drugi
nacin. Svi ti programi olaksavaju posao, ali i sputavaju. Ukoliko
hocu da isprojektujem okrugao prozor to se postavlja kao problem
koji program ne moze da savlada i onda po liniji manjeg otpora na
mestu okruglog postavim prozor kvadratnog oblika jer me jednostavno
mrzi da sedim i mozgam kako da napravim okrugao. Mislim da si
shvatio sta hocu da kazem. Ti programi su lepi samo kao ideja i
nista vise. Oni su fini za prezentacije gde se vidi kako oni sve
"sami iscrtavaju", ali stvarnost je malko drugacija. Oni su dobra
naznaka za ono sto ce biti u buducnosti, ali za sada...
Kada se uoce sve mane onda se postavlje pitanje da li treba gubiti
vreme i uciti ih ili sto je jos gore ubedjivati druge da ih uce i
poducavati ih ili sacekati koju godinu da se pojave ozbiljnije
alatke.
Hendikep arhitekata je u tome sto im je profesija izuzetno
kompleksna i stoga komplikovana za racunarsku obradu. Lako je
nacrtati osnovu, ali kada ti dodje covek i pita te da mu u trenutku
kazes koliko mu je potrebno plocica za taj objekat ti shvatis da ti
za taj odgovor treba nekoliko sati. Kada ovakve odgovore bidemo
dobijali od racunara koji ce to izvlaciti iz crteza onda cu te
programe smatrati ozbiljnim i vrednim primene u arhitekturi.
>> Svi arhitekti, provereno, dobro shvataju prostor. 3D bi trebao
>> da ...
>
> Apsolutno pogresno, osim ako nisi imao srecu pa sretao ljude koji dobro
> shvataju prostor. Inace je mnogo cesci obrnut slucaj.
Dugotrajan rad na 3D modelima izuzetno razvija sposobnost shvatanja
prostora. Ogromni 3D modeli koje drzimo u glavi i vrtimo ih tu pre
nego sto zadamo komandu racunaru doprinose tome da prostor shvatamo
na jedan drugaciji nacin od onih koji ne koriste racunar, ali to ne
znaci da oni ne shvataju prostor. Arhitektura je disciplina koja se
bavi modelovanjem prostora, a svi arhitekti su morali da prodju bar
prijemni ispit na kome se trazi samo sposobnost shvatanja prostora.
Malo vise strpljenja i videces da ce gotovo svi arhitekti na kraju
shvatiti sta si hteo da im kazes, dok onima koji nisu arhitekti to
isto mozes da pricas i pricas i ...
> Problem u primeni je snaga masine koja omogucava rad u realnom vremenu,
Pa valjda zbog arhitekata i razvijaju sve brze racunare i programe
:))).
Salu na stranu, nije mi posnato da neka tehnicka disciplina trazi
vise racunarske snage. Kako je lepo biti npr. gradjevinac i naj
komplikovanije proracune vrsiti na npr. 286-ici. Tada nije problem
da li ce rezultati izaci za 2 minuta ili 6 sekundi.
> Zakljucujemo, cini mi se, da jos ne postoji softver koji je APSOLUTNO
> primenjiv u nase strucne svrhe. Pogotovo je problem, i to veliki,
> generisanje baze materijala i kolicina, odnosno ulaza za predmer i
> predracun. Sve sto sam video do sad na tu temu nije ono sto bi trebalo
> da bude, i tu mislim da se svi apsolutno slazemo.
Izgleda da se mi u svemu slazemo, ali da na problem gledamo sa
razlicitih strana pa nam on onda izgleda drugaciji. Dosta mi je vise
onih koji kazu da je racunar fenomenalna stvar koja sve radi skoro
sama, dok ti samo nekoliko puta kliknes misem i sve gotovo. Racunar
jeste sjajna sprava i CAD jeste sjajan alat za crtanje i
modelovanje, ali ljudi su ti koji rade. Nije dovoljno nauciti
komande napamet i znati CAD, on se stalno uci i usavrsava. Novi
programi dodatno olaksavaju i brzavaju posao, ali mi se cini da U
OVOM trenutku to samo znaci vise posla, a ne i vise kreativnosti i
neznam kako da uticem na okolini da se to izmeni.
Neznam koliko je arhitekata koji prate ovi nasu malu polemiku, ali
mi se cini da su ovde pomenuti problemi neki od kljucnih problema
danasnjice u vezi sa primenom CAD u arhitekturi. Onako kako se sada
postavimo prema CAD-u to ce generacije iza nas naslediti. Trebamo da
se potrudimo da naslede sto manje gluposti jer je glupost bolest
koja se veoma tesko leci.
Pozdrav DULE.
P.S. Da li ce biti skupa CADUA ove subote. Ako ce biti javi mi na
mail, mozda se i vidimo u subotu.
cadua.98trol,
-> #97, duleb
> Salu na stranu, nije mi posnato da neka tehnicka disciplina trazi
> vise racunarske snage. Kako je lepo biti npr. gradjevinac i naj
> komplikovanije proracune vrsiti na npr. 286-ici. Tada nije problem
> da li ce rezultati izaci za 2 minuta ili 6 sekundi.
Verovatno nisi skoro imao prilike da prisustvujes nekom proracunu.
Kako se razvijaju racunari tako rastu zahtevi za boljim (preciznijim)
modeliranjem konstrukcije.
Na primer : prostorna konstrukcija sa nekoliko hiljada stapova ili ploca
modelirana kao rostilj (opet par hiljada stapova).Ako vas interesuje
mogu da okacim .dwg fajlove.
Proracun traje od 2 do n minuta (gde n moze biti preko 30).
Medjutim, nikada se ne radi samo jedan proracun vec se uvek konstrukcija
'propusti' bar nekoliko puta. Pomnozi 30 sa 5 pa vidi koliko je to vremena.
Ovo vazi za obicne (svakodnevne) konstrukcije radjene na 486/33 sa 32MB rama,
plus extremno brz program za proracun.
Nesa
cadua.99mcgera,
-> #98, trol;;> Salu na stranu, nije mi posnato da neka tehnicka disciplina trazi
;;> vise racunarske snage. Kako je lepo biti npr. gradjevinac i naj
Nepoznavanje nije opravdanje za tako hvalisav stav :)
Veliki broj masinaca bi sigurno umro od smeha kada bi procitao
tvoju izjavu, i mozda ne bi bili u pravu. I neke druge ljude iz
drugih struka bi bilo tesko zadrzati da ne dehidriraju od suza
ali ni oni verovatno ne bi bili u pravu :)
> Verovatno nisi skoro imao prilike da prisustvujes nekom proracunu.
Dobar odgovor.
Poenta bi bila da delovanje na upotrebi CAD-a u nasoj okolini
nije neophodno zaciniti pricom o tome ko ima 'veci' 'problem'.
Te price su za 'kafansku' varijantu, ne tako stranu 'intelekt-
ualcima' u ovoj zemlji. Kako su tvoje poruke do sada bile kon-
struktivne mislim da je reakcija na taj deo teksta, cak i ako
ti tako iskreno mislis, nepotrebna, naravno preko ovoga sto
sam ti napisao. Ovo je naravno moj licni stav.
Gera.
P.S. Sastanci CADUA subotom ce poceti od 3.09.'94. Verovatno, ako bude
bilo promena svi zainteresovani, a nama poznati, ce biti obavesteni.
Gera, CADUA.
P.S. Izvinjenje trol-u sto ga nisam u tekstu jasnije citirao.
cadua.100corto,
-> #97, duleb> P.S. Da li ce biti skupa CADUA ove subote. Ako ce biti javi mi
> na mail, mozda se i vidimo u subotu.
Prvi subotnji skup CADUA posle letnje pauze ce biti 3.9. osim ako ne dodje do
nekih izmena. U medjuvremenu, lepo se razgovaramo :)
cadua.101duleb,
-> #99, mcgera> Nepoznavanje nije opravdanje za tako hvalisav stav :)
>
> Veliki broj masinaca bi sigurno umro od smeha kada bi procitao
> tvoju izjavu, i mozda ne bi bili u pravu. I neke druge ljude iz
> drugih struka bi bilo tesko zadrzati da ne dehidriraju od suza
> ali ni oni verovatno ne bi bili u pravu :)
Uraaa, najzad jos neko u diskusiji i to tek kada se osetio
pogodjenim.
Narode, pisite kakvi vas problemi tiste u vezi sa CAD-om. Mozda cemo
zajednicki uspeti da bar definisemo probleme ukoliko ih ne resimo, a
to je pola puta do resenja. Namerno sam bio malo "bezobrazan" kako
bih izazvao reakcije i naterao ljude da napisu nesto. U procesu
projektovanja i izrade tehnicke dokumentacije pored arhitekata
ucestvuju i strucnjaci drugih struka koji ce uskoro takodje preci na
CAD jer ce podloge za svoj rad dobijati na disketi. Cudi me da niko
od njih nije do sada uzeo ucesce u diskusiji, ali se nadam da ih
sada biti mnogo vise :)).
Jasno mi je da se sa razvojem racunara razvijaju i mogucnosti za
unapredjenje konstrukcija (metoda konacnih elemenata, razni
iterativni postupci i sl.), sto opet zahteve jos vecu racunarsku
snagu i tako u krug, a i dalje se grade monstrumi kao pre pronalaska
kalkulatora kada se sve radilo pomocu sibera (logaritmara). Treba
menjati nesto kapitalno, pre svega u pristupu konstrukciji, a tek
onda u nacinu tretiranja konstrukcije. I programi za proracune su
Computer Aided Design, jer uz pomoc racunara dizajniramo
konstrukcije.
Kolege raznih struka ujedinite se, u CAD.
DULE.