razno.1niklaus,
CONF REPLY <PC.OS.2 # 8.1084>
Priča o GNUu (pričica trinesta)
Neke neosnovane zamerke GNU projektu
"Niko ga (program) neće koristiti ako je besplatan, zato što to
znači da se ne može očekivati podrška."
"Moraš da naplatiš za program
da bi naplatio i za podršku."
Ako bi ljudi radije plaćali za GNU sa uslugama nego što da ne plate ni fi-
lera za GNU bez usluga, tada bi firme koje pružaju samo te usluge ljudima koji
su GNU nabavili besplatno trebale da budu profitabilne.
Moramo da uočimo razliku između podrške u vidu pravog programerskog rada
i običnog "držanja za ruku". Prvu stvar teško da možete očekivati od Vašeg
prodavca (dilera) softvera. Ako se Vaš problem ne pojavljuje kod dovoljne ko-
ličine ljudi, diler će Vam pokazati izlaz iz radnje...
Ako Vaš posao ima potrebu da se osloni na podršku, jedini način je da ima-
te sve potrebne izvorne kodove i sve alatke. Onda možete unajmiti bilo kog do-
stupnog programera da reši Vaš problem; time niste na ničijoj milosti i nemi-
losti neke individue (u ovom slučaju diler softvera ili firma koja je taj sof-
tver proizvela). Sa UNIXom, cena izvornog koda navedeno rešenje stavlja pod
znak pitanja. Sa GNUom rešenje problema je jednostavno. I pored svega biće mo-
gućno da nema kompetentne osobe, ali tada se problem ne može prebaciti na ko-
ncept GNUa. GNU ne eliminiše sve probleme, samo neke njih. (:
U međuvremenu, nedovoljno stručni korisnici su zavisni od "držanja za
ruku" od strane ljudi upućenijih u rešavanje problema, za koje bi se rado sami
pobrinuli, ali ne znaju kako.
Slične usluge bi mogle biti pružiti kompanije koje prodaju samo "prvu po-
pomoć" i usluge opravljanja. Ako je tačno da bi korisnici radije trošili pare
na neki proizvod sa uslugama pride, oni bi još rađe plaćali usluge za proizvod
koji je dobijen besplatno. Uslužne kompanije će se utrkivati u kvalitetu svo-
jih usluga i popularnosti cena; korisnici neće biti vezani pupčanom vrpcom za
samo jednu od njih. Pojedinci, koji ne zavise od sličnih usluga će biti u sta-
nju da koriste program bez ikakvih troškova; bez plaćanja za bilo kakav "supp-
ort", koji njima nije potreban.
to be continued...
(:niklaus:)
razno.2niklaus,
Priča o GNUu (pričica četrnesta)
Neke neosnovane zamerke GNU projektu (2. delić)
"Bez oglašavanja i reklamiranja odziv mušterija će biti slabiji,
pa se zato mora naplatiti i za reklamni plan."
"Nema svrhe oglašavati program koji se može dobiti besplatno."
Ima raznih vidova besplatnog i veoma jeftinog sticanja publiciteta, kojim
se brojni korisnici računara mogu informisati o nečemu poput GNUa. Ali, mora
se priznati da se dodatnom reklamom može dosegnuti do širih masa kompjuterskog
sveta. Ako je ovo stvarno tačno, firme koje reklamiraju GNU kao nešto besplat-
no bi trebalo da su dovoljno uspešne da naplate za plaćanj svoje reklame i još
preko toga, za punjenje sopstvenih stomaka. Na ovaj način, samo korisnici koji
se služe tim uslugama zapravo plaćaju za reklamu tih usluga.
Sa druge strane, u slučaju kada mnogi ljudi dobiju GNU od svojih prijate-
lja, i kada reklamne kompanije nemaju svog učinka, dolazimo do situacije u ko-
joj reklamiranje nije neophodno za širenje GNUa.
"Moja kompanija zahteva sopstveni operativni sistem
da bi zauzela primat."
GNU će ukloniti svoj softver samog kernela OSa van domašaja konkurencije.
Mi nećemo imati preimutstvo dostupa ovom delu GNUa, a ni naći konkurenti neće
imati preimutstvo nad nama. Mi i oni ćemo se utrkivati u drugim domenima, dok
ćemo zajedno imati beneficije u domenu GNUa. Ako Vaša firma prodaje operativni
sistem, nećete voleti GNU (kao neku vrstu konkurenta), ali to je loše po Vas.
Ako je Vaš posao štogođ drugo, GNU će Vas spasti od baktanja u skupe poslove
prodaje operativnog sistema. Možemo zamisliti koliko bi se samo na reklamu tr-
ebalo uložiti za neki OS, koji bi konkurisao DOSu, OS/2, a pogotovu UNIXu.
Bilo bi lepo videti da je razvoj GNUa podržan poklonima od strane brojnih
proizvođača i korisnika, time smanjujući troškove svima nama.
to be continued...
(:niklaus:)
razno.3niklaus,
Priča o GNUu (pričica petnesta)
"Zar programeri ne zaslužuju nagradu za njihovu kreativnost?"
Ako išta zaslužuje nagradu, to je doprinos nečemu opšteg značaja (malko
zvuči kao statut KPJ, ali primenjeno na programerski svet sigurno ima smisla).
Kreativnost može biti doprinos svim drugima, ali samo dok je društvo slobodno
da koristi rezultate te kreativnosti. Ako programeri zaslužuju da budu nagrađ-
eni za svoje inovativne porgrame, po istoj logici zaslužuju da budu kažnjeni
ako zabranjuju njihovu upotrebu.
"Zar programeri ne bi trebalo da budu u stanju da traže nagradu
za svoju kreativnost?
Nema ničega lošeg u našoj želji da se rad naplati, ili u potrazi za način-
om za maksimalizacijom sopstvenog prihoda, dokle god se ne koristimo destruk-
tivnim metodama. Ali i pored toga, danas je uobičajeno da se u polju softvera
koristimo takvim metodama.
Ceđenje para iz korisnika progama, zabranjujući im korišćenje je destruk-
tivno jer restrikcija smanjuje broj načina na koji se program može primeniti.
Ovo, kao posledica, smanjuje količinu (duhovnog) bogatstva, koje se "ivlači"
iz programa. Kada postoji namera da koristimo zabranom, štetne posledice su
namerna destrukcija.
Razlog zbog koga se dobar građanin ne služi sličnim destruktivnostima da
bi se obogatio je taj, što kad bi svi krenuli istom filozofijom, svi mi posta-
li siromašniji kao posledica uzajamne destruktivnosti. Ovo je Kantov moral ili
Zlatno pravilo.
"Neće li programeri crći od gladi?"
Eh, sad. Pa nikoga ne teramo da bude programer. Mnogi od nas uspevaju da
zarade crkavicu, samo time što se šetkaju po ulici i krevelje se. Kao posledi-
ca, mi nismo osuđeni da provedemo naše skromne programerske živote na ulici
slažući face, gladujući. Mi radimo nešto drugo. (:
Ali to je pogrešan odgovor, jer on prihvata pretpostavku sagovornika koja
glasi: bez posedovanja nekog softvera, programeri ne mogu da naplate ni dinar.
žini se da je sve ili ništa. Štono kažu: 'Prva nagrada - medeni mesec na Hava-
jima; Druga nagrada - nedelju dana u Pitsburgu; Treća nagrada - tri nedelje u
Pitsburgu'.
to be continued...
(:niklaus:)
razno.4peacock,
Da li je izašao Novell DOS 7.0, pošto se pominje u uputstvu
za 4DOS, a nešto se ne sećam da sam pročitao bilo šta u
novostima o tome osim najave.
razno.5mstanic,
Šta je ovo? Nema više teme DV?
Ima li neko problema (ili sam ja taj baksuz?) sa sledećom
kombinacijom: QEMM6.02 + MSDOS6.0 + 4dos5 + DV 2.42 ?
Dešava se svašta, ali najčešće zaglavljuje 4dos5 u svom
prozoru.
razno.6i.a.n.,
>> Šta je ovo? Nema više teme DV?
>>
>> Dešava se svašta, ali najčešće zaglavljuje 4dos5 u svom
>> prozoru.
Ne radim sa 4DOS-om, ali napiši šta je to "svašta" pa ću da probam da
kažem koju.
razno.7mstanic,
>> Ne radim sa 4DOS-om, ali napiši šta je to "svašta" pa ću
>> da probam da
Evo ovako: Pokrenem 4dos u jednom prozoru i sve radi
normalno neko vreme, a onda blokira. Jedino što sam uočio
je da najčešće blokira u trenutku izlaska iz SOR-a.
Blokira se do te mere da je čak i pod DV-om moguć jedino
reset na "crveno dugmo". Ako treba da pošaljem autoexec
i config.sys i podatke kako sam konfigurisao DV, javi,
ako ne da ih ne šaljem i ne opterećujem nezainteresovane.
razno.8jpavlov,
U računarima broj 94 strana 6 u rubrici "Šta ima novo" izašao je sledeći
tekst:
OBUKA PROGRAMERA - MICROSOFT UNIVERZITET: 1000 dolara na sat
Nedavno je u Hongkongu osnovan "Microsoft Univesity", na kome će se
organizovati intenzivni kursevi za proofesionalne programere i ljude koji
se bave podrškom sistema...
........................................................................
korisna adresa: Sasha Skinner (Microsoft): tel +852-804-4261
Mog prijatelja zanima ADRESA NA KOJU BI MOGAO DA PIŠE, pa ako neko zna
bio bih mu zahvalan ako ostavi adresu ovde u konferenciji.
razno.9mvincic,
>> Dešava se svašta, ali najčešće zaglavljuje 4dos5 u svom
Da citiram SPANTIC-a:
Nemoj da koristiš u 4dos.ini sledeću liniju:
LocalAlias=No
Stavi Yes...
razno.10djelovic,
> OBUKA PROGRAMERA - MICROSOFT UNIVERZITET: 1000 dolara na sat
> Mog prijatelja zanima ADRESA NA KOJU BI MOGAO DA PIŠE, pa ako neko zna
> bio bih mu zahvalan ako ostavi adresu ovde u konferenciji.
Pitaj niklausa. Kod njega su moji Dr. Dobb's-ovi u kojima su redovno
izlazile reklame za Microsoft University.
razno.11spantic,
> Evo ovako: Pokrenem 4dos u jednom prozoru i sve radi
> normalno neko vreme, a onda blokira. Jedino što sam uočio
Probaj da izbaciš liniju:
LocalAlias = No
( ili je stavi na YES )
iz 4DOS.INI
razno.12i.a.n.,
>> Evo ovako: Pokrenem 4dos u jednom prozoru i sve radi
>> normalno neko vreme, a onda blokira. Jedino što sam uočio
>> je da najčešće blokira u trenutku izlaska iz SOR-a.
Oprezno sa Sorom -- meni je dotični nekoliko puta napravio ršum na
disku kad sam mu dao da pakuje bazu dok se kao drugi task izvršavao
download. Od tog doba ga ne pokrećem pod DV. Za generalno smrzavanje
4DOS-a, čini mi se da sam jednom video nešto slično u nekom FAQ.
razno.13bulaja,
│Pitaj niklausa. Kod njega su moji Dr. Dobb's-ovi ...
└───
Jos uvek? :)
razno.14mstanic,
>> LocalAlias = No
>> ( ili je stavi na YES )
Tako i stoji.
Ali sam izgleda blizu rešenja problema. Probavam razne
drajvere za miša (trackball) i već dobijam neke bolje
rezultate. Treba mi nekoliko dana da radi i da nijednom
ne blokira i onda ću da kažem "sad je ok". Za sad se
drži.
Hvala vam svima na odgorima.
razno.15niklaus,
Priča o GNUu (pričica šesnesta)
Programeri ipak neće pocrkati od gladi... (:
Osnovni razlog zbog koga programeri neće biti istrebljeni je to što će još
uvek biti moguće da naplate svoj programerski rad; samo na koliko je to sada
moguće.
Sprečavanje neovlašćenog kopiranja je osnov biznisa u sferi softvera. Ono
je osnova iz koje se crpi većina zarađenog novca. Kad bi bilo zabranjeno, ili
odbijeno od strane korisnika, softverski biznis bi se priklonio drugim osnova-
ma organizacije koji se danas znatno ređe primenjuju. Oduvek su postojali bro-
jni načini da se organizira bilo kakva vrsta posla.
Programiranje na toj bazi verovatno neće biti isplativo koliko je sada.
Ali to nije razlog da se promena ne izvrši. Ne smatra se da je nepravda što
prodavci (softvera) zarađuju plate kao što to danas rade. Kada bi programeri
zarađivali jednako, ni to uopšte ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje za-
rađivali znatno više od toga.)
to be continued...
(:niklaus:)
razno.16niklaus,
Priča o GNUu (pričica sedamnesta)
"Nemaju li ljudi pravo da kontrolišu način na koji se
njihova kreativnost koristi?"
"Kontrola nad nečijim idejama" zaista uspostavlja kontrolu nad životima
drugih ljudi; i obično im čini živote težim nego inače.
Ljudi koji su pažljivo proučavali pojavu prava na intelektualno vlasniš-
tvo (advokati) napominju da ne postoji konkretno ("opipljivo") pravo na int-
elektualno vlasništvo. Pojedine vrste intelektualnog vlasništva, koje država
priznaje, su nastale kao posledica dejstva posebnih vidova pravne dozvole u
specifičnim slučajevima.
Na primer, sistem patenata je uveden da bi ohrabrio izumitelje da razot-
kriju tajne za svojih izuma. Namena tog sistema je pre da pomogne društvu ne-
go da pomogne pronalazačima. Ne začudo, učestanost pojavljivanja novih patena-
ta je usko povezana sa stopom unapređenja sveta u kome živimo. Pošto su paten-
ti goruće pitanje samo među proizvođačima, kojima trošak i trud oko licencira-
nja novog proizvoda (patenta) je mali u odnosu na razvoj proizvodnje (daljnja
reprodukcija patenta), patenti obično ne nose ništa loše sa sobom. Oni ne vrše
opstrukciju većine pojedinaca koji koriste patentirane proizvode.
Ideja o autorskom pravu ("copyright"-a) nije postojala u stara vremena,
kada su autori često kopirali druge u radu na polju nefiktivnih delatnosti.
Ova praksa je bila korisna, i to je jedini razlog što su dela autora poživele
makar na kratko. Sistem autorskog prava je brzo nastao kao podstrek stvaranju
novih autorskih dela. U domenu u kome je bio prvi put primenjen - knjige, kada
je bilo jednostavno prekopirati knjigu za male pare, malo je poslužilo svrsi,
i nije opstruiralo većinu individua koje su se čitale knjige.
Sva prava na intelektualna dela su bile samo licence podarene od strane
društva, jer se smatralo (bez obzira sa pravom ili ne) da će društvo kao celi-
na imati koristi od takvih darova. Ali u bilo kojoj konkretnoj situaciji, mo-
ramo da se zapitamo: Da li nam je stvarno pametnije da delimo licence? Kako ti-
me utičemo na osobu? (na koji način je (ne)ograničavamo?)
U slučaju programa, danas je veoma teško vršiti bilo kakve restrikcije, za
razliku od slučaja sa knjigama pre stotina godina. žinjenica je da najjednost-
avniji način da se program deli dalje je da se kopira iz ruku jednog u ruke
drugog komšije. žinjenica je da program ima i izvorni kod i objektni kod koji
su specifični. Slično i činjenica da se program radije koristi nego se čita i
uživa (u lepoti izvornog koda (:), zajedno stvaraju situaciju u kojoj osoba
koja se služi autorskim pravom zapravo čini samo loše društvu kao celini i ma-
terijalno i duhovno. U takvoj situaciji čovek ne bi trebalo da se povodi za
tim, bez obzira da li mu zakon to omogućava ili ne.
to be continued...
(:niklaus:)
razno.17niklaus,
Priča o GNUu (pričica osamnesta)
"Konkurencija podstiče bolju realizaciju."
Paradigma konkurencije je trka, u kojoj, nagrađivanjem pobednika, podsti-
čemo sve ostale da trče brže. Kada kapitalizam zaista ovako čini, onda to što
čini je dobro; a ljudi koji slepo stupaju u odbranu kapitalizma nisu u pravu
kada misle da stvari uvek funkcionišu. Ako trkači zaborave koja je namena nag-
rade, i počnu misle da je pobeda sve, doći će do primene drugih strategija -
- kao što je (fizičko) napadanje drugih trkača. Ako dođe do "šaketanja", svi
trkači će kasnije stići na cilj.
Privatni i tajni softver je moralni ekvivalent trkačima u borbi pesnici.
Tužno je konstatovati da je jedini sudija koga imamo ne obavlja posao kako je
normalno ("Na svakih 10 metara imate pravo na jedan udarac."). Naravno, treba-
lo bi da prekida sukobe, i da trkače kažnjava i za samu nameru da se potuku.
"Zar neće svi prestati da programiraju bez novčane satisfakcije?"
Zapravo, mnogi ljudi će programirati bez apsolutno ikakve novčane potpore.
Programiranje je neodoljivo oduševljenje za neke ljude, obično za ljude koji
su tome (programiranju) najvičniji. Nema smanjenja broja profesionalnih muzič-
ara, koji se uporno muzikom bave, iako nemaju nade da će tako zarađivati crk-
avicu.
Ovo pitanje, iako često postavljano, nije adekvatno situaciji koju prouča-
vamo. Plata za programere neće nestati, samo će se smanjiti. Zato je pravo pi-
tanje "da li će iko programirati sa smanjenom novčanom kompezacijom?". Opšte
iskustvo (barem moje) govori da hoće. (:
Za više od deset godina, većina najboljih svetskih programera su radili u
AI Labs (laboratorije za veštačku inteligenciju) za mnogo manje pare nego što
bi imali bilo gde drugde. Za uzvrat, dobija li su razne ne-novčane nagrarde:
slava i poštovanje, na primer. I kreativnost je zabava, nagrada sama za sebe.
Onda je većina njih je otišla kada im je pružena šansa da rade jednako in-
teresantan posao za mnogo para.
Kada činjenice pokazuju da će ljudi programirati iz razloga različitih od
(novčanog) bogatstva; ali kada im se pruži šansa da zarade mnogo para, oni će
ih i tražiti. Nisko-platežne organizacije su slaba konkurencija visoko-platež-
nim, ali ne moraju da rade slabo kada one druge budu zabranjene.
to be continued...
(:niklaus:)
razno.18.bale.,
> Plata za programere neće nestati, samo će se smanjiti. Zato je
> pravo pitanje "da li će iko programirati sa smanjenom novčanom
> kompezacijom?". Opšte iskustvo (barem moje) govori da hoće. (:
Izvinjavam se što se ubacujem :) _Plata_ će se smanjiti, ali će uvek
biti tezgica na kojima će se ovce šišati. A i ne živi se od plate :)
Idealna kombinacija (po meni): radiš zanimljive stvari za prosečnu
platu, radiš malo & glupo za dobro plaćene tezge (čist zakon ekonomije
rada).
razno.19dr.grba,
>> Izvinjavam se što se ubacujem :) _Plata_ će se smanjiti, ali će
>> uvek biti tezgica na kojima će se ovce šišati. A i ne živi se od
>> plate :) Idealna kombinacija (po meni): radiš zanimljive stvari za
>> prosečnu platu, radiš malo & glupo za dobro plaćene tezge (čist
>> zakon ekonomije rada).
Sve je to lepo. A da li misliš da tako funkcioniše i na Zapadu, trulom ili ne?
razno.20.bale.,
> Sve je to lepo. A da li misliš da tako funkcioniše i na Zapadu, trulom
> ili ne?
Ne znam, njihov problem :)
razno.21niklaus,
Priča o GNUu (pričica devetnesta)
"Programeri su očajno potrebni. Ako zahtevaju da prestanemo
da pomažemo komšijama - moramo da slušamo."
Nikad niste toliko očajni da morate da poslušate ovaku vrstu zahteva. Za-
pamtite: milioni kao odbrana, a nijedna prebijena para kao podrška!
"Programeri moraju nekako da zarađuju za život."
Ukratko, ovo je tačno. Svejedno, ima više načina da programeri zarađuju
bez bez prodavanja licence na program. Ovaj način je sada uobičajen zato što
programerima i biznismenima donosi veći deo para, ali ne zato što je jedini
način se zarađuje. Lako je naći druge načine ako želite da ih nađete. Evo i
nekoliko primera...
- Proizvođač, koji predstavlja novi kompjuter, će platiti za koverziju op-
erativnih sistema na taj novi hardver.
- Prodaja tutorstva, podrška i održavanje raznih usluga će takođe da zapo-
šljava programere.
- Ljudi sa novim idejama takođe mogu da distribuiraju programe kao bespla-
tne (freeware), tražeći donacije od zadovoljnih korisnika, ili prodajući uslu-
ge održavanja. Već postoje ljudi koji na ovaj način žive uspešno.
- Korisnici sa bliskim potrebama mogu da oforme grupe korisnika, i tako
zajednički plaćaju račune. Grupa može da piše programerskim kompanijama, sa
zahtevima da pišu programe, koje bi članovi grupe voleli da koriste.
Sve vrste razvoja bi mogle da budu zasnovane na Softverskom Porezu:
Pretpostavimo da svako ko kupuje kompjuter mora da plati xx % cene na
softverski porez. Vlada taj porez predaje firmama za razvoj softvera.
Ali ako kupac kompjutera izvši donaciju direktno firmama za razvoj, on
može da se zauzme protiv poreza. Može da donira projektu iz njegovog
izbora - i često, (projekt) izabran zato što kupac namerava da se kori-
sti njenim rezultatima, kad bude okončan. Može da uzme kredit za bilo
koji iznos do ukupnog iznosa, koji mora da plati.
Ukupna poreska stopa može da se proračuna iz ankete (glasanja) među oni-
ma koji ga plaćaju, usaglašena prema ukupnom iznosu poreza.
Posledice:
¨ društvo koje se obilato služi kompjuterima, podržava razvoj softvera.
¨ ovo društvo odlučije o potrebnom nivou podrške.
¨ korisnici kojima je stalo na koje projekte je njihov deo poreza potrošen
mogu da o ovome da odluče sami.
to be continued...
(:niklaus:)
razno.22zzile,
> Ukupna poreska stopa može da se proračuna iz ankete (glasanja)
> među oni- ma koji ga plaćaju, usaglašena prema ukupnom iznosu
> poreza.
Optimalno podržavam, još kad bi primenili i na televizijske stanice,
demokratiji nikad kraja. No ovo nije forum...
razno.23maksa,
>> Sve je to lepo. A da li misliš da tako funkcioniše i na
>> Zapadu, trulom ili ne?
Ovo me podseti na nešto što sam juče čuo:
"Na zapadu, kapitalisti namerno daju visoke plate radnicima,
da bi tako ugušili njihov revolucionarni duh"
E. Kardelj
;)
razno.24niklaus,
Priča o GNUu (pričica dvadeseta)
■ Zaključak ■
Uopšteno gledano, pravljenje besplatnih programa je korak prema nekom bu-
dućem skromnom svetu, gde niko neće morati da naporno radi da bi zaradio za
život. Svet gde su ljudi su slobodni da se predaju zabavnim aktivnostima, kao
što je programiranje; nakon što su proveli neophodnih deset sati nedeljno na
neophodne poslove kao što su proučavanje zakona, porodičnim savetodavstvom,
popravkom robota i posmatranjem asteroida. Neće biti potrebe da se zarađuje za
život programiranjem.
Već smo u znatnoj meri smanjili količinu rada koji celo društvo mora da
uloži za konkretni posao, ali samo mali deo ovog je rad sveo u dokolicu za ra-
dnike, zato što većina neproduktivne aktivnosti je uobičajena uz produktivni
rad. Glavni razlozi za ovo su birokratija i njoj svojstvena borba protiv kon-
kurencije. Besplatni softver će znatno da smanji ove oduške u domenu proizvod-
nje softvera. Moramo tako da postupimo, u nameri da tehničke dobitke u produk-
tivnosti prevedemo u manje rada za nas.
There's no more (: u Beogradu, 22. Dec '93.
Nenad V Nikolic
(SEZAM:niklaus)
(:niklaus:)
ps U saranji sa GNU projektom, Ričardom Stalmanom, i naravno, prirodom. (:
razno.25niklaus,
I tako se (srećno) završila priča o GNU projektu. Kako Vam se čini
(sam projekat, priča, budućnost sa GNUom)? Verujete li da je to ono pravo
za sve nas (programere & korisnike)?
Ne u mail, nego ovde - nek grmi. (:
Neki možda i ne znaju o čemu ja to. Uz poruku je zbirka svih dosadašnjih
pričica o GNUu. Ubacite u Vašu kompjutersku biblioteku još 20kB.
(:niklaus:)
gnu.ziprazno.26niklaus,
(:> Optimalno podržavam, još kad bi primenili i na televizijske
(:> stanice, demokratiji nikad kraja. No ovo nije forum...
Samo polako - za našu civilizaciju i njenu kulturu ima dana... (:
...barem se nadam.
(:niklaus:)
razno.27domana,
~~~ "Na zapadu, kapitalisti namerno daju visoke plate radnicima,
~~~ da bi tako ugusili njihov revolucionarni duh"
~~~
~~~ E. Kardelj
Majko, kakvi su nas debili vodili...
Pyc
razno.28fancy,
ŮŢ> Majko, kakvi su nas debili vodili...
Vodili..???
To ti je Operativni Sistem koji najduže traje... Evo već 50 godina.
Sve se radi iz komandne linije, monitor crno-siv, ali odoleva vremenu.
razno.29.bale.,
> To ti je Operativni Sistem koji najduže traje... Evo već 50 godina.
> Sve se radi iz komandne linije, monitor crno-siv, ali odoleva vremenu.
Ah... baš plastićno. Ja se oduševim k'o kuče kad vidim one terminale sa
sa četvrtastim lupama ispred monitora i tastaturama od pisaćih mašina u
filmovima a la Brazil :)
razno.30.bale.,
Eh, na zaključku bi i Marks pozavideo :) Anyway, thanks Niklaus!
razno.31.bale.,
> I tako se (srećno) završila priča o GNU projektu. Kako Vam se čini
> (sam projekat, priča, budućnost sa GNUom)? Verujete li da je to ono
> pravo za sve nas (programere & korisnike)?
Naravno :) Samo, za ostvarenje tog _sna_ je potreban visok nivo
_svijesti_... :)
razno.32dr.grba,
>> "Na zapadu, kapitalisti namerno daju visoke plate radnicima,
>> da bi tako ugušili njihov revolucionarni duh"
Ovo bezuslovno kačim na zid (((:
razno.33dr.grba,
>> ps U saranji sa GNU projektom, Ričardom Stalmanom, i naravno,
>> prirodom. (:
Moj duboki naklon.
E, kad bi se živelo u svetu gde bi to moglo lepo da funkcioniše, gde bi
nam bio kraj?
razno.34domana,
~~~ "Na zapadu, kapitalisti namerno daju visoke plate radnicima,
~~~ da bi tako ugusili njihov revolucionarni duh"
~~~
~~~ E. Kardelj
Majko, kakvi su nas debili vodili...
Pyc
razno.35index,
> Ima li neko problema (ili sam ja taj baksuz?) sa sledećom
> kombinacijom: QEMM6.02 + MSDOS6.0 + 4dos5 + DV 2.42 ?
> Dešava se svašta, ali najčešće zaglavljuje 4dos5 u svom
> prozoru.
Meni je probleme pravio "registrovan" 4dos5 + DV 2.42.
4dos5 patchovan Shaggy-jevim 4dos_crk.com se zaglavljivao. Prethodna
verzija 4dos-a sa patchom nije pravila nikakve probleme pod DV-om.
ciLa.
PS: Možda je rešenje u reviziji koja se pojavila na Sezamu...
## Šta ću, bipće skot pri butovanju, al' bez Ctrl-Tab više ne merem ;)
razno.36fancy,
ŮŢ>## Šta ću, bipće skot pri butovanju, al' bez Ctrl-Tab više ne merem ;)
Šta beše radi ctrl/tab... ..Osim što kaže "bip!" ?
razno.37mstanic,
>> (sam projekat, priča, budućnost sa GNUom)? Verujete li da
>> je to ono pravo za sve nas (programere & korisnike)?
>> Ne u mail, nego ovde - nek grmi. (:
Ima tu svega i svačega. Bilo bi lepo kad bi bilo moguće.
Samo, kao što si primetio, liči na statut KPJ ili svetu
knjigu neke sekte.
Nije da sam protiv, ali znaš već, stepen razvoja društva, te
i prodavci moraju jesti a bogami, i programeri. A da je samo
jelo u pitanju, gde su kola, garderoba i ostale "stvarčice bez
kojih se ne može kad se može".
Inače bih mogao da se i ja raspišem o Forth-u ali nema to
prođu, pogotovo kod nas. A neko će se uvek naći da šiša ovce.
Škola mora da se plati.
razno.38mstanic,
>> Šta beše radi ctrl/tab... ..Osim što kaže "bip!" ?
Jesi li skinuo 4dos5. Samo pritisni i videćeš. Ako i dalje
čuješ samo "bip", onda prouči uputstvo ili help i pogledaj
4dos.ini
Ctrl-Tab mu dođe nešto kao "pop-up executable file selection
window"
razno.39mvincic,
>> Šta beše radi ctrl/tab... ..Osim što kaže "bip!" ?
Primetio sam da na nekim mašinama CTRL-Tab ne radi. Međutim, nema razloga
za paniku, postoji alternativni hot-key... F7
razno.40fancy,
ŮŢ>>> Šta beše radi ctrl/tab... ..Osim što kaže "bip!" ?
ŮŢ> Primetio sam da na nekim mašinama CTRL-Tab ne radi. Međutim, nema razloga
Proradio :) Samo je problem bio u tome što sam ga startovao iz praznog
direktorijuma... Thanx :)
razno.41niklaus,
(:>> I tako se (srećno) završila priča o GNU projektu. Kako Vam se
(:>> čini (sam projekat, priča, budućnost sa GNUom)? Verujete li da je
(:>> to ono pravo za sve nas (programere & korisnike)?
(:>
(:> Naravno :) Samo, za ostvarenje tog _sna_ je potreban visok nivo
(:> _svijesti_... :)
Mi smo ti koji trebaju da iniciraju ceo poduhvat, a ne seljaci iz DEPOSove
predizborne reklame (previ mi padoše na pamet). (;
(:niklaus:)
razno.42.bale.,
Ako ste već zaboravili šta je GNU, evo jednog rezimea...
Newsgroups: yu.prog.c
Path: fon!news
From: panzer@vrabacorao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin)
Subject: Re: GNU C/C++ i ostalo
Reply-To: panzer@vrabacorao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin)
Organization: ETF - Dept. of Ph. Electronics
Date: Fri, 24 Dec 1993 09:41:58 GMT
Message-ID: <CIJ9Ly.B9t@fon>
Lines: 89
X-Newsreader: dxrn 6.18-4
References: <CIHsF3.2FM@fon>
Sender: news@fon (News)
In article <CIHsF3.2FM@fon>, eradunov@ubbg.etf.uni-bg.yu
(Radunovic Bozidar, ETF Bgd) writes:
> Moza li neko da kaze sta je GNU, kako nastaje GNU softver, koji su
> najbolji primerci GNU softvera i koje su prednosti GNU C-a.
GNU = GNU's Not Unix!
GNU je projekat Free Software Foundation, fondacije koju je
osnovao Richard M. Stallman, autor prvog EMACS editora (tada je EMACS
bio samo overlay za TECO editor). Ovaj projekat je, u stvari pokusaj
da se napravi OS koji ce se bazirati na BSD Unix-u i biti potpuno
besplatan. Najznacajnija prosirenja bice uvodjenje Lisp-a kao drugog
osnovnog sistemskog jezika, pored C++a (RMS je postao poznat jos dok
je radio u MIT AI Labu sa M.Minskim - odatle Lisp) i uvodjenje
verzija za fajlove, po uzoru na VMS.
Softver se razvija na dobrovoljnoj bazi, dakle niko nije
placen za posao koji je obavio (osnovna ideja FSF-a je da softverske
alate ne treba naplacivati, pa je i sav GNU softver u klasi Public
Domain-a - vidi General Public Licence koji se isporucuje za sve GNU
proizvode). Svi programi se ispo- rucuju u source-u pa se bagovi
ubrzo svedu na najmanju mogucu meru, a svi koji zele da ucestvuju u
otklanjanju bagova i prosirivanju programa su dobrodosli (uz skoro
svaki GNU paket se isporucuje tekst fajl TODO u kome su opisane
stvari koje bi autori zeleli da dodaju i na kojima svi ostali
korisnici mogu da rade).
Skoro sav GNU softver je vrlo dobrog kvaliteta, i ukoliko
sluzi kao zamena za postojeci Unix softver, ima otklonjene mnoge
bagove koji se nalaze u komercijalnim proizvodima i dodatne
mogucnosti (jer su ih pisali programeri za programere). Najznacajniji
su:
GNU EMACS - od koga je sve pocelo. Trenutna verzija kod nas je
19.17 a uradjen je za Unix i VMS sisteme. Program je ogroman (na
DECstation-u je osnovna verzija oko 3mega - mada ovde vozi MIPS3000
RISC procesor - plus nekoliko mega dodatnih programa) ali su mu i
mogucnosti ogromne: postoje modovi za editovanje Lisp (cak 6
modova!), C, C++, Fortran, Paskal, TeX, LaTeX, [nt]roff fajlova,
binarni editor, slanje i primanje mail-a, citanje NetNEWS-a, rad u
shell-u, potpuno je konfigurabilan, i sto je najvaznije ima ugradjen
Lisp interpreter (prosirena varijanta Lispa tzv. ELisp - EMACS je i
napisan delom u ELisp-u koji je i komandni jezik). Ostalo otkrijte
sami (ima cak i neke zabavne stvari i igre!).
GNU Plot i Graph - aplikacije za crtanje grafika na raznim
izlaznim uredjajima (imaju izlaz i za LaTeX pa mozete ubacivati
grafike u svoje tekstove)
GNU TeX (i LaTeX - koji je inace biblioteka makroa za TeX) i
[nt]roff formateri teksta (TeX se naziva i kompajler teksta) +
fontovi i drajveri.
GNU GhostScript - aplikacija za prikazivanje PostScript
fajlova + fontovi.
GNU make, bisson, less - GNU varijante (poboljsane) Unix
programa make, yacc i more.
GNU programski paket koji obuhvata GCC, GASS i GDB - GCC je
GNU C/ANSI C/C++/Objective C kompajler. Njegova snaga se ogleda u tome
sto je prakticno portabilan na skoro svaku platformu (sve poznatije
su vec definisane a sami mozete konfigurisati GCC za neku novu
platformu koja trenutno nije podrzana). Mozete konfigurisati i
kros-kompajler za neke platforme (za sada Sun i Intel masine).
Postoji verzija i za MS DOS koja se zove djgpp i u startu omo- gucava
linearno adresiranje i daje vrlo brz kod. Dosta pratece dokumentacije
stize uz GCC i to u texinfo i man(nroff) formatu pa ce vam biti
potreban i TeX da dobijete verzije koje su spremne za stampu (iz
istog formata mozete dobiti, uz pomoc GNU programa makeinfo, i info
fajlove koje mozete koristiti u EMACS-u u njegovom info-hypertext
browseru kao on-line dokumentaciju mada postoji i stand-alone
aplikacija info koja je u istom paketu sa makeinfo). GASS je
odgovarajuci asembler a GDB simbolicki debuger (i za Fortran) koji
moze da se startuje i iz EMACS-a i da prikazuje source i komande u
odvojenim prozorima (na zalost to ne moze ako se startuje iz
shell-a). GDB je. koliko ja znam jedini za sada koji moze da debaguje
i C++ programe.
Napomena: C++ biblioteke se isporucuju u zasebnom paketu!
Dakle, sve sto ti je potrebno da dobijes pravi Unix kod kuce
je dovoljno jak 386+ PC sa jedno 8M memorije i diskom od min 300M,
netBSD, freeBSD, 386BSD ili Linux -om (svi oni su PD i dolaze sa
GCC-om) + dosta disketa da skines ostatak GNU stvari sa FFS-a i GNU
TeX sa UBBG-a, to raspakujes i iskompajliras (ako si ih kopirao na
disk onda to izgleda otprilike ovako:
unzip xxxx; tar xvf xxxx.tar; configure; make; make install;
make check; make clean; - ovo su sve komande koje treba da unses da
bi od nMB zipa dobio instalirane stvari). Ostaje ti samo da uzivas
(mozes da dodas i X Windows i Motif).
--
Panzer
(product of CORTEX D.X)
via Internet: panzer@soko.etf.uni-bg.yu
via DECnet: mijusk37088d@buefq5.etf.uni-bg.yu
razno.43dcolak,
│>> Šta beše radi ctrl/tab... ..Osim što kaže "bip!" ?
│
│ Primetio sam da na nekim mašinama CTRL-Tab ne radi. Međutim, nema razloga
│ za paniku, postoji alternativni hot-key... F7
žudno, ni kod mene ne radi Ctrl-Tab.. F7 radi.. Hm.. Da to nema
neke veze sa "registracijom?"
Sledge DAMMIR!
razno.44mvincic,
>> neke veze sa "registracijom?"
Nema. Ista verzija 2 mašine, različito ponašanje...
razno.45jpavlov,
U računarima broj 94 strana 6 u rubrici "Šta ima novo" izašao je sledeći
tekst:
OBUKA PROGRAMERA - MICROSOFT UNIVERZITET: 1000 dolara na sat
Nedavno je u Hongkongu osnovan "Microsoft Univesity", na kome će se
organizovati intenzivni kursevi za proofesionalne programere i ljude koji
se bave podrškom sistema...
........................................................................
korisna adresa: Sasha Skinner (Microsoft): tel +852-804-4261
Mog prijatelja zanima ADRESA NA KOJU BI MOGAO DA PIŠE, pa ako neko zna
bio bih mu zahvalan ako ostavi adresu ovde u konferenciji.
razno.46dejanr,
Bil Gejts govorio pred 5000 programera u Anaheimu, California.
Opisivao je sledeću verziju Windows-a zvanu 'Chicago' koja će
izaći u prodaju u drugoj polovini 1994. godine. Takođe je kratko
pomenuo i 'Cairo', sledeću verziju Windows NT-a. Glavna poruka
iz njegovog govora je - pišite programe za Win32 i OLE 2.0, i
oni će raditi na svim našim sadašnjim i budućim platformama.
Svaki posetilac dobio je dva CD ROM-a sa radnom verzijom "žikaga"
koja uključuje odgovarajuće 32-bitne kompajlere i verziju OLE-a
za 32-bitne Windows platforme.
NOVOSTI/microb 4.184.
razno.47dejanr,
Za one koji imaju pristup Internet-u:
==========
ask.bix/internet #3065, from hfishman, 1029 chars, Sun Dec 19 19:42:21 1993
Comment to 3063.
----------
The most likely place to find drivers on microsoft.com seems to
be NOT the place where Microsoft says that they should be, but in
the directory /softlib. This is NOT at all well indexed. There
is a file with rather terse listings of the actual files in no
particular order. I found that you have to download that and
fine-tooth it for a clue to the file name that you are seeking.
Then go back to microsoft.com and there is a subdirectory under
/softlib that contains the actual files. Not the best thing in
the world, but it does seem to work out cheaper than the download
service or CI$.
Oh, the exception to this complex scheme seems to be Win NT which
has updates and drivers in the correct place (I think). I guess
that that is not that odd as the base name of the site is
gowinnt.microsoft.com.
But I think that the site is peculiar to x86, mips, and alpha
stuff. I have never seen any Mac stuff there, but then I never
had any reason to look for it.
Harvey - if you send mail, please send to fishman@panix.com
razno.48jovca.car,
/* Svaki posetilac dobio je dva CD ROM-a sa radnom verzijom "Cikaga"
/* koja ukljucuje odgovarajuce 32-bitne kompajlere i verziju OLE-a
Kad ce ta radna verzija stici do nas? :)
P.S. ...i kazes piratovanje zabranjeno......ko bi rek'o... ;>>>
razno.49dejanr,
Bil Gejts se oženio :) Pretprošle subote, na Havajima.
Učinili su sve da spreče "napade" reportera, pa je čak Bil Gejts zakupio
sve apartmane u hotelu da ne bi bili primani "nezvani gosti". Među oko
130 zvaničnih gostiju "primećeni" su Paul Allen (koosnivač Microsofta),
Warren Buffett (jedini Amerikanac bogatiji od Gejtsa), Dan Evans
(bivši guverner države Vašington), Katherine Graham (Washington Post
chairman) i Willie Nelson, muzička zvezda...
Nek je sa srećom :)
NOVOSTI/microb 4.322.
razno.50markom,
■■■ Bil Gejts se oženio :) Pretprošle subote, na Havajima.
Baš lepo. ;>
Marko
razno.51corto,
> Bil Gejts se ozenio :) Pretprosle subote, na Havajima.
Ko je nesrecnica ?
razno.52m.hristodulo,
>> Bil Gejts se ozenio :) Pretprosle subote, na
>> Havajima.
Propasce MicroSoft, ;-))))
razno.53corto,
> Propasce MicroSoft, ;-))))
Ako je istina kako je kompanija dobila ime, propasce mu brak ;) Osim ako
mlada ne svrsava na milione dolara ... O;)
razno.54dr.grba,
>> Ako je istina kako je kompanija dobila ime, propasce mu brak ;)
>> Osim ako mlada ne svrsava na milione dolara ... O;)
Prijatelju, SVAKA mlada svršava na milione dolara.
razno.55spale,
>> Ako je istina kako je kompanija dobila ime, propasce mu brak ;) Osim ako
>> mlada ne svrsava na milione dolara ... O;)
Ne znam ko je to već rekao na sezamu, ali 'kol'ko para ima, i ja bih mu bio
žena' ;))))
Nikola
razno.56fancy,
ŮŢ> Prijatelju, SVAKA mlada svršava na milione dolara.
A i mi koji više nismo tok'ko mladi..;)))
razno.57lucas,
>> Ne znam ko je to već rekao na sezamu, ali 'kol'ko para ima, i ja
>> bih mu bio žena' ;))))
Bolje ljubavnica, ređe ga viđaš a daje ti više love. :)))))
Pozdrav LUCAS ....
razno.58dejanr,
Computing at Chaos Manor - iz januarskog BYTE-a (Internet verzija).
Jerry piše o mreži, štampačima, problemima sa štampanjem...
NOVOSTI/microb 4.431.
razno.59jovca.car,
/* Propasce MicroSoft, ;-))))
I ne samo Microsoft, nego i brak. Bil sad mora da brine i za posao i za
porodicu. A ako taj multitasking bude bio kao onaj u Windowsima...;)))
razno.60astral,
│Ţ█Ů█ Ko je nesrecnica ?
Prvo cestitke mladencima (koji ovo citaju :))) ), a mislim da je
'nesrecnica' neka sekretarica u MicroSoft-u. Naravno, vise nije
sekretarica :)))
razno.61dejanr,
>> a mislim da je 'nesrecnica' neka sekretarica u MicroSoft-u.
Nesrećnica je doktor nauka :) I radila je u Microsoftu kao neki direktor
za marketing ili tako nešto.
razno.62dr.grba,
>> ŮŢ> Prijatelju, SVAKA mlada svršava na milione dolara.
>>
>> A i mi koji više nismo tok'ko mladi..;)))
Da, da... Svako ima svoju cenu, samo je pitanje kolika je ona...
razno.63dr.grba,
>> I ne samo Microsoft, nego i brak. Bil sad mora da brine i za posao
>> i za porodicu. A ako taj multitasking bude bio kao onaj u
>> Windowsima...;)))
A multithreading? Bolje da se oženio krdom pauka (:<
razno.64dr.grba,
>> Nesrećnica je doktor nauka :) I radila je u Microsoftu kao neki
>> direktor za marketing ili tako nešto.
Beše neki đavo u timu za prezentaciju i podršku MS Publisher, ako se ne varam?
razno.65corto,
> Prijatelju, SVAKA mlada svrsava na milione dolara.
Onda Billy ima harem....
razno.66markom,
■■■ Onda Billy ima harem....
Ne znam za njega, ali da ja imam milione dolara ... ;>>>
Marko
razno.67astral,
│Ţ█Ů█ Da, da... Svako ima svoju cenu, samo je pitanje kolika je ona...
Ili koliki je ON :)))
razno.68dr.grba,
>> │Ţ█Ů█ Da, da... Svako ima svoju cenu, samo je pitanje kolika je
>> ona...
>>
>> Ili koliki je ON :)))
(:│■
razno.69corto,
> Ili koliki je ON :)))
Em je Micro, em je SOft .... ;>
razno.70dejanr,
Godišnje nagrade časopisa BYTE. NOVOSTI/microb 4.438, 4.439, 4.440, 4.444.
razno.71dejanr,
SunSelect's Wabi ili Insignia Solutions' SoftWindows - ko od njih bolje
emulira "običan" Windows? Šta je važnije - brzina ili kompatibilnost?
NOVOSTI/microb 4.449.
razno.72dejanr,
Microsoft ozbiljno radi na novom grafičkom korisničkom interfejsu
prilagođenom kućnim potrebama. Priča se da će se vinjete i meniji
zameniti stvarnim prizorima, npr. slikom sobe sa nameštajem. Naziv
projekta je Utopia.
NOVOSTI/microb 4.513.
razno.73dr.grba,
>> Microsoft ozbiljno radi na novom grafičkom korisničkom interfejsu...
>> ...
>> ...Naziv projekta je Utopia.
Talas iskrenosti je zapljusnuo Malog Mekanog (:
razno.74dejanr,
Kako je Jerry Pournelle instalirao novi CD ROM i sound podršku... i druge
dogovovštine. NOVOSTI/microb 4.537 i 4.538.
razno.75dejanr,
O sporu Microsofta i Stac-a oko kopirajta na DBLSPACE. Bill Gates
govorio na sudu. Rekao je da je Microsoft prikupio najuglednije
eksperte za pitanje patentnih prava i nekoloko vodećih Microsoftovih
inženjera kako bi se tokom čitavog dizajna DOS-a 6.0 obezbedili dokazi
da se ničija prava ne krše.
NOVOSTI/microb 4.625.
razno.76dejanr,
O susretu Bila Gejtsa sa šefom Komunističke partije Kine Jian Zeminom.
Biće, verovali ili ne :), reči o pitanjima poštovanja autorskih i
patentnih prava u Kini, što je ocenjeno kao veoma ozbiljna prepreka
za američke investicije na Dalekom istoku.
NOVOSTI/microb 4.636.
razno.77novim,
" O susretu Bila Gejtsa sa šefom Komunističke partije Kine Jian
" Zeminom.
iz Politike, prva strana (izdanje od 19. februara 1998):
"Bil Gejts u Tolstojevoj 33.
Poznati (itd.) Bil Gejts primljen je od strane još poznatijeg
(itd.). Tom prilikom su (itd.). Naš (itd.) je istakao važnost
probijanja naše Istine (itd.) u Prozor (itd.). Bil Gejts je
pokrenuo pitanja autorskih prava na Istinu (itd.).
Poseta je inače propraćena manjim incidentom kad je grupa koja
sebe predstavlja pod konspirativnim imenom Juniksovci sa Istoka
(kako nezvanično saznajemo, predvođena izvesnim tipom čije je
maskirno ime .bale.), pokušala da gosta strmekne kroz Isti.
Grupa je, mđt, sprečena efikasnom akcijom organa Drag & Drop"
itd.
sorry, ne uzdržah se :))
razno.78m.hristodulo,
>> (kako nezvanicno saznajemo, predvodena izvesnim
>> tipom cije je maskirno ime .bale.), pokusala da
>> gosta strmekne kroz Isti.
:-))) A verovatno su s njim bili zonjic,
gristic i ppekovic, :-)
razno.79dvesic,
Nisam bas siguran da sam ubo u pravu temu, al' ajd
sad, sta je tu je !
Od skora radim sa DesqView-om 2.6 & Qemm 7.03.
Stvarcica mi se vrlo dopada; radi skoro kao pravi
multitasking. No problem je ako u jednom prozoru radim
intezivnu komunikaciju (GSZ DL/UL). Tada se neki karakteri
dupliraju ili pojavljuju niotkuda u Foreground prozoru.
Modem mi je na COM4, Optimize communications na 3 (IRQ 3),
i po tri clock-a za foreground/background.
Za prozor u kome otvaram DOS i za prozor u kome otvaram TM je
postavljen keyboard conflict na 4.
Svaki savet je vise nego dobrodosao !
razno.80domana,
~~~ intezivnu komunikaciju (GSZ DL/UL). Tada se neki karakteri
~~~ dupliraju ili pojavljuju niotkuda u Foreground prozoru.
Imas opciju: write text directly to screen? Odgovori sa NO, i bice sve OK
:)
Pyc
razno.81zamahajev,
Radim nešto u BASICU TIM-011. Kada pokušavam da snimim nešto u datoteku sa
│Îdirektnim pristupom javlja se neka greška koja me izbaci iz basica u
operativni sistem i javlja grešku ZRDOS Error #5 on A: Na timmu je neka vrsta
OS CP/M. Ima li neko spisak grešaka?
razno.82index,
Da li je neko probao VMiX?
U opisu piše: multiuser, multitasking itd. za DOS.
Zanimljivo, rekoh ja, DLujem, pokušam i... Nije mi pošlo
za rukom i umom da ga nateram da radi ono što treba da radi,
pa rekoh: pre nego što se namučim, bolje je da pitam.
Primetio sam da ima nekih zajedničkih tačaka sa
Unixom, ali to meni ne pomaže :). Help!
Ima ga na FFSu (/msdos/system/vmix285.zip (oko 200K)).
Nenad
razno.83nradeta,
>> Da li je neko probao VMiX?
Jesam ja, u nekada davno (eh, mladast, ludost...)
Lepo je zamisljen, al' ima jednu "malu" manu:
zahteva da svi programi na ekran pisu ISKLJUCIVO
preko BIOS-a (sto je i razumljivo, posto omogucava
vezivanje i preko COM porta, kol'ko se secam).
Moj savet: nadji negde DV. Zaboravi na PD ako se
ne zove Linux ili BSD ;)))
razno.84dejanr,
Tekst Jerry Pournelle-a za aprilski BYTE, Internet verzija (uz malo
zakašnjenja, al' bolje ikad nego nikad :).
Naslov je What's Hot, What's Not, godišnji "ružičasti i crni grand prix"
Chaos Manor-a. NOVOSTI/microb 4.1142 i 4.1143.
razno.85cnenad,
From: Aleksandar Ninkovic
To: All
Subj: b92
────────────────────────────────────────────────────────────────────────────
Novi operativni sistem za PC: Linux
Linux je public domain verzija operativnog sistema Unix za personalne
računare sa procesorima 80386 ili 80486. Napravio ga je neformalan tim
računaraca sa Internet-a pod vođstvom Finca Linusa Torvaldsa, čiji
copyright nosi. Linux poseduje System V i BSD proširenja i teži POSIX
kompatibilnosti. Ima sve osobine koje se očekuju od modernog Unix
operativnog sistema, uključujuci pravi multitasking (bez one nezgodne
licence za samo dva korisnika), rad u zaštićenom režimu procesora,
virtuelnu memoriju, dinamički povezive deljene biblioteke (naravno, i
statičke, tj. obične), učitavanje delova programa u memoriju prema
potrebi, deljenu memoriju za programe po konceptu copy-on-write,
adekvatno upravljanje memorijom sa straničnom organizacijom,
jedinstvenim memorijskim prostorom za korisničke programe i disk cache
(tako da se prostor za keširanje diska dinamički menja) i TCP/IP
umrežavanje.
Sav izvorni kod je na raspolaganju, uključujući ceo kernel, tj. jezgro
operativnog sistema, i sve drajvere, razvojne alate i skoro sve
korisničke programe (osim nekoliko komercijalnih koji se distribuiraju
besplatno samo u binarnoj formi). Od ostalih karakteristika, tu su:
upravljanje poslovima po POSIX specifikaciji, pseudoterminali, opciona
emulacija matematičkog koprocesora 80387 u samom kernelu (tako da
programi ne moraju da poseduju sopstvenu emulaciju), podrška za veliki
broj nacionalnih rasporeda na tastaturi i dodavanje novih, više login
sesija na istom terminalu koje se biraju pritiskom na kombinaciju
tastera i ne zavise od video hardvera, nekoliko tipova fajl sistema,
transparentan pristup DOS particijama, čitanje svih standardnih formata
CD-ROM diskova...
Linux od 14. marta ove godine više nije u fazi beta testiranja i
isporučuje se kao verzija 1.0. Dolazi sa GNU C kompajlerom, Emacs
editorom, X Windows sistemom prozora, svim standardnim Unix alatima,
TCP/IP paketom (uključujući SLIP, dok je PPP trenutno u razvoju) i
stotinama programa koje su razni ljudi preveli i preneli na Linux.
Postoji i DOS emulator, a radi se tome da se omoguci da izvršni
programi po System V Release 4 ELF, System V Release 3.2 COFF i
Microsoft Windows specifikacijama prorade na Linux-u i njegovim X
Windows-ima.
Minimalna konfiguracija zahteva procesor 386SX na 16MHz sa 2MB RAM,
jednim flopi diskom i bilo kojom video karticom. Za ozbiljniji rad je
potrebno više RAM memorije i hard disk. Za još ozbiljniji rad, Linux se
može instalirati na Pentium platformi. Zbog nedovoljne raspolozive
dokumentacije, Linux još ne podržava IBM-ovu Microchannel arhitekturu,
mada je na ovakve ploče moguće instalirati hard disk ukoliko se
poseduje neki od izvesnog broja SCSI kontrolera koji ipak rade. Pored
ISA i EISA, podržava VESA i PCI Local Bus ploče ukoliko Local Bus
kartice imaju isti interfejs kao njihovi ISA ekvivalenti. Provereno je
da Linux radi i na 386, odnosno 486 laptop računarima, a na većini njih
i sa X Windows-ima. Linux, međutim, ne moze da radi na računarima sa
procesorom 80286 zbog mehanizama za upravljanje procesima i memorijom
koji se oslanjaju na hardver koji postoji samo u 80386 i 80486
procesorima. Radi se i na prenošenju Linux-a na računare bazirane na
familiji mikroprocesora Motorola 68000, ali je još rano o tome
govoriti.
Minimalna instalacija Linux-a ce potrošiti svega 5-10 MB prostora na
disku, ali je to dovoljno samo za površno razgledanje. Ako nameravate
da koristite programe sa mnogo računanja, kao što su gcc i TeX,
verovatno će vam 386SX na 16MHz biti spor. U praksi, potrebno vam je
bar 4MB RAM memorije ako nećete koristiti X Windows, odnosno 8 MB ako
hoćete. Takođe, ukoliko na računaru treba da radi nekoliko korisnika,
odnosno nekoliko velikih programa istovremeno, trebaće vam više od 4MB
za dovoljno brz rad. Prostor na disku koji vam je potreban zavisi od
toga koji ćete softver instalirati. Uobičajeni osnovni skup Unix alata,
shell-ova i administrativnih programa moze da stane u manje od 10MB. Za
kompletniji sistem je potrebno izmedju 60 i 200MB, plus prostor za
korisničke datoteke. Uz današnje cene hard diskova, ako kupujete nov
sistem, nema smisla kupovati mali disk. Najmanje 200MB i necete
zažaliti. Ostalo zavisi od vaših potreba. Generalno, postoji jedna
velika razlika u odnosu na DOS, a to je da dodavanje memorije Linux-u
čini veliku razliku, dok kod DOS-a to i nije slucaj: limit od 640KB je
strašno ograničenje.
Teoretski, Linux moze da radi i sa 1GB RAM memorije, mada to još niko
nije probao. Primećeno je kao poželjno, međutim, da dodavanje RAM
memorije prati i dodavanje cache memorije, jer se, u suprotom, sistem
usporava. Od tipova diskova i disk kontrolera, Linux podržava gotovo
sve što postoji za PC računare (i za XT i za AT: MFM, RLL, IDE i SCSI).
Od video kartica: VGA, EGA, CGA, Hercules i neki modeli superVGA
kartica (uglavom bazirane na ET3000, ET4000, Paradise i nekim Trident
čip setovima), S3, 8514/A, ATI MACH8 i MACH32. Od mrežnih kartica:
NE1000 i NE2000, Western Digital 80x3, 3COM503 i 509, SLIP i još neke.
Od ostalog hardvera: SoundBlaster, ProAudio Spectrum 16 i slično,
nekoliko modela Boca multi I/O kartica, Usenet Serial Card II,
Microsoft, Logitech i PS/2 miseve, i još ponešto.
Linux koristi standardnu PC šemu za particionisanje diska, tako da može
da deli disk sa drugim operativnim sistemima. Iz njega se može
pristupiti fajlovima na DOS ili OS/2 FAT particijama na disku ili flopi
diskovima, bilo korišćenjem DOS fajl sistema ugrađenog u kernel, bilo
softverskog paketa mtools. Moze se startovati DOS emulator, kao i neke
DOS aplikacije. Iz DOS emulatora je moguće pristupiti i fajlovima na
particijama kompresovanim pomoću Stacker-a ili DoubleSpace-a.
Zahvaljujući deljenim bibliotekama, svaki program koji ih koristi, osim
svog koda sadrži još samo oko 3KB start-up koda za pronalaženje,
učitavanje i povezivanje objektnih kodova iz deljenih biblioteka.
Najnovija verzija ovog sistema je usavršena tako da se i taj start-up
kod nalazi u posebnoj datoteci kojoj mogu da pristupe svi izvršni
programi, čime se jos više štedi na prostoru i omogućava lakše
proširivanje sistema.
Linux je na raspolaganju bez ikakvih ograničenja i niko nije dužan da
registruje svoju kopiju kod nekog centralnog autoriteta, tako da je
teško precizno proceniti koliko ljudi trenutno koristi Linux. Nekoliko
kompanija preživljava samo prodajući i podržavajući Linux, a Linux news
grupe na Usenet-u su jedne od najaktivnijih, pa se može pretpostaviti
da je broj korisnika nekoliko stotina hiljada. Na Internet-u postoji
dvadesetak FTP servera sa najnovijom verzijom Linux-a, a Linux se može
nabaviti i na mnogim BBS-ovima širom sveta. Pokrenut je i časopis Linux
Journal, koji sadrži članke zanimljive za korisnike svih nivoa znanja,
i sa ciljem da bude od pomoći korisnicima Linux-a. Mi očekujemo da
najnoviju verziju Linux-a, za nedelju-dve, u Beograd donese Tihomir
Pelić, student FON-a.
razno.86dejanr,
Gatesova poseta Kini. Najveći problem - softversko piratstvo.
NOVOSTI/microb 4.1174.
razno.87dejanr,
Izašao Desqview /x 2.0. NOVOSTI/microb 4.1182.
razno.88novim,
" najnoviju verziju Linux-a, za nedelju-dve, u Beograd donese
" Tihomir Pelić, student FON-a.
Prema poslednjim vestima, tu je već prekosutra! :) Diskete su
krenule...
razno.89hobit,
> Gatesova poseta Kini. Najveći problem - softversko piratstvo.
>
> NOVOSTI/microb 4.1174.
Sve bi bilo lepo da tu istu poruku nije Politika objavila već pre nekoliko
nedelja. Nažalost tek kad sam pročitao NOVOSTI/microb 4.1174 video sam i
datum (kraj marta). Zasto vesti iz sveta ne stižu malo brže?
razno.90.bale.,
> Gatesova poseta Kini. Najveći problem - softversko piratstvo.
NoRMaLno ;->>>
razno.91spantic,
> Prema poslednjim vestima, tu je već prekosutra! :) Diskete su
> krenule...
Zahvaljujući Dragiši i Republici Srpskoj :)
razno.92fancy,
ŮŢ> Zahvaljujući Dragiši i Republici Srpskoj :)
žijoj republici..? ? :-\ ?
.\/.
[ 80 * 10 = ? ]
razno.93novim,
" Zahvaljujući Dragiši i Republici Srpskoj :)
Svakako zahvaljujući Dragiši, a potom i Miši (not to mention moje
nedostojne diskete). A RS - pa, obično ide preko rz/sz, ftp, i sl.,
zar ne? O;)
razno.94crncic,
Na disku C: mi se od skoro pojavljuje u root-u faj sa imenom ZA, nema
extenziju i nema nista u njemu, 0 bytes.
Kada ga obrisem, pa resetujem masinu, on se opet stvori, znaci
nastaje pri dizanju sistema.
Zbog cega se ovo desava i kako ga otkloniti ?
razno.95nboskovic,
*> Zbog cega se ovo desava i kako ga otkloniti ?
Kada ti se butuje mašina, a ako koristiš dos 6.2,
kada ti ispiše
Starting MS DOS...
stisni F5 da bi preskočio autoexec i config pa onda
vidi da li ti se stvara taj fajl u rutu diska. Ako
se ne stvara onda ti neki program u autoexecu/configu
kreira dotični fajl. U tom slučaju kreni sa removanjem
liniju po liniju u ta dva dotična fajla. Ako ti se i
sa F5 pojavi taj fajl... e onda ne znam kako da rešiš
problem.
(c) klap
nikola
razno.96astral,
│Ţ█Ů█ Kada ti se butuje masina, a ako koristis dos 6.2,
Ista poruka se pojavljuje u verziji DOS-a 6.0 i vecoj. Isto tako,
config.sys ne mora da REM-uje, dovoljno je da pritisne F8 i da izvrsava
config liniju po liniju. Ako utvrdi da problem nije u config-u, onda treba
da predje na REM-iranje autoexec-a.
BTW, ako se i posle F5 pojavi isti fajl ja se bacam pod voz :))).
razno.97zormi,
* Na disku C: mi se od skoro pojavljuje u root-u faj sa imenom ZA, nema
* extenziju i nema nista u njemu, 0 bytes.
Mora da negde u AUTOEXEC-u imaš tekst "> za ", makar i u REM liniji.
razno.98crncic,
■■> BTW, ako se i posle F5 pojavi isti fajl ja se bacam pod voz :))).
Nemoj se bacati pod voz, evo u čemu je BIO problem:
U autoexec.bat-u su stojale sledeće tri linije:
REM ************-=> Za YU Set pomocu CUSTOM 2 **************
REM ************-=> Za YU Set pomocu CP 852 ****************
REM ************-=> Za YU Set pomocu JUS.015. Standarda ****
Kad sam skinuo one karaktere( -=> ) ispred rečenice Za YU Set... sve je bilo
u redu ?!
razno.99markom,
█*█ Kad sam skinuo one karaktere( -=> ) ispred rečenice Za YU Set... sve je
█*█ bilo u redu ?!
Pa normalno ;) To je znak za redirekciju, jedino me čudi što ga DOS provaljuje
i posle REM ...
razno.100dejanr,
>> > Kad sam skinuo one karaktere( -=> ) ispred rečenice Za YU Set... sve je
>> > bilo u redu ?!
>>
>> Pa normalno ;) To je znak za redirekciju, jedino me čudi što ga DOS
>> provaljuje i posle REM ...
Marko je u pravu, u REM liniji ne sme da se nalazi baš bilo koji znak,
konkretno redirekcije i, mislim, "pipe". Izgleda da DOS parsuje liniju
tako što najpre izdvoji eventualni njen deo koji određuje te stvari,
pa tek onda ide na prepoznavanje komande i primeti da je REM "ništa".
razno.101astral,
│Ţ█Ů█ Pa normalno ;) To je znak za redirekciju, jedino me cudi sto ga DOS
│Ţ█Ů█ provaljuje i posle REM ...
Pa DOS verovatno misli da eventualni komentar naredbe REM treba da ubaci u
fajl "ZA", pa ga i kreira ali nista u njega ne ubaci.
P.S. Drago mi je da ne moram pod voz :).
razno.102bdm.,
## nedostojne diskete). A RS - pa, obično ide preko rz/sz, ftp, i sl.,
## zar ne? O;)
Aha, RS je inače dala 14400 modem i "platila" telefonski račun... :)
Dakle, do BG-a je stigao Linux, upgrade od 16 aprila, XWindows i
DEC-ova Modula 3 za isti... Sve to lepo DL-ovao dragisha, diskete su
gospodina Novice, so, jurite čoveka i uživajte... :)
BDM.
razno.103fancy,
ŮŢ> Aha, RS je inače dala 14400 modem i "platila" telefonski račun... :)
E, za te poruke imate mali.oglasi:zahvalnice.čestitke.i.pozdravi
i forum:ex.yu ili forum:svet.
razno.104maksa,
>> DEC-ova Modula 3 za isti... Sve to lepo DL-ovao dragisha,
>> diskete su gospodina Novice, so, jurite čoveka i uživajte... :)
Drš'te ga, uteče. :))
Izvinjavam se ako mi je promaklo, a koliko disketa (sve
zajedno, čist Linux, koliko sa X-Win) ?
razno.105dr.grba,
>> Kad sam skinuo one karaktere( -=> ) ispred rečenice Za YU Set... sve je
>> bilo u redu ?!
Eto, da si stavio bar code, sve bi bilo u redu (((:
razno.106bdm.,
## E, za te poruke imate mali.oglasi:zahvalnice.čestitke.i.pozdravi
## i forum:ex.yu ili forum:svet.
E, Fancy, ne preteruj, lakše malo sa tim ALT-R...
Ono nisu zahvalnice i čestike, već provlačenje Linux-a kroz uši,
i obaveštenje gde se može nabaviti...
A što se tiče "ex.yu", "svet", šta ti smeta RS da mi je znati...
BDM.
razno.107fancy,
ŮŢ> E, Fancy, ne preteruj, lakše malo sa tim ALT-R...
Brz na obaraču, brz na tastaturi..;)
ŮŢ> A što se tiče "ex.yu", "svet", šta ti smeta RS da mi je znati...
RS..?
Geografski pojam, želja, ili nešto treće..?
btw, šta je to Linux..? (smRdi na unix..?)
.\/.
[pozivnica za otvaranje nove konferencije]
razno.108bdm.,
## RS..?
## Geografski pojam, želja, ili nešto treće..?
Pa Zapadna Srbija... :)
## btw, šta je to Linux..? (smRdi na unix..?)
Ne da smrdi, već... Jeste Unix i to mlogo dobar, nisam mnogo upućen,
valjda će dragisha stići da napiše koju reč, inače on više ne izlazi
iz njega, čak i Sezam zove iz XWindows-a... :)
BDM.
razno.109crncic,
■■> Mora da negde u AUTOEXEC-u imaš tekst "> za ", makar i u REM liniji.
Jeste, baš je to bilo u pitanju.
razno.110novim,
" Izvinjavam se ako mi je promaklo, a koliko disketa (sve
" zajedno, čist Linux, koliko sa X-Win) ?
Još ih brojim... :)) ... 51, 52, 53! (od 1.44 MB). Plus dva za boot i
filesystem.
ps: Koga zanima Linux nek' skine najpre onaj FAQ fajl o Linuxu koji je
Dragiša poslao ovde, pre nekih mesec dana. Tamo piše šta-kako-koliko.
Fajl se zove LIN-FAQ (ili tome slično)...
ps: Šta sve ja neću da radim zarad Sezamovaca. Evo, u sitne sate
instaliram Linux, pa ću vam javiti čim vidim kako stoje stvari. Ali,
bolje pitajte Dragišu; on uveliko rabi isti. :)
razno.111fancy,
ŮŢ>## RS..?
ŮŢ>## Geografski pojam, želja, ili nešto treće..?
ŮŢ> Pa Zapadna Srbija... :)
Ne, hvala.
ŮŢ>## btw, šta je to Linux..? (smRdi na unix..?)
ŮŢ>
ŮŢ> Ne da smrdi, već... Jeste Unix i to mlogo dobar
Ni ovo.
.\/.
[pozivnica za otvaranje nove konferencije]
razno.112skrajnalic,
&> Ne da smrdi, već... Jeste Unix i to mlogo dobar, nisam mnogo upućen,
Koliko se sećam, to neće da pr.ne sa 4 mb? :(
Pozdrav....
skr
razno.113bdm.,
## Koliko se sećam, to neće da pr.ne sa 4 mb? :(
Koliko sam ja čuo hoće, hoće, jedino ti za XWindows treba 8...
BDM.
razno.114spantic,
> Koliko se sećam, to neće da pr.ne sa 4 mb? :(
Ne. To lepo radi sa 4 MB. Nego XWindows ne može bez 8 MB.
razno.115crncic,
■■> Još ih brojim... :)) ... 51, 52, 53! (od 1.44 MB). Plus dva za boot i
■■> filesystem.
Koliko ukupno MB disku, kad se instalira ?
razno.116novim,
" Koliko ukupno MB disku, kad se instalira ?
Linux, kad se instalira sve (bez TeXa, ali dakle i X-windows, pa onda
jezičine, smalltalk, itd. itd.) negde je oko stotke (u MB). Ali, ako
se probere, mnogo manje.
razno.117mjevta,
>> Linux, kad se instalira sve (bez TeXa, ali dakle i X-windows,
Koliko disketa zaprema Linux i kako moze da se nabavi?
razno.118dragisha,
-> &> Ne da smrdi, već... Jeste Unix i to mlogo dobar, nisam mnogo upućen,
->
-> Koliko se sećam, to neće da pr.ne sa 4 mb? :(
-> Pozdrav....
Itekako, ako ne žudiš baš za X windows. X windows će da radi sa 8 mb
pristojno, a kako radi sa 16 mb ću javim čim nabavim:). Naravno, ima
virtuelnu memoriju i podržava swap u particiju ili u file. Specijalitet je
da može da se shareuje swap space na relaciji Linux-MSWindows :).
--
[...going where no clusters have gone before.]
razno.120dragisha,
-> ## RS..?
-> ## Geografski pojam, želja, ili nešto treće..?
->
-> Pa Zapadna Srbija... :)
Jebeš zemlju kojoj je Bosna Zapad! :) (:
-> Ne da smrdi, već... Jeste Unix i to mlogo dobar, nisam mnogo upućen,
-> valjda će dragisha stići da napiše koju reč, inače on više ne izlazi
-> iz njega, čak i Sezam zove iz XWindows-a... :)
Povremeno izađem, na žalost. Mada, pošto je Novica sredio naša slova
(including custom2:) počeću da smanjujem broj rebutiranja :).
--
[I live the life of Riley...when Riley isn't home.]
razno.121dragisha,
-> ps: Šta sve ja neću da radim zarad Sezamovaca. Evo, u sitne sate
-> instaliram Linux, pa ću vam javiti čim vidim kako stoje stvari. Ali,
-> bolje pitajte Dragišu; on uveliko rabi isti. :)
Dragiša je tek skontao ovaj thread, zadnjih dana čitam samo devojke i
unix :).
Rekao sam ranije, pa da ponovim.. Svako ko želi da osjeti Linux (a nije
mu žao ponekad za 1.5 impuls / min po nižoj tarifi) može da mi se javi
mailom da mu otvorim nalog i da mu javim ostale podatke potrebne za
pristup.
--
[God made whiskey so the Irish wouldn't rule the world?]
razno.122vujacic,
Ako neko zna, gde može da se kupi knjiga o CDOS-u.
Pozdrav, Ljubiša.
razno.123jasicp,
Da li se isplati koristiti DeskView na 286/1MB, za istovremeni download
i rad na necemu drugom ?
razno.124vcalic,
>> Da li se isplati koristiti DeskView na 286/1MB, za istovremeni download
>> i rad na necemu drugom ?
Da, pogotovu ako imaš EMS, HMA i po mogućstvu i UMB.
Vlada
razno.125pneman,
Evo spiska ljudi koji misle da sam ja u pravu:
mr.transfer
dl.freak
smartguy
anarchy
razno.126cnenad,
ŁŁŁ Evo spiska ljudi koji misle da sam ja u pravu:
Zbog radi čega ? ;)
razno.127domana,
~~~ Da li se isplati koristiti DeskView na 286/1MB, za istovremeni download
~~~ i rad na necemu drugom ?
Isplati se, ali moras da se odreknes grafickih programa u korist
memorije. Radim sa commo-om i ostaje mi 440 kb u dos-u. Normalno
rade zip, arj, sor, i tetris u text modu :)
Pyc
razno.128mmitrovic,
Ů█▀█Ţ mr.transfer
Ů█▀█Ţ dl.freak
Ů█▀█Ţ smartguy
Ů█▀█Ţ anarchy
Nikad čuo. ;)
razno.130crncic,
-*> Ů█▀█Ţ mr.transfer
-*> Ů█▀█Ţ dl.freak
-*> Ů█▀█Ţ smartguy
-*> Ů█▀█Ţ anarchy
-*>
-*> Nikad čuo. ;)
Ma to je nešto iz FAQ-a !!!? Šta isprobava pneman ? ;))
razno.131dejanr,
Gates obećava Chicago (Windows 4) za jesen. NOVOSTI/microb 4.606.