mreze.103ppekovic,
-> #101, madamov>> Hoću da povežem Meka i PC-a EThernetom, ali da koirste TCP/IP protokol. E,
>> sa Mekove strane je jednostavno, stavi se MacTCP control panel u System i
Mac
>> ume da "priča" TCP/IP. Postoji li softversko rtešenje za PC ili moram da ga
>> opremim karticom koja to obezbeđuje?
Na PC-u imaš gomilu TCP/IP software-a. Rade ili preko mrežne
kartice ili preko serijske veze.
Paya
P.S. mail ppekovic
mreze.104rkramer,
-> #102, mr.baginsC:\> Molim one koji imaju neku korisnu informaciju
C:\> u vezi sa
C:\> povezivanjem dva racunara (ne umrezena) na
C:\> jedan printer
C:\> da budu ljubazni i saopste mi je ovde ili na
C:\> mail.
C:\> Unapred svima zahvaljujem.
C:\>
C:\> P.S. Neki preklopnik bi verovatno vrlo
C:\> jednostavno resio posao.
C:\>
Uzmeš oglase u ruke, pa zaredjas firme. Trazis Data-switch za 1
printer na dva kompjutera. Samo pazi, pored toga (trebao bi da košta
oko 30-40 DM) treba da nabaviš i jedan paralelni kabl, koji trenutno
i sam tražim... Ako hoćeš da ti ga neko napravi, kod Sage su mi
nudili da naprave 1.5 metara takvog kabla (sa dva konektora naravno)
za 15 DM. Ako hoćeš da se zanimaš lemilicom, pozovi me pa ću ti dati
adresu jedne firme koja prodaje paralelne konektore (negde je u
Sarajevskoj, ne mogu da se tačno setim) za nesto manje od 3 DM, a cuo
sam da im je i kabl jeftin...
Pozdrav,
RKRAMER
mreze.105mr.bagins,
-> #104, rkramer
Hvala puno. Mozda ce mi trebati jos koja informacija
kad odmaknem u potrazi za savetovanim resenjem.
Pozdrav Mr.Bagins.
mreze.106adzem,
Nedavno sam naisao na jednu Unix mrezu sa 5 terminala.
Korisnici se zale da ne mogu da prikljuce dva stampaca koji
ce nezavisno raditi, i to jedan na server, a drugi na termi-
nalsko mesto. Problem koji imaju je da svaki zahtev sa stam-
pu ide na stampac na serveru, cak i sa terminala koji ima
svoj stampac. Posto o mrezama, bilo DOS ili Unix, ne znam nis-
ta uskratio sam ih za resenje proglema.
Moze li se to resiti ili mreza "po redu voznje" treba da sve
zahteve za stampu usmerava na jedno mesto?
mreze.107ppekovic,
-> #106, adzem>> Korisnici se zale da ne mogu da prikljuce dva stampaca koji
>> ce nezavisno raditi, i to jedan na server, a drugi na termi-
>> nalsko mesto. Problem koji imaju je da svaki zahtev sa stam-
>> pu ide na stampac na serveru, cak i sa terminala koji ima
Konfiguracija štampača, pa i onih vezanih na terminale, se
obavlja na Unix mašini. Svakom štampaču se dodeljuje jedinstveno
ime. Jedan od njih se proglašava za default. Dakle, ako se ne
navede na koji štampač ide štampa, onda ide na default štampač.
Nisi napisao da li se štampa izvodi iz neke aplikacije ili pak iz
komandne linije te ti ne mogu ništa preciznije reći. Ipak, suština
je najverovatnije u tome što ne navodiš na koji ćeš štampač
poslati to što štampaš.
Paya
mreze.108abica,
Kolega bi zeleo da u svojoj firmi instalira Novell
mrezu. Nabavio je kartice i softver, samo mu trebaju
informacije kako se povezuju kablovi izmedju racunara.
Moze li neko pomoci?
mreze.109zcvele,
-> #98, haevornş> Ajde neko da mi objasni kako kroz običan koaksijalni
ş> (mrežni) kabl podaci prolaze "brzinom svetlosti", a
ş> kroz 9, 25 ili 36 pinski kabl (serijski ili paralelni)
ş> se onako vuku? Ajde serijski još čovek i da razume,
ş> ali zašto je paralelni interf. jedna tako bolna stvar?
Ima jedna nauka u elektronici koja se zove teorija vodova.
Da ti ukratko objasnim.
Zamisli kabl bilo koji kao skup beskonačno malih delova. Svaki taj deo može se
predstaviti kao jedan mali otpornik i kao jedna mala zavojnica. POred toga
prema susednoj žici on ima neku malu provodnost i gradi neki mali kapacitet.
Elem kao takav kabl on na kraju gradi neku karakterističnu impendasu t.j. u
konkretnom slučaju postaje filter za određene frekvencije.
Ti kada pustiš signal kroz taj kabl on slabi i izobličuje se. Slabljenje je
direktno zavisno od dužine kabla. Npr Pupin je postao popularan po svojim
kalemovima koji su omogućili tel razgovore na veću daljinu. Takvi kalemovi npr
dosta smetaju za prenos digitalnih signala.
Da ti npr kažem karakteristike za tanki Ethernet kabl.
Minimalna dužina između dva čvora je 50 cm a maksimalna 350m (nisam tačno
siguran) bez pojačavača.
Minimalna dužina je postavljena da ne bi došlo do uticaja refleksije signala a
maksimalna zbog slabljenja signala.
Ovo je bilo kratko i laičko objašnjenje.
Cvele
mreze.110zotasevic,
Koje je najefikasnije (najjevtinije) resenje za sledecu situaciju:
Na jednom racunaru se izvrsava program, a rezultati se prikazuju na
tri monitora u istom obliku udaljena petnaestak metara.
Mislim da slican problem nije bio na Sezamu.
mreze.111dejanr,
-> #108, abica>> Nabavio je kartice i softver, samo mu trebaju
>> informacije kako se povezuju kablovi izmedju racunara.
Najčešće ovako: na svakoj kartici imaš po jedan T član. U serverov
T član staviš sa jedne strane terminator, a sa druge kreneš kablom.
Onda taj kabl do prve stanice, od nje kabl do druge, i tako dalje.
Na zadnju stanicu staviš drugi terminator, i jedan od tih terminatora
uzemljiš.
Dakle, dosta jednostavno.
mreze.112zormi,
-> #110, zotasevic* Na jednom racunaru se izvrsava program, a rezultati se prikazuju na
* tri monitora u istom obliku udaljena petnaestak metara.
Postoji razdelnik VGA signala. Ovaj koji poseduje jedan ulaz i 8 izlaza,
domet je oko 50m.
mreze.113vvelinov,
Ovih dana se zezam sa jednom VLB Ethernet karticom. To je Longshine
LCS-8934-TBA. Ne mogu nikako da je nateram da mi radi na serveru
(Pentium), a na mojoj masini (486/66) radi odlicno. Karticu znam da
sam lepo konfigurisao i mislim da da je problem u nekakvom neslaganju
izmedju nje i maticne ploce. Inace testiranje sam radio (posto je sa
stanica server bio nedostupan) samo sa ucitanim mreznim drajverima.
Ima jedan program "netcb" za chat na mrezi i radi na nivou ipx
protokola. Nikakav mrezni OS mu ne treba. Jednu NE2000 karticu sam
postavio na istu konfiguraciju kao i LCS8934 (irq=5, port=360) i onda
na jednoj masini ucitam (ODI) drajvere:
LSL
NE2000
IPXODI
a na drugoj
LSL
LCS8934 (odi drajver dobijen uz karticu)
IPXODI
i posle toga pokrenem NETCB. Kada je Longsine u 486-ici onda
komunikacija ide, obrnuto nikako. Interesantno je da se svi drajveri
ucitaju ne prijavljujuci nikakav problem. Jedino sto se ponasa kao da
kabl nije prikljucen. Promenio sam i T-konektor ali ne vredi. Probao
sam i da stavim klasican HDD/FD kontroler zbog mogucnosti da
postojeci VLB ometa nesto Ethernet karticu. Bez rezultata.
Da li je neko radio sa ovom ili nekom drugom VLB Ethernet karticom da
mi da neki savet. Ja sam sve ideje iscrpio. Pomagajte!
mreze.114zcvele,
-> #99, tstojicş> Potrebna mi je informacija o koncentratoru (hub-u) tipa:
Kasnim sa odgovorom ali sam ih viđao u IMETL-u
Cvele
mreze.115zotasevic,
-> #112, zormiTo je bas ono sto mi treba !
Jos samo kad bi znao gde to ima i posto je.
mreze.116ilalic,
-> #102, mr.baginsAko te interesuje da sam napravis jedan takav preklopnik (ako imas iskustva)
shemu uredjaja koji povezuje 2 PC-a na jedan printer imas u casopisu "Elektro"
br.4
mreze.117haevorn,
-> #109, zcvele// Minimalna duzina izmedju dva cvora je 50 cm,a maksimalna 350m
Da, ali meni i dalje nije jasno zasto ne moze brze kroz Centronics,
a ocigledno je da je to moguce, kad kroz obican koaksijali ide
mreze.118zormi,
-> #117, haevorn*// Minimalna duzina izmedju dva cvora je 50 cm,a maksimalna 350m
*
* Da, ali meni i dalje nije jasno zasto ne moze brze kroz Centronics,
* a ocigledno je da je to moguce, kad kroz obican koaksijali ide
Materija je dosta komplikovana, ali ukratko koaxijalni kabl može
da prenese mnogo više bita u sekundi jer je propusni opseg samog
kabla mnogo veći, odnosno Centronics je mnogo osetljiviji na
spoljnje šumove i teže prenosi visoke frekvencije koje dominiraju
kod brzih signala (više ih slabi tokom prostiranja), a tu su
i preslušavanja izmedju provodnika, indukovana polja (npr. parice
se upliću da bi se ti efekti poništavali)... itd.
Npr. koaxijalac RG58A/U kakav se koristi za Ethernet na 10 MHz
pravi slabljenje od samo 3 dB na 100 metara dužine, a na 100 MHz
slabi 17 dB na 100m (kucam napamet). Ovo je za flat kablove
nedostižno dobro.
E sad, ima jedna teorema po kojoj iz propusnog opsega prenosnog
kanala i odnosa signal/šum može da se izračuna maximalni protok
bita (tačnije nosilaca informacije tj. Shannon-a) sa kontrolisanom
verovatnoćom greške.
Recimo za standardnu (ispravnu) telefonsku liniju maximalni teorijski
protok je oko 30 kSh/s što je skoro dostignuto najnovijim modemima.
mreze.119ikordic,
-> #92, zcveleRE: Kurs za Novell
=> Položiš Novellov kurs za SNA Cena je cca 700-800 DEM
=> Cvele
Malo sam okasnio :) gde se ovo održava i ko to radi? Šta se dobija
polaganjem ovog kursa?
mreze.120haevorn,
-> #118, zormi> koaxijalni kabl može
> da prenese mnogo više bita u sekundi jer je propusni opseg samog
> kabla mnogo veći, odnosno Centronics je mnogo osetljiviji na
> spoljnje šumove
Pa zašto ne "umotaju" i Centronics žičice?
Bilo bi skupo svaku žicu zamotati u svoju
... ili šta?
mreze.121dejanr,
-> #119, ikordic>> > Položiš Novellov kurs za SNA Cena je cca 700-800 DEM
>>
>> Malo sam okasnio :) gde se ovo održava i ko to radi? Šta se dobija
>> polaganjem ovog kursa?
Cvele će ti verovatno detaljnije objasniti, kursevi se održavaju u
raznim zemljama, nama obično najviše odgovara Mađarska. Kurs ni ispit
nisu ni malo jednostavni, zahtevaju dosta široko znanje (ne samo o
mrežama) i veoma temeljnu pripremu.
Dobijaš diplomu, neku vrstu Novellovog "atesta" da si stručan za
njihove mreže. Ta diploma ti ne donosi ništa sama od sebe, ali ti
povećava šanse da nađeš posao bilo gde u svetu - takvi stručnjaci
se dosta traže a diploma je dobar način da te "uzmu u razmatranje",
pa posle kako ti Bog da na razgovoru :)
mreze.122zormi,
-> #120, haevorn* Pa zašto ne "umotaju" i Centronics žičice?
* Bilo bi skupo svaku žicu zamotati u svoju
* ... ili šta?
Bilo bi skupo, a za namenu kabla nepotrebno.
mreze.123zlaya,
-> #120, haevorn-Pa zašto ne "umotaju" i Centronics žičice?
-Bilo bi skupo svaku žicu zamotati u svoju
-... ili šta?
Iz jednog prostog razloga, a to je da fizički centronics interface sa
pripadajućim kolima može da dobaci do 15 metara dovoljno pouzdano. Brzina
prenosa nije velika, a za tu frekvenciju upletene žice i žice koje su samo masa
(gnd) se ponašaju kao primitivan faradejev kavez. Ukoliko kabl ima i oklop -
super stvar. Pošto su žice jedna uz drugu, javlja se i određena kapacitivnost
između njih što dovodi do neminovnog izobličenja signala, tako da ti se ivice
signala šire, i može doći do dovoljnog izobličenja da signal postane
neupotrebljiv. Centronics takođe radi na svega 5 Volti, a žice imaju svoju
otpornost, tako da i tu imaš realno slabljenje.
Kod Eternet kartica ceo sobraćaj podataka ide na mnogo višoj frekvenciji
(gde manje dolazi do izražaja kapacitivnost kabla), a i signal ide na 9 Volti,
tako da može da dobaci oko 200 metara.
Uopšte, kod komunikacija treba da vodiš računa o 2 stvari:
1. Koliki protok podataka trebaš
2. Koliko daleko ti podaci treba da odu
Ako ti treba veća daljina od recimo 300-400 metara, mora da digneš napon
signala (Vpp) da bi ga učinio što imunijim na smetnje, a preko toga i da ga
modulišeš i digneš na veću frekvenciju. Postoje Arcnet adapteri, sa kojima
možeš da imaš duže kablove, ali to ide na 93 omskim kablovima, a ne 50 omskim.
:)))))))))))))))))))) ZLAYA
mreze.124zcvele,
-> #113, vvelinovş> Ovih dana se zezam sa jednom VLB Ethernet karticom. To je
ş> Longshine LCS-8934-TBA. Ne mogu nikako da je nateram da mi
ş> radi na serveru (Pentium), a na mojoj masini (486/66) radi
ş> odlicno. Karticu znam da sam lepo konfigurisao i mislim da da
ş> je problem u nekakvom neslaganju izmedju nje i maticne ploce.
ş> Inace testiranje sam radio (posto je sa
Na žalost nisma još imao priliku da radim sa VLB ethernt karticama.
Vidi da ti nije problem sa brzinom VLB Busa između kartice i comp-a. Iz tvoje
priče se vidi da radi na DX2-ci a ne na Pentiumu.
Cvele
mreze.125zcvele,
-> #121, dejanrş>>> > Položiš Novellov kurs za SNA Cena je cca 700-800 DEM
ş>>>
ş>>> Malo sam okasnio :) gde se ovo održava i ko to radi? Šta se
ş>>> dobija polaganjem ovog kursa?
ş>
ş> Cvele će ti verovatno detaljnije objasniti, kursevi se
ş> održavaju u raznim zemljama, nama obično najviše odgovara
ş> Mađarska. Kurs ni ispit nisu ni malo jednostavni, zahtevaju
ş> dosta široko znanje (ne samo o mrežama) i veoma temeljnu
ş> pripremu.
ş> Dobijaš diplomu, neku vrstu Novellovog "atesta" da si stručan
ş> za njihove mreže. Ta diploma ti ne donosi ništa sama od sebe,
ş> ali ti povećava šanse da nađeš posao bilo gde u svetu - takvi
ş> stručnjaci se dosta traže a diploma je dobar način da te "uzmu
ş> u razmatranje", pa posle kako ti Bog da na razgovoru :)
Obzirom da se osećam prozvanim moram malo više da napišem o ovome.
Novell kao kuća daje tri tipa certifikata (da ne kažem diploma).
Certifikati su :
SNA Sistem administrator
SNE Sistem inžinjer
ESNE Novell instruktor
SNA ti omogućava administraciju sistema ,a SNE projektovanje instalaciju i
administraciju merža.
Polaganje za SNE se sastoji od polaganja 7 ispita. Postoje 4 teme iz kojih
moraš da skupiš određeni broj bodova.
Tokom vremena moraš da polažeš i doatne ispite kako bi produžavao važenje
licence. Kurseve organizuje Mikronova iz Novog Sada i drži ih Ilija Ambo
(koliko mi je poznato jedini čovek u YU koji ima ESNE).
Ispiti se polažu u Budimpešti i cena je oko 120DM po ispitu.Uzorak test
programa postojao je na IMTEL-u. Sistem polaganja je taj da sedneš za računar i
imaš ABCD pitalice. POlaganje kursa nije nimalo naivno.
Pozdrav Cvele
mreze.126dikla,
-> #123, zlaya> Iz jednog prostog razloga, a to je da fizicki centronics interface sa
> pripadajucim kolima moze da dobaci do 15 metara dovoljno pouzdano.
> Brzina prenosa nije velika, a za tu frekvenciju upletene zice i zice
> koje su samo masa
Svojevremeno sam postavio pitanje o maksimalnoj duzini centronics
kabla i dobio upravo odgovor da se radi o 15m'. Zanima me (posto
nam jos nisu ispostavili CENTRONICS L=11m' koji bi imao svrhu
povezivanaja PC i printera) da li tip kontrolera hard diska ima
neki uticaj na tu komunikaciju ?
Na majstorovo pitanje koji je tip kontrolera u racunaru, i mom
odgovoru da se radi o MFM, kategaoricki je tvrdio da ta veze nema
sansi da uspe (navodno zbog kontrolera) ...;)
mreze.127zlaya,
-> #126, dikla- povezivanaja PC i printera) da li tip kontrolera hard diska ima
- neki uticaj na tu komunikaciju ?
-
- Na majstorovo pitanje koji je tip kontrolera u racunaru, i mom
- odgovoru da se radi o MFM, kategaoricki je tvrdio da ta veze nema
- sansi da uspe (navodno zbog kontrolera) ...;)
-
Naravno da ima veze sa tipom kontrolera za disk, i to taman koliko i
disketa određenog proizvođača i oštrina slike na monitoru ;)))...
:)))))))))))))))))))) ZLAYA
mreze.128dr.grba,
-> #125, zcveleU umetku "Savršeni PC II", dejanr piše:
"...U praksi se 486SX ploče povremeno ugrađuju u mrežne servere, pre svega
radi uštede novca - server i tako nema potrebe za koprocesorom...."
Da li je ova tvrdnja tačna? Onomad se pojavila konstatacija da Novell Netware
3.x voli prisustvo koprocesora....
mreze.129dejanr,
-> #128, dr.grba>> > "...U praksi se 486SX ploče povremeno ugrađuju u mrežne servere, pre svega
>> > radi uštede novca - server i tako nema potrebe za koprocesorom...."
>>
>> Da li je ova tvrdnja tačna? Onomad se pojavila konstatacija da Novell
>> Netware 3.x voli prisustvo koprocesora....
Neće biti da si dobro pročitao - pojavilo se jedno test pitanje kojima su
"lovili" stručnjake za Novell, a pitanje je bilo može li NetWare da koristi
koprocesor, na šta je odgovor "da, ako se učita ta i ta biblioteka, NLM,
šta li". Međutim, razlog zašto niko tu biblioteku ne učitava je što NetWare
nema potrebu za koprocesorom.
mreze.130vpudar,
Odgovor na poruku IGRE.2:1.496
Tema: DOOM2 preko mreže
-> Sigurno ce proraditi ako iskopiras doom2 (bez instalacije, samo iskoporas
-> na direktorijum sa istim nazivom) i na diskove stanica i onda izadjes iz
-> mreze (digni masinu *bez* pozivanja Lite-a i spajanja na bilo koji resurs)
-> onda startuj *SAMO* IPX/SPX Novell drajver za mreznu karticu (ipx????.com)
-> pa onda IPXSETUP sa parametrima (ili iz obicnog setup-a, ako bas
-> insistiras) I posle malo cekanja, mozete da DOOM2-ujete do mile volje :)
Ništa...
[prenosim odgovor]
Probali smo i opet potpuno ista stvar. Izgleda su autori Dooma hteli da budu
pametni i zaobiđu shell i rade samo na nivou Ipx-spx protokola ali...
sa ovim hardverom i karticama koje su nam na raspolaganju to naprosto ne
šljaka. Nije ni NWlite kriv. Probaću da istestiram stvari do kraja sa raznim
bizarnim konfiguracijama (sa share, bez share, bez smartdrv, brez ništa) ali
sve mi se čini da je stvar dublja nego što to ovi pišu. Moguće da radi samo
sa IPXODI drajverima (to je novija varijanta od monolitnog IPX kojeg imamo
za ove karte).
U TO IME APELUJEM NA ONE KOJI IMAJU IPXODI ZA COMPEX ENET 16/M da mi se jave,
pošalju, uploaduju i sl. Ja im mogu zauzvrat dati compex drajver za Windowse
za radne grupe (skinut sa Microsoft BBS-a).
mreze.131mrajacic,
Potrebna mi je pomoc, naime nemogu
nikako da instalram Novell 2.20 na
IBM Value Point racunar jer nemam
adekvatan drajver za disk (kontroler).
Unutra je Quantum i jednostavno ga
Novell neprepoznaje jer ustvari kon-
troler nije AT. Molio bih za adekvatnu
pomoc.
Pozdrav
Milan
mreze.132zcvele,
-> #130, vpudarş> Probali smo i opet potpuno ista stvar. Izgleda su autori Dooma
ş> hteli da budu pametni i zaobiđu shell i rade samo na nivou
ş> Ipx-spx protokola ali... sa ovim hardverom i karticama koje su
ş> nam na raspolaganju to naprosto ne
ş> bizarnim konfiguracijama (sa share, bez share, bez smartdrv,
ş> brez ništa) ali
Mi smo dizali DOOM sa ODI driverima i radio je bez problema. Digneš "golu"
mašinu i i digneš driver (ipxodi) i nema problema :))
Na žalost driver za Compex-a nemam ali što ne probaš sa običnim NE2000 driverom
compexa, možda proradi.
Cvele
mreze.133dpriest...,
-> #130, vpudar>>> sve mi se cini da je stvar dublja nego sto to ovi pisu. Moguce da
>>> radi samo sa IPXODI drajverima (to je novija varijanta od
>>> monolitnog IPX kojeg imamo
Dakle, stvarno me cudi da ti to ne radi. Ja sam u medjuvremenu probao
na jos tri mini mreze (2, 3 i 4 racunara) sa raznoraznim "taiwan" karticama
i to sa i bez instalacije mreznog softvera i radi! Jesi li siguran da ti
je masina "gola", tj. da nema nista osim (himem+emm eventualno) IPX drajvera ?
Da li su ti te compex enet 16/m kartice 100% ethernet kompatibilne? Sto
se tice IPXODI drajvera, cuo sam da je na jednom mestu smetao DOOM-u 2.
Nisam ulazio u detalje jer se covek vratio na obican IPX i kaze da sada
radi. E, da: U jednom slucaju instalacije mreznog doom-a, naleteo sam na
mreznu 8-bitnu karticu E3500, koja je na sebi imala i DMA i 16K RAM-a na
D000! S obzirom da sam bio izbacio EMM386 koji je radio exclude tog dela
memorije, mreza se tu i tamo zaglupljivala. Da nisi i ti izbacio nesto tako?
Isto to mora biti i u non-cacheable definiciji u biosu ako su ti takve kartice!
Jedino kako jos mogu da ti pomognem je da dodjem tamo i instaliram ti
LanSmart (800K na disku) pod kojim ako ti doom ne proradi, onda definitivno
imas bagovitu verziju igre.
DP...
mreze.134dejanr,
Intel kaže da dolazi vreme *brzih* Ethernet mreža. 10 ili 100 Mbps...
a koštaće stotinak dolara više po stanici nego sada. Šta kažete?
NOVOSTI/microb 4.2037.
mreze.135bulaja,
-> #130, vpudar│U TO IME APELUJEM NA ONE KOJI IMAJU IPXODI ZA COMPEX ENET 16/M da mi se jave,
│pošalju, uploaduju i sl.
└───
Imam kompletne Compex drivere (valjda su dobri za sve ENET 16/x
kartice), staviću ih tokom dana u DRIVERS direktorijum, a evo ti do tada
zakačen enetcpsh.com driver za DOS ODI Requester. Drajveri se startuju sa:
lsl
enetcpsh
ipxodi
vlm
netx
login
Ovde je i primer NET.CFG datoteke:
<*** BOF NET.CFG ***>
;
; Sample NET.CFG file for M,U and V-Series network adapter.
; Note : The default frame type is ETHERNET_802.2.
;
LINK DRIVER ENETCPSH
PORT 280
INT 15
MEM D0000
FRAME ETHERNET_802.3
NetWare DOS Requester
FIRST NETWORK DRIVE = I
<*** EOF NET.CFG ***>
enetcpsh.commreze.136markoni,
PROBLEMI SA NOVELL-om 3.12!
Zanima me kako Novell zna koji su sektori na disku loši (tj. DA LI on
uopšte to može sam da provali) posto imam disk koji ima dva loša sektora
(koji su btw verovatno novijeg datuma) pa sumnjam da njegovo zaglupljivanje
nema neke veze sa tim. Da li bi pomoglo da startujem SURFACE SCAN iz
INSTALL-a, tj. da li bi on *označio* :) loše sektore kao loše ili bi samo
prijavio da su loši :(.
Naime, nisam naišao na opciju kojom se neki volumen (da kažem) formatira
(Novell sam instalirao tek pre neki dan :) ) pa mi nije jasno kako se
markiraju ti loši sektori. Da li se to radi direktno pri upisu (proverava se
da li je upis ok, pa ako nije onda je sektor loš) ili šta.
Što je najtužnije :(((, posle nasilnog isključivanja koje sam sproveo
posle tog zaglupljivanja mi se prilikom mount-ovanja javljaju greške u duzini
nekih fajlova i računar se opet zaglupi kada TTS počne da traži po Backout-u,
ali kada startujem VREPAIR on ne prijavljuje nikakvu grešku (niti je NoRMaLno
otklanja pošto je nije ni našao!).
mreze.137dejanr,
-> #136, markoni>> Zanima me kako Novell zna koji su sektori na disku loši (tj. DA LI on
>> uopšte to može sam da provali) posto imam disk koji ima dva loša sektora
>> (koji su btw verovatno novijeg datuma) pa sumnjam da njegovo zaglupljivanje
>> nema neke veze sa tim. Da li bi pomoglo da startujem SURFACE SCAN iz
>> INSTALL-a, tj. da li bi on *označio* :) loše sektore kao loše ili bi samo
>> prijavio da su loši :(.
Surface scan traje dugo, i razoriće ti podatke ako pustiš ozbiljan test.
Loše sektore će naći i obeležiti.
U radu je Novell dosta dobar po pitanju loših sektora. Ako naleti na neki
od njih, stupa na scenu takozvani hot fix, koji te podatke premešta na
unapred za to predviđen prostor. Dobije se poruka na serveru. Međutim,
prostor za hot fix nije neograničen (može da se poveća pri formatiranju
diska), i kada se to potroši, onda si u nevolji.
Ja sam letos dobio jedan disk koji je drugi dan rada počeo masovno da
koristi hot-fix. Nekoliko sati je sve bilo u redu, ali kada je potrošio
prostor, otkazao je dalju poslušnost. Disk (Seagate 420 M) je bio
neispravan i morao je da se zameni.
mreze.138adzem,
-> #107, ppekovic> Nisi napisao da li se stampa izvodi iz neke aplikacije ili pak iz
> komandne linije te ti ne mogu nista preciznije reci. Ipak, sustina
> je najverovatnije u tome sto ne navodis na koji ces stampac
> poslati to sto stampas.
Stampa se obavlja iz neke aplikacije. Pretpostavljam da korisnici
hoce da iz istog programa u isto vreme stampaju razlicite dokumen-
te i to na lokalnim stampacima uz sam terminal.
Da li se to moze podesiti iz Unix-a ili je potrebno reprogramira-
nje aplikacije?
P.S. Izvinjavam se sto sa velikim zakasnjenjem odgovaram na poruku.
Nisam imao modem.
mreze.139markoni,
-> #137, dejanr Ok, a kako se vidi da li ima obeleženih loših blokova i koliko je
upotrebio blokova za redirekciju (da li važi: 1 loš blok = 1 blok za
redirekciju).
Ili mnogo jednostavnije (da li ti je poznato ovo):
DA LI NA NOVELL-U POSTOJI NEŠTO KAO CHKDSK?
mreze.140dejanr,
-> #139, markoni>> Ili mnogo jednostavnije (da li ti je poznato ovo):
>> DA LI NA NOVELL-U POSTOJI NEŠTO KAO CHKDSK?
Najbliže tome je, koliko znam, vrepair koji pominješ. Potrebno je
dismount-ovati volume, i onda startovati vrepair. Ima on raznih
opcija koje se mogu podešavati.
Pogledaj u direktorijumu SYSTEM šta još ima od alatki (nisam radio
sa Novell-om 3.12)
mreze.141markoni,
-> #140, dejanrMa ni ja ne radim sa 3.12 nego sa 3.11 to je bila tipografska greška :(.
Sve u svemu hvala :)).
mreze.142vpudar,
-> #135, bulaja│Imam kompletne Compex drivere (valjda su dobri za sve ENET 16/x
│kartice), staviću ih tokom dana u DRIVERS direktorijum, a evo ti do
│tada zakačen enetcpsh.com driver za DOS ODI Requester. Drajveri se
└───
RADI!!! RADI!!! :))
Hvala na prilogu :)
mreze.143zcvele,
-> #136, markoniş> nema neke veze sa tim. Da li bi pomoglo da startujem SURFACE
ş> SCAN iz INSTALL-a, tj. da li bi on *označio* :) loše sektore
ş> kao loše ili bi samo prijavio da su loši :(.
ş> Naime, nisam naišao na opciju kojom se neki volumen (da kažem)
ş> formatira (Novell sam instalirao tek pre neki dan :) ) pa mi
ş> nije jasno kako se markiraju ti loši sektori. Da li se to radi
ş> direktno pri upisu (proverava se da li je upis ok, pa ako nije
ş> onda je sektor loš) ili šta. Što je najtužnije :(((, posle
ş> nasilnog isključivanja koje sam sproveo posle tog
ş> zaglupljivanja mi se prilikom mount-ovanja javljaju greške u
ş> duzini nekih fajlova i računar se opet zaglupi kada TTS počne
ş> da traži po Backout-u,
Pa ima par stvari. Novell je malo inteligentniji od DOS-a. Prilikom dizanja
volumena ti si rezervisao jedan deo prostora baš za te stvari. Tako da u
trenutku kada se pojave loši sektori on ih markira a podatke sa njega snimi na
zdravu "rezervu". Kako da proveriš dik je da uradiš surface scan i to
nedestruktivni i obavezno prvo uradi backup. Fileovi za koje ti se buni je
verovatno queue koji je ostavio otvoren :) Vrepair bi to trebao da sredi.
Pozdrav Cvele
mreze.145zcvele,
-> #142, vpudarş> RADI!!! RADI!!! :))
Radi! radi! radi! FERCERA :)))
Cvele
Top Lista Nadrealista Đuro i Nacional detektor :)))
mreze.146mmik,
Problem je u tome sto je sa mreznog diska izgubljen Volume. Postoji li NDD za
NOVELL, ili neko/firma koja se bavi "opravkama" ovakvih diskova?
Sifra "Novell 3.12"
mreze.147ab.comp,
-> #146, mmik ==> Problem je u tome sto je sa mreznog diska
==> izgubljen Volume. Postoji li NDD za
Koja ploča? Da li je nešto menjano u setup-u računara.
Imao sam slučaj sa jednom 486/33 pločom da je zbog loše baterije
izgubila setup pa posle podešavanja samo parametara diskova ni Novell ni
VREPAIR nisu videli volume. Kad sam podesio parametre u setupu (onako
kako sam mislio da je trebalo) proradilo je sve.
Pozdrav
█ █ █ █
▄▄█ █ █▄▄ █▄▄
mreze.148ajankovic,
Problem je sledeći !!
Imam dve ne1000 kartice, povezame u mrezu. Kabl je dugaüak oko 30 metara.
Kada se pokrenu WFWG 3.11 sve radi kako treba. Vidimo jedan drugog... itd.
Ali....
Pod DOSOM, neće pa neće. Probao sam Nowell Lite i tu se deäava sledeće. Kada
instaliram na oba dva raüunara tako da budu client-serveri, na jednom je sve u
redu, tj, moée da mapira drugi raüunar i to, ali na drugom jok. Neće da mapira
onaj drugi, ali zanimljivo, moée da mu poäalje poätu ( i prima poätu ).
E sad.
1. Poäto sve radi OK pod WFWG 3.11, da li postoji naüin da se ukljuüi WFWG
mreéa pod Dosom, tj da se radi pod dosom na oba raüunara ( DOOM 2 i sl. ) sa
drajverima iz WFWG 3.11.
2. Äta treba uraditi, da se osposobi mreéa, koja će u svakom trenutku raditi,
bez obzira da li je jedan raüunar pod Windowsima, a drugi u dosu, ili oba u
dosu ... :)
3. Isto to za 3D Studio. Kako ...
Sale...
mreze.149ziva,
HITNO mi trebaju sledeće informacije:
1. Koja je maksimalna dozvoljena dužina 50-omskog koaksijalnog kabla
RG-58 i šta je razlog ovom ograničenju.
2. Gde može da se nađe i po kojoj ceni repeater.
Unapred hvala,
čiva
mreze.150zcvele,
-> #149, zivaş> 1. Koja je maksimalna dozvoljena dužina 50-omskog koaksijalnog
ş> kabla RG-58 i šta je razlog ovom ograničenju.
Ubij me ali čini mi se da bi nekih 250 metara ili čak možda 300. Nikada nisam
došao do te granice ali sam joj se bio primakao. Šta je razlog, pa razlog je
jednostavan, slabljenje signala. Kao što ti je i poznato RG-58 ima impendansu
50 oma koja slabi korisni signal. Postoji i minimalna dužina koja iznosi 50 cm
a ona je uvedena da bi se sprečila refleksija :)
Jedan od saveta ti je da mrežu podeliš na dva dela (ubaciš više kartica iu
server) a pojačavače i mostove prodaje IMTEL SAGA Mikronova i dr.
Pozdrav Cvele
mreze.151zormi,
-> #149, ziva* 1. Koja je maksimalna dozvoljena dužina 50-omskog koaksijalnog kabla
* RG-58 i šta je razlog ovom ograničenju.
Izmedju 180 i 300m zavisno od broja stanica na segmentu.
Razlog je slabljenje signala.
* 2. Gde može da se nađe i po kojoj ceni repeater.
U firmi koju znam ;) repeater košta oko 800 din žiralno.
mreze.152zzk.,
-> #151, zormi> Izmedju 180 i 300m zavisno od broja stanica na segmentu.
Novell kaze - 185.
Iskustvo (moje) - u pravu su. Neopreznim dodavanjem stanica na nekim
segmentima prekoracio sam tu granicu. Mreza je radila, ali je dolazilo
do neobjasnjivih (dok nisam provalio preveliku duzinu) problema na
pojedinim stanicama. Repeateri i reorganizacija segmenata su rjesili
te probleme.
> U firmi koju znam ;) repeater košta oko 800 din žiralno.
Odaj tajnu!
mreze.153finus,
Postavio bi Novell mrežu sa serverom i dva terminala (286).
Moje aplikacije su radjene u MicroSoft Cobol-u v2.2 i postoji
dosta indeksnih datoteka.
Da li je potrebna neka interverncija na mojim programima da
bi se programi izvršavali na sva tri računara pod Novell
mrežom odjednom ?
Kakvu bi ste mrežu preporučili i pod kojom verzijom Novell-a ?
mreze.154zormi,
-> #152, zzk.*> Izmedju 180 i 300m zavisno od broja stanica na segmentu.
*
* Novell kaze - 185.
Tako piše u manual-ima, ali to vrlo zavisi od okolnih uslova pa
se baš tako precizno ne može odrediti max. dužina segmenta.
Pored broja stanica na segmentu, najviše utiče kvalitet kabla.
Predvidjen je kabl RG58A/U ali se kod nas on ne proizvodi, pa
se može kupiti samo RG58C/U koji ima veće slabljenje.
Nekada sam to merio, ako se dobro sećam uvozni kabl (originalni
dobijen od Novell-a) je slabio signal od 10 MHz oko 3 dB/100m,
dok je domaći unosio slabljenje od 7 dB/100m. Originalna Novell
NE2000 kartica je podnosila slabljenje od 10 dB što otprilike
daje 300 m sa uvoznim kablom kada nema nikakvih smetnji i
diskontinuiteta na liniji (dodatnih T-konektora), a jedva nešto
preko 100 m sa domaćim.
Razgovarao sam sa ljudima iz "Kablova" da naprave domaći A/U koji
bi mi uzeli na testiranje u firmi, dao sam im i uzorak za analizu
ali od toga još uvek nema ništa.
*> U firmi koju znam ;) repeater košta oko 800 din žiralno.
*
* Odaj tajnu!
U mail. Inače, novitet je 6-portni repeater kojim se mogu praviti
i zvezdaste topologije do 6 segmenata sa koaxijalnim kablom.
Cena: 1350 din.
mreze.155bulaja,
-> #153, finus│Da li je potrebna neka interverncija na mojim programima da
│bi se programi izvršavali na sva tri računara pod Novell
│mrežom odjednom ?
└───
Jeste :). Osnovno pravilo mrežnog rada je da paziš (tj. instanca tvog
programa) da nisi sam, što znači da moraš da otvaraš datoteke u shared
režimu, zaključavaš datoteke ili slogove (ako Cobol ima lock na nivou
sloga, trebao bi da ima) po potrebi (npr. prilikom dodavanja novih
slogova, izmene postojećih podataka,..) i paziš na još neke stvari.
Najbolje pogledaj literaturu vezanu za mrežno programiranje npr.
"CA-Clipper 5.2 mrežno programiranje" (vezano je za Clipper, ali je
dosta stvari opšteg tipa). Možeš da pogledaš i tekst u datoteci
\ibmpc\clipper\netguide.zip.
mreze.156zcvele,
-> #152, zzk.ş> Novell kaze - 185.
Ne kaže Novell. Kaže Ethernet :)
mreze.157zzk.,
-> #156, zcvele> ş> Novell kaze - 185.
> Ne kaže Novell. Kaže Ethernet :)
Lapsus. (podatak je iz dokumentacije za Novell)
mreze.158adj.joe,
Unapred se izvinjavam na dužini poruke, ali centralno pitanje je
vezano za mrežno povezivanje (sa kojim nisam baš familijaran), a
da se ne bih širio po svim temama za istu konfiguraciju - sve sam
stavio ovde.
Background: Firma u kojoj radim ima u planu kupovinu novih
računara ...
Problem : Kako najefikasnije povezati pet (kasnije možda i
više) računara na jedan (dva) štampača, omogućiti remote access
(preko modema direktno, ne preko druge mreže) jednom od dva jača
računara (u osnovi je to zahtev, a za ostale - kako bude), da li
ima nekih posabnih zahteva za ostvarenja emulacije IBM terminala
na dva računara, gde staviti strimer za backup (kritična su dva
računara)?
Namena računara: Na dva računara će se primarno "vrteti" DOS
i Windows računski intenzivnije aplikacije (nije podržan rad pod
mrežom), a za sve je zajedničko korišćenje standardnih paketa za
obradu teksta, tabela i sl. pod Windowsima, mada su moguća i neka
sitnija odstupanja.
Kako je zamišljeno:
2 kom Pentium 66 PCI (možda ipak uzeti 90 - negde pročitah da će Intel
ukinuti '95. 5V čipove) sa Enhanced IDE BIOS-om (jel ima neko
iskustva sa tim?), 720 MB IDE HD, 32 MB RAM, video kartica sa
npr. S386C864 čipom - koja? (ima li neki drugi predlog?), 17"
monitor
3 kom 486DX2/66 VLB, Enhanced IDE, 540 MB HD, 16 MB RAM, S386C805 ili
WD90C33, 15" monitor
1 kom ??? print server - ???
Novell 4.01
Harware je malo predimenzionisan, ali je barem spreman i za zahtevnije
programe koji sw mogu pojaviti. Svaka sugestija je dobrodošla, kako za
konfiguraciju mreže, tako i za pojedine komponente, a naročito hint
za nabavku opreme.
Hvala unapred,
.JOE.
mreze.159adj.joe,
-> #158, adj.joeDa dodam da ulazni i izlazni fajlovi za programe koji će se
vrteti na Pentiumima (DOS i Win), a i izlazni mogu biti
zajednički, tj oba računara treb da im pristupaju. Za sv
ostale nije mnogo bitno ( Excel i Word, npr). Da li bi se
moglo i drugačije konfigurisari?
mreze.160zcvele,
-> #158, adj.joeş> Novell 4.01
Nije neophodno. MOže i 3.11 i to bez problema. Obzirom da ćeš vrteti CAD
software i sl može ti server zadovoljiti i 386 mašina sa 500-ak MG diskom,m,
jer ćeš glavninu softvera ipak držati na lokalnim diskovima. On će ti i
obezbediti i print server. Kada smo kod problema sa remote acsses-om tu ćeš
morati modem u mašini kojom hoćeš da upravljaš. Preko mreže možeš samo iz nekog
posebnog software-a koji to omogućava npr ACAD.
Mrežne kartice normalno su Ethernet :)
Cvele
E da što se tiče P5 isključivo 90-tice. 66 se greje ko lud.
mreze.161hook,
-> #160, zcvele> Nije neophodno. MOže i 3.11 i to bez problema. Obzirom da ćeš vrteti CAD
> software i sl može ti server zadovoljiti i 386 mašina sa 500-ak MG diskom,m,
> jer ćeš glavninu softvera ipak držati na lokalnim diskovima. On će ti i
Ako se ipak odlučiš da CAD (AutoCAD) instaliraš na mrežu imaš
članak iz najnovijeg broja CADENCE (conf. EXTRA/CADUA - user meda).
Provereno je i to šljaka.
U tom slučaju preporučio bih ti jači server sa više RAM-a, ali u
tom slučaju ćeš morati da kupiš i brže (skuplje) mrežne kartice.
mreze.162djcorto,
-> #160, zcvele>> software i sl moze ti server zadovoljiti i 386 masina sa
>> 500-ak MG diskom,m, jer ces glavninu softvera ipak drzati na
>> lokalnim diskovima. On ce ti i
Zavisi kako instalira ACAD npr. Ipak se ne bih igrao sa 386 masinom, i
stavio bih u server najvise RAM-a sto moze da stane. Za CAD memorije
nikad dosta.
Veliki problem je i komunikacija, tj brzina i kvalitet mreznih kartica i
kabliranja, i tu vazi sto brze to bolje.
Pogledaj medinu poruku u EXTRA:CADUA.
mreze.163bojt,
-> #162, djcorto>> Zavisi kako instalira ACAD npr. Ipak se ne bih igrao sa 386 masinom, i
>> stavio bih u server najvise RAM-a sto moze da stane. Za CAD memorije
>> nikad dosta.
Hm, mislim da mu je memorija potrebnija na nodu sa koga diže ACAD nego
na serveru.
mreze.164djcorto,
-> #163, bojt>> Hm, mislim da mu je memorija potrebnija na nodu sa koga dize
>> ACAD nego na serveru.
Zavisi od nacina instalacije. Svakako je 8MB po stanici operativni
minimum, lokalni disk za exe, suport i cfg-om je obavezan, itd ... ali
sve to moze i drugacije :)
mreze.165bojt,
-> #164, djcorto>> >> Hm, mislim da mu je memorija potrebnija na nodu sa koga dize
>> >> ACAD nego na serveru.
>> Zavisi od nacina instalacije. Svakako je 8MB po stanici operativni
>> minimum, lokalni disk za exe, suport i cfg-om je obavezan, itd ... ali
>> sve to moze i drugacije :)
Ma, kako god ga instalriao, acad (ili bilo koja druga aplikacija)
se izvršava na nodu, a ne na serveru. Uprošćeno gledano, mreža je
za nod u tom smislu samo daje dodatni disk (ili diskove), a radna
(RAM) memorija za acad je ona memorija koja postoji na nodu. Isto
važi i za svaku drugu aplikaciju koja se pokreće sa noda (bez
obzira što je ona fizički na mrežnom disku).
Uprošćeno rečeno, u kombinaciji kada, na primer nod ima 32MB
RAM-a, a server 8MB acad bi se sporije *učitavao*, ali bi brže
radio (u onim poslovima gde se ne obraća disku), dok bi se u
kombinaciji u kojoj nod ima 8MB a server 32MB učitavao brže ali bi
sporije radio. U sumi bi prva kombinacija bila daleko efikasnija od
druge (naročito kod kompleksnih crteža). Naravno, najbolja
kombinacija je "što više memorije svuda". ;)
mreze.166dejanr,
-> #165, bojt>> Naravno, najbolja kombinacija je "što više memorije svuda". ;)
U duhu sa tim, mogu vam reći da mi ne znamo šta je server :(
Prekjuče su mi doneli iz Nemačke jedan Compaq-ov server na koji je trebalo
da instaliram Novell i neki softver koji sam razvijao, i da se to onda
nosi nazad u Nemačku da radi. Oznaka mašine je Proliant 1000 XLC.
Imao sam samo dva dana vremena da se igram sa računarom, danas ide nazad,
ali sam gotovo zgranut time šta se traži od jednog "pravog" servera. Prvo,
ima 64 mega RAM-a. Drugo, ima četiri PSU-a, mogu tri da crknu i dalje jedan
može da ga napaja. Treće, ima diskove efektivnog kapaciteta 2 gigabajta,
ali je fizički kapacitet 8 gigabajta (četiri SCSI diska po dva giga), pri
čemu sam server automatski kopira iste podatke na više mesta. Ako jedan
disk crkne, dobija se signal i sve nastavlja da radi normalno. Operater
može (pazi sad!) da otkači taj disk, stavi umesto njega drugi (sve to
na *uključen* računar) i server će automatski da u slobodno vreme taj
novi disk formatira, sredi i na njega postepeno prebaci podatke koji su
ranije bili na pokvarenom disku. Postoje i dva EISA disk kontrolera od
kojih jedan može da crkne a da sistem i dalje radi; iz dokumentacije
nije jasno da li se onaj pokvareni kontroler može "naživo" zameniti,
ili ipak mora da se gasi računar. Jedino se nisu obezbedili sa dve
matične ploče ;), zato valjda treba staviti dva takva servera :))
Ako sam dobro razumeo, mašina je plaćena oko 24,000 maraka, i tamo se
smatra prilično normalnim da dobar server toliko košta.
mreze.167zormi,
-> #166, dejanr* U duhu sa tim, mogu vam reći da mi ne znamo šta je server :(
*
* Prekjuče su mi doneli iz Nemačke jedan Compaq-ov server
* ...
* ima 64 mega RAM-a. Drugo, ima četiri PSU-a, mogu tri da crknu
* ...
* čemu sam server automatski kopira iste podatke na više mesta.
* ...
* Postoje i dva EISA disk kontrolera od kojih jedan može da crkne
* ...
* Jedino se nisu obezbedili sa dve matične ploče ;),
* zato valjda treba staviti dva takva servera :))
*
* Ako sam dobro razumeo, mašina je plaćena oko 24,000 maraka, i tamo se
* smatra prilično normalnim da dobar server toliko košta.
Sam si lepo zaključio u poslednjoj rečenici :). Nije problem da se prave
takvi serveri i ovde, sa svim što je nabrojano, uključujući i SFT III
dupliranje servera sa optičkom vezom medju njima i sinhronizacijom na
nivou I/O operacija.
Medjutim, kada se kaže klijentu koliko košta takav profi-server on
se šokira "Jeste bre vi normalni? Kod poznate kompjuterske firme
'Djoka & sinovi' mi nude server za 2000 DM zajedno sa Novell-om 4!".
Ukratko, naša privreda to ne može da plati, a i oni koji mogu nisu
svesni važnosti podataka i poslovnih gubitaka zbog eventualnih zastoja,
a i oni koji su svesni ionako rade paralelno sve na papirima da ne
bi otpuštali administrativne radnike, pa im je svejedno...
mreze.168djcorto,
-> #167, zormi>> Ukratko, nasa privreda to ne moze da plati, a i oni koji mogu
>> nisu svesni vaznosti podataka i poslovnih gubitaka zbog
>> eventualnih zastoja, a i oni koji su svesni ionako rade
>> paralelno sve na papirima da ne bi otpustali administrativne
>> radnike, pa im je svejedno...
I ako moze, nece. Nikome ovde nije u interesu da radi brze i bolje,
mislim na nivou "rukovodecih struktura", vec mi operativci guramo stvari
i pokusavamo da budemo na nivou sa svetom. Mnogo je probitacnije za
istih 24000 kupiti mercedes, ili nesto u tom stilu, jer to je kvalitet,
jel'da ? :)
mreze.169djcorto,
-> #165, bojt>> Ma, kako god ga instalriao, acad (ili bilo koja druga
>> aplikacija) se izvrsava na nodu, a ne na serveru. Uprosceno
>> gledano, mreza je za nod u tom smislu samo daje dodatni disk
>> (ili diskove), a radna (RAM) memorija za acad je ona memorija
>> koja postoji na nodu. Isto
Nije bas, ali u principu si u pravu. Najbolje je imati jake stanice, s
lokalnim acadom (kad smo vec kod istog O;)) a zajednicke podatke drzati
na serveru i mrezu koristiti kao sredstvo za razmenu fajlova.
>> druge (narocito kod kompleksnih crteza). Naravno, najbolja
>> kombinacija je "sto vise memorije svuda". ;)
Of skroz :) Znas ono, "preporucuje se najjaca moguca konfiguracija" ...
:)))
mreze.170vlad,
-> #166, dejanr> Evo ga Intelov AT&H.
Much obliged!
Da ova poruka ne bi bila čist šum:
Zamoljen sam da malo šire izložim svoje viđenje problema
modema koji se ponaša kao radio prijemnik.
Ako se sećate, još u osnovnoj školi smo učili da se
rudimentarni radio prijemnik (tzv. "detektor") sastoji iz kalema
(navoja žice - solenoida), kondenzatora i antene. Od kapaciteta
kondenzatora zavisi koju će frekvenciju takvo oscilatorno kolo
da prima, odnosno na kojoj frekvenciji radio signala će da
proosciluje. Nikakvo napajanje ili pojačalo nije neophodno za
prijem sa snažnijih/bližih predajnika.
Kao što rekoh, relej na modemu je solenoid. Telefonski kabl je
vezan za relej baš kao i antena na detektorskom prijemniku. Za
pristojan prijem radio signala dovoljno je da se potrefi neka
kapacitivnost (ne mora da bude baš kondenzator) koja se slaže
sa frekvencijom neke jake ili bliske radio stanice. Ako je
telefonska linija pri tome još i "vazdušna" a ne podzemna i
oklopljena (širmovana) - eto "radio-modema".
U praksi se ovo srećom dešava relativno retko, ali su mi
poznate i neke telefonske centrale u gradu (npr. 18...) kroz koje
probija muzika bez obzira na to ima li modema ili ne (i centrale,
naročito one starije, su pune releja i kondenzatora).
Lek/preventiva:
- Pre svega što pravilnije uzemljenje računara. Ako
adekvatnog/propisnog uzemljenja nema, poslužiće i radijator ili
vodovodna cev. Ovo je važno i uopšte za duži vek računara.
- Drugi korak je postavljanje oklopljenog kabla na telefonsku
liniju od računara do zida, a i drugde ako je moguće. To će
sprečiti da se taj vod ponaša kao antena.
- Ostali zahvati su malo komplikovaniji, a pitanje je koliko su
efikasni (intervencija na modemu/releju - izolacija, zamena
releja, ...).
- Poslednje rešenje, ako ona jednostavnija ne upale, je zamena
modema odnosno isprobavanje nekog drugog modema na istom
računaru/liniji. Ako ni to ne da rezultate najverovatnije je u
pitanju centrala ili vazdušni vodovi, a tu nema mnogo pomoći.
To bi bilo sve što znam & pada mi na pamet po ovom pitanju B).
mreze.171madamov,
-> #166, dejanr
> Treće, ima diskove efektivnog kapaciteta 2 gigabajta, ali je fizički
kapacitet
> 8 gigabajta (četiri SCSI diska po dva giga), pri čemu sam server automatski
> kopira iste podatke na više mesta.
Reč je o RAID Disk Array uređaju i ima mnogo više veze sa SCSI-jem nego sa
serverom, tj. ništa server ne kopira dva puta već sam Array uradi mirroring i
na drugi (treći, četvrti, peti...) disk u nizu.
mreze.172rkramer,
-> #170, vladC:\> Kao što rekoh, relej na modemu je solenoid. Telefo
C:\> vezan za relej baš kao i antena na detektorskom
C:\> prijemniku. Za pristojan prijem radio signala
C:\> dovoljno je da se potrefi neka kapacitivnost (ne
C:\> mora da bude baš kondenzator) koja se slaže sa
C:\> frekvencijom neke jake ili bliske radio stanice.
C:\> Ako je
Ha, evo meni odgovora na neocekivanom mestu, u neocekivano vreme
:) Letos sam popravljao jedan od onih tzv. 'banana' telefona (sto se
kupuju na kilo). Dok sam ga povezivao primetio sam da kada je samo
jedna zica u zidu cujem (i to prilicno dobro) program neke radio
stanice. Daljim ispitivanjem ;) dosao sam do zakljucka da je to Radio
Beograd 1. program. E, jasno je mni to oko solenoida i otpornika i
antene, ali mi nije jasno zasto se radio cuo dok je bila povezana
samo jedna zica (ne protice el. struja - po mom skromnom znanju
elektronike) i zasto se prijem gubio ako bi se ukljucila i druga zica
(protice struja)?
mreze.173zcvele,
-> #169, djcortoş> lokalnim acadom (kad smo vec kod istog O;)) a zajednicke
ş> podatke drzati na serveru i mrezu koristiti kao sredstvo za
ş> razmenu fajlova.
Šta vam je čiko rekao :) Acad koliko mi je poznato nije klijet server
aplikacija (jedan deo aplikacije ne odrađuje server). Kada naprave ACAD.NLM to
će da bude stvar.
mreze.174vstan,
-> #171, madamov> Rec je o RAID Disk Array uredaju i ima mnogo vise veze sa
> SCSI-jem nego sa serverom, tj. nista server ne kopira dva puta
> vec sam Array uradi mirroring ...
Interesuje me postoji li RAID kontroler, ili kako se vec
zove naprava za hardverski resen miroring, za IDE diskove ?
Eventualno i informacija gde se moze nabaviti kod nas.
mreze.175bubble,
-> #174, vstan:>> Interesuje me postoji li RAID kontroler, ili kako se vec
:>> zove naprava za hardverski resen miroring, za IDE diskove ?
Video sam ovo u oglasima po PCMagazine-u jos pre pola godine...
doduse samo RAID 1 (tj. disk mirroring)
mreze.176ikordic,
-> #170, vladRE: Uzemljenj
=> - Pre svega što pravilnije uzemljenje računara. Ako
=> adekvatnog/propisnog uzemljenja nema, poslužiće i radijator ili
=> vodovodna cev. Ovo je važno i uopšte za duži vek računara.
Šta je "propisno" uzmeljenje? I zašto je to uopšte potrebno? Prvi put čujem
za ovu praksu a NIKAD do sada nisam video neki uzemljen računar (osim
terminatora na mreži).
mreze.177vlad,
-> #172, rkramer> Ha, evo meni odgovora na neocekivanom mestu, u neocekivano vreme
Nikad se ne zna zašto je dobro da SOR zabrlja B). Drago mi je da
je poruka bila korisna i ovde, iako je zalutala.
> Radio Beograd 1. program. E, jasno je mni to oko solenoida i
> otpornika i antene, ali mi nije jasno zasto se radio cuo dok je bila
> povezana samo jedna zica (ne protice el. struja - po mom skromnom
> znanju elektronike) i zasto se prijem gubio ako bi se ukljucila i
> druga zica (protice struja)?
Detektorskom prijemniku ne treba nikakvo napajanje, dovoljna mu
je energija radio talasa. Kad si priključio obe žice ti si mu
praktično zatvorio kolo, odnosno spojio dva kraja solenoida i
proizveo isti efekat kao da si gurnuo antenu radija u zemlju B).
mreze.178vlad,
-> #176, ikordic> Šta je "propisno" uzmeljenje? I zašto je to uopšte potrebno? Prvi
> put čujem za ovu praksu a NIKAD do sada nisam video neki uzemljen
> računar (osim terminatora na mreži).
Uzemljenje je elementarna zaštita bilo kog električnog uređaja, a
bogami i korisnika tog uređaja B). O tome se uči na časovima
najopštijeg tehničkog obrazovanja tako da zaista nema smisla daviti
ljude po konferenciji. Ako te stvarno zanima detaljno, javi mi se na
mail da ti ostavim broj telefona pa da se siti ispričamo B).
Što se "propisnog" tiče, za uzemljenje su utvrđeni standardi koje
ovde, na žalost, ne poštuju ni građevinari ni električari (čast
izuzecima). Nikakav dokument o tim standardima nemam, ali mi
se javlja B) da između nule i uzemljenja nikako ne sme da
bude napon od 40-tak volti.
Voleo bih da vidim neke standarde za uzemljenje ako bi neko
bio dobar da to okači ovde. Ne mora da bude JUS, može u DIN
B).
P.S. Ako se dobro sećam, standard propisuje takozvani otpor
uzemljenja, koji ne bi trebao da prelazi par Ohm-a. Ne znam
samo u odnosu na šta se meri taj otpor, odnosno šta je
referenca?
mreze.179skerl,
-> #174, vstan
│ Interesuje me postoji li RAID kontroler, ili kako se vec
│ zove naprava za hardverski resen miroring, za IDE diskove ?
└────
CLARiiON Advanced Storage Solution For The Open Enterprise
Series 2000
Model 2200 & 2300 Disk Arrays
Performance Throughput
Host Interface: 16-bit SCSI-2 @ 20 MB/s (differential), 68-pin
Drive Interface: Five 8-bit SCSI @ 10 MB/s, single-ended
RAID 5 Performance: Up to 1600 I/O per second (20 drives, 1/2 KB blocks,
100% read)
System
Capacity: 20 drives, up to 40 GB
Storage Control Processor:
RISC Microprocessor: 25 MHz AMD 29000
Memory: 4 MB RAM, 256 KM EPROM
Cache: 8 - 64 MB/SCP (requires: 5 drives, 2 SCP, 1 BBU)
Drives (Typical)
Capacity: 520 MB, 1 GB, 2 GB
Rotation Velocity: 5400 - 7200 rpm
Transfer Rates:
Buffer to/from Media: 2.4 - 4.25 MB/s
Host to/from Buffer: 20 MB/s (max)
Avarge Seek Time: 8.9 - 12 ms
MTBF Greater than 500,000 hours
AC Power
Input Requirements: 100 - 240 VAC, -10%, +15%, single-phase input, 47 - 63
auto selecting 9.0 A max (@ 100V input)
VA Rating: 900 VA max
Input Watts: 880 W
Power Factor: .95 (min @ full power)
Heat Dissipation: 3000 BTU/hr max
Inrush Current: 60 A max for 1/2 line cycle @ 240 Vac
AC Inlet: C 22 appliance coupler
AC Protection: Circuit breaker, 8A
Safety: FCC Class A
VDE Class A
U.L. 1950
CSA C22.2-950
ENG0950
Quality: Manufactured under an ISO 9000-registered quality system
Host Platform Support
Sun SPARCsystems
IBM RS/6000
PCs (EISA-based) running NetWare
Interface Kit: SCSI-2 adapter, SCSI-2 bus cable, async RS-232-C cable,
host-compatible software, drivers, utilities and
documentation
Pozdrav,
Skerl.
mreze.180skerl,
-> #174, vstan
│ Interesuje me postoji li RAID kontroler, ili kako se vec
│ zove naprava za hardverski resen miroring, za IDE diskove ?
└────
CLARiiON Advanced Storage Solution For The Open Enterprise
Series 2000
Model 2200 & 2300 Disk Arrays
Performance Throughput
Host Interface: 16-bit SCSI-2 @ 20 MB/s (differential), 68-pin
Drive Interface: Five 8-bit SCSI @ 10 MB/s, single-ended
RAID 5 Performance: Up to 1600 I/O per second (20 drives, 1/2 KB blocks,
100% read)
System
Capacity: 20 drives, up to 40 GB
Storage Control Processor:
RISC Microprocessor: 25 MHz AMD 29000
Memory: 4 MB RAM, 256 KM EPROM
Cache: 8 - 64 MB/SCP (requires: 5 drives, 2 SCP, 1 BBU)
Drives (Typical)
Capacity: 520 MB, 1 GB, 2 GB
Rotation Velocity: 5400 - 7200 rpm
Transfer Rates:
Buffer to/from Media: 2.4 - 4.25 MB/s
Host to/from Buffer: 20 MB/s (max)
Avarge Seek Time: 8.9 - 12 ms
MTBF Greater than 500,000 hours
AC Power
Input Requirements: 100 - 240 VAC, -10%, +15%, single-phase input, 47 - 63
auto selecting 9.0 A max (@ 100V input)
VA Rating: 900 VA max
Input Watts: 880 W
Power Factor: .95 (min @ full power)
Heat Dissipation: 3000 BTU/hr max
Inrush Current: 60 A max for 1/2 line cycle @ 240 Vac
AC Inlet: C 22 appliance coupler
AC Protection: Circuit breaker, 8A
Safety: FCC Class A
VDE Class A
U.L. 1950
CSA C22.2-950
ENG0950
Quality: Manufactured under an ISO 9000-registered quality system
Host Platform Support
Sun SPARCsystems
IBM RS/6000
PCs (EISA-based) running NetWare
Interface Kit: SCSI-2 adapter, SCSI-2 bus cable, async RS-232-C cable,
host-compatible software, drivers, utilities and
documentation
Pozdrav,
Skerl.
mreze.181bojt,
-> #180, skerlKada nod dignem pod NETX-om mreža radi ok i SysInfo na Network
Benchmark-u daje read/write oko 400K. Medjutim, kada ga dignem pod
VLM-om užasno se supori rad sa mrežom, tj konkretno pisanje po
mrežnom disku (Sysinfo read oko 400K, ali write samo 10-15K).
mreze.182djcorto,
-> #173, zcvele>> Sta vam je ciko rekao :) Acad koliko mi je poznato nije klijet
>> server aplikacija (jedan deo aplikacije ne odraduje server).
>> Kada naprave ACAD.NLM to ce da bude stvar.
Ma moze i ovako i onako, Cvele :)
mreze.183jmilovic,
-> #179, skerl> Interface Kit: SCSI-2 adapter, SCSI-2 bus cable, async
> RS-232-C cable, host-compatible software, drivers, utilities
> and documentation
>
- Koliko kosta taj RAID uredjaj ?
- Dali se moze kupiti kod nas ?
- Ako moze, navedite naziv firme, adresu i fax.
mreze.184d.petrovic,
-> #178, vlad> Voleo bih da vidim neke standarde za uzemljenje ako bi neko
> bio dobar da to okači ovde. Ne mora da bude JUS, može u DIN
Nezam ;))
Otpor je (valjda) 2 - 4 ŕ i meri se prema zabodenom štapu na
(isto valjda) 10 -ak metara daljine.
mreze.185dvesic,
-> #181, bojt>> Kada nod dignem pod NETX-om mreza radi ok i SysInfo na Network
>> Benchmark-u daje read/write oko 400K.
Kad smo vec kod toga, kako optimizovati brzinu na mrezi ?
Tacnije, kako iz mreze izvuci maksimum ? Imam instalirane
NE2000 kompatibilne kartice, istog tipa na svim racunarima
IPXODI drajver (FRAME ETHERNET_II) i SysInfo daje read/write
277.7 / 277.7 na SVIM racunarima (Novell 3.11)
Imate li predlog kako da ubrzam sve zivo ?
mreze.186zcvele,
-> #182, djcortoş>>> Sta vam je ciko rekao :) Acad koliko mi je poznato nije
ş>>> klijet server aplikacija (jedan deo aplikacije ne odraduje
ş>>> server). Kada naprave ACAD.NLM to ce da bude stvar.
ş> Ma moze i ovako i onako, Cvele :)
E gospodine građevinac ti ne shvati pojentu cele stvari.
Obična aplikacija kada je na serveru onda ona "samo koristi disk servera kao
resurs". Klijent server aplikacija koristi još neke dodatne resurse servera.
Npr Clipper aplikacije nisu klijent server orjentisane. Kada pukneš
indeksiranje baze pod clipperom on kompletnu bazu protera kroz kabl, a obzirom
da je u kompletnom sistemu najsporija komponenta baš tak famozni koaksijalac to
traži vremena. Aplikacije npr pisane pod Btreave-om su klijent server
orjentisanje i isto indeksiranje se vrši na samom serveru, dakle nema
provlačebnja baze kroz kompletnu mrežu. Šta je pisac hteo da kaže. ACAD ima
mogućnost rada na više stanica i to je jako dobro npr kod renderinga i dr. 4
486 mažine sigurno rade posao brže od 1 486 mašine. Stvar bi bila još brža ako
bi se neke stvari odvijale i na samom serveruu jer se tim slučajem smanjuje
komunikacija kroz mrežu a što donosi značajno ubrzanje jer je opterećenost same
mreže "nepotrebnim" poslovima znatno manja. Ja za testiranje servera i radne
stanice koristim baš jednu malu clliper aplikaciju koja otvori određen broj
slogova iskopira napravi kopiju baze dobro istumba bazu i kopira je na kraju sa
originalom. Aplikacija toliko intenzivno komunicira sa serverom da poguši
ostale stanice na mreži dobro optereti server i ako nešpta nije uredu lako se
desi i da "pukne"sam server.
Cvele
mreze.187zcvele,
-> #185, dvesicş> Imate li predlog kako da ubrzam sve zivo ?
Pa ima načina.
Prvo postavljanjem više grana u mreži i pravilnim rasporedom "opterećenja" na
mreži, tj imaš stanice koje teraju više paketa kroz mrežu. Drugo ubacivanjem
malo bržih kartica u server a piosle i u radne stanice. Pod bržim mislim na
kartice NE2100 Compex 3Com i dr.
Cvele
mreze.188vlad,
-> #184, d.petrovic> Otpor je (valjda) 2 - 4 ŕ i meri se prema zabodenom štapu na
> (isto valjda) 10 -ak metara daljine.
Kuku B). A šta da rade oni koji su okruženi betonom na stotine
metara uokolo B).
mreze.189vlad,
-> #185, dvesic> NE2000 kompatibilne kartice, istog tipa na svim racunarima
> IPXODI drajver (FRAME ETHERNET_II) i SysInfo daje read/write
> 277.7 / 277.7 na SVIM racunarima (Novell 3.11)
Kod mene isto. Osam radnih stanica 386DX/20, server 486DX/50.
Parametara koji mogu da se podese u autoexec.ncf-u i
startup.ncf-u ima toliko da sam, posle par neuspešnih prčkanja
koja nisu dala rezultate, rešio da ostavim "fine tuning" za neka
bolja vremena. Koliko sam video na nekoliko raznih Novell 3.11
mreža, niko nema brži transfer. Možda brže i ne može?
mreze.190vstan,
-> #183, jmilovic>> Interface Kit: SCSI-2 adapter, SCSI-2 bus cable, async
>
> - Koliko kosta taj RAID uredjaj ?
A ja opet da ponovim - ima li RAID kontrolera za IDE diskove ?
mreze.191dvesic,
-> #185, dvesic>> Imate li predlog kako da ubrzam sve zivo ?
Jedan mali auto-reply :
Igrah se nesto :) i slucajno stavih Hercules kartu na server
(i to praistorijsku, zaliha iz nekog XT-a, brzina u Landmark
Speed-u 222 :))))
Umalo se ne slogirah : Brzina iz SI-ja skoci na 312 / 312 na
svim stanicama. Vratim VGA ( CL5428 VLB 1Mb), brzina padne
na 277 / 277.
Any comment ? :)))
mreze.192dvesic,
-> #187, zcvele>> Pa ima nacina.
Mislio sam na ubrzanje nad postojecom hardverskom bazom, tj.
vise okrenuto ka finom podesavanju parametara sistema.
mreze.193zormi,
-> #189, vlad* bolja vremena. Koliko sam video na nekoliko raznih Novell 3.11
* mreža, niko nema brži transfer. Možda brže i ne može?
Kod mene 450 kB/s za read i za write, kroz dva repeater-a ;).
mreze.194bojt,
-> #193, zormi>> Možda brže i ne može?
Kod mene je 420kB rw, a u Gami sam video u rasponu od 600 do
preko 800 KB, u zavisnosti od mrežne karte na nodu.
mreze.195vlad,
-> #193, zormi> Kod mene 450 kB/s za read i za write, kroz dva repeater-a ;).
Verovatno nam se hardver (kartice) priliccno razlikuju. Zaboravih
da napomenem da sam imao iskustva iskljuccivo sa NE2000.
Ovo ssto kazze Bojt (preko 800k) bih voleo da vidim na kakvim
zverkama radi. Meni bre ni hard nema toliki transfer B).
BTW, koliki je teoretski "plafon" za 10Mbita u sekundi?
Ajde viccite koji vi je hardver pa da vidimo ssta je presudno za
brzinu transfera kroz mrezzu.
mreze.196vlad,
-> #191, dvesic> Umalo se ne slogirah : Brzina iz SI-ja skoci na 312 / 312 na
> svim stanicama. Vratim VGA ( CL5428 VLB 1Mb), brzina padne
> na 277 / 277.
Verovatno ima veze sa zauzechem memorije. Pretpostavljam da
Novell zna da otme memoriju za video karticu i dodeli je kessu.
Probaj jedno "remove dos" pa vikni rezultate. Mozzda bude joss
brzze, naroccito ako je server tanak sa memorijom.
Kad smo vech kod toga, ssta che ti VGA na serveru? Ja sam sa mog
odavno skinuo EGA koji je dossao s njim, gurnuo Herc, a monitor
i tastaturu stavio u orman. U setup-u sam deklarisao da monitora
nema.
Konzola mi ionako icc ne treba - samo skuolja prassinu i zauzima
mesto B). Sve radim iz RCONSOLE, ukljuccujuchi i reboot.
mreze.197zormi,
-> #195, vlad*> Kod mene 450 kB/s za read i za write, kroz dva repeater-a ;).
*
* Verovatno nam se hardver (kartice) priliccno razlikuju. Zaboravih
* da napomenem da sam imao iskustva iskljuccivo sa NE2000.
* Ovo ssto kazze Bojt (preko 800k) bih voleo da vidim na kakvim
* zverkama radi. Meni bre ni hard nema toliki transfer B).
Pa, pošto je ethernet protokol fixan (10 Mb/s) pod uslovom da je kablaža
savršena (što u 90% slučajeva nije) i da je mali saobraćaj na mreži,
odlučuju (otprilike tim redom):
1. Brzina stanice i servera (u mom slučaju 2 x 486DX2/66, 8+20MB RAM).
2. Brzina kartica (originalna NE2000 ISA na radnoj stanici, a EISA BusMaster
na serveru, sa dva repeater-a izmedju).
3. Mrežni driver-i (ODI na stanici, a standardan na serveru).
4. Sam program kojim se meri ;) (NU SysInfo)
Teorijska granica je oko 1 MB/s. Brži prenos od navedenog se može postići
ako su i stanica i server Pentium-i ;), ako su obe mrežne kartice moćne
EISA/VLB/PCI sa dobrim driver-ima, ako se koriste noviji burst mrežni
driver-i koji šalju veće pakete... itd.
mreze.198dvesic,
-> #196, vlad>> Verovatno ima veze sa zauzechem memorije. Pretpostavljam da
>> Novell zna da otme memoriju za video karticu i dodeli je
>> kessu. Probaj jedno "remove dos" pa vikni rezultate. Mozzda
>> bude joss brzze, naroccito ako je server tanak sa memorijom.
Da je tanak, nije - 8 Mb za 6 stanica. Ali, probaću sve sutra
(nedelja je dan kada si otišlaaaaa ...) danas ne radim :)))
>> Kad smo vech kod toga, ssta che ti VGA na serveru? Ja sam sa
>> mog odavno skinuo EGA koji je dossao s njim, gurnuo Herc, a
>> monitor i tastaturu stavio u orman. U setup-u sam deklarisao
>> da monitora nema.
Ma i ja sam sada gurnuo - takvo je bilo zatečeno stanje u firmi, a
sada sve dovodim u red :)))
>> Konzola mi ionako icc ne treba - samo skuolja prassinu i
>> zauzima mesto B). Sve radim iz RCONSOLE, ukljuccujuchi i
>> reboot.
Naravno.
BTW, da li je neko imao iskustva sa Remote Boot stanicama ?
Lepo ja gurnem BOOT rom u podnožje, omogućim kroz DIAG program
(Kartica je jumpless) ROM na adresi C800, izgenerišem NET$DOS.SYS
napravim BOOTCONF.SYS, ali neće ! Računar jednostavno ne izvrši
rutinu iz ROM-a nego se jednostavno digne sa flopija. Gde grešim ?
mreze.199ab.comp,
-> #198, dvesic ==> rutinu iz ROM-a nego se jednostavno digne sa
==> flopija. Gde grešim ?
Za početak, izvadi disketu iz flopija!
Pozdrav
█ █ █ █
▄▄█ █ █▄▄ █▄▄
mreze.200skerl,
-> #183, jmilovic
│ - Dali se moze kupiti kod nas ?
└────
Nesto ne verujam.
Pozdrav,
Skerl.
mreze.201skerl,
-> #190, vstan
│ A ja opet da ponovim - ima li RAID kontrolera za IDE diskove ?
└────
Ne znam tacno, ali mislim da nema.
Pozdrav,
Skerl.
mreze.202dvesic,
-> #199, ab.comp>> Za početak, izvadi disketu iz flopija!
Za početak, računar nema definisane ni flopi ni hard diskove ! :)
Elem, da opet nešto priupitam :
(za one koji se kasno uključuju : problemi sa Remote Boot stanicama)
Nekako nateram da sve proradi, tj. na serveru sa TRACK ON dobijem
informaciju da dotična stanica pristupi serveru prilikom uključenja ...
(problem je inače bio u tome što sam na mreži ukinuo ETHERNET_802.3
okvire)
Zaista, na ekranu se ispiše : Starting MS DOS ...
Konzola na serveru pokazuje da stanica otvori fajlove NET$DOS.SYS i
BOOTCONF.SYS,
ali se isdta smrze ! Pitanje glasi : da li je nekom pošlo za rukom da
podigne diskless stanicu sa MS DOS 6.20 verzijom ? Da ne bude dosadno,
tu je i QEMM 7.04 :))
Šalu na stranu, gde može biti problem ?
mreze.203ab.comp,
-> #202, dvesic ==> ali se isdta smrze ! Pitanje glasi : da li je
==> nekom pošlo za rukom da podigne diskless stanicu
==> sa MS DOS 6.20 verzijom ? Da ne bude dosadno, tu
==> je i QEMM 7.04 :))
I mene interesuje da li je nekom uspelo da podigne diskles
stanicu sa MS-DOS 6.x, pošto sam ja pokušavao (ne preterano, jer nisam
baš ni imao preteranih potreba za navedenim) i na kraju odustao. Da li
je problem u RPLFIX ili u samom dosu neznam. Kod mene se stanica
butovala normalno ali bi se zamrznula kod LOGIN.
QEMM 7.01 je pravio problema dok 7.04 radi normalno u
kombinaciji sa DOS 5.0.
Pozdrav
█ █ █ █
▄▄█ █ █▄▄ █▄▄